Izvjestaj o Mjerenju Emisija - SHP CELEX - Banja Luka

Izvjetaj o mjerenju emisija SHP CELEX Banja Luka

DVOKUT ECROIZVJETAJ O MJERENJU EMISIJE ONEIUJUIH TVARI U ZRAK IZ UREAJA ZA LOENJESHP - CELEXVeljka Mlaenovia bb78000 Banja Luka, BIH/RS

U Zagrebu, 29.08. 2002. god. SADRAJ

1. PRIMIJENJENI STANDARDI I PROPISI3

2. ZADATAK4

3. NARUITELJ4

4. PODACI O UREAJU5

5. METODE UZORKOVANJA I INSTRUMENTI7

6. MJERENJA8

7. UOENI NEDOSTACI I PRIMJEDBE12

8. NALAZ I MILJENJE14

9. ZAKLJUAK15

10. PRILOZI16

Certifikat o kalibraciji i tehnikom pregledu za ureaj MADUR GA 40T plus

Dijagrami toka procesa rada kotla

1. PRIMIJENJENI STANDARDI I PROPISI

Primijenjeni su zakoni i propisi RH, koji su praktino vaei u EC.

1. Zakon o zatiti zraka (NN 48/95)

2. Zakon o zatiti okolia (NN 82/94)3. Uredba o graninim vrijednostima emisija oneiujuih tvari iz stacionarnih izvora (NN 140/97)

4. Recknagel-Sprenger: Tachenbuch fr Heizung und Klimatechnik. R. Oldenburg Verlag, Mnchen-Wien 1983.2. ZADATAKNa zahtjev naruitelja, a na temelju Zakona o zatiti zraka (NN 48/95), Zakona o zatiti okolia (NN 82/94) i Uredbe o graninim vrijednostima emisija oneiujuih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 140/97), obavljena su mjerenja i analize emisionih koncentracija plinova i estica na stacionarnom izvoru u poduzeu SHP- CELEX, Banja Luka.

Dravna uprava za zatitu okolia (sada Ministarstvo za zatitu okolia i prostorgnog ureenja) izdala je poduzeu DVOKUT-ECRO Rjeenje Ur. Br. 542-02-97-4, od 29. travnja 1997., o suglasnosti za obavljanje strunih poslova praenja kakvoe zraka i emisija u zrak, a sukladno tome DVOKUT-ECRO je ugovorno vezan sa INSTITUTOM ZA GRAEVINARSTVO, Banja Luka za obavljanje istih.

Mjerenja su obavili:

orevi Ratko, dipl. in. naftnog rudarstva, DVOKUT-ECRO, Miramarska 23, 10000 Zagreb, RH

Pokriva Mario, dipl. in. prometa, DVOKUT-ECRO, Miramarska 23, 10000 Zagreb, RH

Dr. Veljko uki, dipl. in., INSTITUT ZA GRAEVINARSTVO, Jug Bogdana bb, 78000 Banja Luka, BiH/RS

3. NARUITELJINSTITUT ZA GRAEVINARSTVO

Jug Bogdana bb,

78000 Banja Luka, BIH/RS

4. PODACI O UREAJUMjerenja su izvrena na ureajima za loenje HKB KETELBOUW u poduzeu SHP-CELEX, Banja Luka.

Kao gorivo se koristi mazut (srednje ulje za loenje) sa 2%-tnom koliinom sumpora.

*Lokacija:E SHP-CELEXList 1

Adresa:Veljka Mlaenovia bb Datum: 21.08. i 22.08.2002.

Grad:BANJA LUKA

PODACI O

KOTLURedni broj kotlaI

Tip kotlaSHP 14.000 HD16

Proizvoa kolaHKB KETELBOUW

Tvorniki broj2173

Vrsta kotla 1parni

Godina proizvodnje2002

Kapacitet, MW9,152

Pogonsko gorivomazut (srednje loivo ulje)

ekstra lako loivo ulje

Maksimalna potronja goriva, l/h1600

Sati rada kotla na godinu8400

RADNI

PARAMETRI

Maksimalna radna temperatura, C198 (285)

Maksimalni radni tlak, bar14

Iskoritenje kotla, %100

Maksimalna proizvodnja pare, kg/h9000

Promjer dimnjae, mm832x700

Promjer dimnjaka,mm900

PLAMENIK

ProizvoaSAACKE

Tip plamenikaSKVA 102-30

Godina proizvodnje2002

Tvorniki broj1-2265-304580

Vrsta plamenika 2tlani

Regulacija plamenika 3automatska (Q,P - zrak)

