Embed Size (px)
Citation preview
Izdanje za novembar, 2011.
godine
CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA
Debatne novosti, br. 11, novembar 2011. godine
SVAKO UMNOŢAVANJE I KORIŠTENJE SADRŢAJA IZ NOVINA JE VEOMA POŢELJNO!
Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete ĉlanak za novine Izlazi mjeseĉno, a nekada i ĉešće .
Member of IDEA
The International Debate Education Association
Member of WSDC
Member of NGO Council
Member of Mreţa pravde BiH
„Sporazum između Grada Sarajeva i NVO“
Debatne novosti 11 Riječ urednice
AKREDITACIJA VISOKOŠKOLSKIH USTANOVA – MISTERIOZNI POJAM BH. SVAKODNEVNICE?
I dok razmišljam kako da poĉnem ovaj tekst, na pamet mi pada jedan vic – svaĊaju se muţ i ţena i ona ga sve vrijeme obasipa „komplimentima“ o tome kako je nesposoban, da bi svaĊa gradirala reĉenicom: „Toliko si nesposoban, da kada bi se odrţalo takmiĉenje u nesposobnosti, ti bi zauzeo drugo mjesto“. Muţ pomalo zbunjeno gleda i pita: „A zašto ne prvo?“, na šta ţena spremno odgovara – „Zato što si nesposoban!“. Nikada mi nije išlo od ruke priĉanje viceva, tako da ne zamjerite ako vas nisam nasmijala, ali ovaj uvod svakako otvara jednu nimalo smiješnu priĉu.
Zamislimo da je „nesposobni muţ“ drţava BiH, jer ja, zaista, nemam bolje objašnjenje od nesposobnosti
kada je rijeĉ o radu i funkcionisanju ove zemlje. Iz dana u dan se javljaju novi problemi i taman kada
pomislite da ne moţe gore – ova zemlja vas ponovo iznenadi na putu ka osvajanju druge pozicije na
takmiĉenju nesposobnih. Zbog toga su ispaštali penzioneri, radnici i oni koji broje dane na birou, djeca u
vrtićima u borbi Nove Godine i vjeronauke, a posljednjih dana i studenti bivaju ukljuĉeni u takmiĉenje. Od
15.08.2011. godine nijedna diploma bh. univerziteta nije validna, jer je tada istekla akreditacija za rad svih
visokoškolskih ustanova u zemlji. S obzirom na to, drţavne institucije ne bi smjele da zapošljavaju graĊane
koji su svoje diplomu stekli nakon tog datuma. Akreditacija je proces u kome se utvrĊuje da li visokoškolska ustanova ispunjava standarde za obavljanje posla u vezi studijskih programa, tj. da li su studijski programi u skladu sa evropskim standardima. Tako bi visokoškolske ustanove morale da omoguće dovoljan broj adekvatno kvalifikovanih nastavnika, neophodna nastavna sredstva (laboratorije, biblioteke, medijateke, kompjuteri), minimum od 20 sati predavanja, vjeţbi i drugih oblika aktivne nastave nedjeljno, te da postoje utvrĊena pravila za ispitne rokove i sistem ocjenjivanja studentskog rada tokom godine. Ukoliko neka od ovih stavki nije zadovoljena, fakultet nema prava na akreditaciju. I nakon svih ovih kriterija zapitah se – kako je moguće da su fakulteti u BiH uopšte imali akreditaciju za rad? Vjerujte, ne ĉudi me toliko što je istekla, što su mladi diplomanti ostali uskraćeni za priliku da dobiju konkretan posao (i za ono malo šanse koja postoji da se mlada osoba zaposli u struci nakon završetka fakulteta), koliko me ĉudi da su fakulteti u BiH uopšte imali akreditaciju za rad. Broj adekvatno kvalifikovanih profesora je mizeran (literatura po kojoj se spremaju ispiti, u najvećem broju sluĉajeva, dolazi iz susjednih drţava), jedan asistent u prosjeku predaje grupi od preko 50 studenata, nerijetko su predavanja podijeljena u smjene zbog prevelikog broja studenata, a na nekim fakultetima ste srećni ukoliko dobijete mjesto na prozoru ili radijatoru (iako ste došli pola sata ranije u svoju smjenu). Izgleda da je vaţnije primiti novac za upisninu od 2000 studenata, iako imate kapacitete za svega 500, pri tome napraviti ruglo od nastave, gdje profesori moraju govoriti na mikrofon, kako bi ih bar pola sale ĉulo i nadati se da će vam neko pokloniti akreditaciju. Dok ovo pišem, sjetih se da sam do prije par mjeseci bila najveći protivnik privatnih fakulteta u BiH, osporavala kvalitet diploma i redovnost nastave, ali me je izgleda stvarnost opametila. Da ponovo upisujem fakultet, a da moram ostati u BiH, ne bih ne sekunde razmišljala o tome da li upisati privatni ili drţavni fakultet. Paradoksalna situacija oko akreditacije je pokazala da je izvjesno da bi test sigurno prošao samo Univerzitet u Travniku, dakle privatni fakultet. Znam, znam... Sada ćete me vjerovatno doĉekati sa kontraargumentom da je kvalitet obrazovanja sumnjiv u privatnom sektoru, ali da li je zaista puno bolji u drţavnom? Da li svi završimo fakultete apsolutno spremni za rad? Bilo bi u redu osporavati kvalitet privatnih fakulteta, da je u drugoj sferi sve bajno i besprijekorno ureĊeno. Uporedimo: igrom sluĉaja studiram na fakultetu koji se nalazi u centru grada, ali na ulaznim vratima moţete proĉitati: “Ne zadrţavaj se, pada fasada”, a da ne govorimo o ulazu koji je pokriven kao trećerazredna pijaca, da komad fasade sluĉajno ne bi usmrtio nekog studenta. Sa druge strane imam prijatelja koji studira na privatnom fakultetu i kao budući pravnik ima pravo na besplatno korištenje bazena i teretane u sklopu fakulteta, studentsku kantinu u kojoj zaista moţe jesti, predavanja koja se svakoga dana objavljuju na internetu, za one studente koji nisu mogli prisustvovati ĉasu i brojeve telefona svakog asistenta – u sluĉaju nejasnoća pri spremanju ispita. I da... Sve ovo nije mnogo skuplje od godine za neredovne studente drţavnih univerziteta, a oĉigledno će vam diploma biti akreditovana sa punom sigurnošću, za razliku od drţavnog sektora. “Velika tajna ţivota je da nema nikakve tajne. Koji god tvoj cilj bio, moţeš ga ostvariti ako si spreman raditi”. Kazala je Oprah Winfrey, ali tada sigurno nije ni mogla pomisliti na BiH. Ne zavisi samo od studenata, krajnje je vrijeme da i oni „nesposobni” postanu odgovorni za svoja djela i napuste igru dok još imaju koga predstavljati. Tijana Ljuboje
U OVOM BROJU
PROĈITAJTE:
Rijeĉ urednice *
Debatanti pišu *
Treneri pišu *
U posjeti debatewise-u
*
Rijeĉi velikana *
Regionalni seminar Jahorina
*
Planiramo za naredni mjesec
* Preuzeli smo
od
Debatne novosti 11 Debatanti pišu
3
ŠTA CKD KAŢE NA
TEKSTOVE DEBATANATA:
***
Dragi naš Harise,
Debatne novosti su
molile i molile (puta
bezbroj) da nam
debatanti konačno
počnu slati autorske
tekstove, ali nekako ste
se sve vrijeme
ustručavali. Nadam se
da ćeš svim
debatantima, ali i
trenerima, posluţiti kao
dobar primjer i da će
već naredni broj biti
prepun vaših pjesama,
priča, proze, crteţa...
