Izbor Sorti Za Ekovin.maletic

Ekološko vinogradarstvo,Zadar 6.-

7. 10. 2012.

Izbor sorata prikladnih za

ekološko vinogradarstvo

Edi Maletić Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu


7. 10. 2012.

Sadržaj :

• Uvod: Sorte i njihov značaj u

vinogradarstvu – vinarstvu;

• Sorte za ekološko vinogradarstvo:

– Zahtjevi ekološkog vgd i plemenite sorte;

– MeĎuvrsni kriţanci i njihove karakteristike

– Dalmatinski sortiment i ekološki uzgoj

• Sortiment vinove loze za ekološko

vinogradarstvo u budućnosti


7. 10. 2012.

Značaj sorte u vinogradarstvu Sorta posebno vaţna u proizvodnji vina:

Kakvoća vina

Utjecaj okoline Karakteristike

sorte Tehnologija proizvodnje

Okolinski uvjeti

• Klimatski čimbenici

(makro i mikroklima

područja, uvjeti

godine)

• Reljef (nadmorska

visina, ekspozicija,

inklinacija)

• Tlo – edafske

karakteristike

Tehnologija proizvodnje: groţĎe

• Kvalitetna vinogradarska tehnologija – osigurava

kvalitetnu sirovinu za proizvodnju vina

• Omogućuje očitovanje karakteristika poloţaja i

sorte


7. 10. 2012.

Sorta vinove loze

• Izuzetno vaţan čimbenik za kakvoću vina – sa

svojim biološkim potencijalom direktno utječe na

uspjeh proizvodnje, posebice kakvoću vina


7. 10. 2012.

Sorte vinove loze

• Vinova loza – vrlo stara kultura;

• Uzgoj stariji od 8.000 godina;

• Široko područje rasprostranjenosti;

• Vegetativno razmnoţavanje – lako

odrţavanje sorte;

• Razlike u okolinskim uvjetima - formiranje

specifičnog lokalnog sortimenta


7. 10. 2012.

Svaka sorta je nastala križanjem 2 roditelja i

razvojem nove biljke iz sjemenke

Kako sorte nastaju?


7. 10. 2012.

Sorte vinove loze održavaju se stoljećima

vegetativnim razmnožavanjem (kloniranjem)

Početna biljka

Sorte - podrijetlo

.

Sorte vinove loze

• Velike razlike unutar vrste

Sorte: bogatstvo mirisa i okusa…


7. 10. 2012.

Sorte vinove loze

• vegetativno (klonsko)

razmnoţavanje

osigurava vjerno

prenošenje svojstava;

• sorta se moţe

odrţavati beskonačno

dugo – neke su stare i

nekoliko tisuća godina


7. 10. 2012.

Sorte u svijetu

• Različite procjene: 8.000 – 20.000 sorata u

svijetu; prema relevantnim istraţivanjima ≈

10.000 (Institut u Geilweilerhofu, Njemačka)

• U proizvodnim nasadima oko 1.000;


7. 10. 2012.

Sorte u svijetu

• Gospodarski vaţnih 200

– 300;

• Posljednjih desetljeća

intenzivno se širi tek

dvadesetak vrhunskih

sorata – Cabernet

sauvignon, Chardonnay,

Merlot, Sauvignon blanc,

Syrah… danas zauzimaju

većinu površina u tzv.

Novom Svijetu.


7. 10. 2012.

Sorte u svijetu

1. Airen B

2. Grenache N

3. Carignan N

4. Cabernet sauvignon N

5. Ugni Blanc B

6. Merlot N

7. Chardonnay B

8. Sauvignon B

9. Mourvedre N

10. Pinot N

11. Rkaciteli B

12. Sangiovese N

13. Syrah N

14. Graševina B

15. Rizling rajnski B


7. 10. 2012.

Hrvatske sorte vinove loze • Nekada gotovo 400

sorata vinove loze u Hrvatskoj

• I danas oko 200 sorata u RH

• Od toga ≈ 130 autohtonih, a najviše u Dalmaciji!

