Izet Šabotić - Položaj Bošnjaka na širem tuzlanskom području neposredno nakon Drugog svjetskog rata

8/9/2019 Izet aboti - Poloaj Bonjaka na irem tuzlanskom podruju neposredno nakon Drugog svjetskog rata

1/32

265

Doc. dr. Izet aboti

Arhiv Tuzlanskog kantona

Poloaj Bonjaka na irem tuzlanskom podrujuneposredno nakon Drugog svjetskog rata

Saetak: U radu se govori o prilikama na irem tuzlanskom podruju

neposredno nakon Drugog svjetskog rata s posebnim osvrtom na stanje ipoloaj Bonjaka. Bonjaci su se nakon Drugog svjetskog rata nali u prilino

nezavidnom poloaju, izloeni brojnim represivnim mjerama od strane nove

vlasti. Te mjere predstavljale su direktan udar na njihova osnovna ljudska i

graanska prava, ali i njihov integritet. Znaajan e broj Bonjaka stradati

mimo sudskog procesuiranja, dok e drugi stradati traei spas na putu bez

povratka u tzv. marevima smrti koje dananja historiograja oznaava poj-

mom Bleiburki zloin. U marevima smrti nai e se i veliki broj Bonjakasa ireg tuzlanskoga podruja.

Potkraj Drugog svjetskog rata i neposredno nakon toga Bonjaci e biti

izloeni brojnim pritiscima. Znaajan broj uglednih Bonjaka biti e proglaen

dravnim neprijateljem, ime su stvoreni uvjeti za njihovo proganjanje te

provoenje mjera konskacije i eksproprijacije njihove imovine. Na taj nain

njihove porodice ostajale su bez elementarne ivotne egzistencije. Poseban

pritisak bit e izvren na Islamsku zajednicu, na njene duhovne i materijalne

vrijednosti mjerama poput ukidanja islamskih vjerskih kola, protjerivanjavjeronauke iz kola, oduzimanja imovine, procesuiranja vjerskih slubenika,

provoenja procesa skidanja zara i ferede i dr. Svi ti procesi imali su ne-

gativne posljedice na daljnju sudbinu Islamske zajednice i samih Bonjaka.

Pritisak na Bonjake vrio se i kroz ukidanje nacionalnih, kulturnih i huma-

nitarnih drutava. Posebnu je okrutnost nova vlast iskazala prema politikim

neistomiljenicima, procesuiranjem i provoenjem politikih procesa protiv

istih. Snaan pritisak od strane komunistike vlasti izvren je na lanove or-

Poloaj Bonjaka na irem tuzlanskom podruju neposredno nakon Drugog svjetskog rata


2/32

266

BONJACI I DRUGI SVJETSKI RAT - TOKOVI I POSLJEDICE

ganizacije Mladi Muslimani. Rukovodstvo i brojni lanovi ove organizaci-

je progonjeni su i isljeivani, te na kraju osueni na izuzetno visoke kazne

dugogodinje robije, a jedan je broj istaknutih lanova strijeljan. Procesi i

pritisci nove vlasti potkraj i neposredno nakon Drugog svjetskog rata ostavite brojne neeljene posljedice po Bonjake.

Kljune rijei: Bonjaci, ire tuzlansko podruje, Bosna i Hercego-

vina, nova komunistika vlast, Komunistika partija, prisile, progoni, sudski

procesi, konskacije, eksproprijacije, represalije, procesuiranje, suenje, ski-

danje zara i ferede.

Uvodne naznake

Neposredno nakon Drugog svjetskog rata politika situacija u Bosni i Her-

cegovini bila je optereena brojnim ratnim posljedicama. Iz Drugog svjetskog

rata Bosna i Hercegovina izala je s ogromnim ljudskim i materijalnim gubi-

cima. Stradalo je 541.717 stanovnika,1 a uniteno je oko 417.000 stambenih

objekata.2Od toga se broja vie od 103.000 odnosilo na stradanje Bonjaka.3

Da su Bonjaci procentualno bili najvei stradalnici u Drugome svjetskom ratunajbolje pokazuje tvrdnja Vladimira erjavia, koja glasi: Naziv najtraginije

jugoslavenske nacije ne nose Srbi, nego Muslimani, jer im je rat odnio 8,1%

stanovnitva.4Gubici su na irem tuzlanskom podruju takoer bili ogromni.

Samo na prostoru Tuzlanskoga sreza u toku Drugog svjetskog rata bilo je 4.852

rtve, 1.734 nestalih, i 3.730 onesposobljenih lica. Isto tako, porueno je 10.744

1 Vladimir erjavi, Gubici stanovnitva Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, (dalje: V.erjavi, Gubici stanovnitva Jugoslavije),Zagreb 1989., str. 61., Budimir Milii, Pogledna drutvene prilike sela u Bosni i Hercegovini 1945.-1953. godine,Prilozi,Institut za isto-riju Sarajevo, br. 29, Sarajevo-Wien 1994., str. 162.

2 Husnija Kamberovi, Prema modernom drutvu, Bosna i Hercegovina od 1945. do 1953.godine, (dalje: H. Kamberovi,Prema modernom drutvu), Teanj 2000., str. 18.,Borba,24.avgust 1946., str. 4.

3 Safet Bandovi,Ratna tragedija Muslimana, (dalje: S. Bandovi,Ratna tragedijaMuslimana). Novi Pazar 1993., str. 187.

4 V. erjavi, Gubici stanovnitva Jugoslavije, str. 70,


3/32

267

objekata, a oteeno njih 14.325, to je inilo negdje oko 55% ukupnih indu-

strijskih postrojenja.5Sve to imalo je utjecaja na status i poloaj stanovnitva, a

posebno na razvoj privrede ovog podruja u prvim godinama nakon rata.

U pogledu pismenosti neposredno nakon Drugog svjetskog rata stanjeje bilo veoma nepovoljno. Na prostoru Bosne i Hercegovine zavrenu os-

novnu kolu imalo je 662.002, ili 25,90% stanovnitva, dok je nepismenih

bilo 1.903.261, ili 74,10%.6Procent neprosvijeenih i nepismenih na irem

tuzlanskom podruju bio je izuzetno veliki. Osjeao se nedostatak velikog

broja prosvjetnog kadra, kolskih zgrada i uila. Godine 1945. na podruju

Tuzlanskoga okruga bilo je svega 78 kola sa 143 odjeljenja, 12.517 uenika

i 128 uitelja,7to je oteavalo normalizaciju ivota na ovom podruju nepos-

redno nakon Drugog svjetskog rata.

Stanovnitvo Bosne i Hercegovine bilo je optereeno brojnim vieslojnim

problemima. Po okonanju rata oko 60.000 bosankohercegovakih izbjeglica

zateklo se u Srbiji i 25.000 u Hrvatskoj. Od toga broja, njih 20.000 bilo je s Tuz-

lanskoga okruga. Nakon rata narod se trebao vratiti na svoja naputena ognjita.

Od maja 1945. do aprila 1946. godine u Bosnu i Hercegovinu vratilo se iz Sr-

bije 20.000, a iz Hrvatske 10.000 izbjeglica.8Prol bosanskohercegovakoga

drutva u poslijeratnom periodu karakterisala je vjerska, nacionalna i socijalnanehomogenost uvjetovana odreenim historijskim i drutvenim okolnostima.

Sve je to dovodilo do nacionalnih i vjerskih protivrjenosti, netrpeljivosti i

nepovjerenja, to je rezultat ratnih posljedica. Takva netrpeljivost bila je prisut-

na i unutar same Komunistike partije, pa je iz tih razloga veoma esto dolazilo

do nesporazuma, to je dovodilo do nestabilnosti partije, rasputanja partijskih

organizacija i smjenjivanja partijskih rukovodstava. Tako je bilo i na irem

tuzlanskom podruju. Zbog sveopeg meunacionalnog nepovjerenja i net-

5 Arhiv Tuzlanskog kantona (dalje: A TK), f - Okruni narodni odbor Tuzla (dalje:OKNOT), k-1, pov-1, dok. 15/15. (Ratna teta na Tuzlanskom srezu, od 28. juna 1945.godine).

6 ore Pejanovi, Stanovnitvo Bosne i Hercegovine, Nauna knjiga, Beograd 1955. (dalje:D. Pejanovi, Stanovnitvo BiH), str.102.

7 A TK, OKNOT, k-1, fasc. 1, dok. 239/45.(Izvjetaj Izvrnog odbora Okrunog narodnogodbora Tuzla, sa tree redovne sjednice od 28. decembra 1945. godine).

8 S. Bandovi,Ratna tragedija Muslimana, str.182.



4/32

268


rpeljivosti rasputene su partijske organizacije u Brkom, Lukavcu, Puraiu,

Bukviku i drugim mjestima na Tuzlanskom okrugu.9

U prvim godinama nakon uspostave nove vlasti na sloenost politike

situacije utjecale su brojne nepravilnosti nove vlasti prema stanovnitvu, tose reektovalo na njihov ivot, izmeu ostalog i po pitanju nepravilne raspod-

jele hrane, itarica, tekstila i slino, zbog ega su veoma esto bile izraene

albe, te estoke reakcije i negodovanja.10

Bosna i Hercegovina je 1945. godine, pored izrazito agrarne drutvene

strukture, bila ekonomski dosta zaostala zemlja, u kojoj je stanovnitvo, oso-

bito seosko, ivjelo u veoma tekim uvjetima. Loem ekonomskom stanju

neposredno nakon Drugog svjetskog rata doprinosila je loa putna infra-

struktura, te slabo razvijena privreda, bez industrije. Politika je situacija bila

optereena brojnim svjeim ratnim posljedicama. Meunacionalni odnosi bili

su proeti velikim nepovjerenjem i netrpeljivou, to je esto znalo eskalirati

i u meusobnim sukobima.

Proces uspostave nove vlasti

Komunisti su vlast zvanino preuzeli nakon parlamentarnih izboraodranih u novembru 1945. godine. Ti su izbori provedeni i pripremani u nede-

mokratskim uvjetima, gdje je proforme postojala tzv. Grolova opozicija, kojoj

su komunisti radi odravanja prividne demokracije dozvolili da egzistira, ali ne

i da politiki djeluje. Na takvo nedemokratsko djelovanje nove komunistike

vlasti nakon Drugog svjetskog rata upuene su otre reakcije od strane jugo-

slavenskih politikih krugova iz inozemstva, koji su uputili niz memoranduma

zapadnim saveznicima, traei obrazovanje demokratske vlade. Vlade VelikeBritanije i SAD uputile su 26. 10. 1945. godine otru notu jugoslavenskoj vladi

u povodu ostavke dr. Ivana ubaia, upozoravajui da bi apstiniranje opozicije

na izborima moglo biti tetno po meunarodni poloaj Jugoslavije.11

9A TK, f- Okruni komitet KPJ Tuzla (dalje: OK KP Tuzla), k-2, f-1, dok. Ic 45/1. (Zakljuaksa sastanka sreskih komiteta OK Okruga Tuzla, od 23. februara 1946. godine).

