IZMJENE I DOPUNE DETALJNOG PLANA UREĐENJA ......terena (prilazne stepenice, vanjske komunikacije, igrališta, uređeni pokrovi cisterni ili septičkih jama i sl.), - pergole, staklenici,

REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJA ISTARSKA

OPĆINA BALE – COMUNE DI VALLE

IZMJENE I DOPUNE

DETALJNOG PLANA UREĐENJA

PODRUČJA GROTE

PRIJEDLOG PLANA

ZAGREB, KOLOVOZ 2013.

d.o.o. za arhitekturu, planiranje i ostale poslovne djelatnosti, ZAGREB

OPĆINA BALE – COMUNE DI VALLE, IZMJENE I DOPUNE DPU-A PODRUČJA GROTE

2013.

Županija:

ISTARSKA Općina:

BALE Naziv prostornog plana:

PRIJEDLOG PLANA

IZMJENE I DOPUNE DETALJNOG PLANA UREĐENJA PODRUČJA GROTE

Odluka o izradi plana:

Službeni glasnik Općine Bale 02/13 Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana:

Javna rasprava (datum objave):

Javni uvid održan:

Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:

M.P.

Odgovorna osoba:

Edi Pastrovicchio, načelnik

Pravna osoba koja je izradila plan:

d.o.o. za arhitekturu, planiranje i ostale poslovne djelatnosti, Zagreb

Pečat pravne osobe koja je izradila plan:

M.P.

Odgovorna osoba:

_______________________________________________

Sandra Jakopec, dipl.ing.arh.

Odgovorni voditelj izrade nacrta prijedloga plana:

Sandra Jakopec, dipl.ing.arh.

Stručni tim u izradi plana:

Mirela Ćordaš, dipl.ing.arh. Nikša Božić, dipl.ing.arh. Ivana Pancirov, dipl.ing.arh.

Estera Gobac – Trninić, dipl.ing.biol. Željka Nedeljković-Žunec, dipl.ing.el. Loredana Franković, dipl.ing.građ.

Pečat predstavničkog tijela:

MP.

Predsjednik predstavničkog tijela:

vlastoručni potpis

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:

vlastoručni potpis

Pečat nadležnog tijela:

MP.


SADRŽAJ

I. OSNOVNI DIO PLANA

I.0. OPĆI PODACI O STRUČNOM IZRAĐIVAČU PLANA I ODGOVORNOM VODITELJU IZRADE

I.1. TEKSTUALNI DIO

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

I.2. GRAFIČKI DIO – kartografski prikazi:

1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 1:1000 2A. PROMET 1:1000 2B. ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE 1:1000 2C. ELEKTROOPSKRBA 1:1000 2D. VODOOPSKRBA 1:1000 2E. ODVODNJA OTPADNIH VODA 1:1000 3A. PARCELACIJA 1:1000 3B. UVJETI GRADNJE 1:1000

II. OBVEZNI PRILOZI PLANA

II.1. OBRAZLOŽENJE PLANA

II.2. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA

II.3. ZAHTJEVI I MIŠLJENJA IZ ČL. 79. I ČL. 94. ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI*

II.4. IZVJEŠĆA O PRETHODNOJ I JAVNOJ RASPRAVI*

II.5. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PLANA*

II.6. SAŽETAK ZA JAVNOST

* nije priloženo u prijedlogu plana


OPĆINA BALE

IZMJENE I DOPUNE DPU-A PODRUČJA GROTE

I. OSNOVNI DIO PLANA

I.0. OPĆI PODACI O STRUČNOM IZRAĐIVAČU PLANA I

ODGOVORNOM VODITELJU IZRADE

1. Izvod iz Sudskog registra

2. Suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

3. Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata






OPĆINA BALE


I.1. OSNOVNI DIO PLANA

TEKSTUALNI DIO

(ODREDBE ZA PROVOĐENJE)



2013.

8

Izmjene i dopune odredbi za provođenje prikazane su kao pročišćeni teksta Odluke o donošenju. Sve izmjene i dopune označene su na slijedeći način:

Tekst koji se briše prekrižen je

Tekst koji se dodaje pisan je plavom bojom


članak 1

3.1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

(1) Uvjeti za određivanje namjene površina određenih DPU-om, koji određuju temeljno urbanističko-graditeljsko i prostorno-krajobrazno uređenje te zaštitu prostora su:

d principi održivog razvoja;

d principi racionalnog, svrsishodnog i razboritog planiranja i korištenja prostora;

d pravila urbanističke i prostorno-planerske struke;

(2) Uvjeti određivanja namjene površina DPU-a određeni su u skladu s mogućnostima proizašlim iz zatečene situacije na terenu, uvjetima iz planova višeg reda, Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12) i Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04, 135/10, 148/10, 9/11).

(3) Uređivanje prostora kao što je uređivanje zemljišta, izgradnja građevine te obavljanje drugih djelatnosti iznad, na ili ispod površine terena na području obuhvata DPU-a može se obavljati isključivo u suglasju s ovim DPU-a, odnosno u suglasju s odredbama koje on donosi (tekstualni i grafički dio).

(4) Granica obuhvata DPU-a određena je i ucrtana na svim grafičkim listovima, a iznosi: 19 ha.

članak 2

3.2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVNIH ČESTICA I

GRAĐEVINA

(1) Korištenje i uređivanje prostornih cjelina u obuhvatu DPU-a treba biti u skladu s:

d namjenom površina;

d uređenjem postojeće i izgradnjom (dogradnjom) nove cestovne mreže i pješačkih površina;

d dogradnjom postojeće i izgradnjom nove komunalne infrastrukture;

d zaštitom od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti;

(2) U okviru DPU-a predviđene su slijedeće namjene:

d stambena namjena – stambene građevine (S)

d mješovita namjena – stambeno/poslovna (turistička) (M1)

d mješovita namjena – stambeno/poslovna (M2)

d javna i društvena namjena – vjerska (D7)

d javne zelene površine – javni parkovi (Z1)


2013.

9

d zaštitne zelene površine (Z)

d infrastrukturni sustavi i mreže

(3) Namjena svake građevne parcele određena je putem oznake parcele što je prikazano na listu 1: Detaljna namjena površina i na listovima 3: Uvjeti gradnje. Uvjeti su dati za slijedeće vrste radova i građevina:

za rekonstrukciju i izgradnju stambenih građevina (S) za rekonstrukciju i izgradnju građevina mješovite namjene - stambeno/poslovne

(turističke) (M1) za rekonstrukciju/izgradnju građevine mješovite namjene - stambeno/poslovne

(M2) za rekonstrukciju javne i društvene namjene - vjerske (D7) za uređenje javnih zelenih površina – javni parkovi (Z1) za uređenje zaštitnih zelenih površina (Z) za izgradnju planiranog infrastrukturnog sustava i mreža.

(4) Prostorni uvjeti smještaja građevina, veličina parcele, oblik parcele smještaj građevina na parceli za sve građevne parcele iz stavka 2 ovog članka ucrtani su na grafičkom listu 3b: Uvjeti gradnje, a brojčani pokazatelji s veličinama i katnošću građevina dani su u Tablici u poglavlju 2.2.1. Tekstualnog obrazloženja DPU-a, a koja je predmet ovih izmjena i dopuna.

članak 3

3.2.1. Veličina i oblik građevnih čestica

(1) Veličina i oblik građevne parcele utvrđena je na grafičkim listovima 3a: Plan parcelacije i 3b: Uvjeti gradnje, a numerički pokazatelji kao što su veličina čestice, izgrađenost i iskorištenost dani su u Tablici u poglavlju 2.2.1. Tekstualnog obrazloženja DPU-a. (2) Koeficijent izgrađenosti (kig) je pokazatelj odnosa izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice.

(3) Izgrađenost građevne čestice istovjetna je s koeficijentom izgrađenosti (kig) iz posebnog propisa. Koeficijent izgrađenosti kig je odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice (zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže).

(4) U izgrađenost građevne parcele ne ulaze:

- potpuno ukopane etaže tj. etaže koje se u cijelosti nalaze ispod razine konačno uređenog terena,

- otvoreni bazeni i druge vodene površine, ukoliko lice vodene površine nije više od 1,0 m od konačnog zaravnatog terena mjereno u svakoj točki bazena,

- otvoreni balkoni prema javnoj prometnoj površini (regulacijskoj liniji) istaknuti do 1,0 m izvan razine pročelja građevine,

- dijelovi građevine kao što su istaci, strehe krovova, vijenci, oluci erte i sl. do 0,5 m izvan razine pročelja građevine,

- elementi uređenja okoliša u razini terena ili najviše do 1,0 m iznad razine uređenog terena (prilazne stepenice, vanjske komunikacije, igrališta, uređeni pokrovi cisterni ili septičkih jama i sl.),

- pergole, staklenici, sjenice, fontane te posude i pomoćne strukture za nasade, - ograde, portali, potporni zidovi - kolni pristupi, manipulativne površine i parkirališta.

(5) Površina zemljišta pod građevnom česticom ne smije biti veća od površine gradivog dijela građevne čestice. Ukoliko je kig različiti od površine za izgradnju primjenjuje se nepovoljniji kriterij.


2013.

10

(6) Kod građevnih parcela koje su već u cijelosti ili djelomice izgrađene, pod najmanjom izgrađenošću podrazumijeva se postojeća izgrađenost.

(7) Koeficijent izgrađenosti kig za stambenu namjenu (ovisno o tipologiji izgradnje) iznosi:

za samostojeće građevine - za parcele površine do 500 m 2 – 0,3 do 0,5 - za parcele površine od 501 do 1000 m 2 – 0,2 do 0,4 - za parcele površine od 1001 do 2000 m 2 – 0,1 do 0,3

za poluugrađene građevine - za parcele površine do 250 m 2 – 0,33 do 0,55 - za parcele površine od 251 do 500 m 2 – 0,25 do 0,45

- za parcele površine iznad 500 m 2 - 0,15 do 0,35

za ugrađene građevine za parcele površine do 200 m2 – 0,35 do 0,65 za parcele površine od 201 do 500 m2 – 0,25 do 0,5 za parcele površine iznad 500 m2 - 0,15 do 0,45

Iznimno, kod interpolacija ugrađenih građevina na građevnim parcelama manjima od 200 m2, iznosi 1,0.

