Izmjene i dopune Prostornog plana uređ ćine Pi ćan€¦ · Pula, 22.velja če 2017. Pe čat nadležnog tijela: 4 ... Stanovi (broj) Popis 1981. 68.566 100 626 0,91 Popis 1991

1

Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Op ćine Pi ćan Općina Pićan Godina: 2017.

Općina Pićan

Pićan, 2017.

Izmjene i dopune Prostornog plana ure đenja Općine Pićan („Službene novine Općine Pićan, br. 10/05 2/09, 5/15, 6/15 i 3/17.)

KNJIGA II - PRILOZI PROSTORNOG PLANA

2


Županija: Istarska županija

Općina: Općina Pićan

Načelnik: Ivan Franković

Pravna osoba koja je izradila prostorni plan:

Urbis d.o.o.

Direktor:

Broj ugovora:

Elvis Grgorinić, dipl.ing.stroj.

6814

Koordinatori izrade prostornog

plana:

Općina Pićan – Ivan Franković

Urbis d.o.o. - Boris Petronijević

Stručni tim u izradi prostornog plana:

Odgovorni voditelj izrade prostornog plana:

Eli Mišan, dipl.ing.arh.

Boris Petronijević, dipl.ing.arh.

Jasminka Peharda Doblanović, dipl.ing.arh.

Jasna Perković, dipl.ing.građ.,

Smiljka Mamula, dipl.ing.el.

Suradnica: Suzana Brnabić, arh.teh.

3


Odluka općinskog vijeća Općine

Pićan o izradi prostornog plana:

“Službene novine Općine Pićan“, br. 2/16.

Odluka Općinskog vijeća Općine

Pićan o donošenju prostornog plana:

“Službene novine Općine Pićan“, br. 3/17.

Pečat Općinskog vijeća Općine

Pićan:

Predsjednik Općinskog vijeća

Općine Pićan:

Silvan Juran

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:

Javna rasprava objavljena:

Javni uvid održan:

Ponovna javna rasprava objavljena:

Ponovni javni uvid održan:

Pečat tijela odgovornog za

provođenje javne rasprave:

Odgovorna osoba za provođenje

javne rasprave:

Mišljenje na prostorni plan u skladu sa člankom 107. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13):

2.01.2017.

10-20.01.2017.

31.01.2017.

7.-14.02.2017.

Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Istarske županije

Klasa:350-02/16-04/04

Urbroj:2163/1-20-01/9-17-09

Pula, 22.veljače 2017.

Pečat nadležnog tijela:

4


SADRŽAJ

KNJIGA I – TEKSTUALNI I GRAFI ČKI DIO PLANA

A. TEKSTUALNI DIO - ODREDBE ZA PROVEDBU

B. GRAFIČKI DIO PLANA

KNJIGA II - PRILOZI PROSTORNOG PLANA

C. OBRAZLOŽENJE PROSTORNOG PLANA

D. ZAHTJEVI, SUGLASNOSTI I MIŠLJENJA PREMA POSEBNIM PROPISIMA

E. PODACI O PRAVNOJ OSOBI OVLAŠTENOJ ZA OBAVLJANJE STRUČNIH POSLOVA

PROSTORNOG UREĐENJA (STRUČNI IZRAĐIVAČ: URBIS d.o.o.)

5


C. OBRAZLOŽENJE PROSTORNOG PLANA

UVOD

Prostorni plan uređenja Općine Pićan donesen je 2005. godine i objavljen u Službenim novinama

Općine Pićan br. 10/05, nakon čega je mijenjan i dopunjavan 3 puta:

- prve Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Pićan donesene su 2009.

godine i objavljene u „Službenim novinama Općine Pićan“, br. 9/09.,

- druge Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Pićan donesene su 2015.

godine i objavljene u „Službenim novinama Općine Pićan“, br. 5/15.,

- treće dopune Prostornog plana uređenja Općine Pićan u smislu članka 201. Zakona o

prostornom uređenju donesene su 2015. godine i objavljene u „Službenim novinama Općine

Pićan“, br. 6/15.

Potreba provođenja postupka ovih Izmjena i dopuna važećeg Prostornog plana uređenja

Općine Pićan utvrđena je Odlukom o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine

Pićan i objavljena u „Službenim novinama Općine Pićan“, br. 2/16.

Općina Pićan provodi postupak izrade i donošenja Izmjena i dopuna PPUO Pićan prema

Zakonu o prostornom uređenju (Narodne novine 153/13).

Donošenjem ovih Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Pićan mijenja se i

dopunjuje Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Pićan „Službene novine

Općine Pićan“, br. 6/15. Sastavni dio Odluke o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana

uređenja Općine Pićan su Odredbe o provedbi te kartografski prikazi, koji se, donošenjem ovih

Izmjena i dopuna, u cijelosti zamjenjuju novima.

Ciljevi i programska polazišta Izmjena i dopuna Pro stornog plana ure đenja Općine Pi ćan Ciljevi i programska polazišta Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Pićan

utvrđeni su Odlukom o izradi Izmjena i dopuna PPUO Pićan (Službene novine Općine Pićan“,

br. 2/16.) te se odnose na usklađenje Plana sa Prostornim planom Istarske županije (SN IŽ 2/02,

1/05, 4/05, 10/08, 7/10, 13/12 i 9/16), Zakonom o prostornom uređenju (,,Narodne novine''

153/13) te drugim zakonima i reviziju planskih rješenja temeljem dosadašnjeg iskustva primjene

plana u skladu sa zahtjevima građana i smjernicama od interesa za gospodarski razvoj Općine

Pićan.

Sadržaj, obvezni prostorni pokazatelji i standard e laborata Izmjena i dopuna Prostornog plana ure đenja Općine Pi ćan

Elaborat Izmjena i dopuna PPUO Pićan sadržajno će se uskladiti sa Zakonom o prostornom

uređenju („Narodne novine", br. 153/13) i Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza,

obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova („Narodne novine“, br.

106/98, 39/04, 45/04, 163/04) i ostalim odgovarajućim važećim propisima.

6


U nastavku se navode dijelovi Obrazloženja Izmjena i dopuna PPUO Pićan kojima se

zamjenjuju odgovarajući iz važećeg Plana.

7


U točki 1. Polazišta mijenjaju se sljedeći dijelovi teksta:

Podtočka 1.1.1. mijenja sa i glasi:

Tablica A - Tablica 1 prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima

i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98)

Tablica 1 Istarska županija Op ćina Pi ćan

broj % broj %

Površina (km2) 2822,00 100 50,92 1,80

Stanovnici (broj)

Popis 1981. 188.332 100 2.346 1,25

Popis 1991. 204.346 100 2.133 1,04

Popis 2001. 206.344 100 1997 0,96

Popis 2011. 208.055 100 1827 0,87

Stanovi (broj)

Popis 1981. 68.566 100 626 0,91

Popis 1991. 86.347 100 734 0,85

Popis 2001.

Popis 2011.

102.465 100 749 0,73

132.990 100 847 0,63

Domaćinstva (broj)

Popis 1981. 65.937 623

Popis 1991. 73.793 712

Popis 2001.

Popis 2011.

72.379 611

787.32 595

Gustoća naseljenosti (broj stan/km2) 72,41 41,89

Osnovni podaci o stanju u prostoru iskazani su u tablicama 1 i 2 kao obavezan način tabličnog prikaza utvrđen odredbama Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98). Podaci iz tablice 1 navedenog Pravilnika prikazani su u tablici A, a podaci iz tablice 2 u tablici B.

Tablica B - Tablica 2 prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima

i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98)

Tablica 2

Površina 2 Stanovnici Gusto ća naseljenosti

km2

udio u

površini općine

%

Popis 1981.3 Popis 1991.4 Popis 1981.

Popis 1991.

broj % broj % st/m2 st/m2

Obalno (čl. 45. Zakona o prostornom uređenju) - - - - - - - -

Otočno (čl. 45. Zakona o prostornom uređenju) - - - - - - - -

8


Tablica 2

Površina 2 Stanovnici Gusto ća naseljenosti

km2

udio u

površini općine

%

Popis 1981.3 Popis 1991.4 Popis 1981.

Popis 1991.

broj % broj % st/m2 st/m2

Kontinentalno 50,92 100 2.346 100 2.133 100 46,07 41,89

Granično - - - - - - - -

Ostalo - - - - - - - -

Ukupno 50,92 100 2.346 100 2.133 100 46,07 41,89

9



1.1.2. PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE

KLIMA

Područje općine Pićan pripada dvjema različitim podregijama Istarskog poluotoka -

središnja Istra (200-500 m n.m.) i sjeveroistočna Istra (dolina Raše do Plominskog zaljeva

uključujući Čepićko polje). Središnjoj Istri pripada veći dio prostora općine, a sjeveroistočnoj Istri

samo njezin manji dio, u dolini Raše. Za obje podregije karakterističan je spoj umjereno-

kontinentalne i mediteranske klime uslijed maritimnih utjecaja kroz dolinu Raše koji stvaraju

mikroklimatska područja. Varijacije na području podregije nastaju ovisno o utjecaju reljefa i

ekspozicije. Raspored oborina tokom godine ujednačeniji je za područja u središnjoj Istri nego u

priobalju s ukupnom količinom oborina od 1.072 mm.

Klimatski uvjeti na području općine Pićan, kao sastavnog dijela Labinštine, karakteristični

su za prijelazni tip klime, od kontinentalne prema sredozemnoj. Prema Köppenovoj klasifikaciji to

je “Cfsax” tip klime račvastih obilježja. To znači da tokom godine postoji kišno razdoblje

rascijepljeno na proljetni maksimum od travnja do lipnja i jesensko-zimski maksimum od listopada

do prosinca. U najhladnijem mjesecu temperature znaju pasti i ispod 0º C. Ljeta su vruća i suha

s mjesečnom temperaturom najtoplijeg mjeseca između 20º i 23º C.

Specifičnost klime na području općine Pićan su prodori maritimnih utjecaja putem doline

Raše i Plominskog zaljeva koji stvaraju u pojedinim predjelima klimu gotovo sredozemnih

obilježja. Time je omogućen, na niskim plodnim površinama u dolini Raše, uzgoj onih poljodjelskih

kultura koje tipično uspijevaju na ovom području, ali ne i mediteranskih.

GEOLOGIJA

Sastav stijena i građa terena koji čine geološke karakteristike područja općine Pićan u

najvećem su dijelu vezani za razdoblje paleocena i eocena, nešto manjem dijelu za razdoblje

holocena, a u sasvim malom dijelu za razdoblje gornje krede.

Slojevi iz razdoblja paleocena i eocena protežu se u duž cijele općine, od Belušića do

krajnjeg sjevera općine, osim predjela uz dolinu Raše i njenih pritoka.

Slojevi nastali u paleocenu predstavljaju “liburnijske naslage” i sastoje se od brakično-

marinskih bituminoznih vapnenaca debljine sloja 100-150 m.

Slojevi nastali u eocenu obuhvaćaju slojeve nastale podjednako tokom donjeg i gornjeg

eocena, a u vrlo malom dijelu slojeve iz srednjeg eocena.

Predjeli nastali u donjem ili prelazu u srednji eocen sastoje se od miliolidnih vapnenaca

debljine sloja do 20 m, alveolinskih vapnenaca debljine sloja 30-80 m, numulitnih vapnenaca

debljine sloja 30-80 m, u manjem dijelu iz prelaza iz srednjeg u gornji ili gornjeg eocena sastoje

od lapora i pješčenjaka sa slojevima breča, numulitnih breča, konglomerata i rijetkim slojevima

vapnenaca debljine 450 m, a u iznimno malom dijelu iz srednjeg eocena od laporovitih vapnenaca

i vapnenih lapora s rakovicama, odnosno od lapora i pješčenjaka s globigerinama.

10


Predjeli nastali tokom holocena protežu se duž istočne granice općine dolinom Raše i u

dolinama njenih pritoka - Tupaljskog, Krbunskog, Posertskog i Letajskog potoka, gdje se nalaze

ilovine, pijesci i šljunci te crna i siva zemlja.

Slojevi nastali u razdoblju gornje krede u pripadaju razdoblju turon-senona i razdoblju

turona, a sastoje se od raznih vapnenaca. Obuhvaćaju područje jugozapadnog dijela općine. Dio

koji je nastao u razdoblju turon-senona proteže se Marfana u smjeru jugoistoka prema

Belušićima, pa uz kanjon Raše do ispod Budine, a u vrlo malom dijelu na jugu naselja Orič,

jugozapadno od vertikalnog rasjeda između rasjednih zona. Dio nastao u razdoblju turona proteže

se na samom jugoistoku općine i gotovo cijelom području naselja Orič.

Dio nastao u razdoblju turon-senona sastoji se od sivih i smeđih pločastih do dobro

uslojenih vapnenaca s lećama bijelih jedrih vapnenaca debljine oko 200 m.

Dio nastao u razdoblju turona predstavlja sive i smeđe homogene i detritični tanje ili deblje

uslojene vapnence debljine sloja 600-700 m.

MINERALNE SIROVINE

Na području općine Pićan od mineralnih sirovina nalazimo metalne, nemetalne i energetske

mineralne sirovine.

Od metalnih sirovina zastupljeni su boksiti, jedina mineralna sirovina na području Istre od

koje se proizvodio aluminij. Starost ovih boksita odgovara razdoblju gornje krede odnosno

starijepaleogenski boksiti. Pojavljuju se kao manja rudna tijela, veće kvalitete od ostalih boksita

na području Istarske županije (gornjojurskih) zbog manjeg sadržaja SiO2. Zona ležišta ovih

boksita nalazi se duž geološke granice kreda-paleogen, odnosno na području općine Pićan u

najvećoj mjeri u njezinom južnom dijelu kao produktivna zona krednih boksita, oko Oriča i južno

od Svete Katarine. Njihov mineralni sastav uključuje bemit (60,10%), hidrargilit (5,50%), kaolinit

(3,20%), hematit (27,30%) te anatas i rutil (3,60%).

Mineralnu sirovinu nemetalnog tipa nalazimo u obliku gline zastupljene u dolini rijeke Raše,

kao aluvijalne taložine kvartarne starosti iz doba holocena, u sloju debljine više od 6 m. Ovi nanosi

uglavnom se sastoje od glina i ilovače sive i plave boje nastalih trošenjem eocenskih lapora

(flišnih naslaga) te spiranjem glinene supstance i dispergiranog vapnenca, povremenim ili stalnim

tokovima u predio riječne doline uz mjestimične proslojke pijeska i šljunka.

Energetske mineralne sirovine utvrđene su u vidu prisustva ugljena. Produktivne zone

kamenog ugljena nalaze se na rubnim područjima općine – na istočnom dijelu općine, na području

naselja Tupljak, Zajci i Kukurini. Crne je boje s tamno smeđim nijansama. Petrografska i tehnička

obilježja ukazuju na visoku zastupljenost vitrita s maceralom vitrinitom što mu daje obilježja

masno-plamenog ugljena. Također je utvrđena i prisutnost sumpora u udjelu od oko 10% te urana

u "krednim" sloju podinske grupe ugljenih slojeva u vidu fino dispergiranih uransko-organskih

spojeva.

11


HIDROLOGIJA

Područje općine Pićan nalazi se u slivu rijeke Raše, te pritoka Krbunskog, Letajskog i

Vlaškog potoka koji se u području Potpićna spajaju u vodotok Raše. Južno od Jaškovice, Raša

je u dubokom procjepu – Raškoj dragi, te na cijeloj dužini nema niti potoka niti naselja (osim bujica

u zimskom periodu). Istočno od granice općine (Vlaški potok) je Ćepićko polje i sliv Boljunčice, u

općini Kršan.

Hidrološke zna čajke površinskih voda

Rijeka Raša se odlikuje velikom vremenskom i prostornom promjenljivosti, u slivu potoka u

područjima s većom erozijom, a u dolini u formiranom koritu duž cijele istočne granice područja

općine.

Hidrogeologija

Područje općine Pićan nalazi se u flišnom bazenu tipičnom za krški vodonosnik s

ujednačenim karakteristikama. Prostiranje litostratigrafskih članaka u smjeru sjever-jug definira i

glavni smjer oticanja podzemnih voda. Osnovna karakteristika kontinentalnog dijela je nedostatak

tekućica i voda na površini, spuštanje voda u podzemlje te kretanje kroz pukotine prema slivu

Raše.Za naslage fliša karakteristična je i promjena litološkog sastava odnosno izmjene grubih i

čvrstih s finim sedimentima pješčenjaka i lapora. Površinko otjecanje vode je kroz bujične jarke

do ulaženja u nanose kvartarnog materijala. Voda teče ispod fliša i na najnižem dijelu probija

flišne naslage.

Zbog navlačne tektonike i ljuskave strukture te rasjeda labinsko-raškog bazena podzemni

tokovi povezani su s Kvarnerom (Opatija) i središnjom Istrom. U ovom dijelu podzemna voda

javlja se i u rudnicima, a prodori slatke i slane vode kroz duboke rasjede. Ponori se javljaju na

kontaktu krednih vapnenaca s fliškim sedimentima i eocenskim vapnencima.

Hidrološke zna čajke površinskih voda

Na području općine Pićan jedini značajni vodotok je Raša, ali u slivu su i drugi važni zahvati

i objekti za uređenje bujica u područjima Kobune i Grobnik, a u cilju zadržavanja nanosa i

redukcije vodnog vala u području Pićanskog garinjeg luga.

Učestale poplave Potpićanskog polja i nizvodnog toka Raše pridonose povećanju vodne

bilance Raše, a doprinos je veći od neposrednog sliva.

Na rijeku Rašu direktno utječe i Boljunčica koja s područja općina Lupoglav i Kršan ima

veliki prirast nanosa i navodnjava Čepićko polje (na istočnoj granici područja općine Pićan).

12


Podzemne vode i slivovi

Nizvodno od Podpićna, dolina Raše izgrađena je od karbonatnih naslaga gornje krede,

između dva usporedna rasjeda, kao tektonska graba. U ovoj grabi je i niz okomitih rasjeda koji

uvjetuju kretanje podzemnih voda i pojavu izvora s obje obale rijeke.

U slivu izvora desne obale Raše (zapadna obala) koji čine izvori Jaškovica, Bolobani,

Sušinec, Sv. Anton, Grdak, Rakonek i Česuni 1 i 2, nemoguće je odjeljivanje pojedinih slivova.

Tu su preljevi podzemnih voda u pravcu doline Raše, s različitim kapacitetima pri čemu su južniji

izdašniji.

U slivu izvora s lijeve (istočne) obale Raše u kojem je i područje općine Pićan poznatiji su

izvor Mutvica, Šumber, Vapnara, Krečana, Fonte Gajo I i II. Izvor Mutvica direktno dobija vodu iz

sliva Boljunčice (potvrđeno trasiranjem podzemnih voda), a izvor Šumber (ispod mjesta Šumber)

površinskim tokom otječe u rijeku Rašu (1 km) i izdašnosti je 50-60 l/s u ljetnom periodu.

Prilikom zatvaranja jame Tupljak jamski radovi su ispunjeni vodom do nivoa podzemnih

voda karakterističnih za to područje, pri čemu se uspostavlja dinamička komunikacija s vodom

okolnog podzemlja. Opasnost kontaminacije podzemnih voda javlja se kao mogućnost ukoliko se

ne demontira i izvadi iz jamskih prostora sva oprema koja sadrži ulja, maziva i sve ostale štetne

tekućine i elemente u samom ugljenu preostalom u jami (sumpor, uran).

PEDOLOGIJA

Na području općine Pićan javljaju se tri pedosekvence odnosno zajednice tipova tala na

osnovu kojih se određuje bonitet odnosno klasa zemljišta. To su aluvijalna tla, tla na flišu i tla na

kršu.

Aluvijalna tla zauzimaju manji dio područja općine Pićan i prostiru se dolinom Raše te

dolinama Krbunskog, Posertskog i Letajskog potoka. Predstavljaju zajednicu aluvijalnih,

koluvijalnih i jezerskih sedimenata. Kod ove vrste tla dominantna su duboka antropogena smeđa

i ilimerizirana tla. To su najplodnija tla u prostoru općine, visoke proizvodne sposobnosti i time

kategorizirana kao tlo I. kategorije. Na toj vrsti tla moguć je uzgoj svih usjeva koji uspijevaju u

ovom području i široka upotreba mehanizacije.

Tla na flišu obuhvaćaju akcesorno i eocenske vapnence i prostiru se na gotovo cijelom

sjevernom dijelu općine te u manjim površinama u njenom zapadnom dijelu, sjeverno i južno od

Pićna. To su tla II. do IV. kategorije, unutar kojih se razlikuju dva tipa tla.

Tlo na flišu II+III kategorije je osobito vrijedno tlo, rendzina posmeđena, eutrično smeđe

akcesorno i ilimerizirano tlo. Na takvom tlu je sužen izbor poljoprivrednih kultura i ograničena

primjena mehanizacije, a ograničavajući faktori karbonatnost i skeletnost tla, reljef i erozija.

Tlo na flišu IV kategorije daje jako sužen izbor poljoprivrednih kultura. Ograničavajući faktori

su na tim tlima karbonatnost, skeletnost i plitkoća tla te reljef i erozija uz nagib terena veći od

25%.

13


Treća pedosekvenca predstavlja tla na zaravnjenom i vrtačastom kršu i najrasprostranjenija

je zajednica na području općine Pićan. Ova zajednica obuhvaća crvenicu i smeđe tlo, od II do VI

kategorije. Unutar zajednice razlikuju se tri tipa tla.

Manji dio zajednice predstavljaju tla II+III kategorije na kojima je sužen izbor poljoprivrednih

kultura, moguća diskontinuirana obrada tla, a kao ograničavajući faktori javljaju se skeletoidnost

tla te kamenitost i stjenovitost terena.

Najveći dio zajednice, u južnom dijelu općine, javljaju se tla III.+IV. kategorije koja pružaju

jako sužen izbor poljoprivrednih kultura, diskontinuiranu obradu tla uz ograničavajuće faktore kao

što su mala dubina tla te stjenovitost i kamenitost terena.

U vrlo malom dijelu, duž južne granice općine, uz obronke kanjona Raše, rasprostiru se

nepoljoprivredna tla i šumska staništa s velikim brojem ograničavajućih faktora poput plitkoće i

skeletnosti tla, stjenovitosti terena i nagiba terena većeg od 25%.

VEGETACIJA

Vegetacijski pokrov odraz je pedoloških prilika i klimatskih uvjeta.

Najvećim dijelom prostora općine Pićan izmjenjuju se oranice s travnjačkom i šumskom

vegetacijom. U vrlo malom dijelu nalazimo na šikare.

Šumska vegetacija na području općine Pićan pripada submediteranskoj zoni mediteranske

regije. U ovim šumskim predjelima prevladavaju listopadne vrste kao karakteristične biljne

zajednice za hladniju podzonu ove regije.

Za ove šume karakteristična je termofilna šumska zajednica crnoga graba i hrasta medunca

(Ostryo-Quercetum pubescentis), što obuhvaća prisutnost crnog graba (Ostrya carpinifolia),

hrasta medunca (Quercus pubescens), znatan udio cera (Quercus cerris), maklena (Acer

monspessulanum), drijena (Cornus mas), jesenske šašike (Seslaria autumnalis), crnog jasena

(Fraxinus ornus), rujevine (Cotinus cogyggria), šparoge tvrdolisne (Asparsgus acutifolius),

šparoge tankolisne (Asparagus temifolius), kukurijeka (Helleborus multifidus), tvrdolisne veprine

(Ruscus aculeatus) i dr.

Na dubljim tlima crvenice nalazimo šume sa velikim učešćem hrasta cera, a u pojedinim

šumskim predjelima južne Istre u ovim šumama pojavljuje se i pitomi kesten (Castanea sativa).

Ove su šume najzastupljenije na padinama korita rijeke Raše. Pejzažne odlike šumske vegetacije

uz obronke kanjona Raše karakterizira srednje visoka vegetacija u kojoj se izmjenjuju zajednice

grmova i niskog drveća s malim udjelom visokih stabala.

U graničnim predjelima, uz listopadne vrste u manjoj mjeri nalazimo i zimzelene u obliku

alepskog i crnog bora.

GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA PPUO Pićan utvrđuje građevinska područja naselja. Površina građevinskih područja

naselja i izdvojenih dijelova građevinskih područja naselja prikazani su u tablici 2. Kako je već

prikazano u prijašnjem dijelu teksta, na području Općine Pićan nalazi se 10 naselja sa ukupno 90

14


izdvojenih dijelova građevinskih područja naselja.

Građevinska područja naselja utvrđena su za mjesta odnosno izdvojene dijelove naselja:

� naselje Krbune: Šilići, Breg, Krbune, Puhari, Lištići, Stojšići, Runki;

� naselje Grobnik: Žmarelji, Grobnik, Cicerani, Leban, Morovići, Krnelići;

� naselje Jakomići: Slavići, Floričići, Bafi, Švići, Opatići, Šestani, Bilići, Jakomići,

Blaškovići, Donji Kralji, Gornji Kralji;

� naselje Tupljak: Tončetići, Valkovići, Smilovići, Karlići, Babići, Krištofići, Pavičevci,

Kalčići, Mandići, Gorica, Rasadi;

� naselje Pićan: Pedrovica, Lukeži, Pićan, Ivaninići, Rimanići, Most Pićan, Medigi,

Tominčići;

� naselje Zajci: Hajnožići, Mašinarija, Benkovići, Oršanići, Cinzebi, Bugarini, Svetinčići,

Roviš, Zajci, Brajde, Išišće, Runki, Išišće, Klesari;

� naselje Montovani: Marfani, Kunici, Ćopi, Milanovići, Zatkari, Mršani, Montovani,

Petrinčići, Doline, Gusterini, Rebani;

� naselje Kukurini: Kukurini-Čehi, Kukurini, Perinići, Šilci, Barišići, Lug pod Mostom;

� naselje Sveta Katarina: Marinjaši, Debeli Bajci, Benazići, Ilići, Šimunici, Žudigi, Sveta

Katarina, Benići, Ivšići, Bolobani, Palčić, Jakovići, Belušići, Obrš, Kopušišće;

� naselje Orič: Piletići, Jurani, Medenišće, Orič, Stari Grad.

Ukupna površina građevinskih područja naselja prema važećem PPUO Pićan iznosi oko

338 ha. Građevinska područja naselja, koja su ranijim dokumentima prostornog uređenja bila

ekstenzivno predviđena, smanjila su se poštivajući kriterije Prostornog plana Istarske županije i

prilagođavanjem stvarnim potrebama. Smanjenje površina građevinskih područja utvrđenih

važećim PPUO-om u odnosu na površinu građevinskih područja utvrđenih Prostornim planom

(bivše) općine Labin iznosi 106,57 ha odnosno za 23,99%. Prema prije iznesenim kriterijima,

PPIŽ ne uvjetuje smanjenje građevinskih područja koja ne udovoljavaju uvjetima već ne

dozvoljava njihovo širenje.

Kao podloga za izradu ovih Pripremnih radova za izradu Izmjena i dopuna PPUO Pićan,

ažurirana je izgrađenost postojećih građevinskih područja naselja te izdvojenih građevinskih

područja izvan naselja na području Općine Pićan. Izgrađenost je ažurirana obilaskom terena te

konzultacijom Geoportal DGU baze podataka. Kao osnova je uzeta izgrađenost označena u

postojećem PPUO-u. Kako je prikazano u tablici 2 ., izgrađenost građevinskih područja i

izdvojenih dijelova građevinskih područja naselja raste u odnosu na postojeći PPUO te sva

građevinska područja imaju izgrađenost veću od 50 % što je uvjet da bi se građevinsko područja

moglo širiti. Od ukupne površine građevinskih područja naselja od oko 338 ha, izgrađeno je 218

ha što je oko 14 ha više od 2005. godine kada je izrađen osnovni PPUO Pićan. Na nivou prosjeka,

građevinska područja naselja i izdvojeni dijelovi građevinskih područja naselja, na području

Općine Pićan izgrađeni su oko 65 %. To ukazuje da se građevinska područja naselja na području

Općine Pićan postepeno izgrađuju, međutim konstantan pad broja stanovnika kao što je vidljivo

u tablici 1. ne ide u prilog za eventualnu korekciju građevinskih područja.

15


TABLICA 2.– ANALIZA IZGRAĐENOSTI GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE PIĆAN

RB NAZIV NASELJA UKUPNA POVRŠINA GRAĐ. PODRUČJA

NASELJA (HA)

POVRŠINA IZGRAĐENOG DIJELA GRAĐ. PODRUČJA

(HA)

IZGRAĐENOST GRAĐ. PODRUČJA

1 GROBNIK 3,12 2,33 74,68

2 JAKOMIĆI 31,79 22,09 69,51

3 KRBUNE 29,95 14,85 49,58

4 KUKURINI 33,80 20,44 60,47

5 MONTOVANI 28,59 16,99 59,43

6 ORIČ 22,34 14,20 63,56

7 PIĆAN 42,25 25,67 60,76

8 SVETA KATARINA 59,84 43,90 73,96

9 TUPLJAK 36,82 31,07 84,40

10 ZAJCI 49,79 26,25 52,72

UKUPNO 338,205 218,02

Na temelju iznesene analize, moguće je zaključiti da uvjetu izgrađenosti površine

građevinskog područja te uvjetu gustoće planiranih stanovnika u odnosu na površinu

građevinskog područja ne udovoljava niti jedno građevinsko područje naselja na području Općine

Pićan. Stoga je jedina mogućnost realokacija površina unutar građevinskih područja unutar iste

ulupne površine. Za realokaciju je potrebno definirati i utvrditi kriterije kako bi se isto moglo

predložiti.

STANOVNIŠTVO

Broj stanovnika i gusto ća stanovanja

Broj stanovnika je temelj za dimenzioniranje građevinskih područja naselja koja moraju

zadovoljiti kriterije gustoće stanovanja i izgrađenosti utvrđene PPIŽ i Zakonom o prostornom

uređenju.

Kako je vidljivo iz tablice 1. te detaljno analizirano PPIŽ-om, za odručje Općine Pićan

karakterističan je značajan pad broja stanovnika po popisnim razdobljima.

Iz prikaza podataka za pojedina naselja u tablici 1. vidljivo je da samo u naselju Orič broj

stanovnika u razdoblju 2001.- 2011. – neznatno raste dok je za sva ostala naselja uočljiv primjetan

pad stanovnika. Može se zaključiti da cijelo područje Općine Pićan ima tendenciju pada broja

stanovnika, što je tipično za većinu područja u unutrašnjosti Istre. Za plansko razdoblje do 2020.

godine, razmatrano Prijedlogom PPIŽ-a za područje Općine Pićan planiran je broj stanovnika od

ukupno 1740 što u odnosu na podatke iz 2011. godine predstavlja daljnji pad od 87 stanovnika.

Kako je prikazano u grafičkom prilogu 1. Analiza mogućnosti, ograničenja i smjernice za

dimenzioniranje građevinskih područja, na području Općine Pićan naselja sa manje od 100

16


stanovnika su Jakomići, Kukurini, Montovani, Orič, Pićan, Sveta Katarina, Tupljak i Zajci dok su

naselja Grobnik i Krbune naselja sa manje od 100 stanovnika.

TABLICA 1.– ANALIZA KRETANJA STANOVNIŠTVA NA PODRUČJU OPĆINE PIĆAN

RB NASELJE BR.STAN.2001. BR.STAN.2011. RAZLIKA(2011-2001)

PLANIRANI BROJ STANOVNIKA PO NASELJIMA DO 2020. (PRIJEDLOG PPIŽ - rujan 2015.)

1 GROBNIK 17 15 -2 14

2 JAKOMIĆI 208 183 -25 174

3 KRBUNE 52 46 -6 44

4 KUKURINI 207 192 -15 182

5 MONTOVANI 141 139 -2 132

6 ORIČ 149 151 2 143

7 PIĆAN 315 281 -34 268

8 SVETA KATARINA 359 342 -17 326

9 TUPLJAK 267 236 -31 226

10 ZAJCI 282 242 -40 231

UKUPNO 1997 1827 -170 1740

O broju stanovnika ovisi gustoća stanovanja koja prema kriterijima utvrđenim PPIŽ-om mora

biti zadovoljena da bi se pojedino građevinsko područje širilo. Prema u prijašnjem tekstu opisanim

kriterijima, uvjetu gustoće od 5 planiranih stanovnika po hektaru moraju udovoljiti naselja Grobnik

i Krbune dok naselja Jakomići, Kukurini, Montovani, Orič, Pićan, Sveta Katarina, Tupljak i Zajci

moraju udovoljiti uvjetu gustoće od 10 planiranih stanovnika po hektaru.