10 A TK, OK KP Tuzla, k -2, f-2, dok. Ic 452/1.

11 H. Kamberovi,Prema modernom drutvu, str. 30.


5/32

269

Politike prilike prvih parlamentarnih izbora u zemlji, kao posljedica

stranih meunacionalnih obrauna u toku rata bile su izuzetno zategnute. Ti

odnosi dodatno su zaotreni znaajnim prisustvom na terenu oruanih formacija

poraenih u ratu, gdje je posebno dobro bila organiziranasrpska reakcija, kojaje najsnanije djelovala, i kojoj je veliku podrku pruala pravoslavna crkva.

Snane reakcije protiv nove komunistike vlasti imala je i katolika crkva. Ove

snage stvorile su dodatnu nesigurnost kod naroda, to e imati odraza na iz-

bore. U borbi protiv ovih elemenata bila je ukljuena vojska ali i tzv. narodna

milicija. U tako nestabilnoj politikoj situaciji, nova vlast je 1. septembra 1945.

godine raspisala izbore za Ustavotvornu skuptinu Jugoslavije. Prije toga, vlasti

su uz veliku propagandu provele izbore za sreske i okrune narodne odbore,

kao nekakvu generalnu probu pred glavne izbore. Da je vlast po pitanju iz-

bora eljela staviti sve pod kontrolu pokazuju brojni primjeri politike agitacije

i pritisaka od strane pripadnika JA i OZN-e.12

Ono to je karakteriziralo ove izbore jeste injenica da je iz izbornoga prava

iskljuen znatan broj graana, pod parolom da su se ogrijeili o narodne inte-

rese. Nedemokratinost izbora potvrena je injenicom da je u Izbornom zakonu

bilo predvieno da se moe isticati samo savezna lista, to je unaprijed osigura-

valo pobjedu komunistima, koji su jedini mogli istaknuti saveznu listu. Premaslubenom izvjetaju Savezne izborne komisije, u cijeloj Jugoslaviji na biralita je

izalo 88,66% upisanih biraa, a savezna kandidatska lista Narodnog Fronta (NF)

dobila je 90,48%, prema 9,52%, koliko je dobila kutija bez liste. U Bosni i Her-

cegovini na biralite je izalo 92,53% upisanih biraa, lista NF dobila je 95,21%

glasova, a kutija bez liste 4,79% glasova. Karakteristino je da je najvei broj

brisanih iz birakih spiskova bio u Bosni i Hercegovini (oko 40.000 graana).13

Meutim, u ispravnost izbora i tanost zvaninih rezultata ima mnogo razloga zasumnju. U mnogim srezovima i mjestima deavalo se da je bilo vie glasova nego

to je bilo upisanih glasaa. Tako je u srezu Tuzla bilo upisano 24.527 biraa, a gla-

12 A TK, OK KP Tuzla, k-1, f-1, dok: 061/1, (Dopis Okrunog komiteta KPJ Tuzla upuenPokrajinskom komitetu za Bosnu i Hercegovinu, dana 18. septembra 1945., gdje se dostavljaspisak ocira JA i pripadnika OZN-e, koji su potrebni za predizbornu kampanju).

13 H. Kanberovi,Prema modernom drutvu, str. 39.



6/32

270


salo je 26.343.14Ovakvih primjera bilo je i u drugim srezovima i mjestima u Bosni

i Hercrgovini. Druga karakteristika vezana za ove izbore odnosi se na konstataciju

da su se Bonjaci procentualno najvie izjasnili za listu NF. Jedan od razloga za

to jeste svakako i pritisak koji je permanentno vren na njih, to potvruju brojniprimjeri, poput onih u Graanici ali i u drugim mjestima.15No bilo je i sluajeva

da su u organima vlasti izabrana lica koja nisu imala pravo glasa, a nepanjom su

se nala na birakom spisku, to je kasnije stvaralo odreene probleme.16

Po okonanju izbora i pobjede NF otpoelo je naglo guenje i ono malo

politikog pluralizma, ime je nova vlast eljela jasno pokazati kako e i na

koji nain vladati. Na sve to uslijedile su otre reakcije ambasada zapadnih

zemalja, a posebno Velike Britanije i SAD-a.

U Bosni i Hercegovini izbori za Ustavotvornu skuptinu odrani su 13.

oktobra 1946., a 1. decembra 1946. godine Skuptina je usvojila Ustav NR

Bosne i Hercegovine. Neto ranije, donesen je Zakon o narodnoj vladi, te

izvrena administativno-teritorijalna podjela Bosne i Hercegovine na 7 okru-

ga, 77 srezova, a Sarajevo je izdvojeno kao posebno podruje. Na ovaj nain

pravno je zaokruen sistem organizacije vlasti u Bosni i Hercegovini. U tom

sistemu vlasti jedan od okruga bio je tuzlanski, u iji sastav su ulazili srezovi:

bijeljinski, branski, gradaaki, loparski, zvorniki, srebreniki, trnavski, tuz-lanski, vlaseniki, kladanjski, lukavaki, modriki i tri gradska podruja: tuz-

lansko, bransko i bijeljinsko.17U organima vlasti u prvim godinama nakon

Drugog svjetskog rata bili su samo lanovi Komunistike partije, a dvije treine

ukupnog partijskog lanstva u Bosni i Hercegovini inili su Srbi. Srbi su inili

81,05% sekretara osnovnih organizacija KP Bosne i Hercegovine. U prvom

CK KP Bosne i Hercegovine (1948.), oko 70% lanova inili su Srbi iako su

14 H. Kamberovi, Prema modernom drutvu,str. 39.

15 A TK, f- Sreski komitet Saveza komunista Graanica, (dalje: SK SK G), dok. 1/45.

16 A TK, f- SK SK G, dok. 1/45. (Na podruju Mjesnog odbora Gornji Moranjci dogodilo seda su dva odbornika izabrana, a da nisu imala pravo glasa. Oni su izabrani na predizbornimkonferencijama i upisani u kandidatske liste. Nakon toga sreska komisija ponitila je izborova dva odbornika).

17 Sl. list Narodne Republike Bosne i Hercegovine, br. 11/45. (Na osnovu ove administra-tivno-teritorijalne podjele Bosna i Hercegovina je podijeljena na slijedee okruge: banjaluki,

bihaki, dobojski, hercegovaki, sarajevski, travniki i tuzlanski).


7/32

271

u ukupnom ueu stanovnitva inili 44,29%, dok je zastupljenost druga dva

ravnopravna naroda bila ispod ukupnog broja stanovnika. Tako da su Bonjaci

participirali sa 24,09%, a Hrvati sa 11,27%.18Na ovaj nain stvoreni su uvjeti

za potpuni monopol srpske komunistike elite, to e imati potpuni odraz nasva politika, nacionalna, vjerska i privredna kretanja u Bosni i Hercegovini,

pa time i na irem tuzlanskom podruju, ne samo u prvim godinama nakon

Drugog svjetskog rata, ve i sve vrijeme komunistike vladavine.

Posljedice odnosa nove vlasti prema Bonjacima

u prvim godinama nakon Drugog svjetskog rata

Kako je predmet naeg interesovanja status Bonjaka, odnosno odnos

nove vlasti prema Bonjacima krajem i neposredno nakon Drugog svjetskog

rata na irem tuzlanskom podruju, pokuat emo na osnovu dostupnih histo-

rijskih injenica ukazati na neke najznaajnije karakteristike tog odnosa.

Na drutvene prilike u Bosni i Hercegovini i posebno na status i poloaj

Bonjaka direktno su utjecali ratni dogaaji, ali i radikalni komunistiki odnos,

to je dovelo do zamrenih etnikih, meuvjerskih i ekonomskih odnosa koji su u

mnogim sluajevima poprimili represivne oblike. Nakon to se nova komunistikavlast odluno obraunala s najistaknutijim protivnicima komunistikog reima i

poiniocima zloina poinjenih tokom rata, ona zapoinje novu fazu represije s

ciljem radikalne drutvene preobrazbe kako bi se stvorili uvjeti za obrazovanje

jedne centralizirane i totalitarne drave. Na udaru nove vlasti bez rezerve nali

su se svi oni koji su na bilo koji nain imali dodira s okupatorskom vlau. U

tom brutalnom pohodu pobjednika u Drugom svjetskom ratu stradat e mnogi

neduni, bez sudskog procesuiranja i bez prava na odbranu.U Bosni i Hercegovini i na prostoru nekadanje Jugoslavije jo uvijek

nisu utvreni svi podaci o broju rtava i nainu stradanja istih. U vremenu od

1945. do 1990. godine nije se raspravljalo, niti postavljalo pitanje o stradanju

bonjakih rtava, posebno o stradanju krajem i neposredno nakon okonanja

Drugog svjetskog rata. Radi se o tekim ratnim zloinima tadanjih pobjed-

18 Vera Kac, Osnovno obiljeje socijalne strukture lanstva KPJ u Bosni i Hercegovini1945.-1953., PriloziInstituta za istoriju Sarajevo, br.22., Sarajevo 1986., str. 186.



8/32

272


nika, komunista. Ovi zloini se ve nekoliko godina istrauju pod projektom

Bleiburg, pri emu je objavljen znaajan broj historiografske literature i do-

kumentarne grae, posebno u Sloveniji i Hrvatskoj. Naalost, ovom pitanju

u Bosni i Hercegovini nije posveena potrebna panja. Rije je o stranimzloinima uinjenim od strane JA i komunistikih vlasti nad pripadnicima

razliitih oruanih formacija i izbjeglih civila s podruja nekadanje NDH

i prostora bive Kraljevine Jugoslavije, koji su od strane saveznikih snaga

(Britanaca) izrueni JA. injenice ukazuju na masovne egzekucije kod Mari-

bora, Zidanog Mosta, Celja, Dravograda, to potvruju naene masovne grob-

nice, njih 570.19Bleiburgje tako postao paradigma stradanja u savremenoj hi-

storiograji. On danas predstavlja masovna ubistva, muenja i druge zloine

poinjene od strane JA nad pripadnicima poraenih vojnih snaga i izbjeglih

civila u zavrnici rata i neposredno nakon rata. Bleiburki zloin nedvosmis-

leno predstavlja teko krenje zakona, obiaja ratovanja i meunarodnih prav-

nih akata koji su tada vaili. Ukupan broj rtava Bleiburkog zloina teko je

ustanoviti, ali se procjenjuje broj od 80.000 ljudi, najveim dijelom Hrvata,

ali isto tako i Bonjaka, Nijemaca, Slovenaca, Srba, Crnogoraca i drugih.20

O stradanju Bonjaka u tzv. marevima smrti sa ireg tuzlanskog

podruja najbolje pokazuju istraivanja grupe autora okupljenih oko asopisaGraaniki glasnik. Isti ve due vrijeme (od 2004. godine) istrauju ovu pro-

blematiku, te su u dva navrata (u 29. i 30. broju),objavili priloge pod nas-

lovom: rtvoslov bonjakog stanovnitva s podruja opine Graanica 1941-

1945,21i Graanlije u marevima smrti koji predstavljaju preliminarne re-

zultate koji se odnose na vangradsko i gradsko podruje22gdje je utvreno 407

rtava Bleiburkog zloina samo za vangradsko podruje Graanice, dok obra-

da podataka za gradsko podruje nije zavrena. Sve to upuuje da e broj stra-

19 Omer Hamzi, Izet Spahi, Graanlije u marevima smrti 1945. godine: iskazi preivjelih,Graaniki glasnik,br. 30, Graanica 2010., str. 80.