• Značaj njihova očuvanja i revitalizacije


7. 10. 2012.

Razlozi erozije sortimenta • filoksera (Phylloxera

vastatrix), pepelnica (Uncinula necator) i plamenjača (Plasmopara viticola);

• introdukcija stranih sorata u obnovi vinograda;

• preferiranje visokih prinosa za vrijeme tzv. socijalističke privrede;

• nedostatak odgovarajućeg sadnog materijala – problem nazočan i danas

http://images.google.hr/imgres?imgurl=http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/60/Dactylosphaera_vitifolii_2_meyers_1888_v13_p621.png/260px-Dactylosphaera_vitifolii_2_meyers_1888_v13_p621.png&imgrefurl=http://hu.wikipedia.org/wiki/Filox%25C3%25A9ra&usg=__2fblIHAgPgNnuM7ORlFRFUZIkiw=&h=250&w=260&sz=44&hl=hr&start=120&um=1&itbs=1&tbnid=WpfkGuaEh_3e9M:&tbnh=108&tbnw=112&prev=/images%3Fq%3Dviteus%2Bvitifoliae%26start%3D108%26um%3D1%26hl%3Dhr%26sa%3DN%26ndsp%3D18%26tbs%3Disch:1


7. 10. 2012.

Najvažnije sorte u RH: 1. Graševina B

2. Malvazija istarska B

3. Plavac mali N

4. Plavina N

5. Merlot N

6. Chardonnay B

7. Trbljan B

8. Rizling rajnski B

9. Kujundžuša B

10. Babić N

11. Pošip B

12. Debit B

13. Moslavac B

14. Ugni blanc B

15. Frankovka N

16. Pinot B

17. Cabernet sauvignon N

18. Kraljevina Rs

19. Grenache N

20. Vranac N

21. Maraština B

22. Teran N

23. Traminac Rg

24. Ranfol B

25. Ružica Rs

26. Sauvignon B

27. Pinot sivi Gr

28. Rizvanac (Mueller Thurgau) B

29. Rkaciteli B

30. Carignane N


7. 10. 2012.

Vinova loza i njezini srodnici

• por. Vitaceae – lozice: sadrţi 10 rodova, najvaţniji Vitis;

• rod Vitis – loze: sadrţi oko 70 vrsta, 10-tak vaţno u vinogradarstvo;

• Najvaţnija vrsta: Vitis vinifera L. - vinova loza


7. 10. 2012.


7. 10. 2012.

Neke vaţne vrste...

• Rasprostranjenost: jugoistočna Kanada,

Velika jezera te istočne drţave SAD-a;

• Vrlo su dobre otpornosti prema bolestima

i niskim temperaturama, a prema filokseri

slabe do srednje;

• Najpoznatija je V. labrusca, gospodarski

vaţna vrsta

Vitis labrusca L.

• prirodno rasprostranjena

uzduţ istočne obale SAD-

a i jugoistočne Kanade, a

odavna se uzgaja i kao

kultura. U SAD-u su

posaĎene velike površine

pod nekim sortama

(>50.000 ha), a

najzastupljenija je sorta

Concord


7. 10. 2012.

Vitis labrusca L.

• najpoznatija sorta

Izabela (Izabelle),

sorta mnogih

okućnica i vrtova;

• Concord, Niagara...


7. 10. 2012.

Još neke vaţne vrste...

• Od ostalih, najpoznatije su V. riparia, V. rupestris i V. berlandieri, kao najvaţnije podloge u vinogradarstvu (kao čiste vrste ili meĎuvrsni kriţanci)


7. 10. 2012.


7. 10. 2012.

Još neke vaţne vrste...

• Azija jako bogata

vrstama loza, no još

su uvijek slabo

istraţene, neka su

područja (Kina) još

uvijek slabo istraţena,

Najpoznatija je vrste

V. amurensis

(amurska loza)


7. 10. 2012.

