15
• Izbori u sindikatu • Intervju Mara Erdelj: Kako se izboriti sa mobingom • Konferencija: Razmena iskustava mladih Srbije i Nemačke • Seminar u Berlinu • Pravna klinika Zaposlenost raste ali na papiru • Vesti...vesti...vesti IZBORI U SINDIKATU BOFOS info ELEKTRONSKI BILTEN SAMOSTALNOG SINDIKATA ZAPOSLENIH U BANKAMA, OSIGURAVAJUĆIM DRUŠTVIMA I DRUGIM FINANSIJSKIM ORGANIZACIJAMA SRBIJE OKTOBAR 2014. / IZDANJE BR 50

IZBORI - bofos.org.rs · Napadi na žrtvu mobinga se odvijaju učestalo (najmanje jednom nedeljno) i u dužem periodu (najmanje 6 meseci). Period od 6 meseci je dovoljan da bi osoba

  • Upload
    others

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

• Izbori u sindikatu

• Intervju Mara Erdelj: Kako se izboriti sa mobingom

• Konferencija: Razmena iskustava mladih Srbije i Nemačke

• Seminar u Berlinu

• Pravna klinika

• Zaposlenost raste ali na papiru

• Vesti...vesti...vesti

IZBORIU

SINDIKATU

BOFOS infoELEKTRONSKI BILTEN SAMOSTALNOG SINDIKATA ZAPOSLENIH U BANKAMA,

OSIGURAVAJUĆIM DRUŠTVIMA I DRUGIM FINANSIJSKIM ORGANIZACIJAMA SRBIJE

OKTOBAR 2014. / IZDANJE BR 50

2SS BOFOS

IZBORI U SINDIKATU

Č Odluka o sprovođenju izbora Član 4. Za nosioce funkcija i članove organa u SS BOFOS predlažu se kandidati koji poseduju i ispoljavaju sposobnost i znanje za ostvarivanje interesa i zaštite prava članstva, organizatorske sposobnosti, imaju rezultate u aktivnostima na ostvarivanju i zaštiti prava zaposlenih i unapređenju njihovog ekonomskog i socijalnog položaja u periodu od najmanje jednog mandata, te kao takvi uživaju poverenje. Radi sprečavanja sukoba interesa za nosioce funkcija i članove organa u SS BOFOS i sindikalnim organizacijama koje ga čine, ne mogu se predlagati lica izabrana

na poslovodnu, javnu ili funkciju u političkoj partiji, lica na koja je izvršni odbor, poslodavac preneo svoja ovlašćenja, čije odluke mogu da utiču na radni i socijalni status zaposlenih, članovi organa upravljanja, poslanici i odbornici birani sa stranačkih lista. Svaki predloženi kandidat dužan je da se izjasni o prihvatanju kandidature, potpisivanjem Izjave o prihvatanju kandidature – čime stiče pravo da bude na kandidatskoj listi. Izabran je onaj kandidat koji dobije više od polovine glasova članova organa ili organizacije koji su glasali. Glasati mora više od 50% ukupnog broja članova organa ili organizacije.

Izborne aktivnosti počele su ovog meseca, a njihov završetak se predviđa u sledećim rokovima:- U sindikalnim organizacijama do 30. novembra 2014. godine; - U jedinstvenim sindikalnim organizacijama i konferencijama sindikalnih organizacija – do 31. decembra 2014. godine;- U Pokrajinskom odboru – do 15. februara 2015.godine;- Održavanje Kongresa SS BOFOS – do 15. aprila

2015. godine. Na Kongresu će se održati Konstitutivna sednica Republičkog odbora SS BOFOS, na kojoj će novoizabrani članovi Republičkog odbora preuzeti svoje obaveze.

Izbori se vrše u skladu sa: Statutom SS BOFOS-a, Odlukom Republičkog odbora SS BOFOS o sprovođenju izbora u SS BOFOS; Odlukom Republičkog odbora SS BOFOS o načinu izbora, broju i strukturi članova Republičkog odbora SS BOFOS i Odlukom Republičkog odbora SS BOFOS o načinu izbora, broju i strukturi članova Kongresa SS BOFOS.

3SS BOFOS

ČOdluka o sprovođenju izbora Član 7.Izborna komisija odnosno Birački odbor ima sledeće zadatke: 1. da proveri identitet člana sindikata koji glasa;2. da vodi evidenciju o članovima sindikata koji su glasali; 3. da članu sindikata preda glasački listić i objasni način glasanja;4. da, po isteku vremena za glasanje, izvrši prebrojavanje glasova i utvrdi rezultate glasanja; 5. da vodi zapisnik o radu Biračkog odbora;6. da sačini zapisnik o svom radu.

IZBORI U SINDIKATU

ČČVažno:Kandidati za nosioce

najodgovornijih funkcija

mogu biti samo na jednoj

kandidatskoj listi.