20Isto

21 Omer Hamzi, Edin akovi, rtvoslov bonjakog stanovnitva s podruja opineGraanica 1941.-1945., Graaniki glasnik, br. 29 (dalje: O. Hamzi, E. akovi, rtvoslovbonjakog stanovnitva Graanice), Graanica 2010., str. 92-122.

22 Graaniki glasnik,br.30, str. 80-104.


9/32

273

dalih biti znatno vei. Rezultati do kojih su autori ovog projekta doli ukazuju

da je broj stradalih na ovaj nain znatno vei nego cjelokupan broj rtava na

podruju opine Graanica u periodu 1941.-1945. godine.23Rije je o rtvama

zarobljenim i likvidiranim od strane JA, ukljuujui i umrle od posljedica tor-ture, izgladnjivanja i nehumanih uvjeta u zarobljenikim logorima.

Osim toga, od strane JA i komunistikih vlasti na podruju seoskog

dijela opine Graanica ubijeno je vie od 30 ljudi, neto vie njih stradalo

je na ovaj nain iz gradskog podruja. Veliki je broj nepoznanica o stradanju

Bonjaka na irem tuzlanskom podruju neposredno nakon Drugog svjetskog

rata. Brojni dostupni podaci ukazuju na surovu sudbinu stradanja Bonjaka,

poput Musi (Ibrahima) Osmana iz Doborovaca Donjih (20 godina), koji je

zarobljen od partizana u maju 1945. godine, odveden u logor u Tuzlu, odakle

se nije vratio; Dedi (Emina) Ibrahima, iz kahovice (Graanica), uhapenog

od UDB-e na neiju dojavu pod optubom da je ubio partizana, odveden u

Doboj i strijeljan 1946. godine. U Brijesnici je na taj nain stradalo vie oso-

ba, est je ubijeno od strane JA, a deset se vodi pod oznakom odstupilo.24U

tim tekim vremenima ljudi su stradali, a da im nije dokazana krivica. Takav

je sluaj i s Vehabovi Mehmedom iz Brijesnice, kojeg su pripadnici OZN-

e likvidirali zbog navodne saradnje s etnicima.25 Zabiljeena su stradanjaBonjaka i u drugim mjestima ireg tuzlanskog podruja. Posebno lo odnos

prema domaem bonjakom stanovnitvu iskazale su jedinice JA iz Srbije i

Crne Gore, koje su neposredno nakon Drugog svjetskog rata boravile na irem

tuzlanskom podruju. Brojni su sluajevi progona, maltretiranja, iivljavanja,

pa i likvidacija Bonjaka, a da se prethodno nije utvrdila krivica istim. Tako

su pripadnici Druge beogradske brigade odveli etiri Bonjaka iz mjesta Glo-

di i Novog Sela, srez Zvornik, a da ih nisu vratili.26

Pripadnici e ove brigade

23 O. Hamzi, E. akovi,rtvoslov bonjakog stanovnitva Graanice, str. 96

24 A TK, f- Sreski narodni odbor Graanica (dalje: SNO G), k-30, dok. br. 24/46, od 21.februara 1946. (Spisak od 16 lica sa podruja MNO Brijesnica, od kojih je njih 6 poginulo odstrane JA, a njih 10 je pobjeglo s okupatorom).

25 A TK, SK SK G, k-1, dok: 2/45.

26 A TK, f- OK KP Tuzla, k-1, f-1, dok. 014/1. (Dopis OK KPJ Tuzla Pokrajinskom komite-tu KPJ za Bosnu i Hercegovinu, br. 30/45 od 3 juna 1945. godine).



10/32

274


neto kasnije bez prethodne istrage i suenja likvidirati 15 Bonjaka iz mjesta

Grbavci kod Zvornika.27U mjestu Memii u istom srezu, komanda mjesta

oduzela je goveda i drugu stoku Bonjacima i podijelila Srbima.28 Bilo je i

drugih otvorenih pritisaka na bonjaku populaciju u Zvorniku,29

ali i drugimmjestima ireg tuzlanskog podruja i Bosne i Hercegovine, to je stvaralo

nesigurnost i nepovjerenje istih prema novoj vlasti.

Na udaru nove vlasti neposredno nakon Drugog svjetskog rata doi e i

brojne institucije, ustanove i pojedinci koji su na bilo koji nain mogli biti pre-

preka uspostavi totalitarnog komunistikog reima, poput vjerskih, kulturnih

i politikih ustanova, ponajvie bonjakih, ali i drugih. Politiko djelovanje

bit e strogo kontrolirano i suzbijano od strane Komunistike partije. Privatno

vlasnitvo ogranieno je i suzbijano konskacijama, nacionalizacijama, eks-

proprijacijama, raznim agrarnim i drugim upravnim mjerama s ciljem promjene

zateenih vlasnikih odnosa i uruavanja ekonomske i politike moi institucija

i pojedinaca. Izmiljenim optubama za neprijateljsko djelovanje i kolaboracio-

nizam, neovisno o stvarnoj ratnoj ulozi, uklonjeni su svi potencijalni politiki

suparnici KP. Teror i presija vreni su sustavno i sistematino i u oblasti obra-

zovanja, kulture i vjere. To se radilo veoma perdno, preko tzv. Zemaljske ko-

misije za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa,30koja je imalazadatak da prikupi podatke o djelovanju u ratnom periodu prije svega ugled-

nika, ali i kulturnih, obrazovnih i drugih ustanova i drutava. Navedeni su

27 A TK, f- OK KP Tuzla, k-1, f-1, dok. I b 13/1. (Izvjetaj Sreskog komiteta ZvornikOkrunom komitetu Tuzla od 23. jula 1945. godine).

28 A TK, f- OK KP Tuzla, k-1, f-1, dok. o14/1.

29 A TK, Sreski komitet Saveza komunista Zvornik (dalje: SK SK Zvornik), k 1, dok. 28/47.(Zejnelagi Muhamed iz Zvornika je kazao Mnogo je muslimana nestalo u prvim danimaosloboenja, kada jo nije bilo suda, a danas kada ima sud mnogi se hapse samo zato to suMuje).

30 A TK, GNO G, dok. 1158/45, od 28. avgusta 1945. godine. (Dopis Zemaljske komisijaFederalne Bosne i Hercegovine za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa, gdjese zahtijeva od strane SNO da najhitnije dostave ovoj Komisiji izvjetaj: u kojim jedinicamaokupatorske vojske i od kada do kada su boravili, u kojim mjestima su djelovali i u kojim

poduhvatima su suraivali i ko su im bili poznati komandanti i ociri). U vezi s ovim pro-cesom Dravna komisija za utvrivanje zloina uputila je proglas narodima Jugoslavije gdjedetaljno navodi uvjete o krivnji za ratne zloine i obaveze dravnih institucija i graana.


11/32

275

podaci koriteni u nedemokratskim sudskim procesima i kao pravna osnova za

zabranu djelovanja i uklanjanja pojedinaca iz javnoga ivota.

Posebno represivan odnos nove vlasti izvren je prema vjerskim za-

jednicama, pa tako i prema Islamskoj zajednici. U skladu s komunistikom,ateistikom doktrinom sve vjerske institucije bile su ugroene stalnim pritiskom

militantne ateistike propagande. Kakav e odnos imati nova vlast prema ovim

pitanjima najbolje e pokazati donoenje seta zakona kojima e biti limitirana

njihova prava. Donijeti su propisi o agrarnom maksimumu vjerskih institucija31

i konskaciji imovine.32Vlada NR Bosne i Hercegovine na sjednici od 12. fe-

bruara 1946. godine donijela je Zakljuak o obaveznoj likvidaciji erijatskih

sudova,33to e ubrzo biti provedeno u praksi. Predstavnici i rukovodne struk-

ture Islamske zajednice bile su pod konstantnim pritiskom i prismotrom, ostali

su bez kontakta s niim vjerskim slubenicima i organima. Jedan broj njih se

dobrovoljno ili po sili zakona povukao iz slube. Vjeronauka je pretvorena u

neobavezan predmet, iako se veliki broj uenika prijavio za pohaanje.34Da je

nova vlast vrila pritisak na roditelje ija su djeca pohaala vjeronauku poka-

zuju brojni primjeri na irem tuzlanskom podruju. Na podruju sreza Zvornik

vie od 300 roditelja uputilo je optube zbog spreavanja uenja vjeronauke u

31 lanom 7. Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji (Sl. List DFJ, br. 64/45, od 28.avgusta 1945. godine), utvreno je da se vjerskim institucijama oduzima povrina vea od10 hektara, a u sluajevima da su vjerske institucije posjedovale kulturno-historijske vrijed-nosti, taj iznos je bio 30 ha obradive zemlje i 30 ha ume.

32 Zakon o konskaciji imovine i izvrenju konskacije (Sl. Glasnik DFJ, br. 40/45, od12. juna 1945. godine). Ovim zakonom konskacija imovine ratnih zloinaca i njihovih

pomagaa bila je u nadlenosti sudova, dok je konskacija imovine lica njemake narodnostibila povjerena mjesnim i sreskim narodnim odborima.

33Zbornik dokumenata Narodna vlada Narodne Republike Bosne i Hercegovine 1945-1948(zapisnici),priredila Cvijovi Rosa, Sarajevo 1985., (Zapisnici sa sjednica Vlade odranih 5.

juna 1945. i 12. februara 1946. godine, gdje je dato Hamdiji emeliu da pripremi projekt uvezi s erijatskim sudovima i predloi Predsjednitvu Narodne skuptine njihovo ukidanje.

