Ivan Jurković – „Velik i osobit razbojnik“ u službi pape- Petar Kružić, kapetan najjužnijeg dijela protuosmanskog obrambenog sustava Hrvatske

8/7/2019 Ivan Jurkovi Velik i osobit razbojnik u slubi pape- Petar Krui, kapetan najjunijeg dijela protuosmanskog obra

1/29

153

I. Jurkovi: Veliki i osobit razbojnik u slubi pape Petar Krui,...Ivan Jurkovi

VELIKI I OSOBIT RAZBOJNIK U SLUBI PAPE PETAR KRUI, KAPETAN NAJJUNIJEG DIJELAPROTUOSMANSKOGA OBRAMBENOG SUSTAVA

HRVATSKE

Ivan Jurkovi UDK 94(497.5)15"Odjel za humanistike znanosti 929.7(497.5)Krui,P.Sveuilita Jurja Dobrile u Puli Izvorni znanstveni radPula Primljeno: 25.4.2007.

Prihvaeno: 20.6.2007.

Izravni podaci o podrijetlu i vremenu roenja Petra Kruia kao ipodaci o vrijednosti i gospodarskoj snazi patrimonijalnih posjedanjegove obitelji u gornjem Pounju izrazito su manjkavi. No, izvornese vijesti i dokumenti o djelovanju toga hrvatskog plemia mnoe uvrijeme njegove slube na mjestu kapetana kraljevskih utvrda i gradovaSenja i Klisa. Ti izvori, meutim, ne govore samo o njegovoj vojnikoj

karijeri ili samo o poloaju i stupnju ugroenosti povjerenih mu gradovana granici s Osmanskim Carstvom nego i o prognanikoj sudbininjegove obitelji.1

Kljune rijei: Petar Krui, plemstvo, prisilni raseljenici, drutvenistatus, protuosmanski obrambeni sustav, Hrvatska

Petar Krui se prvi put u sauvanim ispravama pojavljuje 1520. godine kao za-povjednik vojne posade u kraljevskoj utvrdi Klis.2 U to se doba vjerojatno pribliiotridesetoj godini ivota i ve je bio prisiljen napustiti obiteljski patrimonij, koji je dotada pretrpio nemilosrdno osmansko pustoenje i posvemanju depopulaciju.

Bio je rodom iz mjesta Krug u Nebljuhu, distriktu Lapake upanije.3 No, kasnijisu ga kroniari, polihistori i povjesniari, najee iz lokalpatriotskih razloga, poku-

1 lanak je napisan povodom 470. obljetnice pogibije Petra Kruia pod Klisom u boju s Osmanlija-ma.

2 Usp. Emilij Laszowski (prir.), Monumenta Habsburgica regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae (1526-1530.), vol. 1 [dalje: MHabs 1], Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium [dalje: MSHSM]vol. 35, Zagreb 1914., dok. 249, str. 234-235; isto, dok. 301, str. 297-298.

3 Usp. Magyar Orszgos Levltr [dalje: MOL], A szekci Magyar Kancellriai Levltr [dalje: A],Libri regii Kirlyi knyvek [dalje: LR] 1, str. 36-37; Ivan Bojnii (prir.), Kraljevske darovnice, odno-

005 Jurkovic.p65 06. 12. 07, 23:11153


2/29

Zb. Odsjeka povij. znan. Zavoda povij. dru. znan. Hrvat. akad. znan. umjet., 25(2007), str. 153-181

154

avali prisvojiti i predstaviti kao jednoga od svojih zemljaka jer je uivao nevjerojat-

nu popularnost kao protuosmanski borac, osobito u predjelima iz kojih su i poteklibranitelji Klisa. Stoga je, primjerice, Johann Weikhard Valvasor isticao da je PetarKrui bio vlasnikom Lupoglava u sjevernoj Istri,4 a Pavao Ritter Vitezovi da je biorodom iz Trsata ponad Kvarnera,5 dok je Andrija Kai Mioi vjerovao da je potekaoiz Poljica, stare hrvatske upanije u blizini Klisa.6 ak i Radoslav Lopai, premda jeprihvatio miljenja suvremenih mu povjesniara da je Kruiev zaviaj bio prostorsrednjovjekovnog Nebljuha, nije odolio iskuenju a da ne pripomene narodnu tradi-ciju njegova kraja po kojoj se Krui rodio u Zveaju, tvravi smjetenoj na obaliMrenice u blizini Bosiljeva.7