S obzirom na konstantan pad stanovnika, kako je vidljivo iz tablice1., navedenim uvjetima

gustoće stanovnika u građevinskom području ne udovoljava niti jedno naselje.

To upućuje na zaključak da je u odnosu na broj stanovnika koji je u stalnom padu, površina

građevinskih područja još uvijek prevelika i ima dovoljnu rezervu. Prema uvjetim utvrđenim PPIŽ-

om, građevinsko područje koje ne udovoljava kriteriju gustoće, ne smije se širiti, ali nije obavezno

niti njegovo smanjivanje kako bi sa zadovoljio uvjet gustoće. PPIŽ ne uzima u obzir povremene

stanovnike te je na Prijedlog PPIŽ dana primjedba kako bi se i povremeni stanovnici kojih je prema

podacima iz popisa stanovnika 2011., na području Općine Pićan bilo oko 90, uračunali u ukupni

broj stanovnika za dimenzioniranje građevinskih područja.

OBJEKTI DRUŠTVENOG STANDARDA

Većina djelatnosti, koje tvore društvenu infrastrukturu, ne postoje na području općine Pićan

te stanovnici gravitiraju najbližim sadržajima u Potpićnu, Labinu i Pazinu.

Predškolski odgoj

S područja općine Pićan djeca predškolskog uzrasta, koriste usluge dječjeg vrtića u Pićnu.

17


Osnovno školstvo

Danas na području općine Pićan djeca školske dobi (6-15 godina starosti) pohađaju 3

osnovne škole. Škole su smještene u Tupljaku, Svetoj Katarini i Pićnu. Sve tri škole područnog

su tipa i vezane na matičnu školu "Vladimir Nazor" u Potpićnu. U Pićnu postoji također i osnovna

glazbena škola koju pohađa 20-ero učenika u 4 razreda.

Srednje i visoko obrazovanje

U općini Pićan ne postoji niti jedna ustanova srednjoškolskog tipa, pa djeca tog uzrasta

uglavnom pohađaju srednju školu “Mate Blažina” u Labinu ili gimnaziju i strukovnu školu "Jurja

Dobrile" i klasičnu gimnaziju Pazinskog kolegija u Pazinu.

Ustanove višeg i visokog obrazovanja te znanstvene ustanove ne postoje na području

općine Pićan, pa osobe koje se odluče za takvo obrazovanje odlaze na školovanje van svoje

općine. Na području Istarske županije mogućnost za nastavak školovanja pruža se u Puli, Poreču,

Pazinu ili Višnjanu.

Kultura

Najveći dio kulturnih događanja, vezanih za djelovanje muzeja, galerija, arhiva, knjižnica,

kazališta, kinematografa, izdavaštva ili elektronskih medija, odvija se van općine Pićan.

Uglavnom se odnose na događanja u Labinu i Pazinu.

U Pićnu postoji Park mladih u kojem su smještene tri skulpture autora koji su sudjelovali na

susretima Mediteranskog kiparskog simpozija u Dubrovi.

Općina Pićan donijela je odluku o dobrovoljnom sudjelovanju u projektu “Gradovi i općine

– prijatelji djece”, u organizaciji Saveza društava Naša djeca Hrvatske, kojim se ostvaruju razne

akcije za dobrobit djece u svrhu poboljšavanja i uljepšavanja života djece.

Unutar starogradske jezgre naselja Pićan nalazi se Centar za nematerijalnu kulturnu

baštinu Istarske županije.

Zdravstvo

Stanovnici općine Pićan primarnu zdravstvenu zaštitu ne mogu ostvariti na području svoje

općine već koriste usluge Ambulante Potpićan Doma zdravlja Labin. I za sve ostale potrebe u

zdravstvu (stacionarna zdravstvena zaštita, specijalistička zdravstvena zaštita, apoteke)

stanovnici općine su prisiljeni obratiti se ustanovama van općine, prvenstveno u Labinu. Na

području općine kao zdravstvena ustanova djeluje jedino oftalmološka (okulistička) ambulanta u

Pićnu, u privatnom vlasništvu.

18


Sport

Sportski objekti na području općine Pićan su isključivo igrališta, namijenjena prvenstveno

malim sportovima i boćanju. Postoje tri manja sportska igrališta i osam boćarskih terena a

smješteni su u Pićnu, Tupljaku, Oriču, Jakomićima, Perinićima, Belušićima, Benićima i Juranima.

PROMETNI SUSTAVI

Cestovni promet

Područje općine Pićan neravnomjerno je naseljeno, a postojeća mreža cesta prilagođena

je prirodnim osobinama i već formiranim naseljima. Naselja uz državnu i županijsku cestu brže

se razvijaju i šire.Dio državne ceste D64 sredinom presjeca područje općine Pićan, smjerom

istok-zapad i okosnica je cjelokupnog prometnog sustava i razvoja općine. Povezuje “Istarski Y”

s istočnim dijelom Istre. Dionica državne ceste D64 (Pazin [D48] - Podpićan - Vozilići [D21]), u

dužini od 5,6 km od ukupno 25,6 km, neujednačene je kvalitete i najvećim dijelom u brdskom

predjelu s dugačkim spustom u dolinu Raše, a tehničkim elementima koji dijelom ne odgovaraju

rangu-kategoriji prometnice, ali i na geološki i reljefno nepovoljnom terenu. Kvalitetniji dio je u

ravnom dijelu prema Podpićnu. Cesta je širine 6-7 metara, a samo je dijelom riješena površinska

odvodnja.

Dio županijske ceste Ž5079 (Žminj [Ž5077] - Jakačići - Pićan [D64]), dužinom 6,5 km od

ukupno 16,1 km, presjeca južni dio područja općine i preuzima cijeli cestovni promet područja.

Dobre je kvalitete, širine 6 metara, dijelom riješenom površinskom odvodnjom, loše riješenim

križanjima te nedostatnom signalizacijom.

Lokalne ceste prožimaju gotovo cjelokupno područje općine, a samo u sjevernom dijelu

općine vezane su na državnu cestu D64. Lokalne ceste različite su kvalitete širine 3,5 do 6

metara, tehničkih elemenata prilagođenih terenu, bez riješene površinske odvodnje, s

nedostatnom signalizacijom i sigurnošću u prometu. Brdske ceste dionica Pićan - D64, Krbune -

L50086 te dio lokalne ceste L50118 su dijelom širine i 3,0 m, usponima i nepreglednim zavojima,

te ne udovoljavaju niti minimalne uvjete za kategorizaciju, ali su značajne u sustavu prometa Istre.

Područjem općine Pićan prolaze u cijelosti i dijelu slijedeće lokalne ceste:

� L50086 (Ž5046 - Gologorica - Zajci [D64]), u dužini 4,6 od ukupno 9,9 km, važna

je prometna i najkraća veza s Cerovljem i državnom cestom D3,

� L50118 (Floričići - Oršići [L50086]) dužine 2,9 km,

� L50119 (Krbune - L50086) dužine 2,8 km,

� L50120 (L50086 - Potpićan [D64]) dužine 3,6 km,

� L50121 (D64 - Pićan - D64) dužine 2,5 km,

� L50123 (D64 - Šumber - Santalezi - Vinež [Ž5081]), dužine 9,9 km samo je manjim

dijelom od 0,5 km u području Pićna i na ravnom terenu, u polju, dobre kvalitete.

Sve ostale ceste koje povezuju naselja i naseljena područja te ostale sadržaje sa državnim,

županijskim i razvrstanim cestama su nerazvrstane ceste, šumski, poljodjeljski, protupožarni i

19


prilazni putevi. Svi zajedno čine cestovnu mrežu koja se postupno proširuje i modernizira. Širine

2,50-4,0 m udovoljavaju lokalne potrebe, iako nije riješena niti odvodnja niti signalizacija niti

križanja (sigurnost prometa). Dio nerazvrstanih cesta je asfaltiran. Cesta dolinom Raške drage

do sada nije imala većeg značenja.

Željezni čki promet

Jugozapadnom granicom općine Pićan u dolini Raše prolazi postojeća željeznička pruga

Lupoglav - Štalije koja je puštena u promet 1952 godine. Ima kategoriju željezničke pruge II. reda

oznake II 214 na trasi Lupoglav (I 102) - Raša. Pruga je u sustavu HŽ i koristi se samo za teretni

promet. Pruga nije elektrificirana, a od ukupne dužine 52,38 km u graničnom području općine

Pićan prolazi u dužini 8 km. Ima C4 kategoriju što omogućuje osovinski pritisak 20 t ili 8 t/m te

prosječnu brzinu 60 km/h. Na području općine Pićan nema željezničkih postaja. Promet na ovoj

pruzi je smanjen jer je sustav željeznica u Istri povezan s RH preko Slovenije.

Telekomunikacije

Područje općine Pićan pokriveno je nepokretnom i pokretnim telekomunikacijskim (TK)

mrežama.

Nepokretna TK mreža izgrađena je do svakog naselja i zaselka općine. Podijeljena je na

dvije pristupne mreže s komutacijskim pristupnim čvorom (područna telefonska centrala) Pićan i

Sveta Katarina. Dio rubnog područja općine pokriveno je pristupnim mrežama susjednih područja:

područje Tupljak i Krbune je u pristupnoj mreži Potpićan i Gologorički Dol, a Grobnik u pristupnoj

mreži Paz.

Pristupne TK mreže (korisnički vodovi) izgrađene su najvećim dijelom podzemnim kabelima

s bakrenim vodičima, a tek manjim dijelom, za udaljenije zaselke s manjim brojem stanovnika,

nadzemnim kabelima.

Komutacijski čvorovi (područne telefonske centrale), kao udaljeni pretplatnički stupnjevi ili

multiplekseri izgrađeni su u digitalnoj tehnologiji, osim komutacijskog čvora Pićan koji je

analognog tipa.

Spajanje komutacijskih čvorišta na nadređeni pristupni čvor (matična mjesna telefonska

centrala) izgrađena je digitalnim transmisijskim sustavima po svjetlovodnim kabelima (spojni

vodovi). Osnova transmisijske mreže je magistralni svjetlovodni kabel Pazin – Pula – Labin –

Pazin, od kojeg su izgrađeni odvojci do komutacijskih čvorova.

Ukupni instalirani kapacitet priključaka na komutacijama za područje općine Pićan je 950

od čega je iskorišteno oko 85%. Pristupna mreža ima kapacitet od 2.700 parica s iskorištenjem

od svega 37%. Gustoća telelefonskih priključaka iznosi oko 35 na sto stanovnika.

Područje općine Pićan pokriveno je i pokretnim mrežama: jednom analognom (NMT) i dvije

digitalne (GSM). Pokrivanje je ostvareno sustavom baznim postajama koje su smještene izvan

teritorija općine, na područjima općine Žminj te grada Pazina i Labina. Pokretne mreže imaju

pokrivenost teritorija iznad 70% i više od 80% stanovništva.

20


ENERGETSKI SUSTAVI

Opskrba plinom

Prostornim planom određena je trasa magistralnog plinovoda, mjerno redukcijske stanice

te mjesto priključenja plinoopskrbne mreže u Poduzetničkoj zoni Pićan-Jug.

Na području općine ne postoje izgrađeni infrastrukturni objekti (distributivna mreža i

postrojenja) za distribuciju plina, te se ne može govoriti o postojanju djelatnosti opskrbe potrošača

plinom.

Elektroenergetika Na prostoru općine Pićan energetski sustav čine objekti za prijenos i distribuciju električne energije. Elektroenergetski sustav je dio ukupnog elektroenergetskog sustava Hrvatske. Mreža 110 kV je prijenosna mreža i na području zahvata ovog plana u nadležnosti je HEP PrP “Elektroprijenos” Opatija. Kroz područje općine prolazi 110 kV dalekovod čiji je pregled osnovnih karakteristika prikazan u tablici:

Mreža 110 kV

RB Dalekovod Dužina (km)

Materijal i presjek (mm 2)

Godina puštanja u pogon /

Godina rekonstrukcije

1. TS Plomin – TS Pazin 24,93 AlČe 240/40 1972./1976.

Mreža nazivnog napona 35 kV sastoji se od trafostanice Tupljak sa transformacijom 35/10(20) kV instalirane snage 4+4 MVA, i sa transformacijom 35/6 kV 8+8 MVA, te vodova 35 kV čiji je pregled osnovnih karakteristika prikazan u tablici:

Mreža 35 kV

RB Dalekovod- kabel Dužina (km)

Materijal i presjek (mm 2)

Godina puštanja u pogon /

Godina rekonstrukcije

1. TS Tupljak - TS Dubrova 9,89 AlČe 95 + 35 1989.

2. TS Tupljak - TS IUR 13,11 AlČe 120 1987.

VODOOPSKRBNI SUSTAVI

Vodoopskrba

Dio područja općine je priključeno na javnu vodoopskrbnu mrežu. Područje općine

djelomično snabdijeva "Istarski vodovod" Buzet iz sustava Sv. Ivan, a djelomično Vodovod Labin.

21


Sustav Sv. Ivan vodu zahvaća iz istoimenog izvora koji je lociran u blizini Buzeta, a vodom

snabdijeva gotovo cijelu unutrašnjost Istre.

Izvor Sv. Ivan je tipično krško uzlazno vrelo, čija izdašnost iznosi od 200 l/s do 2.000 l/s i

nalazi se na koti 44 m.n.m. Izvor je kaptiran još 1934. godine i od tada je uključen u sustav

vodoopskrbe.

Dio područja općine koje snabdijeva "Istarski vodovod" Buzet je vezano na vodospremu

Velanov brijeg V=600 m3, na koti 475,80/472, m.n.m., koja diktira kotu pijezometrije. Ova

vodosprema snabdijeva zapadno i jugozapadno područje Općine.

Cjevovodi su transportnog i opskrbnog karaktera.

Za dio koji pokrivaVodovod Labin vodosnabdijevanje vrši se iz općine Sveta Nedelja i to iz

glavnog opskrbnog cjevovoda a koji se nalazi pod utjecajem vodospreme Gorica veličine 3.000

m3. Opskrbni cjevovod vodi do planirane vodospreme Kukurini veličine 100 m3 i dalje prema

naselju Jakomići. Naselje Tupljak snabdijeva se vodom iz pravca vodospreme Potpićan koji dalje

vodi do hidroforske stanice Tupljak.

Odvodnja U općini Pićan ne postoji izgrađena kanalizacijska mreža već se odvodnja otpadnih voda

vrši u postojeće sabirne jame. ZBRINJAVANJE OTPADA

Zbrinjavanje otpada s područja općine Pićan obavlja komunalno poduzeće 1. maj Labin

d.o.o. sa sjedištem u Labinu. Zbrinjavanje otpada vrši se na odlagalištu komunalnog otpada

"Cere" na području općine Sveta Nedelja. Sporazumno se koristi za područja jedinica lokalne

samouprave nastalih rasformiravanjem bivše općine Labin - grad Labin te općine Sveta Nedelja,

Raša, Kršan i Pićan.

Zašti ćene prirodne vrijednosti

Na području općine Pićan registriran je jedan zaštićeni dio prirode - značajni krajobraz Pićan

(760,08 ha). Područje značajnog krajobraza Pićan predstavlja sastavni dio značajnog krajobraza

Gračišće-Pićan. Područje Pićan (Gračišće) proglašeno je značajnim krajobrazom (današnja

kategorija zaštićenih prirodnih vrijednosti prema važećem Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05),

1973. godine. Ovo područje predstavlja tipičan krajolik srednje, "sive" Istre. Riječ je o flišnom kraju

lapora, pješčenjaka i vapnenaca, u kojem je selektivna erozija oblikovala neobično razveden i

zanimljiv reljef; u laporima su formirane potočne doline, a čvršći vapnenci izgrađuju više brežuljke

i glavice, koje dominiraju krajolikom. Osim zanimljive morfologije i navedenog starog naselja,

vrijednosti krajolika proizlaze i iz slikovite kombinacije poljoprivrednih i šumskih površina

(pretežno grab i hrast medunac s nešto kultura crnog bora). Cijelim područjem značajnog

krajobraza prolazi interesantno osmišljena pješačka staza.

22


Zaštićeni dijelovi prirode u općini Pićan zauzimaju površinu od 760,08 ha ili 15,18%

cjelokupnog teritorija općine.

Kulturna baština

Na području općine Pićan dosadašnjom pravnom zaštitom obuhvaćena je jedino uža

urbana jezgra Pićna unutar srednjovjekvnog fortifikacijskog sustava te crkva sv. Mihovila na

groblju u Pićnu.

Pri izradi konzervatorske podloge, a na temelju terenskog očevida, dostupne literature i

dokumentacije identificirana su kulturna dobra na prostoru općine prema slijedećim kategorijama.

� arheološka baština:

� arheološki pojedinačni lokalitet

Orič - prapovijesna gradina na brdu Orič, evidentirano

Orič, dio naselja Starigrad - prapovijesna gradina na brdu Starigrad, evidentirano

Pićan - prapovijesna gradina i antička utvrda na mjestu današnjeg naselja, evidentirano

Sveta Katarina, dio naselja Beluši ći - prapovijesna gradina, evidentirano

� povijesna graditeljska cjelina:

� gradska naselja

Kulturno – povijesna cjelina Pi ćan - upisano u Registar (RRI- 40)

Pićan je smješten na visokom istaknutom brežuljku u sjeveroistočnoj Istri, na staroj

prometnici prema središnjoj Istri. Kontinuitet naseljavanja na tom mjestu osvjedočen je od

prapovijesne gradine, rimskog vojnog uporišta (Petina), kroz cijeli srednji vijek. Prema povijesnim

podacima mjesto je bilo središte biskupije i rezidencija biskupa od 5. do 18. st. Današnji izgled

naselja potječe iz kasnijih razdoblja, ali je sačuvan srednjovjekovni raster ulica. Na mjestu

srednjovjekovnog bedema u kasnijim su razdobljima nastele kuće, ali su sačuvani njegovi gabariti

i gradska vrata iz 14.15. st. Sačuvano je nekoliko karakterističnih baroknih i renesansnih kuća s

vanjskim stubištima - baladurima. Stara katedrala Navještenja BDM pregrađena je i proširena

početkom 17. st. i 1738. Neposredno izvan naselja, na uzvisini iznad mjesnog groblja smještena

je romanička crkva Sv. Mihovila, s freskama iz prve polovice 15. st. Posebnu vrijednost ima obris

naselja smještenog na brežuljku s istaknutom vertikalom zvonika, okruženog zelenim prstenom.

Posebno su vrijedne vizure iz pravca Gračišća i sa ceste za Kršan-Pazin iz doline južno i

jugozapadno od mjesta.

� seoska naselja

Grobnik - ruralno naselje, evidentirano

Skoro napušteno i ruševno ruralno naselje s očuvanom matricom koja se sastoji od dva

niza kuća, središnji dio je popločan, građevni su oblici vrlo arhaični, jedan gospodarski

objekt još je pokriven slamom. Očuvan je i glagoljski natpis na dovratniku jedne štale,

godina 1596.

Krbune - ruralno naselje, evidentirano

23


Središte šireg područja, u kojem se nekada birao župan, u središtu je mali trg s

ladonjom, crkvom i školom. Naselje se spominje 1325., župa se spominje 1653, ali je

starija. Krbunski su župnici bili generalni vikari pićanskih biskupa.

Krbune, zaselak Beloglavski Breg - ruralno naselje, evidentirano

Ruralnu cjelinu čine tradicijski sklopovi, stambene kuće s baladurama na niskim

voltama i drugi arhaični arhitektonski oblici.

Krbune, zaselak Runki - ruralno naselje, evidentirano

Ruralnu cjelinu čini tradicijska gradnja s arhaičnim elementima. Na ulazu u naselje

očuvana je lokva za napajanje.

Montovani, zaselak Marfani - ruralno naselje, evidentirano

Očuvani su tradicijski sklopovi ("korte"), zajedno s gospodarskim građevinama s

ulazom na voltu ("dvor") i svinjac ("hliv"), na kraju sela je blatna lokva za svinje

ograđena pleterom.

Tupljak, zaselak Fonovi ći - ruralno naselje, evidentirano

Tradicijaka kamena gradnja s karakterističnim gospodarskim objektima.

Tupljak, zaselak Krištofi ći - ruralno naselje, evidentirano

Komunalno središte Tupljaka sa školom i župnom crkvom, te ruralnom jezgrom naselja

sa svim osobinama tradicijske gradnje.

� povijesni sklop i građevina:

� graditeljski sklop - fortifikacijska građevina

Pićan - gradski fortifikacijski sustav, u sklopu zaštićene cjeline

Skromni ostaci bedema pokriveni su kućama koje se naslanjaju na njih. Očuvan je

ulazni potez s gradskim vratima iz 14 .- 15. st.

� civilna građevina - tehnički objekt

Pićan - kameni most preko potoka Pedrovice, evidentirano

Mali kameni most nalazi se ispod južne padine Pićna.

Tupljak - vertikalno okno (bivšeg) rudnika Tupljak, evidentirano

Vertikalno okno nalazi se na samom ulazu u (bivšu) jamu rudnika Tupljak.

� sakralna građevina

Grobnik - kapela sv. Mihovila na groblju, evidentirano

Kapela se spominje 1471., obnovljena je u 19. stoljeću. Romanička građevina na

pročelju ima zvonik na preslicu i ostatke lopice. Građevina zahtjeva sanaciju i

istraživanje.

Krbune - župna crkva Sv. Ivana Krstitelja, evidentirano

Srednjovjekovna crkva u Krbunama, čiji su župnici bili generalni vikari pićanskog

biskupa, bila je glagoljsko središte. Godine 1694. podiže se na njenom mjestu nova

građevina koja je početkom 20. stoljeća proširena i obnovljena. Velika jednobrodna

crkva s dvije kapele i sakristijom u dobrom je građevinskom stanju.

Krbune - kapela sv. Martina, evidentirano

24


Kapela na groblju, na padini izvan naselja. Srednjovjekovna građevina, s preslicom na

pročelju, u unutrašnjosti barokni mramorni oltar s kamenim kipom sv. Martina iz 1739.

godine. Obnovljena je godine 1987.

Krbune - kapelica (poklonac), evidentirano

Mala kapelica iz 1872. na raskršću kod Beloglavskog Brega, zahtijeva održavanje.

Pićan - župna crkva Navještenje BDM, u sklopu zaštićene cjeline

Na mjestu stare katedrale sagrađena je u 17. stoljeću velika trobrodna barokna građevina.

Godine 1610. proširena je srednja lađa. Značajan barokni inventar potječe uglavnom

iz 18. st. kad je crkva obnavljana. Oltarna slika Navještenje rad je poznatog slikara V.

Metzingera iz godine 1738. Crkva je obnovljena 1980. i u dobrom je stanju. Podalje od

crkve, bliže gradskih vrata, nalazi se monumentalni visoki zvonik iz 19. st., u dobrom

građevinskom stanju.

Pićan - kapela sv. Roka, u sklopu zaštićene cjeline

Kapela se nalazi izvan zidina, a građena je kao zavjetna crkva 1632-38. Obnovljena 1985.,

Stupovi lopice i preslica nisu očuvani u izvornom stanju.

Pićan - crkva sv. Mihovila na groblju u Pićnu, upisano u Registar (Z-584)

Crkva sv. Mihovila je jednobrodna romanička građevina, pravokutnog tlocrta, s istaknutom

polukružnom apsidom, preslicom s dva luka na pročelju. Ispred pročelja prigrađena je

atipična lopica punih bočnih zidova, rastvorenih samo pravokutnim prolazima.

Unutrašnjost crkve je oslikana gotičkim freskama domaćeg majstora iz prve polovice

15. st. s prikazima “Kristove muke”, “Poklonstvo kraljeva” i “Posljednji sud”. Na

zidovima su sačuvani i glagoljski grafiti iz 15-16. st. Prostorne međe kulturnog dobra

su određene k.č. 154, 954, 953 i 941/1 k.o. Pićan.

Pićan - poklonac uz cestu prema Medigima, evidentirano

Sveta Katarina - crkva sv. Katarine (filijalna crkva), evidentirano

Na mjestu srednjovjekovne crkve iz 14. stoljeća, godine 1858., prema nacrtima G. Ferentea,

sagrađena je današnja velika jednobrodna crkva s neoromaničkom dekoracijom. Na pročelju je

ugrađeni zvonik na preslicu. Crkva je u dobrom stanju.

Tupljak - župna crkva sv. Bartola Apostola, evidentirano

Tupljak je bio samostalna kapelanija i feud pićanskog biskupa. Mala pravokutna crkva s

jarmom za zvono nad pročeljem, sagrađena je u 14. stoljeću u nizini ispod Tupljaka. Crkva je

obnovljena.

Tupljak, dio naselja Krištofi ći - kapela sv. Hadrijana Pape na groblju, evidentirano

Kapela na groblju u Tupljaku sagrađena je godine 1796. na mjestu ranije, vjerojatno sjedište

srednjovjekovne kapelanije. Jednobrodna veća kapela sa zvonikom na preslicu nad pročeljem i

novim prigrađenim trijemom. Obnovljena je 1978., u dobrom stanju.

� memorijalna baština

� memorijalno i povijesno područje

Grobnik - mjesno groblje, evidentirano

Krbune - mjesno groblje, evidentirano

Pićan - mjesno groblje, evidentirano

25


Tupljak - mjesno groblje, evidentirano

� etnološka baština � etnološka građevina

Organizacija parcele i okućnice slična je kao i drugim ruralnim prostorima središnje i istočne

Istre. Kuće su samostojeće ili spojene u kratki niz, nasuprot kojeg je niz gospodarskih građevina.

Ponegdje su građevine spojene u zavojite nizove i blokove, pa tvore zatvorene prostorne cjeline

ograđene zidom, poput sličnih "korti" u drugim dijelovima Istre, čiji oblik potječe od nekadašnje

obrambene i stočarske funkcije. Intenzivna stočarska proizvodnja utjecala je na gradnju velikih

staja i sjenika, koji su do danas u funkciji, kao i vrlo brojni, karakteristični stogovi sijena pokriveni

pomičnim krovom od trske na četiri motke. Kuće su građene kamenom, u sjevernom dijelu tamno

žutim, kakav se iz laporastog tla vadi u "sivoj Istri", a u južnom dijelu, gradi se sivim vapnencem,

kao i u drugi dijelovima "crvene Istre". Zgrade su pokrivene plitkim dvostrešnim krovovima s

kupom kanalicom, rijetko je očuvan pokrov od škrilja ili slame. Pojedinačne tradicijske građevine

i sklopovi evidentirani su u ovim mjestima:

- Bajci (Krbune)

- Beloglavski Breg (Krbune)

- Vlašići (Krbune)

- Milanovići (Montovani)

- Rebari (Montovani)

- Medigi (Pićan)

- Rimanići (Pićan)

- Lukeži (Pićan)

- Belušići (Sveta Katarina)

- Benići (Sveta Katarina)

- Bolobani (Sveta Katarina)

- Debeli Bajci (Sveta Katarina)

- Žudigi (Sveta Katarina)

- Gopci (Tupljak)

- Karlići (Tupljak)

- Krištofići (Tupljak)

- Smilovići (Tupljak)

- Zajci

26



1.1.3. PLANSKI POKAZATELJI I OBVEZE IZ DOKUMENATA P ROSTORNOG UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA I OCJENA POSTOJE ĆIH PROSTORNIH PLANOVA

PROSTORNI PLAN ISTARSKE ŽUPANIJE (SN IŽ 2/02, 1/05 i 4/05, 10/08 7/10 i 13/12 i 9/16),

dalje u tekstu PPIŽ

Prostorni plan Istarske županije (SN IŽ 2/02, 1/05 i 4/05, 10/08 7/10, 13/12 i 9/16) kao osnovni

dokument prostornog uređenja kojim se uređuje cjelokupni prostor županije, utvrđuje temeljna načela

organizacije prostora za izradu prostornih planova lokalne razine te utvrđuje građevine od važnosti

za državu i Istarsku županiju od kojih su najbitnija:

- PPIŽ utvrđuje demografsku projekciju koja predstavlja temelj za dimenzioniranje građevinskih

područja naselja – za 2020. godinu planira 1740 stanovnika za područje Općine Pićan

- utvrđuje kriterije za dimenzioniranje građevinskih područja

- PPIŽ utvrđuje ukupne planirane ugostiteljsko turističke smještajne kapacitete za Općinu Pićan

od ukupno 500 kreveta

- PPIŽ-om su određene najveće dozvoljene površine svih izdvojenih građevinskih područja

izvan naselja poslovne i/ili proizvodne namjene – 128 ha

PPIŽ utvrđuje građevine od važnosti za Državu i Županiju na području Općine Pićan:

Temeljem važećih propisa o određivanju građevina od važnosti za državni značaj na

području Općine Pićan mogu se identificirati postojeći i budući zahvati u prostoru od važnosti za

Državu, za koje akte kojima se dozvoljava gradnja izdaje nadležno Ministarstvo, odnosno zahvati

u prostoru za koje je u postupku izdavanja akata kojima se dozvoljava gradnja potrebno pribaviti

suglasnost istog Ministarstva. Plan omogućava realizaciju prometnih, energetskih, vodnih i

vodoopskrbnih građevina, kao i sportskih, ugostiteljskih i turističkih građevina. Ovim Planom

određuju se prostorni uvjeti za sljedeće građevine, zahvate i površine od važnosti za Državu:

1.Prometne gra đevine s pripadaju ćim objektima, ure đajima i instalacijama:

− državne ceste: − D64 Pazin (D48) – Podpićan – Vozilići (D66) (postojeća, djelomična obnova postojeće),

− Obilaznica Potpićan (D64 – Kršan (D500): planirana).

