Ivana Buljan

PregledniradUDK159.923.3:17.026.4/KierkegaardPrimljeno29.02.2008.

Ivana BuljanSveuiliteuZagrebu,Filozofskifakultet,I.Luia3,HR-10000Zagreb [email protected]

Problem postajanja pojedincem u djelu Srena Kierkegaarda1Saetak

Kierkegaardovo misaono nadahnue motivirano je dvama nezadovoljstvima: prvo se tie spekulativne filozofije i njezine nemogunosti da zahvati zbiljnost pojedinca u njegovoj egzistencijalnoj danosti, a drugo se tie graansko-kranskog svijeta njegova doba koji je u rasulu i gdje je pojedinac posve dokinut prevlau gomile. Kako postati samim sobom, jedan jedini, odnosno pojedinac, pitanje je koje Kierkegaard postavlja u sredite svog filozofskog interesa. Put od obinog opstanka do zbiljskog egzistiranja, odnosno od gomile do pojedinca ostvaruje se kroz tri stadija. To su estetski, etiki i religiozni stadij egzistiranja. U ovom se radu analiziraju njihovi kljuni konstituensi i suodnos iitavanjem primarno tri Kierkegaardova djela: Ili-ili,Bolestnasmrt,Strahidrhtanje. I dok je odnos izmeu estetskog i etikog stadija dijalektiki, religiozno stoji naspram estetskog i etikog u naddijalektikom odnosu. Taj se naddijalektiki odnos pokazuje kljunim za interpretaciju Kierkegaardova miljenja.Kljunerijei

SrenKierkegaard,egzistencija,oaj,estetsko,etiko,religiozno,izbor

1. Obrat k egzistenciji i kritika spekulativne filozofijeSvojufilozofijuKierkagaardsmatralakoshvatljivom,jeronaimasamojedno naeloodkojeginepolazi.Izraznepolazitiodnaelanijenegativanizrazu odnosupremapolaenjuodnaela,venegativanizrazuodnosunanaelo, kaeKierkegaard.Kadbipolazioodnaela,kajaobise,jednakokaoikad nebipolazio.Ovimjenainom,smatra,izbjegaotekoekojekarakteriziraju filozofiranje.Naime,poetifilozofiratinijeteko,moeseuvijekzapoetijer filozofijapoinjeniodega.Tekoasenalaziuprestajanjufilozofiranja.2 Kierkegaardovafilozofijaneprestajejeronsenezadrava,vesezadrao tadkadjezapoeo.3Buduidanepolaziodnaela,nemoesenizadrati jer je njegov vjeni poetak njegovo vjeno zadravanje. Budui da se ne zasnivanaprincipimainjihovimlogikimposljedicamaiizlaganju,nemoe1 2

lanak predstavlja skraenu i poneto izmi jenjenu verziju diplomskog rada Odnos iz meuestetskogietikoguizgradnjilinosti kodSrenaKierkegaarda,togajeautorica izradila pod mentorskim vodstvom prof. dr. Anteovia,teobranilanaHrvatskimstudi jima2001.

Usp. Sren Kierkegaard, Ili-ili, Veselin Ma slea,Sarajevo1979.,str.39.3

S.Kierkegaard,Ili-ili,str.39.

FILOZOFSKAISTRAIVANJA 110God.28(2008)Sv.2(277302)

278

I.Buljan,Problempostajanjapojedincemu djeluSrenaKierkegaarda

joj se proturijeiti;4 tako je Kierkegaard u svom prvijencu,5 Ili-ili6 izloio svojufilozofiju. Ovakav odmak od tradicionalnog filozofiranja koje poiva na principima i njihovim logikim posljedicama, tonije odmak od Hegelova apsolutnog idealizma,7 postaje nam razumljivijim sagledamo li Kierkegaardovu inten ciju, naravno, i povijesno-filozofijskikontekst njegova miljenja.8 Njegova namjeranijestvaranjezatvorenogidovrenogfilozofijskogsustavakaomo delajedneobjektivneistinekojegeitalacusvojemmiljenjuprihvatitiili odbaciti,vemujeciljobratitisepojedincu,pozvatigadasesuoisvlastitom egzistencijomipreuzmeodgovornostzanju. UspekulativnojfilozofijiKierkegaardnevidimogunostodgovaranjatome zadatku. Njoj izmie zbiljnost pojedinca koju nije mogue obuhvatiti spe kulativnim umom, tvrdi Kierkegaard, ime preokree Hegelovu jednadbu jednakosti umnog i stvarnog.9 Svako je ljudsko bie jedinka koja egzistira zasebe,tepronicanjemvlastiteegzistencijeuiskustvu slobode razumijeva vlastitiopstanak.Egzistencijaisustavmeusobnosusuprotstavljeni.Egzi stencijajeuvijekunastajanju,10dokjebitnakarakteristikasustavanjegova dovrenost.11 Egzistencija je pojedinanost i ne moe se svesti na moment opegrazvitka.Opiranjesustavljenjuproizlaziizbitnihznaajkiegzistencije: egzistiranje u vremenu, otvorenost, postajanje, promjena, sloboda. Sfera je nunosti,loginosti,oprenaegzistentnomrazvojukojijerezultatslobodnog izboraiodlunostivolje.Zbogpogrenepretpostavkeotometojeljudsko bie,spekulativnajefilozofijabesmislenazapojedincainjegovivot.Ona nijeumogunostiodgovoritiovjekunatemeljnopitanje:totrebamini ti?,jerdjelatnostsetemeljinaslobodi,anenunosti.12Pojedinacjespeku lativnomfilozofijomfantastinoizmijenjen,preoblienunetonadnaravno, stogasenitinemoeoekivatidaefilozofijaodgovoritinazahtjevestvar nostiiistine. UmjestoHegelova13istogbitka,14filozofijitrebabiekojejestiliegzisti ra,15kaeKierkegaard.Identificiranjebtiiegzistencije16nedohvaastvar nuegzistenciju,vedovodidoidealne,pojmovneegzistencije.17 Zato,prema Kierkegaardu,filozofspekulirajuiobitkudohvaasamonjegovpojam,ali neistvarnostkojajepojedinana,pojedinanitubitak.18 Kierkegaardzamjerafilozofijito previa da je duh koji zna egzistirajui individualniduhidajesvakoljudskobiejedinkakojaegzistirazasebe.19 Neto to se misli ne moe se promatrati bez onog tko misli i njegove eg zistencije. Egzistencija daje egzistentnom misliocu prostor, vrijeme i mi sao.20Takvomiljenje,gdjepostojisubjektkojimisliiobjektmiljenja,tj. konkretno miljenje, Kierkegaard suprotstavlja apstraktnom miljenju, gdje nijebitanonajkojimisli.Subjektivnost21uoprecipremaobjektivnostijest istina.22Pitatisesubjektivnooistiniznainaglaavatikakouodnosuna istinu,dokobjektivnopitanjenaglaujetosekae.Kierkegaardnaglaava egzistiranjeuistini,23odreujuiistinukaoegzistencijalnupozicijupoje dinca.Kierkegaardovsubjektivniprincipglasi:Subjektivniegzistentnimislilacmisleipodraavasvojuegzistencijuipreobraasvojemilje njeupostajanje.24

2.LagomileiistinapojedincaKierkegardovaintencija,kaotosamnavelauprethodnomodjeljku,jestobra titisepojedincu,pozvatigadasesuoisvlastitomegzistencijomipreuzme


279


odgovornostzanju.UBrevijaru,jednomodsvojihkasnijihdjela,Kierkegaard kae:Jahoudaupozorimljudedanetroeinerasipajusvojivot.Houdaskrenempanjuna njihovuvlastituruevinu.25

Njegovajenakanapomoiovjekudaotvorioi,dakreneputemsubjek tivnosti,nutarnjosti,26odnosnodapostanepojedinac.27Pitanjepojedinca,4

Ibid.5

Kierkegaard je prije djela Ili-ili, objavljenog 1843., napisao 1841. magistarsku disertaci ju O pojmu ironije, koju nije ukljuivao u svojuzbirkuradovanepridavajuijojveliko znaenje. O znaenju Kierkegaardove magi starske disertacije za razumijevanje poetne toke Kierkegaardova razvoja vidjeti u: P. P. Gaidenko, Kierkegaard and the Philosophi cal-EstheticSourcesofExistentialism, Russian Studies in Philosophy 43 (4/2005), str. 533.6

Ili ili Srena Kierkegaarda, Feuerbachovi Principi filozofije budunostiteOtkriveno kranstvo Branka Bauera objavljeni su 1843., odnosno dvanaest godina nakon Hegelove smrti. U ovim je djelima oit kraj duhov ne epohe stare Europe objavljen kroz raskid s Hegelovom filozofijom, primjeuje Karl Lwith.Tasudjelaoznailapoetakkrizetra dicionalnefilozofije,teunosesuvremenost filozofiji 19. stoljea. Usp. Karl Lwith, Od Hegela do Nietzschea. Revolucionarni prelom u miljenju devetnaestog vijeka, VeselinMa slea,Sarajevo1987.,str.48.Znakovitjepo datak da Kierkegaard objavljuje Ili-ili nakon tojeodsluaoSchellingovapredavanja.7

Iztakopostavljenogpolazitasvojefilo zofije Kierkegaard neizravno podvrgava kriticiHegelovapsolutniidealizamkojihoe postaviti apsolutno polazite. Usp. C. Ste phenEvans,Kierkegaard,SrenAabye,u: RobertAudi(ur.),The Cambridge Dictionary of Philosophy, Cambridge University Press, Cambridge1995.,str.470.8

SituiranjeKierkegaardovadjelaupovijesno filozofijsku epohu suvremene filozofije, kojatrajedodanas,nalazisvojuargumenta ciju na kronolokoj, tematskoj i problemat skoj razini. Godina Hegelove smrti, 1831., uzimasehistorijskomgranicomkojaodvaja metafizikorazdobljezapadnefilozofije,od nosnoodvajanjetradicionalneodsuvremene filozofije. U Hegelovom sistemu dotadanja filozofija doivljava svoj vrhunac, sintezu i dovretak. Hegelov sistem apsolutnog idea lizma samorazumijeva se kao konani zavr etak filozofije. Njime je, smatra K. Lwith

udjeluOd Hegela do Nietzschea. Revolucionarni prelom u miljenju devetnaestog vijeka, objedinjensvijetnapodlozikranskoglogo sa,tesetimeostvarujedefinitivnoisvjesno zakljuenje i zavretak cjeline epohe. Hege lovo dovrenje kranske filozofije prethodi velikom preokretu u povijesti filozofije i njezinuraskiduskranstvom.Time,nadalje primjeuje Karl Lwith, najvei uspjeh filo zofijeprethodiipodudarasespoetkomnje zina propadanja. Vrijeme koje dolazi stremi neemunovom.Filozofijaelibitiutijekus vremenom,iisvremenom,tj.bitisu-vreme na.Suvremenafilozofijanastojibitiprimjere nanovojpovijesnojzbiljiiodgovoritipotre bama vremena. Duh ovog vremena iziskuje jedno novo oblikovanje. Tradicionalna filo zofijaneuspijevaodgovoritizahtjevimavre mena,tekaotakvapostajepredmetomkritike filozofa posthegelevskog doba, koji svojim filozofiranjimaobarajudvijeipoltisuego dinastarutradicijufilozofijeipostajutvorci iotkrivaikrizefilozofijekojadodanasnije rijeena.UpravoodnospremaHegelupostaje bitnacrtaurazvojufilozofijenakonHegela. UsamomHegelovusustavupostojemomenti kojisuotvorilimogunostiirazlogenjegova obaranja.Problemodnosaapsolutaifenome naHegelrjeavananainnjihovogidentiteta, priemufilozofijaimiljenjedolazedokraj njetokeizvedivosti,gdjedaljnjirazvojnije mogu.Jedinotojemoguejestrazdvajanje sustavanazasebneelementeinjihovodovo enjeunoviodnos.Slijedeimomentjesttaj torjeenjeHegelovasustava,kojesesastoji uizmirenjusustavaiegzistencije,teapsoluta ifenomena,zasobomostavljaponorizmeu ovjekove prolaznosti i miljenja apsoluta. NasuprotHegelovuizmirenju,protuhegelov ci suvremenog doba trae novu metafiziku napetost.OnotojeHegelobjedinioonira zluuju. Na mjesto Hegelova posredovanja stupilajetenjakodluivanjukojejeiznova razluiloonotojeHegelobjedinio:antikui kranstvo,bogaisvijet,unutranjeivanjsko, bitiegzistenciju,primjeujeLwith.(Ibid, str. 54.) Kierkegaardov raskid s Hegelovim sustavom, tj. sa spekulativnom filozofijom oitujesekrozsveelementeKierkegaardova miljenjakaotosunjegovopridruivanjene gativnihkonotacijafilozofiji,novotumaenje tradicionalnihkategorija,nedostatnostracio nalnemetodeudosizanjuistineteizdvajanjei osamostaljivanjedijelovaHegelovasustava.