O Petrovim se, meutim, precima ne moe nita sa sigurnou rei. Jedini Kruiod Nebljuha koji je spomenut u poznatim nam izvorima do Petrova vremena jestPetrov imenjak i prezimenjak, koji je naveden 1495. kao svjedok investiture IvanaKeglevia u gradove i posjede Jurja Mikuliia.8 Taj bi mu Petar, dakle, mogao bitibliskim roakom, vjerojatno njegov (dalji?) stric, jer je generacijski bio za naratajstariji.9 ini se da Kruii nisu bili brojni i da su pripadali gornjem sloju niega ne-bljukog plemstva, koje je po svemu sudei bilo gradokmetskog podrijetla.10 Takvapodrijetla i skromne gospodarske podloge nisu mogli dugotrajnije odolijevati osman-skom pritisku na matinim posjedima. Naime, naavi se na glavnom pravcu osman-skih godiminih nasrtaja na Hrvatsku njihov je zaviaj potpuno opustoen ve dodevedesetih godina 15. st.11 pa su morali zarana potraiti sigurnija mjesta i novefinancijske izvore kako bi mogli nastaviti ivjeti jednakim ili stilom ivota slinim

onom u postojbini.

see se na Hrvatsku. Iz kraljevskih registraturnih knjiga Libri regii [dalje: LR Bojnii], VjesnikKraljevskog hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog zemaljskog arkiva [dalje: VZA] 8, sv. 2, Zagreb 1906., dok.1, str. 180-182.

4 Johann Weichard Valvasor, Die Ehre des Herzogthums Krain, 4 Bd., Laibach Nrnberg 1689.; Zweiteunvernderte Auflage Rudolfswerth, 1877., str. 30-31.

5 Pavao Ritter Vitezovi, Kronika aliti Zpomenak vszega szveta vekov, Zagreb 1744., str. 142.6 Tomo Mati (ur.), Djela Andrije Kaia Mioia, vol. 1, Stari pisci hrvatski 27, Zagreb 1942., str. 528.7 Radoslav Lopai, Oko Kupe i Korane: mjestopisne i povijesne crtice, Zagreb 1895., str. 318-324.8 Vjekoslav Klai (prir.), Acta Keglevichiana annorum 13221527[dalje: AKegl], MSHSM vol. 42, Zagreb

1917., dok. 38, str. 47-48.

9 Usp. Rodoslov obitelji Krui od Nebljuha (od Lupoglava) u: Ivan Jurkovi, Prozopografskaanaliza tetamenta gospe Jeleni, sestri pokojnoga kneza Petra Kruia, u: Neven Budak (ur.), Raukarovzbornik: Zbornik u ast Tomislava Raukara, Zagreb 2005., str. 418.

10 Usp. Stjepan Pavii, Seobe i naselja u Lici, Antropografska istraivanja 3, Zbornik za narodni ivot iobiaje, sv. 43,Zagreb 1962., str. 92.

11 Usp. povijesne zemljovide i pojanjenja o ratnoj ugroenosti i devastiranosti prostora koji su bilina udaru glavnih osmanlijskih nasrtaja i pohoda prema junim zemljama austrijskih nadvojvodau: Ivan Jurkovi, The Fate of the Croatian Noble Families in the Face of Ottoman Advance, doktorskadisertacija na Central European University, Budimpeta, 2004., str. 25-30. Lokaciju mjesta Krug v.u: isto, Map 5: The Migration of the Kruii from 1513 to 1576, str. 365.