________________________

* Formular za emisijska mjerenja

1 toplovodni, vrelovodni, parni

2 tlani, atmosferski, kombinirani

3 jednostupanjska, dvostupanjska, modulirana

Prema lanku 77. Uredbe o graninim vrijednostima emisije oneiujuih tvari u zrak iz stacionarnih izvora, GVE za male ureaje za loenje koji koriste uobiajena tekua goriva i za srednje ureaje za loenje koji koriste uobiajena i posebna tekua goriva su:

GVE

RH

EC

-Dimni broj

1

1

-Toplinski gubici u otpadnom plinu

10%

10%

-Krute estice

50 mg/m350 mg/m3 Ugljik (II) oksid

170 mg/m3170 mg/m3 Oksidi duika izraeni kao NO2 Ekstra lako loivo ulje

250 mg/m3250 mg/m3 Za ostala loiva ulja

350 mg/m3450 mg/m3 Oksidi sumpora izraeni kao SO2

1700 mg/m31400 mg/m3 Volumni udio kisika, %

3%

3%

5. METODE UZORKOVANJA I INSTRUMENTINa ureaju koji emitira plinove i krute estice u slobodnu atmosferu odreena su mjesta na kojima e standardno biti obavljena ispitivanja i analize u rokovima kako je propisano Uredbom o graninim vrijednostima emisije oneiujuih tvari u zrak iz stacionarnih izvora ( N.N. 140/97 ). Podrazumijeva se periodinost ispitivanja na svakom potencijalnom izvoru koji moe utjecati ili zagauje slobodnu atmosferu esticama ili plinovima i parama.Mjerenja su obavljana na dva kotla na 30%, 50%, 70% i 100% snage na dva mjerna mjesta, i to:

Mjerno mjesto br. 2. - na izlazu iz kotla u pravokutnom kanalu prije Eco sustava (improvizirano mjerno mjesto)

Mjerno mjesto br.3 iza Eco sustava na digitalnoj temperaturnoj sondi.

Za ispitivanje kakvoe i temperature dimnih plinova koriten je instrument MADUR GA 40T plus koji radi na principu elektrokemijskih elija. Ureaj mjeri:

Koncentraciju CO, CO2, NO, NO2, SO2, CxHy Temperaturu okoline i temperaturu otpadnog plina

Razlika tlakova protok

Dimni broj (prema Bacharahovoj metodi)

Volumni udio kisika

Gubitak topline

Stupanj uinkovitosti (korisnog djelovanja)

Iznos vika zraka (lambda)

Sve mjerene vrijednosti plinova ureaj sam preraunava na propisani (3%) udio kisika te su takve vrijednosti date u Zapisniku mjerenja.

Za uzorkovanje estica nije se koristio ureaj SARTORIUS EM 100, Model SM 16 734 na principu gravimetrijskog mjerenja, s obzirom da je dimni broj bio ispod 1, to znai da je koliina krutih estica ispod 20 mg/m3.

6. MJERENJAMjerenja su obavljena 21.08. i 22.08. 2002., a obuhvatila su mjerenja kakvoe izgaranja goriva, tj. kemijskih koncentracija, uz mjerenje parametara kao to su sadraj CO, O2, CO2, NO2, SO2, krutih estica, temperatura dimnih plinova, pretiak zraka, sl.

Na mjernom mjestu je izvreno vie mjerenja od kojih su u izvjetaju dane prosjene vrijednosti.

Svi podaci nalaze se u Zapisniku o mjerenju emisija.

ZAPISNIK O MJERENJIMA EMISIJA

Datum mjerenja:Objekt:Mjerno mjesto:Donja toplinska vrijednost

goriva, MJ/kg:Udio sumpora u gorivu, mas%:Udio pepela u gorivu, mas%:Povrina presjeka dimnjae, cm2:Promjer dimnjaka, mm21.08. i 22.08.2002.E SHP - CELEXbr. 2 i br. 3

41.51

2.05

0.053

6.000

900

1. kotao Mjerna mjesta

Br. 21 Br. 32GVE

Broj mjerenja123

Datum mjerenja21.08.

2002.22.08.

2002.21.08.

2002.

Vrijeme mjerenja12:15-13:0010:25-10:4013:50-14:20

Rad kotla (%)7010070

Gorivosrednje loivo uljesrednje loivo uljesrednje loivo ulje

Potronja goriva, l/h1055.36-1157.14

Vanjska temp.((C)383443

Temperatura dimnih.

plinova ((C)250284177

Brzina dimnih

plinova, m/s

Pretiak zraka 1.221.21.48

Dimni broj0.50.50.51

Krute estice, mg/m350

Ugljik (II) oksid

(CO), mg/m3000170

Oksidi duika izraeni

kao NO2, mg/m3823983976350

Oksidi sumpora izraeni

kao SO2

mg/m37007307001700

3Volumni udio kisika, %3.853.456.863

Ugljik (IV) oksid (CO2),

vol%1313.3210.72

2. kotaoMjerna mjestaGVE

Br. 21Br. 32

Broj mjerenja1234


2002.21.08.