280


smatraKierkegaard,jesttolikovanodaganitijedanmislilacnemoeizbje i. Prema Kierkegaardu, Sokratu pripada zasluga to je iznaao kategoriju pojedinca i u tom mu smislu nadimak vrlo izuzetni zaslueno pripada. Pojedinac je za Kierkegaarda kategorija duha, buenje duha. Protivna je gomili,28 publici, kranskom svijetu,29 socijalnim i kranskim zajednicama,generaciji,vremenu,povijesti.Kierkegaardapeliranaovjeka da postane pojedinac, da ne bude samo masa, gomila, jer gomila je shvaena kao pojam neistina,30 apstraktnost koja nema ruku.31 Tek upojedincuotvarasemogunostdobrog,istinitogidostojanstvenog,dokje gomilaneodgovornost,nepokajnost. Gomilakaoetikiireligioznisudacjestla,32kaeKierkegaard.Njegov stavimauporiteurijeimaapostolaPavla,jedan,jedini,samstienacilj.33 Potrebnojepostatijedan,jedini,samitekkaotakavpojedinacmoeostvariti cilj.34Kierkegaardjekranskimislilac,zanjegajeegzistencijaintrinzino vezanazaBoga,stogaikategorijapojedincatojuKierkegaardproklamira jestkranskakategorija.Samousamoi,kaojedan,anekaogomila, ovjekmoeegzistiratipredBogomiuistini.Naplanuzemaljskih,vremen skih i svjetovnih ciljeva gomila ima vrijednost, dok na etiko-religioznom, intelektualnom,duhovnomplanugomilajestlainemoesuditiotometo jeistina.Istinamoebitidanasvakome,potomejeopeljudska,aliostvaruje sepojedinano,tj.svakaosobasamazasebe.Konzekventno,svojuvrijednost istinanedobijauusporeivanjusistinomdrugihljudi,vesamopojedinac moesuditiotometojeistina. Kierkegaardovoproklamiranjepojedincapovezanojeskonstatacijomrasula graansko-kranskogsvijetanjegovadobaikritikomsuvremenihzbivanjai modernihdrutvenihtekovina.Epohomraspadanja35nazivasvojuepohu koju opisuje demoraliziranom, neovjenom, osloboenom odgovornosti i skrupula,auzroktomuvidiunjezinutemeljukojisainjavagomila,ano nimnitalog,kranskisvijet.36Misionarskipothvatreformiranjagomile, pokuajnjezinatransformiranjaiziluzijeuistinu,Kierkegaardovajeintencija kojapodcrtavasvanjegovadjela,literaturu,37kakoihsamnaziva,pisanu razliitimpseudonimimaistilovima.38Intencijamujeizazvatiupojedincu istinske religiozne osjeaje, te je totalna misao cjelokupnog djela u slje deem:kranskopostajanje,otkriteKierkegaardnaknadno,tekusvom kasnijemOsvrtu na moje djelo.39PoputSokratakojimajeutikommetodom pomaesugovornikudoidoistine,takoiKierkegaardkoristineizravnume todukakobiostvariosvojumisionarskuzadau.40

***Kakopostatisamimsobom,jedanjedini,odnosnopojedinac,pitanjejeto gaKierkegaardpostavljausreditesvojegfilozofijskoginteresa.Putodobi nogopstankadozbiljskogegzistiranja,odnosnoodgomiledopojedinca sastojiseodtristadija.Tosuestetski,etikiireligioznistadijegzistiranja.41

3.Estetskistadijivota3.1. Osnovne znaajke estetskogEstetskojeuovjekuonoimejeonneposredan,onotoonjest.Tkoiodestetskog,krozi zaestetskousebiivi,tajiviestetski.42

Pogled,ciljismisaoivotaestetskeegzistencijeodraavaseugesluivot trebauivati.Ukakvomsuodnosuuvjetizaostvarenjeestetskognainai


281


votaivoljaestetskogpojedinca?Uvjetinisupostavljenisamimpojedincem, njegovomvoljom,bilodaleeunjemuiliizvannjega.Naprimjer,pogledi kao to su zdravlje je najvie bogatstvo, ljepota je najvie dobro i sl. ima9

Kierkegaardov raskid s Hegelovom filozofi jompovjesniarifilozofijepostavljajuutree razdoblje preokretanja Hegelove filozofije. Prvo razdoblje ini Feuerbachov i Rugeov pokuaj da Hegelovu filozofiju promijene u skladu s duhom vremena; drugo razdoblje obiljeavaBaueroviStirnerovradikalnikri ticizaminihilizamkojirezultirajuokonava nju filozofije; a tree razdoblje Kierkegaar dov raskid s Hegelovom filozofijom religije i Marxov raskid s Hegelovom filozofijom drave. Kierkegaard preokree Hegelovo izmirenje drave, filozofije i kranstva u radikalan raskid. To se kod njega temeljno oituje kao sukob konanosti ovjeka pred apsolutom. Provodei raskid s Hegelovom filozofijomreligije,Kierkegaardvridestru iranje graansko-kranskog svijeta, smatra Karl Lwith. Vidjeti u: K. Lwith, Od Hegela do Nietzschea. Revolucionarni prelom u miljenju devetnaestog vijeka,str.7585.10

je, te na pitanje o budunosti ne odgovara. Onajeusmjerenanaprolostkojuracionalno sagledavaneodgovarajuinapitanjetotre baminiti,jersagledavajuiprolostonau njoj ostaje. Na taj se nain ivot zaustavlja, miruje,povijestjezaonogakojikontemplira zavrena.Ako jedna generacija ivi od pro matranja, to e ostati slijedeoj generaciji za promatranje ako ta generacija nije nita ostavila?13

Usp.SerenKjerkegor,Brevijar,Grafos,Beograd 1986., str. 23: Vlastito ja, u svakom trenutkusvogpostojanjanalaziseunastaja nju.11

Kierkegaard upuuje prigovor spekulativnoj filozofiji da vrijeme u kojem filozofija ivi nijeapsolutnovrijeme,negojesamoperiod, odreenitrenutak,tj.Hegelovimjezikomre eno diskurzivni trenutak. Hegelova filo zofija povijesti ukljuuje u svoje poimanje cjelokupnu povijest i time predstavlja kraj vremenaipovijesti,alitimetosepovijesti dalje odvija degradira se sama Hegelova fi lozofijakojajesamotrenutak.Jednakotako, svakojeodreenovrijemediskurzivnitrenu takzabuduevrijeme.Tusejavljaproblem mogunosti posredovanja izmeu filozofije i povijesti, jer potpuno e posredovanje biti moguetekzavretkompovijesti.Odricanjem posredovanjanunoslijediiodricanjespeku lacije.12

JonStewartusvomdjeluKierkegaards Relations to Hegel Reconsidered (Cambridge University Press, Cambridge 2003.) argu mentira da Kierkegaard ne usmjerava svoju kritikupremaHegelu,vepremadanskimhegelijancima, Kierkegaardovim suvremenicima,J.L.Heibergu,H.L.MartensuiN.F.S. Grundtvigu.UKierkegaardovuodnosuspram HegelovemisliStewartviditristadija.Upr vom stadiju, od 1834.1843. Kierkegaard je hegelijanac. Njegova magistarska disertacija O pojmu ironije(1841.)eksplicitejehegeli janska, te obiluje entuzijastikim biljekama oHegelu.UprvorazdobljeStewartpostavlja i djelo Ili-ili, koje se uobiajeno uzima kao poetakKierkegaardovenegativnekritikeHegela.DrugorazdobljeKierkegaardovaodno saspramHegelatrajeod1843.1846.,uko jemujeonestokkritiarHegelovemisli.To razdoblje obuhvaa, izmeu ostalog, i djela Filozofski fragmenti i Zavrni Neznanstveni Zaglavak. Iako su ova djela tumaena kao kritika Hegela, Stewart argumentira kako su metaKierkegaardovanapadaspomenutidan skihegelijanci.Od1847.doKierkegaardove smrti 1855. traje trei stadij njegova odnosa spramHegela,ukojemuonHegelajedvadai spominje,ajomanjenapada.14

O tematici odnosa Kierkegaardove i Hege love filozofije, ovdje emo spomenuti jednu odrelevantnijihstudija:MarkC.Taylor,Journeys to Selfhood: Hegel & Kierkegaard, UniversityofCaliforniaPress,Berkeley-Los AngelesLondon1980.15

Kierkegaardovosepitanjeodnosinapodruje djelatnosti, a podruje je djelatnosti pitanje budunosti.TeorijaiznanjeuKierkegaardovoj filozofiji gube primat to su ih imali u tradicionalnojfilozofiji.Znanje,odnosnospoznajavanajeutolikoukolikospoznajamora prethoditi djelovanju. Neprikladnost filozof skogzadiranjaudjelatnostjestiutometoje filozofijasklonamirovanjuistatinosti,toje protivno naravi djelatnosti. Prolost je bitna onolikokolikoomoguujeodgovornabudu nost. Nasuprot djelovanju, po Kierkegaardu, filozofijasenalazinapodrujukontemplaci

TemeljnaontolokapozicijaKierkegaardova egzistencijalnog miljenja analizirana je u izvrsnoj studiji: Michael Wyschogrod, Kierkegaard and Heidegger. The Onthology of Existence,Routledge,London1954.16

Odgovarajuinapitanjetonetojestdo biva se essentia neega, rodni i openiti pojam, dok injenica da neto jest govori oodreenoj,pojedinanoj,individualnojeg zistenciji,individualnomtubitku.


282


juuvjetzauivanjeivotausamompojedincu,alitajuvjetnijepostavljen njegovomvoljom.Nitiestetskipogledikojisvojuvjetimajuizvanpojedin ca,kaotosunazorida su bogatstvo, slava izvori zadovoljstava,nisunjime postavljeni.Takoeristavda je ljubav smisao ivotaimausebiuvjetizvan pojedinca.Postavljenpojedincem,nijenitalenatniuitakkojidonosinjego voupranjenje.Zatonaestetskinainpostavitiivotznaipostavitiuvjetkoji jestneovisanovoljipojedinca.Estetskisepogledi43meusobnorazlikujutek razliitimpredodbamaozadovoljstvu.Najprikladnijijeizrazestetikeegzistencije:onajeutrenutku.44

Estetskaegzistencijaiviutrenutku,ivotjojjerastvoren,stogaganemoe nitiobjasniti.Njenoznanjeosebiostajeurelativitetuiogranienju.Duhse estetskeegzistencijemoeodredititekkaosposobnost.Ovdjesemoego voriti o obdarenosti duha i stupnjevima obdarenosti u skali od plitkosti do najviegstupnja.Estetimasvojuegzistencijuskrivenuizasebeizadruge ljude.Njegovjeivotneodgovornaigraibalpodmaskama. Samposebi nijenita,vepostajenetotekuodnosusneimizvanjskimisamogataj odnosinionimtojest;primjericebitiprijatelj,brat,suprugitd. Kierkegaardgovorioneizbjenostitrenutkaskidanjamaski.Takavivot gdje je pravo ja skriveno i neosvijeteno jest varanje. Za Kierkegaarda, estetskinainegzistiranjajestoajanje.Patako,inajsretnijiestet,zapravo, oajava. 3.2. Oajanje Kierkegaardodreujeoajanjekaobolestduha,45bolestvlastitogja.No tojeduh,atojevlastitojazaKierkegaarda?ovjekjestduhDuhjevlastitojaVlastitojajestodnoskojiseodnosipremasebi,iodnoseisepremasamomesebiodnosisepremanekomdrugom.46

OdnospremasamomesebitrebabitipostavljenodBoga.Aoajanjejeupra vodaovjeknijesvjestantogadajeodreenkaoduh.47Oajanjejenemo gunostpostizanjasvogaja.Akovlastitojanepostajesamimsobom,onda padauoajanje,znaloonozatoiline.Oajanjejeovjekupoprirodiuroe no,onojerezultatontolokestruktureovjeka,njegovespecifinepozicije:48 vlastitojajeusintezikonanogibeskonanog,vremenitogivjenog,slo bodnoginunog.49Dakle,ovjekjetrijadasuprotnosti,50patako oajanje proizlaziizizvornodinamikesituacijeukojojdvapodruja,konanoibeskonano djeluju jedno na drugo, unato njihovim kontradiktornim priroda ma.51Izovakopostavljenogodnosaproizlaziimogunostnesklada.Naime, kadovjeknebibiotakvasinteza,ondaonnebimogaooajavati.Naruen, neskladanodnospremasamomesebikaosintezi,atimeipremamoikojaga postavljajestoajanje. Oajanjeseodnosipremavjenomuovjeku.Bezvjenoguovjeku,onne bimogaooajavati,biobilientemeljnogstanjaukojemujeoajmogu.S jednejestrane,stanjeoajanjaprednost,jerukazujenatodajeovjekduh kojiteikvjenom,asdrugestranejestinedostatakjertojebolest,nesrea ijad.Tojebolestnasmrt.52Oajnikjesmrtnobolestan.Tosuujednomsasvimdrugaijemsmislunegotosetoodnosi nanekubolest,najplemenitijidijelovikojejebolestnapala;aipakoajniknemoeodtoga umrijeti.Smrtovdjenijekrajbolesti,negojesmrtkrajujednomtokukojisenedovrava.Ne moemoseoslobodititebolesti,aknismru,jerjeovdjebolestsasvojompatnjomismru, upravotodasenemoeumrijeti.53


283


AstanjegdjejeovjekizlijeenodovebolestiKierkegaardopisuje: odnoseisepremasamomesebiieleidabudesamimsobom,zasnivase vlastitojajasnonamoikojagajepostavila.54Kierkegaardoajusuprot stavljavjeru.OnproteeoajanjenasvakuegzistencijukojanijepredBogom17 24