(8) Koeficijent izgrađenosti kig za mješovitu namjenu (M1) iznosi:

od 0,1 i 0,3.

(9) Koeficijent izgrađenosti kig za mješovitu namjenu (M2) iznosi:

od 0,1 i 0,65.

(10) Zadržava se postojeća izgrađenost parcele javne i društvene namjene (D7).

(11) Iskorištenost građevne čestice iskazuje se koeficijentom iskorištenosti. Koeficijent iskorištenosti –kis je odnos građevinske (bruto) površine građevina i površine građevne čestice.

(12) Koeficijent iskorištenosti parcele kis, određuje se kao trostruki iznos utvrđenog kig-a ne može iznositi više od 1,5. Izuzetno, kod ugrađenih građevina, na parcelama do 250 m2, kis može biti do 3,0.

članak 4

3.2.2. Veličina i površina građevine

(1) Veličina te oblik površine za izgradnju građevina utvrđena je na grafičkom listu 3b: Uvjeti gradnje, a numerički pokazatelji dani su u Tablici u poglavlju 2.2.1. Tekstualnog obrazloženja DPU-a. (2) Visina građevine od kote konačno uređenog terena do vijenca krova ne smije biti veća od 7,0 metara do ruba krovnog vijenca.

(3) Iznad maksimalne visine može se izvoditi krovna konstrukcija maksimalne visine od 3,2 m mjereno od vijenca građevine do sljemena krovišta, računajući i strojarnice dizala, postolja za klimatizacijske i slične uređaje, te ograde na krovovima nagiba krovnih ploha manjih od 5% koje mogu biti maksimalne visine do 1,2 m iznad vijenca građevine.

(4) Kod rekonstrukcije postojećih i izgradnje novih građevina u ulici Grote (označenim u tablici u poglavlju 2.2.1. Tekstualnog obrazloženja DPU-a) maksimalna visina određuje se sukladno konzervatorskim uvjetima. Visina građevine tada može biti viša ili niža od one određene ovim odredbama za provođenje, ali ne viša od najviše građevine u neprekinutom


2013.

11

uličnom nizu. Pod visinom vijenca susjedne građevine smatra se visina vijenca mjerena na uličnom pročelju.

(5) Najveća katnost stambene građevine ne smije prijeći dvije nadzemne etaže, te korisno potkrovlje, odnosno Po+P+1+Pk (podrum + prizemlje i jedan kat sa stambenim potkrovljem). To znači da su ukupno dozvoljene 4 (četiri). Veća katnost moguća je samo ukoliko se radi o postojećoj katnosti ili ukoliko se to utvrdi konzervatorskim uvjetima.

(6) Najveća katnost građevine mješovite namjene ne smije prijeći dvije nadzemne etaže, odnosno Po+P+1 (podrum + prizemlje i jedan kat). To znači da su ukupno dozvoljene 3 odnosno 3 (tri) etaže, odnosno iznimno su moguće 4 (četiri) etaže ukoliko građevina ima više podrumskih etaža. Veća katnost moguća je samo ukoliko se radi o postojećoj katnosti ili ukoliko se to utvrdi konzervatorskim uvjetima.

(7) Zadržava se postojeća visina i katnost građevine javne i društvene namjene (D7).

(8) Podrumom se smatra najniža razina (etaža) građevine kod koje kota gornjeg ruba pripadajuće stropne konstrukcije nije viša od 1,0 metra od kote konačno uređenog terena na najnižem dijelu građevne parcele neposredno uz predmetnu građevinu, na način da se okolni prirodni ili nasuti teren izravno naslanja na sve obodne zidove pročelja zgrade, i nije odvojen od zgrade potpornim zidovima.

(8) Podrum je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.

Građevine mogu imati više više podrumskih etaža, s tima da ukupni broj etaža ne može biti veći od 4 etaže u bilo kojem presjeku kroz građevinu.

(9) Potkrovljem (stambenim potkrovljem) se podrazumijeva najviša razina građevine koja završava kosim krovom, a čiji je nadozid najviše 1,2 metara iznad kote gornje plohe posljednje stropne ploče. Pristup potkrovlju se mora predvidjeti isključivo unutar zgrade.

(10) Potkrovlje je moguće izvesti, ako nije u suprotnosti s konzervatorskim uvjetima i odredbama ovog DPU-a.

članak 5

3.2.3. Namjena građevina

(1) Namjena građevnih parcela određena je putem oznake parcele što je prikazano na listu 1: Detaljna namjena površina i na listovima 3: Uvjeti gradnje.

(2) Pod stambenim građevinama podrazumijevaju se obiteljske samostojeće, ugrađene i poluugrađene građevine sa najviše četiri zasebne stambene jedinice.

(3) Na površinama stambene namjene ne mogu se graditi građevine za proizvodnju, skladišta, servisi te sadržaji koji bukom i mirisom ometaju stanovanje.

(4) Stambene građevine mogu imati i manje poslovne prostore (mješovita namjena: tihi obrt, trgovine, ured i sl.), ali najmanje 70% bruto površine osnovne građevine mora biti namijenjeno stambenim dijelovima zgrade.

(5) Građevine u mješovitoj namjeni – stambeno/poslovnoj (turističkoj) M1 planirane su za realizaciju projekta grada hotela, odnosno za izgradnju rezidencijalnih vila sa ukupnim planiranim kapacitetom od oko 300 ležaja. U ovoj zoni se mogu graditi i uređivati građevine pretežito stambene namjene ili poslovne turističko-smještajne građevine.

(6) Smještajne građevine-vile mogu imati samo jednu namjenu dok su u funkciji jedinstvene poslovne organizacije "grada hotela". Izdvajanjem iz organizacije građevine se mogu prenamijeniti u stambenu namjenu.


2013.

12

(7) Građevina u mješovitoj namjeni – stambeno/poslovnoj M2 planirana je za izgradnju i uređenje građevine stambene i/ili općenite trgovačko-uslužne poslovne namjene.

(8) U zoni M2 stambena ili poslovna funkcija mogu koristiti od 0-100% raspoloživih površina, u korist ili na uštrb druge namjene.

(9) Društvenoj namjeni – vjerskoj, namijenjen je prostor u istočnom dijelu obuhvata - crkva Sv. Jurja sa svojim okruženjem.

članak 6

3.2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

(1) Na grafičkom listu 3b: Uvjeti gradnje, vidljiva je maksimalna površina unutar koje se mogu smjestiti građevine na parceli te obavezni građevni i regulacijski pravac.

(2) Izgradnja građevina na građevnim parcelama određenim ovim DPU-om može se odvijati isključivo unutar granica gradivog dijela parcele, izuzev već spomenutih dijelova građevine u čl. 3 (stavak 3 i 4).

(3) Veličina i oblik tih zona proizlazi iz planirane građevinske linije, veličine parcela, zahtjeva za najmanjom udaljenosti od ruba parcele te mogućnosti prilaza za interventna vozila.

(4) Zgrade se mogu graditi na međi u slučaju kada se radi o izgradnji zamjenske građevine, kada se radi o izgradnji zgrade prislonjene uz već postojeću ili planiranu susjednu građevinu na međi (odnosno interpolaciji) ili u skladu s ovim DPU-a. U slučaju da se zgrada gradi na međi tada se ona smatra poluugrađenom i moguće je na susjednoj parceli izgraditi zgradu na istoj međi. U tom slučaju bočni zid mora biti izveden kao vatrootporan i bez ikakvih otvora, a sljeme krova mora obvezno biti okomito na bočnu među. Postojeće zgrade na međi mogu se obnavljati unutar postojećih tlorisnih i visinskih veličina.

(5) Pomoćne građevine mogu se graditi u suglasju sa prikazom na listu 3b: Uvjeti gradnje i tablicom u poglavlju 2.2.1. Tekstualnog obrazloženja DPU-a. Pomoćne građevine na pojedinim građevnim parcelama mogu se graditi unutar površine označene kao gradivi dio čestice - ostale građevine te unutar površina označenih kao gradivi dio čestice - osnovna namjena.

(6) Prema tome pomoćne građevine mogu biti: prislonjene uz osnovnu građevinu na istoj građevnoj parceli; ili odvojene od osnovne građevine na istoj građevinskoj parceli, na otvoreni način, ili poluotvoreni način (na međi, prislonjene uz već postojeću pomoćnu građevinu iste namjene na susjednoj građevinskoj parceli, ako se građevine grade od vatrootpornog materijala).

(7) Regulacijski pravac je pravac koji određuje položaj građevine u odnosu na granicu građevne čestice prema javnoj prometnoj površini (pravac povučen granicom koja razgraničuje prometnu površinu od površine građevne čestice). Regulacijski pravac unutar obuhvata DPU-a istovjetan je granici građevinske čestice (definirano specifičnim uvjetima na lokaciji).

(8) Građevni pravac određuje položaj građevina u odnosu na granicu građevne čestice/regulacijski pravac i predstavlja zamišljeni pravac na kojem se obvezatno smješta dio pročelja građevine.

(9) Izvan obveznog građevnog pravca može se graditi sve određeno čl. 3 (stavak 3 i 4) te se mogu postavljati reklamne table, panoi, natpisi, jarboli za zastave, informacijski i rasvjetni stupovi te priključni elementi infrastrukture, a sve u okviru građevne čestice i ako ne ugrožavaju nesmetan prolaz interventnim i dostavnim vozilima.


2013.

13

članak 7

3.2.5. Oblikovanje građevina

(1) Arhitektonsko oblikovanje građevina, te građevinski materijali koji će se upotrijebiti moraju biti primjereni tipologiji krajolika, tj. istarskom prostoru i tradiciji, u skladu s uobičajenim načinom građenja i lokalnim uvjetima.

(2) U dijelu područja obuhvata koji je predložen za zaštitu (zona C), oblikovanje će se definirati uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.

(3) Unutar M1 namjene nije dozvoljen kvadratičan tlocrtni oblik, već pravokutan, "L" ili drugi razvedeni tlocrt, izuzev postojećih zgrada. Međusobni odnos stranica pravokutnog tlocrta trebao bi biti između 1:1,5 do 2,5. Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora, u pravili pravilu, biti u korist dužine pročelja.