34 H. Kamberovi,Prema modernom drutvu,str.75.



12/32

276


kolama.35Snaan je pritisak vren i kada je rije o upranjavanju drugih vjer-

skih prava i obiaja poput posta za vrijeme mjeseca ramazana i slino.36Prema

raspoloivim podacima u 1946. godini na podruju okruga Tuzla privedeno je i

pritvoreno vie vjerskih slubenika zbog tzv. neprijateljskog djelovanja. Ust-vari, oni su doivjeli torturu samo zato to su bili privreni vjeri i to su potivali

vjerska naela.37Tako je hoda iz Srednje Trnave proglaen dravnim neprija-

teljem, samo zato to je traio da se uvede vjeronauka u kolama.38

Posebno se na udaru nala imovina Islamske zajednice, procesima kon-

skacije, nacionalizacije, eksproprijacije i brojnih donesenih mjera od strane

nove vlasti. Islamska zajednica ostala je bez vrijedne imovine neophodne za

dalje egzistiranje. Na ovaj nain oduzeto je zemljite brojnih vakufa. U Tuzli

su oduzete ogromne povrine zemljita Behram-begovog, Turali-begovoga,

ethode 39 i drugih brojnih vakufa. Posebno se na udaru nove vlasti nala

imovina ahzimet hanume Tuzli.40 Eksproprijacije su vrene i u drugim

podrujima. U Brkom je izvrena eksproprijacija posjeda vakufa damije u

35 A TK, SK SK Zvornik, k-1, dok. 28/47. (Upravi Osnovne kole u Zvorniku upueno jepismo od strane vie od 300 roditelja gdje su iznijete optube o spreavanju uenja vjeronauke

u kolama. U pismu se na jednom mjestu navodi Predstavnici Demokratske Jugoslavije ukomisijama Generalne skuptine UN bore se protiv diskriminacije crnaca, a mi muslimanidoivljavamo diskriminaciju. aliemo se i pisati UN, lanovima islamske vjeroispovijesti i

boriti se ne samo legitimnim, nego i ilegalnim sredstvima).

36 A TK, SK SK Zvornik, k-1, dok. 17/2, od 5. avgusta 1946. godine. (U izvjetaju SKZvornik govori se o stanju na podruju sreza koje je pogorano u mjesecu ramazanu, gdje suhode uspjele mobilisati muslimanski ivalj da posti i ide u damiju. Na emu se posebnoisticao ef. Demal Holusi. Isti je zbog toga pozivan na razgovor od strane vlasti u Zvorniku.Kako bi Partija razbila ramazanske aktivnosti bonjake omladine tokom mjeseca ramazana,intenzivirala je sastanke omladine i nona sijela).

37 A TK, f. Okruni narodni odbor Tuzla (OKNOT), k-1, f-1.

38 A TK, f. OK KP Tuzla, k-2, f-1, dok. Ic 231/1.

39 Arhiv Bosne i Hercegovine (dalje: A BiH), f- ARIK, k- 424, dok. 7320, (Podacio o ekspropi-sanom zemljitu Vakufa Turali-bega i ethode u Tuzli, od 1. marta 1947. godine. Zemljini pos-

jed ovog Vakufa nalazio se na vie lokacija: u Solini 375 dunuma obradive zemlje i 144 dunumaume, u i selu 138 dunuma obradive zemlje i 59 dunuma ume i oko 200 dunuma obradivogzemljita u Slavinoviima, od Vakufa ethode oduzeto je vie od 200 dunuma zemlje).

40 A BiH, ARIK, k-431, dok. 11695. (Odluka o odbijanju albe ahzimet hanume Tuzli naeksproprijaciju posjeda u povrini od 1.538 dunuma od strane Ministarstva poljoprivredeBosne i Hercegovine, od 11. septembra 1947. godine).


13/32

277

Omerbegovai,41u Brezovu Polju vakufa Azizija damije,42u Oraju posjedi

vakufa Azizija damije,43u Gornjoj Tuzli oduzeti su znaajni posjedi Hadi

Efenderove damije,44 kao i druga imovina Islamske zajednice. Prema ne-

potpunim podacima, na ovaj nain oteto je od Islamske zajednice na iremtuzlanskom podruju oko 850 ha zemljita i znaajan broj drugih vrijednih

nekretnina. U Bosni i Hercegovini je putem raznih mjera koje su sprovele

nove vlasti u prvim godinama nakon Drugog svjetskog rata oduzeto od Islam-

ske zajednice oko 3.500 ha zemlje.45

Torturi i raznim pritiscima bili su podvrgnuti Bonjaci uglednici, bogati

pojedinci, koji su bili u nemilosti nove vlasti. Najdrastiniji primjer brutalno-

sti nove vlasti, odnosno partizana, vien je prilikom njihovog prvog ulasku

u Tuzlu, oktobra 1943., godine, kad su stradali brojni uglednici Tuzle. Po-

sebnu uznemirenost tuzlanske arije izazvalo je strijeljanje Muhamed-age

Hadiefendia, komandanta Domobranske dobrovoljake pukovnije u Tuz-

41 A BiH, f-ARIK, k-408, dok. 25987/46, od 25. oktobra 1946. (Eksproprijacija posjedaVakufa u Omerbegovai. Odlukom Okrune agrarne komisije u Tuzli Arik br. 57/46, od 4.aprila 1946. godine na osnovu l. 7. ta. c. Zakona o agrarnoj reformi oduzet je u koristdravnog zemljinog fonda cjelokupan posjed Vakufa damije u Omerbegovai u ukupnoj

povrini od 140 dunuma).

42 ABiH, ARIK, k-380, dok. 11541. (Ovom Vakufu oduzeto je zemljite u iznosu od oko600 dunuma. (Molba Vakufa Azizije damije u Brezovom Polju radi ostavljanja maksimumavakufske zemlje upuena Ministarstvu poljoprivrede Federativne republike Bosne i Herce-govine).

43 A BiH, ARIK, k-386, dok. 11099/46. (Od ovog Vakufa oduzeta su 152 dunuma zemlje.Vakufsko- mearifsko povjerenstvo u Brkom trailo je 16. marta 1946. godine od Ministarst-va poljoprivrede Federacije Bosne i Hercegovine priznavanje veeg znaaja i historijske vri-

jednosti. Meutim, Ministarstvo je 19. aprila 1946. godine negativno odgovorilo na molbuVakufsko-mearifskog povjerenstva).

44 A BiH, ARIK, k-411, dok. 28926.

45 A BiH, ARIK, k-460, dok. 8815. (Izvjetaj Odjeljenja za agrarnu reformu i kolonizacijuo provoenju agrarne reforme i kolonizacije u 1947. godini).



14/32

278


li.46Tada je u veoma kratkom vremenu stradalo vie od 50 ljudi, meu ko-

jima i Husein ef. Jahi, tabor imam Dobrovoljake domobranske pukovnije.

Sudionici tog vremena izjavljuju da je cifra pogubljenih bila daleko vea,

te da se zapravo nikada nee tano i decidno utvrditi. 47

I sluaj i sudbinaSead-bega Kulovia, uglednog Tuzlaka i gradonaelnika Tuzle, obavijena je

46 Prema Presudi Vojnog suda XVII istono bosanske divizije Muhamed Hadiefendiosuen je oktobra mjeseca 1943. godine na kaznu strijeljanja. U ovom sudskom procesu naistu kaznu osueni su: Zvonimir Lukendi, advokat iz Tuzle, dr. Dragi Dujmui, svetenikiz Tuzle i Jure Milas, gostioniar iz Tuzle. U Obrazloenju presude stoji da je MuhamedHadiefendi, major iz Tuzle, kriv to je bio jedan od glavnih organizatora SS za Njemaku,te je time sluio okupatoru i radio protiv interesa naroda, u prvom redu muslimana, ije jesinove na ovaj nain bacio na ratnu klaonicu za raun okupatora. Pored toga, kriv je to je

bio jedan od glavnih uesnika kaznene ekspedicije 1941. godine protiv partizana i narodaibonice. Prilikom zadnjeg pokuaja okupatora i ustakih bandi da upadnu u osloboenuTuzlu on je rovario i radio protiv interesa Narodnooslobodilake vojske, stvarajui paniku iunosei nemir meu stanovnitvom.Ostaje nedoumica o krivnji Muhameda Hadiefendia,na to ukazuje injenica da nije odmah uhapen nakon ulaska partizana u Tuzlu. Nakon ratasva imovina porodice Hadiefendi je konskovana, to je otealo dalju egzistenciju njego-voj porodici (etvoro djece i supruga). No, i pored toga njegova djeca su zavrila fakultetei visoke kole i bili ugledni graani Tuzle. Stradanje Muhamedage Hadiefendia u Tuzli jesve ove godine obavijeno velom tajne.air Filandra, Bonjaka politika u XX stoljeu, Sarajevo 1998., str. 174. MuhamedHadiefendi (1898.-1943.) tuzlanski trgovac i uglednik, zavrio je do Drugog svjetskog rataTrgovaku akademiju u Sarajevu, a na podruju vojnog obrazovanja i usavravanja stekao jezvanje majora /bojnika. Najuspjeniji je bonjaki vojni zapovjednik u Drugom svjetskom ratu.

Na samom poetku rata u tuzlanskom kraju osnovao je Dobrovoljaki odjel narodnog ustankabojnika Hadiefendia s isto bonjakim ljudstvom, kao sredstvo zatite Bonjaka od napadaetnika. Iako je imala naziv Dobrovoljaka domobranska pukovnija ili DOMDO, ta vojna

postrojba je nazvana Muslimanska legija, a u narodnom sjeanju ostala je zapamena kaoHadiefendieva legija. Snagom je brojala pet do est hiljada ljudi rasporeenih u est bojni.Bonjaci tuzlanske regije su tom postrojbom, poznatom po odlinom ustroju i komandnomkadru, bili osigurali bonjako stanovnitvo od napada etnika.

47 Adnan Jahi,Muslimanske formacije tuzlanskog kraja u Drugom svjetskom ratu,(dalje:A. Jahi,Muslimanske formacije), Tuzla 1995., str. 95-96.


15/32

279

velom tajni.48Ono to je izvjesno i to se zna jeste da je njegova imovina kon-

skovana, od ega 1.043 dunuma zemlje.49Nakon ulaska partizana u Tuzlu

1944. godine, zaslugom vlade Popovia, osvjedoenog neprijatelja Bonjaka,

bit e ubijeno nekoliko uglednih Tuzlaka, meu kojima i advokat dr. BahrijaKadi,50te Sulejman Omazi, Sakib Ibriimovi i drugi aktivni lanovi musli-

manskih kulturnih drutava Senat, Bosna i Narodna uzdanica.51I bijel-

jinski gradonaelnik Hasan-aga Pai naao se na udaru komunistike vlasti.