2002.22.08.

2002.21.08.

2002.

Vrijeme mjerenja15:00-15:2516:40-17:0013:35-14:0517:40-18.00

Rad kotla (%)307010070

Gorivosrednje loivo uljesrednje loivo uljesrednje loivo uljesrednje loivo ulje

Potronja goriva, l/h391.071012.5-1066.07

Vanjska temp. ((C)37403731

Temperatura

dimnih.

plinova ((C)215239265158

Brzina dimnih

plinova, m/s

Pretiak zraka 1.471.141.141.85

Dimni broj0.50.50.50.51


Ugljik (II) oksid

(CO), mg/m30000170


kao NO2, mg/m37598891078829350


kao SO2

mg/m37007007307201700

3Volumni udio kisika, %6.772.622.79.663


vol%10.7913.9513.898.6

2. kotaoMjerno mjesto

Br. 21GVE

Broj mjerenja12


2002.22.08.

2002.

Vrijeme mjerenja17:45-18:0518:10-18:30:

Rad kotla(%)3050

Gorivoekstra lako loivo uljeekstra lako loivo ulje

Potronja goriva, l/h176.79192.86

Vanjska temp. ((C)3738

Temperatura

dimnih.

plinova ((C)194208

Brzina dimnih

plinova, m/s

Pretiak zraka 1.461.33

Dimni broj0.50.51


Ugljik (II) oksid

(CO), mg/m300170


kao NO2, mg/m3274329250


kao SO2

mg/m37007301700

2Volumni udio kisika, %6.65.253


vol%10.5811.52

7.UOENI NEDOSTACI I PRIMJEDBE

1. Nita nije uinjeno od zadnjeg mjerenja prema "Izvjetaju o mjerenju emisija" "Uoeni nedostaci".

2. I dalje inzistiramo na nekim elementima iz "Uoenih nedostataka".

2.1 Izraditi mjerno mjesto prema standardu (dan je primjer kako mi zahtijevamo da se izvodi dano g. uli).

Mjerno mjesto br. 2. prije Economizera

Mjerno mjesto br. 3. iza Economizera razlog je da smo dobili nelogine rezultate sadraja kisika a i dobro je imati stanje u toj toci.

Mjerno mjesto br. 4 opremiti na dimnjaku na 23 m visine.

2.2. Smatramo da je potrebno postaviti sondu O2 na izlazu iz kotla (eventualno mjerno mjesto br. 2) iz vie razloga:

Izrada katastra emisija naime u zakonskoj proceduri trai se primjena utroka kisika (sadraj) te se prema rezultatima mjerenja izraunavaju ukupne emisije zagaivaa t/god.

Interna primjedba bolja regulacija procesa rada kotla naime na ovako sofisticiranom nivou regulacije sonda je (O2) digitalno i softverski povezana i praktino glavni regulator rada plamenika.

3. Bez obzira na sada visoke temperature u dimnjaku uobiajeno je na ovakvom nivou voenja procesa da se postavi O2 sonda na 23 m (platforma) vezana on-line vezom sa glavim softverom kao alarmni sustav upravljanja da temperatura ne smije pasti ispod dozvoljene granice.

4. Mjerenja su obavljena na oba kotla (21. i 22. 08) na uvjetima 30%, 70% i 100% rada kotla. Rezultati ukazuju na dosta neolignosti u radu kotlova:

O2, CO, THC (ugljikovodici) i SO2 SU znaajno ispod graninih vrijednosti. Po tim parametrima izgaranje je potpuno na svim uvjetima i oba kotla.

NOX (izraen kao NO2) je znaajno iznad graninih vrijednosti kod svih mjerenja i u razliitim mjernim tokama. Uoava se trend rasta NO2 kod veih temperatura, odnosno 100% rada kotla. Uzroci ove pojave mogu biti slijedei:

stijenke kotla su obloene materijalom i nemaju dobar prijenos topline (aa, vapnenac).

interna primjedba izbor plamenika nije dobar odnosno u zoni plamena razvija se visoka temperatura koja uzrokuje nastanak NO2 i goriva i zraka.

postoji moguenost eksperimenta sa poveanjem pretika zraka, ali e se u tom sluaju smanjiti efikasnost rada kotla. U prilog tome ide podatak ada je kotao 2 "bolji" od kotla 1. Vjerojatno je kotao 1 vie radio.