005 Jurkovic.p65 06. 12. 07, 23:11154


3/29

155

I. Jurkovi: Veliki i osobit razbojnik u slubi pape Petar Krui,...

Slavni kliki kapetan

Petar Krui je zapoeo svoju vojnu karijeru 1513. kad se prikljuio braniteljimakraljevske utvrde Klis.12 To je bilo doba gubitka velikoga hrvatskog jugoistonog obram-benog pojasa s tvravama u Sinju, Vrhriki, avini, Travniku i Poitelju. Klis je stogapreko noi postao sredinjim graninim uporitem na ostacima teritorija KraljevineHrvatske istono od rijeke Krke. Kruieva je odluka da prihvati konjaniku graniar-sku slubu u kraljevu Klisu mogla biti potaknuta nagovorom tadanjega kapetanaKlisa Ivana Kriania, plemia rodom iz gornjeg Pounja i Kruieva susjeda u Ne-bljuhu.13 ini se da je Petar u poetnom periodu svoje slube napredovao uz Kria-nievu pomo, ali i na temelju vlastitih sposobnosti i zasluga izvojevanih na bojnimpoljima.14 Tih je godina dopao i osmanskog suanjstva te je neko vrijeme proveo kao

zarobljenik izvjesnoga Kovaevia u Bosni, ekajui vlastiti otkup.15 Nakon osloboenjaga je, najvjerojatnije, ban Petar Berislavi imenovao (1518. ili 1519.) klikim kapetanom.Kao takav je sudjelovao s banom u bitki na Pljeivici u Vrajem Vrtlu, gdje se istakaokao progonitelj martolosa koji su igrom sluaja svladali i ubili bana Berislavia te muodrubili glavu ponijevi ju sa sobom ne bi li kasnije za nju dobili to bogatijuotkupninu. Naime, Kruiu je u potjeri uspjelo sustii te martolose i preoteti im gla-vu nesretnog bana.16 Nakon te je bitke ubrzo potvren na poloaju kapetana Klisa, aneto prije (tijekom ljeta 1520.) kraljevim je imenovanjem preuzeo i slubu klikogakneza.17

Krajem 1521. Petar Krui je uz dunosti klikog zapovjednika i kneza prihvatio

i kapetanstvo u Senju. Postao je tako sudrugom Grguru Orloviu, kojega je kraljistodobno imenovao Kruievim sudrugom u kapetanstvu Klisa.18 Od tog su asazajedniki obnaali povjerene im dunosti sve do Orlovieve pogibije na Mohau

12 Do godine se poetka Petrove slube u Klisu moe doi na temelju njegove tvrdnje u pismu kraljuFerdinandu napisanom 1529., ali i iz njegova pisma poslana 1530. Ludoviku Nynnesu, u to dobacarskom veleposlaniku u Veneciji: MHabs 1, dok. 249, str. 234-235; isto, dok. 301, str. 297-298.

13 Ivan Kukuljevi Sakcinski (prir.), Acta Croatica Listine hrvatske [dalje: ACK], vol. 1, Zagreb 1863.,dok. 205, str. 207-208; isto, dok. 210, str. 212-213.

14 Vie detaljnijih opisa ratnih dogaanja u okolici Klisa tijekom druge polovice 1510-ih godina v. u:iro Truhelka, Tursko-slovjenski spomenici dubrovake arkive, Sarajevo 1911., str. 221-226; Marko Pero-jevi, Petar Krui. Kapetan i knez grada Klisa, Zagreb 1931., str. 33-42.

15 Krui nije zaboravio Kovaevia kada je ovaj dopao zarobljenitva desetak godina kasnije. U pis-mu ga je preporuio kranjskomu vicekapetanu, jer je dobro prema njemu postupao dok je bio uosmanskom suanjstvu: MHabs 1, dok. 488, str. 457-458.