Drava je izvrila eksproprijaciju njegovih velikih zemljinih posjeda.52U Bi-

jeljini su optueni i oznaeni kao dravni neprijatelji i drugi ugledni graani,

poput: Hivze Salihbegovia, Jusuf-age Hadisalihovia, Hasana Lagumdije,

te Hasan-bega Hadia iz Trnave.53Njihova imovina je konskovana. Slino

48 Sead-beg Kulovi (1897.-1945.), tuzlanski veleposjednik i politiar, jedna od najaktivni-jih i najutjecajnijih drutvenih gura meu Bonjacima Tuzle meuratnog i ratnog perioda. Spoetka rata biljeimo njegovu ulogu gradonaelnika Tuzle, gdje je ostao negdje oko godinu

dana, kada ga je zamijenio azim-aga uni. Kasnije je obnaao dunost dravnog tajnika,da bi uao u njemake kombinacije vezane za aktuelizirani koncept autonomne Bosne, kaoeventualni guverner i prvi ovjek. Ipak, njegova stvarna uloga u tom periodu ostaje krajnjetmurna i zamagljena. Zna se da su ga partizani po ulasku u Tuzlu 2. oktobra 1943. proglasilinarodnim neprijateljem, da mu je odmah konskovana imovina, no ima tvrdnji koje govoreda su izvjesni domai komunistiki krugovi, podrani od dobrog dijela lokalnog populusa,nakon drugog partizanskog osvajanja Tuzle traili svojevrsnu Sead-begovu rehabilitaciju iintegriranje u novonastajue upravno-politike strukture, emu su se navodno estoko su-

protstavili neki Srbi i ostali koji su ga teretili za angaman u ustakoj Hrvatskoj. Neki smatra-ju da je s nastupanjem 1945. odveden, na najbrutalniji nain, u Sarajevo, gdje je i pogubljen.(A. Jahi,Muslimanske formacije,str. 22).

49 A BiH, ARIK, k- 406, dok. 24881. (Izdvajanje iz zemljinog fonda konskovanog iekspropisanog zemljita Kulovi, roene Gradaevi, Raid-hanume i Sead-bega Kuloviaza radniko oporavilite i odmaralite i osnivanje stoarske stanice Maline, od 19. septem-

bra 1946. godine).

50 A. Jahi,Muslimanske formacije, str. 91.

51 A TK, OKNOT, k-1, f-1, dok.2343/1. (po kazivanju Hasiba Dinde suvremenika ovihdogaaja)

52 A TK, OKNOT, k-62. f-1, dok. 8346/11.

53 A TK, OKNOT, k-62, f-1, dok. 8346/11.



16/32

280


je proao i Abdulah-beg Fidahi iz Zvornika, 54 te Ibrahim Nali iz Janje.55

Na podruju sreza Graanice konskovano je zemljite i imovina vie zeml-

joposjednika,56a konskacija imovine uglednih Bonjaka desila se i u drugim

srezovima Tuzlanskog okruga.Pritisak na bonjaku populaciju izvren je i prisilnim ulanjenjem u

Seljake radne zadruge (SRZ), to je veoma teko padalo domainima koji su

znali gazdovati svojim imanjima. O kakvom se otporu radi, najbolje pokazuje

primjer Mehe Hasanovia iz sreza Zvornik, koji je kazao da mu ne treba ni

ivot kad nije gospodar svoje zemlje i stoke.57U SRZ Bratstvo iz Koraja

pored pritiska na ulanjenje u zadrugu u istoj se forsirao uzgoj svinja, iako je u

zadrugu bilo ulanjeno iskljuivo bonjako muslimansko stanovnitvo.58Od

strane vlasti poduzimane su veoma rigorozne mjere protiv protivnika SRZ-a,

to potvruje i Presuda Sreskog suda u Tuzli, kojom je osuen Adem Mujki

iz SRZ Kolektiv iz Devetaka na kaznu zatvora od pet mjeseci, zato to je

sa zadrune njive otjerao svoj par volova koje je ranije uknjiio u zadrugu.59

Primjeri otpora SRZ-u brojni su i uglavnom su se Bonjaci nerado ukljuivali

u ovu formu kolektivnoga poljoprivrednog rada, forsiranu u prvim godinama

nakon Drugog svjetskog rata.

Na udaru nove vlasti posebno su bili bonjaki uglednici - prvaci, kojimase traila i najmanja krivica kako bi se okvalicirali kao dravni neprijatelji.

Bez valjanog dokaza za neprijateljsko djelovanje optueni su u Bratuncu uitelj

54 A TK, OKNOT, k-56, f-1, dok. 3541/1.

55 A TK, f. SK SK Bijeljina, dok. 3144/45, od 9. januara 1945. (Zapisnik Narodnog odboraJanja, od 9. januara 1945. godine u krivinom predmetu protiv Branderbuke divizije i nje-

govih pripadnika, meu kojima i Nali Ibrahima zbog ratnih zloina).56 A TK, f- SNO Graanica, Sreska agrarna komisija Graanica, k-1, dok. 141/46. (Kons-kovana je imovina od slijedeih zemljoposjednika: Sprei Jusufa iz Sokola, oli Hasanaiz Piskavice, M. Huseinovi Ibrahima iz kahovice, Sabrije Prohia iz Graanice, DebiAdema iz Graanice, Raidbegovi Hazima iz Graanice i dr.).

57 A TK, f-SK SK Zvornik, k-1, dok. 41/6 (Zapisnik sekretara partijskih organizacija SKZvornik, od 23. maja 1949. godine).

58Front slobode, br. 242, str. 3, od 2. februara 1950. godine.

59 A TK, Sreski savez zemljoradnikih zadruga Tuzla, k-23. (Presuda Mujki Adema, od 27.avgusta 1951. godine).


17/32

281

Ferhatbegovi, matiar Dani, Mustafa Hadiabdi, lan sreske skuptine, kao

i Ahmed ozi, predsjednik sreskog odbora NF Srebrenica i Behaija ozi,

kadija u Srebrenici.60Hivziefendia Hivzu, ratnog gradonaelnika Graanice,

komunistike su vlasti osudile 1945. godine na 10 godina gubitka asti i 5 go-dina prisilnog rada, a da mu nisu utvrdile krivicu.61U Srebrenici su optueni za

neprijateljsko djelovanje Muhamed ozi, Ismet Bektaevi i Jusuf ozi, a

njihova imovina je konskovana,62kao i imovina vie od 20 uglednih Bonjaka

iz Graanice, meu kojima i cjelokupna imovina irbegovi Ibrahima i brojnih

drugih uglednih Graanlija63Velikom broju lica na irem tuzlanskom podruju

oduzeto je pravo glasa. Samo u Graanici to pravo izgubilo je oko 60 ljudi.64I

mnogi drugi poznati i ugledni Bonjaci na irem tuzlanskom podruju i cijeloj

Bosni i Hercegovini bili su predmetom isljeivanja i progona nove vlasti.

U poratnom vremenu veliki broj Bonjaka pripadnika muslimanskih

vojnih formacija procesuiran je i osuen na velike zatvorske kazne, koje su

se kretale u rasponu od 3 do 20 godina. Hajku na ove ljude direktno je vodio i

60 A TK, OK KP Tuzla, k-2, f-1, dok. Ic 87/1.

61 A TK, SNO G, k-51, f-2, dok. 27/45. (Prilikom donoenja presude Hivziefendi Hivzinavedeno je da je kriv to je za vrijeme okupacije u Graanici bio ustaki gradonaelnik, teto je svakom prilikom psovao i grdio NOV i na taj nain ruio njen ugled).

62 A TK, OKNOT, dok. 32/46, (SNO Srebrenica je dostavila izvjetaj o neprijateljskom

djelovanju Muhameda ozia, Jusufa ozia i Ismeta Bektaevia. Istima je nakon togakonskovana imovina. Prema kazivanju dr. Adiba ozia, Jusuf ozi je nakon Drugogsvjetskog rata prebjegao u Libanon, gdje je postao visoki ocir libanonske vojske).

63 A TK, SNO G, br. 331/45 (irbegovi Ibrahim iz Graanice, konskacija imovine).Na podruju sreza Graanica konskovana je imovina slijedeim licima: Musta Ahmet,amdi Ramo, Piragi Mujo, Mei Osman, Jusufovi Omer, Osmanovi Osman, TufekiOsman, Bei Agan, Meanovi Abdulah, Omeri Ibro, Avdagi Began, Mandi Smajo,akal Jaar, Mujkanovi Huso, Mujki Huso, Beirovi Jusuf, Pai Ibrahim, HuseinoviMeho, ori Hasan, Sprei Jusuf, Mujkanovi Salko, Vehabovi Mehmed dr.).

64 A TK, SNO G, br. 11/45. (Spisak lica koja nemju pravo glasa. Na istom su navedena imenaod oko 60 uglednih Bonjaka iz Graanice).



18/32

podsticao Mika Stankovi, predsjedavajui Okrunog suda u Tuzli.65

Na stotine je primjera na irem tuzlanskom podruju oduzimanja zeml-

je bogatim Bonjacima i ostavljanja agrarnog maksimuma, s ciljem promjene

vlasnitva i njihovog osiromaenja. Na podruju SNO Gradaac do kraja1946. godine oduzeto je 15 velikih posjeda Bonjaka u ukupnoj povrini od

19.477 dunuma.66Samo u vremenu provoenja procesa tzv. agrarne reforme

(1945.-1948.), oko 130.000 ha zemlje u Bosni i Hercegovini promijenilo je

vlasnika, od toga je vie od 87 % zemlje pripadalo Bonjacima.67Na taj nain

nova vlast nastavila je proces daljeg siromaenja i ekonomskog slabljenja

bonjakog elementa i suavanja njihovog ivotnog prostora, zapoet 1918.

godine provoenjem tzv. Prve agrarne reforme (1918.-1941.), to e imati

dalekosene reeksije po sudbinu Bonjaka i Bosne i Hercegovine.

Presija i brutalnost nove vlasti bila je izraena i vidljiva i kada je rije o

sudbini ene Bonjakinje. Neuvaavajui tradicionalna, vjerska i opa ljudska

naela i prava, komunistika vlast provodila je proces skidanja zara i ferede

pod parolom emancipacije muslimanske ene, ukazujui navodno na njen dru-

gorazredni poloaj u drutvu i ekonomsku i politiku neiskoritenost. Nova

vlast eljela je preko noi promijeniti ponaanje i obiajne norme, ne vodei

rauna na posljedice psiholokog, linog i moralnog karaktera. Ovo vie izrazloga naina i surovosti na koji je provoen ovaj proces, uz primjenu sile,

te uz veliko propagandno-mobilizatorsko djelovanje od strane komunistikih

organizacija, posebno AF-a. Da je proces skidanja zara i ferede protekao

brutalno i bolno, a ne onako kako su to predstavljale nove vlasti, najbolje

pokazuju brojni primjeri otpora od strane muslimanskih ena i njihovih poro-

65 A. Jahi,Muslimanske formacije, str. 99. (U Tuzli je 20. februara 1947., donesena presudagrupi Harisa Hadimehmedovia i ostalim. Tada su na dugogodinju robiju poslani: HarisHadimehmedovi, Mahmut elo, Meho Karavdi, Salko Sokolovi, Suljo Ferhatovi, Mu-harem Dedi, Mehmed Mujkanovi, Mujo Sulji, Mustafa Hametovi, Hasan Mujkanovii Ibrahim Ali. (PRESUDA u ime naroda, Okruni sud u Tuzli, br. KO 587/46. Privatnadokumentacija A. Hadimehmedovia.).