(4) Krovišta građevine moraju biti plitka, kosa, izvedena kao dvostrešna odnosno raščlanjena na više krovnih ploha ovisno od tlocrta građevine, nagiba između 18º i 23º, a pokrov mora biti crijep ili kupa kanalica, ali i drugi materijali upotrebljavani u tradicijskoj arhitekturi.

(5) Ravni krov dozvoljen je samo kod građevina M1 i M2 namjene, a u manjem dijelu i kod građevina stambene namjene.

(6) Izvan zona povijesnih graditeljskih cjelina moguća je u manjem dijelu izvedba upuštenih krovnih terasa, a prilikom osvjetljavanja potkrovnih prostorija dozvoljena je izgradnja krovnih prozora te korištenje-postavljanje “sunčanih” kolektora. Njihova postava mora biti u okviru krovne plohe građevine pri čemu mogu pokriti samo do 50% njezine površine.

(7) Zgrade moraju biti izgrađene od čvrstoga građevnoga materijala koji je vatrootporan i vodootporan. Ako se koristi drvena građa tada ona mora biti zaštićena premazom koji osigurava osnovne protupožarne uvjete.

članak 8

3.2.6. Uređenje građevnih čestica

(1) Pejzažno oblikovan i uređen dio građevne parcele ne smije biti manji od 10% ukupne površine parcele za stambenu namjenu te 30% ukupne površine parcele za mješovitu namjenu, izuzev postojećih parcela sa izgrađenošću većom od 80%.

(2) Ograde oko građevne parcele trebaju biti zidane, zidano žbukane, kamene, betonske, zelene živice, uz kombinaciju niskog punog zida i transparentne metalne ograde.

(3) Postojeće kamene suhozide, kao specifičan izraz lokalnog graditeljstva, treba u najvećoj mogućoj mjeri očuvati u izvornom obliku. Oštećene suhozide treba rekonstruirati koristeći autohtoni materijal, prateći granice originalnih vlasničkih međa.

(4) Prema uličnoj strani ograda ne može biti viša od 1,5 m, a na međi prema susjednim česticama najveće visine od 2,0 m. Iznimno, ograde mogu biti više od 1,5 m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja ili stvaranja urbane slike ulice ili trga. Kameno ili betonsko podnožje ulične ograde ne može biti više od 1,3 m.

(5) Kod građevina M1 i M2 namjene dozvoljeno je formiranje korti (zatvorenih dvorišta) sa ograda višim od 1,5 m radi zaštite građevine i načina njezina korištenja.

(6) Ograda svojim položajem, visinom i oblikovanjem ne smije ni na koji način ne smije ugroziti preglednost kolne površine i tako smanjiti sigurnost prometa.


2013.

14

članak 9

3.2.7. Smjernice za postavljanje manjih montažnih građevina i drugih montažnih naprava

(1) Manje montažne građevine (tipizirani kiosci) i druge montažne naprave (konstrukcije za oglašavanje i sl.) postavljaju se u skladu s odgovarajućim općinskim propisom, pod uvjetom da se radi o građevinama najveće visine 3,5 m i najveće površine 12 m2.

(2) Kioske je moguće postavljati samo na javnim površinama, dok je pokretne naprave, urbanu opremu (klupe, košare za otpatke, posude za cvijeće, ulična rasvjeta i dr.) i druge privremene tvorevine (reklamne i oglasne ploče, reklamni stupovi i dr.) moguće postavljati na javnim i privatnim površinama. Njihova postava moguća je ako su zadovoljeni uvjeti iz PPU-a, UPU-a Općine Bale ili ovog DPU-a te važećih zakona i propisa.

(3) Kiosci, pokretne naprave i druge tvorevine trebaju biti smješteni tako da ne umanjuju preglednost, da ne ometaju promet pješaka i vozila i da ne narušavaju održavanje i korištenje postojećih komunalnih građevina.

(4) Takve građevine i naprave moraju biti izvedene od trajnih i kvalitetnih materijala, a njihovo oblikovanje mora biti usklađeno s ambijentom u kojem će se postaviti. Ukoliko se takve građevine i naprave postavljaju na području povijesne cjeline Bala i na području prostornih međa kulturnog dobra potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog konzervatorskog odjela.

(5) Nije dozvoljena postava velikih (jumbo) reklamnih panoa na način da zaklanjaju vizure prema povijesnoj jezgri i preglednost raskrižja.

članak 10

3.3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I

TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM I MREŽOM ELEKTRONIČKIH

KOMUNIKACIJA

(1) Svi infrastrukturni zahvati na području DPU-a moraju se obavljati tako da se prethodnim istraživanjima osigura ispravnost zahvata i onemogući narušavanje kakvoće tala bilo kakvim oštećenjima ili onečišćenjima.

članak 11

3.3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže

(1) Cestovna i ulična mreža prikazana je na grafičkim listovima br. 1: Detaljna namjena površina i 2a: Promet.

(2 Kod izrade glavnog projekta pojedinih prometnica, moguća su manja odstupanja od trasa utvrđenih ovim Planom. Izgradnja i uređenje planiranih i postojećih prometnica raditi će se u suglasju s pravilima sigurnosti u prometu, pravilima tehničke struke, te obvezatno na temelju odgovarajuće tehničke dokumentacije.

(3) Širina zaštitnog pojasa županijskih javnih cesta je 40 metara.

članak 12

Glavne ulice

(1) Na području DPU-a planirana je rekonstrukcija ulice Grote koja se pruža sredinom obuhvata od sjevera prema jugu i do sada je bila glavna ulica na području obuhvata. Rekonstrukcija je planirana sa širinom kolnika 5,5 m i uređenim nogostupom.


2013.

15

(2) Novoplanirana ulica paralelna sa ulicom Grote sa istočne strane, postaje glavna ulica sa širinom kolnika od 6,0 m i dvostranim nogostupom.

članak 13

Sabirne i stambene ulice

(1) Sabirne ulice planirane su sa koridorima širine kolnika 6,0 m i sa obostranim nogostupom širine 1,5 (1,6) m te iznimno širine kolnika 5,5 m te jednostranim nogostupom širine 1,5 m s obzirom da se radi o izgradnji ulice na trasi postojeće.

(2) Stambene ulicu planirane su sa širinom kolnika 5,5 m i sa uglavnom jednostranim nogostupom širine 1,5 m.

članak 14

Promet u mirovanju

(1) Javna parkirališta mjesta planirana su uz Javne zelene površine (Z1-2, Z1-3 i Z1-5) sa ukupnim brojem mjesta 49, od čega su 4 mjesta za osobe smanjene pokretljivosti.

(2) S obzirom na namjenu parcele potreban broj parkirališno – garažnih mjesta iznosi:

- stambena jedinica 1,2 PGM (stan, apartman, studio)

- osobne usluge 40 PGM na do 1000 m2 BRP-a - trgovine 1/na 10 m2 BRP-a - obrti 40 PGM na do 1000 m2 BRP-a - ostale poslovne djelatnosti 20 PGM na do 1000 m2 BRP-a - ugostiteljska 1/na 10 m2 BRP-a, odnosno 40 PGM na 1000 m2 BRP-a - ugostiteljsko-turistička 30 PGM na 1000 m2 BRP-a

(smještaj) (prema posebnim propisima ovisno o kategoriji)

(3) Parkirališno – garažna mjesta potrebno je osigurati na parceli.

(4) Na samoj građevnoj parceli treba osigurati i mjesto za dostavu, kako se zaustavljanjem dostavnog vozila ne bi ometalo normalno odvijanje prometa.

članak 15

Površine za javni prijevoz (stajališta)

(1) Na području obuhvata nisu planirana stajališta javnog prijevoza.

članak 16

Veće kolno-pješačke površine i pješačke površine

(1) Na području DPU-a planirane su kolno-pješačke ulice kao pristupi do ugrađenih i poluugrađenih građevina širine 5,5 m.

(2) Na području DPU-a planirane su pješačke ulice širine 2, odnosno 3 m koje izuzev pješačke ulice uz crkvu sv. Jurja završavaju na višenamjenskom igralištu odnosno amfiteatru unutar javnih parkova.

(3) Preostale manje kolno pješačke površine i pješačke površine označene su na grafičkom prilogu 2a. Promet. Izuzetak su pješački nogostupi uz postojeće i planirane prometnica. Za popločenje se može koristiti kamen, prefabricirani betonski elementi u boji, ali nikako ne šuplji elementi. Završna hodna ploha mora biti tako obrađena da se opasnost od sklizanja svede na najmanju moguću mjeru.


2013.

16

članak 17

3.3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže

(1) Temeljem Zakona o telekomunikacijama (NN 53/94, 122/03, 158/03 i 60/04) investitor je dužan za svaku građevinu na svojoj građevnoj parceli izgraditi distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju (DTK) za priključak građevine na telekomunikacijsku mrežu, a građevina mora imati telekomunikacijsku instalaciju.

(2) Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje telekomunikacijske mreže (DTK) mogu se podijeliti na:

d uvjeti za gradnju DTK mreže po javnim površinama (glavne trase),

d uvjeti za priključke pojedinih objekata na javnu DTK mrežu,

d uvjeti za smještaj određenih elemenata DTK mreže na javnim površinama (javne telefonske govornice, kabelski izvodi - samostojeći, na stupu, na zidu, u zidu, kabineti, UPS).

(3) Uvjeti za gradnju DTK mreže po javnim površinama (glavne trase): Pristup građenju telekomunikacijske mreže je takav da se gradi distributivna telekomunikacijska kabelska kanalizacija (DTK). Za izgradnju DTK koriste se cijevi PVC Ø 110, PHD Ø 75 i PHD Ø 50. Za odvajanje, ulazak TK mreže u objekt te skretanje, koriste se montažni HT zdenci tipa D1, D2 i D3. Dimenzije rova za polaganje cijevi DTK u pješačkoj stazi ili travnatoj površini iznose prosječno 0,4x0,8 m. Dimenzije rova za polaganje cijevi DTK preko kolnika iznose prosječno 0,4x0,1,2m. Za odvajanje DTK preko kolnika se koriste HT zdenci s nastavkom (D1E, D2E, D3E).