16 Usp. Georgius Rattkay, Memoria regum et banorum Regnorum Dalmatiae, Croatiae, et Sclavoniae , Be1652., str. 118; Perojevi, Petar Krui, str. 55-57; Anelko Mijatovi, Petar Krui kliki i senjskikapetan, Senjski zbornik, sv. 17, Senj 1990., str. 25-26.

17 Antal Hodinka Lajos Thalczy (prir.), A horvt vghelyek oklevltra [dalje: HV], Monumenta Hun-gariae historica Diplomataria [dalje: MHHD], vol. 31, Budimpeta 1903., dok. 351, str. 510.

18 Perojevi, Petar Krui, str. 50-51.

005 Jurkovic.p65 06. 12. 07, 23:11155


4/29


156

(Mohcs) u kolovozu 1526., premda su uz vojne probleme na granici s Osmanlijama

morali rjeavati od oujka 1526. i nesuglasice u njihovu Senju s mjesnim biskupomFranjom Joefiem, pristalicom i zagovornikom politike Frankapana Modrukih.19

Krui je uz potporu graana i vojne posade i nakon mohake katastrofe opstao kaokapetan u Senju sve do oujka 1529., kad ga je na njegovo traenje kralj Ferdinandrazrjeio te dunosti i na njegovo mjesto imenovao Erazma Sauera.20 Od tada je Kruisluio na, tada vrlo uglednu, mjestu kapetana i kneza Klisa, premda se tijekom 1530-ih u vie navrata htio odrei i tih sluba. Primarni je problem bio u njegovoj nemoida na zadovoljavajui nain ispunjava zadae zbog nedostatne ili, bolje reeno, zbognepostojee logistike potpore sredinjih vlasti, ali je kralj sve njegove zahtjeve od-bijao obeavajui redovitiju i djelotvorniju pomo.21 U takvim je okolnostima Kruiizrastao u jednoga od prvih hrvatskih zapovjednika na Granici, koji je prihvatio os-mansku taktiku pustoenja neprijateljskog teritorija s osnovnim ciljem opskrbe Klisaosnovnim ivenim namirnicama,22 te je upravo zbog toga uskoro postao i subjek-tom odreenih meudravnih diplomatskih aktivnosti.23

Vojne aktivnosti Petra Kruia

U Kruievoj se vojnoj karijeri mogu uoiti dva razdoblja obiljeena razliitimratnim taktikama koje je primjenjivao u borbi s Osmanlijama. U periodu su do 1530.Kruievi vojni pohodi bili organizirani na tradicionalan nain djelovanja banderi-jalne kasnosrednjovjekovne hrvatske vojske u oba tipa, ofenzivnom i defenzivnom,

te katkad uspjeni, ali esto obeshrabrujue neuspjeni. U srpnju 1523. je, primjerice,organizirao pohod (20 konjanika i 300 pjeaka) na Sinj, ali je uletjevi u zasjeduobavjetenih osmanskih zapovjednika teko potuen i jedva je tu bitku preivio sdvanaestoricom svojih pratitelja brzo se povlaei prema Klisu.24 No, u lipnju je 1524.brodovljem iz Senja iznenadio osmansku ratnu mornaricu usidrenu u Skradinu, skojom se planiralo blokirati Klis s morske strane u osmanskim pokuajima osvajanja

19 Matija Mesi, Hrvati nakon bana Berislavia do muhake bitke, Rad JAZU, sv. 22, Zagreb 1873., str.176.

20 HV, dok. 434, str. 579-580; isto, dok. 424, str. 572; MHabs 1, dok. 21, str. 21; isto, dok. 22, str. 22;Perojevi, Petar Krui, str. 86-87 i 93-94.

21

Primjerice 1530.: MHabs 1, dok. 301, str. 297-298; 1533.: Emilij Laszowski (prir.), Monumenta HabsburgicaRegni Croatiae Dalmatiae et Slavoniae (1531-1540.), vol. 2 [dalje: MHabs 2], MSHSM vol. 38, Zagreb1916., dok. 159, str. 147-149; 1536.: isto, dok. 302, str. 295-297.

