Ivan MirnikARHEOLO[KA ISKOPAVANJA U DONJEM

^ELU NA KOLO^EPU 1969. GODINE

Dr. sc. Ivan Mirnik, znanstveni savjetnikArheolo{ki muzej u ZagrebuTrg Nikole [ubi}a Zrinskog 19, 10 000 Zagrebimirnik@amz.hr

Sa`etak

Utor rad posve}uje tako prerano preminulom prijatelju i kolegi Ivici @ili, apodsje}a se i na one drage ljudi koji su sudjelovali pri arheolo{kim iskopavanji-ma rimske gra|evine na otoku Kolo~epu, u Donjem ^elu 1969. god., a kojihtako|er vi{e nema me|u nama. Autor se spomenuo neponovljive legende du-brova~ke i hrvatske konzervatorske slu`be Dubravke Beriti} (*Sustjepan,3.XI.1917 +Kr{ko, 31.I.2003), op}enito zvane gospó|a Beba, kojoj ta iskopavanjamoraju zahvaliti, kao i Branki Kne`evi} (*Zagreb, 26.X.1940 +11.XII.1990), zvanojSeka, koja je ta istra`ivanja isprva i vodila, i njene najmla|e sestre Mirjane (*Za-greb, 3.III.1942 +3.X.1998), zvane Mika, potom i simpati~ne Dubrovkinje Ankice[otri}.

Klju~ne rije~i: Kolo~ep, arheolo{ka iskopavanja, amfora, villa rustica, izvje{taj

Posve}uju}i ove retke tako prerano preminulom nam prijatelju i kolegi Ivici@ili, podsje}amo se i na one drage ljude koji su sudjelovali pri arheolo{kimiskopavanjima rimske gra|evine na otoku Kolo~epu, u Donjem ^elu 1969.god., a kojih tako|er vi{e nema me|u nama. Spomenimo neponovljivu le-gendu dubrova~ke i hrvatske konzervatorske slu`be Dubravku Beriti} (*Su-stjepan, 3. studenoga 1917., †Kr{ko, 31. sije~nja 2003.), op}enito zvanugospó|a Beba, kojoj ta iskopavanja moramo zahvaliti, kao i Branku Kne`evi}(*Zagreb, 26. listopada 1940., †11. prosinca 1990.), zvanu Seka, koja je taistra`ivanja isprva i vodila, i njezinu najmla|u sestru Mirjanu (*Zagreb, 3.o`ujka 1942., †3. listopada 1998.), zvanu Mika, potom i simpati~nu Dubrov-kinju Ankicu [otri}.

Zahvaljuju}i brizi Dubravke Beriti}, tijekom iskopavanja arheolozi su sta-novali u samome pristani{tu, nadomak po{te, u staroj gosparskoj i kapetan-

skoj ku}i Iva Kordi}a, prepunoj prekrasnoga starog poku}stva iz razli~itihepoha i razli~itih stilova. Isticale su se svjetiljke s obojenim staklenim sjenici-ma i na `alost pokvareni glazbeni automat koji je nekada radio na pravokut-ne kovinske folije s udubljenjima i ispup~enjima. Taraca i kuhinja bile suprostrane, a i sprema, a tu su se tijekom iskopavanja nagomilale ogromnekoli~ine ispra`njenih boca najrazli~itijih pi}a, pa ih je valjalo no}u odnositi nasmetli{te, kako Kalamotezi ne bi o ekipi stekli lo{e mi{ljenje. Kupali smo sena stijenama nedaleko od vile Paska Baburice, katkada, na ve~er i u luci,pred ku}om. Po danu tu nije bilo morskih je`eva, no no}u je ipak trebaloprovjeriti je li koji u me|uvremenu do{etao do betonskog istaka pod mo-rem. U slobodno vrijeme obilazili smo taj predivan otok i njegove brojnespomenike, osobito one predromani~kog stila, kako crkvice tako i dijelovenjihova rasko{nog unutra{njeg ure|enja, a s vremena na vrijeme odlazili ina ostale Elafite, npr. na Lopud i [ipan. U jednoj prigodi Dubravka Beriti}odvela nas je i do crkvice sv. Mihajla nedaleko od Stona.

Otok Kolo~ep — Kalamota — ve} dugo vremena privla~i zanimanjestru~njakâ, a pogotovo njegovi srednjovjekovni spomenici.1 Do 1969. god. odanti~kih spomenika poznat je bio iznad svega ulomak prvorazrednog reljefas nekoga ati~kog mramornog sarkofaga iz sredine 2. st. pr. Kr. (ili neposred-no poslije), s prikazom lavice kako napada Kentaura,2 ali i onaj drugi, rimski

38 Ivan Mirnik

1 Vicko LISI^AR, »Kolo~ep«, Narodna svijest, 13/1931., 50: 4; Vicko LISI^AR, Kolo~ep neko} isada, Dubrovnik, 1932. (u knji`nici Arheolo{koga muzeja u Zagrebu nalazi se primjerak sposvetom pisca); Prikazi: Josip Nagy, »Vicko Lisi~ar: Kolo~ep. Neko} i sada, Dubrova~kaHrvatska tiskara, Dubrovnik, 1932.«, u: Croatia sacra, 3/1933., 6: 260–262; K. »Kolo~ep neko}i sada«, Narodna svijest, 15/1933., 8: 2; Tomislav MACAN, »Monografija o Kolo~epu«, Obzor,74/1933., 89, 6–7; Velimir DE@ELI], ml., »^uvanje i prou~avanje spomenika pro{losti«, Da-nica (kalendar), 1934.: 82–84; Dini}, Mihailo. Lisi~ar, Vicko. Kolo~ep neko} i sada. Dubrov-nik, 1932., Jugoslavenski istoriski ~asopis, 1/1935., ¾: 620; Vicko LISI^AR, »Kapele naElafitskim otocima«, List Dubrova~ke biskupije, 33/1933., 1/3: 5–6; Vicko LISI^AR, »Kapele islike sv. Vlaha na Elafitskim otocima«, Narodna svijest, 16/1934., 5: 5; RudimirROTTER–PROGONSKI, »Dubrova~ki otok Kolo~ep. Dubrova~ki vlastelini podigli su namalom oto~i}u svoje ljetnikovce u XVI stolje}u«, Obzor, 80/1940., 21: 1–2; Ivo PETRICIOLI,Pojava romani~ke skulpture u Dalmaciji, Zagreb, 1960.; Tomislav MARASOVI], »Regionalniju`nodalmatinski kupolni tip«, Beriti}ev zbornik, Dubrovnik, 1960.; Josip LU^I], »Prinosgra|i o spomenicima Lopuda i Kolo~epa. (Résumé:) Contribution á la connaisance des mo-numents de Lopud et de Kolo~ep«, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 16/1966.: 199–218;Tomislav MARASOVI], »Prilog morfolo{koj klasifikaciji ranosrednjovjekovne arhitekture uDalmaciji«, u: A. Mohorovi~i}, ur., Prilozi istra`ivanju starohrvatske arhitekture, Split, 1978., 69,T. XLV–XLVI, 3a–b; XLVII; 73: XLIX, 1; 77; LVII. 1–3; LXIV; 113, 125–127; SrebrenkaSEKULI]–GVOZDANOVI], »Grafi~ki prilog tipologiji hrvatske sakralne arhitekture do ro-manike«, u: A. Mohorovi~i}, ur., Prilozi istra`ivanju starohrvatske arhitekture, Split, 1978.: 153,154, 156; T I.E, 19; Dodatak 32, 33; Nevenka BEZI]–BO@ANI], »Kolo~ep«, Likovna enciklo-pedija Jugoslavije, 2, Zagreb, 1987.: 75; Nevenka BEZI]–BO@ANI], »Kolo~ep«, Enciklopedijahrvatske umjetnosti, 1, Zagreb, 1995.: 445.