(4) Uvjeti za priključke pojedinih objekata na javnu DTK mrežu: Kod izdavanja posebnih uvjeta također se uvjetuje izgradnja privodne distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) od objekta do granice vlasništva zemljišta na kojem se objekt gradi a prema uvjetima telekomunikacijskog operatora, odnosno organizacije koja je nadležna za građenje, održavanje i eksploatiranje DTK mreže. Do svakog poslovnog ili stambenog objekta predvidjeti polaganje najmanje dvije (2) cijevi najmanjeg promjera Ø 50 mm. Priključenje poslovnih i stambenih objekata na DTK je moguće izvesti zajednički s preostalim infrastrukturnim priključcima (elektroenergetski, vodoopskrbni i kanalizacijski) prema uvjetima navedenim u Zakonu o telekomunikacijama, koji uređuje radove u blizini telekomunikacijskih objekata i opreme. U blizini telekomunikacijskih objekata, opreme i spojnog puta ne smiju se izvoditi radovi ili podizati nove građevine koje bi ih mogle oštetiti ili ometati njihov rad. Ukoliko je potrebno izvesti određene radove ili podignuti novu građevinu, investitor mora unaprijed pribaviti suglasnost vlasnika dotičnog telekomunikacijskog objekta, opreme i spojnog puta radi poduzimanja mjera zaštite i osiguranja njihova nesmetanog rada.

(5) Uvjeti za smještaj određenih elemenata telekomunikacijske mreže na javnim površinama: Za pojedine elemente telekomunikacijske mreže potrebno je osigurati odgovarajući prostor:

d javna telefonska govornica 1 m2

d ormar(kabinet) za smještaj UPS-a 10-20 m2

d kabelski izvodi - prema projektnom rješenju (ne zahtjeva se poseban prostor za smještaj)

d montažni kabelski zdenci – prema projektnom rješenju (smještaju se na trasi rova – gabariti zdenaca su tipizirani).


2013.

17

članak 17

3.3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja mreže elektroničkih komunikacija

Linijska i točkasta infrastruktura fiksnih komunikacija

(1) Postojeće i planirane građevine i mreže elektroničke komunikacije prikazane su na kartografskom prikazu 2B. Elektroničke komunikacije uz napomenu da se trase koje su određeni ovim DPU-a mogu mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju predviđenu ovim DPU-a.

(2) Razvoj mreže elektroničkih komunikacija potrebno je planirati u skladu sa suvremenim tehnološkim rješenjima. Vodove treba izvoditi podzemno na za to propisima određenim dubinama.

(3) Za izgradnju javne komunikacijske mreže u pravilu se koriste PVC cijevi. Za odvajanje, ulazak mreže u građevine te skretanja, koriste se montažni zdenci.

(4) Dimenzije rova za polaganje cijevi u pješačkoj stazi ili travnatoj površini iznose prosječno 0,4 x 0,8 m. Dimenzije rova za polaganje cijevi preko kolnika iznose prosječno 0,4 x 1,2 m.

(5) Omogućiti postavljanje svjetlovodnih razdjelnih ormara vanjskih za na stup ili sa postoljem, za smještaj pasivne opreme (svjetlovodna pristupna mreža topologije P2MP).

(6) U postupku provedbe dokumenata prostornog uređenja potrebno je uvjetovati izgradnju priključnog voda podzemno od građevine do granice vlasništva zemljišta na kojem se građevina gradi prema uvjetima regulatora i posebnih propisa.

(7) Instalacije unutar građevina treba projektirati i izvoditi prema važećem Pravilniku o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu.

(8) U blizini građevina elektroničkih komunikacija, opreme i spojnog puta ne smiju se izvoditi radovi ili podizati nove građevine koje bi ih mogle oštetiti ili ometati njihov rad. Ukoliko je potrebno izvesti određene radove ili podignuti novu građevinu, sukladno posebnim propisima potrebno je pribaviti suglasnost vlasnika komunikacijskog voda, opreme i spojnog puta radi poduzimanja mjera zaštite i osiguranja njihova nesmetanog rada.

(9) Pojedini elementi mreže elektroničkih komunikacija (primjerice ormari (kabineti) za smještaj UPS-a ili čvora za smještaj aktivne opreme, kabelski izvodi, montažni kabelski zdenci i sl.) mogu se postavljati na površine predviđene za infrastrukturne sustave i mreže te unutar prometnih koridora.

Pokretne komunikacije

(10) Izgradnja infrastrukture elektroničkih komunikacija u pokretnoj mreži vršiti će se u skladu sa važećim zakonima i podzakonskim aktima. Točne lokacije građevina elektroničke komunikacijske infrastrukture u pokretnoj mreži ne određuju se u grafičkom dijelu plana. Zone elektroničke komunikacijske infrastrukture (u radijusima 500, 750, 1000 i 1500 m) utvrđuju se prostornim planom županije.

(11) Antenski sustavi elektroničkih komunikacija u pokretnoj mreži mogu se graditi kao krovni prihvati ili krovni stupovi. U području obuhvata plana nije moguća izgradnja samostojećih stupova.

(12) U cilju zaštite zdravlja ljudi ne smiju se prekoračivati temeljna ograničenja i granične razine propisane posebnim propisom u pogledu zaštite od elektromagnetskih polja.


2013.

18

3.3.3. Uvjeti gradnje i rekonstrukcije energetske mreže

članak 18

Plinoopskrba (1) Mreža plinoopskrbe prikazana je na kartografskom prikazu 2c. uz napomenu da se trase koje su određeni ovim DPU-a mogu mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju predviđenu ovim DPU-a.

(2) Prije početka radova na iskopu rova za srednje tlačni ili niskotlačni plinovod izvođač je dužan obavijestiti nadležne komunalne radne organizacije o početku radova, te od istih zatražiti provjeru trase postojećih instalacija.

(3) Izradom projektne dokumentacije odrediti će se točan položaj plinske mreže, kako situacijski tako i visinski te tlak u plinovodu na mjestu spoja.

(4) Profili cjevovoda kao i kućni priključci biti će definirani prilikom izrade projektne dokumentacije.

(5) Do izgradnje plinoopskrbne mreže, sukladno posebnim propisima dozvoljeno je postavljanje spremnika za propan – butan.

članak 19

Elektroopskrba

(1) Planirane građevine priključuju se na niskonaponsku mrežu podzemnim kablom, odnosno na način propisan od HEP-a, DP "Elektroistra" Pula, pogon Rovinj. Trase koje su određene ovim DPU-a mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju predviđenu ovim DPU-a.

(2) Područje se napaja iz TS koja se nalazi izvan područja obuhvata. Na području obuhvata planirano postavljanje novog SN kabela (20 kV) koji će polaziti od TS te izlazi iz područja obuhvata.

(3) Niskonaponska mreža planirana je iz novih, ali i iz postojećih SSRO-a. Radi postizanja boljeg i sigurnijeg napajanja predviđeno je povezivanje SSRO-a (ROZ-a) u prsten tj. s mogućnosti dvostrukog ili višestranog napajanja. Postojeća i planirana NN mreža bit će povezane. Nadzemnu niskonaponska mreža potrebno je zamijeniti podzemnom.

(4) Javnu rasvjetu prometnica treba postaviti u skladu sa predloženim idejnim rješenjem ovoga DPU-a. Stupovi javne rasvjete postavljaju se na rub pločnika ili na rub ceste (gdje ne postoji pločnik). (5) Izgradnju javne rasvjete prometnica, perivoja i trgova uskladiti s odlukama općine i distributera te u skladu s tim izraditi projektnu dokumentaciju.

3.3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja vodnogospodarske mreže

članak 20

Vodoopskrba

(1) Rješenje vodoopskrbe građevina u zoni obuhvata DPU-a dio je globalnog rješenja vodoopskrbe područja naselja Bale.

(2) Rješenjem prikazanim na list 2d. dat je prijedlog smještanja cjevovoda unutar obuhvata i orijentacioni profili vodovodne mreže koji će se u izradi tehničke dokumentacije dokazati


2013.

19

temeljem detaljnih hidrauličkih proračuna, a na osnovi usvojenih normi potrošnje. Kod izgradnje novih ili rekonstrukcije postojećih objekata vodoopskrbe, trase, koridori i površine vodova odnosno lokacije objekata određeni ovim DPU-a mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju predviđenu ovim DPU-a.

(3) Cjevovode obuhvaćene ovim DPU-a, a koji će biti pod nadležnošću Istarskog vodovoda d.o.o. predvidjeti od nodularnog lijeva.

(4) Predložene izmjene profila tranzitno-opskrbnog cjevovoda uskladiti sa nadležnim komunalnim poduzećem, a ovisno o planovima razvoja vodoopskrbnog podsustava.

(5) Raspored hidranata na vodovodnoj mreži postaviti u glavno/izvedbenim projektnim dokumentacijama obzirom na Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06).

članak 21

Odvodnja otpadnih voda

(1) Na području obuhvata ovog DPU-a planiran je razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda.

(2) Sustavi odvodnje otpadnih voda i odvodnje oborinskih voda prikazan je na kartografskom prikazu 2e, u mjerilu 1:1000. Prikaz je usmjeravajućeg značenja. Kod izgradnje novih ili rekonstrukcije postojećih objekata odvodnog sustava, trase, koridori i površine vodova odnosno lokacije objekata određeni ovim DPU-a mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju predviđenu ovim DPU-a.

(3) Točne dionice određuju se glavnom/izvedbenom projektnom dokumentacijom, na temelju snimka i ispitivanja vodotjesnosti postojeće kanalizacije, kao i kontrolnog hidrauličkog proračuna.

(4) Otpadne vode iz kuhinja i restorana obavezno se moraju prije upuštanja u sustav obraditi na separatoru ulja i masti. Iznimno, nadležna komunalna organizacija može propisati i druge uvjete pročišćavanja, u skladu s prihvatnim mogućnostima izgrađenog sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.

(5) Svi postojeći, kao i budući objekti moraju se priključiti na javni sustav odvodnje. Uvjete priključenja pojedinih građevina i čestica na izgrađeni sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda propisuje nadležna komunalna organizacija.