Kierkegaard se nadovezuje na Schellingovo kritiko provoenje razdvajanja egzistencije (lat.existentia)iesencije(lat.esse-biti).Ter min existentia jest prvobitno skolastiki protivanpojmuessentiailibit.Sjedinje nje onog to neto jest i da neto jest proveojeHegel.18

S.Kjerkegor,Brevijar,str.48.25

Ibid.,str.16.26

Svojom tezom subjektivnost, nutarnjost je istina, Kierkegaard kae da se nadovezuje nasokratovskumudrost.27

Karl Lwith kae da po svojoj odreenosti, po tome da postoji dabitak Kierkegaar dova kategorija individualnosti jest izvan redna definicija stvarnosti uope jer ve po Aristotelustvarnoegzistirauvijeksamoovo odreenoneto,individualnokojejeprisut nosadaiovdje.Usp.K.Lwith, Od Hegela do Nietzschea. Revolucionarni prelom u miljenju devetnaestog vijeka,str.154.19

Kierkegaard konstatira: Ljudi su zaboravili to znai egzistirati i to znai unutarnjost. Usp. Seren Kjerkegor, Osvrt na moje delo, NIROMladost,Beograd1985.,str.104.28

Ibid.,str.84.29

Ibid.,str.209.20

Usp.S.Kierkegaard,Bolest na smrt,str.35.30


Ibid.,str.90.31

Myron B. Penner iitava kod Kierkegaarda dva znaenja pojma subjektivnosti. Jedan se odnosi na prirodu i konstituciju ljudskog subjektakaoindividue.Kierkegaardupotreb ljava subjektivnost kako bi iskazao subjekt oblikujue djelatnosti interesa, stavova i prinuda u opreci spram objektivirajuih dje latnosti primjenjivanja objektivnog razuma/ razloga u apstraktnoj filozofijskoj refleksiji. Drugi se nain odnosi na subjektivnost kao aktivnostkojubiljuditrebalipoduzimati.U tom smislu Kierkegaard poziva ljude na su bjektivnost, unutarnjost. Penner predlae za prviobliksubjektivinostinazivkonstitucio nalnasubjektivnost,azadrugirefleksivna subjektivnost. Prvi aspekt subjektivnosti PennerusporeujesHeideggerovimkonceptom brige, briganja: This aspect of subjectivity shares much with Heideggers notionsofcareandconcernasthehuman personsfundamentalselfrelationtotheword ofobjects(beings)aroundher.Vidjetiu: MyronB.Penner,TheNormativeResources ofKierkegaardsSubjectivityPrinciple,International Journal of Systematic Theology1 (1/1999),str.75.22

Ibid.,str.91.32

Ibid.,str.92.33

Ibid.,str.89.34

Ibid.35

S.Kierkegaard,Osvrt na moje delo,str.104.36

Ibid.,str.39.37

Kierkegaardovaliteraturausebiobuhvaa filozofiju,psihologiju,teologiju,knjievnost iknjievnukritiku.38

Usp.SrenKierkegaard,Zavrnineznanstveni zaglavak, II. poglavlje, u: Ozren unec, Suvremena filozofija I, kolska knjiga, Za greb1996.,str.222.23

Kierkegaardovisupseudonimi:VictorEremi ta,JohannesdeSilentio,ConstantinConstan tius, Vigilius Haufniensis, Johannes Clima cus,WilliamAfham,FraterTaciturnus.Zbog uporabe pseudonima, odnosno koritenja varljivihliterarnihtehnika,Kierkegaardje smatran preteom postmodernizma. Usp. C.S.Evans,Kierkegaard,SrenAabye,u: RobertAudi(ur.),The Cambridge Dictionary of Philosophy, Cambridge University Press, Cambridge1999.,str.470.39

Ibid.,str.75.

S.Kierkegaard,Osvrt na moje delo,str.104.


284


svjesna sebe kao duha. Bez obzira koliko intenzivno estetski uivao ivot, svakiovjekkojinezasnivasvojuegzistencijunaBogu,ilimujetakavodnos apstraktan,zapadauoaj.55Kakojeoajrezutatontolokestruktureovjeka, ovjekseuvijeknalaziukrizi,predisponiranjezaoaj.Kaotonemaovjeka kojijepotpunozdravutjelesnomsmislu,takonemanitipotpunoneoajnog ovjeka.56 Oblicioajanja57 Samosvijestilisvijestovlastituoajanjuodpresudnogjeznaajazasamo oajanje,jertojeviesvijesti,utolikojevievlastitogja:jerto jevie svijesti,utolikojevievolje,itojevievoljetojevievlastitogja.58Odnos spoznajeivoljeKierkegaardslikovitonazivadijalektikomigrom.Sobzi romnastupanjsvijestiovlastituoajanju,59Kierkegaardpostavljatriosnov naoblikaoajanja.60Najniijeoblikoajanjakadovjeknijesvjestandaima vlastitoja.Drugioblikoajanjajestkadjeovjeksvjestandaimavlastitoja, aliuoajanjuneelibitisamimsobom.Treijeoblikkadjeovjeksvjestan daimavlastitojaioajavajuielibitisamimsobom.1) Oajanje koje ne zna da je oajanje, gdje ovjek nije svjestan da ima vlastito ja61

Mjestonadnuegzistencijenalazisretan,zadovoljanovjek,kojiupotpunosti ostvarujeestetskinainivota.Ovaj,naprvipogledparadoks,bivarazjanjen imsepostaviupit:Kakotajovjekstojiupogleduduha?Kakoseodnosi spramvjenosti?Kakoseodnosispramvlastitogja?Tojeneposrednostkoja nemavlastitoja,nitipoznajesamusebeinemoesamusebeprepoznati.Taj ovjekneznanitaosvomoajanju.Uodsustvusvijestiovlastituoajanju, ovjekjenajdaljeodtogadabudesvjestansebekaoduha.Ovajjeoblikoa janjasuodnos odsustvasvijesti,nejasnoe,neznanjainehtijenja. Kierkegaardotrorazraunavaskategorijomsree.Svijetneposrednostijest svijet bez proturjeja; ovjek nije ni u kakvom sukobu izmeu konanog i beskonanog,nijesvjestandihotomijekojaleiunjegovojprirodi,ipotome sesvijetneposrednostimoeoznaitikaosretan.No,kategorijasreenije odreenjeduha. Ispod svake neposrednostiobitava oajanje i stoga je ona, unato naizglednoj sigurnosti i miru, zapravo iluzorna.62 ovjek neposred nosti,njegovovlastitojapovezanojesonimdrugimtekusredvremenskih isvjetovnihstvari.Takojevlastitojapovezanosdrugimananaineljenja, uivanja,voljenjaisl.Prilikomostvarivanjaneposrednogodnosasdrugima, pojedinanojanepreuzimauloguaktivnogsubjekta;onosenalaziupoziciji pasivnog primatelja, primjerice, ugodno mi je, imao sam sree itd. Dakle, netosedogaameni.Njegovajedijalektikaugodno,neugodno,srea,ne srea,sudbina.Ovakavoblikegzistiranjajestegzistiranjenapodrujuosje tilnostibezuvidauvlastitojaiistinuiKierkegaardgametaforikinaziva ivotomupodrumuegzistencijalnezgrade. Zatotakavovjekneelibitiprivedenkistini?Potpunonesokratskaneza interesiranostzaistinuproizlaziiztogatosuljudiuovakvomoblikuegzi stiranjanadvladaniosjetilnouikategorijamaugodnog/neugodnog,tj.kate gorijamaestetskog,odgovaraKierkegaard.Ovajnajniioblikegzistiranjai oajanjajestnajopenitijioblikusvijetu,svojstvenmasiilikranskom svijetu.Tajoblikinijepravooajanjejerovjeknijesvjestannitivlasti togaoajanjanitivlastitogaja.


285


2) oajanjekojejesvjesnotogadajeoajanje,daimavlastitoja,alioajnikineelibisamimsobom

Oajanje zbog zemaljskih stvari Kadizizvanjskihrazlogadolazidopromjeneonogatoestetskuegzistenciju inisretnom,onadoivljavastanjekojesamanazivaoajem.Premdaestet koristi pravilan naziv za svoje duhovno stanje, ustvari ne raspoznaje to je40

O svojoj metodi koju je koristio u cilju re formiranja mase, rasprivanja njenih iluzija, te izazivanja pravih religioznih osjeaja, Ki erkegaard po prvi puta govori u jednom od svojih kasnijih radova, Osvrtu na moje delo, koje je svojevrsna Kierkegaardova ispovi jed u smislu razotkrivanja njegovih pravih namjera koje je on dotad svjesno prikrivao. U ovom djelu Kierkegaard eksplicite iznosi postupakkojijeprimjenjivaousvrhureformi ranjamase,pokazujuikakojetajmisionar ski zadatak proimao sve segmente njegova djelovanja.Odkronolokogslijedaizdavanja djelapadonjihovihstilskihitematskihodred nica,Kierkegaardovasudjelasluilanjegovoj kranskojmisiji.Veukronologijidjelakrije se namjerni postupak koji ima za cilj prvo privui itatelja, a potom postupno u njemu izazivati religiozne i etike osjeaje. Naime, Kierkegaardsenastavljanasokratskiprincip kojiglasi:dabisepojedincauspjenodovelo doodreenetoke,trebakrenutiodmjestagdje pojedinac jest. Stoga Kierkegaard zapoinje svoj opus izdavanjem estetske produkcije. Namjerno krijui vlastitu religioznost, Kierkegaard u svojim prvim objavljenim djelima evocira estetski svijet oslikavajui njegove drai. Slikovito, itko i jednostavno pisana, ulogajeestetskeprodukcijebilaprivuiiza vestiitatelja,asudeipokoliinipubliciteta kojomsunjegovadjelabilapopraena,utoj jenamjeriKierkegaardiuspio.Umjestoosu de i neposrednog napada te propovijedanja kranstva zauzimanjem pozicije ja sam kranin,atinisi,Kierkegaardsvojemisionarsko djelovanje zapoinje svojevrsnom prevarom, pozicijom ti si kranin, to to ja nisam. Ovakav je postupak Kierkegaard rabio, jer je smatrao da je iluzija bolest koja trai posebno i dugotrajno izlijeenje, te se odluionaneizravnovoenratprotiviluzije. BuduidajeKierkegaardovaestetskaproduk cija svojevrsna prevara u slubi istine, ra zumljivajeiinjenicatoKierkegaardkoristi pseudonime pri potpisivanju svojih djela. U okviru svoje strategije djelovanja na masu, Kierkegaardnitisvojepojavljivanjeudrutvu nijepreputaosluaju.Paljivojegradiosvoju sliku u javnosti, tako da odgovara naravi pisanog opusa. Npr., u razdoblju izdavanja estetskeprodukcije,Kierkegaardseeliprika zatikaoprototipestetskeosobnostionizlazi na mondena mjesta, medijski se eksponira i sl.Poznatajeanegdotanastalaprilikomrada na djelu Alternativa. Naime, zbog zauzetosti

okoobjavljivanjadjela,Kierkegaardnijeimao vremenapokazivatiseujavnosti,nokakobi odrao eljenu sliku ljenine o sebi, pojavljivao bi se svakodnevno bar na 5 minuta u kazalitu,tepotomkradomiceodlazio.41

Stadije egzistencije, s posebnim naglaskom naproblemizgradnjeosobnosti,analiziratu onakokakoseonitematizirajuuKierkegaar dovimdjelimaIli-ili, Bolest na smrti Strah i drhtanje.42

Ibid.,str.17.43

Kierkegaard smatra da europska filozofijska tradicija obiluje kolama kojima je temeljan estetian nazor, iako sebe odreuju etikim nazorima.NekiodprimjeratoihKierkegaard navodijesuepikureizam,kinikaikirenaika kola. Ovim je kolama zajedniki polazni stavdatrebauivatiivot,kaoipolaznatoka dvostrukogpojmauivanjaibolikaotemelja ljudskogivota,arazliitajesamopredodba ozadovoljstvu,srei.Kinikakolavidisreu uodsustvupotrebe,samodovoljnosti,kirena ika u nasladi, radovanju, traganju za svime onimetomoebitiizvorzadovoljstva.Epi kureizamsmatradaovjekuvlastitojprirodi nemapozitivnihizvorauivanja,tedapostoje potrebekojesuizvoruivanjailibolaikoje nezaviseodnjega,tedasepraktinamudrost, srea, sastoji u odsustvu boli. Svi ovi pravci definiraju etiku kao disciplinu koja pomae ovjekudapostignesreukojajeivotnicilj, arazlikujuseuodgovorutojesreaikako jepostii.Uvjetizapostizanjesreenalazese izvansamogpojedinca,nisuunjegovojmoi.44

S.Kierkegaard,Ili-ili,str.589.45

S.Kierkegaard,Bolest na smrt,Srbotampa, Beograd1974.,str.19.46

Ibid.,str.12.47

Ibid.,str.120.48

Usp.M.Wyschogrod,Kierkegaard and Heidegger. The Ontology of Existence,str.83.