66 A BiH, ARIK, k-418, dok. 2267. (Stanje radova po pitanju provoenja agrarne reforme ikolonizacije na podruju sreza Gradaac, od 21 decembra 1946. godine).

67 A BiH, ARIK, dok. 9198/48, Izvjetaj ora Krstia, naelnika za agrarnu reformu i kolo-nizaciju o rezultatima provedene agrarne reforme u Bosni i Hercegovini, od 28. decembra1948. godine.

282



19/32

dica, to se naalost znalo zavriti pogubno po iste. U srezu Zvornik ene

muslimanke iskazale su negodovanje prema skidanju zara i ferede Neemo

se otkriti pa makar skakale u Drinu, Mi se neemo otkriti i pogaziti vjeru.68

Za otpor koji je pruen po pitanju skidanja zara i ferede vlasti su okrivljivalehode, pa su uslijedili brojni pritisci na njih. Pritisak je vren i na Bonjake

lanove Komunistike partije kako bi isti bili primjerom drugim, insistirajui

da se njihove ali i uglednije ene ne otkrivaju pojedinano, ve zajedniki na

konferencijama.69U srezu Graanica i pored velikog pritiska partije odreeni

lanovi KP-a, Bonjaci, nisu bili spremni izvriti taj partijski zadatak, nakon

ega su podvrgnuti raznim sankcijama i represivnim mjerama. Takav je bio

sluaj i sa Alihodi amilom iz OPO u Lukavici, Ibrahimom Iljazoviem u

OPO Graanica, evalom Otrakovi iz Raljeva i drugim.70Svi su iskljueni

iz Partije, koja je nakon toga bila nemilosrdna prema njima. Da se radilo

o prisili najbolje potvruju podaci o pritiscima i angaovanju UDB-e u

sprovoenju akcije skidanja zara i ferede. Brojni su primjeri takvog prisil-

nog djelovanja. Tako je bilo i na podruju sreza Graanica, to podtvruju i

podaci s Pete sreske partijske konferencije odrane 22. i 23. novembra 1950.

godine, pri emu se ukazalo na zloupotrebu i drsko ponaanje sekretara Sre-

skog komiteta KP Graanica Kasima Delia. U vezi s tim Nesib Daferovikazao je slijedee: Kada je poela akcija za skidanje zara, gdje je dat zadatak

svakom lanu Partije da kod svojih drugarica odbace zar, kao i kod svoje blie

familije, neki drugovi nisu mogli da izvre taj zadatak, tako da su ih Kasim

Deli i ijak Huzeir (ef UDB-e) pozvali u Sreski komitet, gdje su ostali na

isljeivanje cijelu no.71O maltretiranju lanova partije ije ene nisu ski-

nule zar i feredu od strane Huzeira ijaka i Todora ue govorili su i drugi

na Petoj sreskoj partijskoj konferenciji Sreskog komiteta Graanica. Ovakvi

68 A TK, SK SK Zvornik, k-1, dok.18/1. (Izvjetaj SK SK Zvornik za mjesec juli 1947.godine).

69 A TK, SK SK Zvornik, k-1, dok. 18/1.

70 A TK, SK SK Graanica, k-1, dok. 1/1, (Zapisnik sa 5. sreske partijske konferencije zasrez Graaniki, koja je odrana 22. i 23. novembra 1950. godine).

71 A TK, SK SK Graanica, k-1, dok. 1/1. (Zapisnik sa 5. sreske partijske konferencije zasrez Graaniki, koja je odrana 22. i 23. novembra 1950. godine).

283



20/32

284


primjeri bili su prisutni i u drugim srezovima. Proces skidanja zara i ferede

propisan je odredbama Zakona o skidanju zara.72Koliko se radi o bolnom

i psihiki tekom procesu najbolje ukazuju injenice da znaajan broj ena

koje su na silu odbacile zar i feredu dugo vremena nigdje nisu izlazile izsvoje kue, a neke ak ni do kraja ivota.

Komunistike su vlasti shodno svojoj nakani uspjele okonati proces

skidanja zara i ferede ne vodei pri tome rauna o uruavanju normi ve-

zanih za moralnost, tradiciju, vjerske i kulturoloke fenomene pokrivanja

muslimanki. Na ovaj nain u KPJ nisu ni prema jednom narodu kao prema

Bonjacima bile usmjerene zakonske, partijske i policijske mjere u vezi s

spoljanjim manifestacijama vjere, tradicije, nonje i oblaenja.

Na bonjake drutvene prilike direktno e utjecati i injenica ukidan-

ja muslimanskih kulturnih i humanitarnih drutava, prije svega Gajreta i

Narodne uzdanice i drugih. U Sarajevu je u aprilu i maju 1945. godine

pod optubom ustakog djelovanja uhvaeno i potom pred Vojnim sudom

JA osueno na viegodinju robiju gotovo cjelokupno rukovodstvo Narod-

ne uzdanice(predsjednik Edhem Mulabdi, sekretar Alija Nametak i osam

lanova GO).73Ministarstvo prosvjete NR Bosne i Hercegovine kao uvod u

sudsku likvidaciju uvelo je povjerenstvo Narodne uzdanice. Veoma brzodoi e do slabljenja aktivnosti ogranaka Narodne uzdanice i u Tuzli, a

potom i njegovog gaenja.

Istu sudbinu doivio je i Gajret, drugo kulturno drutvo Bonjaka,

koje se preimenovalo prvo u KMD Preporod da bi se zajedno s drugim

nacionalnim kulturnim drutvima 1949. godine ugasilo. Komunistika vlast

ukinula je drutva: Trezvenost, Senat i Merhamet.74Umjesto njih stvo-

rena su neka nova kulturno-umjetnika drutva, uz objanjenje da je to voljasva tri naroda i da e se na taj nain bre razvijati bratstvo i jedinstvo. U tu

je svrhu u Tuzli sredinom 1948. godine osnovan Savez kulturno-prosvjet-

72 Sl. list NR BiH, br. 32/50,od 5. decembra 1950.

73 Zlatko Hasanbegovi,Muslimani u Zagrebu 1878.-1945.Doba utemeljenja, Zagreb 2007.,str. 395.

74 Sead Trhulj, Mladi Muslimani, (dalje S. Trhulj, Mladi Muslimani), Sarajevo 1995.,str.12.


21/32

285

nih drutava sa zadatkom da pomognu na ostvarivanju zadataka narodnim

vlastima i Narodnom frontu na idejno-strunom unapreenju rada. Tako su

umjestoPreporoda, Prosvjete i Napretkau Tuzli formirana kulturna drutva

poput: KUD Mitar Trifunovi Uo, KUD Ivan Markovi Irac i dr.75

Svoju e ideoloku ateistiku orijentaciju nova vlast posebno usmjeriti

ka zatvaranju medresa, do tada temeljnih obrazovnih oslonaca u Bonjaka.

Na irem tuzlanskom podruju jedna za drugom bit e ukinute medrese u

Graanici (1945.), Zvorniku (1946.), Gradacu (1947.),76 a neto kasnije i

Tuzli (1949.).77 Na taj su nain veliki broj mladia i djevojaka koji su se

obrazovali i odgajali u medresama bili lieni osnovnog ljudskog prava, prava

na vjeru i obrazovanje. Sve je to komunistiki reim uruio s ciljem stvaranja

jednog novog nestvarnijeg pogleda na svijet, jedne nove ideologije koja e

ugroziti nacionalni identitet, pa e Bonjacima, suprotno odlukama AVNOJ-a

i ZAVNOBiH-a, zduno ponuditi da se opredijele kao Srbi, Hrvati, ili pak,

budu neopredijeljeni.

Uz progone i provoenje procesa protiv zloinaca i dravnih nepri-

jatelja odmah nakon Drugog svjetskog rata, te progona i hapenja informbi-

roaca od 1948. godine, progoni i procesi protiv lanova organizacije Mladi

muslimani po svom obimu, karakteru i okrutnosti, spadaju u najmasovnijepolitike procese u Jugoslaviji. Prema dostupnim injenicama organizacija

Mladi muslimani nastala je potpuno samoniklo u etvrtom desetljeu dva-

desetog stoljea u Bosni i Hercegovini.78Naime, grupa je mladia spontano

osjetila potrebu da se intelektualno i idejno uzdiu za potrebe i ciljeve svoga

naroda, doprinosei njegovoj politikoj orijentaciji i prosperitetu.

Sve se to deava u sloenim politikim okolnostima po Bonjake, koji

su tada u Jugoslaviji bili jedini narod koji nije imao ni svoje ime ni nacio-

75Front slobode, br. 202,od 19. marta 1949. godine, str.3, (Savez kulturno-prosvjetnihdrutava u Tuzli treba da u ovoj godini izvri krupne zadatke).

76 Bilal Hasanovi,Islamske obrazovne ustanove u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 2008,str. 236.

77 Isti, str. 252. Rjeenjem GNO Tuzla Berham-begova medresa u Tuzli trebala je bitizatvorena 1947. godine, ali je ista zatvorena tek 30. septembra 1949. godine).

78 dr. Omer Nakievi, dr. Ibrahim Nakievi, Teoak kroz Protok vremena, (dalje: O.Nakievi, I. Nakievi, Teoak kroz protok vremena),Teoak 2009., str. 155,



22/32

286


nalna prava. Spletom historijskih okolonosti, predsjednik JMO Mehmed Spa-

ho umro je iznenada pod veoma sumnjivim okolnostima,79pa e nakon toga

njegova stranka izgubiti znaajan ugled i utjecaj u zemlji i u vlastitom narodu.