(6) Do izgradnje istog dozvoljava se privremena izgradnja sabirnih jama uz uvjet redovitog pražnjenja i održavanja istih. Sabirna jama mora biti potpuno ukopana. Udaljenost sabirne jame od susjedne međe mora biti najmanje 3,00 metra. Nakon dovršetka izgradnje cjelovitog sustava odvodnje, sve građevine i građevinske parcele moraju se priključiti na mrežu u roku od 6 mjeseci.

(7) Zbrinjavanje odnosno odvodnju oborinskih voda u načelu treba osigurati prirodi bliskim načinima. Čiste odnosno neznatno onečišćene oborinske vode (oborinske vode krovnih površina, pješačkih staza i sl.) treba razlijevati po okolnom terenu odnosno ponirati u podzemlje.

(8) Za oborinske vode za koje postoji opasnost da su ili da će biti onečišćene (oborinske vode prometnica s velikim intenzitetom prometa, zauljene površine i sl.) izgrađuje se zaseban sustav otvorenih i/ili zatvorenih kanala. Prije ispuštanje takvih oborinskih voda potrebna je odgovarajuća obrada (pjeskolov/mastolov odnosno odjeljivač ulja i benzina ili neka druga mjera). Mjera obrade detaljnije se razrađuje glavnom/izvedbenom projektnom dokumentacijom.

(9) Ispuštanje vode iz bazena za kupanje vrši se preko kontrolnog okna predviđenog za uzimanje uzoraka.


2013.

20

članak 22

3.4. UVJETI UREĐENJA I OPREME ZELENIH POVRŠINA

(1) DPU-a predviđene su dvije grupe zelenih površina, a to su javne zelene površine koje obuhvaćaju javne parkove (Z1) te zaštitne zelene površine (Z). Zelene površine prikazane su na grafičkim listovima 1: Detaljna namjena površina i 3: Uvjeti gradnje, a numerički pokazatelj kao što je veličina čestice dan je u Tablici u poglavlju 2.2.1..

(2) Na zelenim površinama nije moguća izgradnja nikakvih građevina ako to nije ovim DPU-om omogućeno. Iznimno je moguće, ako ne postoje druge mogućnosti, smjestiti kioske i manje infrastrukturne građevine.

(3) Na svim zelenim površinama moguća je postava dječjih igrališta, sjenice te ostale urbane opreme, kao i prezentacija kulturne baštine. Za sva nova igrališta potrebno je izraditi idejno rješenje uređenja igrališta sa prijedlogom za njegovo pejzažno uređenje.

(4) Za ulično zelenilo uz javne zelene površine predviđen je pojas dubine do 5 metara gdje će se posaditi drvored i gdje je moguće urediti parkiralište.

(5) Javni parkovi mogu se uređivati trasiranjem pješačkih staza te sadnjom zelenila. Na Z1-2 planirano je uređenje višenamjenskog igrališta, a na Z1-5 uređenje višenamjenskog amfiteatra.

(6) Zaštitne zelene površine Z oblikovane su za potrebe zaštite okoliša (postojeće vegetacije, zaštita od buke, zaštita zraka i druge zaštitne zone).

članak 23

3.5. UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ILI OSJETLJIVIH CJELINA I

GRAĐEVINA

(1) Posebno vrijednim i osjetljivim područjima i cjelinama smatramo: predjele zaštite prirodne i kulturne baštine; gradske parkovne, perivojne i šetališne površine.

(2) Uvjeti uređenja područja, koja se štite mjerama očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina, navedeni su u poglavlju 3.6. ovih Odredbi.

(3) Za izgled i svrhovito korištenje planiranih dijelova naselja od osobitoga su značenja javni parkovi opisani u poglavlju 3.4. ovih Odredbi.

članak 24

3.6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I

AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

(1) Za područje obuhvata DPU-a na koje će se proširiti zaštita povijesne jezgre (zona C - ucrtano na listu 3b) nužno je ishođenje posebnih uvjeta Konzervatorskog odjela u Puli.

(2) Sanacija crkve sv. Jurja i uređenje njenog okoliša provesti će se temeljem uvjeta nadležnog Konzervatorskog odjela u Puli.


2013.

21

članak 25

3.7. POSEBNI UVJETI ZAŠTITE LJUDI I DOBARA

(1) Mjere zaštite određene su Planom, a temelje se na polazištima i ciljevima DPU-a, pri čemu je organizacija i namjena prostora planirana integralno s planiranjem zaštite, a što se posebno ističe u sljedećim planiranim elementima:

načinom gradnje, gustoćom izgrađenosti i gustoćom stanovanja prema stupnju konsolidiranosti prostora za urbano područje grada;

gradnjom gušće ulične mreže;

povećavanjem broja ulazno-izlaznih cestovnih priključaka;

planiranom visinom građevina;

mjerama za zaštitu i sklanjanje stanovništva, uz obveznu gradnju skloništa prema posebnim propisima i normativima koji uređuju ovo područje;

mjerama za zaštitu od požara, uz obvezno osiguravanje svih elemenata koji su nužni za učinkovitu zaštitu od požara prema posebnim propisima i normativima koji uređuju ovo područje .

(2) Projektnom dokumentacijom treba dokazati da je konstrukcija objekata otporna na rušenje od elementarnih nepogoda i da u slučaju ratnih razaranja rušenje objekata neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim objektima.

(3) Izgradnja spremišta za naftu i rezervoara za plin izvodi se prema posebnim uvjetima PU Istarske.

članak 26

3.8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

(1) Otpad se može odlagati na samo za to određena mjesta. Odvoz smeća, ambalaže i krupnog otpada treba regulirati putem nadležnog komunalnog poduzeća. Krupni se otpad ne smije odlagati u okoliš. Zabranjuje se ispuštanje bilo kakvih otpadnih voda u okoliš. Opasne i štetne tvari potrebno je skladištiti u odgovarajućim posudama smještenim na vodonepropusnoj podlozi, na način da se spriječi razlijevanje u kanalizaciju ili po okolnom terenu. (2) Na većim prometnim površinama gdje se očekuje duže zadržavanje osobnih i ostalih vozila cjelokupnu oborinsku odvodnju odvesti preko separatora ulja. (3) DPU-om je određeno da posebna pažnja treba posvetiti postojećim vrijednostima čovjekove okoline: reljefu i zelenilu, ambijentima, mjestima okupljanja i sastajanja ljudi te ulicama, komunalnoj opremljenosti i komunalnoj opremi. Iz toga slijedi da je nužno provesti slijedeće radnje:

d Zaštita zraka – postojeće i planirano zelenilo pridonijeti će smanjenju prašine u zraku;

d Zaštita od buke - izvor buke ovog područja ostaju okolne (postojeće) prometnice, ali mogućnosti za ozbiljnije smanjenje ovako nastale buke, osim sadnje drveća uz prometnice, nema.

d Ako se u nekoj od građevina planira sadržaj koji je potencijalni izvor buke, potrebno je uz glavni projekt izraditi i projekt fizike zgrade gdje će se utvrditi posebni uvjeti za sprječavanje širenja buke u bliži i dalji okoliš.

d Nakon ugradnje uređaja i opreme razina buke u okolišu se ne smije povećati u odnosu na postojeću.

d Odlaganje otpada - potrebno je u sklopu svih novih zgrada, odnosno njihovih parcela, na odgovarajući i zadovoljavajući način riješiti problem odlaganja kućnog i reciklažnog otpada.


2013.

22

d Mjesto za odlaganje otpada treba asfaltirati, ograditi zidom i osigurati što kraći pristup sa javne prometne površine.

d Otpad je potrebno odvojeno sakupljati, i provoditi mjere nadzora i praćenja postupanja s otpadom.

d Odlaganje otpada

d Gospodarenje otpadom provoditi će se sukladno Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, županijskom planu gospodarenja otpadom i Planu gospodarenja otpadom Općine Bale te prema metodologiji šireg lokalnog područja.

d Unutar područja obuhvata pretpostavlja se nastanak komunalnog, ambalažnog, građevnog, električnog i elektroničkog otpada koji treba uključiti u sustav izdvojenog skupljanja korisnog otpada.

d Na području obuhvata potrebno je uspostaviti sustav gospodarenja komunalnim otpadom te riješiti odvojeno skupljanje pojedinih korisnih komponenti komunalnog otpada.

d Komunalni otpad potrebno je prikupljati u tipizirane posude za otpad ili veće metalne kontejnere s poklopcem.

d Korisni dio komunalnog otpada treba sakupljati u posebne kontejnere (stari papir, staklo, PET ambalaža, istrošene baterije i sl.).

d Posude/kontejnere za skupljanje komunalnog otpada kao i za prikupljanje korisnog otpada treba smjestiti na parcelu građevine za svaku građevinu pojedinačno ili skupno ovisno o projektu i posebnim uvjetima komunalnog poduzeća.

d Posude/spremnike na javnim površinama postavlja se tako da je do njih omogućen pristup komunalnom vozilu, te da ne ometaju normalno prometovanje na javnim prometnim površinama (preglednost raskrižja, pješaka i osoba s invaliditetom).

d Postupanje s industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama te opasnim otpadom provodi se u skladu s posebnim propisima.

članak 27

3.9. MJERE PROVEDBE PLANA

(1) Nakon donošenja ovog DPU-a potrebno je izraditi u parcelacijski elaborat uz rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. (4) Dozvoljavaju se manja odstupanja od planom utvrđenih granica građevinskih parcela u postupcima formiranja okućnica prema stvarnom stanju na terenu. .


2013.

23

OPĆINA BALE


I.2. OSNOVNI DIO PLANA

GRAFIČKI DIO

(kartografski prikazi)

GRAFIČKI DIJELOVI PLANA KOJI SE MIJENJAJU: 1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 2A. PROMET 2B. ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE 2C. ELEKTROOPSKRBA 2D. VODOOPSKRBA 2E. ODVODNJA OTPADNIH VODA 3A. PARCELACIJA 3B. UVJETI GRADNJE


2013.

24

OPĆINA BALE


II. OBVEZNI PRILOZI

II.1. OBRAZLOŽENJE PLANA


2013.

25

UVOD

Detaljni plan uređenja područja Grote na snazi je od 2008.godine (Službeni glasnik Općine Bale br. 01/08).

Općinsko vijeće Općine Bale donijelo je Odluku o izradi Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja područja Grote (Službeni glasnik Općine Bale br.02/13).