−

4. Vodne gra đevine s pripadaju ćim objektima, ure đajima i instalacijama:

a) regulacijske i zaštitne vodne građevine na vodama I. reda

Vodama I. reda Istarske županije pripadaju:

27


- vodotoci: - rijeka Raša

2. Energetske gra đevine s pripadaju ćim objektima, ure đajima i instalacijama: - elektroenergetske gra đevine:

- prijenosni dalekovodi 2 x 400 kV:- Plomin – Melina (Primorsko-goranska županija)

(planirano)

- građevine za transport plina: - plinovodi: - magistralni plinovod Plomin - Kršan – Pazin - Buje (planirano)

Ovim Planom određuju se prostorni uvjeti za sljedeće građevine, zahvate i površine od

važnosti za Istarsku županiju:

1. Građevine znanosti i kulture: - Centar za nematerijalnu kulturnu baštinu u Pićnu

2. Cestovne gra đevine s pripadaju ćim objektima, ure đajima i instalacijama:

- Županijske ceste:

- Ž5079 Žminj (Ž5077) – Jakačići (L50109) – Pićan (D64) (postojeća)

- Prometni koridori u istraživanju (županijski zna čaj): - Most Raša (D66) – Potpićan (D64)

3. Vodne gra đevine

- regulacijske i zaštitne vodne gra đevine na vodama, osim regulacijskih i zaštitnih vodnih gra đevina državnog zna čaja

retencije :

- Tupaljski potok (planirano)

- Pedrovica (planirano)

- Grobnik (postojeće)

- brane s akumulacijom ili retencijskim prostorom s p ripadaju ćim gra đevinama izvan granica gra đevinskog podru čja, osim gra đevina državnog zna čaja

brane s retencijama:

- brana s retencijom Tupaljski potok (planirano)

- brana s retencijom Pedrovica (planirano)

- brana s retencijom Grobnik (postojeće)

- vodne gra đevine za melioracijsku odvodnju površine manje od 1 0.000 ha - vodne

građevine za melioracijsku odvodnju navedene u PPIZ-u (tablica 7) i ostale koje zadovoljavaju

28


navedeni kriterij:

HMS Posertskog i Karbunskog polja

a) Melioracijske građevine I. reda

b) Melioracijske građevine II. reda

c) Crpne stanice Ostalo

Rijeka Raša vodotok Bujica Karbuna Bujica Posert Sabirni kanal Posert Sabirni kanal Karbuna Obuhvatni kanal Polje Obuhvatni kanal Bartol

TABLICA 7 – VODNE GRAĐEVINE ZA MELIORACIJSKU ODVODNJU

- vodne gra đevine za navodnjavanje i drugo zahva ćanje voda kapaciteta manjeg od 500 l/s:

- sve akumulacije kapaciteta manjeg od 1.000.000 m3 vode - mini akumulacije

(planirane): - Sveti Bartul (Općina Pićan)

- Raša (Općina Pićan)

4. Elektroenergetske gra đevine s pripadaju ćim objektima, ure đajima i instalacijama:

- transformatorske stanice: - Tupljak 110/20 kV (postojeća)

- dalekovodi 110 kV:

- Plomin - Pazin (postojeći)

- Plomin - Tupljak - Pazin (postojeći)

5. Proizvodne gra đevine: - tvornica kamene vune „Rockwool“ Potpićan

6. Izdvojena gra đevinska podru čja izvan naselja poslovne i/ili proizvodne namjene veća od 4 ha, osim onih državnog zna čaja:

- izdvojeno građevinsko područje gospodarske proizvodno poslovna namjene

„Poduzetnička zona Pićan - sjever“

- izdvojeno građevinsko područje gospodarske proizvodno poslovna namjene

„Poduzetnička zona Pićan - jug“

29



1.1.4. OCJENA STANJA, MOGU ĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU NA DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODATKE TE PROSTORNE POKA ZATELJE

GRAĐEVINSKA PODRUČJA

Analiza građevinskih područja na području Općine Pićan rezultirala je sljedećim

zaključcima:

- na području Općine Pićan, građevinska područja naselja i izdvojeni dijelovi građevinskih

područja naselja na udovoljavaju uvetima za proširenje – kako bi se eventualno udovoljilo brojnim

zahtjevima građana, moguće je dijelove građevinskih područja realocirati u skladu sa utvrđenim

kriterijima,

- izdvojena građevinska područja za gospodarsku prozvodnu i poslovnu namjenu, dostatna

su za daljnje plansko razdoblje do 2020. godine te ih nije potrebno proširivati, PPUO ima

mogućnost, u skladu sa PPIŽ, planirati dodatne manje zone veličine do 4 ha do ukupne površine

od 127 ha za zone gospodarske proizvodne namjene,

- za ugostiteljsko turističku namjenu, s obzirom da u važećem PPUO-u ne postoje izdvojena

građevinska područja za tu namjenu moguće je planirati turistička područja u skladu sa PPIŽ do

150 kreveta te preostali broj od 350 kreveta planirati u sklopu građevinskih područja naselja

ZAŠTIĆENE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Ovim je planom naslijeđena opća valorizacija prostora općine Pićan koja je utvrđena

važećim prostornim planom Istarske županije te evidentirani dijelovi prirode na području općine

koji zahtijevaju zakonsku zaštitu.

Zaštita pojedinih područja je temeljna metoda očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti.

Zaštićena područja čine ključne čvorove ekološke mreže koji predstavljaju utočišta i spremnike

biološke raznolikosti. Upravo stoga je potrebno utvrditi vrijedna područja u općini Pićan, kao

osnovni promotivni element općine.Zaštićeni dijelovi prirode na prostoru općine Pićan obuhvaćaju

samo jedan predio - područje Pićan. Navedeni predio upisan je u Upisnik zaštićenih dijelova

prirode kao rezervat prirodnih predjela. Temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05) kao

zaštićeni dio prirode pripada kategoriji značajnog krajobraza što obuhvaća prirodni ili kultivirani

predjel velike krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti, ili

krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje ili osobito vrijedni

krajobraz utvrđen sukladno navedenom Zakonu. Namijenjeni su odmoru i rekreaciji, a u njima

nisu dopuštene zahvati i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih su proglašeni.

U kategoriji zaštićenog krajolika (važećim Zakonom o zaštiti prirode u kategoriji značajnog

krajolika) Prostornim planom Istarske županije predviđena je i zaštita predjela uz kanjon Raše,

od Mosta Raše do Šumbera, budući da je evidentiran kao osobito vrijedan predjel - prirodan

krajobraz. Ograničenja korištenja ovog prostora utvrđena su temeljem istih zakonskih propisa kao

i za već zaštićene dijelove prirode u istoj kategoriji.

30


Prostornim planom Istarske županije predviđena je i zaštita jame Bregi zapadno od sela

Marfani u kategoriji geomorfološkog (špilja, soliterna stijena itd.) spomenika prirode. Prema

odredbama važećeg Zakona o zaštiti prirode ta kategorija obuhvaća pojedinačni neizmijenjeni

dio ili skupinu dijelova žive ili nežive prirode, koji ima ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-

obrazovnu vrijednost. Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini, koja čini sastavni

dio zaštićenog područja, nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti.

ZAŠTITA GRADITELJSKE BAŠTINE

Stanje kulturne baštine na području općine Pićan utvrđeno je osnovnom evidencijom i

revalorizacijom pri izradi konzervatorske podloge, a na temelju terenskog očevida, dostupne

literature i dokumentacije. Dosadašnjom pravnom zaštitom obuhvaćena je kulturno povijesna

cjelina Pićan, ujedno i jedino urbano naselje na području općine i njezina najznačajnija kulturno -

povijesna cjelina s vrijednim pojedinačnim civilnim, sakralnim i fortifikacijskim građevinama, te

crkva sv. Mihovila na groblju u Pićnu.

Ostala arhitektonska, etnološka i arheološka kulturna dobra uključena su u evidenciju

kulturnih dobara. Popis je proširen brojnim spomenicima lokalnog značaja koji znatno utječu na

sliku kulturno - povijesnih vrijednosti općine Pićan.

Spomenici lokalnog i ambijentalnog značaja vrijedan su dio povijesnog identiteta prostora

te zahtijevaju zaštitu i održavanje, odnosno obnovu ako su oštećeni. Neki od nedovoljno

istraženih područja, prije svega arheološki lokaliteti, zahtijevaju dodatno istraživanje i

dokumentaciju kako bi se mogli ispravno valorizirati. Stoga je potrebna kontinuirana revalorizacija

kulturnih dobra, njihovo istrživanje i dokumentiranje, te primjerena obnova.

Dodatna su istraživanja potrebna i na malobrojnim i nedovoljno istraženim arheološkim

lokalitetima s nalazima iz prapovijesti, najstarijeg sloja naseljavanja ovog područja. Sustavnim

istraživanjima lokacija navedenih u Identifikaciji kulturnih dobara, kao i ispitivanjima drugih

lokaliteta koji svojim smještajem i toponimima ukazuju na moguće nalaze, dobila bi se cjelovitija

slika najranije naseljenosti prostora središnje Istre.

31


U točki 2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja mijenjaju se sljedeći dijelovi teksta:

Podtočka 2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja mijenja sa i glasi:

2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNA ČAJA

1. Podizanje opće razine razvijenosti u smislu životnog standarda, kroz podizanje kvalitete

stanovanja i rada, te javnih, kulturnih, socijalnih i ostalih komponenti života.

2. Poticanje demografskog razvitka u cilju pomlađivanja stanovništva i održivog rasta

životnih aktivnosti.

3. Usmjeravanje razvoja pojedinih djelatnosti prema smjernicama gospodarskog razvitka

županije te poticanje modernizacije postojećih, kao i održivu izgradnju novih suvremenih

gospodarskih kapaciteta.

4. Potenciranje skladne koegzistencije svih gospodarskih djelatnosti na području Općine

(turizam, poljoprivreda, proizvodnja i druge).

5. Sukladno potrebama i usvojenim standardima, povećavanje kapaciteta prometne,

telekomunikacijske, energetske i komunalne infrastrukture te njihovo usklađivanje sa širim

županijskim sustavom.

7. Aktivna i sustavna zaštita okoliša na principima održivog razvitka te saniranje postojećeg

onečišćenja i zagađivača.

2.1.1. RAZVOJ GRADOVA I NASELJA POSEBNIH FUNKCIJA I INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Naselja

Prostornim planom Istarske županije, u svrhu postizanja uravnotežene prostorne raspodjele

mreže naselja i gospodarskih struktura na području županije te demografskog razvoja, postavljeni

su slijedeći ciljevi:

� prioritetni rast naselja u unutrašnjosti Istarske županije, posebno onih s 500 do 2.000

stanovnika te gospodarsko i infrastrukturno jačanje istih naselja,

� za naselja bez izraženog stupnja centraliteta treba omogućiti racionalno građenje

mješovitih stambeno-gospodarskih objekata, uz očuvanje osnovnih prirodnih resursa,

� racionalno razvijati građevinska područja naselja i povećavati stupanj kakvoće života

i rada, uz strogo ograničenje njihove veličine i nadzor,

� diverzifikacija namjene prostora u građevinskim područjima,

� očuvanje naslijeđenih struktura povijesnih naselja,

� integracija gospodarskih, kulturnih, krajobraznih i demografskih resursa ruralnih i

prijelaznih područja Istarske županije u marketinški prepoznatljive, financijski stabilne i

administrativno upravljive sustave,

32


� smanjiti odljev radno sposobnog stanovništva primjenom gospodarskih i socijalnih

mjera (prvenstveno otvaranjem mogućnosti zapošljavanja),

� ojačati društvenu infrastrukturu naselja u središnjoj Istri radi zadovoljavanja osnovnih

potreba stanovništva u toj domeni,

� valorizirati i razvijati turističke i druge potencijale ruralnog prostora Istre.

Temeljem navedenih ciljeva mogu se dati slijedeće smjernice:

� razvoj Pićna kao općinskog središta i kao jedinog naselja na području općine s više

od 500 stanovnika uz njeno gospodarsko i infrastrukturno jačanje te povećanje društvenih

sadržaja,

� očuvati graditeljske strukture u Pićnu, Grobniku, Krbunama, Beloglavskom Bregu

(Krbune), Runkima (Krbune), Marfanima (Montovani), Fonovićima (Tupljak) i Krištofićima

(Tupljak),

� razvoj izletničkog turizma korištenjem turističko-rekreacijskih staza koji povezuju

značajnije kulturne i priodne sadržaje na području općine - naselja Orič, Sveta Katarina,

Kukurini, Pićan, Jakomići i Krbune s vezom prema predjelu značajnog krajobraza Pićan,

Promet

Prostornim planom Istarske županije utvrđeni su infrastrukturne građevine od državnog i

županijskog značaja. Od prometnih građevina to su

� postojeća državna cesta D64 [Pazin (D48) - Podpićan - Vozilići (D66)],

� postojeća željeznička pruga II. reda - II 214: Lupoglav (I 102) - Raša,

� postojeća županijska cesta Ž5079 [Žminj (Ž5077) - Jakačići - Pićan (D64)] i

� planirana županijska cesta Most Raša - Podpićan (D64), kao trasa u istraživanju.

Za postojeće infrastrukturne građevine s lošijim tehničkim karakteristikama potrebno je

izvršiti rekonstrukcije na pojedinim dijelovima, a za planirane osigurati koridore u svrhu

osiguravanja prostora za buduće građevine.

Telekomunikacije

Prostornim planom Istarske županije u segmentu nepokretne telekomunikacijske mreže

predviđena je modernizacija postojeće TK mreže postizanjem 100% digitalizacije u najskorije

vrijeme, te daljnja implementacija tehničko-tehnoloških rješenja i TK usluga u skladu s razvojem

telekomunikacija na svjetskoj razini. Prosječna planirana gustoća priključaka u fiksnoj mreži za

područje Istarske županije očekuje se oko 55 na sto stanovnika. Transmisijska TK mreža planira

se isključivo po svjetlovodnim kabelima uz prstenasto povezivanje da bi se postigla što veća

redudantnost mreže.

U pokretnim mrežama Prostornim planom Istarske županije predviđeno je postepeno

ukidanje današnje analogne (NMT) mreže. U digitalnim pokretnim mrežama predviđena je

33


izgradnja sustava baznih postaja koji će omogućiti povećanje pokrivanja teritorija na više od 90%.

U daljnjoj budućnosti predviđa se korištenje satelita u niskoj orbiti.

Opskrba plinom

Osnovni cilj plinarskog gospodarstva na teritoriju Istarske županije je omogućavanje

korištenja plinskog energenta svakom potrošaču. Pod plinarskim gospodarstvom podrazumijeva

se sustav opskrbe potrošača prirodnim plinom, zamjenskim plinom (ispareni UNP + zrak), te

UNP-om (ukapljenim naftnim plinom), ukljućujući i plinska trošila.

Elektroenergetika

U razdoblju koji slijedi dugoročni cilj je priključak županijskog elektroenergetskog sustava

na 220 kV mrežu alternativno na 400 kV mrežu, kako bi osigurali jednu od glavnih odrednica iz

NEP-a (Nacionalni energetski programi) a to je sigurna dobava električne energije. Kvalitetnije

rješenje od navedenog je spajanje Istarske županije na 400 kV mrežu pomoću dvostrukog

dalekovoda 400 kV, uz izgradnju trafostanica 400/x kV na području županije. Izgradnjom 400 kV

mreže u Istri ostvaruje se interkonekcija prema Italiji. Iako je budućnost 400 kV mreže neizvjesna,

u prostornim planovima rezervirani su koridori i lokacije za objekte ovog naponskog nivoa.

Vodoopskrba i odvodnja

Prostornim planom Istarske županije kao osnovni cilj razvoja sustava vodoopskrbe, zbog

toga što na području županije postoji nekoliko međusobno odvojenih i neusklađenih sustava, je

njihovo međusobno usklađivanje i povezivanje u jednu cjelovitu prstenastu konstrukciju što će

omogućiti fleksibilno korištenje svih sustava i međusobno povezati sva izvorišta. U tu svrhu po-

trebno je rekonstruirati ili dograditi postojeća izvorišta i objekte u sustavima vodoopskrbe, uz

eventualno uključenje nekih manjih ili novih izvorišta u postojeće sustave.

U segmentu sustava odvodnje nalaže se izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

uz primjenu važećih kriterija zbrinjavanja otpada (temeljem ulaznih parametara, te analize

postojećeg i planiranog načina uređenja i korištenja prostora, potrebno je analizirati dostupne

tehnologije za uređaje za pročišćavanje otpadnih voda za naselja s maksimalno 500 ES, koji

pojedinačno ili u kombinaciji mogu dati ukupni efekt iznad 98%).

Gospodarenje otpadom

U sustavu gospodarenja otpadom, zbrinjavanje komunalnog otpada jedan je od težih

ekoloških problema zbog svog štetnog utjecaja na vode, zrak i tlo. U skladu s postojećom

svjetskom praksom pri rješavanju tog problema treba uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja

otpadom po metodologiji IVO (I - izbjegavanje, V - vrednovanje, O - obrada i odlaganje), uz

primjenu suvremenih tehnologija obrade ostatnog otpada.

34


Uspostavljanjem sustava gospodarenja otpadom na području Istarske županije otvorit će

se značajan segment privredne djelatnosti, budući da će se otpad tretirati kao vrijedna

sekundarna sirovina i obnovljivi energent. Navedeni sustav uključivat će kvalitetan sustav

reciklaže ili ponovne upotrebe korisnih dijelova otpada, obradu ostatnog otpada i izgradnju

sanitarnog odlagališta za odlaganje obrađenog ostatnog otpada.

2.1.2. RACIONALNO KORIŠTENJE PRIRODNIH IZVORA

Prostornim planom Istarske županije ciljevi, primjenljivi na području općine Pićan, koji

utvrđuju racionalno korištenje prirodnih izvora odnose se na nekonvencionalne izvore energije,

šumarstvo, gospodarenje šumama i šumskim zemljištem i poljodjelstvo.

Kao nekonvencionalni izvori energije moguće je koristiti solarnu energiju i energiju vjetra.

Primjena solarne energije primjenljiva je na cijelom području općine, s obzirom na visoko

prosječno godišnje trajanje insolacije, relativno niske troškove ugradnje i održavanja sustava

solarnih kolektora te znatan vijek trajanja samog sustava (preko 20 godina). Primjenom sunčanih

kolektora omogućeno je dobivanje električne energije i priprema tople vode. Stoga ovaj oblik

korištenja sunčeve energije, osobito u stambenim naseljima, dovode do uštede znatno skuplje

električne energije dobivene drugim načinima te smanjenog zagađivanja izazvanih izgaranjima

loživih ulja. Korištenje energije vjetra nije primjenljivo na području općine budući da vjetrovi

nemaju brzinu dovoljnu za funkcioniranje vjetroelektrane.

Šume su na području Istarske županije, pa tako i na području općine Pićan značajan

prirodan resurs - prvenstveno po svojim općekorisnim funkcijama a i po gospodarskoj primjeni.

Temeljem toga Prostornim planom Istarske županije postavljeni su slijedeći ciljevi:

� zaustaviti proces smanjivanja šumskih površina,

� zadržati utvrđenu namjenu gospodarskih šuma i

� posebno posvećivanje pažnje očuvanju i unapređenju staništa.

Primjenom navedenih ciljeva ostvaruje se očuvanje općekorisnih funkcija šuma, povećanje

i poboljšanje kvalitete proizvedene drvne mase što neposredno unapređuje kvalitetu šuma a

istovremeno pozitivno se odražava na stanje lovišta. Također se posredno time ostvaruje njihova

turistička i rekreacijska funkcija.

Predio značajnog krajobraza Pićan (tipičan krajolik srednje, "sive" Istre, flišni kraj lapora,

pješčenjaka i vapnenaca, u kojem je selektivna erozija oblikovala neobično razveden i zanimljiv

reljef) te područje uz istočnu obalu Raše, od Mosta Raše do Šumbera (specifičnost rasjeda

kanjona Raše, uska aluvijalna polja, te obronci obrašteni srednje visokom vegetacijom) osobito

su vrijedni predjeli prirodnog krajobraza temeljem čega su zaštićeni ili predloženi za zaštitu u

navedenoj kategoriji. Stoga ih je potrebno očuvati u najvećoj mogućoj mjeri. Također nude

mogućnost za izletnički turizam kao dodatnu ponudu turizmu vezanom za obalne kapacitete, uz

35


obavezno poštivanje uvjeta zaštite predviđene kategorijom značajnog krajobraza za navedeno

područje.

Izbor kultura u poljodjelstvu rezultat je sklopa niza prirodnih uvjeta - klime, reljefa, vrste tla

i sl. Područje općine Pićan, prema osobinama navedenog sklopa, pripada dvjema proizvodnim

mikroregijama, kategoriziranoj prema Prostornom planu Istarske županije, središnje i

sjeveroistočne Istre. Temeljem toga navedeni je Plan utvrdio tip klime, vrstu tla i poljoprivredne

kulture koje uspijevaju u tim uvjetima. Na cijelom prostoru općine moguće je uzgajati ratarske,

krmne i povrćarske kulture te uzgoj njihovog sjemena, vinovu lozu i voćarske kulture umjerenog

kontinentalnog pojasa a na lokalitetima pod utjecajima maritimne klime i prisojnim položajima i

uzgoj maslina. U većinskom dijelu općine koji pripada središnjoj Istri livade i pašnjaci pogodni su

za razvoj stočarstva, uz primjenu posebnih mjera zaštite tla.

2.1.3. OČUVANJE EKOLOŠKE STABILNOSTI I VRIJEDNIH DIJELOVA OK OLIŠA

Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša omogućeno je primjenom odredbi

zakona i posebnih propisa nadležnih za zaštitu okoliša te ostvarivanjem zakonske zaštite

posebno vrijednih dijelova okoliša na području općine. Prostorni plan Istarske županije poseban

je naglasak dao na očuvanju i zaštiti gospodarskih šuma, prirodnih voda i poljoprivrednih resursa

i u tu svrhu odredio ciljeve koji će to omogućiti.

Prostorno-planskim dokumentima treba izbjeći sve sadržaje i aktivnosti koje nisu u skladu

sa zakonskim propisima nadležnim za zaštitu šuma te uvjetuju znatno smanjenje postojećih

šumskih površina. Posebno se to odnosi na intenzivno krčenje šuma za potrebe intenzivne

poljoprivredne proizvodnje što dovodi do degradacije tla i šumskih površina.

Temeljem višegodišnjih ispitivanja kakvoće voda tekućica, stajaćica, izvora i bunara u

Istarskoj županiji nedvojbeno je utvrđena bitna narušenost njihove kakvoće. Na području općine

Pićan, zbog hidrogeoloških karakteristika voda na kršu, zaštita im je vrlo složena. Stoga su

Prostornim planom Istarske županije, u svrhu o čuvanja opstojnosti akvatičnih ekosustava i

oživotvorenja održivog razvoja utvrđeni slijedeći ciljevi:

� odlučno, beskompromisno i učinkovito očuvanje, kao primarna prednost pred drugim

stanjima, onih vodenih ekosustava gdje je antropogeni utjecaj još uvijek neprimjetan,

� ugrožene vodene sustave, ili pojedine njihove dijelove, kod kojih je utjecaj ljudske

djelatnosti značajan, treba sanirati postupnom realizacijom cjelovitih programa mjera,

� indentificirati točkaste izvore koji izravno negativno utječu na kakvoću površinskih i

podzemnih vodotoka, te zatim ove sanirati ili ukloniti,

� za učinkovito očuvanje i unapređenje kakvoće vodenih ekosustava razvoj ljudske

djelatnosti treba biti planiran na način da se proizvodni procesi i drugi zahvati kao rizične aktivnosti

procijenjuju na osnovu kapaciteta izdržljivosti (prihvatnog kapaciteta) okoliša, odnosno vodotoka

za prihvat mogućeg tehnološkog i inog onečišćenja,

� kao podloga za pravovremeno i učinkovito djelovanje u sprječavanju narušavanja

kakvoće vodenih sustava utvrđuje se potreba uspostave sustava praćenja njihove kakvoće,

utvrđivanja uzroka pogoršanja stanja, propisivanja mjera djelovanja u smislu momentalnog

36


saniranja, unapređivanja metodologije i saznanja o čimbenicima koji mogu utjecati štetno na

opstojnost takvih ekosustava,

� uspostava sustava podataka ili informacija što podrazumijeva stručno-znanstvenu i

informatičku podršku.

� pravovremeno i objektivno izvješćivanje o kakvoći vodenih sustava jača se uloga njihovih

korisnika u donošenju ključnih odluka o svojem ponašanju i djelovanju u okolišu u kojem žive,

� razviti svijest o nužnosti racionalnog gospodarenja vodnim resursima kako bi se trajno

optimatizirali učinci njihovog korištenja,

� kod upravljanja ukupnim vodnim bogatstvom potrebno je razmotriti upotrebu svih

raspoloživih voda bez mogućnosti narušavanja prirodno uspostavljene hidrološke ravnoteže.

� predlaže se primjena “obnovljene” vode niže razine kakvoće u industriji, za komunalne

potrebe, a posebno za zaštitu šuma od požara. U slučaju stambenih objekata poticati izgradnju

cisterni za sakupljanje oborinskih voda iz kojih bi se vode zatim koristile za sanitarne i ine potrebe

koje ne podliježu Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće,

� poticati proizvodne programe koji ne zahtijevaju znatne količine vode za proizvodnju, ne

upotrebljavaju štetne i opasne tvari u proizvodnim postupcima, i one kod kojih je predviđeno

povratno kruženje (recikliranje) vode i uporaba otpadnih tvari kao drugoredne sirovine. (obavezno

posjedovanje certifikata ISO 14000),

Prostorni plan Istarske županije ciljeve u očuvanju poljoprivrednih resursa utvrdio je kao

primarne i sekundarne. Primarni cilj je ograničenje daljnje nekontrolirane urbanizacije i širenja

bespravne izgradnje van građevinskih područja na štetu obradivog poljoprivrednog zemljišta.

Sekundarni ciljevi su:

� prelazak s konvencionalne na ekološku obradu tla, koja podrazumijeva primjenu

tradicionalnih metoda obrade (tropoljna obrada), primjenu bioloških umjesto sintetičkih sredstava

za zaštitu bilja i selektivnu primjenu mineralnih gnojiva,

� povezivanje poljoprivredne proizvodnje na agroturistički kompleks radi stvaranja uvjeta

što veće konzumacije svježih proizvoda na mjestu proizvodnje,

� apolutno izbjegavanje primjene genetski modificiranog sadnog materijala, sjemenja i

stočne hrane u ekološki posebno osjetljivim područjima te

� stimuliranje ispaše u stočarstvu i biološki pripremljene hrane za stoku umjesto korištenja

industrijski pripremljene hrane.

37


Podtočka 2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja mijenja sa i glasi:

2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OP ĆINSKOG ZNAČAJA

2.2.1. DEMOGRAFSKI RAZVOJ

Općina Pićan, prema pokazateljima u razdobljima posljednjih nekoliko popisa stanovništva

(1981-1991-2001-2011. godina), gubi 9-15% stanovništva. Broj stanovnika se smanjuje u gotovo

svim naseljima, izuzev u Pićnu s minimalnim porastom, što nema značajniji učinak na opću

demografsku sliku.

Demografska prognoza, preuzeta iz Prostornog plana Istarske županije, predviđa do 2020.

godine u općini Pićan pad na 1785 stanovnika u odnosu na popisnu godinu 2001. Rješenja u

Prostornom planu općine zadovoljit će prostorne preduvjete za povećanje standarda površina

stanovanja, rada i rekreacije, kako u njihovoj prostranosti , tako i u komunalnoj opremljenosti.

2.2.2. ODABIR PROSTORNO RAZVOJNE STRUKTURE

Osnovni cilj razvojne strukture odabrane Prostornim planom je osigurati funkcionalnu organizaciju i namjenu prostora koji će omogućiti racionalno korištenje datosti tog prostora za potrebe trajnog razvoja.

Prostorni plan utvrđuje osnovne preduvjete za budući samostalni razvoj općine Pićan uz dosadašnju orijentaciju prema Labinu i Pazinu. Međusobno ih povezuje zajedničko korištenje za njih značajnih gospodarskih, kulturnih i infrastrukturnih potencijala.

Dobra infrastrukturna opremljenost, prometni položaj i veličina prostora Poduzetničke zone Pićan omogućavaju njezino uključivanje u učinkovite poduzetničke programe. Postojeća zona bit će jezgra budućih proizvodnih i poslovnih te pratećih djelatnosti na području općine, a može utjecati i na komplementarne djelatnosti u susjednim prostorima.

2.2.3. RAZVOJ NASELJA, DRUŠTVENE, PROMETNE I KOMUNA LNE INFRASTRUKTURE

Područje općine Pićan, s prosječno 6,90 stanovnika/ha, vrlo je niske gustoće naseljenosti. Struktura i oblikovanje naselja u prošlosti temeljili su se najviše na potrebama ruralnih djelatnosti. Poštivanje tradicije treba biti glavno usmjerenje za razvoj naselja u novim gospodarskim i tehnološkim uvjetima.

Prostorni razvoj naselja predviđen je povezivanjem i okrupnjavanjem postojećih građevinskih područja i građevina uz povećanje standarda infrastrukture i komunalnih instalacija. Već i postojeće površine za građenje nadmašuju stvarne potrebe stanovnika, međutim njihov raspored nije uvijek odgovarajući stvarnom vlasništvu zemljišta i aspiracijama potencijalnih graditelja.

Posebnu ulogu u razvoju sustava naselja imat će Pićan kao općinsko središte. Prostorni plan će omogućiti razvoj i proširenje i svih drugih naselja na području općine.

Broj stanovnika, veličina općine i niska prosječna gustoća naseljenosti uvjetuju da se najveći dio potreba za javnim sadržajima društvenog standarda (školstvo, zdravstvo, socijalna zaštita i sl.) za stanovnike s područja općine Pićan koriste u Labinu i Pazinu.

38


Iako je općina pokrivena relativno gustom mrežom asfaltiranih prometnica, njihove tehničke

osobine i stanje u kojem se nalaze, najvećim su dijelom ispod suvremenih potreba. Prostorni plan predviđa trasu nove županijske ceste kanjonom Raše koja će omogućiti kraću vezu s Labinom te unapređenje kvalitete državne ceste D64 (Pazin - Vozilići). Time će se znatno unaprijediti cestovna povezanost općine Pićan s jugoistočnim dijelom Istre te posredno, drugim planiranim suvremenim prometnicama na područjima susjednih općina i bržu vezu sa središnjom Istrom.

Telekomunikacije Razvoj telekomunikacija na području općine Pićan poklapa se je postavkama za županijsku

razinu, prilagođen korisnicima ovog područja s namjerom je da se svim zainteresiranim korisnicima podigne standard telekomunikacijskih veza.

Opskrba plinom Pogodnost prolaza trase magistralnog plinovoda prostorom općine iskoristit će se opskrbu

naselja i poslovnih zona ovim energentom. Elektroenergetika Danas se snabdijevanje električnom energijom na području Istarske županije izvodi

primjenom tronaponskog sustava, dakle u napojnim trafostanicama vrši se transformacija 110/35 kV, zatim na nižem nivou 35/10(20) kV, te neposredno prije predaje električne energije potrošaču 10(20)/0,4 kV. 1975. godine započeto je sa pripremama za prelazak, na jednostavniji i racionalniji - dvonaponski sustav, u kojemu se u napojnim trafostanicama vrši direktna transformacija 110/20 kV. U ovakvom sustavu je kvaliteta i sigurnost napajanja veća, gubici su manji, a iskoristivost postojeće mreže puno veća čime se odgađaju nove investicije.

Samom prelasku prethodi dugogodišnje ulaganje u novu opremu, da bi zatim postupno po područjima došlo do prelaska, najprije na 20 kV napon, a na kraju i na transformaciju 110/20 kV, čime sadašnje TS 35/10(20) kV, postaju u jednom slučaju TS 110/20 kV, a u drugom rasklopišta 20 kV. Postojeći dalekovodi 35 kV postaju većim dijelom 20 kV a manjim 110 kV dalekovodi.

Sustav vodoopskrbe Vodoopskrbna djelatnost te kvalitetna opskrba sanitarno ispravnom i kvalitetnom vodom,

predstavlja prioritet. Obzirom da glavni cilj programa vodoopskrbe na području općine nije do kraja realiziran, odnosno sva naseljena naselja nisu priključena na vodoopskrbni sustav, u budućnosti će se najviše pažnje pridavati izgradnji vodoopskrbne mreže do svakog naseljenog naselja, a vodit će se računa i o rekonstrukciji i zamjeni dotrajalih dijelova sustava te otkrivanju i otklanjanju gubitaka u cjevovodu. Gospodarske djelatnosti, gdje je god to moguće, treba usmjeriti na recikliranje vode i ponovno korištenje vode u proizvodnim postupcima.

39


Sustav odvodnje Izgradnjom javne kanalizacijske mreže podignut će se kvaliteta života ljudi. Neodrživo je da

se u pojedinim naseljima osigurava vodoopskrba bez prateće odvodnje otpadnih voda. Odvodnja otpadnih voda je standard kojem treba težiti kao normalnom dosegu življenja. To znači da treba osigurati efikasan komunalni sustav koji će kvalitetno povezati i opskrbiti sve dijelove općine.

Zbrinjavanje otpada Sakupljanje i odstranjivanje komunalnog otpada rješavat će se u jedinstvenom sustavu za

sva naselja općine. Komunalni otpad odlagat će se na sanitarnoj deponiji koja se nalazi izvan obuhvata ovog Plana.

2.2.4. ZAŠTITA KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti Ovim je planom naslijeđena opća valorizacija prostora općine Pićan koja je utvrđena ranijim

planskim dokumentima (Prostorni plan (bivše) općine Labin), te važećim prostornim planom Istarske županije.

Zaštita pojedinih područja je temeljna metoda očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti. Zaštićena područja čine ključne čvorove ekološke mreže koji predstavljaju utočišta i spremnike biološke raznolikosti.