286


oajanjenitineuvianjegovpravismisao.Oajanjeneproizlazi,nitiovisi niodegaizvanjskog,iakoovjeksmatradabipromjenomizvanjskihokol nostinestaloinjegovooajanje.Uzrok,temeljnirazlogsvakogoajanjajest vjenost,tonijeodnosvlastitogjapremavjenosti.Povod,pak,jestonoto ovjekutvrujekaorazlogsvogoajanja.Naovomsustadijutozemaljske stvari (kao to to moe biti neki tragian dogaaj, gubitak mladosti i sl.). Premdaovjekoajavazbogzemaljskihstvari,zapravooajavazbogsamoga sebe.Utomejestprivid,iluzijasamogoajanja,jeriakoizgledadajeoajanje uzrokovanoonimizvanjskim,onozapravoizvireizunutranjosti,izvlastito gaja. Oajsenesastojiugubitkuzemaljskog,veutometojeovjekneposred nosti,njegovoneposrednojaodreenoistozemaljskimkategorijama.Oaj znaineimativjenost.Slomzbogtzv.udarcaivotadolazizbogtogato ovjeknijeimaodubljeuporite,jernijebiovlastitoja.Upravotaneposredna odredivostestetskeegzistencije,tenatojrazinidoivljenanegativnosttakvog eovjekaskriti.Dogaajikojislijedeobinoimajuovakavtijek:oajnik pokuavapromijenitiizvanjskeokolnostite,akouspije,unjegasevraai vot.Ukolikotonijemogue,koristiobrambenimehanizampoputnekogkuk caleiiinisemrtvim,kaeKierkegaard.Ovajoblikoajanjajestoajanje kojejesvjesnotogadajeoajanje,alioajnikineelibitisamimsobom. Oajanje koje ima refleksiju u sebi Viioblikoajanjaodonogkojijeuzrokovanonekimvanjskimdogaajem jestoajanjekojejeizazvanorefleksijomosebi.Neposrednostjesazrelaiduh teizaviimoblikomegzistencije,eliseizdiiizraznovrsnosti,fokusirati, objasniti;osobaelipostatisvjesnasebe.Stimstanovitimstupnjemrefleksije osebi,poinjeinizdvajanja,ukomevlastitojapoinjeobraatipozornost nasamogasebekaosutinskirazliitogodokolineivanjskogsvijetainjihova utjecajananjega.Izazvanasvijeuovlastitomeja,ovavrstaoajanjanije viepukotrpljenjepodizvanjskimuzrocima,vetimetorazlogpronalaziu sebipreinaujesedostanovitogstupnjausvjesnudjelatnost,radnju.Stvarno jajestpravipokretacjelokupnogprocesaoajanja,teizvorizkojegproizlazi potrebadapojedinacpreuzmesvojestvarnoja.63 OsnovnopravilotogaKierkegaardustanovljujejestproporcionalanodnos izmeusvijestiioajanja.Stupanjsvijestipoveavastupanjoajanja:tojeviesvijesti,tojeintenzivnijeoajanje.64

Sobziromnaprethodnioblikoajanja,ovajobliksadrirazvojsamosvijesti, patakoipotenciranjesamogoajanja.Znanjeisvijestovlastitomjapredstav ljakljunimomentzapojedinca,jerpotieprocesizdvajanjapojedinanogja, odvajanjeodneposrednostiteuspostavljanjebitnerazliitostiodizvanjskog svijeta.Znanjeisvijestosvomstvarnomjastjeesesuptilnimskidanjem svihovojnicatogneposrednogja,apstrahiranjemodnjegovihizvanjskihna slaga.65 No, pred zahtjevom za raskidanjem s itavom neposrednou kako bisedolodostvarnogjamnogiposustaju,jerimnedostajesamorefleksije. Ukolikoovjekuzmakneusvojemhtijenju,javljaseoajanjetogaKierke gaardnazivaoajanjekojeneelibitisamimsobomilioajanjeslabosti.66 Oajanje zbog vjenosti ili samog sebe Naprednijiiintenzivnijioblikoajanjaodonogzbogzemaljskihstvarijest oajanjezbogoajanjazbogzemaljskihstvari.Oajnikuoavakakojesla


287


bostpridavatizemaljskimstvarimatolikuvanost,teoajavazbogsvojesla bosti.Neelipriznativlastitoja,jerjebilotolikoslabo.Svijestovlastitomja tolikojeuznapredovaladajeustanjuvlastitojauzetizapovodoajanju.Tuje veasvijestotometojeoajanje,jerjeoajanjeupravotodajeovjeklien vjenogivlastitogja.Vlastitojajestuovojfazidvostrukodijalektinooa javazbogsebeitosetiesamogasebe.Vidionozbogegaseoajava,ane viditojeto.Pitanjetojeonozbogegaseoajava,trebatransformirati49

S.Kierkegaard,Bolest na smrt,str.11.50

Prvi element u svakom paru oznaava ogranienjezaosobu.51

nanosti;oajanjekonanostikojejenedosta takbeskonanosti;oajanjemogunostikoje je nedostatak nunosti te oajanje nunosti kojejenedostatakmogunosti.Usp.S.Kier kegaard,Bolest na smrt,str.2332.60

Dinamika situacija kada dva podruja, vre menitoivjeno,djelujujednonadrugoizvor jemonogdinamizmauKierkegaardovuopi suljudskesituacijeinjezinespecifinepriro de. Bez ove temeljne ontoloke dihotomije, veina Kierkegaadovih daljnjih koncepcija nebibilamogua,npr.,oajanjeiizbor.Usp. M.Wyschogrod,Kierkegaard and Heidegger The Ontology of Existence,str.82.52

U Kierkegaardovu dijalektikom nainu razvijanja oaja i grijeha, Jon Stewart vidi slinost s Hegelovom dijalektikom meto dom. Usp. J. Stewart, Kierkegaards Relations to Hegel Reconsidered,str.551.61

Oovomoblikuoajanjausp.S.Kierkegaard, Bolest na smrt,str.3336.62



Ibid.,str.17.54

Ibid.,str.12.55

TakoeKierkegaardzastoikereidasunji hovevrlinesjajniporocizbogzasnivanjaeg zistencijenaopem,anenaBogu.56

Kierkegaardovo isticanje individualnosti eg zistencije, te kategorija vezanih za egzisten ciju: oaj, bolest na smrt, strah, drhtanje, tjeskobaostvariteznatanutjecajufilozofi jama egzistencije, egzistencijalizmu i prote stanskojdijalektikojteologiji.K.Jaspers,G. Marcel,J.P.SartreiN.Abbagnanonekasu odimenakojasukasnijeaktualiziralanjego vomiljenje.57

UprvomdijeluBolesti na smrtKierkegaard tematiziraoblikeoajanja,dokudrugomdje lurazraujeodnosizmeuoajanjaigrijeha.58


Kierkegaard podcrtava kategoriju stvarnosti govoreioopreciostvarenogineostvarenog ja, pa tako kae da ovjek u oajanju svoje jaimatekkaomogunost,dakleimateksvi jestovlastitomjaumjestodaostvarujesvoje vjenovlastitoja.tojeviesvijestiotome daovjekimavjenoja,tojeviestvarnosti formula je koja izraava proporcionalnost izmeu svijesti i oajanja, primijenjena na oajanje daje rezultat, ali u svim tim stup njevima ovjek ne postie niti stvarnost niti svjesnostovjenomja.Ovistupnjevisvijesti nalaze se u sklopu ljudskog vlastitog ja. Novimodnosom,ukojemkrajnjemjerilonije ovjek, transcendira se iskustvo vlastitog ja. U supostavljanju, susretu s boanskom eg zistencijomvlastitojazadobijanovikvalitet i kvalifikaciju, zapravo novu realnost. Time tojesvjesnodasenalazipredBogom,kon kretno ja dobija novi kvalitet. Vlastito se ja potencirauodnosunasvojemjeriloipostaje beskonanopotenciranoukolikojeBogmje rilo to je vie predodbe o Bogu, utoliko je vie vlastitog ja, i to je vie vlastitog ja, utolikojeviepredodbeobogu.Vidjetiu: S.Kierkegaard,Bolest na smrt,str.63.64

Osim o oajanju promatranom pod odree njemsvijesti,moguejegovoritiiooajanju promatranom pod odreenjem konanosti i beskonanosti,tepododreenjemmoguno stiinunosti.Takogledano,postojioajanje beskonanostikojepotjeeodnedostatkako

Ibid.,str.32.65

Usp.ibid.,str.42.66

Ibid., str.38.


288


upitanjetojeonotosetieoajanja.Vjenostjejediniizlazizoajanja. Dakle,rjeenjejestodreiseoajanja67ipriikvjeri.683) Oajanjekojejesvjesnodajeoajanje,daimavlastitoja,ioajnikieli biti samim sobom

Dijalektiki je korak dalje od prethodnog oblika oajanja kad oajnik pos tane svjestan zato ne eli biti samim sobom. Njegovo se stanje preokree u prkos kojim eli biti samim sobom. Razina je svijesti podignuta, kako u odnosunavlastitojatakoiuodnosunasamooajanjekojepostajesvjesno samogsebekaoinakojiproizlaziizvlastitogja.Zaoajanjegdjeseelibiti samimsobompotrebnajesvijestbeskrajnogvlastitogja.Tobeskonanoja jestsamonajapstraktnijioblik,mogunostvlastitogja.Tojevlastitojakoje oajnikelibiti.Vlastitojaslobodnojeodsvakogodnosapremasilikojaga jepostavila.OvdjevlastitojaodbijasvojuovisnostoBogu.Kierkegaardga nazivademonskimoajanjem69ionopredstavljanajviupotencijuoajanja kojeelibitisamimsobom.Jaseeliizprkosasuprotstavitimoikojagaje postavila.

***Oajanjepolaziodsumnjeuvlastitoja.70UtomsmisluKierkegaardsvoju kategoriju oajanja otro razluuje od pojma sumnje, zaetnika novovjekovnefilozofijeDescartesa.Oajanjejedubljiiiripojamodpojmasum nje.Sumnjasereferiranamisao,dokseoajanjeodnosinacijeluosobu:71Sumnjajeoajanjemislidokjeoajanjesumnjalinosti.72 Sumnjajeunutranjekretanjemisliisamogduha.73

Descartes ju postavlja kao poetak filozofiranja. Ona zahvaa objektivnog misliteljakojijeindiferentanpremasvomsubjektuiegzistenciji.Savladava njesumnjeodvijaseponunosti,nepoizboru.Sumnjatiznaiponaatisebe zlinojerjeprevladavanjemoguesamouapsolutnomtrenutkumiljenja.74Oajanje je izbor i izlaz. Sumnjati moemo bez izbora, ali oajavati ne moemo bez bira nja.75

U temelju istinskog oajanja nalazi se htijenje za oajanjem, slobodna vo lja.Mobiranjanalaziseutrenutkuistinskeeljezaoajanjem.Izabiranjem oajanja izabire se ono to izabire oajanje, a to je samog sebe u vjenom vaenju:Ioajavajuiponovobiramo,itototubiramojestsamovjek,neusvojojneposrednosti,ne kaoproizvoljnaindividua,negoovjekbirasamogasebeusvomvjenomvaenju.76 Nemogubiratinetodrugoosimsamogsebekaoapsolutjerkadbihbiraonetodrugobirao bihtokaokonanost.77

Aapsolutnojevlastitojausvomvjenomvaenju.78Izabratisamogsebe79 uapsolutnomsmisluznaibiratioajanjeukojembiramapsolutno.Izabira njeapsolutnogdovodidoizboraoajanja,aizboroajanjadovodidoapso lutnog.


289


4.Etikaizgradnjaosobe4.1. Etika i samoizbor IzborjetemeljnaKierkegaardovakategorijazakojukaedajetonjegovalo zinkaiivacnjegovapogledanasvijet.80Ovomsekategorijomsuprotstavlja67 70

Kierkegaard odreuje oajanje kao grijeh: Grijeh je: pred Bogom ili sa predodbom Bogaoajnikinehtjetibitisamimsobomili oajniki htjeti biti samim sobom. Ono to oajanjeinigrijehomjestpredodbaoBogu kojajeprisutnausvimoblicimaoajanja,od nosno svijest ovjeka da se nalazi pred Bo gom,adaipakneostvarujevjenoja:Samo svijest da se nalazimo pred Bogom ini od naegodreenogvlastitogjabeskonanovla stitoja:itomojebeskonanovlastitojagri jei tad pred Bogom. Usp. S. Kierkegaard, Bolest na smrt,str.60.Zarazlikuodantikog poimanjakojepostavljavrlinukaosuprotnost grijehu, Kierkegaard postavlja u relacije su protnosti par vjera-grijeh, pozivajui se na poslanicuRimljanima:togodnijepovjeri, grijeh je. Kada se definiciji grijeha postavi njena suprotnost, izvedena je definicija vje rovanja,kojadakleglasi:Buduidavlastito jaieleidasebudesamimsobomdaseto vlastito ja transparentno zasniva na Bogu. Ibid.,str.64.68

Autentino oajanje polazi od sumnje u vlastituosobnost.Oajanjekojeneznadaje oajanje,daimavjenovlastitojanijepravo oajanje.71

Postavljenjem kategorije oajanja Kierke gaard se radikalno udaljava od spekulativne filozofije.72

Takav Kierkegaardov egzistencijalan okret odonogzbogegaseoajavanaonotose tieoajanja,moeseusporeditisPlatono vimmetodolokimzaokretomodpromatranja izvanjskih stvari prema unutarnjem svijetu misli.69

ElizabethA.MorellividiproturjejeuKier kegaardovuprikazudemonskog.UdjeluBolest na smrtKierkegaardkaedaseovavrsta oajanja rijetko susree u svijetu, samo kod posebnih priroda, dok u svom ranijem djelu Pojam strepnjeKierkegaardupotrebljavade monsko kako bi odredio mnogo openitiju kategoriju which covers a broad range of conditions from everyday escapism to the mosttortureddepravity.Kakobipotkrijepi lasvojutvrdnju,MorellicitiraKierkegaarda: Thedemonicisabletoexpressitselfasindo lencethatpostponesthinking,ascuriositythat neverbecomesmorethancuriosity,asdisho nest self-deception, as effeminate weakness that constantly relies on others, as superior negligence, as stupid busyness etc. (Sren Kierkegaard, The Concept of Anxiety, prev. ReiderThomteandAlbertB.Anderson,Prin ceton University Press Princeton (New Jer sey) 1980., str. 136). Usp. ElizabethA. Mo relli, The Existence of the self before God inKierkegaardsTheSicknessuntoDeath, The Heythrop Journal36(1/1995),str.22.