“Divlja” ili “šumska loza” (Vitis sylvestris)

“Divlja” ili “šumska loza” (Vitis sylvestris)

Kanjon Paklenica, 2012.


7. 10. 2012.

Stvaranje hibrida

• Osjetljivost sorata plemenite loze prema

filokseri i američkim bolestima

(peronospori i pepelnici) veliki problem,

kako ga riješiti?

• Prva razmišljanja o stvaranju otpornih

hibrida krajem 19. stoljeća;

• Više sjeverno-američkih vrsta posjeduje

otpornost na ove bolesti i filokseru


7. 10. 2012.

Zašto su ove vrste otporne?

• U dugom vremenskom kontaktu sa patogenim organizmima tijekom evolucije formirani su obrambeni mehanizmi;

• Europska loza Vitis vinifera nema nasljednu osnovu otpornosti na ove patogene, jer nije bila s njima u kontaktu (tek zadnjih 100-tinjak godina).


7. 10. 2012.

Izvori otpornosti

Otporne vrste

Djelomično otporne

vrste

Osjetljive vrste (V. vinifera)

Kishmish vatkana


7. 10. 2012.

Stvaranje otpornih sorata

• Introdukcija novih bolesti - kraj nekoliko tisućljeća starog europskog vinogradarstva

• osnovna ideja je da se kriţanjem kombinira otpornost američkih vrsta i kakvoća europske loze

• U početku su oplemenjivački programi imali ideju stvaranja “idealne sorte” – kvalitetne, a otporne na bolesti i filokseru (koja bi se razmnoţavala bez cijepljenja i ne bi je trebalo prskati)


7. 10. 2012.

Stvaranje otpornih sorata


7. 10. 2012.

Program “Idealrebe”

• U Institutu Geilweilerhof njemački znanstvenik

Husfeld je 1926. godine započeo obiman oplemenjivački program stvaranja idealne sorte koja bi objedinila kvalitetu europske i otpornost američke loze. Kriţao je: – Oberlin 592 (V. riparia x Gamay) x Riesling

• Na kraju I faze (1940) stvorena je sorta Aris koja je imala visoku otpornost i visoku kvalitetu vina.

Naţalost, imala je izuzetno malu rodnost. Razočaranje, ali u isto vrijeme i optimizam, jer je dokazano da kvaliteta i otpornost nisu kontradiktorni.


7. 10. 2012.

• Krajem XIX i početkom XX st. Pojavili su se prvi direktnorodni hibridi: Otelo, Delaware, Noah, Herbemont, Jaquez, Izabela, Elvira, Lidija i dr.;

• Raširili su se i u našim krajevima, prozvani još i “direktori” i “tudumi”;

• Bili su otporni na filokseru i bolesti, ali nisu zadovoljili kvalitetom – imali su vrlo lošu reputaciju;

• Iz tog su razloga zakoni u većini zemalja zabranjivali proizvodnju vina od ovih sorata (naš stari ZOV ih je izričito navodio kao “zabranjene sorte”;


7. 10. 2012.

MeĎutim, hibridizacija nije ispunila očekivanja…

• ...iako, problem filoksere je uspješno riješen

cijepljenjem plemenitih sorata na otporne

podloge;

• nakon toga su hibridi izgubili svoj prvobitni

značaj, ali je ovaj posao nastavljen

stvaranjem meĎuvrsnih kriţanaca 2. i 3.

generacije


7. 10. 2012.

Razlozi neuspjeha

• Otpornost i kvalitetu nije moguće postići u

jednoj ili nekoliko oplemenjivačkih

generacija

• Zbog poligenske prirode otpornosti na

bolesti, kao i kvalitete nuţno je provesti

više povratnih kriţanja

• Kriţanja, razmnoţavanja i evaluacija

svake generacije dugotrajan je postupak


7. 10. 2012.