Upravo stoga je potrebno utvrditi vrijedna područja u općini Pićan, kao osnovni promotivni element općine. Zaštićeni dijelovi prirode županijskog značaja u općini Pićan obuhvaćaju područje od 1031,46 ha ili 20,60% površine cjelokupne općine.

Cilj je uspostaviti cjelovitu zaštitu prirodnih vrijednosti kroz sustavna istraživanja i sustavno vrednovanje prostora koja trebaju predstavljati osnovu za uspostavu uravnoteženog odnosa osnovnih funkcija i korištenja dobara za znanstveno-istraživačku, odgojno-obrazovnu i turističko-rekreacijsku djelatnost, uz maksimalno očuvanje eko sustava u cjelini.

Opći odnos društvene zajednice prema naslijeđenim prirodnim vrijednostima mijenja se sukladno stupnju urbanizacije društva, ali procesi globalizacije znatno utječu na formiranje odnosa prema naslijeđenim vrijednostima.

Trajni je zadatak praćenje i provedba međunarodnih konvencija o zaštiti prirode koje je potpisala RH (Konvencija o biološkoj raznolikosti-Rio de Janeiro, Konvencija o močvarnim staništima koja su od međunarodnog značenja naročito kao staništa ptica močvarica-Ramsar, Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore-Washington, Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa-Bern, Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja-Bonn, Konvencija o europskim krajobrazima-Firenza), kao i provedba sporazuma u okviru tih konvencija.

40


Zaštita kulturne baštine

Prostorni razvoj općine Pićan obilježen je stvaranjem centralnog naselja na glavnom

prometnom pravcu koji povezuje Pazin s istočnom obalom Istre.

Povijesne jezgra Pićna je najveći kultuno-povijesni potencijal ovoga prostora, jer zajedno s

obližnjim srednjovjekovnim jezgrama u Gračišću i Lindaru čini dio specifičnog kulturnog krajolika

unutrašnje Istre.

Planiranje budućeg prostornog razvoja i uređenja općine treba bazirati na očuvanju

povijesnog identiteta naselja i njegova neposrednog krajolika.

Potez uz glavnu prometnicu istok - zapad ne treba opterećivati novim radnim i stambenim zonama

koje bi mogle degraditrati kulturni kajolik, nego valja koristiti površine koje su već ranije

angažirane za takve namjene, na mjestima gdje neće biti vizualno eksponirani, niti će zaklanjati

vizure na akropolsko naselje Pićan.

Čuvanje autentičnosti značajno je za podizanje kvalitete turističke ponude vezane za seoski

turizam, pješačke i biciklističke staze, ekološko poljodjelstvo i slično. Zaštita ruralnoga krajolika i

naselja, odnosno kulturne komponente krajolika zahtijeva izradu elaborata zaštite okoliša u

skladu sa posebnim propisima.

Podtočka 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine mijenja sa i glasi:

2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRU ČJU OPĆINE

1. Uređenje prostora naselja treba planirati i provoditi na temelju utvrđenih prostornih

mogućnosti i optimalnog iskorištenja prostora uz osiguranje prostora javne namjene i opremanja

infrastrukturom.

2. Na području Općine Pićan planiranje i uređenje prostora temeljiti na osnovnim planskim

smjernicama:

- očuvati prirodne, kulturne, povijesne, tradicijske i krajobrazne vrijednosti područja,

- osigurati primjenu mjera zaštite okoliša te osobito resursa pitke vode,

- planirati cjelovito uređenje i zaštitu na osnovi kriterija očuvanja prirodnih vrijednosti i

cjelovitosti pojedinih morfoloških cjelina,

- sanirati vrijedna i ugrožena područja prirodne, kulturne i povijesne baštine,

- očuvati šume, te poticati prirodnu obnovu šuma i drugu autohtonu vegetaciju,

- ne planirati nova građevinska područja niti njihovo međusobno povezivanje,

- uvjetovati razvitak prometne i komunalne infrastrukture zaštitom i očuvanjem vrijednosti

krajolika.

3. Određivanje obaveze izrade prostornih planova užeg područja za sve značjne postojeće

i novoplanirane gospodarske komplekse.

41


2.3.1. RACIONALNO KORIŠTENJE I ZAŠTITA PROSTORA

1. Racionalno korištenje i namjena prostora odnose se prvenstveno na određivanje prostora

za izgradnju na način da se ne smanjuju šumske i kvalitetne poljoprivredne površine, da se

omogući uređenje, korištenje i zaštita voda, te da se poveća zaštita osobitih vrijednosti prostora.

2. Treba usmjeriti potencijale i korištenje turističkih kapaciteta kvaliteti i pravilnom korištenju

atraktivnosti prostora, osobito prirodne i kulturne baštine.

3. Višestruko naglašena veća vrijednost opće korisnih funkcija šuma u odnosu na

gospodarsku, usmjerava takvu organizaciju prostora kojom će se određeni dio šuma i šumskog

zemljišta utvrditi kao šume koje nemaju gospodarsku namjenu.

4. Poticanje razvoja i oživljavanje postojećih obrađenih i zapuštenih poljoprivrednih

površina, u skladu s općom gospodarskom politikom kojom se poljodjelstvo uvrštava u osnovne

gospodarske resurse.

Poticanje uzgoja svih poljoprivrednih kultura koje odgovaraju bonitetu prirodnih faktora

poljoprivrednog zemljišta.

5. Obzirom na ograničeni potencijal poljoprivrednih površina, samo na nekima

omogućavanje gradnje građevina, ali isključivo u funkciji poljoprivredne proizvodnje.

6. Građenje građevina izvan građevinskog područja mora očuvati kvalitetu i cjelovitost

poljodjelskog zemljišta i šuma, te prirodni prostor pogodan za rekreaciju, te zauzeti što manju

površinu građevinskih cjelina.

7. Ciljevi uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda je osiguranje neškodljivog protoka slivnih voda, zaštita građevinskih područja, infrastrukturnih građevina, poljoprivrednih površina i drugih vrednijih sadržaja od bujičnih voda, te držanje erozije u prihvatljivim granicama.

2.3.2. UTVRĐIVANJE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA U ODNOSU NA POSTOJE ĆI I PLANIRANI BROJ STANOVNIKA, GUSTO ĆU STANOVANJA, ISKORIŠTENOST I GUS-TOĆU IZGRAĐENOSTI, OBILJEŽJA NASELJA, VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI KRA-JOBRAZA, PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

1. Utvrđivanje granica građevinskih područja poštujući smjernice postojeće planske

dokumentacije šireg područja, pri čemu treba uvažavati planirani demografski i gospodarski rast.

Određivanje građevinskih područja - temeljiti na stručnim argumentima i iskazu površine

izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog područja.

2. Konsolidacija prostora naselja treba se temeljiti na njihovim obilježjima, očuvanju

regionalnih odlika, te na racionalnom planiranju prostornih obuhvata građevinskih područja svih

tipova i veličina naselja, sukladno potrebama smještaja stanovništva i gospodarskih djelatnosti.

42


2.3.3. UNAPREĐENJE UREĐENJA NASELJA I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

1. Podizanje standarda komunalne opremljenosti postojećih stambenih i gospodarskih zona

unutar građevinskih područja Općine.

2. Kvalitetno opremanje novoplaniranih stambenih, gospodarskih i sportsko rekreacijskih

zona u Općini svom komunalnom mrežom. Prostor za razvoj infrastrukture i uvjete realizacije

treba planirati i provoditi po najvišim standardima zaštite okoliša uz ugrađen interes stanovništva.

3. Stambena i druga izgradnja treba se provoditi usmjeravanjem na dijelove građevinskih

područja naselja koja su već opremljena komunalnom infrastrukturom, te na nedovoljno ili

neracionalno izgrađene dijelove naselja.

Točka 3. Plan prostornog uređenja mijenja se i glasi:

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRU ČJU OPĆINE U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE

Prostor općine Pićan bio je uključen u obuhvat bivše općine Labin. Dugo godina gravitirao

je Pazinu, ali s početkom iskorištavanja mineralnih sirovina na području općine javlja se postepeno orijentacija i vezanost prema Labinu.

Naselje Pićan kao sjedište općine Pićan ima značaj malog razvojnog središta i u hijerarhijskoj mreži naselja Istarske županije pripada naseljima II ranga koja su prema dosadašnjim dokumentima prostornog uređenja pripadala kategoriji lokalnih središta i manjih lokalnih središta. Sveta Katarina jedino je naselje na području općine nultog ranga. Nulti rang utvrđuje naselja koja imaju najniži stupanj integracije prostora. Sva ostala naselja nemaju dodijeljen rang što znači da je njihova komunikacija sa užom i širom socijalnom okolinom skromnijih razmjera.

Prostorno vrlo raspršena naselja međusobno su prometno dobro povezana na području same općine, izuzev njenog sjevernog dijela koji je ponešto izoliran od ostalog dijela općine. Državna cesta D64 omogućuje povezivanje i prema Labinu i prema Pazinu, ali istovremeno siječe prostor općine na dva dijela. Planiranom novom cestom ostvarit će se veza prema Mostu Raša te tako skratiti vezu prema Labinu i tako dati mogućnost veće otvorenosti i bolje prometne povezanosti prema istočnom dijelu Istarske županije.

Općina Pićan svojom kulturnom i prirodnim vrijednostima te očuvanošću ambijentalnih vrijednosti, uz blizinu obale i turističke ponude u Rapcu, nudi mogućnost razvoja seoskog i izletničkog turizma kao nadopune klasičnoj turističkoj ponudi vezanoj za smještajne sadržaje uz obalu. Izostanak bazične (teške) industrije i većih zagađivača, osim TE Plomin čiji se utjecaj osjeća u manjem dijelu općine, daje mogućnost razvoja ekološke poljoprivrede kao osnove agroturizma.

U gospodarskom smislu postojeći sadržaji na području Tupljaka kao zone koja nudi potpunu infrastrukturnu opremljenost mogu doprinijeti gospodarskom napretku općine te usporiti i po

43


mogućnosti postepeno zaustaviti depopulaciju na ovom području Istre, budući da sadašnje demografsko stanje može biti ograničenje razvoja.

IZVOD IZ PPIŽ-a / 1.KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA/POVRŠINA – PROSTORI ZA RAZVOJ I

UREĐENJE

44


Prostorni plan Istarske županije (SN IŽ 2/02, 1/05 i 4/05, 10/08 7/10, 13/12 i 9/16) kao osnovni

dokument prostornog uređenja kojim se uređuje cjelokupni prostor županije, utvrđuje temeljna načela

organizacije prostora za izradu prostornih planova lokalne razine te utvrđuje građevine od važnosti

za državu i Istarsku županiju od kojih su najbitnija:

- PPIŽ utvrđuje demografsku projekciju koja predstavlja temelj za dimenzioniranje

građevinskih područja naselja – za 2020. godinu planira 1740 stanovnika za područje Općine Pićan

- utvrđuje kriterije za dimenzioniranje građevinskih područja

- PPIŽ utvrđuje ukupne planirane ugostiteljsko turističke smještajne kapacitete za Općinu Pićan

od ukupno 500 kreveta

- PPIŽ-om su određene najveće dozvoljene površine svih izdvojenih građevinskih područja

izvan naselja poslovne i/ili proizvodne namjene – 128 ha

3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORI ŠTENJE POVRŠINA

Organizacija prostora, osnovna namjena i korištenje površina temelje se prvenstveno na

zatečenim prostornim strukturama, koje su odraz morfologije terena i povijesnog nasljeđa.

Prostornim planom se evidentiraju, štite i čuvaju temeljna obilježja i vrijednosti prostora, a

pretpostavke za nesmetan i uravnotežen razvitak u prostoru osiguravaju se namjenom površina

za pojedine kategorije korištenja prostora.

Organizacija prostora ovim je Planom utvrđena u kartografskom prikazu 1A "Korištenje i

namjena površina - Prostori/površine za razvoj i uređenje".

Planom se određuje namjena površina koja predstavlja planirani sustav korištenja

prostora, odnosno uporabe građevina, površina i zemljišta, i to:

- podru čja naselja,

- građevinska područja naselja,

- izdvojeni dijelovi građevinskih područja naselja,

- izdvojena podru čja izvan naselja gospodarske namjene,

- izdvojena građevinska područja izvan naselja gospodarske proizvodno poslovne

i proizvodne namjene,

- izdvojena građevinska područja izvan naselja gospodarske ugostiteljsko

turističke namjene,

- izdvojena gra đevinska podru čja groblja izvan naselja,

- podru čja poljoprivrednog tla isklju čivo osnovne namjene,

45


- podru čja šuma isklju čivo osnovne namjene,

- koridori prometnica,

- podru čja infrastrukturnih gra đevina,

- podru čja vodnih površina.

Građevinskim područjima, prema ovim odredbama, smatraju se područja namijenjena

izgradnji, koja čine Planom određena područja:

- građevinska podru čja naselja, sa izdvojenim dijelovima gra đevinskog podru čja naselja,

- izdvojena gra đevinska podru čja izvan naselja gospodarske namjene:

- proizvodno poslovne I+K,

- proizvodne I1,

- izdvojena gra đevinska podru čja groblja izvan naselja.

NASELJA

Za razvoj naselja Planom su predviđena građevinska područja naselja i izdvojeni dijelovi

građevinskih područja naselja. U građevinskim područjima naselja i izdvojenim dijelovima

građevinskih područja naselja, prostor je namijenjen prvenstveno gradnji građevina stambene

namjene, a zatim i svim drugim građevinama i sadržajima koji služe za zadovoljavanje potreba

stanovnika za odgovarajućim standardom života, te za radom, kulturom, rekreacijom i sl. U

građevinskim područjima naselja postoji mogućnost gradnje i uređenja građevina i ostalih

zahvata zajedničkih potreba, kao i za gradnju infrastrukturnih građevina i uređaja, u skladu s

ovim Planom. U ovim će se područjima, uz stambene, graditi i javne, društvene, gospodarske,

prometne i infrastrukturne građevine, uz uvjet zaštite i unapređenja vrijednosti prostora,

očuvanja ekološke ravnoteže naselja, cjelokupnog područja Općine i šireg prostora. U ovim

će se zonama, također, graditi građevine za smještaj vozila i druge pomoćne građevine,

parkirališni prostori, sportske i rekreacijske građevine, te će se postavljati montažno-

demontažne prenosive građevine, naprave i urbana oprema, u skladu sa ukupnim odredbama

ovoga Plana i posebnim propisima Općine Pićan.

Stambena gradnja prvenstveno će se usmjeravati na nedovoljno ili neracionalno izgrađene

dijelove naselja putem interpolacija, te rekonstrukcija postojećih građevina, s ciljem povećanja gus-

toće naseljenosti, te racionalnosti izgrađene strukture i komunalne infrastrukture.

U sklopu građevinskog područja naselja planirano je groblje Tupljak namijenjeno ukopu umrlih

osoba, uz provođenje postupka određenih važećim propisima i običajima.

46


GOSPODARSKA NAMJENA

Proizvodno poslovna namjena

Gradnja proizvodnih građevina koncentrirat će se u:

- izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja gospodarske proizvodno poslovne

namjene kako je prikazano u tablici 2: NAZIV IZDVOJENOG DIJELA GRAĐ. PODRUČJA IZVAN NASELJA UKUPNA POVRŠINA

GRAĐ. PODRUČJA (ha)

1 GRAĐEVINSKO PODRUČJE GOSPODARSKE PROIZVODNO POSLOVNE NAMJENE „PODUZETNIČKA ZONA PIĆAN - SJEVER“ - I+K

4,40

2 GRAĐEVINSKO PODRUČJE GOSPODARSKE PROIZVODNO

POSLOVNE NAMJENE - „PODUZETNIČKA ZONA PIĆAN - JUG“ - I+K

118,88

3 GRAĐEVINSKO PODRUČJE GOSPODARSKE PROIZVODNO POSLOVNE

NAMJENE - PODUZETNIČKA ZONA „JURANI“ – I+K

3,92

4 GRAĐEVINSKO PODRUČJE GOSPODARSKE PROIZVODNE NAMJENE –

„MAŠINARIJA“ – I1

0,80

UKUPNO 128,00

TABLICA 2. – IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA GOSPODARSKE PROIZVODNO POSLOVNE NAMJENE NA

PODRUČJU OPĆINE PIĆAN

Unutar građevinskih područja gospodarske – proizvodno poslovne i proizvodne namjene

gradit će se građevine proizvodnih ili zanatskih djelatnosti, kao i građevine trgovačke

djelatnosti (skladišta, hladnjače, trgovina i sl.), uslužne i komunalno servisne građevine. U

ovim se građevinskim područjima može graditi reciklažno dvorište i reciklažno dvorište za

građevinski otpad, a ne mogu se graditi građevine niti prostorije stambene namjene niti se

stambena namjena može dozvoliti u dijelu građevine. Reciklažno dvorište je, sukladno Zakonu

o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13), nadzirani ograđeni prostor namijenjen

odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada.

Ugostiteljsko-turisti čka namjena

Zone ugostiteljsko turističke namjene na području Općine Pićan planiraju se u sklopu

građevinskih područja naselja unutar zone ugostiteljsko turističke namjene Sveta katarina -

TZ u sklopu građevinskog područja naselja Sveta Katarina te kao pojedinačne građevine

ugostiteljske i turističke namjene mogu graditi u sklopu građevinskih područja naselja u

skladu sa ukupnim odredbama ovog Plana.

Najveći dopušteni smještajni kapacitet na području Općine Pićan iznosi 500 postelja, ovim

Planom planiran je smještaj 250 postelja raspodijeljenih kako je prikazano u tablici 3:

47


R.BR. ZONA KAPACITET KREVETA

1 TURISTIČKA ZONA SVETA KATARINA - TZ 40

2 POJEDINAČNE GRAĐEVINE U SKLOPU

GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA 150

3 KAMP ODMORIŠTA 60

UKUPNO 250

TABLICA 3. – RASPODJELA TURISTIČKIH KAPACITETA NA PODRUČJU OPĆINE PIĆAN

Turistička zona (TZ) - je dio građevinskog područja naselja namijenjen ugostiteljsko-

turističkoj djelatnosti. Unutar TZ-a mogu se planirati površine za izgradnju smještajnih

građevina, površine za izgradnju pratećih ugostiteljsko-turističkih sadržaja, površine za

izgradnju servisnih i opskrbnih sadržaja u funkciji turizma, kao i površine namijenjene

infrastrukturnim građevinama, a sve unutar jedinstvene prostorno-funkcionalne cjeline sa

jedinstvenim upravljanjem.

Unutar TZ-a mogu se planirati ugostiteljsko-turističke površine za:

- smještajne građevine T2 –turističko naselje, koje moraju udovoljavati uvjetima

Pravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz

skupine hoteli (NN 56/16),

- smještajne građevine T3 - kamp, u kojem smještajne jedinice nisu povezane sa tlom

na čvrsti način koje moraju udovoljavati uvjetima Pravilnika o razvrstavanju, i kategorizaciji

ugostiteljskih objekata kampova iz skupine kampovi (NN 54/16),

- prateće sadržaje: sportske, rekreacijske, ugostiteljske, uslužne, trgovačke, zabavne i sl.

Građevine ugostiteljske namjene (osim smještaja) koje će se graditi u ovim građevinskim

područjima moraju odgovarati uvjetima iz Pravilnika o razvrstavanju i minimalnim uvjetima

ugostiteljskih objekata iz skupina "restorani", "barovi", "catering objekti" i "objekti

jednostavnih usluga" (NN 82/07, 82/09, 75/12, 69/13,150/14).

Građevine koje će se graditi u zoni ugostiteljsko turističke namjene iz stavka 1. ovog

članka ne mogu biti stambene, niti imati prostorije stambene namjene, a niti se mogu koristiti

za stalno ili povremeno stanovanje.

Pojedinačne građevine ugostiteljsko turističke namjene mogu se graditi u sklopu

građevinskih područja naselja u skladu sa ukupnim odredbama ovog Plana i sljedećim

kapacitetima prikazanim u tablici 5:

48


R.

BR.

NAZIV GRAĐEVINSKOG PODRUČJA KAPACITET

KREVETA

1 GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 150


5 UKUPNO 210

TABLICA 5. – RASPODJELA TURISTIČKIH KAPACITETA U GRAĐEVINSKIM PODRUČJIMA NASELJA NA PODRUČJU

OPĆINE PIĆAN

Pojedinačne građevine ugostiteljsko turističke namjene u sklopu građevinskih područja

naselja Pićan i građevinskih područja ostalih naselja mogu se graditi kao vrste smještaja iz:

- Pravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata

iz skupine hoteli (NN 56/16) , osim vrsta „aparthotel, turističko naselje i turistički apartmani“,

- Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine ostali

ugostiteljski objekti za smještaj(NN 54/16), osim vrsta „planinarski i lovački dom“

- Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske

usluge u domaćinstvu (NN 9/16, 54/16 i 61/16),

- Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske

usluge na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (NN 54/16)

te moraju udovoljavati propisanim uvjetima.

Kamp odmorišta se mogu planirati unutar građevinskih područja naselja, te unutar

koridora javnih cesta D64 i ŽC5079 u dijelu koji prolazi kroz područje Općine Pićan. Kamp

odmorište može imati najviše 10 smještajnih jedinica – kamp parcela po kamp odmorištu u

skladu sa ukupnim odredbama ovog Plana te se na području Općine Pićan mogu planirati

ukupno 2 kamp odmorišta.

Smještajne građevine moraju udovoljavati uvjetima za ugostiteljsko smještajne građevine

iz Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata kampova (NN 54/16),

Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u

domaćinstvu (NN 9/16, 54/16 i 61/16) ili Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u

kojima se pružaju ugostiteljske usluge na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (NN

54/16).

POLJOPRIVREDA

Polazeći od činjenice da značajan dio područja Općine Pićan zauzima poljoprivredno

zemljište i da se razvoju poljoprivrede pridaje izuzetan značaj u gospodarskom razvitku Općine,

49


područja koja su ovim Planom posebno namijenjena poljoprivrednim djelatnostima neće se

smjeti koristiti u druge svrhe, osim u slučajevima predviđenim ovim odredbama.

Planom je izvršena podjela poljoprivrednih područja, koja treba u potpunosti zaštititi od

nepoljodjelske namjene i neracionalnog iskorištavanja, na:

- osobito vrijedno obradivo tlo – P1,

- vrijedno obradivo tlo – P2,

- ostalo obradivo tlo – P3

Osobito vrijedno obradivo tlo (P1) obuhvaća prvenstveno površine za uzgoj višegodišnjih

kultura (vinogradi, voćnjaci, maslinici), kao i meliorirane, odnosno navodnjavane poljoprivredne

površine.

Vrijedno obradivo tlo (P2) obuhvaća prvenstveno poljoprivredne površine namijenjene

uzgoju žitarica, industrijskih kultura, povrtlarskih kultura te krmnog bilja, a u načelu je grupirano

oko ruralnih naselja u relativno homogenom obliku (ruralno područje naselja).

Ostalo obradivo tlo (P3) obuhvaća izdvojene obradive površine manjeg gospodarskog

značaja, povremeno obrađene ili djelomično prekrivene šumom.

Na poljoprivrednom zemljištu utvrđenom ovim Planom planira se gradnja staklenika i

plastenika s pratećim građevinama za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda, farmi za uzgoj

stoke, peradarskih farmi, vinogradarsko-vinarskih, voćarskih i uljarskih pogona sa kušaonicama

u skladu sa ukupnim odredbama ovog Plana.

ŠUME

Područja koja su ovim Planom predviđena kao šume mogu se koristiti isključivo na način

određen važećim Zakonom o šumama.

U planiranom šumskom području ne mogu se graditi građevine, osim onih koje su

dozvoljene važećim Zakonom o šumama.

Na području Općine Pićan šumska područja Planom su određena kao:

- šume gospodarske namjene,

- zaštitne šume,

- šume posebne namjene.

PROMETNE POVRŠINE

Zone prometnih površina namijenjene su gradnji kolnih i kolno-pješačkih prometnica.

50


Prikazanom mrežom prometnica u grafičkom dijelu Plana obuhvaćene su razvrstane

(državne, županijske i lokalne), te nerazvrstane prometnice.

INFRASTRUKTURNI SUSTAVI

Zone infrastrukturnih sustava namijenjene su gradnji isključivo građevina infrastrukture i

pratećih prostora za nadziranje funkcioniranja mreža i uređaja. Građevine koje će se u ovim

zonama graditi ne mogu biti stambene, niti imati prostore stambene namjene.

Osim u zonama koje su u grafičkom dijelu Plana označene kao zone infrastrukturnih

sustava, građevine infrastrukture mogu se graditi i u zonama drugih namjena.

VODNE POVRŠINE

Područje općine Pićan najvećim dijelom pripada orografskom slivu rijeke Raše i to

gornjem izvorišnom dijelu sliva i dijelu sliva srednjeg toka Raše, a preostali dio područja općine

je područje sa brojnim vrtačama i bez formirane hidrografske mreže te područje orografskog sliva Boljunčice na krajnjem sjeveroistočnom dijelu općine.

U obuhvatu plana je dio srednjeg toka rijeke Raše (od utoka Sušice do mosta Potpićan)

te izvorišni dio toka sa bujičnim pritokama Karbuna i Posert koje sačinjavaju rijeku Rašu.

Hidrografska mreža u slivu rijeke Raše je vrlo razvijena.

Planom su označene i prikazane u grafičkom prikazu 2.B2.Infrastrukturni sustavi i mreže

– Vodnogospodarski sustav - Uređenje vodotoka i voda, vodne površine koje čine vodotoci u obuhvatu Plana evidentirani u Vodoprivrednom informacijskom sustavu:

0. Rijeka Raša sa pritokama:

- Nizvodno od mosta Potpićan: Obuhvatni kanali Krajdraga i Šumber sa pritokama i

desni izravni pritoci Raše — bujice

- Uzvodno od mosta Potpićan: izvorišni tokovi Raše — bujični vodotoci Karbuna i Posert

sa pritokama te sustav obuhvatno — sabirnih kanala kroz Potpićansko i Posertsko polje sa

pritokama — bujicama,

2. Vodna površina dijela retencije Grobnik zajedno sa svim potrebnim građevinama i

uređajima koji se dijelom nalaze na području Općine Pićan (a preostalim dijelom na

području općine Kršan), a namijenjena je u osnovi zaštitu od poplava nizvodnih područja

(prihvat vodenog vala) i navodnjavanju prema Idejnom rješenju odvodnje i navodnjavanja

Labinštine.

3. Retencija Tupaljski potok namjenjena je obrani od poplava (prihvat vodenog vala).

Planirana retencija se dijelom nalazi na području općine Pićan.

4. Planirana retencija Pedrovica namjenjena je obrani od poplava (prihvat vodenog vala).

5. Planirana mini akumulacija Sveti Bartul namijenjena je navodnjavanju i obrani od

poplava.

6. Planirana mini akumulacija Raša namijenjena je navodnjavanju i obrani od poplava.

51


Vodne površine čine još manje pritoke vodotoka koje nisu evidentirane kao vodotoci. Za

njihovo upravljanje, uređenje i održavanje ostalih tokova na kojima se može javiti površinsko

tečenje, a nisu evidentirani kao vodotoci, potrebno je utvrditi nadležnost sukladno

odgovarajućim važećim propisima.

Radi melioracije i navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta planira se izgradnja sustava

vodnih površina: mini akumulacije Raša i Sveti Bartul za navodnjavanje, a koje se planiraju

temeljem prostornog plana šireg područja i stručne podloge „Idejno rješenje melioracije i

navodnjavanja Labinštine“, izrađivača Institut IGH d.d. PC Rijeka, 2011.

Mini akumulacija Sveti Bartul ne nalaze se na području ekološke mreže Republike

Hrvatske (EU ekološke mreže NATURA 2000), dok se Mini akumulacija Raša nalazi u području

očuvanja značajnom za vrste i stanišne tipove (POVS).

Mini akumulacija Sveti Bartul planirana je kao pravokutna dubine 8 m, dijelom ukopana,

pravilnih ploha zidova i dna. Izgradanja Mini akumulacije sveti Bartul predviđena je u II fazi

izgradnje navodnjavanja, a njeno proširenje u trećoj fazi za sve varijante navodnjavanja.

Punjenje mini akumulacije Sveti Bartul vrši se iz akumulacija Boljunčica i Grobnik.

Mini akumulacija Raša planirana je za izgradnju u V. fazi u III. varijanti kao pravokutna

dubine 8 m, dijelom ukopana, pravilnih ploha zidova i dna. Punjenje mini akumulacije Raša vrši

se crpljenjem vode iz rijeke Raše.

Sve mini akumulacije su zaštićene od procjeđivanja vode u tlo ugradnjom geomembrane.

GROBLJA

Područja groblja namijenjena su ukopu umrlih osoba, uz provođenje postupka određenih

važećim propisima i običajima.

Prostorni obuhvat groblja određen je i označen u grafičkom dijelu ovoga Plana na

lokacijama:

- Pićan,

- Tupljak,

- Grobnik,

- Krbune.

Unutar površine groblja mogu se graditi građevine gospodarske namjene koje su

kompatibilne namjeni zone i infrastrukturne građevine u funkciji groblja, kao i rekonstruirati

postojeće građevine.

Na grobljima se mogu izvoditi potrebni zemljani radovi, te graditi građevine visokogradnje,

u skladu sa posebnim propisima o grobljima, kao i odgovarajućeg akta Općine Pićan.

52


Za sve radove u sklopu groblja, a koji zadiru u zaštićena područja u smislu važećih propisa

ili odredbi ovog Plana potrebno je zatražiti mišljenje Konzervatorskog odjela u Puli.

OSTALO

Na području Općine Pićan mogu se na javne površine postavljati kiosci i druge građevine

gotove konstrukcije, te naprave privremenog karaktera, prema odredbama ovog Plana, na

lokacijama određenim posebnim aktom Općine Pićan.

Kioskom i građevinom gotove konstrukcije, prema ovim odredbama, smatra se prenosivi,

atestirani, tipski proizvod, pogodan za obavljanje trgovačke, zanatske, uslužne, izložbene,

zabavne, ugostiteljske i slične djelatnosti, koji mora udovoljavati zahtjevima važećeg Zakona o

gradnji i drugih odgovarajućih propisa. Proizvod mora biti suvremeno oblikovan, uz upotrebu

kvalitetnih, trajnih materijala, boja i detalja.

Napravom privremenog karaktera, prema ovim odredbama, smatra se odgovarajući

prenosivi priručno izrađeni ili tipski proizvod (štand, tezga, vitrina i automat, suncobran, štafelaj,

stol i/ili stolica, pano i slično) koji se koristi za sezonsku ili prigodnu prodaju robe ili pružanje

usluga.

53


3.2.1. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA (NASEL JA I IZGRAĐENE STRUKTURE

VAN NASELJA; POLJOPRIVREDNE, ŠUMSKE, VODNE TE POVRŠINE POSEBNE NAMJENE I OSTALE

POVRŠINE)

Red. broj

Naziv županije/općine/grada Općina Pićan Oznaka Ukupno

(ha) % od površine

općine stan /ha ha/stan*

1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA

1.1.

Građevinska područja ukupno izgrađeni dio GP ukupno - obalno - otočno - kontinentalno - granično - ostalo

GP

342,72 218,03

- -

342,72 - -

6,63 4,02 - - 6,63 - -

6,22 10,25

- -

6,22 - -

1.2.

Izgrađene strukture van građevinskog područja (ukupno)

Σ I

I+K

128,00 0,83

127,17

7,12 0,02 2,33

0,17* 0,00* 0,06*

1.3.

Poljoprivredne površine ukupno - obradive

P P1 P2 P3

1.748,48 658,83 701,46 388,19

34,34 12,94 13,78

7,62

0,82* 0,31* 0,33* 0,18*

1.4.

Šumske površine ukupno - gospodarske - zaštitne - posebne namjene

Š Š1 Š2 Š3

2.262,03 1964,36

297,67 -

44,42 38,58

5,85 -

1,08* 0,94* 0,14*

-*

1.5. Ostale poljoprivredne i šumske površine* (ukupno)

PŠ 55,18 1,08 0,03*

1.6.

Vodne površine ukupno - vodotoci - akumulacije - retencije

V

-

-

88,39

1.7.