Toliko si nas
obradovao, da ćemo u
ovom broju objaviti sva
tri teksta i da znaš da
te očekujemo i u
narednom. Redakcija
Debatnih novosti ti
upućuje sve pohvale i
samo tako nastavi !
IMA ISTINA OD KOJIH SE NE SMIJE ODSTUPITI, IMA GRANICA NA KOJIMA SE MORA STATI,
IMA POLOŢAJA SA KOJIH SE NE SMIJE UZMICATI
XVI susreti medicinskih škola Federacije BiH Vrijeme, šta ĉovjeku znaĉi vrijeme? Da li je to tek neminovni dio stvarnosti, neukrotiva zvijer koja nas svakim danom ĉini sve starijima; zvijer koja nagriza naše duše i ispunjava ih onim gorkim okusom melanholije, usamljenosti i slabosti, te nas ostavlja da svijetom lutamo sa jednog kraja na drugi, vjeĉno traţeći svoje posljednje utoĉište, ili je vrijeme neznani svijet u kojem se još uvijek odigravaju bitke koje smo nekada vodili i ţive uspomene na ljude koje smo voljeli, a izgubili? Mnogo toga vrijeme donosi i odnosi sa sobom. Sve što naposlijetku ostane jeste svod sjećanja koja svjedoĉe da smo postojali i putem njih, zapravo, ţivimo sve do onog momenta dok nas ljudi pamte i govore o nama. Ipak, ostati u sjećanju jednog ĉovjeka teško je breme svakog od nas jer moţemo ostati upamćeni samo po dvije stvari – po dobrom ili po lošem. Na nama je da donesemo odluku hoćemo li postati herojima koji su svoje dostojanstvo i ime branili vlastitom krvlju ili ćemo, kao oni što su se Boga igrali i gasili ljudske ţivote poput plamena, skonĉati kao crna taĉka na savjesti ĉovjeĉanstva. Uistinu, povijest je dokazala – tanka je nit koja dijeli rat i mir, pogotovu ovdje, na brdovitom Balkanu. Dovoljan je jedan trenutak, jedna rijeĉ da sve u potpunosti promijeni i sruši svijet ĉije temelje smo dugo podizali i ĉvrsto drţali na plećima. Ipak, jedna istina je iznad svih nas – svako od nas će umrijeti, bio on junakom svog komada ili, pak, sporedni lik ĉije ime niko saznao nije. Ali, sve dok diše, dok mu srce kuca i tijelo traţi snagu, ĉovjek se nikada ne smije predati. Na tom poloţaju, u borbi ţivota i smrti, ne smije uzmaći, jer jedan korak je dovoljan da sve postane pepeo, da sve nestane u vremenu kao da i nikada nije postojalo. I onda, kada je doveden na rub egzistencije, on ne smije zaboraviti koliko je njegov ţivot vaţan i da mu niko nema pravo uskratiti ono što je stekao roĊenjem – slobodu, ljubav, misli i osjećanja. Niko to bolje ne zna od nas kako je tugom ĉašu toĉiti i ispijati je naiskap, kako je patnjom na patnju uzvraćati i kako nastaviti dalje kada duša pregori do temelja, a tek je svijet upoznala. Dobro je to znano ovoj duši balkanskoj, tugom zadojenoj i bolom opijenoj. Ĉesto je ĉovjek prešao granice na kojima je morao stati, nevinom krvlju ţednu zemlju pojio, djecu od majki odvajao, ljubav pretvarao u mrţnju. Ostao je oţiljak na našim srcima. Oni koji su ĉinili sve ono što ĉovjeku nije svojstveno, sve ono što ĉovjeku ne dolikuje, ostavili su pustoš za sobom. Ostale su otvorene rane – ostala je krvlju okupana Bosna. Sad, i da je zlatom okite i pjesmom ispune, bolni jauk majki kojima sinove u zoru odvedoše, što srca poput stakla na komade lomi, nikada iz sjećanja niko neće moći izbrisati. Ni ĉovjek, ni vrijeme. Još puno suza će poteći, još puno vode proteći, još puno snova će se ugasiti prije nego ĉovjekovom duša izrodi nove ideje i nove svjetove. Kada su Pandorinu kutiju otvarali nisu znali kakve posljedice će to izazvati i strahote prouzroĉiti.
Istina će, uprkos svemu, kao plamen svijeće gorjeti i leptira privlaĉiti koji, iako je svjestan da odlazi u smrt, ne ţali, jer zna da je to neophodno kako bi spoznao ono za ĉime mu je duša oduvijek ĉeznula. I kad najteţe bude, mi ćemo ustati. Ima istina od kojih se ne smije odstupiti. Spusti koplja, sviće novi dan. Dan za sve nas. Još na usnama gore rijeĉi “Memento mori” – sjeti se da ćeš umrijeti. Sjeti se da si ĉovjek.