Uporedo s tim u avgustu 1939. godine dogovorom Cvetkovi Maek, stvo-rena je Banovina Hrvatska, ime je jedna drava neprirodno podijeljena, a

time i jedan narod - bonjaki. U takvim okolnostima oko jedne ideje okup-

ljala se grupa studenata (Esad Karaozovi, Tarik Mufti, Emin Granov i

Husrev Baagi).80U poetku su ih zbliavali razgovori o islamskim temama,

ulozi islama u savremenom svijetu, odnosi meu islamskim zemljama, od-

nosi kranstva prema islamu. Ta e druenja nastaviti na akim sastancima,

sijelima, skupovima u muslimanskim kulturnim drutvima. Zvanino e or-

ganizacija biti osnovana neposredno pred rat (marta 1941. godine). Tragali

su za imenom, a poto su bili vjernici i bili mladi, nazivali su sebe Mladi

muslimani.81

U toku rata Udruenje je djelovalo polulegalno, a forme rada bile su

razliite, sve s ciljem da se u ratnim okolnostima pomogne muslimanskom

ivlju. Pred kraj rata veina lanova mobilizirana je u JA. Naalost, ve 1946.

godine neki lanovi bili su uhapeni i osueni,82jer novi komunistiki reim

nije dozvoljavao bilo iju djelatnost izvan okvira komunistike ideologije.Nakon toga e lanovi organizacije Mladi muslimani prei u ilegalu. Ile-

galno su raene i umnoavane broure i informativni bilteni koji su obraivali

razna pitanja iz kulture, morala i vjere. lanstvo se stalno poveavalo, tako

da je udruenje preraslo u pokret s lanovima u velikom broju gradova i sela

79 Vidjeti vie u Husnija Kamberovi,Mehmed Spaho (1883.-1939.) - politika biograja,Sarajevo 2009., str. 280.

80 S. Trhulj,Mladi muslimani, str. 12.

81Isto.

82 S. Trhulj, Mladi muslimani, str. 13. (Karakteristino je da nova revolucionarna vlastu prvim danima poslije Drugog svjetskog rata nije nita poduzimala protiv lanova orga-nizacije Mladi Muslimani, a to je vrijeme kada se na sve strane odravaju suenja ratnimzloincima, kvislinzima i drugim ratnim saradnicima okupatora, kada se vri obraun s ku-lacima, to je najvie podrazumijevalo imune ljude, iji je imetak trebalo oduzeti i pretvoritiu drutvenu imovinu. Mladi Muslimani se slobodno sastaju i dogovaraju i veoma su aktivniu muslimanskim kulturnim krugovima. To znai da nova vlast nije imala ta da im zamjeri,to se tie dranja u ratu).


23/32

287

u Bosni i Hercegovini, pa tako i na tuzlanskom podruju. Tokom itavog raz-

doblja vrena su stalna hapenja pojedinaca i grupa. Najmasovnija hapenja

izvrena su u aprilu 1949. godine.83Ista su propraena surovim isljeivanjima

i masovnim procesima u Sarajevu i u drugim mjestima irom Bosne i Herceg-ovine, uz izricanje izuzetno tekih kazni. Danas je nemogue rei koliko je

tada mladih ljudi pohapeno, ali je broj sigurno bio velik. Tane brojke se ne

mogu utvrditi zato to nisu sauvani zapisnici svih suenja koja su obavljana.

Jednom broju pripadnika Mladih muslimana kazne su izricale specijalne ko-

misije pri narodnim odborima i slali ih u zatvore dodvije godine na drutveno

koristan rad.Tvrdi se da je osuenih na ovaj ili onaj nain biloneto vie od

hiljadu.84Glavni proces lanovima organizacije Mladi muslimani vodio se u

Sarajevu i trajao je od 1. do 12. avgusta 1948. godine. Tada su izreene veoma

stroge presude okrivljenim: Hasan Biber, Halid Kajtaz, Omer Stupac i Nusret

Fazlibegovi osueni su na smrtnu kaznu strijeljanjem, Ismet Serdarevi na

kaznu od 20 godina robije, Hilmija Mufti 16 godina, Teuk Velagi 15 go-

dina, Tarik Mufti i Mahmut Jarebica 12, Ramo Habota osam, Ejub Hadi

sedam, Esad Koji pet, Sulejman Musakadi i Kemal Kurbegovi tri godine

robije.85Pored utvrene robije svim je osuenim konskovana imovina i odu-

zeta su im osnovna graanska prava.I na irem tuzlanskom podruju dolo je do progona i hapenja lanova

i simpatizera organizacije Mladi Muslimani. Uhapeno je vie lanova or-

ganizacije. Istim se sudilo pred krivinim vijeem Okrunog narodnog suda

u Tuzli. Suenje je poelo 24. avgusta 1949. godine, sudilo se deveterici

lanova organizacije Mladi muslimani. Ovaj su proces pratili mediji, a

posebno lokalni listFront slobodeiz Tuzle,86koji je veoma pristrasno iznosio

ideoloka stajalita i veliki broj netanosti, a sve kako bi se imalo oprav-danje za ono to je slijedilo optuenima. Sud je za krivina djela protiv na-

83 S. Trhulj,Mladi muslimani, str. 14.

84 S. Trhulj,Mladi muslimani, str.20.,

85 S. Trhulj,Mladi muslimani, str.30.,

86Front slobode, br. 222, od 29. avgusta 1949. godine, str. 1-2. (Suenje lanovima ilegalneorganizacije Mladi muslimani). Vidjeti vie: O. Nakievi, Ibrahim Nakievi, Teoak kroz

protok vremena, str. 147-152.,



24/32

288


roda i drave optuio: Nakievi Omera, studenta lozoje iz Teoaka, Safeta

Tokia, studenta lozoje iz Jelove Sela, srez Gradaac, ikui Ferida,

aka Gazi Husrev-begove medrese, rodom iz eria, srez Tuzla, Okanovi

Omera, hodu iz Poljica, srez Tuzla, Hundur Hamzaliju, aka medrese uSarajevu iz Tenja, amdi Sulejmana, studenta agronomije iz Puraia,

srez Tuzla, Ahmetbegovi Abdulaziza, aka medrese, roenog u Sokolu,

srez Graanica, Turajli Ismeta, aka srednje kole, rodom iz Tenja i Jahi

Muhameda, slubenika otkupnog preduzea Sprea iz Tuzle. Na samom

suenju iznijeto je niz neistina na raun optuenih od strane javnog tuioca

za Tuzlansku oblast Mike Stankovia. Navedeno je da je organizacija Mladi

muslimani, tijesno povezana s kapitalistikim imperijalistikim zemljama,

da su se okrivljeni pripremali za svoje zloinake namjere i ciljeve usmjerene

ka obaranju narodne vlasti i ponovno stvaranje eksploatatorske vlasti, da su

zamisao o stvaranju organizacije Mladi muslimani donijeli u nau zemlju

hode na elu s faistikim agentima Handiem i Dobraom, te da je ova or-

ganizacija konano stvorena 1943. godine pod pokroviteljstvom ustaa i Ges-

tapoa. U optunici se takoer navodi da je organizacija Mladi muslimani

preko nekih muslimanskih svetenika El Hidaje, na elu s Dobraom, pris-

tupila stvaranju muslimanskih formacija i agitacija za mobilizaciju Muslima-na uHandari SSdiviziju87. U samom procesu ispitivanja optuenih od strane

Krivinog vijea bilo je puno konstrukcija, insinuacija, subjektivnih tvrdnji,

lanog svjedoenja, a sve s ciljem da se optueni to vie opterete te budu

osueni na teke zatvorske kazne, to se i dogodilo, i to: Omer Nakievi,

Safet Toki, Ferid ikui, Omer Okanovi i Sulejman amdi osueni

su na kaznu lienja slobode sa prinudnim radom u trajanju od 20 godina,

Hundur Hamzalija i Turajli Ismet na 12, Ahmetbegovi Abdulaziz na 10 iJahi Muhamed na osam godina zatvora. Svi optueni osueni su na gubitak

graanskih i politikih prava na pet godina.88

87Front slobode, br. 222, od 29. augusta 1949. godine,str. 1.2, (Suene lanovima ilegalneorganizacije Mladi muslimani).

88Front Slobode, br. 222, od 29. augusta od 1949. godine, str. 1-2, (Suenje lanovima ile-galneorganizacije Mladi muslimani). Vidjeti vie u: O. Nakievi, I. Nakievi, Teoak kroz

protok vremena, str. 153.


25/32

289

I ova grupa iz organizacije Mladi muslimani, kao i drugih hiljadu

mladia i djevojaka proli su zatvorske kazamate i radne logore i druge vido-

ve pritisaka, kako na njih same, tako i na njihove porodice, asno izdravajui

sva iskuenja.

Umjesto zakljuka

Period neposredno nakon Drugog svjetskog rata bit e obiljeen broj-

nim procesima i dogaajima koji e imati za cilj obraun nove vlasti s osta-

cima poraenih snaga u Drugom svjetskom ratu i uspostavu nove jednopar-

tijske ideoloke komunistike vlasti. Ti procesi su provoeni veoma brutalno

pri emu nova vlast u svom djelovanju nije birala sredstva, to je ostavilo

dubok trag i velike posljedice po ukupne drutvene odnose. Poseban odnos

nova vlast imat e prema Bonjacima, posebno prema onom dijelu koji u toku

Drugog svjetskom ratu nije bio na strani NOP-a. Brojne provedene mjere

od strane nove vlasti uinit e ivot nesigurnim i nesnoljivim ovom dijelu

bonjake populacije. U zavrnici Drugog svjetskog rata provest e se brojne

egzekucije, pri emu e stradati brojni ugledni Bonjaci, a da im se nije doka-

zala krivica. Stradanja je doivjela na ovaj nain brojna bonjaka populacijana irem tuzlanskom podruju. Na taj nain pobjednike snage i nova vlasti

dali su do znanja kako e vladati.

U zavrnici Drugog svjetskog rata brojni Bonjaci nai e se u

marevima smrti u redovima oruanih snaga i drugih osovinskih formacija

koje su bjeale ispred partizana. Ovi su dogaaji danas poznati pod pojm-

om Bleiburki zloin. Tad su tokom maja, juna i jula 1945. godine velike

mase vojnika i civila sprovedene u privremene logore da bi u narednih ne-koliko dana nekoliko desetina hiljada zarobljenih bilo masovno pogubljeno.

Meu ubijenim je bio znaajan broj Bonjaka, a velik broj njih bio je sa ireg

tuzlanskog podruja. Naalost, u naoj historiograji ovom dogaaju nije

posveena znaajnija panja.

Odmah nakon rata zapoele su egzekucija i progoni brojnih uglednih

Bonjaka proglasivi ih prethodno dravnim neprijateljem, nakon ega je

konskovana njihova imovina, ostavivi time porodice istih bez osnovnih iz-



26/32

290


vora egzistencije. Znaajan je broj tzv. dravnih neprijatelja na irem tuz-

lanskom podruju odmah po uspostavi nove vlasti zatvoren, a jedan je broj

ubijen uz prethodno isljeivanje, najee mimo provoenja sudske proce-

dure. Posebno na udaru novih vlasti nai e se Bonjaci koji su u toku Drugogsvjetskog rata bili u sastavu muslimanskih vojnih formacija. Isti su osueni

na visoke zatvorske kazne, uz oduzimanje osnovnih ljudskih prava na izvjes-

an vremenskih period. Ono to je karakteristino jeste da e njihove porodice

biti na poseban nain tretirane od strane nove vlasti.