ČČOdluka o sprovođenju izbora Član 6.Izborna komisija obavlja sledeće poslove: 1. stara se da se izbori sprovedu u skladu sa Statutom SS BOFOS i Izbornom odlukom SS BOFOS;2. objavljuje spisak članova;3. objavljuje listu kandidata;4. određuje početak i završetak glasanja;5. po potrebi, imenuje Birački odbor od tri člana i tri zamenika;6. određuje glasačka mesta;7. utvrđuje sadržaj svih izbornih materijala i priprema izborne materijale (tekst Izjave o prihvatanju kandidature, spisak članova Samostalnog sindikata, listu kandidata, glasački listić, zapisnik o radu Biračkog odbora i Izborne

komisije, tekst Izveštaja o rezultatima glasanja, Uverenje o izboru i dr.);8. odlučuje o poništavanju glasanja i određuje ponovno glasanje;9. utvrđuje i objavljuje rezultate izbora i podnosi izveštaj nadležnim organima;10. odlučuje po prigovorima na sprovođenje izbora;11. obavlja i druge poslove u vezi sa sprovođenjem izbora. Predloženi kandidat za nosioca funkcije, odnosno za člana organa, ne može da bude imenovan za člana Izborne komisije. Ukoliko je član Izborne komisije predložen kao kandidat za funkciju ili za člana organa, nadležni organ izvršiće njegovu zamenu, kao člana Izborne komisije.

Član 27. Izbori u sindikalnim

organizacijama, jedinstvenoj sindikalnoj organizaciji ili konferenciji sindikalnih organizacija koji su obavljeni u ovoj godini pre 1. oktobra 2014. godine mogu se priznati kao

izbori u ovom izbornom ciklusu - pod uslovom da su izvršeni

u skladu sa Statutom SS BOFOS.

4SS BOFOS

IZBORI U SINDIKATU

ČOdluka o sprovođenju izbora Član 10.Izborna komisija utvrđuje rezultate izbora i iste objavljuje na odgovarajući način najkasnije u roku od 24 sata od dana održavanja izbora. Prigovor na postupak kandidovanja, utvrđivanja i potvrđivanja liste kandidata, glasanje i rad Biračkog odbora, podnosi se Izbornoj komisiji u roku od 24 sata od momenta izvršene radnje na koju se prigovor odnosi. Izborna komisija je dužna da odluči po prigovoru u roku od 24 sata od momenta prijema prigovora. Ako utvrdi nepravilnosti na biračkim mestima koje su bitno uticale na rezultate izbora, Izborna komisija će poništiti rezultate glasanja na onim biračkim mestima na kojima je bilo nepravilnosti. Prigovor na rad Izborne komisije i objavljene rezultate glasanja

podnosi se Odboru sindikalne organizacije u roku od 48 sati od momenta izvršene radnje, odnosno od sata objavljivanja rezultata glasanja. Odbor sindikalne organizacije dužan je da odluči po prigovoru u roku od 48 sati od momenta prijema prigovora. Ukoliko Izborna komisija, odnosno Odbor sindikalne organizacije ne odluči po prigovoru u utvrđenim rokovima, prigovor se može podneti neposredno Republičkom odboru SS BOFOS. Republički odbor SS BOFOS je dužan da po prigovorima donese odluku najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja prigovora. Odluke Izborne komisije i Odbora sindikalne organizacije Samostalnog sindikata, odnosno Republičkog odbora SS BOFOS po prigovorima su konačne.

ČČOdluka o sprovođenju izbora Član 8.Glasački listić sadrži: 1. naznaku organa i funkcije za koju se vrši izbor; 2. prezime i ime kandidata, a po potrebi naziv organizacione jedinice; 3. naznaku koliko se članova bira; 4. naznaku da se glasanje vrši zaokruživanjem rednog broja ispred prezimena kandidata;5. svaki glasački listić overava se pečatom sindikalne organizacije ili pečatom SS BOFOS.

ČČOdluka o sprovođenju izbora Član 11.Odbor sindikalne organizacije dužan je:1. da uskladi Pravila Sindikalne organizacije sa Statutom SS BOFOS i Odlukom o sprovođenju izbora;2. da donese Odluku o sprovođenju izbora kojom određuje datum održavanja izbora (glasanja), formira Izbornu komisiju, određuje rokove za održavanje i način održavanja izbora;3. da odredi rok za pripremu Izveštaja o radu Sindikalne organizacije i Nadzornog odbora za protekli mandatni period;4. da utvrdi spisak članova SO na osnovu potpisanih pristupnica.

5SS BOFOS

Loša ekonomska situacija i veliki strah od gubit-ka posla su dva najbitnija činioca koja pogoduju nastanku mobinga. Veliki broj ljudi nije ni sve-stan svojih prava, jer su naučeni da na poslu ćute i trpe. Smatraju da će ostati usamljeni ako reaguju, odnosno da će dovesti sebe u još goru poziciju i da ih niko od kolega neće podržati, ističe Mara Erdelj.

