10
6/3/2013 1 Osnovne vrste naprezanja: Aksijalno naprezanje Smicanje Uvijanje Savijanje Izvijanje 1 Pri projektovanju konstruk cija potrebno je osigura ti njenu: čvrstoću krutost i stabilnost ŠTAPOVI OPTEREĆENI NA PRITISAK z  F Pretposta vke kod analize naprezanja i deformacije aksijalno opterećenog prizmatičnog štapa silom pritiska, prema linearnoj teoriji (teorija prvoga reda): materijal je homogen i izotropan veza napona i deformacije je prema Hukovom zakonu  =E uslovi ravnoteže se formiraju na nedeformisanoj geometriji nosača prav štap pri opterećenju ne menja obli k, tj. uz dužna osa štapa se samo skraćuje i ostaje prava deformacijska forma štapa je stabilna 2

IZVIJANJE Štapova

Embed Size (px)

Citation preview

  • 6/3/2013

    1

    Osnovne vrste naprezanja:

    Aksijalno naprezanje

    Smicanje

    Uvijanje

    Savijanje

    Izvijanje

    1

    Pri projektovanju konstrukcija potrebno je osigurati njenu:vrstoukrutosti stabilnost

    TAPOVI OPTEREENI NA PRITISAK

    zF

    Pretpostavke kod analize naprezanja i deformacije aksijalnooptereenog prizmatinog tapa silom pritiska,prema linearnoj teoriji (teorija prvoga reda):

    materijal je homogen i izotropan

    veza napona i deformacije je prema Hukovom zakonu =E uslovi ravnotee se formiraju na nedeformisanoj geometriji

    nosaa prav tap pri optereenju ne menja oblik, tj. uzduna osa tapa

    se samo skrauje i ostaje pravadeformacijska forma tapa je stabilna

    2

  • 6/3/2013

    2

    tap male vitkosti:

    Duktilni materijal

    Tkr AFF Krti materijal

    Mkr AFF

    Dimenzionisanje:

    Uslov deformacije:

    M

    M

    T

    Tdopz f

    ilifA

    F Uslov nosivosti:

    doplAElF

    l

    3

    Kod vitkih tapova aksijalna sila pritiska moe izazvati i savijanje IZVIJANJEtapaprava deformacijska ravnotena forma tapa je nestabilna.

    Kritina sila izvijanjasila kod koje dolazi do pojave nestabilnih deformacijskih formi.

    4

  • 6/3/2013

    3

    IZVIJANJE PRIZMATINOG TAPAEULEROVA KRITINA SILA IZVIJANJA

    stabilna ravnotea

    nestabilna ravnotea

    pojava momenta

    savijanja

    5

    Izvijanje tapa u elastinoj oblasti

    20

    min2

    kr)(

    Pl

    IE

    gde su:Pkr - kritina sila izvijanjaE modul elastinostiImin minimalni aksijalni momenat inercijel0 duina izvijanja

    Duina izvijanja tapa zavisi od duine tapa i od naina oslanjanja tapa.Ojler je definisao etri osnovne duine izvijanja

    6

  • 6/3/2013

    4

    Prema nainu uvrenja krajeva tapa razlikujemo etiriosnovna sluaja izvijanja (a, b, c i d).

    7

    Kritini napon izvijanja

    AP

    ;)(

    P krkr20

    min2

    kr

    l

    IE

    20

    min2

    kr)(A l

    IE

    Ai

    Ai min2min

    minmin

    II

    2

    2

    2

    min

    0

    2

    20

    2min

    2

    kr

    i

    )(

    i

    E

    l

    E

    l

    E

    gde je:- vitkost tapaimin minimalni poluprenik inercije

    min

    0

    il

    8

  • 6/3/2013

    5

    Vitkost tapa, u praktinom raunanju, odreujemo tako da, kodpoprenih presjeka tapa koji imaju razliite momente inercije u odnosuna glavne ose, u raun uzmemo manji moment inercije jer tako dobijamoveu proraunsku vitkost:

    Granina vitkost

    pgr

    E

    gde je:gr- granina vitkost tapap granica proporcionalnosti materijala

    9

    Dimenzionisanje

    Ojlerova hiperbola

    grm

    p

    m

    kr

    Tetmajerova prava

    Kritini napon za kratke grede

    I II III

    I. podruje: mtapovi se proracunavaju na

    pritisnu vrstocu, a izvijanje sene uzima u obzir

    II. podruje: mgrtapovi se proraunavaju na

    izvijanje pomouTetmajerovog izraza ili nekogdrugog empirijskog izraza.