2 Vicko LISI^AR, o.c., Dubrovnik, 1932.: 22, sl. 10; Guntram KOCH — HellmutSICHTERMANN, Römische Sarkophage. Handbuch der Archäologie, München, 1983.: 398; Ne-

ulomak, koji je kasnije neki klesar okrenuo i upotrijebio za izradu tegurijastarohrvatske oltarne pregrade, nekada u crkvici sv. Nikole.3 Spomenuti sar-kofag bio je ra{~lanjen lesenama, a na sa~uvanom dijelu vidi se nalijevo sje-de}i mu{karac sa smotkom, vjerojatno filozof, a pred njim stoji `enski liknadesno, po svoj prilici muza. Na drugoj strani, u suprotnom smjeru, prika-zan je jedan arkan|eo. Taj tegurij bio je izlagan ~ak u Parizu, a potom u Sa-rajevu 1971. godine.4

ARHEOLO[KA ISKOPAVANJA U DONJEM ^ELU NA KOLO^EPU 1969. GODINE 39

nad CAMBI, Ati~ki sarkofazi u Dalmaciji, Split, 1988.: 36, 124–125, 29, T. VIa–b; NenadCAMBI, Sarkofazi lokalne produkcije u Dalmaciji (II. do IV. stolje}e), Split, 2010.: 83, op. 453.

3 Ljubo KARAMAN, Iz kolijevke hrvatske pro{losti, Zagreb, 1930.: sl. 116; Vicko Lisi~ar, o.c., Du-brovnik, 1932.: 19, sl. 7; Nenad CAMBI, »Die stadtrömischen Sarkophage in Dalmatien«,Archäologischer Anzeiger, 1977., 3: 451, sl. 131.

4 L’art en Yougoslavie de la préhistoire á nos jours, Pariz, Grand Palais, 1971., br. 229; Umetnostna tlu Jugoslavije od praistorije do danas, Sarajevo, Skenderija, 1971.: 231, br. 229.

Tlocrt — prostorije (I — VII); zidovi (A — I)

Rimsko nalazi{te o kojem je rije~ nalazi se na kraju i iznad prelijepogzaljeva, gledaju}i s mora, s njegove lijeve strane. Mnogo vi{e opa`a se velikipretpovijesni nasip, na sedlu izme|u dvije uzvisine. U rimsko doba zgradaje stajala mnogo vi{e i dalje od obale nego {to je to danas, dakle i dalje odpristani{ta. Arheolo{ka iskopavanja i istra`ivanja zapo~eta su 18. kolovoza1969., a zavr{ila 1. listopada iste godine. Uvjeti iskopavanja nisu bili osobitoslo`eni, jer se preko temelja anti~ke zgrade tijekom petnaestak stolje}a nata-lo`io debeli sloj pijeska. Nekoliko maslina ote`avalo je iskop, a isto tako i~esto uru{avanje rubova, jer ih radnici nisu kopali dovoljno koso. Ina~e suradnici bili uistinu odli~ni, kao i njihova suradnja s arheolozima. ^esto je iki{a prekidala radove. Stratigrafija je bila prili~no jednostavna. Sama velikazgrada, podijeljena na dvije prostorije, bila je magazin za ulje i/ili vino, a pri-gra|ene prostorije sa strane, okrenute prema moru, morale su imati stambe-nu funkciju.

O iskopavanjima te uistinu velike zgrade postoji tek jedno kratko iz-vje{}e,5 objelodanjeno vi{e godina kasnije u Arheolo{kome pregledu, no uredni-ci su tada izgubili tlocrt i dio fotografija. Stoga je najbolje da predo~imodnevnik istra`ivanja, prijepis nekih zanimljivih dijelova iz `upne spomenice,

40 Ivan Mirnik

Profil: 0 — tanki sloj humusa i pijeska;1 — svijetlosme|i pijesak;2 — sme|i kulturni sloj — devastacija: ulomci tegula, kamenje;3 — paljevinski crvenocrni sloj;4 — sivi kulturni sloj;5 — svijetlosme|i pijesak.

5 Branka KNE@EVI] — Ivan MIRNIK, »Donje ^elo, otok Kolo~ep — anti~ka zgrada«, Arheo-lo{ki pregled, 21/1980.: 86–88 + T. XLVII.

ARHEOLO[KA ISKOPAVANJA U DONJEM ^ELU NA KOLO^EPU 1969. GODINE 41

Kolo~ep 1969., pogled s ruba iskopa na prostorije I i II.

Kolo~ep 1969., pogled na prostorije I i II(prema NW).

42 Ivan Mirnik

Kolo~ep 1969., pogled iz prostorije I u prostoriju II.

Kolo~ep 1969., dio iskopanih ulomakategula i poklopaca amfora.

kao i tri izvje{}a (Branke Kne`evi}, Marina Zaninovi}a iz 1969. god. te DunjeMacarol iz 1970. godine):

9. rujna 1969., utorakDoletjeli smo u Dubrovnik, odmah smo se javili u Zavod za za{titu spo-

menika kulture u Kne`evu dvoru i dobili instrukcije od Dubravke Beriti}. U1 h otputovali smo brodom »Takovo« do Donjeg ^ela na otoku Kolo~epu.

Ekipa u sastavu: Branka i Mirjana Kne`evi} i Ankica Bitunjac. Poslije-podne smo oti{li na teren. Radno vrijeme od 6–13 h i od 14–18 h, s pauzomod 9–½10 h.

10. rujna 1969., srijedaRadi se na dnu zaljeva cca 50 m od obale. Otkriven je veliki objekt

sa~uvan u du`ini od cca 40 m i {irini 9 m, s aneksima, u orijentaciji E–W.Teren posjetila Dubravka Beriti}.

Sa W strane iskopana sonda u du`ini od 10 m i {irine 1,5 m, koja nijedala nikakvih rezultata.

11. rujna 1969., ~etvrtakRadi 6 radnika. Sastav ekipe: Ankica Bitunjac, Dunja Macarol,6 Ivan Mir-

nik, Josip [mic. Ujutro su Branka i Mirjana Kne`evi} napustile teren. ^itavu

ARHEOLO[KA ISKOPAVANJA U DONJEM ^ELU NA KOLO^EPU 1969. GODINE 43

Lopud 1969. — arheolo{ka ekipa, slijeva nadesno: Branka Kne`evi}, Dunja Macarol, Josip[mic, Dubravka Beriti}, Ankica Bitunjac.

6 Dr. Dunja Glogovi}, donedavna stru~njakinja Arheolo{kog instituta u Zagrebu.

no} i jutro padala je ki{a. Poku{alo se raditi oko 9 h, no ki{a je ponovnoprekinula rad. Nastavilo se u 14 h, i to skidanjem nabacanog pijeska i sloje-va ispod njega u prostoriji I izme|u zidova A i B. Skida se do tamnijeg,sme|ega kulturnog sloja. Istodobno se kopa do iste razine unutar prostorijeV (izme|u zidova A, F i E). Kod ~i{}enja gornje povr{ine sme|eg slojaizva|eni su fina keramika, ulomci amfora i tegula, imbrices. Crvena kerami-ka s firnisom. Sva probrana keramika odnesena je ku}i, a ostala na velikuhrpu na sjevernoj strani ispod iskopa. Ekipa je napustila teren u 18 h.

Izvje{}e doc. dr. Marina Zaninovi}a, 11. rujna 1969.Zavodu za za{titu spomenika kulture, DubrovnikNa poziv Naslova boravio sam od 5. do 7. rujna o. g. na otoku

Kolo~epu, u Donjem ^elu, radi uvida u arheolo{ki lokalitet otkriven na tere-nu predvi|enom za izgradnju ugostiteljske zgrade hotelskog poduze}a »La-pad«. Lokalitet sam obilazio zajedno sa stru~njacima koji rukovode za{titnimiskopavanjima: prof. Dubravkom Beriti}, direktoricom Zavoda za za{titu spo-menika u Dubrovniku, arheologinjom Brankom Kne`evi} iz Zagreba i povje-sni~arom umjetnosti i arheologom Igorom Fiskovi}em iz Zagreba. Nalazi senedaleko od morske obale, na ju`noj strani pitomog zaljeva ovoga naselja,poznatog po dobrim maritimnim svojstvima, na terenu gdje po~inje kosinabrijega, tj. ne{to iznad plodnog dolca {to se stere prema sjeveru.