Mara Erdelj, predsednica SS BOFOS i sertifi kovani

antimobing trener

Vodite “dnevnik mobinga”. Zabeležite svako verbalno napadanje, ismejavanje, poniženje i čuvajte svaki dokument. U “dnevnik mobinga” upisujte i svoja osećanja kada god bi se dogodilo zlostavljanje. Uz “dnevnik mobinga” poželjno je imati i odgovarajuću medicinsku dokumentaciju.

Koje dokaze sakupljati?

Prema istraživanjima, prosečno vreme trajanja mobinga pre reakcije žrtve je oko 15 meseci. Napadi na žrtvu mobinga se odvijaju učestalo (najmanje jednom nedeljno) i u dužem periodu (najmanje 6 meseci). Period od 6 meseci je dovoljan da bi osoba procenila da se nad njom vrši mobing. Ipak, savetovala bih našim članovima da reaguju na prve znake konfl ikta u smislu da rade na njegovom prevazilaženju, upravo zato da konfl ikt ne bi prerastao u mobing. Usvajanje veština za unapređenje komunikacije i konstruktivno rešavanje konfl ikta može pomoći u prevenciji mobinga.

Ako se konfl ikt ipak razvije u mobing, formalizujte svoj odnos sa moberom, komunicirajte isključivo poslovno. Pokušajte da ne reagujete emotivno i ne dozvolite da vas isprovocira. Tražite podršku, od porodice, od kolega... Obavezno se obratite predsedniku vaše sindikalne organizacije, koji je obučen za pružanje pomoći žrtvama mobinga i predstavlja osobu za podršku. BOFOS je obučio 160 ljudi, sindikalnih aktivista da budu podrška u svojim radnim sredinama. Obavestite o svom problemu, u pisanoj formi, uz priložene dokaze i menadžment banke (ako je mober vaš neposredni rukovodilac, obratite se njegovom nadređenom, kao i šefu ljudskih resursa), a u dogovoru sa predsednikom vaše sindikalne organizacije.

Šta ako konfl ikt, ipak pre-raste u mobing?

Kada reagovati na mobing?

INTERVJU MARA ERDELJ: KAKO SE IZBORITI SA MOBINGOM

6SS BOFOS

Ukoliko imate zdravstvene probleme ili psihič-ke smetnje, javite se lekaru ili psihologu. Mo-bing nije dijagnoza, ali u Međunarodnoj klasi-fi kaciji bolesti MKB 10 postoje neke odrednice kojima bi se mogao označiti ( Z 56.2 – ugrože-nost od gubitka položaja; Z 56.3 – stres zbog preopterećenosti poslom; Z 56.4 – neslaganje s poslodavcem i kolegama).Kao što sam navela, mobing nije medicinska dijagnoza, ali dugotrajno izlaganje mobingu uvek dovodi do ozbiljnih zdravstvenih posle-dica.Može dovesti do hroničnog umora, smanje-nog imuniteta, prekomerne telesne težine ili gubitka apetita i mršavljenja, a mogu se razvi-ti i psihički poremećaji poput depresije, burn-out sindroma, emocionalne praznine, osećaja gubitka životnog smisla, anksioznosti, gubitka motivacije i entuzijazma, apatije, nesanice, povećane potrebe za alkoholom, sedativima, cigaretama...Česti i poremećaji ponašanja, gubitak koncen-tracije, zaboravnost, eksplozivnost, grubost, preterana osetljivost, ili pak bezosećajnost, ri-gidnost, stalna okupiranost poslom, porodični problemi, razvod braka, pa čak i samoubistvo žrtve mobinga.

Mobing može da se desi svakome od nas. Zato je važno da budemo solidarni i da pružimo podršku bliskim ljudima i ljudima sa kojima radimo. Neodbacivanje, lepa reč, osmeh, ohrabrivanje, puno će značiti osobi koja doživljava mobing.

Šta lekar procenjuje kada je u pitanju mobing?

Kome se mobing dešava?

Šta je najvažnije u prevenciji mobinga?

INTERVJU MARA ERDELJ: KAKO SE IZBORITI SA MOBINGOM

Još jednom bih podvukla važnost otvorenog razgovora. Praksa iz BOFOS-ovog antimobing savetovališta je pokazala da nakon razgovora sa osobom koja nas vređa, ponižava, preti i slično - komunikacija kreće u boljem smeru, jer ta osoba vrlo često nije ni svesna da takvo njeno ponašanje zapravo predstavlja mobing.

7SS BOFOS

KONFERENCIJA: RAZMENA ISKUSTAVA MLADIH SRBIJE I NEMAČKE

Harun Demirkan, koordinator Međunarodne grupe mladih Nemačkog saveza sindikata DGB i aktivista granskog sindikata usluga Ver.di kazao je da u okviru DGB-a, kao centrale, deluje osam različitih granskih sindikata i da svi imaju organizovane sekcije mladih.- Svi radimo u okviru Nemačkog saveza sindikata, kao krovne organizacije, ali smo u najvećoj meri nezavisni. DGB ima oko 6 miliona članova, a od toga, 485.000 mladih članova (mlađih od 27 godina). Član sindikata i Sekcije mladih može biti svaki zaposleni, učenik, student ali i nezaposleni. - Mi kao predstavnici sekcije mladih u okviru DGB-a, zalažemo se za unapređenje mogućnosti mladih da dobiju kvalitetno obrazovanje. Takođe se trudimo da imamo sluha za želje mladih u vezi sa njihovim obrazovanjem, a informacije o tome koje su njihove potrebe dobijamo od naših kontakata u obrazovnim institucijama, naglasio je Harun Demirkan.