HARIS DUDEVIĆ, SREDNJA ZUBOTEHNIĈKA
ŠKOLA SARAJEVO
Debatne novosti 11 Debatanti pišu
4
SLOBODAN ČOVJEK, SLOBODAN GRAD Nerijetko razmišljam o svim preprekama koje je ţivot postavljao preda mnom i o snazi koju sam pronalazio u, naizgled, beznaĉajnim stvarima koje su me spašavale svijeta straha i neuspjeha, te ĉinile da se makar ma momenat osjetim nepobjedivim i posve sigurnim u ono što ĉinim. U tom razmišljanju ponekad zastanem i zapitam se da li je uistinu sve moralo biti takvo kakvime sam je ţelio da bude i da li je to bilo vrijedno svih patnji kroz koje sam prošao. Što više mislim o sebi i o svijetu, shvatam da je ĉovjek, zapravo, biće koje ne zna uţivati u onome što ima i biti sretan što uopće ima priliku osjetiti ĉari ovog zemaljskog svijeta koji mu nudi više nego što moţe i uzeti. Previše teţimo ostvarenju nekih nerealnih snova zatvarajući tako oĉi pred onime u ĉemu bismo mogli pronaći sreću i duševno ispunjenje. Još uvijek sam veoma mlad da bih znao koja je poenta ţivota i da bih mogao reći kako poznajem sve ljudske mane i slabosti, ali zasigurno znam da nismo roĊeni da bismo ţivjeli u okovima i tami. Svako od nas je poseban i moţe uĉiniti i više nego što misli, kako bi uĉinio sebi, a i drugima, ţivot ljepšime. Svi nekuda ţurimo, borimo se neke stvari za koje će sa kasnije ispostaviti da nam nikada ni nisu trebale – lutamo izmeĊu snova i realnosti pokušavajući uzalud uspostaviti ravnoteţu, iako smo i sami svjesni da neke stvari nikada nećemo moći uĉiniti i da će nam mnogo toga ostati nepoznato do kraja ţivota. Stalno smo u suprotstavljenim stavovima, nekim nesuglasicama i prepirkama, zadovoljavajući se neĉijom tugom i ţalosti samo zarad svoje liĉne koristi. Ĉemu sve to i zašto smo takvi uprkos tome što znamo da to ne vodi nikamo i da ne postoji sreća u neĉijem bolu, pitanja su na koja traţim odgovore već jako dugo. Kada bi me neko pitao gdje se, usitinu, krije sva sreća ovog svijeta odgovorio bih mu da takva ljepota postoji samo u srcu slobodnog ĉovjeka, jer tek kada izgubimo slobodu shatamo koliko je sve ono ĉega smo se plašili i strahovali bilo beznaĉajno naspram gubitka slobode. Najgore od svega jeste to što mi sami sebi nesvjesno oduzimamo dio po dio svakog osjećaja za slobodu ma o kojem njenom segmentu se radilo. Zaboravljamo na ljude koji nas vole i kojima znaĉimo mnogo u ţivotu, zaboravljamo na sve ĉemu smo se radovali i s velikom upornošću postizali, zaboravljamo na potragu za srećom u svemu što radimo, pritom zatvarajući naše misli u labirint tuge. Zaboravljamo da smo samo ljudi i da je u našoj prirodi da griješimo, ali i da nastojimo ispraviti sve pogreške koje smo naĉinili. Za slobodnog ĉovjeka nema prepreka i granica da bude sretan i pruţi sebi sve najljepše moguće. Slobodu nam niko nema pravo oduzeti, i ako to pokuša na bilo koji naĉin – ne smijemo mu dozvoliti. Trebamo se boriti za nas i one koje volim i postići slobodu koju svi toliko ţelimo. Kada je pojedinac slobodan u svome djelovanju i postojanju, tada je slobodno i društvo ĉiji je on dio. Tada je slobodan i grad, i drţava i ĉitav svijet, na kojem ima dovoljno mjesta za sve nas i naše snove. Sve što ĉinimo trebalo bi se temeljiti na uzajamnom poštovanju i ljubavi, jer svako od nas ima dovoljno ljubavi u sebi da bi je mogao podijeliti sa drugima. Ĉovjek nije ostrvo da bi ţivio sam i kao takav ne moţe funkcionisati bez drugih ljudi. Volio bih kada bismo svi jednoga dana znali cijeniti i uţivati slobode koje imamo, a do tada mi još preostaje samo da ĉinim sve što mogu kako bih uljepšao svaki dan onih koje poznajem.
HARIS DUDEVIĆ, SREDNJA ZUBOTEHNIĈKA ŠKOLA
SARAJEVO
PREUZELI SMO OD:
SAN KOJI
PODMLAĐUJE
Tridesetĉetvorogodišnja
Engleskinja Naomi Dţejkobs probudila se ĉvrsto uverena da ima
petnaest godina. Pamtila je odliĉno šta joj se
dogaĊalo prvih petnaest godina ţivota, ali ono što se desilo kasnije nije joj
uopšte bilo poznato. Naprotiv, bila je potpuno
usredsreĊena na polaganje ispita za
srednju školu. Devetnaest godina svog (stvarnog) ţivota uopšte nije pamtila, pa ĉak ni jedanaestogodišnjeg sina! Prema pisanju britanskog dnevnika „Telegraf”, Naomi je zapanjeno gledala
mobilne telefone, kućne raĉunare...
To se dogodilo pre tri godine. Leĉenje Naomi Dţejkobs, obolele od
neobiĉnog gubitka pamćenja (amnezije),
bilo je mukotrpno. Sećanje joj se najzad
vratilo, mada je oporavak bio dug i spor. Sada se
oĉekuje izlazak iz štampe njene prve
knjige. Knjige sećanja na nesećanje.
Politikin zabanik
BROJ: 3119 18. 11. 2011.
Debatne novosti 11 Debatanti pišu
5
VOLJENOM GRADU S LJUBAVLJU
Mnogo je toga što me vezuje za ovaj grad. Uspomene na godine koje su ostale iza mene ispunjene su najljepšim osjećanjima koja mogu vezati za Sarajevo i svaku njegovu sitnicu koja ĉini samo da ga volim još više. Da, mogu reći da ga volim jer mi je pruţilo svoje ruke i stavilo u svoje naruĉje onda kad sam tugovao i kada sam se radovao, a ja sam mu osmijehom zahvaljivao. Odrastali smo zajedno. Suncem prošarane ulice i mjeseĉinom okupani krovovi ostali su mi zauvijek urezani u sjećanje kao jedan od najljepših prizora iz djetinjstva. Nigdje nisu tako lijepa proljeća kao ovdje, kad se avlije beharom zakite, a vazduh ispuni cvrkutom ptica. Sjećam se kako sam ispraćao posljednje tragove dana posmatrajući nebo sa Trebevića, a onda bismo se, moji prijatelji i ja, spuštali niz sarajevske padine ushitreni i uz pjesmu. Miljacke šum i zvuk jutarnjeg tramvaja pamtim kao prvo što bi ĉuo po napuštanju tople postelje i što mi je davalo znak da je vrijeme za nove novi dan i nove pobjede. Dušu Sarajeva ĉini njegovo stanovništvo. Ovdje ljudi ţive na sasvim drugaĉiji naĉin, ovdje pjesma ţivi u srcu svakog ĉovjeka. Toplina kojom zraĉe njihova lica ogledalo je bosanske duše koja u svemu