2. generacija interspecies sorti

• IzmeĎu dva svjetska rata prioritet selekcionera se promijenio i

usmjerio na stvaranje sorti otpornih na gljivične bolesti. Tako je

u Francuskoj nastao veliki broj genotipova poznatih kao

FRANCUSKO-AMERIČKI HIBRIDI

Najpoznatiji su: Seibel 7053, Plantet, Rayon d’or, Baco noir,

Baco blanc, Villard noir, Villard blanc, Seyval, M. de St. Vallier,

Pierelle, Couderc noir, Oberlin noir, Chambourcin.

Oni su zauzeli velike površine u Francuskoj.

Otporna sorta

Osjetljiva sorta


7. 10. 2012.

Potrošnja fungicida u Francuskoj

Fungicides (France)

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

35000

40000

45000

1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999

Godina

To

nn

es d

e m

ati

ère

s a

cti

ves

Žitarice

Vinova loza

ostalo


7. 10. 2012.

Površine vinograda u Francuskoj sa interspecies

hibridima (Galet 1985)

GODINA 1958. 1968. 1980.

HEKTARA 402.147 299.225 72.500

% 31,0 23,5 6,5


7. 10. 2012.

Maréchal Foch (Kuhlmann 188.2) (V. riparia x V. Rupestris) x Goldriesling

• Nastao 20-tih godina 20. st. u Švicarskoj

• Bujan

• Rano dozrijeva

• Vrlo dobra otpornost prema plamenjači, pepelnici i Botrytisu

• Grozdovi veliki, bobice sitne

• Daje puna i jaka vina (karakteristike juţnih vina)


7. 10. 2012.

Chancellor (Seibel S.7053)

• Nastao u Francuskoj

oko 1860. (Albert

Seibel)

• Vrlo bujan i rodan

• Vrlo dobra otpornost

na gljivične bolesti

,


7. 10. 2012.

Stvaranje otpornih sorti nakon 2. svjetskog rata

• Većina oplemenjivača odustaje od meĎuvrsne hibridizacije

• U Francuskoj je ovaj rad skoro prestao, ali je zato intenziviran u Njemačkoj, u institutima u Geilweilerhofu, Geisenheimu i Freiburgu.

• Vrlo intenzivno se radilo u više velikih Instituta u Rusiji, Ukrajini, Moldaviji, Armeniji, zatim MaĎarskoj, Bugarskoj, Čehoslovačkoj, Jugoslaviji (Poljoprivredni fakultet Novi Sad)

• Rad se temelji na drugoj generaciji kriţanaca, koje se višekratno kriţaju sa sortama plemenite loze


7. 10. 2012.

Villard blanc (SV 12-375) U nasljednoj osnovi sadrţi:

50% V. viniferae i 50% sjeverno-američkih vrsta.

Kasnog dozrijevanja i vrlo visoke rodnosti.

Otporan na plamenjaču, pepelnicu, botritis i niske temperature

Vino je gorkasto, pomalo divljeg mirisa, no prihvatljivog okusa.

Roditelj i donor otpornosti

novih sorti: Zala gyöngye,

Bianca, Phönix, Orion,

Moldova, Terez i drugih.


7. 10. 2012.

Interspecies sorte 3. generacije

vinske sorte:

• Zalagyöngye

• Kunleány

• Bianca

• Phönix

• Orion

• Merzling

• Johanniter

• Regent

• Solaris

stolne sorte:

• Ljana

• Moldova

• Pölöskei muskotály

• Palatina

• Teréz

• Nero

• Original

• Karmen

• Lasta


7. 10. 2012.

Priznavanje sorata potomaka meĎuvrsnih kriţanja 3. generacije

• 1992. Phoenix priznat kao sorta - do 2004. priznato

dvadesetak sorata, od kojih većina na sortnoj listi

Njemačke

• Sorte su priznate kao sorte vrste Vitis vinifera

– Po svojim ampelografskim karakteristikama nalaze se

unutar raspona variranja ostalih sorata – ne mogu se

taksonomski razlikovati od Vinifere

– Imaju odgovarajuća gospodarska svojstva i kakvoću

vina


7. 10. 2012.