Po treći put od 2011. godine, Fondacija Fridrih Ebert, kancelarija za Srbiju i Crnu Goru, podržala je posetu mladih aktivista Nemačkog saveza sindikata DGB mladim sindikalcima u Srbiji. Ovaj put poseban doprinos dala je predstavnica Unije slobodnih sindikata Crne Gore predstavljanjem projekta za poboljšanje uslova stručnog obrazovanja mladih uz aktivne mere zapošljavanja.

Bojana Bijelović Bosanac, predsednica Sekcije mladih SSSS istakla je važnost uključivanja mladih u organe sindikata i podsetila prisutne na poruku predsednika SSSS, Ljubisava Orbovića koju je on uputio samostalnim sindikatima, a u vezi predstojećih sindikalnih izbora.- U poruci je naglašeno da se tokom izbora u sindikalnim organizacijama poštuje odgovarajuća zastupljenost mladih i žena i da se podrži njihov izbor na rukovodeće pozicije u sindikatu, kazala je Bojana Bijelović Bosanac, dodajući da je jako važno da se dobije i povratna informacija nakon izbora, kako bi znali da li je i koliko učinjeno na polju povećanja vidljivosti i uključenosti mladih u organe sindikata. Bojan Lađevac predstavnik Fondacije Fridrih Ebert je istakao da su mladi u sindikatu jedno od težišta rada FES-a.- Nadam se da će mladi u sindikatu dobiti bolji položaj i da će rad mladih i dalje da se razvija, kazao je Bojan Lađevac.

Mladi u Nemačkoj: Šta kaže statistika

• Svega 37 odsto mladih u Nemačkoj je u pravom radnom odnosu, a svi ostali su u nekoj vrsti prekarnih radnih odnosa. • 70 odsto mladih radnika najmanje je jednom ili više puta za poslednjih 12 meseci išlo na posao iako je bilo bolesno. • 56 odsto mladih koji su zaposleni osećaju da rade više nego što je to realno potrebno.• 70 odsto mladih u dualnom sistemu i dalje žive kod roditelja ili rođaka, jer ne mogu samostalno da žive od naknade koju dobijaju od preduzeća.

8SS BOFOS

On je naglasio važnost sistema d u a l n o g obrazovanja, koji je bitan faktor u borbi sa nezaposlenošću mladih.- Dualni sistem obrazovanja predstavlja srednje stručno školovanje uz p r a k s u

u određenom preduzeću. Obrazovanje u dualnom sistemu obično traje dve do dve ipo godine, u zavisnosti od toga kako vas proceni mentor, koji odlučuje o tome da se eventualno skrati vreme obrazovanja ukoliko ste postigli dobre rezultate, kako u školi, tako i u preduzeću u kojem radite, rekao je Harun Demirkan ističući da je dualno obrazovanje veoma korisna alatka u rešavanju problema nezaposlenosti mladih, jer oni, nakon školovanja, mogu da nastave da rade u struci, odnosno u preduzeću u kojem su sticali praktična znanja tokom školovanja. Sindikati nastoje da svojim mladim članovima, učenicima u dualnom obrazovanju, obezbede zasnivanje radnog odnosa u istom preduzeću. - Posebno je važno istaći da ste u sistemu dualnog obrazovanja plaćeni za rad koji obavljate u preduzeću. Sistem obezbeđuje pogodnosti i privredi i mladima. Privreda dobija spremnu, adekvatno obučenu i motivisanu radnu snagu dok mladi dobijaju sertifikovanu potvrdu o stečenim veštinama i radnom iskustvu, zaradu i bolju perspektivu na tržištu rada. Treba napomenuti i to da su mladi, koji nakon školovanja nastave rad u preduzeću gde su sticali praksu, veoma lojalni poslodavcu kod kojeg su se praktično i iškolovali, istakao je Harun Demirkan.

- U Nemačkoj je jako važno i to da se mladi bore protiv desničarskog ekstremizma kako se ne bi ponovilo ono što se dešavalo u prošlosti, tako da je i to jedno od polja našeg delovanja. Takođe se bavimo i problemom nezaposlenosti mladih, a poseban akcenat stavljamo na negovanje i unapređenje naših međunarodnih kontakata, rekao je Harun Demirkan.