nastoji pronaći ono najbolje i nešto što će je nagnati da vjeruje u ljepšu i sretniju budućnost i ostane odana svojim korijenima i svojoj tradiciji. Prvomajski izleti na Vrelo Bosne i voţnja koĉijom tek su male radosti kojima odiše ovaj grad. Ispod ovog neba rodili su se i odrasli neki od najvećih mislilaca i stvaralaca u povijesti. Hodajući Ĉaršijom razmišljam o veliĉini graditelja koji su ovako monumentalno zdanje podigli i ostavili ljudima kao dokaz svog postojanja kako bi ih zauvijek podsjećalo na one koji su postavili temlje jednoj novoj kulturi i civilizaciji. I, kao da ih vidim, begovi na konjima ponosno prolaze diveći se ljepoti Šehera i zastaju kraj Sebilja da se napiju hladne vode koja kao nijemi svjedok protiĉe kroz stoljeća posmatrajući sve promjene koje je vrijeme donijelo. Ipak, bilo je onih koji nisu mogli podnijeti ljepote ovog grada i plemenitost njegovih ljudi. Neprijatelji svega ljudskog i svega što je dostojanstveno ĉovjeku, nasrnuli su u bijesu ţeleći samo jedno – unišiti ljudske ţivote i sve što je ljudska ruka stvorila. Sarajevo se nije predalo. Ljudi kojima je ono znaĉilo više i nego sopstveni ţivot ostali su ovdje i branili grad koji im je poklonio najljepše godine. Nakon duge borbe, krvlju okupan grad izašao je kao pobjednik. Sve je plakalo nad teškom sudbinom Sarajeva i njegovog neduţnog naroda. Šesnaest godina kasnije ĉini se kao da rata i krvave borbe nije ni bilo, ali ĉovjek takvo nešto ne zaboravlja. Iako sam bio dijete, sjećam se teških godina nakon rata i svega što je moj grad izgubio. Veliĉanstvena zdanja pred kojima je dah nestajao sada su samo oliĉenje pustoši i spomenik izgubljenog vremena. Polja na kojima su se djeca nekada igrala postala su posljednja poĉivališta ţrtvama ljudskog animoziteta. Ţivot je nastavio svojim tokom. Smiraj se vratio u naša ognjišta i ponovo nebom lete ptice kao simboli vjeĉne slobode. Moje Sarajevo je postalo ljepše nego što je ikada bilo. Našom dolinom se opet slobodno, u isto vrijeme, ĉuju crkvena zvona i ezan sa minareta. Zveket ĉekića sarajevskih kujundţija odzvanja Bašĉaršijom dok se kiša neprestano slijeva niz krovove. To je moj grad. Grad u kojem sam nauĉio voljeti, grad koji me je podigao kada je bilo najteţe i spustio ruke na moje srce dajući mi snage da nastavim dalje. Uprkos svemu što drugi govore, ja znam da je on posljednje utoĉište kojem ću se uvijek vratiti i nositi u srcu.
PREUZELI SMO OD:
***
KNJIGA
ZA
SPAVANJE
Sluga čuvenog
francuskog pisca Voltera
(1694–1778) jednom mu
se ovako poverio:
„Gospodine Volter, vaši
romani za mene
predstavljaju
neprocenjivu vrednost!”
„Veoma mi je drago
što to čujem!”, ljubazno
mu je uzvratio pisac.
„Zaista, gospodine, kad
god bih danju naporno
radio i umoran došao
kući, uzeo bih da čitam
jedan od vaših romana –
i odmah bih zaspao”.
Politikin zabanik BROJ: 3119 18. 11.
2011.
HARIS DUDEVIĆ, SREDNJA ZUBOTEHNIĈKA ŠKOLA
SARAJEVO
Debatne novosti 11 Treneri pišu
6
IZ CKD POŠTANSKOG
SANDUĈETA:
O dešavanjima u debatnim klubovima u novembarskom broju
Debatnih novosti imamo informaciju iz prve ruke –
ovoga puta debatanti i terneri su zamijenili
dopisniĉke uloge, te je ovaj broj iznimno bogat trenerskim priĉama, na šta smo veoma ponosni
.
***
Draga profesorice Sneţana,
Jako nam je žao da se klub koji postoji već 10 godina i
ostvaruje iznimno zapažene rezultate na svim takmičenjima, susreće sa
problemima kao što su nedostatak prostora i razumijevanja školske
uprave. Nadamo se da ćete što prije iznaći rješenje za
problem i da će nove generacije debatanata, pored trenera, imati i
iznimno kvalitetne uslove za rad.
***
Dragi profesore Mevludine,
Debatne novosti vam predlažu da harizmu koju maksimalno iskazujete na
svim CKD skupovima, upotrijebite i na upravu
škole u Sapni, kako bi vas bolje pripazili i obezbijedili
što više prostora za kontinuirani rad i
najkvalitetnije debate .
SNEŢANA ĈOKIĆ, TRENERICA DEBATNOG KLUBA GIMNAZIJE I SSŠ U ISTOĈNOJ ILIDŢI, ISTOĈNO SARAJEVO
MEVLUDIN LUPIĆ, MSŠ SAPNA, SAPNA
Debatne novosti 11 Treneri pišu
7
IZ CKD POŠTANSKOG
SANDUĈETA:
Dragi profesore Mevludine 2 (Mevludin Lupić je Mevludin 1 ),
veoma nas raduje
ĉinjenica da u vašoj školi vlada velika
zainteresovanost za debatu, jer upravo ovom izjavom rušite ustaljeno shvatanje da djeca koja ne idu u gimnaziju nisu
zainteresovana za debatu. Od CKD-a ćete
uvijek imati punu podršku u svim
aktivnostima koje obavljate, u Debatnim novostima dovoljno
prostora da pišete o svim debatnim dešavanjima u
vašoj školi, a ako vrijedno i uspješno
budete radili (što vam ţelimo od sveg srca) i predstavnike na svim
velikim CKD takmiĉenjima. Ţelimo vam mnogo sreće u
radu, kvalitetnih debata i naravno – debatanata!
MEVLUDIN FERHATOVIĆ GRAĐEVINSKO-GEODETSKA ŠKOLA,TUZLA
14.04.2011. godine GraĊevinsko-geodetska škola u Tuzli obiljeţila je 50 godina svoga
postojanja, a Debatne novosti im ţele da iz godine u godinu postaju sve uspješniji i bolji
i da u na web stranici škole objavljuju mnoštvo debatnih vijesti .
http://www.gradjevinskogeodetska.com.ba/
Debatne novosti 11 Treneri pišu
8
IZ CKD POŠTANSKOG
SANDUĈETA:
Draga profesorice Suzana,
od sveg srca vam želimo da u radu kluba dobijete što više novih debatanata, ne samo starih, odličnu javnu
debatu i puno slika i tekstova za Debatne
novosti, te da do Regionalnog takmičenja
skupite što bolji istraživački materijal i jake argumente
za predstojeće debate.
***
Dragi profesore Rasime,
Debatni klub Vox je i u neuslovnim školskim prostorijama postizao
zadivljujuće rezulatate dugi niz godina, tako da ne
sumnjamo da ćete od ove godine, u novom školskom prostoru, raditi još bolje i uspješnije. Želimo vam
mnogo sreće u pripremam za Regionalno takmičenje,
očekujemo da nam prezentujete kako nove
prosotrije utiču na vaš rad
.