22 Usp. prilog The Military Tactics Employed by Peter Krui u: Jurkovi, The Fate of the CroatianNoble Families, str. 373-376.

23 Usp. prilog Policy as an auxiliary resource in the struggle for survival of Klis and its captain u:isto, str. 370-372.

24 Ivan Kukuljevi Sakcinski (prir.), Rapporti della Republica Veneta con Slavi meridionali. Brani trattidei diarj manoscritti di Marino Sanudo, Arkiv za povjestnicu jugoslavensku [dalje: Sanudo APJ], sv. 8,Zagreb 1865., str. 165-166.

005 Jurkovic.p65 06. 12. 07, 23:11156


5/29

157


te kljune utvrde itave Dalmacije. Potpuno ju je unitio zaplijenivi znatna materi-

jalna dobra i zarobivi vei broj neprijatelja.25 Tono godinu dana kasnije sa svojim sesnagama iz Senja istakao pod zapovjednitvom Krste Frankapana u razbijanju op-sade i u deblokadi Jajca, dopremivi u grad nune namirnice, ratne potreptine inovac.26 Ratna se srea, meutim, okrenula u sljedee dvije akcije kad je pokuava-jui se probiti iz Senja, nastojao svojom posadom pomoi kralju Ferdinandu u po-hodima koje je ovaj 1527. i 1529. vodio na tlu Ugarske. U oba je sluaja naletio naosmanske zasjede pa je bio primoran povlaiti se i skloniti unutar sigurnih senjskihzidina.27 Tijekom je tog razdoblja bio puno uspjeniji u defenzivnim pothvatima.Dva je puta odbijao osmanske napade na Klis i razbijao neprijateljske podsade. Prvaje opsada trajala do veljae 1524., kad je razbijena zahvaljujui vojnoj pomoi koju jedobio od pape posredovanjem biskupa Tome Nigera,28 a drugu je viemjesenu pod-sadu unitio u lipnju 1527. kad mu je priskoio u pomo slavni protuosmanski voj-skovoa Juraj Korlatovi, inae pristalica kralja Ivana Zapolje (Zpolyai).29

Razdoblje drugog tipa vojne aktivnosti Petra Kruia nastupilo je 1530. Od te jegodine svrha njegovih vojnih aktivnosti u okolici Klisa bila iskljuivo povezana s na-bavom prehrambenih i ratnih potreptina nunih za preivljavanje klikih posadni-ka, a takva je promjena u vojnom djelovanju bila primarno rezultatom izostankalogistike potpore sredinjih vlasti.30 Krui je upravo tijekom tog razdoblja usvojio

25 Vrijednost tog plijena omoguila je kapetanu Grguru Orloviu da osigura logistiku potporuPetru Kruiu i njegovim ljudima u Klisu, koji je tada bio pod viemjesenom osmanskom opsa-dom; usp. Augustin Theiner (prir.), Vetera monumenta historica Hungariam sacram illustrantia.AbInnocentio PP. VI. usque ad Clementem PP. VII. 13521526., tom. 2, Rim 1860., str. 640; Sanudo APJ, sv.8, str. 178-182; Perojevi, Petar Krui, str. 69-70, bilj. 59-62.

26 Razlike i slinosti opisa toga vojnog pothvata v. u: Lajos Thallczy Sndor Horvth (prir.), Codexdiplomaticus partium Regno Hungariae adnexarum. Banatus, castrum et oppidum Jajcza (1450-1527) [dalje:CDJ], MHHD 40 (Budimpeta: MTAK, 1915.), dok. 214, str. 301-302; Nicolaus Isthvanfi, Historiarumde rebus Ungaricis libri XXXIV(Colonia Agrippina: Hieratus, 1622.), str. 72; Rattkay, Memoria regum etbanorum, str. 120; Ljudevit Thallczy, Povijest (banovine, grada i varoi) Jajca, 1450.1527., prev. Milanufflay, Zagreb 1916., str. 212; Perojevi, Petar Krui, str. 75, bilj. 76; Mijatovi, Petar Krui, str. 27.