S.Kierkegaard,Ili- ili,str.572.Danskarije fortvivlelse (dvojba, sumnja), koja se pre vodi kao oajanje, u sebi nosi konotacije intenziviranesumnje,dvojbeslinonjema koj istoznanici verzweifeln. Engleska pak inaica(despair),kojapotjeeizfrancuskog i latinskog izvora u doslovnom znaenju without hope(beznade)gubitukonotaciju. Usp. G.R. Beabout, The Danish term fort vivlelsehasaGermanorigin.Therootofthe word,tvivl,istheDanishwordfordoubt. TheprefixforcorrespondstotheGerman prefixver-bothservetointensifythemean ing of the root. Therefore, the Danish term fortvivlelse, like the German verzweifeln meansliterallyintensifieddoubt.Sincedoub ting everything, even the possibility of significance and redemption, is to be without hope,itiscorrecttotranslatefortvivlelseas despair. Gregory R. Beabout, Freedom and Its Misuses: Kierkegaard on Anxiety and Despair,MarquetteUniversityPress,Milwa ukee1996.,str.71,72.73

S.Kierkegaard,Ili-ili,str.572.74

Kategorija sumnje produbljuje razlikovanje meuljudima.Nisusviljudijednakihpoten cijalaisposobnostizasumnjuinjezinookon avanje. S druge strane, oajanje ini ljude jednakima. Kierkegaard naglaava kako se kategorijeestetskognalazeusferirazlikova nja,akategorijeetikogineljudejednakima. Oajjeputketikom.75

Ibid.,str.572.76

Ibid.Stogajeistinskooajanjejedinimogui ispravniputikretanjekojevodipremazado bivanju sebe u vjenom vaenju i prijelaz u etiki oblik egzistiranja. Zato Kierkegaard upozorava: Ali ako nee da bude pesnik, za tebe nema drugog izlaza osim onog koji


290


svakojmoguojobjektivnojsistemskojfilozofijikojaseuosnovitemeljina objektivnim, logikim oblicima miljenja. Trenutak izbora najznaajniji je trenutakuivotupojedinca.Uizboruseondajestrastveno,cijelomsvojoj unutranjosti.Pojedincuseudubljivanjemuvlastitunutarnjostotvaravlastita egzistencija iju cjelinu iskuava. On zadobiva etiko znanje, tj. znanje kojejebitnozanjegovuegzistenciju.Usferietikeonokakokojeseodnosi na vezu izmeu egzistirajueg pojedinca u njegovoj egzistenciji i sadraja njegovaizriajajestnaglaeno.81Procesintenziviranjaiusvajanjavlastitenu tarnjostikulminirastraubeskonanogaukojojjepojedinacnajvieonsam itojestistinazapojedinca. Strast slobode budi se u izboru, ali ga i pretpostavlja. Vlastito ja jest poi stovjeeno sa slobodom.82 U strastvenom paradoksalnom trenutku javlja sebeskonanaodluka. Timeistinadobivasvojsmisaousferiodluivanjai djelovanja, a egzistirajui pojedinac odlunou volje provodi postavljanje samog sebe. Povezanost vjene istine s egzistirajuim pojedincem ini ju paradoksom.injenicadajebeskonanouveziskonanim,nadosjetilnos osjetilnim,vjenosvremenitim,daseoprekesklapajuujedinstvo, objanjava paradoksalnusituacijuukojojsekonstituiraja.Davlastitojanijesainjenoiz beskonanostiikonanosti,nebibiomogunitioaj,anititrenutakizbora. Prijelaznijelogikikontinuiranislijed,veseodvijaskokovito.Odluivanje jestskokkojioznaujeneposredanpoetakjedneegzistencijekojaseodlui la:ilizaoajanjeilizasebe.PostavljanjevlastitogjadogaasepredBogom, stoga,alternativajestuodluciilizailiprotivkranskogbitka;ilizaoajanje ilizaparadoksalniskokuvjeru. Izborjetemeljnarazlikaizmeuestetikeietike.83Njimesepostajepojedi nackojiprelaziuetikistadijegzistiranja.Etikajestonoimepojedinac postajeonotopostaje,zarazlikuodestetikekojajeupojedincuonopu temegaonjestneposrednoonotojest.84Stupanjemupodrujeetikog, pojedinacstupaupodrujeegzistencijalnogiistineteseizdvajaizgomile. ovjekpredBogomizabirevlastitoja.Vlastitojauovjekuneposrednojest, alipostajeprisutnotekputemizbora.Onojenajapstraktnija,aujednoipak najkonkretnijastvarodsvih,tojesloboda.85Onojekonkretnojertojeo vjeksam,sasvimsvojimkonkretnimosobinama,aliseapsolutnorazlikujeod ranijegja,jerjeizabranouapsolutnomsmislu.Tojeestetskovlastitojaetiki izabrano. Izbor nije prekid, ve preobraaj. Kierkegaardovo odluivanje jestraskidsHegelovomdijalektikomrefleksijomkaopoetkomfilozofi ranjaistvarnosti.86Poetak(istine)nijeposljedicaimanentnogkretanjamisli,negojeprovedenaodlunouvo lje.87

Za razliku od hegelijanske logike, koja zapoinje s proizvodom refleksije timeapstrahirajuiodkonkretnog,stvarnogbitka,Kierkegaardovozadiranje ustvarnostpostavljakonkretnogpojedinca,tj.stvarnoegzistirajuitubitak. Poetakistineistvarnostijestonokonkretnokojeodluuje.88Egzistencijal nimskokomuetikistadijpojedinacseneodrieonogtojesadrajnieg, dapaetozadobivadajuimunovusnaguismisao.Odreenaosobaostaje istakaoprije,noibitnopromijenjena,jerizborsveproima.Osobabirasamu sebeubeskonanomsmislu.89Kretnjombeskonanostizadobivakonanost. Kadutrenutkuizboraprisvajasvojukonkretnostipripadajuujojpovijest, iniodtogadjelovlastiteslobode.Tojeinistvaranjaiprisvajanja.Povijest postajenjegova.Svesevraa,alipreobraeno.


291


U estetskom stadiju, kada je vlastito ja neposredno, kada ne postoji nape tostizmeudvaproturjenainitelja,nepostojinitivlastitojakojebimoglo reflektiratialternativeiukojemusealternativemogupostaviti.Slobodnom voljom ovjek bira samog sebe u apsolutnom smislu, jer on jest apsolut, a timepostavljaiapsolutnusuprotnostdobraizla.Odlukomohtijenjudaseo vjekstavipodsuprotnostdobrailizla,tedasepodtimkutompromatraivot konstituiraseetiko.Zamisaotakvasuprotnostnepostojijerjemiljenje odreenokategorijomnunosti,aneslobode.Moguejemislitirelativnu,ali neiapsolutnusuprotnost.Dobronastajetimetogaovjekhoe,onojekao iistinapitanjeusvajanjainutarnjosti,alitoganesvodinapukosubjektivno odreenjejerdobrojesamoposebipostojee.90sam ti pokazao: oajavaj. (Ibid, str. 572) Dabisestiglodoistinemoramoproikroz svakunegativnost.(Ibid,str.34)tojeoa janjeintenzivnije,toseovjeksveviepribli avasvomspasenju.Sdrugestrane,ostatiu oajanjuznaiinitigrijehpredBogom.77

pair,MarquetteUniversityPress,Milwaukee 1996.,str.141143.83

Ibid.,str.574.78

Vie o etikom kod Kierkegaarda vidjeti u izvrsnojstudiji:AnthonyRudd,Kierkegaard and the Limits of the Ethical,OxfordUniver sityPress,Oxford1993.84

Ibid.,str.574.79

Ibid.,str.585.85

E.MooneyvidiuKierkegaardovupozivuda ovjek treba izabrati samog sebe namjer no zamjenjivanje Sokratove maksime spo znaj samog sebe. Usp. Edward Mooney, Selves in Discord and Resolve. Kierkegaards Moral-Religious Psychology form Either/Or to Sickness Unto Death, Routledge, London 1996.,str.11.80

Ibid.,str.574.86

Usp. K. Lwith, Od Hegela do Nietzschea. Revolucionarni prelom u miljenju devetnaestog vijeka,str.209.87

Ibid.,str.209.88

Ibid.,str.574.81

Usp.ibid.,str.209.89

Usp.M.Wyschogrod,Kierkegaard and Heidegger. The Ontology of Existence,str.30.82

Gregory R. Beabout navodi dvije upotrebe pojmaslobodekodKierkegaarda.Prviaspekt jest da je sloboda vlastito ja, a drugi slobo daizbora:Beforeonechooses,onehasthe possibility to choose. In that sense, one has freedom of choice. Yet there is another as pectoffreedombesidesfreechoice,namely the freedom of selfactualization. This is the freedom of being oneself. Na osnovi ove distinkcije Beabout se kritiki osvre na interpretaciju Kierkegaarda od Alsdaira MacIntyrea: By failing to distinguish be tweenfreedomofchoiceandfreedomofself actualization, MacIntyre turns Kierkegaard into an inconsistent irrationalist. The irony in this is not only that MacIntyre viciously twists Kierkegaard to further his own argu ment about virtue, but that he ends up missing Kierkegaards emphasis on virtue and the importance of forming ones character; usp. Gregory R. Beabout, Freedom and Its Misuses: Kierkegaard on Anxiety and Des-

Uvoenjevjenogaujapresudnojezapri jelazsesteskognaetikistadij.Jednakotako, uvoenjevjenogabitiepresudnozakretnju spodrujaetikognaviiegzistencijalnista dij,religiozanstadij.90

Ibid.,str.584.KodKierkegaardajeegzisten cijalni aspekt izbora, ono kako naglae no, no to ne znai da ono to izbora nije stvarno i da nema znaaja. Kierkegaard tvr di da ak ako je izbor i pogrean, no ako je uinjensispravnomstrau,onajkojiizabire will discover precisely by reason of theenergywithwhichhechoose,thathehad chosenwrong.Ispravnokakovodiisprav nomto.M.Wyschogrod:thatisthe subjective way of saying that existence pre cedes essence, that reasoning proceeds from existenceandnottowardsit.Subjectively, it is an existence that is good, not goodness thatisanexistence.Togetatthegood,there fore,itisnecessarytostartfromanexistence which in Kierkegaard involves the deepe ningoftheselfbymeansofpathos.Usp.M. Wyschogrod, Kierkegaard and Heidegger. The Ontology of Existence,str.32,33.


292


Dobrojeonotousebiizasebepostoji,postavljenoodonogatousebiizasebepostoji.A tojesloboda.91

Onajtkouizboru,imesepostavljadobroizlo,izaberezlo,ivineetikii inigrijeh,alimuseivotipakmoepromatratipodetikimodreenjima. Estetskiizbornijenikakavizbor,jerjesavrenoneposredan.92 Estetskiizbor nemoesepromatratipododreenjemdobraizla,jernjihovasuprotnostnije niti postavljena, stoga estetski izbor nije zlo, ve ravnodunost i nedozrelo negiranje.93Onajovjekkojemuseetikapokazala,aipakbiraestetsko,ini grijeh.94 Izabratiilineizabrati;ivjetiestetskiiliivjetietiki;oajavatiilivjerovati; tojedilemaokojojKierkegaardgovoriioznaavajusintagmomiliili.95 Umoisamogpojedincajesthoeliostatikonanost,osjetilnost,pukiopsta nakuvremenuilieuvremenuiskuavativjeno.IliiliKierkegaardova je temeljna poruka, uzvik koji upuuje ovjeanstvu. Za razumijevanje tog uzvikanijedovoljnajezina,gramatikarazinaobjanjenja.Iliilinisu samodisjunktivnesveze,terijeisunerazdvojnopovezaneujednomviem smislukojineenikadbitijasannekomtkonijenadiaoestetskipogledna ivot. Ili ili oznaava paradoksnu situaciju pojedinca koji ostajui ko nanostiosjetilnostostvarujebeskonanoinadosjetilno.Nezauzimatiniti jednunitidrugustranu,aopetistovremenobitinaobjeopisujekaraktertakve situacije.Iliilijevrijemeskidanjamaski.Ilieuinitijednoilie uinitidrugo,alinakrajurezultatjeisti:kajanje;itojeivotnamudrostkoju Kierkegaardobjavljuje. 4.2. Kajanje Biratipremasvojojslobodijoneznaibiratipravilno,etiki.Biratietiki znaibiratidobro,azlo,kojeovjekusutinskipripada,okajavase.Sveto tojindividualnostipripada,njezinekonkretnesklonosti,tenje,strasti,emoci je,navike,prisvajaseizboromnanainkajanja.Okajavasepovijestkojunosi vlastitojairaznovrsnostkojusadritapovijest.Tojetrenutakpovezivanjas cjelinomegzistencije.inomkajanjapostajesekonkretanpojedinacisamo kaokonkretanpojedinacpostajeseslobodanpojedinac.Pravismisaokajanje grijehadobivasamopredBogomjersamoutomodnosuovjekmoeizabrati sebeuapsolutnomsmislu. Kajanjegrijehaimadvostrukismisao:sjednestraneiniovjekapojedincem,96 audrugomgasmislupovezujesaitavimrodom.Odluujuisezaegzistira njeupodrujugdjejepostavljenaapsolutnasuprotnostdobraizla,pojedinac odreujesvojejaokajavajuizloimeizraavauniverzalnoljudsko.Tekkad ovjekpostaviiokajesvojejapredBogom,moeparticipiratiuopeljudskom. Individualnostegzistencijejestpolazitezaostvarenjeuniverzalnog,opeljud skog.Utrenutkusamoizboraovjekseizdvajaizsvojihodnosasasvijetomi zavravauistovjetnosti.Osobaseizboromsamesebeizdvajaizsredine,dokse kajanjempovezujesasredinomiizvanjskimsvijetom.97 4.3. Aktivno postavljanje u vremenu ovjektrebakonstantnoostvarivatisvojuslobodu,uvremenujerjanijegoto vastvar.Postavljatisamogasebeznaibiratiseupokretu,premamogunostii slobodi.Kaotakvopostavljanjesamogsebe98trebabitineprekidan,dinamian procesdinamianproceskonstantnogobnavljanjavlastitesubjektivnosti.ovjekmoeostatiusvojojslobodisamoukolikojestalnoostvaruje.Zatoonajkojijesamoga sebeizabraoupravojetimeaktivan.99