Osim niza vrijednih spomenika iz razdoblja dubrova~ke nezavisnosti,Kolo~ep je dosad bio poznat i po ulomcima anti~kih reljefa, uzidanih u `up-noj crkvi, te po nekoliko prvorazrednih ulomaka starohrvatskih pletera. Pri-rodno je, dakle, o~ekivati da }e svaki ve}i gra|evinski zahvat u starimnaseobinskim podru~jima na otoku, ili u blizini njih, dati vrijedne arheolo{keostatke i spomenike. Prethodni obilazak terena za gradnju hotela dao je nizulomaka raznovrsne keramike, od kojih su mnogi imali obilje`ja anti~ke ke-ramike.

Sondiranjem su otkriveni zidovi, pa se pretpostavka o mogu}em arheo-lo{kom lokalitetu u potpunosti potvrdila. Zidovi su dosta kvalitetni, s trago-vima vanjske `bukane obloge. Daljnja iskopavanja otkrila su, do trenutkakad je potpisani bio na lokalitetu, temelje izdu`ene pravokutne gra|evine,dimenzija pribli`no 40 x 5 m. Debljina zidova iznosi oko 60 cm, a visina imje u pojedinim dijelovima i do 2 m. U gra|evini se vide i temelji jednogapregradnog zida, te u sredini po~etak hodnika, koji kao da se otvara premasjeveru. U prostorijama su na|ene velike koli~ine anti~ke keramike, me|ukojom se osobito isti~u ulomci amfora, tj. njihovih grla, ru~ki i trbuha, {to jepotvrdilo nedvojbeni anti~ki karakter ove gra|evine.

Ne ulaze}i u definitivni zaklju~ak o namjeni gra|evine, preliminarno semo`e ustvrditi da je rije~ o vrsti gra|evine poznate u antici pod {irim nazi-vom villa rustica, tj. o ladanjskoj ku}i nekoga rimskog ili doma}eg posjedni-

44 Ivan Mirnik

ka. Velika koli~ina amfora upu}uje na gospodarski karakter dijela ovegra|evine, koji je vjerojatno slu`io kao cella vinaria ili olearia, tj. spremi{te zavino i ulje, dakle one iste proizvodnje koja je stolje}ima bila temelj oto~neekonomije. Drugi dio vile mogao je biti na ovom mjestu, ili na suprotnoj,sun~anijoj strani uvale, na mjestu dana{njeg Ka{tela ili crkve. ^ini se da se umoru na nekoliko mjesta mogu razaznati tragovi maloga gata za krcanje, za{to ina~e ima primjera na na{oj obali. U u`oj dubrova~koj regiji to je prvi ar-heolo{ki nalaz i zahvat na ovoj vrsti anti~ke ladanjske arhitekture. Jedan ob-jekt najvjerojatnije sli~ne namjene uni{ten je 1952. god. u uvali Tiha kodCavtata pri gradnji jednog odmarali{ta, dok jo{ nije postojao Zavod zaza{titu spomenika.

Kako je ovo, dakle, prvi arheolo{ki zahvat na ovakvoj vrsti anti~ke arhi-tekture u dubrova~koj regiji, njegova je znanstvena va`nost i vrijednost veli-ka, jer }e nam pru`iti odre|ene podatke o gospodarstvu i na~inu `ivotaovoga kraja, a posebno otoka Kolo~epa u davno anti~ko doba. Tim vi{e, akouzmemo u obzir povijesnu konstelaciju ovog podru~ja po~etkom na{e ere,kad u Epidauru i drugdje u na{im krajevima djeluje sna`na li~nost PublijaKornelija Dolabelle, namjesnika cara Augusta u Iliriku, kojem je posve}enonekoliko natpisa, od kojih su neki na|eni i na podru~ju Cavtata, anti~kogEpidauruma. Ovaj je grad ve} u prvoj polovini prvog stolje}a na{e ere biokolonija s rimskim gra|anskim pravom. Ako sve to imamo na umu,mo`emo s velikom vjerojatno{}u pretpostaviti da je i ovdje posrijedigra|evina ~iji po~etci mogu sezati u prvo stolje}e, kada su intenzivna koloni-zacija na{e obale i davanje zemlje kolonistima veteranima morali zahvatiti iovo podru~je. To }e, uostalom, razjasniti daljnje istra`ivanje.

Ova villa rustica postaje jo{ jedna karika, na `alost, malobrojnihistra`enih objekata ove vrste na na{oj obali, toliko va`nih za poznavanjemnogostrukih vidova anti~kog `ivota i gospodarstva. Taj lanac ide od Novi-grada istarskog i Pore~a, preko Brijuna, Pule, Proverse na Dugom otoku,Mulina na Ugljanu, Biograda, Majsana i, eto, sada posljednjeg i najju`nijegKolo~epa.

[to se ti~e spomeni~ke vrijednosti ovoga objekta, mo`emo re}i da je ontako|er vrlo obogatio fundus spomenikâ kulturnog naslije|a ovoga kraja, jerje uz brojne srednjovjekovne i renesansne gra|evine na Kolo~epu pridodao ijednu anti~ku gra|evinu, prvu ustanovljenu na otoku. Prema tome, arhitek-tonsko–gra|evinska tradicija otoka pomi~e se za ~itavo tisu}lje}e unatrag, paje spomenik i turisti~ki iznimno zanimljiv, jer ladanjske tradicije otokatako|er pomi~e iz dubrova~ke renesanse u duboku antiku. Ostatci ovegra|evine mogu se vrlo lijepo valorizirati i uklopiti u krajolik (kao {to je tona Brijunima, u Mulinama i u Mogorjelu), bilo kao vrtna terasa bilo kao iz-dvojeni prostor ozna~en osebujnom doma}om i drugom florom (~empresi,oleandri, ru`marin i drugo) te tako biti ukras mjestu sâm za sebe ili kao dio

ARHEOLO[KA ISKOPAVANJA U DONJEM ^ELU NA KOLO^EPU 1969. GODINE 45

hotelskog sklopa, kad se ve} mora tu izgraditi, naravno na potrebnojodre|enoj udaljenosti. Oba se objekta, i stari i suvremeni, u krajnjoj linijidodu{e me|usobno dopunjuju kao dva kraja jednog luka, ~iji raspon nosidvije tisu}e godina tradicije ladanja i odmora.

Sve dosad navedeno name}e nam, dakle, zahtjev i zaklju~ak sa znan-stvene, kulturne, pa i turisti~ke to~ke gledi{ta da spomenuti otkriveni objektmora biti do kraja istra`en, ostavljen vidljivim, za{ti}en i konzerviran dokona~nog uklapanja u regulacijski plan ju`noga hotelskog dijela ove uvale.

Dr`im svojom du`no{}u, i to ~inim sa zadovoljstvom kao docent za kla-si~nu anti~ku arheologiju na Filozofskom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu ipotpredsjednik Arheolo{kog dru{tva Jugoslavije, odati priznanje profesoriciDubravki Beriti} i gra|evinskom inspektoru op}ine Dubrovnik, koji su svo-jom pravodobnom akcijom spasili ovaj objekt, znanstveno vrlo vrijedan zana{u arheolo{ku znanost, a za kulturnu ba{tinu Kolo~epa i na{e obale nov izanimljiv spomenik.