Ostale površine ukupno

Σ N IS G

365,79 -

365,26 0,53

7,18 - 7,17 0,01

0,17* -*

0,17* 0,00*

Županija/općina/grad ukupno 5.092,08 100,00 2,42*

54


3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI PROIZVODNE I POSLOVNE DJELATNOSTI Proizvodne djelatnosti Planom se utvrđuju kao gospodarske zone proizvodno-poslovne

namjene (I+K) i pretežito industrijske zone (I1).

Najveći dio proizvodnih i poslovnih djelatnosti usmjerava se, u skladu sa smjernicama

utvrđenim Prostornim planom Istarske županije, u odgovarajuće zone temeljem njihove

opskrbljenosti i povezanosti s osnovnom prometnom i drugom infrastrukturom i stvarnih

prostornih mogućnosti te zone planirane važećim dokumentima prostornog uređenja, kao

izdvojene namjene utvrđene kao građevinska područja.

Manji udio djelatnosti predviđa se u građevinskim područjima naselja na području Općine,

kao sastavni dio građevinskih područja naselja.

Planom se utvrđuje smještaj većine proizvodnih i poslovnih djelatnosti u zonama na

području naselja Tupljak pod nazivom "Poduzetnička zona Pićan". Poduzetnička zona "Pićan"

ovim se Planom dijeli u 2 manje zone - Poduzetnička zona "Pićan-Jug" (površine 110,01 ha) i

Poduzetnička zona "Pićan-Sjever" (površine 4,40 ha). Poduzetnička zona "Pićan-Jug" smještena

je na jugu Pićanskog gornjeg luga, na prostoru bivšeg rudnika "Tupljak", sjeverno i južno, uz

državnu cestu D64. Poduzetnička zona "Pićan-sjever" smještena je na području naselja Tupljak,

uz mjesto Rasadi. Poduzetnička zona "Pićan-Jug" je manjim dijelom izgrađena, a postojeće

građevine, preostale iza zatvaranja jame Pićan, većinom su bile u funkciji eksploatacije ugljena.

Manjim dijelom (bivša upravna zgrada) nudi mogućnost korištenja preuređenja u skladu s

potrebama novih korisnika i odredbama Prostornog plana. Poduzetnička zona "Pićan-sjever" je

u potpunosti neizgrađena te stoga nudi fleksibilnost njenog uređenja i organizacije sadržaja

unutar zone. Zona Jurani proizvodno-poslovne namjene I+K površine 3,95 ha planirana je u blizini

naselja Orič. Zona Mašinarija pretežito industrijske namjene - I1 površine 0,80 ha nalazi se uz državnu

cestu D-64 i planirana je važećim planom. Unutar građevinskih područja gospodarske – proizvodno poslovne i proizvodne

namjene gradit će se građevine proizvodnih ili zanatskih djelatnosti, kao i građevine trgovačke

djelatnosti (skladišta, hladnjače, trgovina i sl.), uslužne i komunalno servisne građevine. U

ovim se građevinskim područjima može graditi reciklažno dvorište i reciklažno dvorište za

građevinski otpad, a ne mogu se graditi građevine niti prostorije stambene namjene niti se

stambena namjena može dozvoliti u dijelu građevine. Reciklažno dvorište je, sukladno Zakonu

o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13), nadzirani ograđeni prostor namijenjen

odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada.

UGOSTITELJSKO TURISTIČKA NAMJENA Zone ugostiteljsko turističke namjene na području Općine Pićan planiraju se u sklopu

građevinskih područja naselja unutar zone ugostiteljsko turističke namjene Sveta katarina -

55


TZ u sklopu građevinskog područja naselja Sveta Katarina te kao pojedinačne građevine

ugostiteljske i turističke namjene mogu graditi u sklopu građevinskih područja naselja u skladu

sa ukupnim odredbama ovog Plana.

Najveći dopušteni smještajni kapacitet na području Općine Pićan iznosi 500 postelja, ovim

Planom planiran je smještaj 250 postelja raspodijeljenih kako je prikazano u tablici 3:

R.BR. ZONA KAPACITET KREVETA

1 TURISTIČKA ZONA SVETA KATARINA - TZ 40

2 POJEDINAČNE GRAĐEVINE U SKLOPU

GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA 150


UKUPNO 250

TABLICA 3. – RASPODJELA TURISTIČKIH KAPACITETA NA PODRUČJU OPĆINE PIĆAN

DRUŠTVENE DJELATNOSTI Opremljenost naselja društvenom infrastrukturom utvrđuje rang naselja čime je, u skladu

s hijerarhijskom mrežom naselja utvrđenom Prostornim planom Istarske županije, dodijeljen II

rang Pićnu i nulti rang Svetoj Katarini. Shodno tome utvrđene su i pojedine obaveze

opremljenošću određenim društvenim sadržajima. Temeljem toga planirano je otvaranje jaslica

i vrtića u Pićnu.

Sadržaji u okviru osnovnog školstva zadovoljavaju potrebe ovakvog tipa obrazovanjana

području općine Pićan, po kapacitetima i smještaju, s tri postojeće osnovne škole područnog

tipa - u Pićnu, Tupljaku i Svetoj Katarini. Prostornim planom Istarske županije utvrđena je

potreba poboljšanja nastavnih sadržaja te naglasak na pojačanoj informatizaciji u nastavi i

opremi, uz prijedlog da se, nakon donošenja novog zakona nadležnog za osnovno školstvo,

tokom njegove druge faze povežu škole s manje od 240 učenika u organizacijskom smislu.

Od kulturnih sadržaja najznačajniji je Centar za nematerijalnu kulturnu baštinu u Pićnu.

Primarna zdravstvena zaštita i dalje će se ostvarivati u okviru postojeće ambulante, dok

će se za ostale usluge stanovnici općine Pićan koristiti uslugama zdravstvenih ustanova van

svoje općine.

Sportski objekti (boćališta, igrališta za male sportove) zadovoljavaju osnovne potrebe

stanovništva općine Pićan uz potrebu da se uz osnovnu školu u Pićnu izgradi i sportska dvorana

za potrebe škole i vanjskih korisnika.

56


3.4. UVJETI KORIŠTENJA, URE ĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA 3.4.1. ISKAZ POVRŠINA ZA POSEBNO VRIJEDNA I/ILI OSJETLJIVA PODRUČJA I PROSTORNE CIJELINE

(PRIRODNI RESURSI, KRAJOBRAZ, PRIRODNE VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNE CJELINE)

Red. broj

Naziv županije/općine/grada Općina Pićan Oznaka Ukupno

(ha) % od površine

općine stan /ha ha/stan*

Županija/općina/grad ukupno 5.092,08 100,00 2,42

2.0. ZAŠTIĆENE CJELINE

2.1.

Zaštićene prirodne vrijednosti ukupno - nacionalni park - park prirode - ostali zaštićeni dijelovi prirode: - značajni krajobraz - Pićan - značajni krajobraz - kanjon Raše - spomenik prirode

NP PP -

ZK ZK SP

1.047,82 - - -

777,58 270,24

-

20,58 - - -

15,27 5,31 -

0,50* - - - 0,37* 0,13* -

2.2.

Zaštićena graditeljska baština ukupno - povijesne graditeljske cjeline: ukupno - gradska naselja - seoska naselja

31,29 31,29

2,27 29,02

0,61 0,61 0,04 0,58

0,01* 0,01* 0,00* 0,01*

Županija/općina/grad ukupno 1.079,11 21,19 0,51*

Krajobrazne i prirodne vrijednosti

Zaštita prirode provodi se očuvanjem biološke i krajobrazne raznolikosti, te zaštitom

prirodnih vrijednosti i to osobito:

- utvrđivanjem i procjenom stanja sastavnica biološke i krajobrazne raznolikosti,

- provedbom mjera zaštite prirode,

- unošenjem uvjeta i mjera zaštite prirode u dokumente prostornog uređenja i planove

gospodarenja i upravljanja prirodnim dobrima u djelatnostima rudarstva, poljoprivrede,

šumarstva, lovstva, ribarstva, vodnoga gospodarstva i drugih djelatnosti od utjecaja na prirodu,

- izradom izvješća o stanju prirode, donošenjem i provedbom strategije, programa, akcijskih

planova i planova upravljanja,

- utvrđivanjem prirodnih vrijednosti i zaštićenih prirodnih vrijednosti,

- uspostavom sustava upravljanja prirodnim vrijednostima i zaštićenim prirodnim

vrijednostima,

- povezivanjem i usklađivanjem državnog sustava s međunarodnim sustavom zaštite

prirode,

- poticanjem znanstvenog i stručnog rada u području zaštite prirode,

57


- obavješćivanjem javnosti o stanju prirode i sudjelovanjem javnosti u odlučivanju o zaštiti

prirode,

- poticanjem i promicanjem zaštite prirode, te razvijanjem svijesti o potrebi zaštite prirode u

odgoju i obrazovanju.

Krajobrazne vrijednosti

Ovim Planom područje Općine Pićan temeljem značajnih i karakterističnih obilježja krajobraza

obuhvaća krajobrazne podcjeline i njihove dijelove prikazane na karti 3.B1 Uvjeti korištenja i zaštite

prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju - Krajobraz i ekološka mreža u mjerilu 1:25 000:

- „Siva Istra“:

2.5.– istočno područje (Gračišće – Pićan – Gologorica – Boljun – Čepić – Kršan – slivno

područje Raše

- „Crvena Istra“:

- 3.1.središnja visoravan (kontinentalni dio): – niska vapnenačka zaravan (južno od Pazina – Žminj – Kanfanar – Svetvinčenat – Juršići – sjeverno od Vodnjana – Marčana – Manjadvorci – Draguzeti),

- 3.4.Raški zaljev i Raška draga

Prirodne vrijednosti

Na području obuhvata PPUO Pićan nalazi se zaštićeno područje koje je zaštićeno temeljem

Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine 80/13) i upisano u Upisnik zaštićenih područja

Republike Hrvatske te prikazano u grafičkom dijelu Plana na grafičkom prikazu 3.A - Uvjeti

korištenja i zaštite prostora - Područja posebnih uvjeta korištenja - Zaštita prirodne i kulturne baštine

u mjerilu 1:25 000 :

- u kategoriji značajnog krajobraza: - značajni krajobraz Pićan

Značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i

bioraznolikosti i/ili georaznolikosti ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za

pojedino područje. U značajnom krajobrazu dopušteni su zahvati i djelatnosti koje ne narušavaju

obilježja zbog kojih je proglašen.

Za značajni krajobraz Gračišće-Pićan potrebno je, sukladno Zakonu o zaštiti prirode donijeti

plan upravljanja koji će određivati razvojne smjernice, način sprovođenja zaštite, način korištenja

i upravljanja te pobliže smjernice za zaštitu i očuvanje prirodnih vrijednosti zaštićenog područja

uz uvažavanje potreba lokalnog stanovništva.

Prostornim planom šireg područja i ovim Planom evidentirani su značajni dijelovi prirode te

se predviđaju za zaštitu u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode (Narodne novine 80/13):

58


- u kategoriji značajnog krajobraza: - značajni krajobraz kanjon Raše od Šumbera do mosta

Raše – zaštićeno odredbama PPIŽ-a

- u kategoriji spomenik prirode: - geomorfološki - jama Bregi zapadno od sela Marfani i

jama Jurani (planska zaštita) – zaštita ovim Planom

Spomenik prirode je pojedinačni neizmijenjeni dio prirode koji ima ekološku, znanstvenu,

estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost.

Za značajni krajobraz kanjona Raše od Šumbera do mosta Raše, jamu Bregi zapadno od

sela Marfani i jamu Jurani propisuje se obveza izrade stručnog obrazloženja ili stručne podloge

na kojima se temelji prijedlog akta o proglašenju. Stručnu podlogu izrađuje Državni zavod za

zaštitu prirode, a istom se utvrđuju vrijednosti područja koje se predlaže zaštititi, način upravljanja

tim područjem, te na izjavi tijela koje donosi akt o proglašenju o osiguranim sredstvima za

upravljanje zaštićenim područjem.

Stručna podloga sadrži detaljni opis obilježja i vrijednosti područja koje se zaštićuje, ocjenu

stanja toga područja, posljedice koje će donošenjem akta o proglašenju proisteći, posebno s

obzirom na vlasnička prava i zatečene gospodarske djelatnosti, te ocjenu i izvore potrebnih

sredstava za provođenje akta o proglašenju zaštićenog područja.

Akt o proglašenju zaštićenog područja mora sadržavati:

- naziv i kategoriju zaštićenog područja,

- prostorne granice zaštićenog područja,

- naznaku mjerila kartografskog prikaza, odnosno drugu oznaku lokacije,

- kartografski prikaz s ucrtanim granicama, odnosno s oznakom lokacije, koji su sastavni

dio akta o proglašenju.

U cilju sprječavanja ugrožavanja zaštićenog područja aktom o proglašenju može se odrediti

utjecajno područje koje je izvan zaštićenog područja i propisati mjere njegove zaštite.

Za područje za koje se stručnim obrazloženjem Zavoda utvrdi da ima svojstva zaštićenog

područja i/ili je pokrenut postupak radi stavljanja pod zaštitu utvrđuje se da je pod preventivnom

zaštitom donošenjem rješenja o preventivnoj zaštiti. Rješenje o preventivnoj zaštiti donosi

Ministarstvo.

Rješenjem o preventivnoj zaštiti utvrđuje se zaštićeno područje i rok na koji se određuje

preventivna zaštita koji ne može biti dulji od tri godine od dana donošenja rješenja.

Za vrijeme preventivne zaštite na prirodnu vrijednost primjenjuju se odredbe Zakona o zaštiti

prirode i ovoga Plana. Rješenje o preventivnoj zaštiti dostavlja se nadležnom sudu radi zabilježbe

u zemljišnim knjigama.

Lokaliteti

Lokva kod naselja Švići i slap Sopot predstavljaju ekološki značajno područje u smislu ovog

Plana, te su prikazane na Kartografskom prikazu A. – karta staništa Općine Pićan u mjerilu 1:25 000

ovog Plana.

Ovim Planom propisuju se slijedeće mjere zaštite za vlažna staništa:

59


- vlažna staništa, uključujući vode, treba očuvati u prirodnom ili doprirodnom stanju, u

vlažnim staništima nije dopušteno pregrađivanje vodotoka, isušivanje, zatrpavanje ili mijenjanje

izvora i ponora, bara, lokvi i dr. ako se time ugrožava opstanak prirodnih vrijednosti i očuvanje

biološke raznolikosti (leptiri, vodozemci, gmazovi, močvarna vegetacija).

- kvalitetu prostora štititi izgradnjom adekvatnih sustava odvodnje

Za lokalitete navedene potrebno je izraditi stručnu podlogu, te pokrenuti preventivnu zaštitu

donošenjem Rješenja o preventivnoj zaštiti sukladno Zakonu o zaštiti prirode.

Ekološka mreža

Ekološka mreža Republike Hrvatske, proglašena Uredbom o ekološkoj mreži (Narodne

novine, 124/13 i 105/15), predstavlja područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000 i

prikazana je na grafičkom prikazu 3.B1 Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja posebnih

ograničenja u korištenju - Krajobraz i ekološka mreža ovog Plana.

Ekološka mreža Republike Hrvatske predstavlja sustav međusobno povezanih ili prostorno

bliskih ekološki značajnih područja važnih za ugrožene vrste i staništa, koja uravnoteženom

biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke

raznolikosti. Unutar ekološke mreže njezini dijelovi povezuju se prirodnim ili umjetnim koridorima.

Ekološki koridor je ekološka sastavnica ili niz takvih sastavnica koje omogućavaju kretanje

populacijama živih organizama od jednog lokaliteta do drugog. Uredbom o ekološkoj mreži

propisane su i smjernice za mjere zaštite čija provedba osigurava postizanje i održavanje

povoljnog stanja ciljeva očuvanja svakog područja ekološke mreže.

Prema Uredbi o ekološkoj mreži Republike Hrvatske (mreža Natura 2000), istu čine

područja očuvanja značajna za ptice - POP (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje

povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, te

područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od

međunarodne važnosti) i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS (područja

značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i

prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju).

Na području Općine Pićan nalaze se sljedeća područja ekološke mreže Republike

Hrvatske svrstana u POVS područja (područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove):

- HR 2001365 – Pazinština - (POVS)

- HR 2001349 – Dolina Raše - (POVS)

Sukladno Prilogu III, dijelu 2. Uredbe o ekološkoj mreži - Područja očuvanja značajna za

vrste i stanišne tipove (POVS) u Istarskoj županiji prikazani su u tablici 13. te u kartografskom

prikazu 3.B1 Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju -

Krajobraz i ekološka mreža ovog Plana :

TABLICA 13. – PODRUČJA OČUVANJA ZNAČAJNA ZA VRSTE I STANIŠNE TIPOVE (POVS)

60


PODRUČJA OČUVANJA ZNAČAJNA ZA VRSTE I STANIŠNE TIPOVE (POVS)

IDENTIFIKACIJSKI

BROJ PODRUČJA

NAZIV PODRUČJA

KATEGORIJA ZA CILJNU VRSTU/STANIŠNI TIP

HRVATSKI NAZIV VRSTE/HRVATSKI NAZIV STANIŠTA

ZNANSTVENI NAZIV VRSTE/ŠIFRA STANIŠNOG TIPA

2001365 PAZINŠTINA

1 VELIKI VODENJAK

Trifurus camifex

2001349 Dolina Raše 1 MOČVARNA RIĐA

Euphydryas aurinia

BJELONOGI RAK Austropotamobius pallipes

MREN Barbus plebejus

PRIMORSKA UKLIJA

Alburnus arborella

Graditeljska baština

Kulturna su dobra prikazana zadanim simbolima po vrstama i kategorijama, isto kao i zone

naselja i značajnog krajobraza. Pojedina su kulturna dobra označena odgovarajućim simbolom

na karti 3A "Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Uvjeti korištenje" mjerila 1:25.000, a

visoko valorizirane zone naselja ili arhitektonsko-krajobraznih sklopova stupnjevane zaštite na

karti 4 "Građevinska područja naselja" mjerila 1:5.000.

Područja kulturne baštine koja se utvrđuju ovim planom su prema kategorijama: � arheološka baština

� arheološki pojedinačni lokalitet

(1) Orič - prapovijesna gradina na brdu Orič, evidentirano

(2) Orič, dio naselja Starigrad - prapovijesna gradina na brdu Starigrad, evidentirano

(3) Pićan - prapovijesna gradina i antička utvrda na mjestu današnjeg naselja,

evidentirano

(4) Sveta Katarina, dio naselja Beluši ći - prapovijesna gradina, evidentirano

� povijesna graditeljska cjelina � gradska naselja

(1) Pićan - urbanistička cjelina, upisano u Registar (RRI- 40)

Pićan je smješten na visokom istaknutom brežuljku u sjeveroistočnoj Istri, na staroj

prometnici prema središnjoj Istri. Kontinuitet naseljavanja na tom mjestu osvjedočen je

od prapovijesne gradine, rimskog vojnog uporišta (Petina), kroz cijeli srednji vijek.

Prema povijesnim podacima mjesto je bilo središte biskupije i rezidencija biskupa od

5. do 18. st. Današnji izgled naselja potječe iz kasnijih razdoblja, ali je sačuvan

srednjovjekovni raster ulica. Na mjestu srednjovjekovnog bedema u kasnijim su

razdobljima nastele kuće, ali su sačuvani njegovi gabariti i gradska vrata iz 14.15. st.

61


Sačuvano je nekoliko karakterističnih baroknih i renesansnih kuća s vanjskim

stubištima - baladurima. Stara katedrala Navještenja BDM pregrađena je i proširena

početkom 17. st. i 1738. Neposredno izvan naselja, na uzvisini iznad mjesnog groblja

smještena je romanička crkva Sv. Mihovila, s freskama iz prve polovice 15. st. Posebnu

vrijednost ima obris naselja smještenog na brežuljku s istaknutom vertikalom zvonika,

okruženog zelenim prstenom. Posebno su vrijedne vizure iz pravca Gračišća i sa ceste

za Kršan-Pazin iz doline južno i jugozapadno od mjesta.

� seoska naselja

(1) Grobnik - ruralno naselje, evidentirano

Skoro napušteno i ruševno ruralno naselje s očuvanom matricom koja se sastoji od dva

niza kuća, središnji dio je popločan, građevni su oblici vrlo arhaični, jedan gospodarski

objekt još je pokriven slamom. Očuvan je i glagoljski natpis na dovratniku jedne štale,

godina 1596.

(2) Krbune - ruralno naselje, evidentirano

Središte šireg područja, u kojem se nekada birao župan, u središtu je mali trg s

ladonjom, crkvom i školom. Naselje se spominje 1325., župa se spominje 1653, ali je

starija. Krbunski su župnici bili generalni vikari pićanskih biskupa.

(3) Krbune, zaselak Beloglavski Breg - ruralno naselje, evidentirano

Ruralnu cjelinu čine tradicijski sklopovi, stambene kuće s baladurama na niskim

voltama i drugi arhaični arhitektonski oblici.

(4) Krbune, zaselak Runki - ruralno naselje, evidentirano

Ruralnu cjelinu čini tradicijska gradnja s arhaičnim elementima. Na ulazu u naselje

očuvana je lokva za napajanje.

(5) Montovani, zaselak Marfani - ruralno naselje, evidentirano

Očuvani su tradicijski sklopovi ("korte"), zajedno s gospodarskim građevinama s

ulazom na voltu ("dvor") i svinjac ("hliv"), na kraju sela je blatna lokva za svinje

ograđena pleterom.

(6) Tupljak, zaselak Fonovi ći - ruralno naselje, evidentirano

Tradicijaka kamena gradnja s karakterističnim gospodarskim objektima.

(7) Tupljak, zaselak Krištofi ći - ruralno naselje, evidentirano

Komunalno središte Tupljaka sa školom i župnom crkvom, te ruralnom jezgrom naselja

sa svim osobinama tradicijske gradnje.

� povijesni sklop i gra đevina � graditeljski sklop - fortifikacijska građevina

(1) Pićan - gradski fortifikacijski sustav, u sklopu zaštićene cjeline

Skromni ostaci bedema pokriveni su kućama koje se naslanjaju na njih. Očuvan je

ulazni potez s gradskim vratima iz 14 .- 15. st.

� civilna građevina - tehnički objekt

(1) Pićan - kameni most preko potoka Pedrovice, evidentirano

Mali kameni most nalazi se ispod južne padine Pićna.

(2) Tupljak - vertikalno okno (bivšeg) rudnika Tupljak, evidentirano

62


Vertikalno okno nalazi se na samom ulazu u (bivšu) jamu rudnika Tupljak.

� sakralna građevina

(1) Grobnik - kapela sv. Mihovila na groblju, evidentirano

Kapela se spominje 1471., obnovljena je u 19. stoljeću. Romanička građevina na

pročelju ima zvonik na preslicu i ostatke lopice. Građevina zahtjeva sanaciju i

istraživanje.

(2) Krbune - župna crkva Sv. Ivana Krstitelja, evidentirano

Srednjovjekovna crkva u Krbunama, čiji su župnici bili generalni vikari pićanskog

biskupa, bila je glagoljsko središte. Godine 1694. podiže se na njenom mjestu nova

građevina koja je početkom 20. stoljeća proširena i obnovljena. Velika jednobrodna

crkva s dvije kapele i sakristijom u dobrom je građevinskom stanju.

(3) Krbune - kapela sv. Martina, evidentirano

Kapela na groblju, na padini izvan naselja. Srednjovjekovna građevina, s preslicom na

pročelju, u unutrašnjosti barokni mramorni oltar s kamenim kipom sv. Martina iz 1739.

godine. Obnovljena je godine 1987.

(4) Krbune - kapelica (poklonac), evidentirano

Mala kapelica iz 1872. na raskršću kod Beloglavskog Brega, zahtijeva održavanje.

(5) Pićan - župna crkva Navještenje BDM, u sklopu zaštićene cjeline

Na mjestu stare katedrale sagrađena je u 17. stoljeću velika trobrodna barokna

građevina. Godine 1610. proširena je srednja lađa. Značajan barokni inventar potječe

uglavnom iz 18. st. kad je crkva obnavljana. Oltarna slika Navještenje rad je poznatog

slikara V. Metzingera iz godine 1738. Crkva je obnovljena 1980. i u dobrom je stanju.

Podalje od crkve, bliže gradskih vrata, nalazi se monumentalni visoki zvonik iz 19. st.,

u dobrom građevinskom stanju.

(6) Pićan - kapela sv. Roka, u sklopu zaštićene cjeline

Kapela se nalazi izvan zidina, a građena je kao zavjetna crkva 1632-38. Obnovljena

1985., Stupovi lopice i preslica nisu očuvani u izvornom stanju.

(7) Pićan - crkva sv. Mihovila na groblju u Pićnu, upisano u Registar (Z-584)

Crkva sv. Mihovila je jednobrodna romanička građevina, pravokutnog tlocrta, s

istaknutom polukružnom apsidom, preslicom s dva luka na pročelju. Ispred pročelja

prigrađena je atipična lopica punih bočnih zidova, rastvorenih samo pravokutnim

prolazima. Unutrašnjost crkve je oslikana gotičkim freskama domaćeg majstora iz prve

polovice 15. st. s prikazima “Kristove muke”, “Poklonstvo kraljeva” i “Posljednji sud”.

Na zidovima su sačuvani i glagoljski grafiti iz 15-16. st. Prostorne međe kulturnog dobra

su određene k.č. 154, 954, 953 i 941/1 k.o. Pićan.

(8) Pićan - poklonac uz cestu prema Medigima, evidentirano

(9) Sveta Katarina - crkva sv. Katarine (filijalna crkva), evidentirano

Na mjestu srednjovjekovne crkve iz 14. stoljeća, godine 1858., prema nacrtima G.

Ferentea, sagrađena je današnja velika jednobrodna crkva s neoromaničkom

dekoracijom. Na pročelju je ugrađeni zvonik na preslicu. Crkva je u dobrom stanju.

(10) Tupljak - župna crkva sv. Bartola Apostola, evidentirano

63


Tupljak je bio samostalna kapelanija i feud pićanskog biskupa. Mala pravokutna crkva

s jarmom za zvono nad pročeljem, sagrađena je u 14. stoljeću u nizini ispod Tupljaka.

Crkva je obnovljena.

(11) Tupljak, dio naselja Krištofi ći - kapela sv. Hadrijana Pape na groblju, evidentirano

Kapela na groblju u Tupljaku sagrađena je godine 1796. na mjestu ranije, vjerojatno

sjedište srednjovjekovne kapelanije. Jednobrodna veća kapela sa zvonikom na

preslicu nad pročeljem i novim prigrađenim trijemom. Obnovljena je 1978., u dobrom

stanju.

� memorijalna baština � memorijalno i povijesno područje

(1) Grobnik - mjesno groblje, evidentirano

(2) Krbune - mjesno groblje, evidentirano

(3) Pićan - mjesno groblje, evidentirano

(4) Tupljak - mjesno groblje, evidentirano

� etnološka baština � etnološka građevina

Pojedinačne tradicijske građevine i sklopovi evidentirani su u ovim mjestima:

(1) Bajci (Krbune)

(2) Beloglavski Breg (Krbune)

(3) Vlašići (Krbune)

(4) Milanovići (Montovani)

(5) Rebari (Montovani)

(6) Medigi (Pićan)

(7) Rimanići (Pićan)

(8) Lukeži (Pićan)

(9) Belušići (Sveta Katarina)

(10) Benići (Sveta Katarina)

(11) Bolobani (Sveta Katarina)

(12) Debeli Bajci (Sveta Katarina)

(13) Žudigi (Sveta Katarina)

(14) Gopci (Tupljak)

(15) Karlići (Tupljak)

(16) Krištofići (Tupljak)

(17) Smilovići (Tupljak)

(18) Zajci

64


3.4.2. UVJETI KORIŠTENJA - PODRU ČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA

Područja posebnih uvjeta korištenja utvrđena su ovim Planom za zaštićene prirodne

vrijednosti i kulturna dobra i prikazana na kartografskom prikazu 3A "Uvjeti za korištenje, uređenje

i zaštitu prostora - Uvjeti korištenja".

ZAŠTIĆENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI

Ovim planom utvrđuju se dijelovi prirode od važnosti županijskog i lokalnog značaja.

Područja pod režimima zaštite značajnog krajobraza (županijski značaj), a koji su utvrđeni

ovim planom, rasprostiru se na površini od ukupno 1.047,82 ha ili 20,58% područja općine Pićan.

Područja zaštićenih prirodnih vrijednosti od županijskog značaja koja se utvrđuju ovim

planom su:

u kategoriji značajnog krajobraza:

� dio značajnog krajobraza područja Pićan

� dio kanjona Raše od Šumbera do mosta Raše.

Za područja zaštićenih prirodnih vrijednosti od županijskog značaja - dio kanjona Raše od

Šumbera do Mosta Raše potrebno je izraditi stručne podloge s minimalnim slijedećim sadržajem:

� utvrđivanje postojećeg stanja korištenja prostora,

� utvrđivanje postojećeg stanja temeljnog fenomena,

� valorizacija temeljnog fenomena obzirom na značaj (međunarodni, nacionalni,

regionalni, lokalni),

� valorizacija temeljnog fenomena obzirom na planiranje djelatnosti koje ga mogu

ugroziti,

� valorizacija temeljnog fenomena obzirom na moguće gospodarsko ili ne

gospodarsko korištenje i

� prijedlog mjera zaštite temeljnog fenomena.

Za područja zaštićenih prirodnih vrijednosti od županijskog značaja, značajne krajobraze -

Pićan i dio kanjona Raše od Šumbera do Mosta Raše te geomorfološki spomenik prirode jama

Bregi zapadno od sela Marfani, Poglavarstvo Istarske županije donijet će mjere zaštite.

Do donošenja općih i pojedinačnih upravnih akata, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, unutar

prostora područja zaštićenih prirodnih vrijednosti županijskog značaja utvrđenih ovim planom,

ograničiti će se izgradnja novih objekata izvan područja namijenjenih izgradnji naselja i drugim

zonama izgradnje objekata (industrijske, turističke, prometne, energetske i sl.).

65


Upravljanje i gospodarenje zaštićenim dijelovima prirode preuzima županijska javna

ustanova za upravljanje i gospodarenje zaštićenim dijelovima prirode “Natura Histrica”.

Područja zaštićenih prirodnih vrijednosti od lokalnog značaja koje se utvrđuje ovim planom

je: � lokva kod naselja Švići i

� slap Sopot.

Mjere zaštite za lokvu kod naselja Švići i slap Sopot donijet će Općinsko vijeće općine.

Ovim planom predviđa se zaštita mikrobiotopa - prirodne lokve - skoro potpuno potisnutog

iz prirodnog ruralnog krajobraza, lokalnog značaja. Močvarna staništa predstavljaju jedan od

najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske. Međutim, to su ujedno

i najugroženiji ekološki sustavi u RH, stoga im je potrebno dati i prioritete u zaštiti. Na prostoru

općine Pićan, u sklopu međunarodnog projekta “Lokve u kršu - mreža vodenih biotopa”, kojeg su

provele nevladine organizacije (“Zelena Istra” - Pula, “Hyla” - Zagreb), zabilježena je lokva kod

naselja Švići. Ovim planom daje se prioritet zaštite navedenoj lokvi koja ima lokalno značenje za

općinu Pićan. Nalazi se na samom rubu naselja. Dužina lokve je oko 8 metara, širine 3 metara,

dubine 1-3 metra. Prisustvo vode u lokvi bilježi se tijekom cijele godine. Prihrana vodom putem

kišnice. Dno lokve je rastresito (glina/tlo). Obalna vegetacija lokve obraštava istu 20%, dok lokva

gotovo da i nema obraštenost vodenom vegetacijom. Od životinjskog svijeta zabilježeni su vodeni

kukci. U prošlosti je lokva služila za napajanja stoke, te zalijevanje poljoprivrednih površina.

U koliko se radi prevladavanja javnog interesa uništi ili smanji područje nekog vlažnog

staništa, potrebno ga je prethodno nadomjestiti drugim odgovarajućim vlažnim područjem

(“kompenzacijski princip”).