5. Kod svih mjerenja uoene su znaajno visoke temperature na izlazu iz Economizera i na dimnjaku. To ukazuje na slijedee:

interna primjedba: toplina se neefikasno prenosi na izmjenjiva topline, zbog velikih brzina protoka dimnih plinova u kotlu.

neracionalno iskoritavanje topline u procesu, jer nema pravdanja visoka temperatura na dimnjaku. Prema njemakim propisima temperatura u dimnjaku ne smije prijei iznad 110 oC.

Prema naim proraunima toke vrelita dimnih plinova ovakvog sastava su negdje oko 100 105 oC.

6. Na mjernoj toci iza Economizera uoen je povean sadraj kisika na oba kotla ( 7%). Sagledavajui tehnoloku shemu jedino logino objanjenje je:

zrak ulazi korz cijev za kondenzat

ima proputanja na spojevima u Economizeru

7. Dijagrami potronje goriva ne odgovaraju stvarnosti, postoje neloginosti izmeu oitanih vrijednosti u tablici i na grafu.

8. Uz standardne analize goriva potrebno je laboratorijski odrediti sadraj duika (azota).

9. Sve ovo ukazuje da je potrebno angairati specijalistu energetiara, koji bi trebao izraditi energetsku bilancu rada kotla kao sustava.

10. Potrebno je Izvjetaje (reports) i objanjenje procesa (sheme) kai i naredbe dati na jeziku BiH. To se odnosi na uputstva za rad i odravanje.

8. NALAZ I MILJENJE

Obilaskom predmetnog energetskog objekta 21. i 22.08. 2002. godine obavljena su mjerenja koliine te sastava dimnih plinova nastalih izgaranjem goriva u kotlu za loenje.

Toplinska energija dobivena iz postrojenja koristi se za energetske potrebe. Ukupan protok dimnih plinova koji slui za izraun ukupne masene emisije pojedinih plinova izveden je iz podataka o ogrjevnoj moi goriva potrebnog za potpuno izgaranje goriva, izmjerenog pretika zraka (lambda) te iz podataka potronje goriva. Mjerenje emisije izvedeno je pri optimalnom optereenju kotla.

Prema obavljenim mjerenjima vidljivo je da je znaajno poveana koncentracija NO2 iznad graninih vrijednosti. Ujedno se konstatira da je koncentracija CO veoma mala, to znai da je proces izgaranja dobar. Oito se radi o veem pretiku zraka i poveanoj temperaturi u kotlu, veoj nego to je potrebno. U tom smislu potrebno je optimalizirati ulaz zraka uvaavajui uoene nedostatke. Svi ostali parametri su u granicama predvienim za ovakav rad kotla.

9. ZAKLJUAK

Na temelju rezultata ispitivanja i analiza provedenih prilikom rada kotla, a sukladno Uredbi o graninim vrijednostima emisije oneiujuih tvari u zrak iz stacionarnih izvora ( N.N. 140/97 ), moemo zakljuiti da emisione koncentracije

PREKORAUJU DOPUTENE VRIJEDNOSTI EMISIJA NO2lanak 77. Uredbe (NN 140/97)GVE oksida duika izraenih kao NO2 je 908 mg/m3 kod tehnolokog procesa u ureaju za loenje (srednji).

lanak 131. Uredbe (NN 140/97)Odredbe lanka 115. ove Uredbe primjenjuju se za stacionarne izvore koji postoje ili su u izgradnji na dan stupanja na snagu ove Uredbe do 1. sijenja 2008. godine.

Direktor:

Davor Babi, dipl. in. EMBED Word.Picture.8

1 Mjerno mjesto br. 2. - na izlazu iz kotla u pravokutnom kanalu prije Eco sustava (improvizirano mjerno mjesto)

2 Mjerno mjesto br.3 iza Eco sustava na digitalnoj temperaturnoj sondi.

3 Vrijednosti svih polutanata su preraunate na volumni udio kisika od 3%

1 Mjerno mjesto br. 2 na izlazu iz kotla u pravokutnom kanalu prije Eco sustava (improvizirano mjerno mjesto)

2 Mjerno mjesto br.3 iza Eco sustava na digitalnoj temperaturnoj sondi.


1 Mjerno mjesto br. 2 na izlazu iz kotla u pravokutnom kanalu prije Eco sustava (improvizirano mjerno mjesto)


DVOKUT-ECRO

Miramarska 23

10000 ZAGREB, RH

Tel.: 385 1 6159 181 6061 096

Fax.: 385 1 6159 182

e-mail: [email protected]://www.delfin.hr/dvokut-ecro_________________________________________________________________________________

PAGE DVOKUT-ECRO Str. 11

_1091947687.doc

Documents

Izvjestaj o Mjerenju Emisija - SHP CELEX - Banja Luka