Marin Zaninovi}, v. r., docent

Izvje{}e Branke Kne`evi}, 11. rujna 1969.Kne`evi}, prof. BrankaUP/I–170arheolog — ZagrebDubrovnik, 11. rujna 1969.IZVJE[TAJo arheolo{kim iskapanjima na Kolo~epu — Donje ^eloDana 18. kolovoza 1969. zapo~eta su arheolo{ka istra`ivanja na otoku

Kolo~epu, u Donjem ^elu, na mjestu koje je predvi|eno za gradnju novogaugostiteljskog objekta. Na osnovi ve} ranije provedenog rekognosciranjaistog terena moglo se ustanoviti po vidljivim dijelovima zida da je rije~ oanti~kom objektu. Tu pretpostavku potvrdili su i brojni povr{inski nalazirimske keramike, koja se nalazila svuda u velikim koli~inama. Dakle, 18. ko-lovoza 1969. zapo~eti su dogovori za radnike i isti dan u~injene su prve son-de. Prve dvije sonde povu~ene su izravno na zid koji se djelomi~no vidio.Sonda je odmah dala prve rezultate — bilo je vrlo mnogo fragmenataanti~ke keramike, dijelova amfora i tegula. Tijekom radova oslobo|en je tajzid u ~itavoj svojoj du`ini, koja do sada (a da se do danas nije na{ao njegovdrugi kraj) iznosi vi{e od 60 metara. Pokazala se solidna anti~ka konstrukcijazida. Gra|en je od lomljenoga lokalnog kamena, slaganoga u redove i ~vrstovezanoga `bukom. Na ~itavoj du`ini zid je {irok 60 cm, bez odstupanja postalnoj anti~koj stopi. Zid le`i na temelju za koji je djelomi~no kori{tena `ivastijena.

Nakon prvih sonda, koje su i s vanjske i unutarnje stane otvorile fasadu,pre{lo se na unutarnje popre~ne sonde, koje su trebale otvoriti objekt po~itavoj {irini i ujedno utvrditi postoji li pod. U prvom jugoisto~nom dijeluobjekta nai{lo se nakon 130 cm na `ivu stijenu, a tragovi poda nisu na|eni.

46 Ivan Mirnik

Tijekom daljnjih istra`ivanja na|en je zid paralelan prvome ... iste {irine,du`ine vi{e od 60 metara, a na udaljenosti od gotovo 10 metara. Oba zidavezana su popre~nim zidom na ju`noj strani, dok ga na sjevernoj nismona{li. Kad su oba zida bila o~i{}ena i oslobo|ena, pre{lo se na otvaranje zi-dova koji su pod pravim kutem bili vezani za uzdu`ne zidove. S vanjskestrane prvog zida na|eni su novi, koji su formirali dvije, ako ne i vi{e (jeriskopavanja nisu dovr{ena), prostorija. Sude}i prema tehnici, oni su ne{tostariji, iako je kasnija anti~ka tradicija gradnje nepobitna. Ispod tih zidovavidljiv je sloj paljevine, koji potvr|uje da su zidovi, tj. prostorije koje su for-mirali prvobitnom objektu, dodani kasnije. Na isti zid nastavlja se u ravnojliniji zid koji spaja oba spomenuta uzdu`na zida. Taj je zid gra|en od veli-koga masivnog i neobra|enog kamena. Prema ja~ini temelja, moglo bi sepretpostaviti da je taj zid bio nosa~ krovne konstrukcije.

Popratni sitni arheolo{ki materijal vrlo je interesantan. On se redovitonalazio u kulturnom sloju u ogromnim koli~inama. Taj sloj le`i izme|u dvasloja pijeska, pa kako je ~itav taj teren klizav, i kulturni sloj je tijekom vre-mena klizio. Tako je bilo vrlo mnogo nalaza i daleko izvan zidova samogobjekta. Od spomenutoga arheolo{kog materijala na|eno je vrlo mnogo am-fora u ve}im ili manjim fragmentima. Posebno je zanimljiv dio amfore odruba, na kojem je utisnut `ig radionice. Lako se mogu pro~itati slova M A A— izme|u dva A nazire se slovo S. Naravno, treba po katalozima ustanovitio kojoj je radionici rije~ i ustanoviti njezino porijeklo. Uz obilne nalaze amfo-ra na|eno je vrlo mnogo velikih komada pitosa, koji su isto tako slu`ili za~uvanje `ita i drugih proizvoda. Osobito su va`ni nalazi velikog broja poklo-paca za amfore. Oni su kru`ni s malom izbo~enom dr{kom — bradavicomu sredini, u pravilu promjera 9 cm i debljine 1 cm. Ti poklopci obiluju nevje-rojatnim obiljem ukrasnih motiva, najvjerojatnije simbolima i `igovima poje-dinih radionica. Svakako su zanimljivi zbog svoje tipolo{ke specifi~nosti, itim vi{e {to mogu govoriti o broju amfora koje su bile u objektu, ako seuzme logi~ni i uobi~ajeni postotak onoga {to je stradalo tijekom stolje}a.

Me|u kerami~kim nalazima potrebno je posebno istaknuti brojne frag-mente fine, rimske keramike, tanjura s vrlo finim ukrasima, malih posudicau najrazli~itijim oblicima, a sve su ra|ene na lon~arskom kolu; katkad oboje-ne, katkad ukra{ene vrlo finim i preciznim ukrasima. Svakako, to je kerami-ka izvanredno visoke, tipi~no rimske kvalitete. Uz keramiku na|en je i jedanuteg za ribarsku mre`u, ra|en na lon~arskom kolu, neobi~no precizne i fineobrade.

Ostali nalazi bili su — dosta komada ~avala od `eljeza, jedna bron~anaudica, dio olovne oplate s vidljivim rupama za ~avle, jedan uteg za mre`uod olova. Spomenula bih ovdje nalaz jednog zuba od divlje svinje. On je za-nimljiv zbog toga {to je njegova prisutnost zabilje`ena u svim rimskim rusti-kalnim objektima do danas poznatima kod nas, i to uvijek u vrlo malom

ARHEOLO[KA ISKOPAVANJA U DONJEM ^ELU NA KOLO^EPU 1969. GODINE 47

broju — svodi se na dva do tri komada. Njima je dokazano votivnozna~enje i redovito jam~e da je rije~ o rimskom objektu. Na|en je komadbakrenog novca, veli~ine i te`ine sestercija, zasad ne~itkog zbog jake patine.O njegovom zna~enju kad bude o~i{}en, nije potrebno posebno govoriti.

Objekt je vrlo va`an s nekoliko vidova.Kao arhitektonski objekt kasnije profane rimske arhitekture s tipi~nim

na~inom gradnje, kao i popratnim arheolo{kim materijalom, on je vrlo izrazitprimjer. Postavlja se pitanje koja je bila njegova namjena? U trenutku dokistra`ivanja nisu zavr{ena, definitivna valorizacija nije mogu}a. Na osnovi di-menzija, na~ina gradnje i tehnike, te ostalog materijala mogu se postavitisamo izvjesne hipoteze, nagla{avam, hipoteze.

Objekt ima vrlo velike i specifi~ne dimenzije: njegova sada{nja du`inabez jednoga otkrivenog kraja iznozi vi{e od 60 metara. Kroz ~itav objekt pra-ti se kulturni sloj s vrlo mnogo vrijednih nalaza. ^injenica da ni jedna unu-tarnja sonda nije pokazala ... pogotovo kad znamo da amfora redovitosmje{tena u pijesak. Spomenuto je da je cijeli objekt u ogromnom sloju pije-ska — pr`ine, koji mjestimi~no prelazi debljinu od dva metra.

^itav objekt sa svim svojim nalazima vrlo je zanimljiv primjer kasnerimske profane, provincijalne arhitekture. To potvr|uje vrlo solidno i dobroobra|en zid, {irine koja u cijeloj du`ini ne prelazi 60 cm, te sav materijal kojije do danas prona|en. Sam objekt iziskuje kompletna arheolo{ka istra`ivanjai konzervaciju. Ako ~itav objekt kulturno–povijesno i materijalno smjestimou regiju, njegovo je zna~enje neocjenjivo. Otok Kolo~ep je u znanosti ve}odavno poznat po svojim bogatim kulturno–povijesnim vrijednostima nesamo lokalnog zna~enja. Tu tradiciju i slijed upotpunjuje sada i jedan objektkasne rimske arhitekture. No njegova vrijednost nije ~ak ni samo u tome —on je znatno va`niji. Cijela dubrova~ka regija gotovo i nema rimskih objeka-ta (osim Cavtata), a pogotovo ne objelodanjenih.

Sumirajmo sada sve ove zna~ajke objekta, sagledajmo ga u svim vidovi-ma, koji se i nestru~njaku name}u sami po sebi, pa izvedimo zaklju~ke.