    III. podruje: grtapovi se proraunavaju na

    izvijanje pomou Ojlerovogobrasca

    10

  • 6/3/2013

    6

    Materijal m gr kr (kN/cm2)

    0m mgrelik (JUS . 0370) 60 100 24 28.9-0.082

    elik (JUS . 0545) 60 100 31.2 46.9-0.262

    Liveno gvodje 0 80 76.1 76.1-1.18+0.00522

    Drvo (etinari) 0 60 4 4-0.02

    Eksperimentalni obrasci za kritian napon izvijanja

    Koeficijenti sigurnosti

    izv

    krizv n

    Najvie doputeni napon koji se moe desiti u gredi

    izv

    krizv nA

    F kontrola napona se sprovodi prema

    11

    -postupak

    dop-doputeni napon kada nema izvijanja

    dopizv

    -koeficijent izvijanja koji zavisi od vitkosti grede i koji je za raznematerijale eksperimentalno odreen (1)

    dop

    AF

    kontrola napona se sprovodi prema

    12

  • 6/3/2013

    7

    2elik 0370 elik 0545 Drvo

    Livenogvoe

    0 1,00 1,00 1,00 1,0010 1,01 1,01 1,09 1,0120 1,02 1,03 1,20 1,0530 1,05 1,07 1,33 1,1140 1,10 1,13 1,47 1,2250 1,17 1,22 1,65 1,3960 1,26 1,35 1,87 1,6770 1,39 1,54 2,14 2,2180 1,59 1,85 2,49 3,5090 1,88 2,39 2,95 4,43

    100 2,36 3,55 3,60 5,45110 2,86 4,29 4,43 -120 3,40 5,11 5,36 -130 4,00 5,99 6,39140 4,63 6,95 7,53 -150 5,32 7,98 8,78 -160 6,05 9,08 - -170 6,83 10,25 - -180 7,66 11,49 - -190 8,53 12,80 - -200 9,46 14,18 - -

    vrednosti koeficijenta izvijanja

    13

    8.1 Odrediti kritinu silu izvijanja grede na sliciE=21 MN/cm2 gr=100 l=150 cm Profil NP I 16

    150I 16

    Reenje

    Iz tablica za I 16 itamogeometrijske karakteristike

    Imin=54,7 cm4 A=22,80 cm2 imin=1,55 cm

    Odreivanje vitkosti:min

    0

    il

    duina izvijanja (Ojler):lo=2l=2150=300 cm grmin

    0 5,19355,1

    300i

    l

    kritina sila izvijanja je:

    kN97,125300

    7,541021

    )(P 2

    32

    20

    min2

    kr

    l

    IE

    14

  • 6/3/2013

    8

    8.2 Vitki tap je vezan za nepomine oslonce. Odrediti prirasttemperature T koje e izazvati izvijanje tapaDato: l, I, A, t

    Reenje

    l=tlTizduenje usled temperatureF

    F

    l T Tizduenje usled sile

    AEF

    ll

    ukupno izduenje jednako nuli

    0Tll

    t

    AEF

    krFFFtAE T

    tAT

    EtAE 2

    2

    2

    2

    l

    I

    l

    IT

    za l=100 cm d=3 cm t=1,2510-5 1/C

    C4,44T o 15

    8.2 Odrediti nosivost elinog stuba od 2U20 profila. Stub jestatikog sistema kao na slici.a) Odreivanjem kritinog napona izvijanja ako je koeficijentsigurnosti nizv=2,2b) Po postupku ako je dop=16 kN/cm2

    600 2U20

    profil tapa 2U20

    16

  • 6/3/2013

    9

    Za U 200 iz tablica imamo

    A=32.2 cm2

    Wy=191cm3

    Wz=27 cm3

    Iy=1910 cm4

    Iz=148 cm4

    iy=7.70 cm

    iz=2.14 cm

    Za 2 U 200 iz tablica imamo

    A=32.2 *2=64.40cm2

    Wy=191*2=382 cm3

    Wz=299 cm3

    Iy=1910*2=3820 cm4

    Iz=2240 cm4

    iy=7.70 cm

    iz=5.89 cm17

    Kako dobijamo vrednosti za 2U200

    1. Raunamo momenat inercije za osu z za ukupno teite koje je sada napolovini profila

    4221

    szz cm223749.52.3221482)01.25.7(A2I2I

    Otporni momenat je3

    zz cm2985.7/2237b/IW

    cm89.54.64/2237A/Ii zz

    Poluprenik inercije je

    18

  • 6/3/2013

    10

    Minimalni poluprenik inercije je

    cm89.5ii minz cm4206007,00 l

    10030,7189,5

    420il

    grmin

    o

    MPa53,2303,7182,028982,0289kr

    kN74,6742,2

    4,6405,23n

    AF

    izv

    krkr

    b) postupak

    41,130,71

    kN78,73041,1

    4,6416AF dopkr

    19