Platu ispod 1200 evra imaju siromašniU Nemačkoj ne postoji propisana minimalna zarada na nivou zemlje. Postoje minimalne naknade za određene grane, koje se kreću od osam do dvanaest evra na sat. Prema rečima gostiju iz ove zemlje, sindikat se dugo već bori za uspostavljanje minimalne zarade na nivou zemlje, koja će stupiti na snagu 2016. godine.Granica siromaštava u Nemačkoj je primanje ispod 1200 evra, procenjuju sindikati, dok je država izračunala da je za egzistencijalni minimum potrebno 680 evra. Ukoliko neko prima manji iznos od Službe za zapošljavanje može da potražuje razliku.

KONFERENCIJA: RAZMENA ISKUSTAVA MLADIH SRBIJE I NEMAČKE

9SS BOFOS

- Od pre nekoliko godina na nivou cele države, ali i na nivou pokrajina i regiona tim (sastavljen od sindikalnog predstavnika mladih, kojem je to glavno zaduženje odnosno osnovna funkcija, i dobrovoljaca, uglavnom studenata, koji su prošli odgovarajuću obuku) obilazi škole u sistemu dualnog obrazovanja.Tim informiše đake o tome koja su njihova prava i obaveze u okviru dualnog obrazovanja, kazala je Tanja Šindevolf i dodala da je dobro to što su i nastavnici, većinom, članovi sindikata.- Obilaskom škola mladi se informišu i o radu sindikata, a imaju i priliku da nam se obrate ako imaju određen problem. To je prvi korak koji činimo kako bismo sindikat približili mladima i to prilično uspešan. Učimo ih i kolektivnom pregovaranju, upoznajemo sa kolektivnim ugovorima, kako bi mladi shvatili na koji način, odnosno po kom principu se dolazi do visine njihove naknade u sistemu dualnog obrazovanja, objasnila je Tanja Šindevolf. - Ove posete su izuzetno uspešna strategija za učlanjavanje novih mladih pošto se i do četiri puta povećava broj članova. Sindikat svake godine izdaje Izveštaj o kvalitetu praksi tokom školovanja, koji daje pregled iz ugla mladih šegrta o kvalitetu stečenog iskustva, radnom vremenu i prekovremenim satima i zaradi, kazala je Tanja Šindevolf.

Tanja Šindevolf iz Sindikata obrazovanja i nauke GEV učesnicima seminara dala je informacije vezane za instrumente koje sindikat koristi za komunikaciju sa mladima. Kao jedan od najbitnijih instrumenata ona je navela obilazak škola koje funkcionišu u dualnom sistemu obrazovanja.

KONFERENCIJA: RAZMENA ISKUSTAVA MLADIH SRBIJE I NEMAČKE

10SS BOFOS

Ivana Mihajlović, pravni savetnik u Uniji slobodnih sindikata Crne Gore naglasila je da je rad preko agencija i u toj zemlji izazvao mnoge diskusije. - Na razne načine se narušava sigurnost i dostojanstvo radnog mesta, posebno za mlade koji su u potrazi za poslom. Na primer, nedavno je volontiranje izjednačeno sa punim radnim vremenom, bez nadoknade. Mnogi mladi prinuđeni su da pristanu na takav odnos u javnom sektoru pošto očekuju potvrdu i pravo da polažu odgovarajući stručni ispit. Za mlade raspoloživa radna mesta smanjuju se i zbog podizanja starosne granice za sve građane na 67 godina, kao i zbog mogućnosti da penzionisani građani rade kako bi uvećali svoju penzionu osnovicu. Istovremeno agencije predviđene za privremeno ustupanje zaposlenih postaju prave agencije za lizing radnika koji ne mogu da napuste začarani krug privremenih i nesigurnih poslova. Program stručnog osposobljavanja mladih bez radnog iskustva, pokrenut od Vlade Crne Gore 2012. godine pokazao je da mnogi poslodavci nemaju stručne, tehničke, ljudske i prostorne kapacitete da realizuju stručnu i mentorsku obuku mladih, kazala je Ivana Mihajlović.

Tomas Štrase, iz industrijskog sindikata IG BAU objasnio je učesnicima seminara da u Nemačkoj ne postoji jedinstveni zakonski akt koji reguliše oblast radnog prava. - Nemamo jedinstven zakon o radu, već radno pravo proizilazi iz mnoštva različitih zakona. Recimo saodlučivanje na nivou preduzeća, regulisano je Ustavom, tako da u procesu donošenja odluka u firmi učestvuju osim sindikata i saveta zaposlenih i predstavnici mladih koji su u sistemu dualnog obrazovanja. Pitanje naknade koju dobijaju mladi u sistemu dualnog obrazovanja regulisano je Zakonom o organizovanju preduzeća, dok Zakon o zaštiti mladih (do 18 godina) definiše na kojim poslovima mladi mogu da rade.Radnici angažovani preko agencija mogu se učlaniti u odgovarajući granski sindikat u sastavu DGB i za njih važe odgovarajući sektorski kolektivni ugovori i uslovi poput npr. ugovorene minimalne zarade. Za radnika preko agencije zarada i uslovi rada moraju biti isti kao za stalno zaposlenog u preduzeću. Više nije dozvoljeno da preduzeće otpusti svoje radnike, primi ih u posebnu agenciju za privremeno zapošljavanje i potom ih ponovo angažuje pod lošijim uslovima.