Objekt treba biti do kraja i temeljito istra`en (a ne samo sondiran) i kon-zerviran te je prijeko potrebno da dobije apsolutno prvorazredno zna~enje usmislu istra`ivanja, konzervacije, kona~ne valorizacije i za{tite, jer je zaistasjajan dragulj u cijelom nizu va`nih kulturno–povijesnih spomenika i vrijed-nosti, ne samo otoka negoitave dubrova~ke regije.

Branka Kne`evi}

12. rujna 1969., petakRadi 9 radnika. Vrijeme obla~no, no bez ki{e. Nastavljeno skidanje sloja

1 u prostoriji I prema W. Unutar prostorije III skinuta je maslina i iznivelira-no zemlji{te do sloja 2. Pritom nisu o{te}eni slojevi, jer je korijenje bilo vrloplitko. Oko masline ~ini se da su nekad navo`eni sme}e i gnoj, jer je

48 Ivan Mirnik

na|eno dosta recentnih ulomaka `buke s bojom i nekoliko bo~ica i moder-nog stakla.

Poslijepodne ekipi se pridru`ila Ankica [otri}. ^isti se gornja povr{inazida A. @buka na ve}ini mjesta niti ne postoji. Kamen je izgri`en, bijele boje;gornji sloj je mekan. Sve faze radova su fotografirane. Zapo~eto je skidanjezemlje u prostoriji VI.

13. rujna 1969., subotaRade samo 4 radnika, jer ostali istovaruju i postavljaju baraku, koja je

ju~er stigla trabakulom. Postavit }e je E od otkrivenog objekta, na terasi.Ju~er se zapo~elo graditi latrinu ju`no od iskopina, no rad se nastavlja uzte{ko}e, jer je ispod plitkog sloja zemlje `iva stijena. Jedan je radnik oti{ao uDubrovnik zubaru.

Rad zapo~et u 6 sati. Nastavlja se s ~i{}enjem zidova odozgor. Isto tako,skida se nasip i sloj 1 unutar prostorije I.

U objektu je na|en velik broj poklopaca amforâ, koji se svi me|usobnorazlikuju oblikom i znakovima na njima.

O~i{}ena je gornja povr{ina sloja 2 unutar prostorije III i fotografirana.Zapo~eto je skidanje toga istog sloja. Izva|ene su velike koli~ine ulomaka te-gula, imbrices, amfora, 1 udica i igla za pletenje mre`e, obje od bronce.

U sloju 3, s ju`ne stane prostorije otkrivena je razbijena amfora in situ,koja je fotografirana i izva|ena. Iskopine je ponovno posjetila Dubravka Be-riti} s jo{ nekim ljudima i dala instrukcije za nastavak radova. Radilo se do 2h. Radnici su ne{to malo radili i poslije objeda.

14. rujna 1969., nedjeljaRad je zapo~eo u 6 h. Radi (svih) 13 radnika. Probrana je zemlja u sloju

3 unutar prostorije III. U toj su prigodi izva|eni jo{ jedna udica i ne{to finekeramike, jedna od njih s barbotine to~kicama. Na|eno je dosta poklopacaamforâ.

Nastavilo se sa skidanjem sloja 1 unutar prostorija VI i V prema W. Sje-verni aneksi objekta snimljeni su i nacrtani u mjerilu 1 : 50. Fotografiran jepod od nabijene ilova~e u prostoriji III te ~itava situacija. Nacrtan je presjekzida A kod E ugla.

Prostorija III nivelirana je i pripremljena za slaganje gomile kamena, koji}e se upotrijebiti kod konzervacije. Radilo se do 12 h. Ankica [otri} poslije jenapustila teren. Poslijepodne prana je keramika i signirana.

15. rujna 1969., ponedjeljakRadilo je 11 radnika. ^itavu no} i ujutro padala je ki{a uz grmljavinu.

Prijepodne radnici su radili u nekoliko navrata. Kona~no, kad je prestalaki{a, Josip [mic oti{ao je na teren, a kasnije i Ivan Mirnik. U prostoriji I ski-nut je ~itav sloj 1, osim oko masline u W donjem uglu i S donjem uglu, kojije sav jo{ neotkriven, jer se na terasi iznad nalazi {ator za radnike. Zatrpanje temelj zida A, na E strani, jer je nagnut, a pritisak na zid s unutarnje stra-

ARHEOLO[KA ISKOPAVANJA U DONJEM ^ELU NA KOLO^EPU 1969. GODINE 49

ne velik. Fotografiran je temelj s obje strane. Dio prostorije VI o~i{}en je tese skida sloj 2. Nekoliko grla amfora stajalo je usporedno u pijesku. Na|enoje i dosta poklopaca amforâ, tegula, fine keramike (terra nigra) te ulomakaamfora.

U prostoriji III zapo~elo slaganje kamena, koji je bio polo`en na okolnimzidovima, a koji }e dobro do}i kod konzervacije objekta.

Ucrtan je dio zidova sjevernog aneksa, u mjerilu 1 : 20, koji je prije togabio o~i{}en. Poslijepodne vrijeme se pobolj{alo. Radilo se do 18 h. Neprilikes direktorom hotela »Lapad«.

16. rujna 1969., utorakPred jutro je ponovno padala ki{a, pa je sva zemlja previ{e natopljena

da bi se moglo raditi. Tako danas radnici sebi podi`u baraku. Ivan Mirnik iAnkica Bitunjac ponovno su razgledali ulomke pletera ugra|ene u `upnucrkvu. Kod ku}e se pere, sortira, lijepi, signira i inventira keramika.

17. rujna 1969., srijedaPred jutro ponovno prolom oblaka, te je rad na terenu onemogu}en.

Radnici svi rade na podizanju barake. Dio ekipe ipak je do{ao na teren prije-podne i ~istio zidove i sloj 2 u prostoriji VI.

Nakon objeda posjetili su nas drug Legac, direktor hotelskog poduze}a»Lapad«, jedan iz izvo|a~kog poduze}a i jedan od poslovo|a, i iznijeli namstanje stvari. Dogovor: na N strani aneksa napravit }e se jedna sonda da seustanovi postoje li tragovi arhitekture. U negativnom slu~aju daje sedopu{tenje za izgradnju restorana na ni`em platou. Poslijepodne ekipa nijemogla iza}i na teren zbog stalnih pljuskova. Zato se, kao i prijepodne, prala,lijepila, signirala i inventirala keramika.

18. rujna 1969., ~etvrtakRadi 12 radnika. Rad je zapo~eo u 6 h. Oko 7 h rad je zbog ki{e bio

prekinut. U nekoliko navrata ponovno je zapo~et. Kona~no se nebo razve-drilo te se rad nesmetano odvijao. S NE strane aneksa otvaraju se dvije son-de kako bi se ustanovilo postoji li temelj zida s te strane. Slojevi su sepokazali sterilnima. Postojao je samo jedan kulturni sloj. Maslina sa SW stra-ne sru{ila se od vjetra, pa se pili i cijepa.

U prostoriji V skida se sloj 2. Crtanje zidova. Radilo se do 18 h. Nave~er posjet prof. Beriti}.

Dopis:Zavodu za za{titu spomenika kulture — DubrovnikOvaj izvje{taj nadovezuje se na dopis docenta dr. Marina Zaninovi}a, s

Arheolo{kog instituta Filozofskog fakulteta u Zagrebu, od 11. rujna 1969.9. rujna 1969. stigli su na otok Kolo~ep novi ~lanovi arheolo{ke ekipe, i

to: prof. Dunja Macarol, prof. Josip [mic i prof. Ivan Mirnik, sve arheolozi. S

50 Ivan Mirnik

njima je dalje na terenu ostala studentica Ankica Bitunjac, dok je ostali dioekipe privremeno otputovao.