SUZANA STANKOVIĆ SŠC „MILORAD VLAĈIĆ”, VLASENICA
RASIM HALILAGIĆ
GIMANZIJA DOBRINJA – DEBATNI KLUB VOX, SARAJEVO
Debatne novosti 11 Treneri pišu
9
IZ CKD POŠTANSKOG
SANDUĈETA:
Dragi profesore Midhate,
u ovom vašem javljanju za Debatne novosti ne
moţemo zaobići jednu iznimno pohvalnu stvar – istraţivanje metode. Jako
nas raduje da uopšte obraĊujete ovu oblast u
vašem debatnom klubu, jer je većina neopravdano
zapostavlja, a još više da je obraĊujete na prvim
ĉasovima, jer time stvarate ĉvrstu osnovu za pripremu
kvalitetnih debata. O znaĉaju metodike govorili su mnogi, a mi izdvajamo mišljenje, a koga drugoga, do Karl Poppera koji kaţe:
„S ovde razvijenog stanovišta, svi zakoni,
sve teorije ostaju suštinski nešto
provizorno, što je zasnovano na
pretpostavkama, nešto hipotetičko, čak i onda
kada smatramo da nismo više u stanju da u njih
sumnjamo. Mi ne možemo znati na koji
način neka teorija može biti modifikovana, pre
nego što pokušamo da je pobijemo.”
Karl Poper, Pretpostavke i
pobijanja, str. 101.
MIDHAT ĈAUŠEVIĆ BEHREM-BEGOVA MEDRESA, TUZLA
“Behram-begova medresa u Tuzli je najstarija obrazovna
institucija u sjeveroistoĉnoj Bosni i meĊu najstarijim je medresama
našega podneblja. Relevantni historijski izvori navode da je poĉela s radom prije 1626.
godine. Zgrada Medrese u 19. stoljeću je sagraĊena u arapsko-maurskom stilu, a tokom svoje
povijesti je više puta restaurirana i dograĊivana.”
http://www.medresatz.edu.ba/
Debatne novosti 11 Treneri pišu
10
PREUZELI SMO OD:
Dragi profesore Zorane,
ţelimo vam mnogo sreće u lobiranju novih
debatanata i da ubrzo imate mnogo više od 11 ĉlanova. Ne sumnjamo da ćete biti uspješni, jer ste to vašu predanost debati nebrojeno puta
dokazali kroz dugogodišnji rad u CKD-u i nema razloga da ove godine bude drugaĉija.
***
Draga profesorice Aida,
ţelimo da i dalje vrijedno radite, odrţavate što više
tematskih radionica i pokaznih debata, ali i da nam ĉešće pišete i
šaljete slike – u Debatnim novostima uvijek ima dovoljno
prostora .
ZORAN JOZIĆ,
ELEKTROTEHNIĈKA ŠKOLA TUZLA
AIDA MUMINOVIĆ,
MSŠ SREBRENIK, SREBRENIK
Debatne novosti 11 Treneri pišu
11
PREUZELI SMO OD:
Draga profesorice Ljiljana,
drago nam je vidjeti da imate toliko
zainteresovanih debatanata i da se redovno sastajete i vrijedno radite. Ne sumnjamo da će
aktivnosti uroditi plodom i da će se vaša škola
dobro plasirati na predstojećim
takmiĉenjima ako nastavite raditi tako odgovorno i uporno.
***
Dragi profesore Ĉajiću,
Debatne novosti vas u ovom broju nagraĊuju
posebnim priznanjem – najĉitkiji rukopis
novembarskog izdanja . Kada tome dodamo
brojne aktivnosti o kojima ste nas obavijestili, nije
nam preostalo ništa drugo nego da baš vama
dodijelimo posebnu nagradu – u narednom izdanju MSŠ Zenica će dobiti posebnu stranicu
za promociju svih klubskih aktivnosti .
LJILJANA MUĈIBABIĆ, ZUBOTEHNIĈKA ŠKOLA SARAJEVO
REFIK ĈAJIĆ, MSŠ ZENICA
Debatne novosti 11 Treneri pišu
12
PREUZELI SMO OD:
Dragi profesore Amere,
nadamo se da postdiplomski studiji
napreduju i da uspješno završavate sve preuzete obaveze . Iznimno nam je drago da tako duboko
posmatrate znaĉaj debate i njenu snagu u rušenju
predrasuda meĊu mladim ljudima i prevazilaţenju nacionalistiĉkih barijera.
Ţelimo vam puno sreće u radu debatnog kluba i
radujemo se novim tekstovima za Debatne
novosti.
***
Draga profesorice Jelena,
s obzirom da su uvodna predavanja u klubu odrţale dvije izuzetne debatantice,
ne sumnjamo da imate ĉvrstu osnovu za dalji rad i velike uspjehe. Drago nam
je što su ĉlanovi vašeg kluba prisustvovali javnoj
debati u Gazi Husrev-
begovoj medresi kojom je
CKD ţelio da ukaţe na znaĉaj debate u bh. društvu
i sudeći po vašem komentaru – ĉini se da je
uspio .
AMER BAHTIJAR, SREDNJA MEDICINSKA ŠKOLA MOSTAR
JELENA ĆIRIĆ, SŠC PALE, ISTOĈNO SARAJEVO
Debatne novosti 11 Treneri pišu
13
PREUZELI SMO OD:
Draga profesorice Lejla,
Debatne novosti su,
uporeĊujući sve tekstove, došli do
zakljuĉka da ste vi klub koji broji najviše
debatanata – zapanjujućih 40.
Nadamo se da su svi jednako aktivni, jer bi to znaĉilo da samo u klubu
Ekonomske škole u Brĉkom moţete
organizovati debatne turnire, koji bi bi bili
odliĉna vjeţba za sve predstojeće aktivnsoti
CKD-a.
***
Dragi naši Mostarci,
drago nam je da ste izabrali ime kluba i
nadamo se da će vaš cjelokupni rad biti
obiljeţen znaĉenjem imena – ţelimo vam što
više pobjeda u svim izazovima, vrijednog
rada i dobrih tekstova za Debatne novosti .
LEJLA BAJRAKTAREVIĆ, EKOMOSKA ŠKOLA BRĈKO
AMILA REDŢIĆ, SREDNJA TEKSTILNA I
POLJOPRIVREDNA ŠKOLA, MOSTAR
Debatne novosti 11 Treneri pišu
14
IZ CKD POŠTANSKOG
SANDUĈETA:
Dragi Otpisani i profesore Demonde,
sudeći po izboru teza, ne sumnjamo da je u vašem klubu zanimljivo i da se
pravila formata lako savladavaju. S obzirom da ste krajem mjeseca
novembra odrţali školsko takmiĉenje,
mislimo da sve ĉitatelje Debatnih novosti zanima ko su pobjednici, na koje
teze se debatovalo i kako je takmiĉenje prošlo
– eto odliĉnog zadatka za kapitena kluba i
novog priloga za naredni broj Debatnih novosti.