KONFERENCIJA: RAZMENA ISKUSTAVA MLADIH SRBIJE I NEMAČKE

Organizing concept

Predstavnici sindikata iz Nemačke upoznali su prisutne sa jednim posebnim načinom kojim se sindikati bore za prava zaposlenih, koji se bazira na konfliktu. Naime, predstavnici sindikata obilaze određeno preduzeće sa ciljem da prikupe informacije o problemima koje muče radnike u toj firmi. Nakon toga se obrate poslodavcu ukazujući mu na probleme. Ukoliko se problem ne reši sindikati obelodanjuju problem javnosti i na taj način izazivaju reakcije.Budući da je trenutna situacija u svetu takva da se ljudi teško odlučuju da postanu članovi sindikata, na ovaj način, aktivnim, konfliktnim, pristupom sindikati dobijaju poverenje zaposlenih i povećavaju broj članova.

11SS BOFOS

KONFERENCIJA: RAZMENA ISKUSTAVA MLADIH SRBIJE I NEMAČKE

Šta je prekarni rad i šta su prekarni radnici?- To je rad od kojeg ne možete da pokrijete troškove života. To takođe podrazumeva i rad na određeno vreme, jer sa takvim zaposlenjem ne možete da planirate budućnost, objasnio je Harun Demirkan.

Prema WIKIPEDIJIPrekarni radnici (ili prekarijat - neologizam stvoren kombinacijom reči precarius lat. nesiguran i završetkom -ijat iz pojma proleterijat) su radnici koji pate zbog prekarnosti, teškog života, bez sigurnosti, koji utiče na njihovo psihičko stanje. Glavna karakteristika prekarnosti je nesigurnost, rad na određeno vreme, povremeni i privremeni rad, niska ili nikakva radna prava i zaštita. To su uglavnom sezonski radnici, radnici na crno, slobodnjaci koji žive od honorara, radnici koji obavljaju povremene poslove preko raznih agencija, stručnjaci koji rade po projektima... Za razliku od generacija, iz proteklog perioda socijalne države u Evropi, koje su mogle da računaju na teško stečena radnička prava i socijalnu zaštitu, kao što je stalno zaposlenje koje im je osiguralo penziono i zdravstveno osiguranje, definisano osmočasovno radno vreme, godišnje odmore, slobodne vikende i sindikalno organizovanje, današnji radnik postindustrijskog globalnog kapitalizma često može da računa samo na permanentnu nesigurnost.

12SS BOFOS

Priredio: Dragutin Boljanović, sekretar KSO DDOR a.d.o. Novi Sad i predstavnik SS BOFOS-a na seminaruNa početku seminara učesnike su pozdravili Jerg Bergsterman, koordinator sindikalnih aktivnosti za Evropu, severnu Ameriku i Japan, Sindi Espig, Divizija za Internacionalni dijalog, kao i Milan Jevtić, koordinator Regionalnog projekta za socijalni dijalog JIE. Predavači su bili ugledne i uvažene ličnosti poput prof. dr Eberharda Ajhenhofera sa Univerziteta “Fridrih Šiler” iz

Jene, koji je održao predavanje sa temom “Socijalna dimenzija prava Evropske unije”. Prof. dr Matijas Jop, direktor “Instituta za evropsku politiku” iz Berlina, održao je predavanja na temu “Primarno i sekundarno pravo Evropske unije” i “Evropske institucije - način i principi donošenja odluka”. On je održao još jedno veoma zanimljivo i intrigantno predavanje na temu “Novi Evropski parlament, Nova Evropska komisija i Nova evropska politika?” na kojem je proanalizirao trenutno stanje u Evropskom parlamentu i Komisiji nakon izbora, kao i moguće nove-stare pravce evropske politike. Tu se neminovno dotakao i Jugoistočne Evrope i preostalih država koja nisu članice Evropske unije. Ova tema izazvala je najživlju diskusiju, posebno povodom stava da u skorijoj budućnosti do 10 godina neće biti proširenja Evropske unije. Katrina Bother iz “Instituta za evropsku politiku” održala je predavanje na temu “Priključenje Evropskoj uniji - Zašto? Ispunjenje pravila i procedura”. Ovim predavanjem detaljno je iznela pravila i procedure koje moraju da se ispune da bi se pristupilo Evropskoj uniji. Mihael Fišer, program menadžer u Fondaciji za ekonomsko-socijalnu politiku, pokušao je predavanjem “Da li je kraj evropske krize?” da objasni i rasvetli uzroke ekonomske krize u Evropskoj uniji, njene karakteristike, kao i put izlaska iz ekonomske depresije koja pogađa Evropsku uniju već nekoliko godina. U okviru seminara organizovane su i radne posete Bundestagu i Federaciji nemačkih sindikata. U Bundestagu upriličen je susret sa Josipom Juratovićem, članom Bundestaga, članom Međunarodnog odbora Bundestaga i članom Socijal-demokratske partije Nemačke. On je dao bezrezervnu podršku za borbu za ostvarivanje prava zaposlenih, sa predlogom da se po tom pitanju sindikati moraju mnogo više angažovati. Ukazao je i na neophodnost modifikovanja i reorganizovanja sindikalnih organizacija kako bi aktivno mogli da prate sve nastale promene. Na kraju se dotakao i pojedinačnog stanja u zemljama kandidatima za Evropsku uniju i ukazao na mnoge probleme, koje bez korenite promene stava, pristupa i načina razmišljanja ne mogu da daju pozitivne rezultate. Poseta Federaciji nemačkih sindikata omogućila je svim učesnicima seminara da se upoznaju sa organizacijom i načnom rada ove veoma uspešne i ugledne organizacije.