Radovi na terenu nastavljeni su i prema sjeveroistoku, i otkriven je hod-nik du`ine 4,60 m, koji se otvara iza vrata u N zidu velikog objekta, koji jedosada istra`ivan. Sa svake strane ovog hodnika otkrivena je po jedna pro-storija veli~ine oko 4 x 4 m. Sve te prostorije ~ini se da su bile prigra|ivaneu jednoj kasnijoj fazi. Temelji zidova vrlo su im tro{ni, plitki i prislonjeni nazid glavne prostorije. Svi osim jednoga gra|eni su od manjeg kamena lom-ljenjaka, a `buka je sa~uvana na vrlo malo mjesta. Istra`ivanja unutar prosto-rija dala su nekoliko slojeva, prvi ~isti pijesak bez nalaza, drugi kulturni slojs nekoliko paljevinskih horizonata. Najgornji kulturni sloj bio je ujedno i slojdevastacije s kamenjem razru{enih zidova i s tegulama.

Od nalaza va`no je spomenuti velike koli~ine razbijenih amfora te njiho-vih poklopaca, koji su od neobi~nog zna~enja jer ih je velik broj, ame|usobno se svi razlikuju. Finija keramika na|ena je uglavnom u paljevin-skom sloju — s crvenim i crnim firnisom, terra nigra i siva keramika s ukra-som to~kanog barbotina.

Vrlo je va`no spomenuti da je na|eno nekoliko primjeraka udica i jednaigla od bronce, koja je slu`ila za pletenje ribarske mre`e. Od ostalih malo-brojnih nalaza treba spomenuti jednu slomljenu bron~anu lu~nu fibulu tedosta ~avala. Na|eni su i ulomci pitosa. Tegule se tako|er me|usobno tipo-lo{ki razlikuju.

Nastavljeno je va|enje nanesene zemlje izme|u dva glavna zida te~i{}enje samih zidova i njihovo ucrtavanje u mjerilu 1 : 50 i 1 : 20.

Nalazi su prani, lijepljeni, signirani i inventirani. Fotografirane su svefaze radova. Vodi se dokumentacija.

18. rujna 1969. obavljeno je sondiranje na dva mjesta sa N strane anek-sa, koje je pokazalo da se perimetar gra|evine ne {iri u stranu; kako je prof.Branka Kne`evi} obavila sondiranje na ni`oj terasi ispod objekta koji seistra`uje, a te sonde nisu dale nikakve nalaze, mislimo da mogu zapo~eti iz-vedbeni radovi na izgradnji restorana, koji je projektiran na tom mjestu.

Kolo~ep, 18. rujna 1969.Ivan Mirnik—–Sa NW strane prostorije VI otkriven je zid prislonjen na zid A. Le`i

ne{to dublje od svih ostalih. Sa W strane zid je prekinut, ~ini se kod kopan-ja, i kamenje je izva|eno.

Na ve~er je u hotelu »Ru`a« bio sastanak s prof. Dubravkom Beriti}, di-rektorom hotelskog poduze}a »Lapad« Legcem i g. Lu~i}em iz Zagreba.Odlu~eno je da se napi{e izvje{taj o dosada{njim radovima i napomena daje terasa ispod terena na kojem se obavljaju arheolo{ka iskopavanja sterilna(~ini se da su se s toga mjesta nekada vadili pijesak i ilova~a i vozili u Kupa-

ARHEOLO[KA ISKOPAVANJA U DONJEM ^ELU NA KOLO^EPU 1969. GODINE 51

re, gdje se proizvodila keramika) i da se na tom mjestu odobri izgradnja re-storana (arhitektonski projektni biro Marasovi} iz Zagreba, Bogovi}eva 2).

Izvje{taj je napisan i drugog dana ujutro predan drugu Legcu, da ga od-nese u Dubrovnik. Za dozvolu za gradnju potrebno je odobrenje Repu-bli~kog zavoda za za{titu spomenika u Zagrebu.

Na ve~er je mje{tanin Ivo Gjenero donio pokazati sablju izva|enu izkule, s »Blutrinne«, mjesecom i zvijezdama i s dr{kom od drva u oblikucrnca, s umetcima od kosti. Jabuka ma~a odbijena.

On je pri~ao da je bio na{ao novac nekoga rimskog cara iz IV. st. (re-vers: konjanik kopljem probada pobje|enoga) — novac je predao prof.Lu~i}u iz Zagreba.

19. rujna 1969., petakRadi 11 radnika. Rad zapo~eo u 6 sati, no odmah iza toga zapo~ela je

padati ki{a. Rad je prekinut. Kod ku}e fotografirana je sablja I. Gjenera. Ke-ramika lijepljena i signirana, inventirana.

Rad nastavljen poslijepodne. O~i{}en je hodnik (prostorija IV), zatim iprostorija VI. Osloba|a se W zid posljednje prostorije. ^isti se prostorija II.Radilo se do 18 h.

20. rujna 1969., subotaRad zapo~eo u 6 sati, radi 6 radnika. Ubrzo nakon 6 h rad zbog ki{e

obustavljen. Teren napustila Ankica Bitunjac. Ujutro je rad nastavljen do 2 h.^iste se zidovi i odvozi zemlja iz prostorije II. Poslijepodne keramika signira-na i inventirana.

21. rujna 1969., nedjeljaEkipa je u 6 h iza{la na teren, no radnici nisu do{li.Zato je ekipa ~istila zidove, koji su ucrtani. Kod ku}e se obra|ivala kera-

mika.Popodne su stigli prof. Dubravka Beriti}, prof. Milan Prelog, Zorka Koli},

Snje{ka Kne`evi}. Obi{li smo teren i prof. Prelog je dao savjete za daljnjaistra`ivanja. Poslijepodne obi{li su spomenike kod `upne crkve.

KOLO^EP — @UPNI URED — Ljetopis 1Str. 2Godine 1808. napravilo se novo grobi{te kod crkvice sv. Nikole. (N. B. Staro

grobi{te po svoj prilici bilo u sv. Mihajlu) ostatci grobova (patarena i dr.) @upnik jebio Dm. Stjepan Marinasci (1792.–1826.).

Str. 31908. do 10. I. 1919. Dr. Vice Medini.... ove ~etiri crkvice {to se nalaze u `upi Kolo~epu nezna se kad su bile

gra|ene, za{to veoma stare, pisma nema, a predaja o tomu ni{ta neka`e.Str. 13

52 Ivan Mirnik

# Kolo~ep 28 oktobra 1909. — Bi{e sakupljeni razni arhitektonski ulomci,ve}inom iz XI vijeka, bizantinsko–lombardskog stila, {to se nalazili dijelom oko crkvematice, a dijelom na grobi{tu kod sv. Nikole, te na tro{ak Centralne komisije zasa~uvanje spomenika uzidani u zid crkve matice sa sjeverne strane.

Str. 17N.B. Kapela sv. Antuna opata na »Ka{}elu« bi popravljena u god. 1910,

to jes s novcem {to bi poslan iz Amerike bi popravljen krov crkvice i zvonik.Str. 19U god. 1912 bi popravljena kapela sv. Antuna Padov. U Gornjem ^elu a to do-

brovoljnim prinosima mje{}ana. Popravljena bi kupola i krov te probijen sa sjevernestrane jedan mali prozor u zidu potrebit za ventilaciju kapele. Bi tako|er pone{to po-pravljen zvonik. Potro{eno bi za to Kr. 200.

Str. 121Zid okolo crkve bio sagra|en g. 1520. G. 1520, kako se vidi iz istog blag.

Dnevnika: 142 »avendo speso per lo muro intorno de santa Maria ... conzarpozi di aqua

Str. 122Popravak crkvice sv. Trojstva. Kupola sv. Antuna u Gornjem ^elu bi po-

pravljena g. 1869 i opet god. 1925 i 1969.Str. 126Starina njekih u kamenu uklesanih radnja kod crkvene matice Kolo~epa.

— Profesor F. Lütkemeyer iz Coburga u sjev. Njema~koj, koji je bio do{ao usvibnju 1910 na Kolo~ep, te pregledao razne spomenike kod crkve matice i ukapeli sv. Antuna, sudi o istim ovako:

O slike u kamenu uklesanoj povrh glavnih vrata crkve matice, {to pred-stavlja Uznesenje bl. Gospe, sudi da poti~e iz XIII vijeka. Ista da se ima bitiodprije nalazila na kojoj starodravnoj crkvici, pa odanle prenesena i uzidanapovrh vrata sadanje crkve.