293


Ja se ostvaruje kroz povijest te ima svoje kretanje i razvoj.100 Kad bi se u budunostiosobauvijekvraalasamonatudoivljenutokusastavomdaje ovladalasamasobom,davienetrai,dasvakojpromjenisuprotstavljamisao jasamkojijesam,101ondabitobioapstraktnoshvaenizbor,102temeljen nanunosti,anenaslobodi,tj.estetskiizbor.Uduhovnomivotunemami rovanja,svejeaktualnost.103TakoKierkegaardkaeakoovjekneuiniiste sekundeonotojeispravnoshvatio,tadaprvopresuujesaznanje,azatimse postavljapitanjetovoljamisliospoznatom.104 4.4. Dunost Pojedincukojiseetikiizabire,njegovovlastitojajestciljkojemutei.Samalinostseispoljavakaoapsolutkojiimasvojuteleologijuusamomsebi.10591


Estetikiserazvitakindividuemoeuspore ditisrastombiljke.Uklicijestsadrajonoga utoeserazvitibiljka,slinotomuipojedi nacserazvijeuonotoneposrednojest.93

skogsvijeta,jerpojedinacostvarujesamoiz borbezkajanja.Mistiarnaputasvjetovnost, ovostranost,kakobisestopiosonimboan skim,nadsvjetskim,transcendentnim.Usp.S. Kierkegaard,Ili-ili,str.590610.98

Kierkegaard smatra da su filozofski pogledi isuvie estetini da bi imali etike hrabrosti svepripisatikategorijigrijehautomejebit narazlikaizmeufilozofskihikranskog,tj. Kierkegaardovasvjetonazora94

Terminipostavitisamogsebeizabratisa mogsebeisamoodreditisuistoznani.99

Ibid.,str.591.100

Kierkegaard podvrgava kritici Sokratovu definicijudajegrijehneznanje.Takvoodre enjegrijehazapravonijegrijeh,jerakoo vjek nije svjestan to ini, onda se ne moe govoritiogrenominu.Akojegrijehne znanje,ondagrijehusutininepostojijerje grijeh upravo svijest. Usp. S. Kierkegaard, Bolest na smrt, str. 68. Grka je intelektual nost bila presretna, naivna i suvie estetina dabimoglarazumjetidanetkousprkossvom znanju moe propustiti da uini dobro. Ta kvomodreenjugrijehanedostajekategorija volje.PremaKierkegaardu,Sokratovojdefi nicijigrijehanedostajedijalektikakategorija kretanja, od razumijevanja stvari do njihova ostvarenja,kojeseostvarujeprekokategorije volje. Usp. ibid., str. 67.Vie o grijehu usp. ibid.,str.59100.95

Povijest za etikog pojedinca nije suma dogaaja nego je djelo slobode. Pojedinac je izabran s pripadajuom mu povijesti i po tomejetajslijeddogaajapreobraeniznu nostiuslobodu.101

Ibid.,str.590.102

Kierkegaardova kritika stoikog nazora na svijettemeljisenaopreciapstraktnogikon kretnogizabiranjasamogsebe.Grkimudrac koji svoj zadatak vidi u oblikovanju sebe u uzorvrlineostajepriapstraktnomizabiranju samogsebe,jerteitizapostavljenimuzorom znai vidjeti svoj zadatak u neem izvanj skom,aneusamomesebi.Ovdjepojedinac izabireapstraktnimodel,umjestodabirakon kretneosobine.103

S.Kierkegaard, Ili ili,str.523.96

Kroz kategoriju grijeha pojedinac koji stoji pred Bogom zadobiva svoju pojedinanost, stvarnost,konkretnost.97

Kierkegaard naglaava dimenziju vremena, jerseunjojzaovjekanalazimogunostpre obraajakonanogduha.Vrijemeomoguuje ovjekudadobijepovijestidajepovezanost tojpovijesti.104


IzovepozicijeKierkegaardpodvrgavakritici misticizamkojiponjemunemoebitinazvan etikimnazoromnasvijet.Zamistiarakoji birasamsebedolazidoizoliranjaodizvanj

S.Kierkegaard,Ili-ili,str.619.


294


Pojedinacimasvojuteleologijuusamomsebi,imaunutranjuteleologiju,samomsebijesvoja teleologija.106

Pojedinackojiseetikiizabireimasvojuegzistencijukaodjelatnizadatak. Njegova je dunost izraz njegovog najintimnijeg bia.107 Ona nije neto izvan njega, neki nalog, ono to moe biti zatraeno, nametnuto bilo kojoj sluajnojjedinki, negonetoto jeshodno njegovu stvarnom biu. ovjek kojemjedunostpostavljenaizvannjegaoajava.Dunostsepojavilautre nutkuoajanja,probijalaputkrozestetikuteizbijautrenutkuizbora.Odtada osobapostajesamasebizadatkom.imlinostnaesamusebeuoajanju,samusebeapsolutnoizabere,samusebeokaje,poje dinacimasamogasebekaozadatakpodvjenomodgovornou,atakojedunostpostavljena usvomapsolutnomstanju.108

Dunostjeizrazapsolutneslobode.Akoosobaneprihvaadasedijalektika dunostinalaziunjojsamoj,ondaonapostajeapstraktna,atimeinjezinod nospremadunosti.Utakvomseodnosuukidarazlikaizmeudobraizla. Promatratiovjekanaestetskinainznaiuvidjetinjegovukonkretnuodre enosticjelovitost,teraznovrsnostimnogolikost. Etikaegzistencijazadra vasvojeposebnostiuestetikompogledu, aliipotpadapodopaodreenja. Tenjapremaopem,opeljudskimvrijednostima,dobrukaonajviojstvari, odreujeetikuegzistenciju.Estetskizrelaegzistencijaoajavazbograzlika kojepridajuivotuznaenje,aetiartooajanjedovodido kraja,izraava openeliavajuisesvogkonkretnogbia.Dakle,ivotetikeegzistencije jeistovremenoindividualniivotiopost.Tekkadpojedinacpostaneopost, etikasemoeostvariti.ovjekovajedunostinitiope,alionajeipojedi nanajerodgovarapojedincuinjegovojunutranjosti. Estetskaegzistencijaimasebekaomogunost,alineizadatakpaivina sumce.Svojubudunostvidikaomnotvomogunostipremakojimanema dunostiijeostvarenjeovisionjenimeljamaivanjskimokolnostima.109 Kakojekonkretnobiestvarnostzaovjeka,odnospojedincapremasvom vlastitombiuodreujeinjegovodnospremastvarnosti.Estetskaegzisten cijanedohvaastvarnost,etikapostavljajuiegzistencijuzaciljpostavlja istvarnostzasvojzadatak. Vlastitojanijeapstraktno,negojekonkretnote se nalazi u konkretnom odnosu prema sredini u kojoj jest. Iako je ovjek samsebiciljizadatak,ciljjeusmjerenipremavani,tj.premadrutvenoji graanskojsrediniukojojovjekegzistira.Aktivanodnosvlastitogjaprema svijetuiivotujedjeloslobodekojejeujednoiimanentnateleologija.Toje stvarnokretanjekojepolaziodvlastitogjakrozsvijettesevraauvlastitoja. Individualnojakonstituiranouintimnom,samotnominuvrenjemizabrane dunostidobivasvojudrutvenuegzistenciju;natajnaintrebapromatrati graanskuprofesiju110osobe,njezinbrak,111prijateljstva112isl.

5.Razlikaizmeu estetskogietikognazora113Odnosetikespramestetikejestodnosnadreenosti.Tojeviistadijgdjese onoestetskonegubi,vejeobuhvaenouetikom.Kakosutodvijeodvo jenerazliitefazevidljivajeoprenostmeunjima,nosdrugestrane,kako onoestetskoidaljeiviuetikompojedincuuspostavljasemeunjimarav notea.Estetskojeonotlokojejetemeljizgradnjepojedinca,apredstavlja konkretnogpojedinca.Kadbiseestetskouetikojfaziizgubilo,pojedinac


295


biostaobezsvojekonkretnosti.Temeljnarazlikaizmeuestetskogietikog pojedincajestutometoetikipojedinacima,aestetskinemasvojeja,eg zistencijuzazadatak,cilj,svrhu,Arhimedovutoku,uporite.Estetskaegzi stencijavidiokosebemogunosti,doketikaegzistencijavidietikezadatke kojijeusmjeravajunadjelovanje.Estetskaegzistencijaimavlastitojatekkao mogunost,doketikipojedinacizabiruiostvarujevlastitoja.Pojedinacu etikojfaziodreujesekaosamostalaniindividualanduh.Onegzistirana nainpojedincakojiparticipirauopem.Estetskipojedinacnijesvoj,vlastit, bezduhovnogjeodreenjaikaotakavneparticipirauopeljudskom. Konkretno,postojeepojedinanobiejeststvarnost.Skokomuegzistenciju etikipojedinacdohvaastvarnost.Estetskaegzistencijajestnezainteresirana zastvarnost.Nainnjezinaegzistiranjajestigra.Svojekonkretnobievidi kaoskupmogunosti.Stvarnoegzistiraetikaegzistencijakojaodluujuise zasvojekonkretnobieodluujesezastvarnost.Unutranjastrastdjelovanja jeputdostvarnosti. ivotno kretanje estetskeegzistencije bazirano je na prirodnosti, neposred nostiinunosti,aetikeegzistencijenakretanjuduha.Podkretnjomduha kojautemeljujeegzistencijunepodrazumijevasesposobnostduhatemisao106

Ibid., str. 629. Ovdje se postavlja definicija lijepog:Lijepojeonotoimasvojuteleolo gijuusebi(Ibid.,str.627).Lijepojeznaaj kaetikog,aneestetskog.Prematome,samo etiko gledanje na ivot omoguuje vienje ivota u njegovoj ljepoti, istini, sigurnosti, trajnosti, itd. Iako se estetika oduvijek pozi vala na kategoriju ljepote, po Kierkegaardu estetski nije mogue vidjeti ljepotu. Vidjeti pojedinca u trenutku, vidjeti njegovu poseb nost, ne znai vidjeti ga u njegovoj ljepoti. Akojeovjeksamotrenutak,ondaonnema teleologijuusebi,negoizvansebe.Diosam po sebi ne moe biti lijep; tek kad dijelovi inecjelinu,ondasemoegovoritioljepoti. Istotako,pojedinacnijelijepudetalju,nego u cjelini, a na taj ga nain promatrati znai: etikigapromatrati.Usp.ibid.,str.625628.107

dunostsvakogovjeka.injenicadajesvat koumogunostiizabratisvojpoziv,jestono tojeopezarazliiteljude.Estetskipogled ostaje na pojedinanostima i kvantitativnim razlikama; jer, ljudi se meusobno razlikuju u stupnju obdarenosti. Etika ukida kvantita tivnorazlikovanjemeuljudima.Obavljanje vlastitog poziva ini sve ljude jednakima. Raddobivaznaenjeuodnosunacjelokupnu osobnost,teuodnosuteosobnostisdrugim ljudima.Izabranimpozivomovjekzadobiva svojemjestouporetkustvariusklaujuiin dividualnoiopeljudsko,unutarnjeivanjsko. Usp.S.Kierkegaard,Ili-ili,str.644649.111

Ibid.,str.611.108

Ibid.,str.625.109

Strahljudidaneeuspjetinaisvojemjesto proizlaziiztogatosveoekujuizvanaito nemaju tu unutarnju toku, ja, koja prua sigurnost.Neoslanjanjenavanjskeokolnosti, ve upiranje na samu sebe ne znai da eti kaegzistencijaneelisretneokolnosti,dane eliuivatiusvjetovnomivotu,vesamoda jesvjesnaistinskihvrijednostiidaneoajava radineostvarenihelja.Akosusveokolnosti nepovoljne,uvijekpostojijednasigurnato ka,atojeegzistencijasama.110

Neposredenost,sloboda,lakoa,ljupkost,osjeajnost, sve su to estetska svojstva ljubavi koja svoju ljepotu dobiva zahvaljujui eti kom obuhvaanju. Istinska ljubav jest etiki izborestetskog,tj.konkretnoljubavnogonda kadovjektuljubavuinisvojomdunou. Svojetikiizrazestetskaljubavdobivauin stituciji braka. Time ovjek ostvaruje ope, pajepotomeibrakdunostsvakogovjeka kojivoli.Netkotkonijenaaoljubavtenije oenjen,neinigrijeh,alitkoostvarujeestet skuljubavineinijuzadatkom,tajinigrijeh protivopeljudskog.112

Otkrivatisesebiidrugimajestetikizadatak nakojemusetemeljiprijateljstvo.Uotkriva njusebedrugome,ovjeksepredajesvijetui stvarnostzadobivasvojeznaenje.113

Dunostjeovjekaraditikakobiivio.Kroz sloboduizabran,radpostajepozivkojipostaje

U ovom u dijelu pokuati dovesti u odnos estetskoietikokodKierkegaardanatemelju iitavanja njegovih djela Ili-ili i Bolest na smrt.