Fondacija Friedrich Ebert organizovala je od 21. do 27. septembra, seminar pod nazivom “Evropsko pravo, socijalna dimenzija i pristup Evropskoj uniji”, koji je održan u sedištu FES-a, u Berlinu.Učesnici seminara bili su predstavnici sindikata iz Republike Srpske, Crne Gore, Makedonije, Federacije BiH, Albanije i Srbije.

SEMINAR U BERLINU

13SS BOFOS

PRAVNA KLINIKA SS BOFOS

Stres u vezi sa radom određuje se kao „stanje praćeno psihičkim, psihološkim ili društvenim nezado-voljstvom ili disfunkcijom koje dovodi do toga da se pojedinac oseća nemoćnim da premosti jaz sa zahtevima ili očekivanjima upravljenim ka njemu.“ Stres na radu može biti prouzrokovan različitim faktorima, kao što je sadržaj posla, organizacija rada, radno okruženje ili loša komunikacija. Kada identifi kuje stres u vezi sa radom, poslodavac mora pre-duzeti mere u cilju njihove prevencije, eliminacije ili smanjenja, sa učešćem i uz saradnju sa radnicima i njihovim predstavnicima. Poslodavčeva obaveza je da zaštiti profesionalno zdravlje i bezbednost svojih radnika, te da i stres uključi u rizik po bezbednost i zdravlje.

U oblasti bezbednosti i zdravlja na radu, posebno mesto u regulativi EU pripada stresu u vezi sa radom. Osmog oktobra 2004. godine potpisan je Okvirni sporazum o stresu u vezi sa radom, ustanovljavajući okvir unutar koga poslodavci i predstavnici radnika mogu da deluju u cilju prevencije, prepoznavanja i borbe protiv stresa povezanog sa radom.

Okvirnim sporazumom konstatuje se da stres potencijalno može da se desi na svakom radnom mestu i da pogodi svakog zaposlenog, bez obzira na veličinu kompanije, polje aktivnosti ili oblik ugovora o radu ili nekog drugog odnosa.

Ko je potpisao sporazum?

Ispred sindikata, Sporazum je potisala Evropska konfederacija sindikata (ETUC), i Savet evropskog profesionalnog i upravljačkog osoblja (EUROCADRES), a za poslodavce Unija industrijskih i poslodavačkih konfederacija Evrope (UNICE), Evropska asocijacija zanatskih, malih i srednjih preduzeća (UEAPME), kao i Evropski centar za preduzeća sa javnim učešćem i preduzeća od opšteg ekonomskog interesa (CEEP).

Primer mera koje poslodavac može preduzeti protiv stresa:

- upravljačke i komunikacione mere, uključujući pojašnjenje ciljeva kompanije i pojedinačne uloge radnika;- obuka upravljača i radnika u cilju veće obaveštenosti i razumevanja stresa, njegovih mogućih uzroka i načina suočavanja sa njim, ili kako se suočiti sa promenama; - snabdevanje informacijama i savetovanje radnika i njihovih predstavnika, u skladu sa dometima uputstava EU, nacionalnih zakonodavstava, kolektivnim ugovorima i praksom u vezi ovog problema.

Stres u vezi sa radomPreuzeto iz publikacije Značajni aspekti radnog prava Evropske Unije

14SS BOFOS

Izjava ministra rada Aleksandra Vulina da stopa nezaposlenosti u Srbiji beleži pad u proteklih sedam meseci nailazi na sumnjičavost stručne javnosti koja ističe da je taj podatak možda tačan „na papiru“, ali nikako i u praksi. Ministar Vulin se, pak, poziva na rezultate do kojih su došli nadležni u Republičkom zavodu za statistiku, po kojima stopa nezaposlenosti u septembru ove godine iznosi 20,3 odsto, što je u odnosu na isti period prošle godine smanjenje za 3,8 odsto. Prema tim podacima, u prvih osam meseci 2014. zaposleno je 143.660 ljudi, a naglašeno je da taj trend nema veze sa sezonskim zapošljavanjem. Ipak, struka ne deli optimizam koji provejava iz izjave ministra Vulina, pa tako Ljubodrag Savić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, kaže za Danas da „statistika može dokazati sve“ čak i kad to suštinski nije tako. “Ja nemam dilemu da je podatak koji je izneo ministar Vulin, to jest Republički zavod za statistiku, apsolutno tačan. Uveren sam da je status zaposlenih dobilo 143.660 ljudi, ali se oni nikako ne mogu nazvati novozaposlenim radnicima. Naime, radi se o ljudima koji su i dosad radili, ali nisu bili