O drugoj slici povrh drugih vrata crkve, a predstavlja bl. Gospu, tvrdida je radnja iz »Renaissanse«, dakle iz XV vijeka po prilici.

O spomeniku iz mramora, {to je nedavno bio prenesen sa grobi{ta sv.Nikole, a od prije se, po predaju nalazio uzidan povrh vrata istoimene kape-le (prije neg je bio sagra|en podtrijemak), te nedavno prenesen i uzidan uzid matice skupa s drugima, sa sjeverne strane — sudi isti profesor da tajspomenik s jedne predstavlja doba rimsko, a s druge strane doba kr{}ansko,to jest ona strana spomenika koja se vidi izvrnuta, a prikazuje dva lika, je-dan sjede}, a drugi na nogama, poti~e iz starorimskih vremena, po svoj prili-ci bio je ono kakav nadgrobni spomenik, a kasnije je isti koma bioupotrebljen od kr{}anske ruke, koja je komad preradila da izagje na na~introkuta, te na protivnoj strani uklesala sliku Angjela, po svoj prilici sv. Mihaj-la arh., staviv{i mu po dnu latinski nadpis.

ARHEOLO[KA ISKOPAVANJA U DONJEM ^ELU NA KOLO^EPU 1969. GODINE 53

Opaska: Spomenici {to se sada vide uzidani u zidu crkve matice, bi{esabrani od podpisanog g. 1909 i to s raznih mjesta:

Spomenik od mramora u obliku trokuta (o kome godi) bio je preneseniz grobi{ta sv. Nikole, gdje de nalazio izlo`en na kutu ograde grobi{ta, pok-raj puta {to vodi u Gornje ^elo.

Mramorni ulomci i plo~e sa uklesanim raznolikim pletenicam nala`ahuse uzidani na raznim mjestima u `upni~kom vrtu okolo crkve matice.

Pisani nadgrobni spomenik na prostom kamenu u obliku ~etverokuta binagjen podmetnut u jednom kutu ku}ice uz bok kapele sv. Nikole, {to slu`iza spremanje odara mrtva~kih. Na istom mjestu nagjen je i komad iz mra-mora, okrnut i neputpun, {to je odprve predstavljao figuru centaura. Uzida-na u istoj re~enoj ku}ici sa isto~ne strane na{la su se i tri ove}a komadagragjevna iz kararskog mramora, koja se sad nalaze prenesena kod crkve matice.

Okrnuti komad mramorne plo~e, {to prikazuje borbu centaura sa zvijerima, bio jenagjen povrh jednog groba u grobu sv. Nikole (komad poti~e iz starorimskih vremenapo sudu re~enog profesora).

Stalak od prostog kamena, koji na vrhu nosi mali kip bl. Gospe bio jeprenesen iz kapele sv. Antuna na »Ka{}elu«, gdje se nalazio pohranjen.Poti~e iz XV vijeka, mo`da iz XVI, te je po svoj prilici sa~injavao dio starin-ske kakve »balaustrate«.

22. rujna 1969.

@upnik Don Pavo Duki}22. rujna 1969., ponedjeljak

Rad zapo~eo u 6 h. Nastavljeno odvo`enje pijeska iz prostorije II.Sru{ena je jedna maslina. Radi 9 radnika. Vrijeme kona~no sun~ano i toplo.Skinut je {ator, u kojem su stanovali radnici prije no {to su se preselili u ba-raku podignutu u Donjem ^elu ispod Ka{}ija.

U 8 h oti{ao u `upni dvor i prepisivao pasuse iz Ljetopisa `upe, sv. 1,koji se odnose na starine na otoku Kolo~epu. Fotografirao kamene ulomkeoko crkve Matice i sv. Nikole na groblju. Upao u ku}u kod groblja — udvori{tu ugra|en srednji dio goti~ke bifore.

Rad zavr{io u 17 h.23. rujna 1969., utorak

Rad zapo~eo u 6 h. Vrijeme sun~ano i toplo. Pu{e vjetar. Radi 8 radnika.Prvo se nastavilo raditi u prostoriji II i skinuta je jo{ jedna maslina. Zatim jena mjestu na kojem je prije stajao {ator pokupljeno sve sme}e i ba~eno ujednu sondu. Zapo~eto osloba|anje jo{ neotkrivenog S ugla velike zgrade.Ucrtavanje zida A u mj. 1 : 20. Josip [mic kod ku}e zbog uhobolje. Fotogra-firanje.

Poslijepodne o~i{}en E ugao zgrade — lovor, br{ljan itd. Sve kamenje iziskopa sprema se za eventualnu konzervaciju objekta. Sru{ena maslina. Kod

54 Ivan Mirnik

ku}e keramika inventirana i signirana. Na terenu radilo se do 18 h. Na ve~erponovno sre|ivanje keramike.

24. rujna 1969., srijeda

Rad zapo~eo u 6 h. Na terenu samo Dunja Macarol i I. M. Radi 8 radni-ka. Nastavljeno skidanje pijeska iz ugla. Ucrtavanje, vrijeme lijepo i sun~ano.Radnici }e se navodno pla}ati po kubiku, a ne po radnim satima. Kod ku}einventirana keramika. Rad zavr{io u 18 h.

25. rujna 1969., ~etvrtak

Dio ekipe, u sastavu Dunja Macarol i I. M., u 6 h oti{ao na rekognosci-ranje terena, odn. otoka. Preko groblja do napu{tene ku}e kod groblja (udvori{tu ugra|en dio goti~ke bifore) do vrha s kri`em. Nakon toga prekobre`uljka do{li do platoa ome|enog sa NE i SW strane nasipom sitnogao{trog kamena, mo`da prethistorijski obrambeni zidovi. Izme|u ta dva poja-sa {uma i vinograd. Nakon toga se jo{ uspelo na dva vrha na samom otoku.

Taj plato nalazi se iznad lokaliteta Igalo. Izme|u njih stere se padina sdosta ru{evina ku}a srednjega vijeka. U 9 h povratak. Na|ena na vi{e mje-sta raznobojna glazirana keramika — srednji vijek.

Na terenu rad zapo~eo u 6 h. Radi 10 radnika. Dvojica u prostoriji IIvade pijesak i ru{e jednu maslinu. U prostoriji I nastavljeno osloba|anje Sugla. Fotografiran detalj suhozida koji prelazi preko anti~kog zida. Zidovi~i{}eni (A) i ucrtavani. Kod ku}e keramika signirana i inventirana. Vrijemesun~ano i toplo, ne{to magli~asto. Mrak je sve ranije. Sezona ciklama.

26. rujna 1969., petak

Radi 10 radnika. Odlazak na teren u 6 sati. Vrijeme sun~ano. Sru{ena jo{jedna maslina u prostoriji II. Ostaje jo{ da se posije~e maslina u prostorijiVII i jo{ jedna u prostoriji II. Izbacuje se zemlja iz ugla prostorije I. Nepre-stano se uru{ava zemlja sa strane, jer radnici ne uzimaju dovoljno kosiiskop. Kod ku}e do 9 h sre|ivana keramika. Od 9 do 13 h crtani planovi u1 : 200 i 1 : 50. Dvojica radnika rade u prostoriji VII. Na `alost uni{tili diosloja 2 potkopavanjem masline. Poslijepodne posje~ena zadnja maslina uprostoriji II.

Kod konzervacije mogao bi se novi sloj zida odijeliti od staroga tankimslojem anti~ke keramike uronjene u `buku.

27. rujna 1969., subota

Radi 10 radnika, zapo~eli u 6 h. Radi se do 14 h. U prostoriji VII po-sje~ena maslina, na `alost se pri tom nije moglo odijeliti slojeve, no tako itako ima malo materijala — uglavnom ulomci amfora i dosta imbrices, palje-vina. Tu rade 2 radnika. 2 radnika u prostoriji II sijeku zadnju maslinu imi~u drvo s terena i sla`u ga sa S strane.

S ugao prostorije I o~i{}en. Uz zid velika koli~ina kamenja od uru{enjazida.