27 Ivan Kukuljevi Sakcinski (prir.), Rapporti della Republica Veneta con Slavi meridionali. Brani trattidei diarj manoscritti di Marino Sanudo, Arkiv za povjestnicu jugoslavensku, sv. 12, Zagreb 1875., str. 308;Franjo Raki (prir.), Izvodi za jugoslavensku poviest iz dnevnika Marina ml. Sanuda za g. 1526-1533,Starine JAZU[dalje: Sanudo Starine], sv. 16, Zagreb 1884., str. 130-136; Perojevi, Petar Krui, str. 107.

28 Sanudo APJ, sv. 8, str. 171-184; Gusztv Wenzel (prir.), Marino Sanuto vilgkrnikjnak Magyar-

orszgot illet tudstsai, kt. 3, Magyar trtnelmi tr [dalje: Sanudo MTT] 25, Budimpeta 1878.,str. 309; HV, dok. 183, str. 289; Perojevi, Petar Krui, str. 68-71.29 ACK, dok. 220, str. 224; HV, dok. 533, str. 677-680.30 Za djelotvornu su obranu Senja i Klisa vojne posade tih utvrda, kao i utvrde same u smislu redo-

vitih popravaka i modernizacija zidina manjeg opsega, trebale 10 000 ugarskih zlatnih florena nagodinu. U sluajevima pak opsade, kao primjerice one tromjesene Klisa god. 1523., godinji sunovani izdaci porasli za dodatnih 5 000 zlatnih florena (usp. HV, dok. 351, str. 509-510). Te su svotebile nerjeivim problemima vjeno prazne kraljevske blagajne Jagelovia, ali i Habsburgovaca; usp.Catherine W. Bracewell, The Uskoks of Senj. Piracy, Banditry, and Holy War in the Sixteenth-CenturyAdriatic, Ithaca, NY 1992., str. 47-48.

005 Jurkovic.p65 06. 12. 07, 23:11157


6/29


158

osmansku taktiku pustoenja i pljakanja neprijateljskog teritorija i primijenio ju je

upravo na Klisu susjednim osmanskim prostorima. Pohodi su koje je organizirao biliuglavnom kraeg dometa iako je u nekoliko navrata prodirao i duboko na nepri-jateljski teitorij. Prvi se takav dobro organizirani i vietjedni pohod dogodio u rujnui listopadu 1530., kad je napao Duvno, porazio lokalne osmanske ete i potom opus-toio i oplijenio duvanjski kraj.31 U srpnju 1532., kad je Klis izdajom doao privre-meno u ruke Alvizea Grittija, osmanskog saveznika i sljedbenika kralja Ivana Za-polje, Krui je u suradnji s habsburkim vojskovoama Ivanom Katzianerom i braomTeodorom i Gaparom Peruiem potukao osmanske postrojbe u okolici Dlamoa (dan-anjeg Glamoa nap. a.) nakon ega su se vratili u Senj s bogatim ratnim plijenom.32

Posljednji se Kruiev pohod u dubinu neprijateljskog teritorija dogodio u lipnju1536., a pogodio je Gabelu na Neretvi. Tom je prilikom za napad koriteno brodovlje.Iznenadnim je upadom u grad unitio posadu grada i potom ga nesmiljeno opusto-io.33 Veina pohoda Kruievih vojskovoa i niih klikih zapovjednika kojima jecilj bio plijen (hrana, osobito stoka, potom roba svake vrste, osobito dragocjenosti, ina kraju ljudi za koje se traila otkupnina), ipak su bili manje spektakularni, ali zatone manje devastirajui i zabrinjavai prepadi, jer su unosili osjeaj nesigurnosti inepovjerenja podlonog stanovnitva prema pokrajinskim i sredinjim osmanskimvlastima. Ti su nasrtaji, naime, pogaali sve osmanske podanike, bez obzira na nji-hovo etniko, vjersko ili drutveno podrijetlo, pa ak i one koji su na granicama opin-skih teritorija dalmatinskih gradova bili i osmanski i mletaki podanici.34 Krui je,oito, od takvih prepada imao viestruke koristi. Osim ratnog plijena kojim je punio