prijavljeni. Delom je reč o radnicima koji su radili po ugovorima, a sada im je dodeljen stalni radni odnos, kao i radnicima koji su radili bez bilo kakvih prijava. Dakle, statistički je nezaposlenost u Srbiji zaista smanjena, međutim, s obzirom na to da niko novi nije dobio posao već je promenjena samo forma po kojoj su ti ljudi zaposleni, ne možemo reći da je u realnosti smanjen procenat nezaposlenih”, objašnjava Savić. Prema njegovim rečima, činjenica da je BDP i dalje negativan, najbolji je pokazatelj da i pored iznetih podataka, nema novozaposlenih radnika.“Stopa BDP-a beleži stalni pad, tako će biti i u 2014, a očekuje se isti trend i u narednoj godini. Nemoguće je da BDP pada, a da se nezaposlenost smanjuje, jer su te dve stvari uzročno-posledično povezane. Ja bih iskreno voleo da je sve što je rekao ministar rada Aleksandar Vulin tačno, čak bih mu i čestitao. Sjajan rezultat bi bio da je broj zaposlenih od 2009. naovamo porastao za 150.000, a ne samo u jednoj godini kako je rečeno. Međutim, logika i iznete činjenice nam jasno pokazuju da od toga nema ništa”, ističe Savić. Izvor: Danas

POTREBAN

POSAO

ZAPOSLENOST RASTE ALI NA PAPIRU

15SS BOFOS

Arbitražni sud u Moskvi potvrdio je odluku Cen-tralne banke Rusije o odu-zimanju licence za rad moskovskoj fi lijali Atlas banke biznismena Duška Kneževića. Atlas banka će se žaliti na odluku suda koju smatra “prestrogom”, ali je najavljena i prodaja njene moskovske fi lijle i prenos celokupnog vla-

sništva banke na crnogor-sko-srpski konzorcijum.Centralna banka Rusije je početkom maja odu-zela licencu za rad banci crnogorskog biznismena i vlasnika Atlas grupe, zbog sumnje da je Kneževićeva banka sumnjivim transak-cijama iz Rusije iznela oko 180 miliona evra.Izvor: Tanjug

Male evropske banke, uključujući moćne nemačke regionalne kreditore, u budućnosti će za novi spasilački fond evrozone izdvajati manja sredstava. One će naime, izdvajati manje nego velike bankarske grupacije koje dominiraju bankarskom industrijom, prema predstavljenim planovima Evropske komisije.

Prema najnovijem planu, multinacionalni bankarski giganti moraće da ponesu veći teret prilikom popunjavanja “ J e d i n s t v e n o g mehanizma za sanaciju i likvidaciju banaka (SRM)”, u koji je planirano da se za osam godine slije 55 milijardi evra, prenosi agencija Frans pres.Izvor: Tanjug

Arbitražni sud u Moskvi sništva banke na crnogor-

VEST: Prodaje se Atlas banka u Moskvi

Male evropske banke, Prema najnovijem

VEST: Evrozonu će spašavati velike banke

Prosečan iznos šted-nje koji se u Srbiji iz-dvaja mesečno iznosi 4.200 dinara što je 15 dinara više nego što su štediše izdvajale prošle godine. Prema istraživanju koje je to-kom septembra rea-lizvoala Erste grupa, 45 odsto anketiranih još uvek štedi u “sla-maricama”, ali koriste

štedne proizvode koje nude banke i druge fi -nansijske institucije.Glavni razlozi i moti-vacija za štednju su, prema ovom istaživa-nju, predostrožnost zbog hitnih slučajeva i fi nansijska stabilnost u starosti, o kojima brine 72 odsto štedi-ša.Izvor: Tanjug

Prosečan iznos šted- štedne proizvode koje

VEST: Štedimo više nego prošle godine

SAMOSTALNI SINDIKAT ZAPOSLENIH U BANKAMA, OSIGURAVAJUĆIM DRUŠTVIMA I DRUGIM FINANSIJSKIM ORGANIZACIJAMA SRBIJE; SS BOFOS; Trg Nikole Pašića 5/III, 11000 Beograd, Srbija; Telefon: +381 (0) 11 33 35 192; +381 (0) 21 38 25 006; Međunarodno odeljenje +381 (0) 11 33 35 180; Fax: +381 (0) 11 33 35 192; www.bofos.org.rs, e-mail: [email protected]; Bofos info- uređuje Uređivački kolegijum