Ciljane Izmjene i dopune Plana temelje se i na članku 83. stavak 6. Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“ broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), kojim je utvrđeno da se prethodna rasprava ne provodi u postupku ciljane izmjene i dopune plana ako je to utvrđeno odlukom o izradi plana.

Tijekom izrade Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja područja Grote posebne uvjete dali su:

- Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Uprava za zaštitu prirode, Zagreb, (KLASA: 612-07/13-57/125; URBROJ: 517-07-2-2-13-2 od 15.05.2013.g.)

- Hrvatski Telekom, Odjel za upravljanje dokumentacijom, energetsko strojarskom i mrežnom infrastrukturom, Zagreb, (T4,5- JOP, od 04.05.2013.g.)

- Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava istarska, Sektor unutarnjih i inspekcijskih poslova, Pula (BROJ: 511-08-19/1-152/9-13.A.N. od 03.05.2013.g.)

- Županijska uprava za ceste Istarske županije, Pazin (KLASA: 340-01/12-12/77; URBROJ: 2163/1-12/03-11-13-20 od 07.05.2013.g.)

- Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Puli, Pula (KLASA: 612-08/06-10/4020; URBROJ: 532-04-11/5-13-16 od 02.05.2013.g.)

- Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Područni ured za zaštitu i spašavanje, Pazin (KLASA: 350-02/13-01/01; URBROJ: 543-10-01-13-26 Od 22.04.2013.g.)

- HAKOM, Zagreb (KLASA: 350-05/13-01/161; URBROJ: 376-10/SV-13-2 (JŠ) od 23.04.2013.g.)

- Istarska županija, UO za održivi razvoj, Odsjek za zaštitu prirode i okoliša, Pula (KLASA: 350-01/13-01/19; URBROJ: 2163/1-08-02/3-12-2 od 26.04.2013.g.)

- Hrvatske ceste d.o.o., Zagreb (KLASA: 350-02/2013-01/174; URBROJ: 345-311/516-2013-2/DS od 25.04.2013.g.)

- Ministarstvo obrane, Uprava za materijalne resurse, Sektor za nekretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša. Služba za graditeljstvo i zaštitu okoliša (KLASA: 350-02/13-01/95; URBROJ: 512M3-020201-13-2 od 25.04.2013.g.)

- Javna ustanova, Zavod za prostorno uređenje Istarske županije (KLASA: 350-03/13-03/07; URBROJ: 2163/1-20-01/9-13-02 od 24.04.2013.g.)

- Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za slivove sjevernog Jadrana, Rijeka (KLASA: 350-02/13-01/0000231; URBROJ: 374-23-1-13-02 od 25.04.2013.g.).

Pristigli uvjeti, zahtjevi i mišljenja ugrađeni su na odgovarajući način u tekstualni i grafički dio Izmjena i dopuna Plana.


2013.

26

RAZLOZI ZA IZRADU IZMJENA I DOPUNA DPU-A

Razlozi za izmjene i dopune Plana su potreba za usklađenjem prostorno planske dokumentacije sa promijenjenim ciljevima i zadacima društvenog razvitka.

Ciljanim izmjenama i dopunama Plana pristupa se radi prenamjena katastarskih čestica:

- k.č. 3638/7 iz Z1-3 u M1;

- k.č. 3679 i zgr.č. 296/5 iz Z1-4 u M1;

- k.č. 3861/2 iz Z-5 u M1;

- smanjenje građevne čestice M1-4 (k.č. 3741) prema površini u katastarskom operatu.

Detaljni plan uređenja područja Grote na snazi je od 2008.g. U tom razdoblju došlo je do promjena koje zahtijevaju prilagodbu i usklađenje sa zakonskom regulativom, ali i sa stvarnim stanjem i potrebama. U području obuhvata Plana intenzivna je izgradnja novih građevina i rekonstrukcija postojećih, te opremanje komunalnom i drugom infrastrukturom.

Ciljevi izrade Izmjena i dopuna Plana je omogućiti bržu realizaciju zahvata u prostoru koji su od interesa za Općinu Bale.

Temeljem interesa i zahtjeva investitora koji su značajni za razvoj, uređenje, oblikovanje i gradnju, proizišla je potreba za izradom Izmjena i dopuna Plana. Kako je došlo do promjene imovinsko-pravnih odnosa, potrebno je i usklađenje planskih rješenja s programima izgradnje.

OBRAZLOŽENJE IZMJENA

U smislu usklađenja Plana sa Važećom zakonskom regulativom u Odredbama za provođenje usklađena je:

d terminologija „podruma“ prema važećem Zakonu o prostornom uređenju i gradnji

d elektroničkih komunikacija prema važećem Zakonu o elektroničkim komunikacijama

d te odlaganja otpada prema zahtjevima UO za održivi razvoj, Odsjek za zaštitu prirode i okoliša Istarske županije.

Zaštita kulturne baštine

Ministarstvo kulture izvršilo je reviziju registracije zaštićene povijesne jezgre Bala, te je doneseno novo rješenje o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra za kulturno-povijesnu (urbanističku) cjelinu naselja Bale Ministarstva kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine od 22.02. 2012. nakon čega je izvršen upis u Registar kulturnih dobara RH – Listu zaštićenih kulturnih dobara pod br. Z-5635.

Rješenjem Ministarstva kulture kao kulturno dobro zaštićena je crkva sv. Nikole u Balama i upisana u Registar kulturnih dobara RH - Listu zaštićenih kulturnih dobara pod br. Z-4812 koja se nalazi južno od područja Grote izvan granice obuhvata.

Izmjena u dijelu namjene površina

Namjena površina izmijenjena je sukladno zahtjevima, a usklađeno sa izvedenim stanjem i važećim PPUO-om Bale i UPU-om naselja Bale, kako je prikazano na grafičkom prilogu.


2013.

27

oznaka parcele

Površina

planirane

parcele

(Pp)

Najveća

ukupna

tlocrtna

površina

glavne

građevine

Najveća

ukupna

tlocrtna

površina

pomoćne

građevine

Koeficijent

izgrađenosti

parcele kig

moguća katnost

glavne

građevine

moguća

katnost

pomoćne

građevine

Koeficijent

iskorištenosti

kis

m 2 m 2 aps. aps. aps. aps.

S-1 318 112 0 0,35

S-2 163 45 0 0,28

S-3 317 65 0 0,21

S-4 698 235 0 0,34

S-5 1165 197 0 0,17

S-6 1163 375 26 0,34 P

S-7 1014 127 0 0,13

S-8 239 149 0 0,62

S-9 1974 293 0 0,15

S-10 1099 206 0 0,19

S-11 616 60 0 0,10 Po+P+1+Pk 0,3

S-12 476 190 0 0,40 Po+P+1+Pk 1,2

S-13 438 143 0 0,33 Po+P+1+Pk 1,0

S-14 731 269 0 0,37 Po+P+1+Pk 1,1

S-15 343 80 0 0,23

S-16 250 80 0 0,32

S-17 250 80 0 0,32

S-18 250 80 0 0,32

S-19 250 80 0 0,32

S-20 250 80 0 0,32

S-21 250 80 0 0,32

S-22 250 80 0 0,32

S-23 321 80 0 0,25

S-24 321 80 0 0,25

S-25 250 80 0 0,32

S-26 250 80 0 0,32

S-27 325 80 0 0,25

S-28 234 49 0 0,21

S-29 140 30 0 0,21

S-30 148 29 0 0,20

S-31 312 92 0 0,29

S-32 193 60 0 0,31

S-33 306 67 0 0,22

S-34 535 119 0 0,22

S-35 667 119 0 0,18

S-36 308 80 0 0,26 Po+P+1+Pk 0,5

S-37 254 74 0 0,29 Po+P+1+Pk 0,5

S-38 262 76 0 0,29 Po+P+1+Pk 0,5

STAMBENA NAMJENA

ODREDIT ĆE

SE SUKLADNO

UVJETIMA

NADLEŽNOG

KONZERVATO

RSKOG

ODJELA

ODREDIT ĆE

SE SUKLADNO

UVJETIMA

NADLEŽNOG

KONZERVATO

RSKOG

ODJELA

ODREDIT ĆE

SE

SUKLADNO

UVJETIMA

NADLEŽNOG

KONZERVAT

ORSKOG

ODJELA

ODREDIT ĆE

SE

SUKLADNO

UVJETIMA

NADLEŽNOG

KONZERVAT

ORSKOG

ODJELA

Površine pojedinačnih sadržaja i namjena date su u slijedećem prikazu:

r.br. oznaka namjena površina %

1 S stambena namjena 45217,0 23,7%

2 M1 mješovita namjena (stambeno/poslovna – turistička) 39273,0 20,6% M2 mješovita namjena (stambeno/poslovna) 2390,0 1,3%

3 D7 javna i društvena namjena (vjerska) 1012,0 0,5%

4 Z1 javne zelene površine 53161,0 27,9% Z zaštitne zelene površine 15547,0 8,2%

5 IS infrastrukturni sustavi i mreže 33990 17,8% ukupno: 190590,0 100

2.1.1. Izmjene i dopune Iskaza prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina (označeno crveno)


2013.