Monarch (Merzling X (Saperavi severnyi XMuškat ottonel)) X Dornfelder

• Institut u Freiburgu

(1988.)

• Dobra otpornost na

plamenjaču, osrednja

na pepelnicu


7. 10. 2012.

Cabernet Cortis Cabernet Sauvignon X (Merzling X (Zarya Severa X Muskat Ottonel))

• Staatliches Weinbauinstitut Freiburg (1982.)

• Otpornost prema plamenjači vrlo dobra, prema pepelnici vrlo dobra do dobra

• Grozd velik, bobice srednje velike

• Kreće s vegetacijom u vrijeme kad i Pinot crni, dozrijeva tjedan dana ranije

• Prinos 13 500 – 15 000 kg/ha, sadrţaj šećera u prosjeku cca 10 ºOe viši od Pinota crnog

• Vino u tipu Cabernet sauvignona, intenzivno obojeno, ekstraktno, bogato fenolima, ugodne arome


7. 10. 2012.

Regent

(Silvaner x Müller-Thurgau) x Chambourcin • Institute of Grapevine Breeding

Geilweilerhof (1967., Gerhardt Alleweldt)

• Od 1996. na europskoj sortnoj listi – u Njemačkoj preporučen za gotovo sva uzgojna područja

• U Njemačkoj površine konstantno rastu - jedna od pet sorata koja se najviše sadi

• Trenutno zauzima 2.180 ha

• Vina Regenta dobivaju brojne nagrade na ocjenjivanjima

• Potrošači je sve više prihvaćaju


7. 10. 2012.


7. 10. 2012.

Regent • Visoka otpornost na plamenjaču – nije potrebna

zaštita

• Dobra otpornost na pepelnicu – preporuča se

tretiranje sa sumporom u izrazito nepovoljnim

godinama

• Srednja do dobra otpornost prema sivoj plijesni

• Kreće s vegetacijom nešto prije Rizvanca,

dozrijeva u isto vrijeme ili nešto ranije od

Portugisca

• Otporan na niske zimske temperature


7. 10. 2012.

Sorta razdoblje Prinos kg/ar Šećer

°Oechsle Kiselost g/l

Pinot crni 88-96 101 (100%) 80 (100%) 11.1 (100%)

REGENT 104 (103%) 82 (103%) 8.3 (75%)

Portugizac 89-96 150 (100%) 70 (100%) 8.4 (100%)

REGENT 115 (77%) 82 (117%) 8.0 (95%)

Dornfelder 90-96 168 (100%) 72 (100%) 8.2 (100%)

REGENT 122 (73%) 81 (113%) 8.0 (98%)

Prinos i kakvoća Regenta u usporedbi sa

drugim sortama u Njemačkoj

Vino dobro obojeno, jakog tijela, arome šumskog voća,

ponekad podsjeća na južna vina.


7. 10. 2012.

Johanniter Riesling x (Seyve-Villard 12-481 x (Ruländer x Gutedel))

• Staatliches Weinbauinstitut Freiburg (1968.)

• Visoka do vrlo visoka otpornost prema plamenjači

• Visoka otpornost prema pepelnici

• Kreće s vegetacijom nešto prije Rizlinga rajnskog

• Dozrijeva u isto vrijeme kada i Silvanac


7. 10. 2012.

• Grozd srednje velik, zbijen, duţi od RR

• Bobica srednje velika

• Vino puno, voćno (arome citrusa i jabuke),

ugodne kiselosti

• u kušanjima pokazala visoki stupanj

prihvatljivosti

Johanniter - karakteristike


7. 10. 2012.

Prinosi i kakvoća u usporedbi sa Rizlingom rajnskim

(prosjek 55 berbi – isti poloţaj, ista starost nasada, ista

godina berbe)

Prinos

kg/ha

Šećer

ºOe

Kiselost

g/l

Johanniter 13.300 85,1 9,2

Rizling rajnski 12.000 78,4 11,5


7. 10. 2012.