***
Dragi profesore
Muhareme,
Ţao nam je što se u radu susrećete sa
poteškoćama, ali smo uvjereni da ćete što prije pronaći rješenje. Tamo
gdje postoji zainteresovanost za rad,
sve ostalo je lako, a i uĉenici će naći naĉin da
prilagode školske i debatne obaveze. Od
CKD-a imate maksimalnu i konstantnu podršku i uvjereni smo da sigurnim i upornim
koracima moţete postići cilj.
DEMOND ĐONKO, ELEKTROTEHNIĈKA ŠKOLA MOSTAR
MUHAREM KOTORIĆ, MSŠ TEŠANJ
Debatne novosti 11 U posjeti www.debatewise.org
15
ĈARDAŠ U NOGAMA
Nadaleko ĉuvena nacionalna maĊarska igra ĉardaš potiĉe
iz grada Baje, malog ali vaţnog mesta za vodeni saobraćaj na liniji Dunav, Majna, Rajna. Igra je ime
dobila po mestu Ĉarda, gde su je romski muziĉari
najĉešće svirali. Najraniji izvori o nastanku
ĉardaša u današnjem obliku vode u 18. vek ali prvim
zabeleţenim tvorcima ove okretne igre, koja poĉinje
lagano a završava brzo uz dvoĉetvrtinsku i
ĉetvoroĉetvrtinsku muziku, smatraju se sviraĉ Mark
RoţavelĊi i igraĉ Lajoš Seleši Sabo. Oni su se, zabeleţeno
je u gradskim knjigama u Baji, sreli 1826. godine i
stvorili ĉardaš.
POLITIKIN ZABAVNIK BROJ: 3119 18. 11. 2011.
www.debatewise.org
ŢENSKA DJECA SU KORISNIJA U KUĆI?
Iako je ustaljeno mišljenje da se razvijene svjetske zemlje ne susreću sa problemom ravnopravnosti spolova, prošle sedmice www.debatewise.org
dokazao je sasvim suprotno. Dok se dio debatanata zaista ukljuĉio u debatu i u glavnom tvrdio u korist teze, drugi dio je tezu okarakterisao kao seksistiĉku i
izgjegavao debatu. Ostaje otvoreno pitanje ko više pomaţe u kućanskim poslovima, djeĉaci ili djevojĉice i da li je ispravan odgovor da je sve
individualno ili je ipak dozvoljena generalizacija?
DA LI INTELIGENTI LJUDI ŠPIJUNIRAJU TUĐE FB PROFILE?
Nedavno je u Velikoj Britaniji raĊeno istraţivanje koje pokazuje da ljudi sa nadprosjeĉnim koeficientom inteligencije više špijuniraju fb profile, od onih sa niţim IQ. Kada je rijeĉ o samoj tezi, debatanti su većinom na strani afirmacije,
jer smatraju da je špijuniranje svojstvenije ljudima koji znaju šta ţele postići praćenjem tuĊih profila, kako i koga pratiti, a za šta je nuţna inteligencija.
MeĊutim, zanimljivo je da iako su debatanti na strani afirmacije, špijuniranje ne
smatraju opravdanim naĉinom postizanja cilja.
DA LI BI KONTAKTI STUDENATA I PROFESORA PUTEM DRUŠTVENIH MREŢA I PRIVATNIH PORUKA TREBALI BITI ZABRANJENI ZAKONOM?
U kontekstu ove teme BiH se baš ne moţe pronaći, jer je odnos uĉenik-
student-profesor sveden na ĉetrdesetpetominutni ĉas i završava na izlasku iz uĉionice. U stranim zemljama je priliĉno drugaĉije, jer je ovaj odnos puno
otvoreniji i dostupniji i mimo ĉasa, kada uĉenici potpuno slobodno kontaktiraju mentore za pomoć. MeĊutim, upravo je ovo razlog pokretanja veoma
zanimljive debate na debatewise-u. Dok jedni smatraju da ovaj odnos nije u redu, jer bi mogao postati previše privatan i da profesori moraju imati slobodno vrijeme, drugi tvrde da je dobro da ovakav naĉin komuniciranja postoji i da bi
njegovo zabranjivanje zakonom bilo apsurdno. Šta vi mislite?
PREUZELI SMO OD:
Debatne novosti 10 Riječi velikana
16
PREUZELI SMO OD:
PARADAJZ NAISKAP
Zagovornici zdrave ishrane zastupaju stav da je sveţe povrće zdravije od termiĉki
obraĊenog. Ali, to pravilo ne vaţi za paradajz, jednogodišnju
biljku poreklom iz Juţne Amerike. Iako se zna da je on prvenstveno bogat vitaminima A, Ce, Be1, a ima i vitamina E,
potom karotenom, znatnim koliĉinama minerala kakvi su
mangan, gvoţĊe, bakar, kalijum, delovanje njegovog
najznaĉajnijeg elementa, antioksidansa likopena, dolazi do punog izraţaja tek kada je paradajz dobro ukuvan. Tada
se postiţe najveća koncentracija ove lekovite
prirodne supstance koja ljudski organizam štiti od
kardiovaskularnih oboljenja, ali i od nekih vrsta raka. Dakle, uz dva-tri sveţa paradajza, koji
povećavaju izluĉivanje ţeludaĉnih i crevnih sokova i
olakšavaju probavu, nije naodmet popiti i ĉašu soka od
paradajza.
POLITIKIN ZABAVNIK BROJ: 3119 18. 11. 2011.
UĈENJE VEDA
…Aurobindo Ghosh, veliki indijski naučnik-mistik, zastupa mišljenje da su vede prepune sugestija
tajnih učenja i mističnih filozofija. On smatra bogove iz himna simbolima psiholoških funkcija.
Surva znači, po njemu, inteligenciju, Agni volju, Soma osećanja. Veda je za njega misterijska
religija, koja odgovara orfičkim i eleuzijskim verovanjima starih Grka. »Hipoteza koju ja predlažem
jeste da Rg-veda predstavlja značajan dokument preostao nam iz ranog perioda ijudske misli, od
koga su istorijske eleuzijske i orfičke misterije sačuvale samo neznatne ostatke, a kad je
spiritualno i psihološko znanje čoveka bilo skriveno, iz sada teško objašnjivih razloga, velom
konkretnih, materijalnih figura i simbola koji su smisao čuvali od pogleda profanih a otkrivali ga
posvećenima. Jedan od osnovnih principa mistika bio je nepovredivost i tajnost samosaznanja i
istinitost saznanja bogova. Oni su mislili da ova mudrost nije pogodna, a možda je čak i opasna
za običan ljudski duh, ili, ako se otkrije prostim i neprečišćenim dušama, svakako je sklona
izvrtanju, zloupotrebi i gubitku vrline. Otuda su mistici pomagali jednu spoljašnju pobožnost,
efektivnu ali nesavršenu za profane, i jednu unutrašnju disciplinu za posvećene, i oblačili su svoj
govor u reči i slike koje su imale istovremeno spiritualno značenje za odabrane a konkretno za
masu prostih vernih. Himne veda su zamišljene i izgrađene na ovim principima.«?