296


nokretanje.Ovasukretanjapododreenjemnunosti,aduhovnoodreenje temeljisenaslobodi.Zatoestetskaegzistencijaostajenapovrini,doketika slobodnomvoljomizabirevlastitoja.Etikoimareligiozniaspekt;inizbora ostvarivjeusamotnomegzistiranjupredBogom,imeovjeksvojemjadaje vjenovaenjeibeskonanismisao.Estetskipojedinacpoznajesamokona noivremenito.Trenutakizborainjepreobrazbe.Onoestetskopodiesena viurazinu.Estetskojematerija,graa,aetikoutjeenanainoblikovanja te grae. Odreeno bie sa svojim sposobnostima, tenjama, sklonostima, emocijamaisvojompovijestijestonotoseizabire,dajuitomenovismisao. Konkretnobiedoivljavasvojupreobrazbukrozinslobode.Npr.,akoestet tuguje,preobrazbomuetikistadijonaneeiskorjenititugu,veeovladati njome. Na taj nain uspostavlja se ravnotea izmeu estetskog i etikog u egzistirajuempojedincu. Ukontekstuodluivanjaidjelovanja,opisestetskeegzistencijesvodisena pukiopstanakkojiteiosjetilnimuicima.Njezinaodlukanijeutemeljenau istinskomja,egzistenciji;zakonsvogdjelovanjaestetnepostavljaslobodnom voljomkojateiksamoostvarenju,vejeusvomdjelovanjuokrenutizvori mazadovoljstva.Uodnosunasuprotnostdobraizla,estetjeravnoduan. inomkajanjaindividuastvaraintimnevezeizmeusvogjaiovjeanstva. Estetskajeegzistencijadiogomile,meutimunjojostajeotuenaiizolira na.Gomilanepredstavljacjelinu;tojekvantitativnaveliina.Pojedincisuu njojrasplinutiitamonemadubljegduhovnogvezivanja.Estetskipojedinac jestgomilakojanedopiredoopeg,aetikijestpojedinackojiparticipira uopem.Estetskojegzistencijiorijentirsuosjetilniuici,etikojjeorijentir ope. Uvjete svog ivota etika egzistencija postavlja slobodnom voljom, dokestetskaimauvjeteizvanvlastitevolje.Uodnosupremaizvanjskome svijetuestetstavljanasebemasku,onjeskriven.Preobrazbomuetiki oblikskidamaskuiotkrivenostpostavljazazadatak. Kierkegaardodreujeovjekakaosintezuslobodnog inunog,konanogi beskonanog,vremenitogivjenog.Estetskaegzistencijaostajeugranicama vremenitog,konanoginunog.Etikipojedinacizabiranjemsvogjapred Bogomostvarujeslobodu,dajuisvomjabeskonanismisaoivjenovae nje.Sdrugestranetiminomzadobivaionokonano. Pojedinacuetikomstadijudolazidotokegdjepredstavljapojedincakoji izvravajuidrutvenudunostostvarujeope.No,ostatinaetikojrazininije krajnjarazinaegzistiranja.114

6.Nadilaenjeestetskogietikogureligioznomstadiju6.1. Religiozni stadij UsvojemdjeluStrah i drhtanjeKierkegaardrazvijalikAbrahamakaopri mjera uzorne religiozne egzistencije. U njemu se tui na injenicu da kad propovjednici govore kako jeAbraham svet ovjek uope ne razumiju niti nedoivljavajuveliinunjegovepatnje.PrirazlaganjuAbrahamovasluaja KierkegaardpolaziodinjenicedajeAbrahamdobioobeanjeodBogada e dobiti sina Izaka. injenica da se radi o obeanju od Boga transformi raIzakauikonuboanskeprisutnosti.Bogpostavljastvariotvorenima;Bog Abrahamudajevjeru(iispunjavaobeanje),alijuidaljeiskuava.Vjerau Boga prikazana je kao neto to nije jednom dano, gotovo i dovreno, ve netootvoreno,nedovreno,nastalnojkunji.Bogsenezaustavljanatome


297


daAbrahampostanepraotacvjere,veidedalje;traipotpunoAbrahamovo srce.TraiodnjegadartvujeIzaka,tj.ikonubojeblizine. KaosuAbrahamovojdui,izazvanBojomeljom,moesepromatratisvie aspekata.AkosefenomenAbrahamagledaizperspektiveteologijeposlunostipremaBogu,ondajeAbrahamprimjeruzorneposlunosti.Prvamogunost kojaseAbrahamuotvarajestpomisaoda tajzahtjevnije boanski, jertra iteleolokususpenzijuetikog.OvdjeseradiorecepcijiBoga,oupitnosti ispravnosti slike Boje. Iz perspektive etike,Abraham je zbog namjere da ubijesinaubojica.AkoseBojizahtjevpromatraizperspektiveetike,onda seradiozahtjevuzaubojstvom.EtikiizrazonogatojeAbrahamuiniojestiskazdajehtioubitiIzaka,areligioznidagaje htiortvovati.115

Napokon,akodogaajsagledamoistoljudski,radiseotomedaAbraham trebartvovationotomujenajmilijeuimebojihmotivakojimunisujasni.KierkegaardsmatradaveinaljudinerazumijeAbrahama,arazlogzato vidiutometoljudipreviajustrepnjuunjegovojdui.Pitasetobionsam uinio da Bog pred njega postavlja takav zadatak. Odgovara da bi doao s IzakomnabrdoiuzviknuoBogudanemoeuinitionotoontraiodnjega, tebidigaononasebe.ZatosediviAbrahamovojhrabrosti.Tomepridonosi injenicadajeAbrahampribranouinioonotojeBogodnjegatraio,zna juidatajnuipravismisaotoginanemoepovjeritinikome.Akosedogaaj sagledakaofenomen,ukontekstuinjeninihdanosti,ondajeopisnjegova tijekaovakav:kadsuAbrahamiIzakdolinaplaninu,Abrahamjeizvukao no,meutimjevidioovna,natomujeBogrekaodaumjestoIzakartvuje ovna.Ovajtijek,smatraKierkegaard,stvaraprividdaAbrahamnijetrebao rtvovati Izaka, odnosno da Bog to nije zahtijevao. Meutim, Kierkegaard upozoravadautrenutkukadAbrahamvadino,Izakjevemrtav.Bezobzira tonijertvovan,Izakjemrtav.OvainjenicaupuujenatodajeBoghtio IzakovodaruAbrahamovusrcu.TekkadjeAbrahamtouinio,tj.oprostiose odsvojineBojeusrcu,Bojajemisijabiladovrena.BogjeelioAbraha movuspremnostnatakavin. Analizirajui ontiku Abrahamovu stvarnost, ne smije se previdjeti da je Abrahamkrenuoneznajuikamoide,upotpununeizvjesnost,bezpogleda nabudunost.Abraham,kojijepraotacvjereiuzorreligiozneegzistencije, neznakamoide.Vjerajeprikazanakaokorakumrak.Onajkojipredstavlja njezinuzorostaojebezsvjetla.EtikimujeparadoksdankaovoljaBoja. Bog iskuavaAbrahama, a etiko je postavljeno kao iskuenje. Situacija u kojojseAbrahamnaaopostavljaegzistencijuupotpunimrak.Otvorenosti nedovrenostznaajkesuegzistencijekojezaotravajuAbrahamovusituaci ju.Situacijajestdvoznana:kaoprvo,Abrahamnemoeizmrakaukojigaje odvelavjera,akaodrugo,nemoeprevidjetisvojsljedeikorak.Predodba vjerekaosigurnostijestoborena.114

Od djela koje tematiziraju problem etikog i njegove granice kod Kierkegaarda, usp. izvrsne studije:Anthony Rudd, Kierkegaard and the Limits of the Ethical,OxfordUniver sity Press, Oxford 1997.; C. Stephen Evans, Kierkegaards Ethic of Love: Divine Com-

mands and Moral Obligations, Oxford Uni versityPress,Oxford2004.115

Sren Kierkegaard, Strah i drhtanje, BIGZ, Beograd1975.,str.59.


298


VrhunacAbrahamovevjerepredstavljanaddijalektikoprihvaanjeparadok sa.Abrahamjeizdraosukobetikogireligioznog.Ukontradikcijiljudskog iboanskogodluujesezavjeru,preputajuiseBojojvolji.Navrhuncu Abrahamovepatnjedolazidopreokreta:Bogsesmiluje.Svakiljudski,raci onalnipokuajobjanjenjaAbrahamovapostupkaostajebezuspjean.KierkegaardsepitajelizaljudskiumteeanaliziratiAbrahamovusituacijuili prouavatiHegelaiodgovara:itavoovoprouavanjeHegelaizvodimlako, alikadtrebarazmiljatioAbrahamu,ondaseosjeamkaoubijen.116Misao jenemonaupokuajuprodiranjauparadokskojijetemeljAbrahamovapo stupka.Vjerajezaovjekapodrujeparadoksalnoginadrazumskog.Kierke gaardkae:vjerajeneizmjeranparadoks,paradokskojijeustanjuubojstvopretvoritiusvetoiBogu ugodno djelo, paradoks kojiAbrahamu ponovo daje sina, paradoks kojim nikakva misao ne moeovladati,jervjerazapoinjeupravotamogdjemiljenjeprestaje.117

Paradoksalni karakter vjere proizlazi iz veze vjene istine s egzistirajuim pojedincem.Paradoksnoje metafiziki udes koji izraava odnos izmeu egzistentnog, saznajnog duha i vene isti ne.118

Vjenajeistinaiznadmogunostiljudskograzumijevanja,stogajeizadatak ljudskog saznanja da shvati: da ima neto to ono ne moe razumjeti i ta jeovoneto.119Upodrujuapsolutnogpitanjatogapostavljarazum,npr. zato i emu, koja korist ili teta ne nailaze na odgovore. Ve pri prvom pogleduosvjedoavaserazumdajeapsolutnobezumlje.120Abrahamovin rtvovanjasinajestzarazumbezumlje.ivjetireligioznoznaidavatiivotu viemjeriloodrazumatozasobompovlairizik. Vjerajerizik.OodnosuvjereirizikaKierkegaardizrie:Bezrizikanemavjere.Arizikvjerejeuproturjejuizmeubeskonanestrastipojedineve nutarnjostiiobjektivnenesigurnosti.121

Zatosuvjeraiistinaodvanostdaseizaberesastraubeskonanogaono tojeobjektivnoneizvjesno.122Uprihvaanjuparadoksanalazisenajvia istinazapojedinca.Potenciranjereligioznogosjeajakulminirastrastvenim, paradoksnimskokomuegzistenciju.Otkrivanjenajvieistinejednakojeza dobivanjunajdubljeunutranjosti,subjektivnosti,tj.postizanjuegzistencije. Vjerajepodrujeneizrecivog,subjektivnog,skrivenoginesumjerljivog.Abrahamuti,alionnemoegovoriti;utojnemogunostileimukaistrepnja.Naime,ako sebenemoguuinitirazumljivim,ondajanegovorim,akiakobihmogaogovoriti.123

Ukontekstuetikog,dakleopeg,izrazkojiopisujeAbrahamovodjelovanje jestdajeonubojica,daklenjegovjepostupaknegacijadobrogiopeg.Jedino moguerjeenje,tj.opravdanjeAbrahamovainajestutomedajeAbraham prestupioiznadopeguslubivjere.KierkegaardsmatradainjenicaAbra hamovazanemarivanjaetikihmomenataupuujenatajnuskrivenostreligio znogina,gdjesenalazimopredparadoksomdajepojedinacvieodopeg.Vjerajeupravoovajparadoksdajepojedinacviiodopeg,nepodreen,negonadreenop em,aliipaktakodaonstojiuapsolutnomodnosupremaApsolutu.