28

oznaka parcele

Površina

planirane

parcele

(Pp)

Najveća

ukupna

tlocrtna

površina

glavne

građevine

Najveća

ukupna

tlocrtna

površina

pomoćne

građevine

Koeficijent

izgrađenosti

parcele kig

moguća katnost

glavne

građevine

moguća

katnost

pomoćne

građevine

Koeficijent

iskorištenosti

kis


S-39 324 80 0 0,25 Po+P+1+Pk 0,7

S-40 334 80 0 0,24 Po+P+1+Pk 0,7

S-41 433 80 0 0,18 Po+P+1+Pk 0,6

S-42 250 80 0 0,32 Po+P+1+Pk 1,0

S-43 250 80 0 0,32 Po+P+1+Pk 1,0

S-44 325 80 0 0,25 Po+P+1+Pk 0,7

S-45 330 80 0 0,24 Po+P+1+Pk 0,7

S-46 250 80 0 0,32 Po+P+1+Pk 1,0

S-47 250 80 0 0,32 Po+P+1+Pk 1,0

S-48 250 80 0 0,32 Po+P+1+Pk 1,0

S-49 439 80 0 0,18 Po+P+1+Pk 0,5

S-50 325 80 0 0,25 Po+P+1+Pk 0,7

S-51 250 80 0 0,32 Po+P+1+Pk 1,0

S-52 250 80 0 0,32 Po+P+1+Pk 1,0

S-53 263 85 0 0,32 Po+P+1+Pk 1,0

S-54 249 80 0 0,32 Po+P+1+Pk 1,0

S-55 337 80 0 0,24 Po+P+1+Pk 0,7

S-56 262 80 0 0,31 Po+P+1+Pk 0,9

S-57 212 80 0 0,38 Po+P+1+Pk 1,1

S-58 234 80 0 0,34 Po+P+1+Pk 1,0

S-59 254 80 0 0,31 Po+P+1+Pk 0,9

S-60 276 80 0 0,29 Po+P+1+Pk 0,9

S-61 388 129 0 0,33 Po+P+1+Pk 1,0

S-62 274 64 0 0,23 Po+P+1+Pk 0,7

S-63 250 80 0 0,32 Po+P+1+Pk 1,0

S-64 250 80 0 0,32 Po+P+1+Pk 1,0

S-65 250 80 0 0,32 Po+P+1+Pk 1,0

S-66 250 80 0 0,32 Po+P+1+Pk 1,0

S-67 361 80 0 0,22 Po+P+1+Pk 0,7

S-68 366 80 0 0,22 Po+P+1+Pk 0,7

S-69 250 80 0 0,32 Po+P+1+Pk 1,0

S-70 250 80 0 0,32 Po+P+1+Pk 1,0

S-71 250 80 0 0,32 Po+P+1+Pk 1,0

S-72 371 80 0 0,22 Po+P+1+Pk 0,6

S-73 651 147 0 0,23 Po+P+1+Pk 0,7

S-74 277 91 0 0,33 Po+P+1+Pk 1,0

S-75 266 86 0 0,32 Po+P+1+Pk 1,0

S-76 218 78 0 0,36 Po+P+1+Pk 1,1

S-77 163 53 0 0,33 Po+P+1+Pk 1,0

S-78 357 76 0 0,21 Po+P+1+Pk 0,6

S-79 386 78 0 0,20 Po+P+1+Pk 0,6

S-80 426 104 0 0,24 Po+P+1+Pk 0,7

S-81 413 104 0 0,25 Po+P+1+Pk 0,8

S-82 456 93 0 0,20 Po+P+1+Pk 0,6

S-83 473 103 0 0,22 Po+P+1+Pk 0,7

S-84 450 112 0 0,25 Po+P+1+Pk 0,7

S-85 528 112 0 0,21 Po+P+1+Pk 0,6

S-86 468 112 0 0,24 Po+P+1+Pk 0,7

S-87 517 112 0 0,22 Po+P+1+Pk 0,6

S-88 540 112 0 0,21 Po+P+1+Pk 0,6

S-89 586 112 0 0,19 Po+P+1+Pk 0,6

S-90 537 112 0 0,21 Po+P+1+Pk 0,6

S-91 552 112 0 0,20 Po+P+1+Pk 0,6

S-92 656 112 0 0,17 Po+P+1+Pk 0,5

STAMBENA NAMJENA


2013.

29

oznaka parcele

Površina

planirane

parcele

(Pp)

Najveća

ukupna

tlocrtna

površina

glavne

građevine

Najveća

ukupna

tlocrtna

površina

pomoćne

građevine

Koeficijent

izgrađenosti

parcele kig

moguća katnost

glavne

građevine

moguća

katnost

pomoćne

građevine

Koeficijent

iskorištenosti

kis


M1-1 1132 314 0 0,28 Po+P+1 0,8

M1-2 1441 367 0 0,25 Po+P+1 0,8

M1-3 1828 390 0 0,21 Po+P+1 0,6

M1-4 675 174 0 0,26 Po+P+1 0,8

M1-5 2831 435 0 0,15 Po+P+1 0,5

M1-6 1425 388 0 0,27 Po+P+1 0,8

M1-7 1788 429 0 0,24 Po+P+1 0,7

M1-8 1766 155 0 0,09 Po+P+1 0,3

M1-9 1096 62 0 0,06 Po+P+1 0,2

M1-10 1945 519 0 0,27 Po+P+1 0,8

M1-11 1377 318 0 0,23 Po+P+1 0,7

M1-12 1641 407 0 0,25 Po+P+1 0,7

M1-13 1619 422 0 0,26 Po+P+1 0,8

M1-14 1470 435 0 0,30 Po+P+1 0,9

M1-15 1293 416 0 0,32 Po+P+1 1,0

M1-16 1162 200 0 0,17 Po+P+1 0,5

M1-17 1162 200 0 0,17 Po+P+1 0,5

M1-18 1371 225 0 0,16 Po+P+1 0,5

M1-19 1604 309 0 0,19 Po+P+1 0,6

M1-20 1567 322 0 0,21 Po+P+1 0,6

M1-21 1440 225 0 0,16 Po+P+1 0,5

M1-22 2209 413 150 0,25 Po+P+1 P 0,8

M1-23 1101 152 0 0,14 Po+P+1 0,4

M1-24 1138 104 0 0,09 Po+P+1 0,3

M1-25 971 96 0 0,10 Po+P+1 0,3

M1-26 625 96 0 0,15 Po+P+1 0,5

M1-27 721 144 0 0,20 Po+P+1 0,6

M1-28 875 151 0 0,17 Po+P+1 0,5

39273 7868 150

M2-1 2390 460 0 0,19 0,6

41663 8328 150 0,20 0,6

STAMBENO - POSLOVNA (TURISTIČKA) NAMJENA

STAMBENO - POSLOVNA NAMJENA

UKUPNO (M1+M2) =Kig

UKUPNO

oznaka parcele

Površina

planirane

parcele

(Pp)

Najveća

ukupna

tlocrtna

površina

glavne

građevine

Najveća

ukupna

tlocrtna

površina

pomoćne

građevine

Koeficijent

izgrađenosti

parcele kig

moguća katnost

glavne

građevine

moguća

katnost

pomoćne

građevine

Koeficijent

iskorištenosti

kis


S-93 553 112 0 0,20 Po+P+1+Pk 0,6

S-94 472 112 0 0,24 Po+P+1+Pk 0,7

S-95 641 112 0 0,17 Po+P+1+Pk 0,5

S-96 736 112 0 0,15 Po+P+1+Pk 0,5

S-97 710 112 0 0,16 Po+P+1+Pk 0,5

S-98 670 112 0 0,17 Po+P+1+Pk 0,5

S-99 624 112 0 0,18 Po+P+1+Pk 0,5

S-100 561 112 0 0,20 Po+P+1+Pk 0,6

S-101 382 107 0 0,28 Po+P+1+Pk 0,8

S-102 439 86 0 0,20 Po+P+1+Pk 0,6

S-103 818 113 0 0,14 Po+P+1+Pk 0,4

S-104 614 112 0 0,18 Po+P+1+Pk 0,5

S-105 600 112 0 0,19 Po+P+1+Pk 0,6

S-106 600 112 0 0,19 Po+P+1+Pk 0,6

S-107 690 112 0 0,16 Po+P+1+Pk 0,5

45217 10730 26 3 0,6UKUPNO =Kig

STAMBENA NAMJENA


2013.

30

oznaka parcelePovršina planirane parcele

(Pp)

m2

Z1-1 1641

Z1-2 6906

Z1-3 4100

Z1-4 2055

Z1-5 7680

Z1-6 3736

Z1-7 5761

Z1-8 4186

Z1-9 2770

Z1-10 1330

Z1-11 10633

Z1-12 2363

53161

Z-1 584

Z-2 3055

Z-3 291

Z-4 688

Z-5 188

Z-6 517

Z-7 1078

Z-8 67

Z-9 262

Z-10 408

Z-11 844

Z-12 80

Z-13 804

Z-14 497

Z-15 1635

Z-16 146

Z-17 681

Z-18 1489

Z-19 119

Z-20 870

Z-21 1015

Z-22 229

15547

ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE

UKUPNO

JAVNE ZELENE POVRŠINE

UKUPNO

Napomena: Površine parcela, kao i površine postojećih građevina na parcelama dobivene su izračunom putem računala, stoga su moguća manja odstupanja, tako da se podaci u narednim tablicama trebaju promatrati isključivo kao planerska informacija.

Točni podaci o površinama pojedinih novoformiranih parcela i građevina na njima dobiti će se tek nakon detaljne i stručne geodetske izmjere na terenu.


2013.

31

OPĆINA BALE


II. OBVEZNI PRILOZI

II.2. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA


2013.

32

LITERATURA I IZVORI

1. Prostorni plan Istarske županije, (Službene novine Istarske županije br. 2/02, 1/05, 4/05 i 14/05-pročišćeni tekst, 10/08, 7/10, 16/11-pročišćeni tekst, 13/12)

2. Prostorni plan uređenja Općine Bale, Zavod za prostorno uređenje Istarske županije, Sl gl. Općine Bale 07/06

3. Urbanistički plan uređenja naselja Bale, Urbis 72 d.d. Pula, (Službeni glasnik Općine Bale 08/07)

4. Biološka i krajobrazna raznolikost Hrvatske, Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, Zagreb, prosinac, 1999.

5. Crkva u Istri, Osobe, mjesta i drugi podaci Porečke i Pulske biskupije, priredili M. Bartolić i I. Grah, Pazin 1999.

6. Ostali podaci raznih državnih institucija na razini države, županije i grada.

7. Detaljni plan uređenja područja Grote (Službeni glasnik Općine Bale 1/08).

8. Ostali podaci raznih državnih institucija na razini države, županije i grada.

9. Procjena ugroženosti od požara i plan zaštite od požara Općine Bale.

ZAKONI I PROPISI

o Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12)

o Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04, 135/10, 148/10, 9/11)

o Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 125/06, 86/06 i 16/07)

o Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12,

136/12)

o Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08, 57/11)

o Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13)

o Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09)

o Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11)

o Zakon o otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06, 110/07, 60/08, 87/09)

o Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08, 90/11)

o Zakon o zaštiti i spašavanju (NN 174/04,79/07, 38/09, 127/10)

o Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)

o Zakon o zapaljivim plinovima i tekućinama (NN 108/95 i 56/10)

o Zakon o eksplozivnim tvarima (NN 178/04, 109/07, 67/08 i 144/10)

o Zakon o vodama (NN 153/09, 130/11)

o Zakon o unutarnjim poslovima (NN 55/89, 29/91, 73/91, 19/92, 3/92, 76/94, 161/98, 128/99, 29/00, 53/00,

129/00 i 32/02)

o Uredba o klasifikaciji voda (NN 77/98, 137/08)

o Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10)

o Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 78/13)

o Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN

145/04)


2013.