U svim gradnjama potrebno je izbjeći presijecanje selidbenih puteva životinja, a u koliko je

to neophodno, potrebno je osigurati prolaze i prijelaze za faunu. Posebno se to odnosi na

populaciju vodozemaca, koji u proljetnim mjesecima stradavaju na cestama, prilikom odlaska na

mrijest.

KULTURNA BAŠTINA

Stanje kulturne baštine na području općine Pićan utvrđeno je osnovnom evidencijom i

revalorizacijom pri izradi konzervatorske podloge, a na temelju terenskog očevida, dostupne

literature i dokumentacije.

Dosadašnjom pravnom zaštitom obuhvaćena je jedino uža urbana jezgra Pićna unutar

srednjovjekvnog fortifikacijskog sustava, ujedno i jedino urbano naselje na području općine i

njezina najznačajnija kulturno-povijesna cjelina s vrijednim pojedinačnim civilnim, sakralnim i

fortifikacijskim građevinama te crkva sv. Mihovila na groblju u Pićnu.

Ostala arhitektonska, etnološka i arheološka kulturna dobra uključena su u evidenciju

kulturnih dobara. Popis je proširen brojnim spomenicima lokalnog značaja koji znatno utječu na

66


sliku kulturno-povijesnih vrijednosti općine Pićan. Tako su osnovnom evidecijom obuhvaćene sve

župne crkve i kapele, te mjesna groblja i ostali memorijalni spomenici, a karakteristični primjeri

tradicijskog graditeljstva zabilježeni su u nekoliko naselja. Ruralna naselja dijelom su očuvala

arhaične graditeljske oblike, a neki su njihovi dijelovi napušteni, pa i ruševni.

U cijelosti je za očuvanje kulturnog identiteta općine Pićan značajno održavanje postojećih

povijesnih oblika naseljenosti, planske matrice naselja, tradicijskih građevnih struktura, te

revitalizacija i obnova značajnih povijesnih građevina i sklopova. Ruralni krajolik valja održavati i

čuvati njegove tradicijske funkcije i načina korištenja, kao i povijesne komunikacije, ceste i putove.

Osim toga, povijesni značaj imaju i karakteristični toponimi, nazivi sela, zaselaka, uzvisina, te

ostali specifični nazivi za povijesne i geo-morfološke objekte na području općine.

Organizacija parcele i okućnice slična je kao i drugim ruralnim prostorima središnje i istočne

Istre. Kuće su samostojeće ili spojene u kratki niz, nasuprot kojeg je niz gospodarskih građevina.

Ponegdje su građevine spojene u zavojite nizove i blokove, pa tvore zatvorene prostorne cjeline

ograđene zidom, poput sličnih "korti" u drugim dijelovima Istre, čiji oblik potječe od nekadašnje

obrambene i stočarske funkcije. Intenzivna stočarska proizvodnja utjecala je na gradnju velikih

staja i sjenika, koji su do danas u funkciji, kao i vrlo brojni, karakteristični stogovi sijena pokriveni

pomičnim krovom od trske na četiri motke. Kuće su građene kamenom, u sjevernom dijelu tamno

žutim, kakav se iz laporastog tla vadi u "sivoj Istri", a u južnom dijelu, gradi se sivim vapnencem,

kao i u drugi dijelovima "crvene Istre". Zgrade su pokrivene plitkim dvostrešnim krovovima s

kupom kanalicom, rijetko je očuvan pokrov od škrilja.

Kategorizacija kulturnih dobara

Valorizacijom kulturno-povijesnih vrijednosti na području općine Pićan, graditeljske cjeline,

povijesne građevine, kulturni krajolik i arheološki lokaliteti klasificirani su prema stupnju njihove

kulturne, povijesne i oblikovne vrijednosti u slijedeće kategorije: nacionalnog, regionalnog i

lokalnog značenja. Najviša kategorija kulturnih dobara predložena je u Prostornom planu Istarske

županije, a valorizacijom pri izradi Konzervatorske podloge za Prostorni plan općine Pićan,

definirana su kulturna dobra regionalnog i lokalnog značenja.

Kulturna dobra od nacionalnog, regionalnog i lokalnog značaja utvrđena su prema kategorijama:

� kulturna dobra nacionalnog značenja

� kulturni krajolik

(1) Pićan - kulturni krajolik akropolskog naselja Pićan

� povijesna naselja

(1) Pićan - urbana cjelina

� graditeljski sklop (fortifikacijske građevine)

(1) Pićan - ostaci gradskog fortifikacijskog sustava

� sakralne građevine

(1) Pićan - kompleks župne crkve Majke Božje

(2) Pićan - crkva sv. Mihovila na groblju u Pićnu

67


� kulturna dobra regionalnog značenja


(1) Grobnik - ruralno naselje


(1) Grobnik - Kapela sv. Mihovila na groblju

(2) Krbune - Kapela sv. Martina na groblju

(3) Pićan - kapela sv. Roka

(4) Tupljak - župna crkva sv. Bartola Apostola

(5) Tupljak, dio naselja Krištofići - kapela sv. Hadrijana Pape

� kulturna dobra lokalnog značenja

Lokalnog su značenja sva ostala kulturna dobra s popisa Identifikacije kulturnih dobara, te o

njima, prema čl. 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99) skrbi lokalna

uprava, uz stručnu pomoć nadležnog Konzervatorskog odjela.

Smjernice za zaštitu kulturne baštine

Smjernice za zaštitu kulturne baštine utvrđene su prema kategoriji njihovog značenja i

kategoriji samog kulturnog dobra. Za nadzor provedbe navedenih mjera i prijedloga za daljnje

istraživanje i zaštitu nadležan je Konzervatorski odjel u Puli.

Zaštita kulturnih dobara nacionalnog značenja obuhvaća slijedeće kategorije:

� zaštita naselja

� Pićan - Urbana cjelina

Zona A [zona cjelovite zaštite povijesnih struktura]

(1) Uža zona zaštite povijesnog naselja Pićan obuhvaća područje unutar najstarije jezgre

Pićna, okružene bedemom i prostor vanjskog gradskog trga s crkvom Sv. Roka, pristupnom

cestom s istočne strane, k.č. 61, 21, 22/2, 22/1, 23, 26, 52, 39/1, 67, 68, 69 i 57 k.o. Pićan. Sustav

mjera u ovoj zoni propisuje cjelovitu zaštitu kulturno-povijesnih vrijednosti uz najveće moguće

poštivanje tradicije i funkcije prostora i sadržaja. Na području ove zone nije dopušteno unošenje

novih struktura, a moguće je prilagođvanje funkcija i sadržaja suvremenim potrebama uz

minimalne intervencije u povijesne strukture (sanacija, konzervacija, konzervatorska

rekonstrukcija). Za sve građevne i urbanističke intervencije unutar zaštićene zone potrebno je

ishoditi posebne uvjete i predhodno odobrenje od nadležnog Konzervatorskog odjela u Puli.

Nalaže se izrada plana užeg područja za zonu kulturno povijesne cjeline Pićna. Prije izrade plana

užeg područja za naselje Pićan potrebno je izraditi konzervatorski elaborat za povijesnu jezgru

unutar zone zaštite.

Zona C [zona ambijentalne zaštite]

Zona ambijentalne zaštite obuhvaća prostor koji je omeđen pristupnom cestom Kršan-Pazin

s jugozapadne strane, na sjever do naselja Lukeži, a na jug putom u Dragi do ceste Kršan-Pazin,

padinama brda sa sjeverne i istočne strane do naselja Papići te do ceste Kršan-Pazin.

68


Ambijentalna zaštita uvjetuje se u dijelovima kulturno-povijesne cjeline s prorijeđenim povijesnim

strukturama ili bez značajnijih primjera povijesne izgradnje koji osiguravaju kvalitetnu i

funkcionalnu prezentaciju kulturno povijesnih vrijednosti zona potpune zapštite (zona A). Na

području ove zone prihvatljive su sve intervencije uz pridržavanje osnovnih načela zaštite

kulturno-povijesne cjeline. Pri radovima na uređenju prostora prihvatljive su metode obnove

postojećih struktura i izgradnja novih uz uvjet očuvanja ambijentalnih karakteristika kulturno-

povijesne cjeline, napose tradicijskih oblika, krajobraznog karaktera i harmoničnog sklada cjeline.

Zaštitni i drugi radovi mogu se poduzeti samo uz prethodno odobrenje nadležnog

Konzervatorskog odjela u Puli.

� zaštita fortifikacijskih građevina

� Pićan - Ostaci fortifikacijskog sustava

Preostali dijelovi srednjovjekovnog fortifikacijskog sustava podliježu režimu zaštite prvoga

stupnja, pa se čuvaju i održavaju u naslijeđenom obliku. Nisu dopuštene građevne intervencije

kojima se mijenja svojstvo kulturnog dobra. Smjernice za prostorno uređenje fortifikacija

odnose se i na dijelove struktura urbanih ili ruralnih cjelina koje su izrasle na nekadašnjim

fortifikacijama, a za koje se može nedvojbeno utvrditi da oblikom i volumenom podržavaju oblik

fortifikacije na kojem su nastale. Dijelovi fortifikacija ili fortifikacijskih objekata mogu se privesti

namjeni (metoda revitalizacije) nakon rekonstrukcije, ali na način da se novom namjenom ne

utječe na svojstvo kulturnog dobra, odnosno da se ne oštećuju izvorni dijelovi konstrukcije

fortifikacija. S obzirom da se nalazi unutar zaštitćene povijesne cjeline, detaljne smjernice i

režimi zaštite definirat će se nakon konzervatorskih istraživanja u konzervatorskoj podlozi za

Detaljni plan uređenja uže zone povijesne jezgre Pićna.

� zaštita sakralnih građevina

� Pićan - Crkva sv. Mihovila na groblju u Pićnu

Zona A - Zaštita pojedinačne građevine i njezine okolice (Kartografski prikaz mj. 1:5.000)

Zaštitni i drugi radovi na kulturnom dobru, unutar prostornih međa kulturnog dobra, mogu se

poduzeti samo uz prethodno odobrenje Konzervatorskog odjela u Puli. Vlasnik kao i drugi

imatelj je dužan provoditi sve mjere zaštite koje se odnose na održavanje predmetnog

kulturnog dobra, a koje odredi nadležno tijelo.

� Pićan - Župna crkva Majke Božje

Crkva je smještena unutar zaštićene urbane jezgre, zajedno s visokim zvonikom u njezinoj blizini

i dobar je primjer barokne sakralne arhitekture na istarskom području. Nalaže se kontinuirano

održavanje i restauriranje crkve i zvonika, pod nadzorom nadležne ustanove.

Zaštita kulturnih dobara regionalnog značenja obuhvaća slijedeće kategorije:


� Grobnik - Ruralno naselje

Zona B - II stupanj zaštite (Kartografski prikaz mj. 1:5.000)

Ruralno naselje Grobnik zbog svog je položaja i dobre očuvanosti planske matrice i građevne

strukture evidentirano kao kulturno dobro. Posebnu pažnju valja usmjeriti ka zaštiti glagoljskih

natpisa (datacija) na ulazima, te održavanju tradicijskih građevina u njihovom izvornom obliku.

69


Interpolacija i gradnja unutar postojećeg građevinskog područja moguća je uz posebne uvjete

uređenja nadležnog Konzervatorskog odjela. Predlaže se revitalizacija ovog gotovo

napuštenog naselja i njegovo uključivanje u turističku ponudu.


� Grobnik - Kapela sv. Mihovila na groblju

Zona A - I stupanj zaštite (Kartografski prikaz mj. 1:5000)

Zaštita pojedinačne građevine i njezine okolice podrazumijeva konzervatorska istraživanja,

građevinsku sanaciju i obnovu u skladu s konzervatorskim smjernicama nadležne ustanove,

te održavanje crkve i groblja.

� Krbune - Kapela sv. Martina na groblju

Romanička građevina se nalazi na groblju, daleko izvan naselja pa nije posebno zonirana. Zaštita

podrazumijeva konzervatorska istraživanja i sanaciju u skladu s konzervatorskim smjernicama

nadležne ustanove.

� Pićan - Kapela sv. Roka

Barokna kapela pred ulazom u grad tipična je građevina za istarsku regiju, a s obzirom na

karakterističan smještaj ima povijesni i urbanistički značaj. Premda je obnovom izgubila neke

elemente arhitektonske plastike koji su zamijenjeni novima (jaram za zvona, stupovi "lopice"),

zaštićena je registracijom urbane jezgre naselja. Građevinu je potrebno održavati.

� Tupljak - Župna crkva sv. Bartola Apostola

Obnovljena mala župna crkva uz cestu u nizini, udaljena je od naselja. Osim daljnjeg

građevinskog održavanja, prostranu parcelu na kojoj se crkva nalazi potrebno je ostaviti

neizgrađenu, kako se ne bi zaklonile vizure na ovu povijesnu građevinu.

� Tupljak, dio naselja Krištofi ći - Kapela sv. Hadrijana Pape

Barokna kapela na groblju zahtijeva građevinsko održavanje u skladu sa svojim spomeničkim

svojstvima.

Za sve zahvate na kulturnim dobrima regionalnog značenja potrebno je ishoditi posebne uvjete

uređenja ili/i predhodno odobrenje nadležnog Konzervatorskog odjela u Puli.

Zaštita kulturnih dobara lokalnog značenja obuhvaća slijedeće kategorije:


Drugi stupanj zaštite zahtijevaju svi ostali sakralni objekti navedeni u identifikaciji kulturnih

dobara i valorizirani kao kulturna dobra lokalnoga značenja. Nalaže se njihovo redovno

održavanje u skladu s postojećom arhitektonskim oblicima i materijalima.

� seoska naselja i dijelovi naselja

Dijelovi naselja valorizirani kao ruralna baština lokalnoga značenja podliježu režimu zaštite

drugoga stupnja. To znači da su unutar naselja dopuštene dogradnje i interpolacije, ali u skladu

s tradicijskim gabaritima i građevnim oblicima. Na starim kućama treba očuvati kamena

vanjska stubišta ako još postoje. Pročelja se mogu žbukati, a ako su očuvani kameni okviri

prozora i vrata oni se ostavljaju neožbukani. Predlaže se dodatno istraživanje i

dokumentiranje, te sustavna obnova i održavanje starog stambenog fonda, odnosno

70


prenamjena gospodarskh u stambene građevine ako je potrebno. Nove kuće unutar

evidentiranih dijelova ruralnih naselja oblikom i materijalom treba uskladiti s tradicijskim

graditeljstvom. Visinu objekata treba ograničiti na jednu etažu nad prizemljem, pokrov plitkog

dvostrešnog krova je kupa kanalica, a prozori i vrata trebaju slijediti postojeće proporcije i

raspored, bez otvaranja velikih staklenih ploha.

� arheološka nalazišta

Evidentirana arheološka nalazišta, odnosno potencijalni neistraženi lokaliteti zahtijevaju

dodatna istraživanja i šire rekognosciranje terena, pod konzervatorskim nadzorom nadležne

ustanove. Svim građevnim intervencijama na području navedenih lokaliteta treba prethoditi

pokusno istraživanje kojim bi se odredila uža zona lokaliteta. U slučaju građevinskog zahvata

u užoj zoni lokaliteta potrebno je provesti zaštitna istraživanja. Rezultati tih istraživanja mogu

utjecati na promjenu projekta građevinskog zahvata. Nalaže se izrada prethodnih studija

utjecaja na okoliš s aspekta zaštite postojećih i mogućih arheoloških nalaza za sve buduće

infrastrukturne koridore.

Za sva novoplanirana građevinska područja naselja te izdvojena građevinska područja izvan

naselja te prije trasiranja i gradnja infrastrukturnih objekata potrebno je predvidjeti arheološku

reambulaciju terena. Ovisno o vrsti i količini nalaza, nadležni konzervatorski odjel propisati će

daljnje uvjete zaštite arheološke baštine.

� civilne građevine - tehnički objekti

Za kameni most preko potoka Pedrovice u Pićnu i toranj vertikalnog okna rudnika Tupljak

nalaže se održavanje u skladu s postojećim arhitektonskim oblicima i materijalima. U prizemlju

tornja vertikalnog okna rudnika Tupljak predlaže se uređenje izložbenog prostora radi

prezentacije rudarske zbirke.

Za nadzor provođenja navedenih mjera i prijedloga za daljnje istraživanje i zaštitu nadležan je

Konzervatorski odjel u Puli.

3.4.3. UVJETI KORIŠTENJA - PODRU ČJA POSEBNIH OGRANI ČENJA U KORIŠTENJU

Područja posebnih ograničenja u korištenju utvrđena su ovim Planom za područja podložna

nepovoljnim utjecjima ljudskih aktivnosti i označena na kartografskom prikazu 3A "Uvjeti za

korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Uvjeti korištenja".

Krajobraz

U kategoriji osobito vrijednog predjela koji se odnosi na prirodni krajobraz ovim Planom

utvrđuju se:

� predio Gračišće – Pićan,

� predio kanjona Raše od Šumbera do Mosta Raše.

Njihove estetske vrijednosti te očuvanost jedinstvenih obilježja karakterističnih za navedene

predjele temelj su za utvrđivanje ovih područja u ovoj kategoriji.

71


Temeljem svojih karakteristika predio Gračišće - Pićan zaštićen je dio prirode u kategoriji

značajnog krajobraza od 1973. godine. Također se iz istog razloga predio kanjona Raše od

Šumbera do Mosta Raše predlaže za zaštitu u kategoriji značajnog krajobraza.

U kategoriji osobito vrijednog predjela utvrđuje se kao kultiviran krajobraz zona zaštite

kultiviranog krajolika akropolskog naselja Pićan, temeljem toga da navedena zona obuhvaća

krajolik koji svjedoči o čovjekovoj prisutnosti u prostoru, a ima umjetničku, povijesnu i

antropološku vrijednost.

Na području općine Pićan točke i potezi značajni za panoramske vrijednosti krajobraza i

naselja utvrđeni su na lokacijama uz Pićan:

1. potezi vizura sa zapada, s glavne ceste, na Pićan,

2. potezi vizura na uzvisinu s Pićnom sa istoka,

3. točka vizure (vidikovac) s Pićna na okolicu i

4. potezi vizura na zaselke na obroncima.

Vodne površine

Područje općine Pićan najvećim dijelom pripada orografskom slivu rijeke Raše i to

gornjem izvorišnom dijelu sliva i dijelu sliva srednjeg toka Raše, a preostali dio područja općine

je područje sa brojnim vrtačama i bez formirane hidrografske mreže te područje orografskog sliva Boljunčice na krajnjem sjeveroistočnom dijelu općine.

U obuhvatu plana je dio srednjeg toka rijeke Raše (od utoka Sušice do mosta Potpićan)

te izvorišni dio toka sa bujičnim pritokama Karbuna i Posert koje sačinjavaju rijeku Rašu. Hidrografska mreža u slivu rijeke Raše je vrlo razvijena.

Planom su označene i prikazane u grafičkom prikazu 2.B2.Infrastrukturni sustavi i mreže

– Vodnogospodarski sustav - Uređenje vodotoka i voda, vodne površine koje čine vodotoci u

obuhvatu Plana evidentirani u Vodoprivrednom informacijskom sustavu:

1. Rijeka Raša sa pritokama:

- Nizvodno od mosta Potpićan: Obuhvatni kanali Krajdraga i Šumber sa pritokama i

desni izravni pritoci Raše — bujice

- Uzvodno od mosta Potpićan: izvorišni tokovi Raše — bujični vodotoci Karbuna i Posert

sa pritokama te sustav obuhvatno — sabirnih kanala kroz Potpićansko i Posertsko polje sa

pritokama — bujicama,

7. Vodna površina dijela retencije Grobnik zajedno sa svim potrebnim građevinama i

uređajima koji se dijelom nalaze na području Općine Pićan (a preostalim dijelom na području

općine Kršan), a namijenjena je u osnovi zaštitu od poplava nizvodnih područja (prihvat vodenog

vala) i navodnjavanju prema Idejnom rješenju odvodnje i navodnjavanja Labinštine.

8. Retencija Tupaljski potok namjenjena je obrani od poplava (prihvat vodenog vala).

Planirana retencija se dijelom nalazi na području općine Pićan.

9. Planirana retencija Pedrovica namjenjena je obrani od poplava (prihvat vodenog vala).

10. Planirana mini akumulacija Sveti Bartul namijenjena je navodnjavanju i obrani od

poplava.

72


11. Planirana mini akumulacija Raša namijenjena je navodnjavanju i obrani od poplava.

Vodne površine čine još manje pritoke vodotoka koje nisu evidentirane kao vodotoci. Za

njihovo upravljanje, uređenje i održavanje ostalih tokova na kojima se može javiti površinsko

tečenje, a nisu evidentirani kao vodotoci, potrebno je utvrditi nadležnost sukladno

odgovarajućim važećim propisima. U tablici 6. prikazani su osnovni podaci o značajnijim

postojećim vodotocima na području Općine Pićan s tim da su kod Raše i obuhvatnih kanala

navedeni svi evidentirani pritoci, a kod bujičnih tokova samo veći, a sabirni kanali su, osim onih

koji su izravni pritoci Raše i Poserta zbirno iskazani :

TABLICA 6. – PODACI O ZNAČAJNIJIM POSTOJEĆIM VODOTOCIMA NA PODRUČJU OPĆINE PIĆAN

Oznaka u VIS-u *

Naziv Red Vrsta i

uredenost Recipijent

Dužina

toka**

(km)

8.9 Raša 1. „A“

more 8,91

DESNOOBALNE PRITOKE RAŠE

8.9.17 Sušica 2. „B“

Raša 2,50

8.9.18 Kalina I 2. „C” Raša 0,87

8.9.29 Češljari 2. „B“

Raša 1,47

8.9.21 Beluška I 2. „C” Raša 0,31

8.9.22 Beluška II 2. „C“

Raša 0,35

8.9.35 Bolobani 2. „C” Raša 0,55

8.9.23 Žudigi 2. „C” Raša 1,28

8.9.7 Jaškovica 2. „B” Raša 5,32

8.9.7.1 Perinići 2. „C” Jaškovica 0,82

8.9.24 Karbuna — sabirni kanal

br. 2 2. „A“

Raša 0,88

8.9.25 Sabirni kanal Karbuna 2. „A“

Raša 2,78

- bočni sabirni kanali 2.

„A“ Sabirni kanal Karbuna 4,72

DESNOOBALNE PRITOKE RAŠE - PODSLIV KARBUNE

73


Oznaka u VIS-u *

Naziv Red Vrsta i


Dužina

toka**

(km)

8.9.8. Karbuna 2. „A“

Raša 5,83

Desnoobalne pritoke Kabune

8.9.8.1 Pedrovica 2. „B“

Karbuna 5,64

8.9.8.28 neimenovana 2. „A“

Karbuna 0,58

8.9.8.2 Tupaljski potok 2. „B“

Karbuna 3,91

8.9.8.25 neimenovana 2. „C” Karbuna 0,60






8.9.8.4 Goretini 2. „C” Karbuna 0,79

8.9.8.6 Prdavica 2. „B" Karbuna 0,86

8.9.8.30 Škopljak 2 2. „C" Karbuna 0,41

8.9.8.7 Škopljak 1 2. „B" Karbuna 0,05

Lijevoobalne pritoke Karbune

8.9.8.29 Oteretni kanal Tončetić 2. „A“ Karbuna 0,79

8.9.8.29.1 Sabirni kanal br. 14 2. „A“ Oteretni kanal Tončetić 0,28

8.9.10.1 Obuhvatni kanal Bartol — uzvodni tok

2. „A“ Oteretni kanal Tončetić (Obuhvatni kanal Bartol-

Posert)

2,01

8.9.10.1.6 Tončetić 2. „B“ Obuhvatni kanal Bartol — uzvodni tok

0,90

8.9.10.1.16 Sabirni kanal br. 16 2. „A“ Obuhvatni kanal Bartol — uzvodni tok

0,92

74


Oznaka u VIS-u *

Naziv Red Vrsta i


Dužina

toka**

(km)

8.9.10.1.5 Stojšići 5 2. „B" Obuhvatni kanal Bartol — uzvodni tok

0,34

8.9.10.1.3 Stojšići 4 2. „B“ Obuhvatni kanal Bartol — uzvodni tok

0,85


0,88

8.9.10.1.8 neimenovana 2. „B“ Obuhvatni kanal Bartol — uzvodni tok

0,22


0,38


0,63

8.9.10.10 Celići 2. „B" Obuhvatni kanal Bartol — uzvodni tok

0,84

8.9.8.8 Šilići 2 2. „B" Karbuna 1,18

8.9.8.18 Šilići 1 2. „B" Karbuna 0,24

PRITOKE IZVORIŠTA RAŠE - PODSLIV POSERTA

8.9.10 Posert 2. „A“ Raša 1,65

Desnobalne pritoke Poserta

8.9.10.1 1 Sabirni kanal br. 4 2. „A“ Posert 0,31

8.9.10.1 Obuhvatni kanal Bartol 2. „A“ Posert 4,69

- sabirni kanali 2. „A“ Obuhvatni kanal Bartol 2,21

8.9.10.1.9 Kalčić 2 2. „B" Obuhvatni kanal Bartol 0,52

8.9.10. .7 Kalčić 1 2. „B" Obuhvatni kanal Bartol 1,04

8.9.10.3 Obuhvatni kanal Mandić 2. „A“ Posert 1,13

8.9.10.3 Mandić 2. „C" Obuhvatni kanal Mandić 1,89

8.9.io.8 Drvica 2. „C" Posert 2,53

8.9.10.8.3 Gradinje 2. „C" Drvica 1,08

75


Oznaka u VIS-u *

Naziv Red Vrsta i


Dužina

toka**

(km)

Lijevoobalne pritoke Poserta

8.9.10.7 Posert — izvorište 2. „C" Posert 2,82

LIJEVOOBALNE PRITOKE RAŠE

8.9.4 Obuhvatni kanal Krajdraga 2. „A“ Raša 2,55

8.9.4.2 Šic I 2. „C“ Obuhvatni kanal Krajdraga utok

8.9.4.3 Šić III 2. „C“ Obuhvatni kanal Krajdraga utok

8.9.4.4 Šic III 2. „C“ Obuhvatni kanal Krajdraga utok

8.9.4.5 Šic IV 2. „C“ Obuhvatni kanal Krajdraga utok

8.9.4.1 Krajdraga 2. „B" Obuhvatni kanal Krajdraga utok

8.9.6 Obuhvatni kanal Šumber 2. „A“ Raša 4,19

8.9.6.2 Šumber I 2. „C" Obuhvatni kanal Šumber utok

8.9.6.3 Šumber II 2. „C" Obuhvatni kanal Šumber utok

8.9.6.4 Falori I 2. „C" Obuhvatni kanal Šumber utok

8.9.6.5 Falori II 2. „C" Obuhvatni kanal Šumber utok

8.9.6.6 Kinkeli I 2. „C" Obuhvatni kanal Šumber utok

8.9.6.7 Kinkeli II 2. „C" Obuhvatni kanal Šumber utok

8.9.6.8 Jurani 2. „C" Obuhvatni kanal Šumber utok

8.9.6.9 neimenovana 2. „C" Obuhvatni kanal Šumber utok

8.9.6.10 Tomaši 2. „B“ Obuhvatni kanal Šumber utok

8.9.6.1 Licul I 2. „BŠ Obuhvatni kanal Šumber utok

8.9.20 Potpićan 2. „B" Raša utok

8.9.9 Obuhvatni kanal Kostadina 2. „A“ Raša utok

*VIS Vodoprivredni informacijski sustav, ** dužina glavnog toka u obuhvatu Plana, "A" Vodotoci u cijelosti uređeni uzdužnim

uređajnim građevinama (kanali), "B" Vodotoci djelomično uređeni uzdužnim uređajnim građevinama (kanali) i mjestimičnim

76


poprečnim građevinama (pregrade), "C" Neuređeni vodotoci i vodotoci samo mjestimično uređeni pojedinačnim poprečnim

građevinama (pregrade)


vodnih površina: mini akumulacije Raša i Sveti Bartul za navodnjavanje, a koje se planiraju

temeljem prostornog plana šireg područja i stručne podloge „Idejno rješenje melioracije i

navodnjavanja Labinštine“, izrađivača Institut IGH d.d. PC Rijeka, 2011.

Mini akumulacija Sveti Bartul ne nalaze se na području ekološke mreže Republike

Hrvatske (EU ekološke mreže NATURA 2000), dok se Mini akumulacija Raša nalazi u području

očuvanja značajnom za vrste i stanišne tipove (POVS).

Mini akumulacija Sveti Bartul planirana je kao pravokutna dubine 8 m, dijelom ukopana,

pravilnih ploha zidova i dna. Izgradanja Mini akumulacije sveti Bartul predviđena je u II fazi

izgradnje navodnjavanja, a njeno proširenje u trećoj fazi za sve varijante navodnjavanja.

Punjenje mini akumulacije Sveti Bartul vrši se iz akumulacija Boljunčica i Grobnik.

Mini akumulacija Raša planirana je za izgradnju u V. fazi u III. varijanti kao pravokutna

dubine 8 m, dijelom ukopana, pravilnih ploha zidova i dna. Punjenje mini akumulacije Raša vrši

se crpljenjem vode iz rijeke Raše.

Sve mini akumulacije su zaštićene od procjeđivanja vode u tlo ugradnjom geomembrane.

Prilikom izdrade projekata za mini akumulacije, lokacije mini akumulacija mogu se

mijenjati ovisno o situaciji na terenu i potrebama, ali vodeći računa o tome da i dalje ostanu

smještene u blizini poljoprivrednih površina koje se iz njih navodnjavaju. Sustav uredenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda općine Pićan dio je

cjelovitog sustava zaštite od štetnog djelovanja voda područja malog sliva „Raša Boljunčica”, te

koridor sustava linijski obuhvaća sve vodotoke, prikazane u kartografskom prikazu 2.B2.

Infrastrukturni sustavi i mreže - Vodnogospodarski sustav – Uređenje vodotoka i voda, a

retencije su prikazane simbolom ili površinski. Planirane retencije Pedrovica i Tupaljski potok

prikazani su u grafičkom dijelu Plana simbolom. Za planirane retencije Pedrovica i Tupaljski

potok potrebno je, nakon izrade konačne procjene ugroženosti od poplava, dodatno preispitati

opravdanost planiranja retencija na lokacijama određenim ovim planom. Sukladno rezultatima

preispitivanja, moguće je planirati retenciju/branu na ovim lokacijama, na drugoj lokaciji ili

navedenu lokaciju ukinuti.

Područja koja su u grafičkom dijelu Plana označena kao vodne površine, ali i ostale stvarne

vodne površine i bujice koje u grafičkom dijelu Plana nisu označene, mogu se uređivati

izgradnjom regulacijskih i zaštitnih, te drugih vodnih građevina u skladu sa važećim zakonima,

propisima i standardima.

Radi preciznijeg utvrđivanja koridora sustava uređenja vodotoka i zaštite od bujičnih voda,

planira se za sve vodotoke utvrditi inundacijsko područje, te javno vodno dobro i vodno dobro.

Do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina koridora

vodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10 m,

mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka.

Unutar navedenog koridora planira se dogradnja sustava uređenja vodotoka i zaštite od

77


poplava, njegova mjestimična rekonstrukcija, sanacija i redovno održavanje korita i vodnih

građevina.

Za akumulacije/retencije do utvrdivanja inundacijskog područja, ograničenja u korištenju

prostora obuhvaćaju područje akumulacije/retencije za vodostaj do kote maksimalnog uspora i

uključuju i pojas/koridor uz akumulaciju/retenciju širine 10 m od obalne linije za vodostaj do kote

maksimalnog uspora. Svi zahvati u vodnim površinama moraju se obavljati na način da se ne

smanjuje protočnost vodotoka. Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje

protočnosti mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama. Sve aktivnosti na vodnim

površinama moraju se obavljati u skladu sa važećim zakonima, propisima i standardima.