ZbogtogaAbrahamnegovorijerkadbihtiogovoritirazumljivotrebaobi u govoru izraavatiope.Abraham izazivadivljenje u Kierkegaarda, jer je napraviokorakumrakpreputajuiseBoguakikadganerazumijesmo


299


gunouzadobivanjapeatadauetikompogledubudeubojica.Onotoje uAbrahamovupostupkuvrijednodivljenjajestdaikadnadilaziljudskudija lektikuBog,apsolutnijezanjegavrijedanpovjerenja.Abrahamovaveliina jestutometomoeivjetisparadoksom,tonetraismirajsrca,vetei usklaivanjusvojihciljevasBojimplanom,bezobziradaligaznailine. initi,aneznati,tj.znatisamojednokomesepovjerio;zatojeAbraham idealreligiozneegzistencije. 6.2. Zakljuno: Odnos meu stadijima124 Akojeodnosizmeuestetskogietikogstadijadijalektiki,ondareligiozno stoji naspram estetskog i etikog u naddijalektikom odnosu. U estet skomietikomstadijuzov,odnosnopozivdolaziizovjeka,aliizrazliitih pobuda.Naslonjaukojempojedinacsjedinjegovjevlastiti,dokjeu religioznom stadiju stvar obratna, naimeAbraham za uporite nema nita svojega.Njegovajesamospoznajadaznadekomevjeruje.Pojedinacnema vieonoljudsko,svojejakaoorijentiriuporitedjelovanja,vejepreputenvoljiBojoj.Vjerajestkorakumrakgdjepojedinacnemamogunosti biranjasvojihkoraka.Iuestetskomietikomstadijudjelovanjeproizlaziiz samogpojedinca,aliizrazliitihpobuda.Estetneuspostavljaodnossegzistencijomiostajenapovrini,doketiarulaziuegzistencijalnoiusamom sebi nalazi upute za djelovanje. U religioznom stadiju pojedinac u svom djelovanjunadilazisamogsebe.Beskonanasilauplieseuivotpojedinca izanjegaizabire.Religioznaegzistencijaizabirebeskonanokojeizabire zanju. Kierkegaardkaedavjerazapoinjetamogdjemisaozavrava.Uetikom stadiju pojedinac ima etiko znanje koje je u bitnoj vezi s njegovom egzi stencijom.Religioznisepojedinacusvomdjelovanjuvieneupirenaetiko znanje,nadilazigaipreputaseparadoksustrauvjere.Religioznaegzisten cijapredstavljanajteeinajodgovornijeslobodnoodluivanje.Pojedinacpo stavljazanajviudunostizvravanjeBojevolje.Spremanjenartvovanje, odricanjeizanemarivanjeetikogkakobiizvrioBojuzapovijed.Dunost etikeegzistencijeodreenajeokvirimaopeg.Tojepostupanjeuskladus Kantovimkategorikimimperativom,kojinalaedatrebapostupatitakoda maksimavoljepojedincamoebitiopizakon.Egzistiranjeestetskeegzisten cijenedoseeope.Uzdignutiegzistencijunarazinuopegjestzadataketi116 123

Ibid.,str.64.117

S.Kierkegaard,Strah i drhtanje,str.177.124

Ibid.,str.94.118


Ibid.,str.50.120

Ibid.,str.51.121

S.Kierkegaard,Zavrni neznanstveni Zaglavak,str.222.122

S.Kierkegaard,Brevijar,str.50.

Slavoj iek usporeuje Kierkegaardova tri podrujaegzistencijesLacanovimpodrujima Imaginarnog, Simbolikog i Realnog. Usp. Slavojiek,Enjoy Your Symptom! Jacques Lacan in Holloywood and out, Routledge, New York 2001., str. 78. Tri stadija egzist encije kod Kierkegaarda moda bi se mo gliusporeditisAristotelovetriosnovnevrste ljudskedjelatnosti.Poietika(poiesis),tvorba ili proizvodnja, poput gradnje kua, tie se injenjaizvandjelatnika.Praktina(praxis), inidbailidjelovanjetieseinjenjakojenije odvojenooddjelatnika.Motrenje ili spoznaja (theoria)tieseistineradinjesame.Prof. dr.AntePaanin,usmenakomunikacija.


300


kog pojedinca, dok egzistencija religioznog pojedinca prekorauje ope.125 Kierkegaardeorazliciizmeuuzoriteetikeireligiozneegzistencijeuod nosupremaopemrei:Traginiherojpostajerezignirannasamogasebedabiizrazioonoope,vitezvjerejerezigni ranuodnosunaopedabipostaopojedinac.126

Etikipojedinacimasvojuteleologijuusebi,dokjedanviitelosuodnosuna kojegonsuspendiraetiko127jestvodiljazareligioznog.128Tragianjunaku opempronalazimirioslonac,dokjevitezvjerepotpunosam.Onjepotpu nosamusvomdjelovanju,odluivanju,usvojojvjeriinemoesepozvati naope.Nadilaenjeopeginiganerazumljivimdrugimljudima.Njegova uzvienadjelatnostnemoeseobjasnitirijeima.ZatoAbrahamuti.129Od nospremaizvanjskomsvijetukodestetskeegzistencijeKierkegaardvidikao skrivenost,kodetikekaodunostotkrivanja,akodreligioznekaonemogu nostotkrivanja.Abrahamjepojedinacsnajviimstupnjemodgovornosti,ato jeodgovornostsamoe.Samoaetikogpojedincajestsamoakojaparticipi rauopem,asamoareligioznogjestiznadopeg.Vitezvjerejestapsolutno iiskljuivopojedinacbezikakvogvezivanjazadrugeirasplinjavanjameu drugima.130 Estetskaegzistencijavidiokosebemogunosti,etikavidietikezadatke,a religioznaBojuzapovijedkojutrebaizvriti. Dabisepravilnovrednovao in viteza vjere, ne smije se previdjeti injenica da se radi o osobi koja se radujeivotu,konanostiipojavnosti.Ubolnomodricanjuodtogaonaupo znajeblaenstvobeskonanosti.Utrenutkuodricanjaodsvegaibeskonane rezignacijeprematomu,onasveiznovazahvaasnagomapsurda.Onoko nano,pojavno,svatazemaljskapojavnostkojuonaproizvodiiizlaejestnovostvaranjesnagomapsurda. Ona se beskonanom rezignacijom odrekla svega, da bi iznova sve zahvatila snagom apsur da.131

LiteraturaSorenKierkegaard,Bolest na smrt, Srbotampa,Beograd1974. SrenKierkegaard, Ili ili,VeselinMaslea,Sarajevo1979. SerenKjerkegor,Osvrt na moje delo,NIROMladost,Beograd1985. SerenKjerkegor,Brevijar,Grafos,Beograd1986. SrenKierkegaard,Filozofijsko trunje ili Trunak filozofije,Demetra,Zagreb1998. SerenKjerkegor, Dve kratke etiko-religiozne rasprave, Grafos,Beograd1990. SrenKierkegaard,Strah i drhtanje,BIGZ,Beograd1975. Seren Kjerkegor, Pojam strepnje: obino, psiholoki usmereno razmatranje u pravcu dogmatikog problema o naslednom grehu,Srpskaknjievnazadruga,Beograd1970. SerenKjerkegor,Ponavljanje. Pokuaj u eksperimentalnoj psihologiji Konstantina Konstantinusa,Grafos,Beograd1989. HowardV.HongiEdnaH.Hong(ur.),The Essential Kierkegaard,PrincetonUniversity Press,NewJersey1997. Danilo Pejovi, Sistem i egzistencija. Um i neum u suvremenoj filozofiji, Zora, Zagreb 1970. Ozrenunec,Suvremena filozofijaI,kolskaknjiga,Zagreb1996.


301


VukoPavievi,Uvod u etiku,Kultura,Beograd1962. C. Stephen Evans, Kierkegaards Ethic of Love: Divine Commands and Moral Obligations,OxfordUniversityPress,Oxford2004. VladimirFilipovi, Novija filozofija Zapada i odabrani tekstovi,NakladnizavodMatice hrvatske,Zagreb1982. KarlLwith,Od Hegela do Nietzschea: revolucionarni prelom u miljenju devetnaestog vijeka, VeselinMaslea,Sarajevo1987. BrankoBonjak,Smisao filozofske egzistencije,kolskaknjiga,Zagreb1981. JosipKribl,Sloboda u egzistencijalnoj filozofiji Sorena Kierkegaarda, Nikolaja Berdjajeva, Karla Jaspersa, Gabriela Marcela,Vlastitanaklada,Zagreb1974. DankoGrli,Umjetnost i filozofija, NaprijedNolit,ZagrebBeograd1988. MichaelWeston,Kierkegaard and Modern Continental Philosophy, Routledge,London NewYork1994. MichaelWyschogrod,Kierkegaard and Heidegger. The Ontology of Existence,Routledge &KeganPaul,London1954. ClareCarlisle,Kierkegaards Philosophy of Becoming, SunyPress,NewYork2006. StevenM.Emmanuel,Kierkegaard and the Concept of Revelation,SunyPress,NewYork 1995. P.P.Gaidenko,KierkegaardandthePhilosophical-EstheticSourcesofExistentialism, Russian Studies in Philosophy43(4/2005),str.533. Myron B. Penner, The Normative Resources of Kierkegaards Subjectivity Principle, International Journal of Systematic Theology1(1/1999). MarkC.Taylor,Journeys to Selfhood: Hegel & Kierkegaard,Berkeley,LosAngeles,Uni versityofCaliforniaPress,London1980.

125

C. S. Evans upozorava na vane politike implikacije koje proizlaze iz Kierkegaardo vaargumentiranjakakoetikonijenajvii stupanj egzistencije. Na taj se nain otvara mogunost da nae drutvene institucije kao ietikiidealitoihoneutjelovljujunezaslu ujunauapsolutnuodanost.Usp.C.Stephen Evans, Kierkegaard, SorenAabye, u: Ro bert Audi (ur.), The Cambridge Dictionary of Philosophy, Cambridge University Press, Cambridge1999.126

no, naime da postoje apsolutne dunosti, te da stoga nije u pitanju teleoloka suspenzija etikog. Usp.A.Rudd, Kierkergaard and the Limits of the Ethical,str.148149.128

S.Kierkegaard,Strah i drhtanje,str.125.127

A. Rudd smatra da, ako religija predstavlja odnos individue i njezina apsolutnog telosa, topodrazumijevarelativizacijusvihdunosti iznjezinihdrugihmoguihodnosaizahtijeva njihovususpenziju.Meutim,Kierkegaardo vavlastitapozicijagledetogpitanjadonekle jenejasna,tojedovelodoraspraveizmeu njegova dva komentatora: Bodena i Donne llya. Ukratko, Boden smatra da je doista u pitanju teleoloka suspenzija etikog, to sa sobom nosi radikalnu konzekvenciju da ne postojeapsolutnedunostipremaBogu,dok Donnelly,kritizirajuiBogena,smatraobrat

U Abrahamovu suspendiranju etikog zbog viedunostinekisuKierkegaardovikomen tatori iitali da religiozna vjera moe za htijevati nemoralno ponaanje, dok su drugi miljenjadaonotojerelativiziranoteleolo komsuspenzijometikognijevjenovaei skup moralnih zahtjeva, nego etiki nalozi kojisuugraeniudrutveneinstitucije.Usp. C. Stephen Evans, Kierkegaard, SorenAa bye,str.469.129

Opitanjugranicjezikaiproblemuindirektne komunikacijekodKierkegaardavidiizvrsno djelo:GeoffreyA.Hale,Kierkegaard and the Ends of Language. University of Minnesota Press,MinneapolisLondon2002.130

Ibid.,str.131.131

Ibid.,str.76.


302


ElizabethA.Morelli,TheExistenceoftheSelfBeforeGodinKierkegaardsTheSicknessUntoDeath,The Heythrop Journal36(1/1995). JonStewart,Kierkegaards Relations to Hegel Reconsidered,CambridgeUniversityPress, Cambridge2003. SteveKirby,ChoiceorDiscovery.AnExplorationofKierkegaardsTheoryoftheSelf, Existential Analysis15(7/2004). Mooney,Edward,Selves in Discord and Resolve: Kierkegaards Moral-Religious Psychology form Either/Or to Sickness Unto Death,Routledge,London1996. GeoffreyA.Hale,Kierkegaard and the Ends of Language,UniversityofMinnesotaPress, MinneapolisLondon2002. GregoryR.Beabout,Freedom and Its Misuses: Kierkegaard on Anxiety and Despair, Mar quetteUniversityPress,Milwaukee1996. AnthonyRudd,Kierkegaard and the Limits of the Ethical,OxfordUniversityPress,Ox ford1997. C.StephenEvans,Kierkegaard,SorenAabye,u:RobertAudi(ur.),The Cambridge Dictionary of Philosophy,CambridgeUniversityPress,Cambridge1999.

Ivana Buljan

Problem of Becoming Ones Self in work of Sren KierkegaardAbstract

Kierkegaards philosophical inspiration was motivated by two displeasures: The first one concerns speculative philosophy and its incapability to grasp the reality of an individual in their existential givenness, and the second one has to do with the contemporary bourgeois-Christian world that had been falling apart and in which the individual was quite abrogated by the domination of the crowd. How to become ones self, or a single individual, is the question Kierkegaard places into the center of his philosophical interest. The path from a common survival to a real existence, i. e., from the crowd to the individual is realized in three stages, through the esthetic, ethical, and the religious stages of existence. This paper primarily analyzes their key constituents and their interrelation with an analysis of three of Kierkegaards works: Either/Or,TheSicknessuntoDeath, and FearandTrembling. While the relation between the esthetic and ethical stages is a dialectical one, the religious is in a supradialectical relation to the esthetic and the ethical. This supradialectical relation is the key to the interpretation of Kierkegaards thought.Key words SrenKierkegaard,existence,despair,theaestethetic,theethical,thereligious,choice

Documents

Ivana Buljan