Pošto nalazimo da je ovo gledište suprotno ne samo modernim tumačenjima evropskih naučnika,
nego isto tako i tradicionalnim interpretacijama Savane i sistema prva-mimamsa,autoriteta u
interpretaciji veda, moramo oklevati da pođemo za primerom Aurobinda Ghosha, ma kako
ingeniozno bilo njegovo gledište. Nije verovatno da ceo napredak indijske misli predstavlja samo
neprekidno udaljavanje od najviših duhovnih istina iz himna veda. Više odgovara onome što
znamo o opštoj prirodi ljudskog razvoja, a lakše je to i priznati, da su poznije religije i filozofije
proistekle iz grubih sugestija i elementarnih moralnih ideja i spiritualnih težnji mladog duha, nego
da su one degradacija prvobitnog savršenstva. Za tumačenje duha vedskih himna mi
nameravamo da usvojimo gledište izgrađeno o njima u brahmanama i upanišadama, koje su se
pojavile neposredno za njima. Ova dva poznija dela predstavljaju nastavak i razvoj gledišta iz
himna. Može se naći napredak od obožavanja spoljašnjih prirodnih sila ka oduhovljenoj religiji
upanišada, lako razumljiv prema zakonu normalnog razvoja religije, — na celoj zemlji čovek polazi
od spoljnog i napreduje prema unutrašnjem — jer upanišade ne vode računa o ranom obožavanju
prirode već razvijaju jedino sugestije najviše religije koju sadrže vede. Ovako tumačenje se
potpuno slaže sa modernom istorijskom metodom i naučnom teorijom o ranoj ljudskoj kulturi, a u
skladu je i sa klasičnim indijskim gledištem koje je izložio Savana…
(Sarvepali Radakrišnan: Indijska filozofija 1)
http://filozofskitekstovi.wordpress.com/
Debatne novosti 11 Regionalni seminar Jahorina
17
Seminar za debatante Pravnog fakulteta u Sarajevu
Od 17. do 19.11.2011. godine ĉlanovi Debatnog kluba PFSA, pod mentorstvom i u saradnji sa Centrom za kulturu dijaloga, organizovali su regionalni seminar posvećen pravilima „British Parliamentary“ debatnog formata. Seminar je odrţan u hotelu Kristal na Jahorini, a okupio je mlade ljude iz: Srbije, Crne Gore, Makedonije, Slovenije i Bosne i Hercegovine.
Ĉlanovi Debatnog kluba PFSA, u saradnji sa debatantima Filozofskog fakulteta u Sarajevu, nakon jednomjeseĉne pripreme i intezivnog rada, debatantima i trenerima sa prostora bivše nam drţave, prezentovali su iznimno kvalitetnu pokaznu debatu na tezu: „Ovaj Dom vjeruje da se nastava treba izvoditi na maternjem jeziku i jezicima manjina na univerzitetima“. Pokazna debata je imala za cilj da na slikovit naĉin prikaţe pravila formata, kako bi oni koji se po prvi put susreću sa ovim oblikom debatovanja stekli nova znanja, a oni iskusniji usavršili postojeće vještine i bili spremni za ostatak seminara koji je bio takmiĉarsko-obrazovnog karaktera. Debatanti Pravnog fakulteta u Sarajevu okušali su se u više uloga (pored debatovanja): drţali radionice, prezentacije, bili pomoćni suci i tako na najbolji mogući naĉin zemljama Regiona prezentovali rad Udruţenja studenata Pravnog fakulteta u Sarajevu i širili pozitivnu sliku o znanjima i vještinama bosanskohercegovaĉkih studenata. Nakon ove prve velike i uspješne debatne aktivnosti, svi studenti su dobili iznimno vrijedne certifikate, a pred Debatnim klubom PFSA su nove aktivnosti, prvi takmiĉarski zadaci (nacionalnog i internacionalnog karaktera), javne debate i TV emsije – sigurni koraci ka izjednaĉavanju studenata Pravnog fakulteta u Sarajevu sa studentima prestiţnih debatnih programa širom svijeta, jaĉanju ugleda Udruţenja studenata Pravnog fakulteta u Sarajevu i formiranju stabilne i sistematski organizova debatne mreţe na prostoru cijele BiH.
(Bh-pravnici.com)
Od 17-19.11.2011. godine na prelijepoj Jahorini CKD je u saradnji sa studentskim ogrankom organizacije odrţao regionalni seminar posvećen pravilima British Parliamentary debatnog formata. Ovaj seminar je bio prvi u nizu koraka ka jačanju poloţaja parlamentarne debate u BiH, posebno meĎu studentima i maturantima srednjih škola, kako bi po završetku srednjoškolskog obrazovanja i dalje ostali aktivni dio CKD porodice i dobili priliku da se takmiče i usavršavaju znanja o drugim debatnim formatima. U nastavku vam donosimo tekst koji je o ovom seminaru objavio portal BH-pravnici.com.
PREUZELI SMO OD:
NE BULJI U EKRAN!
U poslednje vreme gotovo svi medicinski radnici u Sjedinjenim Ameriĉkim Drţavama pacijentima
obavezno daju savet da se klone buljenja u
televizijski ekran. Razlog za to je obaveštenje s Univerziteta Harvard.
Naime, prema njihovim istraţivanjima, sedenje
ispred televizijskog ekrana moţe da bude
veoma štetno po zdravlje, taĉnije, skraćuje ţivotni
vek. Na osnovu ogleda s nekoliko stotina hiljada
ispitanika, utvrĊeno je da ljudi koji svakodnevno
provedu dva sata ispred TV ekrana imaju za 13 odsto veće izglede da
preminu pre navršene 65. godine, i to zbog srĉanih tegoba ili bolesti kakav je
dijabetes.
POLITIKIN ZABAVNIK BROJ: 3119 18. 11. 2011.
Debatne novosti 11 Planirane aktivnosti
18
1. Klupske aktivnosti BiH, Crna Gora, Hrvatska,
Makedonija, Slovenija, Srbija Decembar
2011.
2. MeĊunarodne debatne novosti br. 30
BiH, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Slovenija, Srbija
Decembar 2011.
3. Finalni izvještaj Sarajevo Decembar
2011.
4. Regionalna debatna takmiĉenja Regije u BiH 10.12.2011.
5. Klupske aktivnosti u BiH BiH Decembar
2011.
6. Debatne novosti, decembar Sarajevo Decembar
2011.