33

o Uredba o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07)

o Uredba o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (NN 139/12)

o Uredba o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (NN 101/96 i 2/97)

o Plan intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, isp. 86/99, izmj. 12/01)

o Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/00 , 136/04, 85/06)

o Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i dr. objekti za zaštitu (NN 2/91, 74/93)

o Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 55/94, 142/03)

o Pravilnik o zapaljivim tekućinama (NN 54/99)

o Pravilnik o ukapljenom naftnom plinu (NN 117/07)

o Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (NN 93/98, 116/07 i 141/08)

o Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (NN 100/99)

o Pravilnik o zaštiti od požara u skladištima (NN 93/08)

o Pravilnik o uvjetima i načinu provedbe sigurnosnih mjera kod skladištenja eksplozivnih tvari (NN 26/09)

o Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja (NN 146/05)

o Pravilnik o zahvatima u prostorima u kojima tijelo nadležno za zaštitu od požara ne sudjeluje u postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja odnosno lokacijske dozvole (NN 115/11)

o Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06)

o Pravilnik o sadržaju plana zaštite od požara i tehnoloških eksplozija (NN 35/94, ispr.55/94)

o Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86, 76/07)

o Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN

38/08)

o Pravilnik o tehničkim normativima za skloništa (NN 53/91)

o Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN 47/06, 110/11)

o Uredba o unutarnjem ustrojstvu Državne uprave za zaštitu i spašavanje (NN 43/12)

o Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (NN 35/94, 110/05)

o Pravilnik o uređivanju šuma (NN 111/06, 141/08)

o Pravilnik o zaštiti šuma od požara (NN 26/03)

o Odluka o razvrstavanju javnih cesta (NN 66/13)

o Odluka Vlade Republike Hrvatske o popisu šumskih površina na kojima se može osnovati služnost radi podizanja višegodišnjih nasada (Hrvatske šume d.o.o.., web stranice)

o Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji (Sl.N 12/05, 2/11)

o Agenda 21, UNCED i druge donijete konvencije i po svim međunarodnim propisima obvezujući akti


2013.

34

OPĆINA BALE


II. OBVEZNI PRILOZI

II.3. ZAHTJEVI I MIŠLJENJA IZ ČL. 79. I ČL. 94.

ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI


2013.

53

OPĆINA BALE


II. OBVEZNI PRILOZI

II.6. SAŽETAK ZA JAVNOST


2013.

54

UVOD

Detaljni plan uređenja područja Grote na snazi je od 2008.godine (Službeni glasnik Općine Bale br. 01/08).

Općinsko vijeće Općine Bale donijelo je Odluku o izradi Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja područja Grote (Službeni glasnik Općine Bale br.02/13).

Ciljane Izmjene i dopune Plana temelje se i na članku 83. stavak 6. Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“ broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), kojim je utvrđeno da se prethodna rasprava ne provodi u postupku ciljane izmjene i dopune plana ako je to utvrđeno odlukom o izradi plana.

RAZLOZI ZA IZRADU IZMJENA I DOPUNA DPU-A

Razlozi za izmjene i dopune Plana su potreba za usklađenjem prostorno planske dokumentacije sa promijenjenim ciljevima i zadacima društvenog razvitka.

Ciljanim izmjenama i dopunama Plana pristupa se radi prenamjena katastarskih čestica:

- k.č. 3638/7 iz Z1-3 u M1;

- k.č. 3679 i zgr.č. 296/5 iz Z1-4 u M1;

- k.č. 3861/2 iz Z-5 u M1;

- smanjenje građevne čestice M1-4 (k.č. 3741) prema površini u katastarskom operatu.

Detaljni plan uređenja područja Grote na snazi je od 2008.g. U tom razdoblju došlo je do promjena koje zahtijevaju prilagodbu i usklađenje sa zakonskom regulativom, ali i sa stvarnim stanjem i potrebama. U području obuhvata Plana intenzivna je izgradnja novih građevina i rekonstrukcija postojećih, te opremanje komunalnom i drugom infrastrukturom.

Ciljevi izrade Izmjena i dopuna Plana je omogućiti bržu realizaciju zahvata u prostoru koji su od interesa za Općinu Bale.

Temeljem interesa i zahtjeva investitora koji su značajni za razvoj, uređenje, oblikovanje i gradnju, proizišla je potreba za izradom Izmjena i dopuna Plana. Kako je došlo do promjene imovinsko-pravnih odnosa, potrebno je i usklađenje planskih rješenja s programima izgradnje.

OBRAZLOŽENJE IZMJENA

U smislu usklađenja Plana sa Važećom zakonskom regulativom u Odredbama za provođenje usklađena je:

d terminologija „podruma“ prema važećem Zakonu o prostornom uređenju i gradnji

d elektroničkih komunikacija prema važećem Zakonu o elektroničkim komunikacijama

d te odlaganja otpada prema zahtjevima UO za održivi razvoj, Odsjek za zaštitu prirode i okoliša Istarske županije.


2013.

55

Zaštita kulturne baštine

Ministarstvo kulture izvršilo je reviziju registracije zaštićene povijesne jezgre Bala, te je doneseno novo rješenje o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra za kulturno-povijesnu (urbanističku) cjelinu naselja Bale Ministarstva kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine od 22.02. 2012. nakon čega je izvršen upis u Registar kulturnih dobara RH – Listu zaštićenih kulturnih dobara pod br. Z-5635.

Rješenjem Ministarstva kulture kao kulturno dobro zaštićena je crkva sv. Nikole u Balama i upisana u Registar kulturnih dobara RH - Listu zaštićenih kulturnih dobara pod br. Z-4812 koja se nalazi južno od područja Grote izvan granice obuhvata.

Izmjena u dijelu namjene površina

Namjena površina izmijenjena je sukladno zahtjevima, a usklađeno sa izvedenim stanjem i važećim PPUO-om Bale i UPU-om naselja Bale, kako je označeno na slici u nastavku:


2013.

56

oznaka parcele

Površina

planirane

parcele

(Pp)

Najveća

ukupna

tlocrtna

površina

glavne

građevine

Najveća

ukupna

tlocrtna

površina

pomoćne

građevine

Koeficijent

izgrađenosti

parcele kig

moguća katnost

glavne

građevine

moguća

katnost

pomoćne

građevine

Koeficijent

iskorištenosti

kis


M1-1 1132 314 0 0,28 Po+P+1 0,8

M1-2 1441 367 0 0,25 Po+P+1 0,8

M1-3 1828 390 0 0,21 Po+P+1 0,6

M1-4 675 174 0 0,26 Po+P+1 0,8

M1-5 2831 435 0 0,15 Po+P+1 0,5

M1-6 1425 388 0 0,27 Po+P+1 0,8

M1-7 1788 429 0 0,24 Po+P+1 0,7

M1-8 1766 155 0 0,09 Po+P+1 0,3

M1-9 1096 62 0 0,06 Po+P+1 0,2

M1-10 1945 519 0 0,27 Po+P+1 0,8

M1-11 1377 318 0 0,23 Po+P+1 0,7

M1-12 1641 407 0 0,25 Po+P+1 0,7

M1-13 1619 422 0 0,26 Po+P+1 0,8

M1-14 1470 435 0 0,30 Po+P+1 0,9

M1-15 1293 416 0 0,32 Po+P+1 1,0

M1-16 1162 200 0 0,17 Po+P+1 0,5

M1-17 1162 200 0 0,17 Po+P+1 0,5

M1-18 1371 225 0 0,16 Po+P+1 0,5

M1-19 1604 309 0 0,19 Po+P+1 0,6

M1-20 1567 322 0 0,21 Po+P+1 0,6

M1-21 1440 225 0 0,16 Po+P+1 0,5

M1-22 2209 413 150 0,25 Po+P+1 P 0,8

M1-23 1101 152 0 0,14 Po+P+1 0,4

M1-24 1138 104 0 0,09 Po+P+1 0,3

M1-25 971 96 0 0,10 Po+P+1 0,3

M1-26 625 96 0 0,15 Po+P+1 0,5

M1-27 721 144 0 0,20 Po+P+1 0,6

M1-28 875 151 0 0,17 Po+P+1 0,5

39273 7868 150

M2-1 2390 460 0 0,19 0,6

41663 8328 150 0,20 0,6

STAMBENO - POSLOVNA (TURISTIČKA) NAMJENA

STAMBENO - POSLOVNA NAMJENA

UKUPNO (M1+M2) =Kig

UKUPNO

Površine pojedinačnih sadržaja i namjena date su u slijedećem prikazu:

r.br. oznaka namjena površina %

1 S stambena namjena 45217,0 23,7%

2 M1 mješovita namjena (stambeno/poslovna – turistička) 39273,0 20,6% M2 mješovita namjena (stambeno/poslovna) 2390,0 1,3%

3 D7 javna i društvena namjena (vjerska) 1012,0 0,5%

4 Z1 javne zelene površine 53161,0 27,9% Z zaštitne zelene površine 15547,0 8,2%

5 IS infrastrukturni sustavi i mreže 33990 17,8% ukupno: 190590,0 100

Izmjene i dopune Iskaza prostornih pokazatelja za mješovitu namjenu:

Napomena: Površine parcela, kao i površine postojećih građevina na parcelama dobivene su izračunom putem računala, stoga su moguća manja odstupanja, tako da se podaci u narednim tablicama trebaju promatrati isključivo kao planerska informacija. Točni podaci o površinama pojedinih novoformiranih parcela i građevina na njima dobiti će se tek nakon detaljne i stručne geodetske izmjere na terenu.

Documents

IZMJENE I DOPUNE DETALJNOG PLANA UREĐENJA ......terena (prilazne stepenice, vanjske komunikacije, igrališta, uređeni pokrovi cisterni ili septičkih jama i sl.), - pergole, staklenici,