skladita klike tvrave, tim je akcijama nastojao kazniti sve one koji su Klis napadalii podsjedali, ali i obeshrabriti susjedno kransko stanovnitvo da se prikljui Os-manlijama u njihovim pokuajima osvojenja Klisa. Tako su od listopada 1530. do lip-nja 1536. Krui i njegovi podreeni vojskovoe izveli vie od deset pomno planiranihprepada ogranienog opsega i dometa, redovito u razdobljima kad je Klis trpio nesta-ice hrane nakon dugotrajnijih opsjedanja ili u jesenskim i zimskim mjesecima kadje hrana i inae bila tee dostupna.35

31 Perojevi, Petar Krui, str. 129-130.32 Franjo Raki (prir.), Izvodi za jugoslavensku poviest iz dnevnika Marina ml. Sanuda za g. 1526-

1533, Starine JAZU, sv. 21, Zagreb 1889., str. 167-172.33 MHabs 2, dok. 283, str. 277.34 Petar Krui je istaknuo u prijepisci s trogirskim knezom da su s njegove toke gledita quod omnes

eos Turcorum loco haberet et teneret qui vltra montem habitarent svi podlonici Osmanskog CarstvaTurci i stoga za njega, legitimne vojne mete; usp. MHabs 1, dok. 487, str. 456 dokument jekrivo datiran u 1530. umjesto u 1535. god.; usp. MHabs 2, dok. 259-260, str. 252-255; isto, dok. 263-265, str. 258-260; v. takoer Perojevi, Petar Krui, str. 175-176, bilj. 113 i Bracewell, The Uskoks, str.48 i 188.

35 Svi se takvi pohodi mogu kronoloki pratiti u: MHabs 1, dok. 487, str. 456-457 za listopad 1530.;Sanudo Starine, sv. 21, str. 182; isto, Starine JAZU24, Zagreb 1891., str. 170-171 i 183-185; MHabs 2,

005 Jurkovic.p65 06. 12. 07, 23:11158


7/29

159


Tijekom te je druge faze ratovanja Krui izdrao i nekoliko tekih opsada i bloka-

da Klisa. Unato viemjesenim opsadama 1530. (od oujka do lipnja) i 1531. (odoujka do kolovoza), grad i utvrda su bili uspjeno obranjeni.36 Neuspjesi su primo-rali Osmanlije na taktike promjene i puno pomnije pripreme planova o zauzimanjuKlisa. Stoga su prije pokretanja vojnih snaga i poetka podsjedanja u proljee 1532.odluili ve od jeseni 1531. provesti striktno okruenje Klisa. Kako bi ostvarili zami-ljeno, krenuli su u izgradnju kule s dobro utvrenim prateim objektima u Solinu zamanju vojnu posadu, kojoj je osnovna zadaa bila zaprijeiti klikim braniteljimanesmetanu komunikaciju i trgovinu sa Splitom i Trogirom te zaustaviti pokuaje daim se s morske strane dopremi logistika potpora.37 Istodobno su zapoeli s nizomdiplomatskih (ne)slubenih predradnja, susreta i priprema politike elite kranskogdijela Europe na Granici (osobito preko Venecije) na prihvaanje gubitka habsbur-koga Klisa u korist kakvoga drugoga kranskog vladara ili vojvode. Sulejman Velian-stveni je upravo zato i darovao Klis i Poljica, pa ak i Senj (!), svojemu miljenikuAlvizeu Grittiju, izvanbranom sinu tadanjega mletakog duda i visoko pozi-cioniranom slubeniku Sulejmanova vazala, kralja Ivana Zapolje.38 Potaknutpromjenama u vojnoj i diplomatskoj taktici neprijatelja, Krui je napustio Klis i kre-nuo u protudiplomatske akcije usmjerene prvenstveno prema Beu, Veneciji i Rimu.No, za njegove se odsutnosti u Klisu dogodilo upravo ono to je svojim diplomatskimpregnuima nastojao sprijeiti. Grad i utvrda su krajem svibnja 1532. izdajom pali u