3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Mjesto i način opremanja zemljišta telekomunikacijskom i komunalnom infrastrukturnom

mrežom prikazani su odgovarajućim grafičkim prikazima grafičkog dijela Plana koji utvrđuju uvjete

gradnje infrastrukturne mreže, a opisani su i u odgovarajućim poglavljima tekstualnog dijela.

Planirana rješenja prometnica i infrastrukture zadovoljit će buduće potrebe obuhvaćenog

područja na razini današnjeg standarda. Rješenja temeljem kojih će se izdavati akti kojima se

dozvoljava gradnja iznimno mogu odstupiti od planiranih, ukoliko se ukaže potreba zbog

tehničkog ili tehnološkog napretka, odnosno budućih novih saznanja, odnosno ukoliko to

predstavlja privremeno racionalnije rješenje, ili se radi o dodatnom raspletu mreže razine koju

ovaj Plan ne obrađuje, pri čemu je potrebno uvažavati usvojene propise i standarde, te pravila

tehničke prakse.

3.5.1. PROMETNI INFRASTRUKTURNI SUSTAV (CESTE, ŽELJ EZNICE, ZRAČNE, MORSKE I RIJEČNE LUKE, JAVNE TELEKOMUNIKACIJE, PRODUKTOVODI)

Prometni sustavi

Svi vidovi prometa, njihova međuzavisnost i odnos s drugim aktivnostima na području Općine

kao i širem prostoru, odvijat će se i usklađivati prema prometnim pravcima i koridorima rezervacije

prostora planiranim ovim Planom.

Ovim Planom definiran je prometni sustav koji se sastoji od:

- cestovnog,

- telekomunikacijskog sustava.

78


Cestovni promet

Cestovni promet odvijat će se sukladno važećem Zakonu o cestama na temelju Planom

utvrđenom rješenju cestovne mreže. Plan sadrži mrežu državnih, županijskih i lokalnih javnih

cesta, kao i ostalih nerazvrstanih cesta.

Na području obuhvata ovog Plana nalaze se sljedeće javne ceste:

- državne ceste: - D64 (Kršan - Pazin),

- županijske ceste: - ŽC5079,

- lokalne ceste: - lokalna cesta LC50118,

- lokalna cesta LC50119,

- lokalna cesta LC50121,

- lokalna cesta LC50086

Na području obuhvata Plana nalazi se koridor županijske ceste u istraživanju Most Raša

(D66) – Potpićan (D64) koja prolazi područjem ekološke mreže HR2001349 Dolina Raše i

HR2001238 Bušotina za vodu, Rakonik. Ovim se Planom daje mogućnost odstupanja od Planom

utvrđenog koridora u istraživanju županijske ceste: Most Raša (D66) – Potpićan (D64) ili

proširenje koridora u dijelu koji prolazi preko/kroz područje HR2001349 Dolina Raše i HR2001238

Bušotina za vodu, Rakonik, kako bi se kroz daljnju izradu projektne dokumentacije i detaljniju

analizu utjecaja zahvata na ekološku mrežu mogla planirati trasa ceste koja je prihvatljiva za

predmetno područje, odnosno mogle predložiti alternative koje su prihvatljivije.

Željezni čki promet

Na području općine Pićan rekonstuirat će se i modernizirati dionica željezničke pruge II.

reda II 214 Lupoglav - Raša, na dijelu kroz Rašku Dragu, za brzine i opterećenje planirane za

državne željezničke pruge te planirati izgradnja željezničke pruge za poseban promet (industrijski

kolosijek) za teretni promet u Poduzetničkoj zoni Pićan-Jug.

Željeznički promet i održavanje željezničke pruge odvijat će se u skladu s važećim Zakonom

o željeznici (NN 94/13 i 148/13).

Za željeznička postrojenja, prateće i druge sadržaje uvjeti za gradnju utvrditi će se u

postupku izrade dokumentacije za odobrenja za gradnju.

Za postojeće željezničke pruge, određuje se zaštitni pružni pojas koji čini zemljište s obje

strane željezničke pruge odnosno kolosijeka širine po 100 m, mjereno vodoravno od osi krajnjeg

kolosijeka, kao i pripadajući zračni prostor.

Željezničke pruge izdvojene su iz drugih prometnih sustava. Križanja se reguliraju prema

posebnim uvjetima i uz posebne mjere sigurnosti, cestovnim prijelazom u razini te prijelazom u

dvije razine na mjestu sjecišta s planiranim dijelom trase državne ceste D64.

79


Građevinsko zemljište za željeznicu čine građevinske čestice svih površina uz željezničku

prugu: usjeka, nasipa, potpornih i obložnih zidova, rigola, donjeg i gornjeg stroja, te pojasa za

instalacije uzduž željezničke pruge. Elektroni čke komunikacije Prostorni plan određuje trasu magistralnog elektroničko komunikacijskog voda i smještaj

područnih telefonskih centrala s izgradnjom pripadajućih spojnih i korisničkih EK mreža te položaj

baznih radijskih stanica.

Sve građevine, osim komunalnih, priključuju se na nepokretnu EK mrežu te opremaju

telekomunikacijskom instalacijom kapaciteta i izvedbe prilagođene njihovoj veličini i namjeni.

Gradnja zgrada ili postavljanje samostojećih ormara aktivnih elemenata nepokretne EK

mreže moguća je unutar građevinskog područja naselja. Oblik zgrada i samostojećih ormara EK

mreže potrebno je oblikom uklopiti u ambijent naselja.

Zaštitni koridor postojećih i novih kabelskih sustava iznosi 1 m u kojem treba izbjegavati

gradnju drugih građevina. U slučaju potrebe gradnje drugih građevina, te ekonomske

opravdanosti, postojeće trase TK kabela moguće je premještati. Za buduće trase EK kabela nije

potrebna rezervacija koridora, već će se njihova gradnja prilagođavati postojećoj i planiranoj

izgrađenosti.

Izgradnja mreže i građevina telekomunikacijskog sustava određuje se lokacijskim

dozvolama na temelju ovog plana te uvjetima operatera.

Elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u nepokretnoj

elektroničkoj komunikacijskoj mreži za međunarodno, magistralno i međumjesno povezivanje,

treba planirati podzemno, slijedeći koridore prometnica, željezničkih pruga i drugih vrsta

infrastrukture ili iznimno, u svrhu bitnog skraćivanja trase, može se planirati i izvan navedenih

koridora.

Prilikom planiranja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme

treba slijediti načelo gradnje integrirane infrastrukture, odnosno uskladiti planiranu trasu

elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme s trasama ostale

infrastrukture u zajedničkom infrastrukturnom koridoru.

Za postavljanje i zaštitu elektroničkih komunikacijskih kabela novih kabelskih mreža mora

se predvidjeti izgradnja kabelske kanalizacije. Koridori kabelske kanalizacije planiraju se u javnim

prometnim površinama gdje god je to moguće, pri čemu je potrebno uskladiti planove s nadležnim

tijelima za ceste, sukladno posebnim propisima.

Izgradnju ili rekonstrukciju elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane

opreme treba planirati na način da se omogući zajedničko korištenje iste od strane više operatora.

80


3.5.2. ENERGETSKI SUSTAV

Elektroenergetika

Prostorni plan u kartografskom prikazu 2.A - Infrastrukturni sustavi i mreže -

Elektroenergetika i plinoopskrba utvrđuje postojeću i planiranu elektroenergetsku mrežu.

Prostornim planom određene su trase elektroprijenosnih zračnih kabela napona 2x400 kV,

2x110V, 110 kV i 35 kV te lokacija TS 110/20 kV Tupljak i TS 35 kV Tupljak.

Ovim Planom utvrđeni su koridori zaštite planiranih infrastrukturnih vodova. Isključuje se

građenje novih građevina u koridoru dalekovoda, osim iznimno, a na temelju posebnih uvjeta koje

utvrđuje HEP. Prostor u koridoru mora biti tako uređen da se spriječi možebitna pojava požara.

Rekonstrukcija postojećih i gradnja novih elektroenergetskih građevina (dalekovodi,

rasklopna postrojenja i trafostanice), kao i kabliranje vodova određuje se lokacijskim dozvolama

temeljenim na rješenjima Prostornog plana i uvjetima HEP-a.

Po prostornom planu mogu se graditi nove trafostanice, samo pri odabiru lokacije

trafostanice treba voditi računa o tome da u budućnosti ne budu ograničavajući čimbenik izgradnji

naselja, odnosno drugim infrastrukturnim građevinama.

Prostorni plan određuje obvezu izvedbe javne rasvjete za javne površine u naseljima,

ovisno o posebnostima pojedinih sadržaja (stanovanje, turizam, javne zgrade, prometne

površine, spomenici i dr.).

Uvjeti uređenja za javnu rasvjetu utvrđuju se lokacijskim dozvolama, a u posebnim

slučajevima na temelju urbanističkih i detaljnih planova uređenja i rješenja izrađenih na temelju

posebnih uvjeta tijela nadležnih za zaštitu spomenika kulture, HEP-a i nadležnih komunalnih

poduzeća.

Plinoopskrba Prostornim planom u kartografskom prikazu 2.A - Infrastrukturni sustavi i mreže -

Elektroenergetika i plinoopskrba određena je trasa magistralnog plinovoda, mjerno redukcijske

stanice te mjesto priključenja plinoopskrbne mreže u Poduzetničkoj zoni Pićan-Jug.

Pri gradnji planiranog magistralnog plinovoda te prilikom određivanja trase plinovoda s

propisanim koridorima, primjenjuju se odgovarajući propisi o tehničkim uvjetima i normativima za

siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima za

međunarodni transport, te važeći tehnički i sigurnosni propisi.

Kod izgradnje magistralnog plinovoda Buje - Plomin u skladu sa PPIŽ potrebno je osigurati

koridor od 60 m (30 m od osi sa svake strane). Za sve zahvate u prostoru koji se planiraju u

zaštitnom pojasu plinovoda ili u prostoru u okruženju mjerno redukcijskih stanica, moraju se

zatražiti posebni uvjeti nadležnog tijela. Unutar koridora zabranjeno je graditi zgrade namijenjene

stanovanju ili boravku ljudi.

81


3.5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV (VODOOPSKRBA, ODVODN JA, UREĐENJE VODOTOKA I VODA, MELIORACIJSKA ODVODNJA)

Vodoopskrba

Položaj trasa cjevovoda određen je na grafičkom listu br. 2B1. - Infrastrukturni sustavi i

mreže - Vodnogospodarski sustav – Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda u mjerilu 1:25.000.

Područje Općine Pićan se opskrbljuje vodom djelomično iz Istarskog vodovoda d.o.o. Buzet, a

djelomično iz Vodovoda Labin d.o.o. Labin, pri čemu Istarski vodovod Buzet opskrbljuje naselja

viša od nadmorske visine 300 m.n.m., a Vodovod Labin naselja niža od spomenute visine.

Prostornim planom utvrđen je sustav vodoopskrbe na području općine Pićan kojim su

obuhvaćeni postojeći i planirani cjevovodi, te postojeće i planirane vodospreme. Vodoopskrbna

mreža prikazana na kartografskom prikazu 2B1. usmjeravajućeg je značenja i detaljno će se

razrađivati odgovarajućom stručnom dokumentacijom. Prilkom izrade stručne dokumentacije

dozvoljene su odgovarajuće prostorne prilagodbe (trase i lokacije određene ovim Planom mogu

se mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, obilježjima prostora, imovinsko-pravnim

odnosima i slično), a promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju Plana.

Potrebno je nastaviti s daljnjim radnjama na optimalizaciji vodoopskrbnog sustava s

konačnim ciljem osiguranja potrebnih količina i tlakova vode. Intenziviranje gradnje u

građevinskim područjima naselja uvjetovat će rekonstrukciju i nadogradnju vodovodne mreže.

Prostorni plan određuje priključivanje svih naselja i građevina na javnu vodovodnu mrežu.

Korisnici u zonama za izdvojene namjene (industrija, poslovne, zone) osiguravaju zasebne

interne vodovodne sustave s uređajima za tehnološku vodu i protupožarnu zaštitu. Ukoliko se na

predmetnom području dese značajnije promjene u smislu većih potreba za vodom iz javnog

vodoopskrbnog sustava, svaki od takvih zahtjeva potrebno je zasebno razmatrati.

Odvodnja otpadnih voda

Položaj trasa kanalizacionih vodova određen je na grafičkom listu 2B1. - Infrastrukturni

sustavi i mreže - Vodnogospodarski sustav – Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda u mjerilu

1:25.000.

Predmetno područje nalazi se unutar III zone sanitarne zaštite i van zone sanitarne zaštite

izvorišta vode za piće prema Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj

županiji (SN 12/05 i 2/11). Dio područja unutar III zone nalazi se rezervirani prostor za II. zonu zaštite.

Prema Odluci o granicama vodnih područja ( NN 79/10) predmetno područje nalazi se unutar

Jadranskog vodnog područja, a prema Pravilniku o granicama područja podlivova i malih slivova i

sektora ( NN 97/2010) područje zahvata nalazi se unutar Područja malog sliva Raša-Boljunčica koje

pripada sektoru E.

Odvodnja otpadnih voda na području Općine Pićan vrši se u skladu s Odlukom o zonama

sanitarne zaštite izvorišta vode za piće i Istarskoj županiji (SNIŽ 12/05 i 02/11). U skladu s

82


Odlukom, u grafičkom prikazu list br. 3B. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja posebnih

ograničenja u korištenju određene su granice dijelova područja obuhvata Plana koji se nalaze

unutar III i izvan zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće. Označeno je i područje unutar III

zone koje je rezervirani prostor za II. zonu zaštite.

Djelatnosti unutar postojećih građevina i planiranih zahvata, kao i izgradnja, mogu se

obavljati ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama Odluke .

Sustav odvodnje otpadnih voda definiran je kao razdjelni što znači da je potrebno posebno

obraditi odvodnju oborinskih i sanitarno–tehničkih otpadnih voda u skladu sa važećim Zakonom o

vodama, osim u područjima povijesne jezgre naselja gdje nije moguće izgraditi razdjelni sustav,

dopušta se djelomično mješoviti sustav, vodeći računa o Pravilniku o graničnim vrijednostima

emisija otpadnih voda (NN 80/13).

Sanitarna odvodnja

Odvodnja sanitarnih otpadnih voda naselja Pićan, Kukurini, Orič, Jakomići, Katarina,

Montovani-Petrinčići, Tupljak i Zajci rješavat će se zasebnim sustavima odvodnje i biološkim

uređajima za pročišćavanje.

Otpadne vode s tih područja ispuštaju se u sustave javne odvodnje, iste se dovode do

uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i po obradi ispuštaju u prijemnik – tlo, putem upojne

drenažne građevine. Objekti unutar unutar navedenih naselja koji nisu priključeni na sustav javne

sanitarne odvodnje, objekti u navedenim naseljima do izgradnje sustava javne odvodnje i objekti

u naseljima bez sustava javne odvodnje, svoje otpadne vode zbrinjavaju putem internog sustava

odvodnje i pročišćavanja, s kontrolom pražnjenja putem ovlaštenih institucija, ukoliko je to u

skladu s Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji.

Mikrolokacije kolektora, crpnih stanica i ostalih građevina i uređaja definira se prostornim

planovima užih područja, odnosno lokacijskom dozvolom i/ili drugim aktom kojim se odobrava

gradnja, neposrednom provedbom ovoga Plana. Iznimno, kod gradnje građevina stambene

namjene pojedinačnog kapaciteta do 10ES zbrinjavanje otpadnih voda moguće je tretiranjem u

vodonepropusnim sabirnim jamama, kao prijelazna faza do izgradnje sustava odvodnje.

Pražnjenje sabirnih jama mora biti kontrolirano ovlaštenog komunalnog društava i sadržane

otpadne vode odvežene na odgovarajuće, za to predviđeno odlagalište, putem ovlaštenog

komunalnog društava.

Oborinska odvodnja

Onečišćene oborinske vode s prometnica, parkirališta, manipulativnih i drugih površina prije

ispusta u kolektore treba pročistiti na separatorima ulja i pijeska. Iznimno, s parkirališta,

manipulativnih i drugih površina veličine do 400 m2 moguće je oborinske vode odvesti raspršeno

u okolni teren. Prostornim planovima užih područja, ili prilikom projektiranja odvodnje oborinskih

otpadnih voda, mogu se utvrditi dodatna ograničenja i smjernice za smještaj infrastrukturnih

građevina bujične i oborinske odvodnje, temeljem ukupnih odredaba ovog Plana. Planom su dani

načelni pravci odvodnje oborinskih voda, dok će se točan položaj i profili odrediti prostornim

83


planovima užih područja odnosno lokacijskom dozvolom i/ili drugim aktom kojim se odobrava

gradnja, neposrednom provedbom ovoga Plana, a nakon detaljne geodetske izmjere, u skladu s

važećim propisima i odredbama ovog Plana.

Uređenje vodotoka i voda

Sustav uredenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda općine Pićan dio je cjelovitog

sustava zaštite od štetnog djelovanja voda područja malog sliva „Raša Boljunčica”. Koridor

sustava linijski obuhvaća sve vodotoke, prikazane u kartografskom prikazu 2B2. - Infrastrukturni

sustavi i mreže - Vodnogospodarski sustav – Uređenje vodotoka i voda u mjerilu 1: 25 000. Planirane

retencije Pedrovica i Tupaljski potok prikazani su u grafičkom dijelu Plana simbolom. Za planirane

retencije Pedrovica i Tupaljski potok potrebno je, nakon izrade konačne procjene ugroženosti od

poplava, dodatno preispitati opravdanost planiranja retencija na lokacijama određenim ovim

planom. Sukladno rezultatima preispitivanja, moguće je planirati retenciju/branu na ovim

lokacijama, na drugoj lokaciji ili navedenu lokaciju ukinuti.

Razgraničenje vodotoka prema namjeni je slijedeće:

- dio srednjeg toka rijeke Raše sa izvorišnim dio toka sa bujičnim pritokama Karbuna i

Posert – odvodnja slivnih voda i odvodnja i navodnjavanje poljoprivrenog zemljišta

- obuhvatni i sabirni kanali – odvodnja slivnih voda, zaštita poljoprivrenog zemljišta i

unutrašnja odvodnja poljoprivrednog zemljišta

- ostali vodotoci – odvodnja slivnih, prvenstveno bujičnih voda.

Cilj razvoja sustava uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda je osiguranje

neškodljivog protoka slivnih voda, zaštita gradevinskih područja, infrastrukturnih građevina,

poljoprivrednih površina i drugih vrednijih sadržaja od bujičnih voda, te držanje erozije u

prihvatljivim granicama.

Vodama I reda na području obuhvata Plana, u skladu s Odlukom o popisu voda I reda (NN

79/10), pripada rijeka Raša.

Ostali evidentirani vodotoci na području obuhvata ovoga Plana označeni su u grafičkom

dijelu Plana.

Poplavno područje rijeke doline Raše, Posertskog i Potpićanskog polja unutar obuhvata

Plana prikazano je na kartografskom prikazu 2.B.2. Vodnogospodarski sustav – Uređenje

vodotoka i voda, a radi se poplavnom području srednje vjerojatnosti pojave (cca 100-godišnji

povratni period). Za pojedine bujične tokove nema kartografskih podataka o poplavnim

područjima.

U grafičkom dijelu Plana su označene i potencijalne lokacije akumulacija vode za

navodnjavanje, preuzete iz Idejni projekt melioracija i navodnjavanja „Labinštine“, IGH 2011.

Radi preciznijeg utvrđivanja koridora sustava uređenja vodotoka i zaštite od bujičnih voda,

planira se za sve vodotoke utvrditi inundacijsko područje, te javno vodno dobro i vodno dobro.

Do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina

koridora vodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10

m, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja

84


toka.“ Unutar navedenog koridora planira se dogradnja sustava uređenja vodotoka i zaštite od


građevina. Za akumulacije/retencije do utvrdivanja inundacijskog područja, ograničenja u korištenju



maksimalnog uspora.

Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samo

sukladno Zakonu o vodama.




maksimalnog uspora.

Na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka nije dozvoljena gradnja, osim gradnje javnih

površina: prometnica, parkova i trgova.

Uređenje vodotoka provodi se na temelju planova Hrvatskih voda, usklađenim sa

Strategijom upravljanja vodama.

Planira se izrada nove hidrološko — hidraulične osnove sliva Raše i temeljita rekonstrukcija

sustava zaštite doline Raše.

Radi povećanja stupnja zaštite od plavljenja doline Raše te Posertskog i Potpićanskog polja

u srednjem i gornjem dijelu toka i sliva Raše predviđena je rekonstrukcija korita srednjeg toka

rijeke Raše i rekonstrukcija retencijskih pregrada Sepčići na Karbuni i Grobnik na Posertu

(nadvišenje pregrada i čišćenja zaplavnog prostora). Obzirom na bujični karakter vodotoka,

zaštita se ne može postići isključivo regulacijskim radovima, već je potrebno predvidjeti i izvesti

tehničke građevine (pregrade i gradone) i biološke radove na kompleksnom uređenju i regulaciji

vodnog režima sliva. Predvida se rekonstrukcija postojećih manjih pregrada koje su prvenstveno

građene radi zadržavanja nanosa te daljnja dogradnja sustava, posebno na većim pritokama

Karbune i Poserta - u slivu Pedrovice, Tupaljskog potoka, Drvice, Gradinja i izvorišta Poserta.

Do utvrđivanja vodnog dobra i javnog vodnog dobra, kao mjerodavni kartografski podaci

uzimaju se oni iz karata ovog Plana.

Operativna obrana od poplava za rijeku Rašu koja pripada vodama I. reda, provodi se

temeljem Državnog plana obrane od poplava i Glavnog provedbenog plana obrane od poplava

— Sektor E — Sjeverni Jadran, branjeno područje 22 — mali slivovi „Mirna - Dragonja” i „Raša

— Boljunčica” područje malog sliva „Raša Boljunčica”. Za proglašavanje pojedinog stupnja

obrane od poplava za dionicu „Most Mutvica — utok Kostadine” (dijelom u obuhvatu općine

Pićan), mjerodavni su podaci na mjernoj postaji „Most Potpićan”. Za obuhvatne kanale i bujične

tokove operativna obrana od poplava provodi se temeljem „Plana obrane od poplava na vodama

II. reda Istarske županije — Sektor E - Sjeverni Jadran — branjeno područje 22 — mali slivovi

„Mirna - Dragonja” i „Raša — Boljunčica - područje malog sliva „Raša — Boljunčica”.

Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samo

sukladno Zakonu o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13 i 14/14).

85


Radi očuvanja i održavanja regulacijskih i zaštitnih, te drugih vodnih građevina i

sprječavanja pogoršanja vodnog režima, zabranjeno je prema čl.126. Zakona o vodama:

1. na nasipima i drugim regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama:

1.1. kopati i odlagati zemlju, pijesak, šljunak, jalovinu i drugi materijal,

1.2. prelaziti i voziti motornim vozilima izuzev na mjestima na kojima je to izričito dopušteno,

1.3. podizati nasade,

1.4. obavljati druge radnje kojima se može ugroziti sigurnost ili stabilnost tih građevina;

2. saditi drveće na udaljenosti manjoj od 10 m od ruba korita vodotoka ili kanala;

3. podizati zgrade i druge objekte na udaljenosti manjoj od 10 m od ruba vodotoka ili kanala;

4. u uređenom inundacijskom području orati zemlju, saditi i sjeći drveće i grmlje;

5. u uređenom inundacijskom području,:

5.1. podizati zgrade, ograde i druge građevine, osim regulacijskih i zaštitnih vodnih

građevina do 6 metara od vanjske nožice nasipa, odnosno od vanjskog ruba regulacijsko-zaštitne

vodne građevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda),

5.2. vaditi pijesak, šljunak, kamen, glinu i ostale tvari do 20 metara od vanjske nožice

nasipa, odnosno od vanjskog ruba regulacijsko-zaštitne vodne građevine koja nije nasip (obala i

obaloutvrda),

5.3. kopati i bušiti zdence do 20 metara od vanjske nožice nasipa, odnosno vanjskog ruba

regulacijsko-zaštitne vodne građevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda),

5.4. bušiti tlo do 20 metara od vanjske nožice nasipa, odnosno od vanjskog ruba

regulacijsko-zaštitne vodne građevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda);

6. u neuređenom inundacijskom području, protivno vodopravnim uvjetima:

6.1. podizati zgrade, ograde i druge građevine, osim regulacijskih i zaštitnih vodnih

građevina,

6.2. vaditi pijesak, šljunak, kamen, glinu i ostale tvari,

6.3. kopati i bušiti zdence,

6.4. bušiti tlo;

86


7. na građevinama za osnovnu i detaljnu melioracijsku odvodnju, do udaljenosti od 3 m od

ruba tih građevina orati i kopati zemlju te obavljati druge radnje kojima se mogu oštetiti

melioracijske vodne građevine ili poremetiti njihovo namjensko funkcioniranje;

8. u vodotoke i druge vode, akumulacije, retencije, melioracijske i druge kanale i u

inundacijskom području odlagati zemlju, kamen, otpadne i druge tvari te obavljati druge radnje

kojima se može utjecati na promjenu toka, vodostaja, količine ili kakvoće vode ili otežati

održavanje vodnog sustava;

9. graditi i/ili dopuštati gradnju na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka, osim gradnje javnih

površina (prometnice, parkovi, trgovi).

Iznimno, odstupanja su moguća uz suglasnost Hrvatskih voda:

1. pod uvjetom da ne dolazi do ugrožavanja stabilnosti i sigurnosti vodnih građevina,

2. pod uvjetom da ne dolazi do pogoršanja postojećeg vodnog režima,

3. ako to nije protivno uvjetima korištenja vodnog dobra utvrđenim ovim Zakonom.

Uzgoj i sječa drveća u inundacijskom području može se obavljati isključivo na osnovi

planskog dokumenta na čije je odredbe u dijelu koji se odnosi na inundacijsko područje

pribavljena suglasnost Hrvatskih voda.

Navodnjavanje poljoprivrednih površina


vodnih površina: dio retencije Grobnik, mini akumulacija Sveti Bartul i mini akumulacija Raša,

cjevovodi za napajanje akumulacija i navodnjavanje, sve prema preuzete iz Idejni projekt

melioracije i navodnjavanja „Labinštine“, IGH 2007. Sustav se na području općine Pićan sastoji

zahvata, od dijela retencije Grobnik, mini akumulacija, cjevovoda za opskrbu miniakumulacija i

cjevovoda za navodnjavanje.

Ovaj Plan se provodi sukladno Idejnom rješenju odvodnje i navodnjavanja Labištine (br.

projekta 75060-055/11) izrađenom od tvrtke IGH u listopadu 2011.

Planirani sustav navodnjavanja vidljiv je iz kartografskog prikaza List 2c.

“Vodnogospodarski sustav: Odvodnja i uređenje vodotoka i voda”. Trase, lokacije i elementi

sustava navodnjavanja utvrđeni ovim Planom smatraju se načelnim i njihova će se konačna

lokacija odrediti u postupku izdavanja akata kojima se odobrava gradnja odnosno izrade i

donošenja prostornog plana užeg područja.

Sustav za navodnjavanje na području općine Pićan sastoji se od akumulacije (odnosno

nadogradnje postojeće retencije Grobnik), mini akumulacija Sveti Bartul i Raša crpnih stanica te

transportnih cjevovoda.

Cjelokupni sustav transportnih cjevovoda funkcionira kao mješoviti tlačno-gravitacijski

sustav što podrazumijeva gravitacijsko tečenje vode iz akumulacija prema poljoprivrednim te

tlačno i/ili gravitacijsko dovođenje vode do poljoprivrednih površina. Detaljna mreža cjevovoda

87


unutar svake pojedine poljoprivredne površine nije bila predmet rješenja ovog Plana te će ona

izraditi u detaljnijoj projektnoj dokumentaciji u postupcima izdavanja akata kojima se odobrava

gradnja. Prema Idejnom rješenju odvodnje i navodnjavanja Labištine predviđene su tri varijante

izgradnje sustava, a svaka od varijanti u više faza.

88


3.6. POSTUPANJE S OTPADOM

Jedinica lokalne samouprave Općina Pićan dužna je na svom području osigurati uvjete i

provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom u skladu sa Planom gospodarenja otpadom

Republike Hrvatske.

U okviru integriranog sustava gospodarenja otpadom, otpad sa područja Općine Pićan će se

zbrinjavati na odlagalištu otpada izvan obuhvata ovog Plana u skladu sa posebnim propisom, PPIŽ,

Planom gospodarenjem otpadom Općine Pićan te važećem propisu o komunalnom redu na

području Općine Pićan.

Postupanje s otpadom na području ovog Plana potrebno je organizirati sukladno osnovnim

načelima gospodarenja otpadom (IVO – izbjegavanje, vrednovanje, oporaba/obrada) i

primijenjenoj metodologiji šireg lokalnog područja, pri čemu je potrebno organizirati odvojeno

prikupljanje korisnog i opasnog otpada iz komunalnog otpada ili proizvodnog otpada sličnog

komunalnom otpadu.

Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom Općine Pićan temelji se na načelima ekološkog i

ekonomskog postupanja s otpadom koji su određeni zakonima i drugim propisima. Prema njima

pri postupanju s otpadom potrebno je težiti:

- primarnom smanjenju količine otpada ostvarivanjem manje količine otpada u tehnološkom

procesu i višekratnim korištenjem ambalaže, gdje je to moguće,

- reciklaži odnosno odvojenom skupljanju i preradi otpada – podrazumijeva odvajanje

otpada na mjestu nastanka, skupljanje i preradu pojedinih vrsta otpada,

- zbrinjavanju ostatka otpada – podrazumijeva da se preostali otpad tretira odgovarajućim

fizičkim, kemijskim i termičkim postupcima.

donošenju pravnih i administrativnih propisa u svrhu izbjegavanja i smanjenja nastanka ־

otpada te edukacijijom i podizanjem svijesti stanovništva o zaštiti okoliša

saniranju svih nelegalnih odlagališta otpada na području Općine Pićan ־

U skladu sa posebnim propisom, Općina Pićan dužna je osigurati prikupljanje

problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog

(glomaznog) komunalnog otpada na način da osigura funkcioniranje reciklažnog dvorišta na svom

području. Reciklažno dvorište može se planirati na području izdvojenih građevinskih područja

izvan naselja gospodarske proizvodno poslovne ili proizvodne namjene ili u sklopu građevinskih

područja naselja, a reciklažno dvorište za građevni otpad može se planirati na području

izdvojenih građevinskih područja izvan naselja gospodarske proizvodno poslovne ili proizvodne

namjene.

89


3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Zaštita ugroženih dijelova prostora i okoliša provodit će se u skladu sa svim zakonima,

odlukama i propisima, relevantnim za ovu problematiku, a naročito s važećim zakonom o zaštiti

okoliša, odredbama prostornih planova šireg područja, ovog Plana i prostornih planova užeg

područja. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na

očuvanje okoliša - Planom se određuju kriteriji mjere zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu zraka,

zaštitu tla, zaštitu voda, zaštitu od štetnog djelovanja voda i erozije, zaštitu od buke, zaštitu lovnih

resursa, zaštitu od svjetlosnog onečišćenja i mjere posebne zaštite (zaštita od katastrofa ili velikih

nesreća - požara, potresa i ostalih prirodnih opasnosti.

Zaštita zraka

U cilju održavanja I. kategorije kvalitete zraka, u suradnji s ovlaštenom institucijom, provoditi

program praćenja kvalitete putem praćenja općih (SO2, NO2, CO2, UTT i sadržaj toksičnih

metala u UTT, lebdeće čestice) i specifičnih (NH3, formaldehid, fenol i sl.) pokazatelja

onečišćenosti zraka kroz mjerne mreže automatskih mjernih postaja i mjernih postaja s ručnim

posluživanjem.

U područjima I. kategorije kvalitete zraka treba poduzimati mjere sprječavanja onečišćenja

zraka, kako ne bi došlo do prekoračenja graničnih vrijednosti, zbog eventualne izgradnje i razvoja

područja.

U zaštićenim područjima prirode, područjima ekološke mreže - Natura 2000 i sportsko-

rekreacijskim površinama ne smiju se dostići granične vrijednosti.