ARHEOLO[KA ISKOPAVANJA U DONJEM ^ELU NA KOLO^EPU 1969. GODINE 55

^i{}enje zidova i mjerenje te ucrtavanje arhitekture u mjerilu 1 : 200 i 1: 50. Ucrtavanje profila i fotografiranje. Kod ku}e inventirana keramika. Uprostoriji I 15 m od zida B uzeta sonda od 3 × 9 m, po cijeloj {irini zgrade,koja }e i}i do dna, do stanca, koji }e u sredini biti 0 to~ka. Stanac se je ub-rzo i pokazao. U sloju 2 nije bilo nikakvih nalaza.

Nasip na platou vidi se odozdo, a najbolje iz parka Baburizza.29. rujna 1969., ponedjeljak

Radi 10 (8) radnika. Rad zapo~eo u 6 h. Vrijeme lijepo.Radnici u sondi do{li do `ive stijene. Uz to se ~isti teren te rovovi i pro-

storija VII. Zid J dosta o{te}en. Ucrtavanje zida u 1 : 20.U 14 h do{ao geodet Marko Maj~ica i snimio sve visine te sonde za si-

tuacijski nacrt. Ne{to poslije do{la brodom Oceanografskog instituta prof.Dubravka Beriti} i jo{ neki ljudi. Dogovor za daljnje radove, odnosnozavr{etak radova. Pozvat }e se ponovno prof. Branka Kne`evi} da vodi nad-zor nad iskopinama i konzervacijom anti~kog objekta. Dnevnice 7000 odno-sno 8000 za {efa. Mo`da }e se razgledati neki lokalitet kod Stona i u Cavtatukad ekipa bude u Dubrovniku. Odlazak eventualno 1. ili 2. listopada. Kodku}e inventirana keramika i crtani presjeci.

30. rujna 1969., utorak

Na teren se oti{lo u 6 sati. 8 radnika. Zavr{no ~i{}enje i niveliranje tere-na i produ`ivanje sonde i iza kraja zida C prema NS, no bez rezultata. Istotako, ispod terena, u blizini budu}eg restorana iskopana jama i u nju stavlje-na sva odba~ena keramika, koja je jo{ prethodno jedan put prebrana i foto-grafirana. Ta jama bila je u masnoj crvenici, koja se nalazi ispod pijeska,stijene. ^i{}enje zidova.

Ucrtavanje presjeka, situacijskih nacrta i fotografiranje terena. Inventiran-je keramike. Ucrtavanje zidova u mjerilu 1 : 20 poslijepodne. Rad prestao u17.30 h.

1. listopada 1969., srijeda

Ekipa iza{la u 7 h na teren. Ucrtavanje zidova i njihovo ~i{}enje. Uru{ilase iznova zemlja iznad zida C. Triput tra`eni radnici da tu zemlju odvezu,no nismo ih dobili. Keramika u jami tako|er nije zatrpana. Nekoliko fotogra-fija pretpostavljene prethistorijske naseobine (odnosno nasipa). Kod ku}esre|ivana keramika.

Izvje{}e Dunje Macarol iz 1970. godine:Br. 3/7–1/70PrijepisIZVJE[TAJ S REKOGNOSCIRANJA TERENA NA KOLO^EPU 1970.

GODINENadgledaju}i konzervaciju anti~kog objekta na lokalitetu Igalo u Donjem

^elu (otkriven je 1969.) prema instrukcijama iz Zavoda za za{titu spomenika

56 Ivan Mirnik

kulture u Dubrovniku, rekognoscirali smo teren na Kolo~epu. Ekipa se sasto-jala od studentice Kate Simoni7 i prof. Dunje Macarol. Kako je u uvali za-padno od Donjeg ^ela prona|en i otkopan anti~ki objekt, sva je prilika dabi se na otoku moglo na}i sli~nih dragocjenih nalaza. Obilaze}i uzvisinu iz-nad objekta, koji se konzervira, i dalje prema punti Ma~us, nai{li smo na po-dosta ru{evina ku}a. Neke su od njih sa~uvane ~ak do krova. One supripadale kasnosrednjovjekovnom selu.

Na sedlu izme|u brda Glavice (povi{e punte Ma~us) i Spasova brda na-lazi se gusta borova {uma, opasana razvaljenim kamenim bedemom, koji jeizgleda pripadao nekom fortifikacijskom kompleksu. Ta je {uma i ina~epro{arana zara{tenim niskim zidovima, koje bi trebalo istra`iti zbog blizineanti~kog lokaliteta. Ta se uzvisina zove Sjekan.

Na brdu Spasovu nalazi se, kao {to je poznato, razru{ena kapelica sv.Spasa, do koje je vodio nekada lijepo ure|eni put. Oko same kapelice, rasi-pano je tesano kamenje koje joj je pripadalo.

Pored crkvice i groblja sv. Nikole nalazi se tako|er interesantannapu{teni zaselak Lampri}evo te crkvica sv. Vlaha. Ona je relativno dobrosa~uvana, nedostaje joj krov. Dalje na jugozapad, prema Bigama, na{li smopotpuno zara{tenu i s gotovo neprohodnim prilazom crkvicu sv. Sr|a.Sa~uvana je polukru`na apsida (izvana je kvadratna), s malim polukru`nimprozor~i}em, a jugozapadni zid je sa~uvan ~ak do visine svoda. Iznutra imadva polupilona. Sjeveroisto~ni zid je poru{en kao i ulaz. ^itava se crkvicanalazi u kompleksu tako|er veoma zaraslih i poru{enih zidova, koje bi tre-balo ra{~istiti. Crkvica sv. Sr|a pripada poznatom tipu starohrvatskih crkvicatako dobro zastupljenom na otoku Kolo~epu.

U obilasku otoka razgledali smo tako|er i naselje Gornje ^elo i njegovuokolinu. Susjedna uvala Dun \ivana tako|er je, kao {to i jest ~est slu~aj na~itavom otoku, okru`ena napu{tenim ili poluuru{enim ku}ama. Na punti Je-kavac nalazi se u gustoj borovoj {umi stara tvr|ava, koja je prema navodustanovnika gra|ena u doba Francuske Republike.

Zbog nedostatka vremena i obveza nadzora konzervacije gore spomenu-tog objekta, nismo zavr{ili rekognosciranje ~itavog otoka, koji bi trebalo de-taljno ispitati zbog postoje}eg anti~kog nalazi{ta, kao i zbog polurazru{enihsrednjovjekovnih naselja.

Prof. Dunja Macarol, v. t.Da je prijepis vjeran svom izvorniku, tvrdi i ovjeravaDirektorProf. Dubravka Beriti}

ARHEOLO[KA ISKOPAVANJA U DONJEM ^ELU NA KOLO^EPU 1969. GODINE 57

7 Katica Simoni (*Dubrovnik, 11. travnja 1948., †Zagreb, 27. listopada 2009.), dugogodi{njamuzejska savjetnica Arheolo{kog muzeja u Zagrebu i voditeljica njegove Srednjovjekovnezbirke.

ARCHAELOGICAL EXCAVATIONS AT DONJE ^ELO ONTHE ISLAND OF KOLO^EP IN 1969

Author dedicated his paper to Ivica @ile, his early deceased friend and acolleague, remembering some other dear people who took part during ar-cheological excavations on a Roman structure on the island of Kolo~ep atDonje ^elo in 1969, who are not among us any more.The author refers toMs. Dubravka Beriti} (*Sustjepan, Nov. 3, 1917 + Kr{ko, Jan 31, 2003), anunrepeatable legend of Dubrovnik and Croatian Conservationist Service, ge-nerally called gospó|a Beba, to whom thanks go for these excavations, aswell as to Ms. Branka Kne`evi} (*Zagreb, Oct. 26 , 1940 + Dec. 11, 1990),called Seka, who carried out this research at the beginning, to her youngestsister sester Mirjana (*Zagreb, March. 3, 1942 + Oct. 3, 1998), called Mika,and subsequently to Ms. Ankica [otri}, an amiable inhabitant of Dubrovnik.

58 Ivan Mirnik