Solaris Merzling X Gm 6493;

Merzling = Seyve-Villard 5-276 X (Riesling X Ruländer)

Gm 6493 = Zarya Severa X Muscat Ottonel

• Staatliches

Weinbauinstitut

Freiburg (1975.)

• Vrlo visoka otpornost

prema plamenjači i

pepelnici


7. 10. 2012.

• Dozrijeva vrlo rano (do 10.9. redovito nakupi

preko 100 ºOe)

• Vino jako, ekstraktno, umjerene kiselosti, uz

kontroliranu fermentaciju naglašeno voćnih

aroma

Prinos i kakvoća mošta (prosjek 33 berbe)

Prinos

kg/ha

Šećer

º Oe

Ukupna kiselost

g/l

Solaris 13.500 106 7,3


7. 10. 2012.

• Staufer (Bacchus x

Villard blanc (1994., G.

Alleweldt)

• Muscat Bleu (S.V.

18.315 x Mueller

Thurgau

• Phoenix (1964., G.

Alleweldt)


7. 10. 2012.

Merzling Seyve Villard 5276 x (Rizling rajnski x Pinot sivi)

• Institut Freiburg

(1960.)

• vina u tipu Mueller Thurgau

• dozrijeva rano, otpornost na plamenjaču vrlo dobra, na pepelnicu osrednja

• otporan na niske zimske temperature

Prinos

kg/ha

Šećer

ºOe

Kiselost

g/l

Merzling 12 300 78,2 9,0

Müller-Thurgau 11 800 73,9 8,4

Prosjek 173 berbe


7. 10. 2012.

Cabernet Cortis Cabernet Sauvignon X (Merzling X (Zarya Severa X

Muskat Ottonel))

• Staatliches

Weinbauinstitut

Freiburg (1982.)

• Otpornost prema

plamenjači vrlo dobra,

prema pepelnici vrlo

dobra do dobra


7. 10. 2012.

• Grozd velik, bobice srednje velike

• Kreće s vegetacijom u vrijeme kad i Pinot

crni, dozrijeva tjedan dana ranije

• Vino u tipu Cabernet sauvignona,

intenzivno obojeno, ekstraktno, bogato

fenolima, ugodne arome

• Prinos 13,5 t/ha – 15,0 t/ha, šećer cca 10

ºOe više od Pinota crnog


7. 10. 2012.

Uzgoj meĎuvrsnih kriţanaca u MaĎarskoj

• 14,3 % ukupne površine bijelih i 1,2 %

površine crnih sorata čine meĎuvrsni kriţanci

• 12% ukupne proizvodnje vina otpada na

meĎuvrsne kriţance

• 3% ukupne proizvodnje kvalitetnih vina

otpada na meĎuvrsne kriţance

• Zalagyöngye 4 265 ha, Kunleany 1 559 ha,

Bianca 884 ha


7. 10. 2012.

Bianca Eger 2 x Bouvier

• Autori Csizmazia i

Bereznai, nastala u

MaĎarskoj

(registrirana 1982.)

• Visoka otpornost na

plamenjaču,

pepelnicu i niske

zimske temperature


7. 10. 2012.

Vino alkoholično, bogato ekstraktom, ugodne kiselosti i

ugodne, intenzivne i specifične sortne arome

• Kratak vegetacijski period, rano kretanje

vegetacije, dozrijeva početkom rujna

• visoki potencijal rodnosti

Prosjek

1988-2001

Prinos

kg/ha

Šećer

°Oe

Kiselost

g/l

Bianca 12.000 – 15.000 106 8


7. 10. 2012.


7. 10. 2012.

MeĎuvrsni kriţanci u Hrvatskoj

• Zakonom o vinu nije dozvoljena proizvodnja vina od meĎuvrsnih kriţanaca

• Kvalitetna i vrhunska vina smiju se proizvoditi samo od sorata koje se nalaze na Nacionalnoj listi priznatih kultivara, odnosno od preporučenih i dopuštenih sorata za odreĎeno vinogorje

• Da bi sorte ušle na sortnu listu, odnosno postale preporučene za odreĎeno vinogorje, moraju se provesti višegodišnja istraţivanja pod nadzorom relevantne znanstvenoistraţivačke institucije


7. 10. 2012.