U područjima II. kategorije potrebno donijeti program mjera za smanjenje onečišćenja

zraka, kako bi se postepeno postigle PV kakvoće zraka, sukladno metodologiji propisanoj

posebnim propisima. Dok u područjima III. kategorije treba odmah identificirati dominantan izvor,

dajući prednost onim akcijama koje će imati najveći učinak, kao i onima koje se mogu najlakše,

najbrže ili s najmanje troškova provesti, te obvezati onečišćivača da u zadanom roku izradi

sanacijski program na način i u skladu s posebnim propisom.

Zaštita tla

Šumsko zemljište

Zaštita šuma i šumskog zemljišta provodit će se u skladu sa Zakonom o šumama i ostalim

odgovarajućim propisima. Istovjetne mjere zaštite primjenjivat će se na planirana područja šuma

90


gospodarske namjene, zaštitnih šuma, šume posebne namjene, te na katastarske čestice sa

šumom kao katastarskom kulturom okviru planiranih područja ostalih poljoprivrednih tala, šuma i

šumskog zemljišta.

Poljoprivredno zemljište

Zaštita poljoprivrednih površina provodit će se u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom

zemljištu i ostalim odgovarajućim propisima. Istovjetne mjere zaštite primjenjivat će se na

planirana područja osobito vrijednih i vrijednih obradivih tala, te na katastarske čestice čija

katastarska kultura odgovara poljoprivrednom zemljištu u okviru planiranih područja ostalih

poljoprivrednih tala, šuma i šumskog zemljišta.

Zaštita poljoprivrednih površina izloženih utjecaju eolske erozije provodit će se sadnjom

odgovarajućih biljnih vrsta i primjenom odgovarajućih tehničkih rješenja, te kontinuiranim

održavanjem sustava.

Sve površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, moraju biti

usklađene sa Programom raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH.

Zaštitu poljoprivrednog zemljišta treba provoditi sljedećim mjerama:

1. zaštitom od onečišćenja (zabrana, ograničenje ili sprječavanje direktnog unošenja te

unošenja vodom i zrakom štetnih tvari) i poduzimanjem drugih mjera za očuvanje i poboljšanje

plodnosti poljoprivrednog zemljišta,

2. agrotehničkim mjerama u svrhu zaštite od erozije:

- ograničavanjem ili potpunom zabranom sječe stabala, osim sječe iz agrotehničkih razloga

- ograničavanjem iskorištavanja pašnjaka propisivanjem vrsta i broja stoke te vremena i

načina ispaše,

- zabranom preoravanja livada, pašnjaka i neobrađenih površina na strmim zemljištima i

njihovog pretvaranja u oranice s jednogodišnjim kulturama,

- zabranom skidanja humusnog, odnosno oraničnog sloja poljoprivrednog zemljišta

- određivanjem obveznog zatravljivanja strmog zemljišta,

- obvezom sadnje dugogodišnjih nasada na površinama gdje postoji potencijalno velika

prijetnja od erozije,

3. razvojem agrara i ostvarivanjem profitabilne proizvodnje:

- gradnjom građevina za zaštitu od vanjskih poplavnih voda

- izvođenjem osnovne i detaljne melioracijske odvodnje

- trajno praćenje stanja (monitoring) poljoprivrednog zemljišta

Zemljište za građenje

Za neizgrađene dijelove građevinskih područja te za pojedinačne građevine izvan

građevinskih područja ako se nalaze na tlima podložnim pojačanom utjecaju erozije te u

kontaktnim područjima fliša i karbonatnih stijena, kao i u područjima nepovoljnog djelovanja

površinskih i podzemnih voda te nepovoljnog djelovanja mora preporuča se geotehničko

zoniranje terena. Zoniranje učiniti u pravilu bez terenskog istraživanja, na temelju postojećih

91


podataka (litogenetska karta, inženjersko geološka karta, kao i karta potresnih područja RH).

Svrha zoniranja je odrediti podložnost neke lokacije potencijalu ugroženosti i stupnju rizika.

Zaštita voda Svi zahvati u prostoru izvode se sukladno Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta za

piće u Istarskoj županiji („Službene novine Istarske županije“, br. 12/05 i 2/11). Prema Odluci o

zonama sanitarne zaštite izvorišta za piće u Istarskoj županiji dio područja Plana nalazi se izvan

zona sanitarne zaštite, a dio u III zoni sanitarne zaštite u kojoj se nalazi rezervirani prostor za II.

zonu zaštite, prikazanim u grafičkom dijelu Plana.

Prema Odluci o granicama vodnih područja („Narodne novine“, br. 79/10) područje Općine

Pićan nalazi se unutar Jadranskog vodnog područja, a prema Pravilniku o granicama područja

podslivova i malih slivova i sektora („Narodne novine“, br. 97/10 i 31/13) unutar Područja malog

sliva Raša-Boljunčica koje obuhvaća dio Istarske županije, a pripada sektoru E. Zbog hidroloških karakteristika na ovom se području stvaraju bujični potoci koji utječu na

bilancu podzemnih i nadzemnih voda kao i na njihovu kakvoću obzirom da se radi o kršu.

Transport vode u podzemlju je vrlo brz i ne pogoduje procesima samopročišćavanja, zbog čega

je na ovim područjima vrlo teško postići kakvoću vode za piće bez značajnih napora u zaštiti koja

bi morala biti sveobuhvatna na području Istre.

Mjere zaštite voda koje se moraju primjeniti na području Općine Pićan:

- sukladno Zakonu o vodama, nužno je kakvoću svih površinskih vodotoka dovesti na

kategoriju ili vrstu planiranu ovim Planom,

- na području druge i treće zaštitne zone izvorišta za piće jame i špilje potrebno je ograditi

obzirom na mogućnosti onečišćenja podzemne vode. Ograđivanje provesti u krugu 5m od otvora

jame i špilje, uz zasađivanje gustog drveća u neposrednoj okolici,

- područje Općine Pićan nalazi se u slivu osjetljivog područja na kojem je zbog postizanja

ciljeva kakvoće voda potrebno provesti višu razinu ili viši stupanj pročišćavanja komunalnih

otpadnih voda od propisanog Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija u otpadnim vodama

a sve sukladno Odluci o određivanju osjetljivosti područja („Narodne novine“, br. 83/10) koja je

donesena temeljem čl. 49. Zakona o vodama („Narodne novine“, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13

i 14/14).

Zaštita od erozije Na Planom određenim područjima pojačane erozije ne postoji mogućnost nikakve gradnje

osim mreže prometne i ostale infrastrukture. U ovim područjima zemljište se mora urediti i koristiti

na način koji će smanjiti utjecaj erozije zemljišta (pošumljavanje, zabrana sječe i slično). Iznimno

je u građevinskim područjima naselja moguća gradnja potrebnih građevina, uz primjenu svih

tehničkih propisa, standarda i pravila graditeljske struke za erozivna tla, kojima se mora osigurati

mehanička otpornost i stabilnost, te sigurnost u korištenju, a istovremeno izbjeći narušavanje

92


stabilnosti tla na okolnom zemljištu odnosno drugih građevina visokogradnje, prometnica,

komunalnih i drugih instalacija i slično.

Pod mjerama za sprječavanje erozije podrazumijeva se:

- zabrana skidanja humusnog ili oraničnog sloja; u slučaju da je sloj skinut, obvezno

provesti sanaciju terena na način da se teren poravna, zatravi ili zasade stabla;

- ograničenje ili potpuna zabrana sječe višegodišnjih nasada, osim sječe iz agrotehničkih

razloga;

- ograničenje iskoristivja livada, pašnjaka i neobrađenih površina propisivanjem vrsta i

broja stoke te vremena i načina ispaše;

- zabrana preoravanja livada, pašnjaka i neobrađenih površina na strmim zemljištima radi

njihovog pretvaranja u oranice s jednogodišnjim kulturama;

- obvezno zatravljenje strmog zemljišta.

Iznimno je u građevinskim područjima naselja moguća gradnja potrebnih građevina, uz

primjenu svih tehničkih propisa, standarda i pravila graditeljske struke za erozivna tla, kojima se

mora osigurati mehanička otpornost i stabilnost, te sigurnost u korištenju, a istovremeno izbjeći

narušavanje stabilnosti tla na okolnom zemljištu odnosno drugih građevina visokogradnje,

prometnica, komunalnih i drugih instalacija i slično.

Zaštita od štetnog djelovanja voda



— Sektor E — Sjeverni Jadran, branjeno područje 22 — mali slivovi „Mirna Dragonja” i „Raša —

Boljunčica" područje malog sliva „Raša — Boljunčica”. Za proglašavanje pojedinog stupnja


Pićan), mjerodavni su podaci na mjernoj postaji „Most Potpićan”

Za obuhvatne kanale i bujične tokove operativna obrana od poplava provodi se temeljem

„Plana obrane od poplava na vodama II. reda Istarske županije Sektor E - Sjeverni Jadran —

branjeno područje 22 — mali slivovi „Mirna - Dragonja” i „Raša — Boljunčica područje malog sliva

„Raša i— Boljunčica”.

Mjere obrane od poplavama na bujičnim tokovima prvenstveno su preventivnog karaktera,

a odnose se na izgradnju i redovito održavanje regulacijskog i zaštitnog sustava.

Sustav zaštite doline Raše izgrađen je najvećim dijelom pred 60-ak godina i prvenstveno

sa ciljem zaštite poljoprivrednih površina.

Potrebna je izrada nove hidrološko — hidraulične osnove sliva Raše i temeljita

rekonstrukcija sustava u skladu s današnjim potrebama zaštite.

Mjere obrane od poplava na bujičnim tokovima prvenstveno su preventivnog karaktera, a

odnose se na izgradnju i redovito održavanje regulacijskog i zaštitnog sustava.

93


Zabranjeno je graditi na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka, osim gradnje javnih površina

(prometnice, parkovi, trgovi). Izuzetno, odstupanja su moguća uz suglasnost Hrvatskih voda,

prema uvjetima iz Zakona o vodama.

Do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina

koridora vodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10

m, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja

toka. Unutar navedenog koridora planira se dogradnja sustava uređenja vodotoka i zaštite od


građevina.




maksimalnog uspora.



— Sektor E — Sjeverni Jadran, branjeno područje 22 — mali slivovi „Mirna - Dragonja” i „Raša

— Boljunčica” područje malog sliva „Raša Boljunčica”. Za proglašavanje pojedinog stupnja


Pićan), mjerodavni su podaci na mjernoj postaji „Most Potpićan”. Za obuhvatne kanale i bujične

tokove operativna obrana od poplava provodi se temeljem „Plana obrane od poplava na vodama

II. reda Istarske županije — Sektor E - Sjeverni Jadran — branjeno područje 22 — mali slivovi

„Mirna - Dragonja” i „Raša — Boljunčica - područje malog sliva „Raša — Boljunčica”.

Mjere posebne zaštite

Sukladno zakonskoj regulativi i „Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih

dobara i okoliša, od katastrofa i velikih nesreća za Općinu Pićan ” potrebno je odrediti mjere

zaštite i spašavanja od opasnosti i prijetnji koje mogu izazvati katastrofe i/ili velike nesreće te na

taj način ugroziti stanovništvo, materijalna, kulturna dobra i okoliš.

Zahvati u prostoru podliježu obvezi pridržavanja posebnih propisa iz područja zaštite od

prirodnih i drugih nesreća, te sklanjanja, a naročito:

- Zakona o zaštiti i spašavanju ("Narodne novine" 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10),

- Zakona o policiji ("Narodne novine" 34/11, 130/12, 89/14, 151/14),

- Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom

planiranju i uređivanju prostora ("Narodne novine" 29/83, 36/85 i 42/86),

- Pravilniku o kriterijima za gradove i naseljena mjesta u kojima se moraju graditi skloništa

i drugi zaštitni objekti ("Narodne novine" 2/91),

- Pravilniku o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja

("Narodne novine" 30/14 i 67/14),

- Pravilniku o postupku uzbunjivanja stanovništva ("Narodne novine" 47/06).

94


Sklanjanje stanovništva

Sklanjanje stanovništva osigurati prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i

drugih građevina za funkciju sklanjanja stanovništva.

Evakuacija stanovništva

U planiranju izgradnje posebno se vodilo računa o izgrađenosti zemljišta, a kod izgradnje

građevina potrebno je pripaziti na međusobnu udaljenost građevina, udaljenosti neizgrađenih

površina za sklanjanje i evakuaciju od susjednih objekata, kao i na veličinu evakuacijskih puteva,

te udaljenost građevina od granice javne površine. Kod urušavanja građevina pri eventualnim

nesrećama potrebno je da nezatrpan ostane evakuacijski pravac. Također, potrebno je osigurati

nesmetan prolaz žurnim službama.

Zaštita od požara

Mjere zaštite od požara provode se u skladu s odredbama koje propisuju važeći zakoni i

propisi s tog područja, a prilikom projektiranja potrebno se je pridržavati važećih propisa i stručnih

dokumenata iz djelokruga zaštite od požara:

- Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)

- Zakon o zapaljivim plinovima i tekućinama (NN 108/95, 56/10)

- Zakon o ekspolzivnim tvarima (NN 178/04, 109/07, 67/08, i 144/10)

- Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u

slučaju požara (NN 29/13)

- Pravilnik o razvrstavanju građevina u skupine po zahtjevnosti mjera zaštite od požara

(NN 56/12 i 61/12)

- Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06)

- Pravilnik o ukapljenom naftnom plinu (NN 117/07)

- Pravilnik o zapaljivim tekućinama (NN 54/99)

- Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (NN 93/98, 116/07 I

141/08)

- Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94 I 142/03)

- Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (NN100/99)

- Pravilnik o zaštiti od požara u skladištima (NN 93/08)

- Pravilnik o uvjetima i načinu provedbe sigurnosnih mjera kod skladištenja eksplozivnih

tvari (NN 26/09)

- Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i

uređaja (NN 146/05)

- Pravilnik o zaštiti šuma od požara (NN 33/14)

- Pravilnik o zahvatima u prostorima u kojima tijelo nadležno za zaštitu od požara ne

95


sudjeluje u postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja odnosno lokacijske dozvole (NN

115/11)

- Ostali pravilnici i usvojena pravila tehničke prakse kojima su propisane mjere zaštite

od požara

- Procjena ugroženosti od požara i plan zaštite od požara Općine Pićan

Zaštita od potresa

Područje obuhvata Plana nalazi se u prostoru intenziteta potresa do 7°MCS (MSK 64)

skale. S tim u svezi potrebno je kod izgradnje objekata posebno voditi računa o izboru materijala

i statici gradnje.

Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje, potrebno je provoditi sukladno Zakonu

o gradnji i posebnim propisima za predmetnu seizmičku zonu. Kod rekonstrukcije starijih

građevina koje nisu projektirane u skladu sa propisima za protupotresno projektiranje i građenje,

izdavanje odobrenja za gradnju treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata na

djelovanje potresa.

Prilikom projektiranja građevina potrebno je posebno voditi računa o njihovoj međusobnoj

udaljenosti, kao i udaljenosti objekata od ruba javne površine i od kolnika prometnica svih

značaja, a kako bi se štete od mogućeg rušenja svele na najmanju moguću mjeru i osigurao

nesmetan prolaz žurnim službama.

Zaštita od ostalih prirodnih opasnosti

Proračun stabilnosti na druge prirodne utjecaje (olujno i orkansko nevrijeme, tuča i snijeg)

pri projektiranju građevina mora uvažiti sve eventualne utjecaje koji bi mogli ugroziti bitne zahtjeve

za građevine. Kod hortikulturnog uređenja prostora i građevina treba birati autohtono bilje dubljeg

korijena i otpornog na jak vjetar.

Zaštita od tehni čko – tehnoloških katastrofa izazvanih nesre ćama u gospodarskim (i drugim) gra đevinama

Potrebno je voditi računa da se načinom gradnje i izborom građevnog materijala

mogućnost nesreće sa opasnim tvarima i njihove posljedice svedu na minimum.

Kod svih rezervoara ili mjesta za manipulaciju opasnim tvarima treba osigurati prihvatilišta

za slučaj ispuštanja ili akcidenta (tankvane). Sve građevine moraju biti vezane na pročistač

fekalne kanalizacije, a projektnom dokumentacijom treba osigurati propisani razmak između

građevina i prohodnost žurnih službi. Kod planiranja gradnje treba voditi računa o utjecaju vjetra

na moguću disperziju opasnih tvari u obliku aerosola (plinovi, štetni dim i sl.)

96


Zaštita od ioniziraju ćeg i neioniziraju ćeg zračenja

Obavljanje gospodarske djelatnosti u kojima se koristi tehnologija ili materijali s

ionizirajućim zračenjem moraju se ograničiti na lokacije na kojima takvo obavljanje gospodarske

djelatnosti ne može utjecati na zdravlje stanovništva u okolnim naseljima ili na obavljanje drugih

gospodarskih djelatnosti, i to samo pod uvjetom da je za takav zahvat već izvršena procjena

utjecaja na okoliš.

Građenje novih građevina za obavljanje gospodarske djelatnosti u kojima se koristi

tehnologija ili materijali s ionizirajućim zračenjem unutar građevinskog područja naselja

zabranjuje se.

Zbog sve većih potreba za postavljanjem antenskih stupova baznih postaja pokretnih TK

mreža, elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme u pokretnim

komunikacijskim mrežama radioreleja, televizijskih, radijskih i drugih stanica postaja, kao i drugih

izvora neionizirajućeg zračenja, ukazuje se potreba za praćenjem visine zračenja, vođenjem

evidencije ili katastra ionizirajućeg i neionizirajućeg zračenja te putem ovlaštenog stručnog

interdisciplinarnog tima, provođenjem analize i vršenjem kvalitetnog nadzora radi zaštite zdravlja

ljudi, prirode i ljudskog okoliša uz primjenu hrvatskih, međunarodnih i harmoniziranih europskih

normi o zaštiti od ionizirajućeg i neionizirajućeg zračenja.

Uzbunjivanje i obavješ ćivanje stanovništva

Temeljem odredbi Zakona o sustavu civilne zaštite ("Narodne novine" 82/15), Pravilnika o

postupku uzbunjivanja stanovništva ("Narodne novine" 69/16), te planovima nižeg reda obvezno

je planirati instalaciju sustava javnog uzbunjivanja i obavješćivanja stanovništva (sirena i sl.) u

područjima planiranim za gradnju građevina koje će koristiti pravne osobe koje se bave

djelatnošću koja svojom naravi može ugroziti život i zdravlje građana, materijalnih i kulturnih

dobara i okoliša, a posluju unutar industrijske zone koja je prema aktima središnjeg tijela države

nadležnog za zaštitu okolša ugrožena domino efektom.

Temeljem odredbi Zakona o sustavu civilne zaštite ("Narodne novine" 82/15), obvezuju se

vlasnici i korisnici objekata u kojima se okuplja ili istovremeno boravi više od 250 ljudi te odgojne,

obrazovne, zdravstvene ili druge ustanove, prometni terminali, sportske dvorane, stadioni,

trgovački centri, hoteli, autikampovi, proizvodni prostori i slično, u kojima se zbog buke ili

akustičke izolacije ne može osigurati dovoljna čujnost sustava za javno uzbunjivanje, da

uspostave i održavaju odgovarajući interni susatv za uzbunjivanje i obavješćivanje te da preko

istog osiguraju provedbu javnog uzbunjivanja i prijem priopćenja nadležnog centra 112 o vrsti

opasnosti i mjerama za zaštitu koje je potrebno poduzeti.

Zaštita lovnih resursa U cilju zaštite lovnih resursa ovim se Planom utvrđuju sljedeće mjere:

- prilikom izgradnje prometnih infrastrukturnih objekata građevina na području utvrđenih

lovišta, predvidjeti odgovarajuće tehničke zahvate za neometano kretanje divljači,

97


- pristupiti reviziji sustava lovišta na način da se formiraju na nenastanjenim ili

slabonastanjenim područjima veće lovno-gospodarske cjeline,

- izbjegavanje naseljavanja lovne divljači koja nije autohtonog porijekla,

- održavanjem močvarnih staništa i lokvi poticati biodiverzitet ornito-faune,

- izbjegavanje sprječavanja prirodnog kretanja divljači te zabrana zatrpavanja mlaka i

drugih pojilišta za divljač.

Zaštita od buke Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od buke (“Narodne

novine” 30/09, 55/13 i 153/13) i provedbenim propisima koji se donose temeljem Zakona. Za

nove građevine primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije,

potrebno je osigurati što manju emisiju zvuka. Cestovni promet je najznačajniji izvor buke stoga

će se planiranom rekonstrukcijom i dogradnjom prometne mreže osigurati veća protočnost

prometa i smanjenje intenziteta prometa, a time i smanjenje onečišćenja zvukom. U sustav

ventilacije i klimatizacije potrebno je ugraditi malobučne uređaje. Temeljem procjenjenog stanja

razine buke, potrebno je uskladiti planiranje cestovne infrastrukture sa namjenom prostora za

osjetljive sadržaje (osiguravanje potrebnih zaštitnih pojaseva prometnica, ograničavanje gradnje

osjetljivih sadržaja uz planirane prometnice i sl.).

Zaštita od svjetlosnog one čišćenja Svjetlosno onečišćenje je promjena razine prirodne svjetlosti u noćnim uvjetima,

uzrokovana unošenjem svjetlosti proizvedene ljudskim djelovanjem. Ovim se Planom predviđaju

osnovne mjere za zaštitu od svjetlosnog onečišćenja, koje se detaljnije propisuju u prostornim

planovima lokalne razine:

- rasvjetu prometnica i drugih javnih površina, gospodarskih, sportskih i drugih građevina

i površina izvoditi primjenom mjera zaštite od nepotrebnih i šetnih emisija svjetla u prostor te

mjera zaštite noćnog neba od prekomjernog rasvjetljenja. Rasvjetljenje je potrebno izvoditi

ekološki prihvatljivim svjetiljkama, sukladno posebnim propisima

- usmjeravati svjetlost prema građevini tako da se spriječi osvjetljavanje neba

- zabraniti upotrebu moćnih izvora usmjerene svjetlosti, kao što su laserski i slični izvori

velike jakosti i velikog dosega svjetlosti

Lokacijskim dozvolama za zahvate u prostoru propisat će se obaveza pridržavanja

posebnih propisa iz područja zaštite okoliša, a naročito:

- Zakon o zaštiti okoliša („Narodne novine“, br. 80/13, 153/13);

- Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“, br. 61/14);

- Zakon o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, br. 94/13);

- Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom

opasnog otpada („Narodne novine“, br. 50/05, 39/09);

98


- Pravilnik o gospodarenju otpadom(„Narodne novine“, br. 23/14, 51/14, 50/15 i 132/15 );

- Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom („Narodne novine“, br. 123/97 i 112/01 i

23/07);

- Zakon o zaštiti zraka („Narodne novine“, br. 130/11 i 47/14);

- Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora

(„Narodne novine“, br. 21/07 i 150/08);

- Uredba o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora

(„Narodne novine“, br. 117/12);

- Pravilnik o praćenju kvalitete zraka („Narodne novine“, br. 3/13);

- Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranim stakleničkim plinovima


- Uredba o ozonu u zraku („Narodne novine“, br. 133/05);

- Zakon o zaštiti od buke („Narodne novine“, br. 30/09, 55/13, 153/13 i 41/16);

- Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave


- Zakon o vodama („Narodne novine“, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14);

- Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće Istarske županije („Službene

novine Istarske županije“, br. 12/05 i 2/11).

(2) U slučaju promjene pojedinog navedenog propisa, kod provedbe UPU-a primjenjivat

će se odgovarajući važeći propis.

99


D. ZAHTJEVI, SUGLASNOSTI I MIŠLJENJA PREMA POSEBNIM PROPISIMA

Jedinstveni upravni odjel Općine Pićan, dostavio je posebnu obavijest u skladu sa člankom

97. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13) o održavanju javne rasprave sljedećim

javnopravnim tijelima:

1. Hrvatski zavod za prostorni razvoj, Ulica Republike Austrije 20, Zagreb

2. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Ulica Republike Austrije 20, Zagreb

3. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Runjaninova 2, Zagreb

4. Ministarstvo poljoprivrede, Ulica grada Vukovara 78, Zagreb

5. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava istarska, Sektor upravnih, inspekcijskih

i poslova civilne zaštite, Trg Republike 1, Pula

6. Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Puli, Ulica

grada Graza 2, Pula

7. Ministarstvo obrane, Uprava za materijalne resurse, Sektor za nekretnine, graditeljstvo i

zaštitu okoliša, Trg kralja Petra Krešimira IV 1, Zagreb

8. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Prisavlje 14, Zagreb

9. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova europske unije, Račkoga 6, Zagreb

10. Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti – HAKOM, Jurišićeva 13, Zagreb

11. Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Pula, Forum 13, Pula

12. Državni ured za upravljanje državnom imovinom, Dežmanova ulica 10, Zagreb

13. Županijska uprava za ceste Istarske županije, M. B. Rašana 2/1, Pazin

14. Hrvatske ceste, Ispostava Pula, Partizanski put 140, Pula

15. HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektroistra Pula, Pogon Labin, Pulska 1,

Labin

16. 1. Maj d.o.o. Labin, Vinež 81, Labin

17. Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za slivove sjevernog Jadrana, Đure Šporera 3,

Rijeka

18. Istarski vodozaštitni sustav d.o.o. – IVS, Sv. Ivan 8, Buzet

19. Vodovod Labin d.o.o., Slobode 6, Labin

20. Istarski vodovod d.o.o., Sv. Ivan 8, Buzet

21. Plinara d.o.o. Pula, Industrijska 17, Pula

22. Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Područni ured za zaštitu i spašavanje Pazin, M.

B. Rašana 7, Pazin

23. Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Istarske županije, Riva 8, Pula

24. Hrvatske šume, Uprava šuma Podružnica Buzet, Šumarija Labin, Zelenice 40, Labin

25. Istarska županija, Upravni odjel za održivi razvoj, Flanatička 29, Pula

26. Istarska županija, Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i

vodoprivredu, Šetalište Pazinske gimnazije 1, Pazin

100


27. Istarska županija, Upravni odjel za decentralizaciju, lokalnu i područnu (regionalnu)

samoupravu, prostorno uređenje i gradnju, Odsjek za prostorno uređenje i gradnju Labin,

Titov trg 11, Labin

28. Istarska županija, Ured državne uprave, Splitska 14, Pula

29. Natura Histrica, Riva 8, Pula

30. Općina Gračišće, Loža 1, Gračišće

31. Općina Barban, Barban 69, Barban

32. Općina Sveta Nedjelja, Nedešćina 103, Nedešćina

33. Općina Cerovlje, Cerovlje 12, Cerovlje

34. Općina Kršan, Blaškovići 12, p.p. 2, Kršan

U zakonskom roku pristigli su dopisi sljedećih javnopravnih tijela koja se prilažu u nastavku:

- Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Područni ured za zaštitu i spašavanje Pazin, M.

B. Rašana 7, Pazin,

- HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektroistra Pula, Pogon Labin, Pulska 1,

Labin,

- Ministarstvo obrane, Uprava za materijalne resurse, Sektor za nekretnine, graditeljstvo i

zaštitu okoliša, Trg kralja Petra Krešimira IV 1, Zagreb,

- Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Istarske županije, Riva 8, Pula,

- Županijska uprava za ceste Istarske županije, M. B. Rašana 2/1, Pazin,

- Vodovod Labin d.o.o., Slobode 6, Labin,

- Istarski vodovod d.o.o., Sv. Ivan 8, Buzet,

- Istarska županija, Upravni odjel za održivi razvoj, Flanatička 29, Pula

101


102


103


104


105


106


107


108


109


110


Jedinstveni upravni odjel Općine Pićan, dostavio je posebnu obavijest u skladu sa člankom

97. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13) o održavanju ponovne javne rasprave sljedećim

javnopravnim tijelima:

35. Hrvatski zavod za prostorni razvoj, Ulica Republike Austrije 20, Zagreb

36. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Ulica Republike Austrije 20, Zagreb

37. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Runjaninova 2, Zagreb

38. Ministarstvo poljoprivrede, Ulica grada Vukovara 78, Zagreb

39. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava istarska, Sektor upravnih, inspekcijskih

i poslova civilne zaštite, Trg Republike 1, Pula

40. Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Puli, Ulica

grada Graza 2, Pula

41. Ministarstvo obrane, Uprava za materijalne resurse, Sektor za nekretnine, graditeljstvo i

zaštitu okoliša, Trg kralja Petra Krešimira IV 1, Zagreb

42. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Prisavlje 14, Zagreb

43. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova europske unije, Račkoga 6, Zagreb

44. Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti – HAKOM, Jurišićeva 13, Zagreb

45. Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Pula, Forum 13, Pula

46. Državni ured za upravljanje državnom imovinom, Dežmanova ulica 10, Zagreb

47. Županijska uprava za ceste Istarske županije, M. B. Rašana 2/1, Pazin

48. Hrvatske ceste, Ispostava Pula, Partizanski put 140, Pula

49. HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektroistra Pula, Pogon Labin, Pulska 1,

Labin

50. 1. Maj d.o.o. Labin, Vinež 81, Labin

51. Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za slivove sjevernog Jadrana, Đure Šporera 3,

Rijeka

52. Istarski vodozaštitni sustav d.o.o. – IVS, Sv. Ivan 8, Buzet

53. Vodovod Labin d.o.o., Slobode 6, Labin

54. Istarski vodovod d.o.o., Sv. Ivan 8, Buzet

55. Plinara d.o.o. Pula, Industrijska 17, Pula

56. Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Područni ured za zaštitu i spašavanje Pazin, M.

B. Rašana 7, Pazin

57. Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Istarske županije, Riva 8, Pula

58. Hrvatske šume, Uprava šuma Podružnica Buzet, Šumarija Labin, Zelenice 40, Labin

59. Istarska županija, Upravni odjel za održivi razvoj, Flanatička 29, Pula

60. Istarska županija, Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i

vodoprivredu, Šetalište Pazinske gimnazije 1, Pazin

61. Istarska županija, Upravni odjel za decentralizaciju, lokalnu i područnu (regionalnu)

samoupravu, prostorno uređenje i gradnju, Odsjek za prostorno uređenje i gradnju Labin,

Titov trg 11, Labin

62. Istarska županija, Ured državne uprave, Splitska 14, Pula

111


63. Natura Histrica, Riva 8, Pula

64. Općina Gračišće, Loža 1, Gračišće

65. Općina Barban, Barban 69, Barban

66. Općina Sveta Nedjelja, Nedešćina 103, Nedešćina

67. Općina Cerovlje, Cerovlje 12, Cerovlje

68. Općina Kršan, Blaškovići 12, p.p. 2, Kršan

U zakonskom roku pristigli su dopisi sljedećih javnopravnih tijela koja se prilažu u nastavku:

- Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Područni ured za zaštitu i spašavanje Pazin, M.

B. Rašana 7, Pazin,

- Istarski vodovod d.o.o., Sv. Ivan 8, Buzet,

- Istarska županija, Upravni odjel za održivi razvoj, Flanatička 29, Pula,

- Općina Kršan,

- MUP, Policijska uprava Istarska

112


113


114


115


116


117


118


119


120


121


122


123


U skladu sa člankom 107. Zakona o prostornom uređenju (NN153/13), Konačni prijedlog

Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Pićan dostavljen je Javnoj ustanovi –

Zavodu za prostorno uređenje Istarske županije da daju mišljenje o usklađenosti ovog Plana sa

prostornim planom županije. Dostavljeno Mišljenje prilaže se u nastavku:

124


125


E. PODACI O PRAVNOJ OSOBI OVLAŠTENOJ ZA OBAVLJANJE STRUČNIH POSLOVA PROSTORNOG UREĐENJA (STRUČNI IZRAĐIVAČ: URBIS d.o.o.)

Podaci o pravnoj osobi ovlaštenoj za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja

priloženi u nastavku:

- Izvod iz Sudskog registra,

- Suglasnost za upis u Sudski registar,

- Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih inženjera.

Documents

Izmjene i dopune Prostornog plana uređ ćine Pi ćan€¦ · Pula, 22.velja če 2017. Pe čat nadležnog tijela: 4 ... Stanovi (broj) Popis 1981. 68.566 100 626 0,91 Popis 1991