7. Deseta javna debata „Poĉinioci i ţrtve kriviĉnih djela su naša djeca – sprijeĉimo maloljetniĉko prestupništvo“
Sarajevo 01.12.2011.
8. Regionalni seminar za uĉesnike projekta „Provide a Good Reason for Ex YU Counties in the EU“
Sarajevo 02.-04.
12.2011.
9. Regionalni seminar za uĉesnike projekta „Provide a Good Reason for Ex YU Counties in the EU“ i Drţavno debatno takmiĉenje
Jahorina 16-18.12.2011.
10. Pisanje projekata Sarajevo Decembar
2011.
11. Zagovaranje za projekte Sarajevo Decembar
2011.
12. Saradnja sa školama ĉlanicama CKD mreţe
Sarajevo Decembar
2011.
13. Saradnja sa IDEA-om Sarajevo Decembar
2011.
14. MeĊunarodni debatni turnir Ljutomer 2011
Ljutomer, Slovenija 01.-03.
12.2011.
15. Web info Sarajevo 01.12. 10.12. 20.12.
16. Aţuriranje web stranice Sarajevo Decembar
2011.
17. Praćenje dnevnih novina - Maloljetniĉko prestupništvo
Sarajevo Svaki dan
18. Mjeseĉni izvještaj Sarajevo Do
31.12.2011.
19. Finalni izvještaj Sarajevo
PREUZELI SMO OD:
MUZIKA NA HARTIJI
Ako mislite da se
celokupno današnje muziĉko novinarstvo preselilo iz novina na
Internet, preporuĉujem da preispitate svoje
stavove pošto prelistate neki od ĉasopisa koje
preporuĉujemo
U vreme kada sa nekoliko poteza
raĉunarskim mišem moţete doći do gotovo
bilo koje podatke, postavlja se logiĉno pitanje šta će nam
novine? Na sreću, i dalje je mnogo onih meĊu
nama koji vole da osete miris hartije, koji vole da ĉitaju novine na balkonu, plaţi, u krevetu ili u vozu.
Pored toga što su praktiĉnije od raĉunara
(probajte da se leti hladite ili ubijete komarca lap topom), novine i dalje pruţaju osećaj da podaci
imaju i fiziĉku teţinu.
POLITIKIN ZABAVNIK BROJ: 3115 21. 10. 2011.
DECEMBAR 2011.
Debatne novosti 11 Impresum
19
SPISAK ŠKOLA MREŢE CKD-a ZA ŠKOLSKU 2011./2012.
# Ime i prezime Škola No. Ime i prezime Škola
1. Admir Kukuljević Poljoprivredna i medicinska
škola Brĉko 28. Mevludin Lupić MSŠ Sapna
2. Aida Muminović MSŠ Srebrenik 29. Midhat Ĉaušević Behram-begova medresa
Tuzla
3. Amela Petriĉević
Akif Delić Ekonomska škola Tuzla 30. Mirzet Hamzić
Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo
4. Alma Alibegović Perzijsko – bosanski koledţ
sa internatom Ilijaš 31. Muhamed Halilović
Opća gimnazija Bosanska Krupa
5. Amela Redţić Srednja tekstilna i
poljoprivredna škola Mostar 32. Muharem Kotorić MSŠ Tešanj
6. Amila Dupovac Srednjoškolski centar
Hadţići 33. Nasiha Mulahalilović MSŠ Ĉelić
7. Amila Hubić OC “Desnek” Breza 34. Nasveta Turković Gimnazija Visoko
8. Anesa Peco Srednja graĊevinska škola
Mostar 35. Olivera Kulic JU Gimnazija Ţivinice
9. Azijada Jukan Gimnazija
„Dr. Mustafa Kamarić“ Graĉanica
36. Rasim Halilagić Gimnazija Dobrinja, Vox
Sarajevo
10. Azra Dţananović MSŠ Donji Vakuf 37. Refik Ĉajić MSŠ Zenica
11. Branka Kukić Gimnazija „Vaso Pelagić“
Brĉko 38. Samir Mehadţić MSŠ Sanski Most
12. Branko Lalović Srednja škola Rogatica 39. Sanela Vidović Gimnazija „Petar Koĉić“
Srbac
13. Branka Malinić-Ĉugalj i
Jelena Ćirić Srednjoškolski centar Pale 40.
Sanid Zirak Aida Malešević
Gimnazija “Enver Pozderović” Goraţde
14. . Danijela Zuletović KŠC -Srednja medicinska
škola Sarajevo 41. Sanja Kondić
Gimnazija “Petar Koĉić” Novi Grad
15. Demond Đonko Srednja elektrotehniĉka
škola Mostar 42. Sanja MrĊa
Srednja škola „Đ. Radmanović“ Novi Grad
16. Dušica Ĉukle Srednja škola Konjic 43. Sedika Cerić Centar za slijepu i slabovidu djecu i omladinu Sarajevo
17. Duška Mijić Dalaĉ Ekonomska škola Sarajevo 44. Senija Tošić Srednja tehniĉka škola Brĉko
18. Ekrem Hamzić Srednjoškolski centar Ilijaš 45. Sneţana Ĉokić Gimnazija i SSŠ Istoĉno
Sarajevo
19. Elmedin Ljevo KaraĊoz-begova medresa
Mostar 46. Suzana Stanković
SŠC „Milorad Vlaĉić“ Vlasenica
20. Fuad Hadţimehmedović Gimnazija „Ismet
Mujezinović“ Tuzla 47. Ulfeta Imamović
MSŠ “Musa Ćazim Ĉatić” Kladanj
21. . Haris Mujić MSŠ Doboj Istok 48. Vesna Milavić Amer Bahtijar
Srednja medicinska škola Mostar
22. Izeta Bihorac Peta gimnazija Sarajevo 49. Zoran Jozić Elektrotehniĉka škola Tuzla
23. Konstantina Mutić Ekonomska škola Istoĉno
Sarajevo 50. Ţarko Brkanlić SŠC Srbac
24. Kristina Marković Gimnazija ”Filip Višnjić”
Bijeljina
25. Lejla Bajraktarević Ekonomska škola Brĉko
26. . Ljiljana Muĉibabić Srednja zubotehniĉka škola
Sarajevo
27. . Mevludin Ferhatović Mješovita srednja
graĊevinsko-geodetska Tuzla
Debatne novosti 10
Sanja Vlaisavljević
Zoran Marĉeta
Nadina Balagić
Tijana Ljuboje
Sead Borovina
Anja Gengo Amela Ibrahimagić
Jasmin Ĉeĉo
IDEA BOARD of DIRECTORS
Anesa Vilić
Sedika Cerić
Ministarstvo
porodice, omladine
i sporta RS
Grad Sarajevo Ured gradonačelnika
Avaz d.o.o.
Ministarstvo
privrede Kantona Sarajevo