Na Pokušalištu Agronomskog fakulteta podignut 2002.

pokusni nasad sa sortama:

– Bianca

– Liza

– Regent

– Merzling

– Sirious

– Phenix

– Orion

• U prvim godinama praćenja sorte pokazale visoku otpornost na gljivične bolesti

• Započeta detaljna ampelografska obrada, berba 2007. prva vinifikacija


7. 10. 2012.

Pokusni nasad otpornih sorata na

gospodarstvu Čegec

• Uz potporu Zagrebačke ţupanije posaĎen 2007.

• S nakanom potpore razvoju ekološkog vinogradarstva

• PosaĎeno 9 različitih sorata otpornih na gljivične bolesti:

• Bijele – Johanniter

– Solaris

• Crne – Monarch

– Cabernet cortis

– Regent

– Marechal Foch

– Leon Millot

– Muskat Bleu

– Chancellor


7. 10. 2012.

Panonia (SK 86-2-293 × Riesling 239-20Gm)

• Dobra otpornost na plamenjaču,

pepelnicu i sivu plijesan.

• otpornosti na niske temperature

malo niţa od Rizlinga rajnskog.

• Dozrijeva oko 2 tjedna prije RR

• Nakuplja puno šećera, a dobro

zadrţava kiseline

• Daje harmonično vino blage

arome.


7. 10. 2012.

Morava

• visoka otpornost na plamenjaču i sivu plijesan. Otpornost na pepelnicu je osrednja.

• Otpornost na niske temperature je na razini Rizlinga rajnskog.

• Prinosi isti ili viši od RR, ali oscilira po godinama.

• Sazrijeva kasno. Zadrţava visoku razinu kiselosti. Kvaliteta vina je redovito visoka, često sa izraţenom aromom koja podsjeća na Sauvignon.

• Razvija mnogo zaperaka.


7. 10. 2012.

Nasljedna osnova sorata Panonia i Morava

V. amurensis

(3,13%)

V. rupestris, V.

berlandieri, V. labrusca,

V. lincecumi

(6.27%)

Italia, Afuz-ali,

Chasselas, Clairette,

Oeillade, Aramon,

Alicante Boushet e.t.c.

(15.60%)

Bouvier (12.50%)

Traminer (12.50%)

Riesling 239-20 Gm,

(50,00%)


7. 10. 2012.

Bačka (Petra x Bianca)

• Sremski karlovci

• Odlikuje se visokom i redovnom rodnosti

• Dobro nakuplja šećer

• Daje vino neutralnog mirisa i harmoničnog

okusa.

• Visoka otpornost na plamenjaču, pepelnicu i

sivu plijesan

• Otporna na niske zimske temperature


7. 10. 2012.

Liza

(Kunleány x Pinot sivi)

• Sremski Karlovci (Cindrić)

• Bujna sorta

• malen grozd, srednje zbijenosti i valjkastog oblika. Bobice su male, okrugle i zelene boje.

• visoka otpornost na sivu plijesan, izraţena tolerantnost na plamenjaču, osjetljiva na pepelnicu.

• Otporna na niske zimske temperature

• Nakuplja visok sadrţaj šećera, dobro zadrţava kiseline

• Vino u tipu Pinot-a bijelog


7. 10. 2012.

A plemenite sorte?

• I mnoge plemenite sorte

(V. vinifera) su zbog

svojih karakteristika

pogodne za ekološko

vinogradarstvo;

• Vrlo vaţan pristup i

tehnološka prilagodba

sorte okolinskim uvjetima

područja


7. 10. 2012.

Karakteristike vaţne za manju osjetljivost na bolesti

• Plemenite sorte (V. vinifera): sve su

osjetljive na peronosporu, pepelnicu i sivu

plijesan (Botrytis)!