Neposredno su se nakon rata na posebnom udaru nove vlasti nale vjer-

ske zajednice, pa tako i Islamska zajednica. Smatrajui Islamsku zajednicu

bitnom preprekom u uspostavi novih ideolokih i politikih vrijednosti koji-

ma su teili predstavnici nove vlasti, ista je poduzimala niz represivnih mjera

prema njoj. Posebno su se na udaru nale brojne tradicionalne vrijednosti

Bonjaka. Vjeronauka je prvo postala neobavezan predmet, a potom je i uki-

nuta. Iako je po Ustavu vjera bila odvojena od drave, drava se najdirektnije

mijeala u sve sfere i pitanja vjere, pokuavajui oslabiti i obezvrijediti pozi-

ciju Islamske zajednice. Na udaru se posebno nala njena imovina. Oduzete

su ogromne povrine vakufske zemlje, te je konskovana i nacionalizovana

znaajna druga imovina IZ s ciljem da se ugrozi njena ekonomska osnovai pozicija. Udar na IZ vrit e se i pritiscima i procesom skidanja zara i

ferede. U ovom procesu komunistike vlasti nee uvaavati tradicionalno i

vjersko pravo jednog naroda, pa e se ovaj proces provoditi na brutalan nain

s ogromnom propagandom i pritiskom od strane politikih organizacija, koje

su bile pod kontrolom nove vlasti. Ovaj proces e se svom estinom provo-

diti i na irem tuzlanskom podruju, gdje e biti izraen otpor prisilnom ski-

danju zara i ferede, ak i od strane jednog broja Bonjaka lanova KPJ. Ciljje Partije na kraju ostvaren, ali s velikim posljedicama, posebno po ensku

bonjaku populaciju.

Udar na bonjaki interes bit e izraen i gaenjem vjerskih obrazov-

nih institucija, prije svega medresa i mekteba. Na irem tuzlanskom podruju

jedna za drugom do 1949. godine ugasit e se sve etiri medrese: u Gradacu,

Graanici, Zvorniku i Tuzli. Rad mekteba, gdje se stjecala vjerska naobrazba,

bit e potpuno kontroliran od strane nove vlasti, a vjerski dostojanstvenici i


27/32

291

mektepski polaznici veoma esto bit e izloeni brojnim pritiscima i neugod-

nostima.

Bonjaci su bili dodatno izloeni pritisku nove vlasti provoenjem broj-

nih drutvenih procesa, poput agrarne reforme, nacionalizacije i dr. U ovim suprocesima Bonjaci ostali bez ogromnih zemljinih posjeda i druge imovine,

to e dodatno oslabiti njihovu ekonomsku poziciju. Hiljade hektara zemljita

promijenile su vlasnika, uglavnom na tetu bonjake populacije.

I u kulturnom i humanitarnom pogledu izvrit e se pritisak na Bonjake,

gaenjem njihovih nacionalnih kulturnih i humanitarnih drutava Gajreta,

Narodne uzdanice, Merhameta, Trezvenosti, Senatai na posljetkuPreporoda.

Sve je to uraeno s ciljem novog kulturnog oblikovanja i nametanja nekih

novih kulturnih vrijednosti Bonjacima, zasnovanih na novim ideolokim i

politikim naelima.

Politiko djelovanje Bonjaka bit e uglavnom marginalizirano.

Bonjaci koji su politiki djelovali u okviru struktura nove komunistike vla-

sti bit e politiki nezapaeni, s osnovnom ulogom slijepe poslunosti, uz

neprepoznavanje, pa ak i negiranja bonjake posebnosti. S druge strane,

izvanreimsko politiko djelovanje bit e strogo kontrolirano i sankcionirano

uz provoenje najotrijih mjera od strane komunistikih vlasti. To se najboljemoe vidjeti kroz isljeivanje, progon i procesuiranje lanova organizacije

Mladi muslimani, gdje je nekoliko hiljada ljudi zbog drukijeg politikog

ubjeenja bilo izloeno estokoj torturi i maltretiranju. Voeni su procesi

u Sarajevu, Tuzli i drugim mjestima u Bosni i Hercegovini. Znaajan broj

predstavnika ove organizacije osuen je na najstroiju kaznu strijeljanjem,

kao i kazne dugogodinje robije, pri emu su okrivljeni optueni kao narodni

neprijatelji, a da im se pritom nije dokazala objektivna krivica.Oigledno je da je nova komunistika vlast potkraj i neposredno na-

kon Drugog svjetskog rata provodila brojne brutalnosti i surovosti prema

Bonjacima. Represivne mjere jako su bile izraene i na irem tuzlanskom

podruju, kao i na cijelom podruju Bosne i Hercegovine. Takvo djelovanje

imalo je za cilj uspostavu jednopartijske ideoloke vlasti i formiranja i ob-

likovanja ateistike svijesti u Bonjaka. Bonjaci e biti kao trei narod po

brojnosti u dravi satanizirani, nacionalno nedenirani, vjerski i politiki obe-



28/32

292


spravljeni i neravnopravni s drugim narodima. Takav odnos nove komunistike

vlasti prema Bonjacima imat e ogromne i dalekosene posljedice, ije e

reeksije doi do izraaja u vremenu agresije na Bosnu i Hercegovinu, kad je

uinjen genocid nad Bonjacima Srebrenice, kao i brojni drugi zloini diljemBosne i Hercegovine.

Abstract: The study refers to the conditions existed in the wider Tuzla

area subsequently after the World War Two and especially to the position

of Bosniaks. They found themselves in a rather difcult position and were

exposed to a number of repressive measures by the new government. Those

measures were a direct attack on their human and civic rights, and their inte-

grity as well. A great number of Muslims will be victims past judicial enquiry,

while many others will die seeking a salvation on the endless road of so called

- marches of death- named as Bleburg crime by modern historical science.

Many victims of those marches were from wider Tuzla area.

At the end of and subsequently after the World War Two, Bosniaks will

be exposed to lots of pressures. Numerous respectable Bosniaks will be pro-

claimed state enemies, which made their prosecution, their wealth con-

scation and real estate expropriation possible. Their families were left withno means of living. The Islamic Community will undergo special pressures

aimed at their spiritual and material values. Islamic schools were closed, re-

ligious education was expelled from schools, their wealth was conscated,

their clerks and priests were prosecuted, and Muslim women were forbidden

to cover their faces and their hair. All those processes had negative effects on

the Islamic Community and Bosniaks further destiny.

Pressures were also made in order to end national cultural and humani-tarian societies. Political opponents underwent special cruelty and were pro-

secuted politically. The same happened to the members of Mladi Muslimani

organisation. The leaders and a lot of members were sentenced to long-lasting

imprisonment and a number of prominent members were shot. All those pro-

cesses and pressures will cause a lot of damages to Bosniaks.


29/32

Zbornik radova

Nauni skup:

Bonjaci uDrugom svjetskom ratu

Sarajevo, 24. novembar 2011.

Sarajevo, 2012. godine


30/32

Zbornik radova sa naunog skupa Bonjaci u Drugom svjetskom ratu

koji je odran 24. decembra 2011. godine u Sarajevu.

Naslov: Bonjaci i Drugi svjetski rat tokovi i posljedice

Izdava: Udruenje Mladi muslimani Sarajevo

Za izdavaa: Edhem Baki

Redakcijski kolegij: prof. dr. Adnan Jahi,prof. dr. Safet Bandovi,dr. sc. Admir Mulaosmanovi,

Anes Dunuzovi

Lektura i korektura: Nizama Imamovi-Foo

Prijevod saetaka na engleski: Nizama Imamovi-Foo

DTP: Nelmedin Kolubara

tamparija: Dobra knjiga d.o.o. Sarajevo

Tira: 500 primjeraka

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska bibliotekaBosne i Hercegovine, Sarajevo

94(497.6=163.4*3)1941/1945(082)

NAUNI skup Bonjaci u Drugom svjetskom ratu

(2011 ; Sarajevo) Zbornik radova / Nauni skup Bonjaci u Drugomsvjetskom ratu, Sarajevo, 24. novembar 2011. -Sarajevo : Udruenje Mladi muslimani, 2012. - 293str. ; 24 cm

Bibliografija i biljeke uz tekst.

ISBN 978-9958-9181-6-2

COBISS.BH-ID 19745798--------------------------------------------------------------------------------------------------------------


31/32

5

SADRAJ

PREDGOVOR ........................................................................................... 7

POZDRAVNI GOVORI

Bakir Izetbegovi ...................................................................................... 9

Edhem Baki ........................................................................................... 13

LANCI

Safet Bandovi:

Bonjaki antifaizam: Rezolucije graanske hrabrosti i

odgovornosti (1941.) .................................................................................. 15

Adnan Jahi:

Pismo hafiza Muhameda ef. Pande hafizu Aliji Traki

oktobra 1943. godine .................................................................................. 67

Adnan Velagi:

etniki pokret i pozicija Muslimana u Hercegovini (1941.-1945.) ........ 87

Fikret Midi:

Muslimanske vojne formacije u Bosni i Hercegovini 1941. 1945.

sa posebnim osvrtom na muslimansku miliciju Huske Miljkovia

u Cazinskoj Krajini ..................................................................................... 107

Admir Mulaosmanovi:Sjeanje pripadnika Handar divizije ..................................................... 153

Idriz Duranovi:

Mladi Muslimani u Drugom svjetskom ratu .......................................... 163

Zlatko Hasanbegovi:

Iza antifaistike kulise. Muslimanska graanska politika

u Bosni i Hercegovini u rvnju komunistike revolucije .......................... 177


32/32

Admir Muratovi:

Stradanje Bonjaka Sandaka za vrijeme Drugog svjetskog rata

politika zloina u kontinuitetu ................................................................. 201

Nihad Halilbegovi:

Iskustva u istraivanju stradanja Bonjaka u Drugom svjetskom ratu

- Masovne likvidacije i masovne grobnice u Sarajevu,

1945., 1949. godine - .................................................................................. 225

Muhamed Nametak:

Kulturna politika komunistikih vlasti BiH i njen odnos

prema Bonjacima 1945 1952. godine ....................................................247

Izet aboti:

Poloaj Bonjaka na irem tuzlanskom podruju

neposrijedno nakon Drugog svjetskog rata ................................................ 265

Zahvalnica .................................................................................................. 293

Documents

Izet Šabotić - Položaj Bošnjaka na širem tuzlanskom području neposredno nakon Drugog svjetskog rata