• MeĎutim, postoje više i manje osjetljive

sorte – razlike u morfološkim i fiziološkim

karakteristkama;

• Bijele sorte – osjetljivije na pepelnicu;

• Vrlo vaţno svojstvo: zbijenost grozda


7. 10. 2012.


• Čvrstoća i debljina koţice na bobici – vaţno za pepelnicu, posebno sivu plijesan;

• Mašak na koţici bobice ⇒Botrytis;

• Vrijeme dozrijevanja: ranije sorte izbjegavaju kišno razdoblje krajem rujna/početkom listopada;

• Bujne sorte ⇒ osjetljivije (osjetljivije, mekše i njeţnije tkivo), ali i zbog stvaranja mikroklime pogodne za razvoj bolesti


7. 10. 2012.


• Rast mladica, razvoj i debljina zaperaka

(Sauvignon!);

• Morfologija i anatomija lista (dlakavost,

veličina, naboranost, debljina, kutikula,

epiderma…);

• Sadrţaj fenola (posebno nekih vaţnih za

otpornost: stilbeni ⇒resveratrol), zatim neki

kompleksni fenoli (tanini);


7. 10. 2012.

Osjetljivost plemenitih sorata


7. 10. 2012.

Sorte i vaţne karakteristike za ekološki uzgoj


7. 10. 2012.



7. 10. 2012.



7. 10. 2012.



7. 10. 2012.



7. 10. 2012.

Značaj poloţaja


7. 10. 2012.

Sorte manje osjetljive na bolesti:

• Alicante b., Chardonnay, Cabernet

sauvignon, Debit, Dobričić, Gegić,

Grenache n., Grk, Krstićevica,

Kujundţuša, Merlot, Plavac mali, Rkaciteli,

Topol, Teran, Ţilavka…

Chardonnay

Cabernet sauvignon

Merlot

Syrah (Shiraz)

• Podrijetlo: Francuska, spontani kriţanac cv. Dureza i

Mondeuse Blanche

• Vrlo raširen u tzv. Novom svijetu – Australija, Čile,

Argentina, Juţnoafrička republika…

Malvasija dubrovačka

Crljenak kaštelanski

Grk

Maraština

Babić

Plavac mali

Pošip bijeli

Debit

Ugni blanc

Plavina


7. 10. 2012.

Hibridizacija u budućnosti (već počela?)

• Biotehnologija:

• Molekularno

oplemenjivanje (GMO)

• Konvencionalno

• Klonska selekcija

• Hibridizacija

– Klasična

– Uz pomoć DNA markera

(Marker Assisted Selection, MAS)


7. 10. 2012.

Za zaključak:

• Izbor sorte je vrlo vaţan za ekološko vinogradarstvo;

• Najpogodnije su otporne ili vrlo tolerantne sorte prema najvaţnijim kriptogramskim bolestima;

• Kao takve su se najpogodniji pokazali meĎuvrsni kriţanci, koji su naslijedili otpornost američkih vrsta, a koji su i stvarani s tim ciljem;

• MeĎutim, unatoč velikom napretku u oplemenjivanju i stvaranju novih kvalitetnih kriţanaca, slabo je njihovo prihvaćanje od strane proizvoĎača i potrošača;


7. 10. 2012.

Za zaključak:

• Plemenite, europske sorte su mnogo osjetljivije na bolesti, ali meĎu njima postoje velike razlike;

• Izborom manje osjetljivih sorata i prilagodbom tehnologije, te pogotovo izborom dobrih poloţaja i plemenite sorte mogu biti pogodne za ekološki uzgoj;

• Hibridizacija u budućnosti: kontrolirani i dirigirani prijenos gena otpornosti u nove kriţance (MAS), ili sorte V. vinifere (GMO) – prvi rezultati u svijetu

FBA Bjelovar, 16. 6. 2012.

Hvala na pozornosti

Zadar, 6. 10. 2012.

Documents

Izbor Sorti Za Ekovin.maletic