dok. 138, str. 125-127; isto, dok. 139, str. 127-128; isto, dok. 140, str. 128-129; Luka Jeli (prir.), Dva-

naest izprava za povjest Hrvatske i susjednih zemalja od 14521535, VZA 6, Zagreb 1904., dok. 12,str. 170; Perojevi, Petar Krui, str. 141-143 za lipanjrujan 1532.; Sanudo Starine, sv. 24, str. 103, 188,190, 198 i 201 za prosinac 1532.; Sanudo Starine, sv. 24, str. 104 za prosinac 1532. sijeanj 1533.;Franjo Raki (prir.), Izvodi za jugoslavensku poviest iz dnevnika Marina ml. Sanuda za g. 1526-1533, Starine JAZU25, Zagreb 1892., str. 114 i 119 za travanj 1533.; isto, str. 126 i 128 za lipanj 1533.;MHabs 2, dok. 258, str. 251-252; isto, dok. 259, str. 252-253; isto, dok. 260, str. 253-255; isto, dok. 263,str. 258; isto, dok. 264, str. 258-259; isto, dok. 265, str. 259-260 za oujaklistopad 1535.; MHabs 2,dok. 283, str. 277 za srpanj 1536.

36 MHabs 1, dok. 302, str. 298-299; Sanudo Starine, sv. 16, str. 163; MHabs 1, dok. 508, str. 473; IvanBojnii (prir.), krinja privilegija kraljevine, VZA 1, Zagreb 1899., str. 255; iro Truhelka, Gazi Hus-refbeg, njegov ivot i njegovo doba, Sarajevo 1912., str. 140; Perojevi, Petar Krui, str. 115-116; SanudoStarine, sv. 16, str. 165; MHabs 1, dok. 346, str. 336; Augustin Theiner (prir.), Vetera monumenta Slavo-rum Meridonalium historiam illustrantia, tom. 1, Rim 1863., dok. 834, str. 609-611; Sanudo Starine, sv.16, str. 166-167; MHabs 1, dok. 362, str. 349; isto, dok. 365, str. 350; isto, dok. 366, str. 351; isto, dok.

368, str. 352-353.37 Truhelka, Gazi Husrevbeg, str. 139; Ivan Kukuljevi Sakcinski (prir.), Ljetopis nepoznatoga u talijan-

skom jeziku, APJ, sv. 4, Zagreb 1857., str. 50; Jeli (prir.), Dvanaest izprava, dok. 8, str. 168; MHabs 2,dok. 39, str. 29-30; isto, dok. 44, str. 33; isto, dok. 55, str. 42-43; isto, dok. 80, str. 64; isto, dok. 81, str.65; Sanudo Starine, sv. 16, str. 185; MHabs 2, dok. 86, str. 70-71; Farlati 4, str. 135; MHabs 2, dok. 505,str. 503; Sanudo Starine, sv. 16, str. 190-192.

38 Sanudo Starine, sv. 21, str. 146, 149, 150, 152, 155 i 159. O Grittiju i njegovoj politikoj ulozi u post-mohakoj Ugarskoj i Sedmogradskoj v. Ferenc Szakly, Lodovico Gritti in Hungary 15291534: AHistorical Insight into the Beginnings of Turco-Habsburgian Rivalry, prev. Dniel Szkely, Studia His-torica Academiae Scientiarum Hungaricae 197, Budimpeta 1995.

005 Jurkovic.p65 06. 12. 07, 23:11159


8/29


160

ruke Grittijeva vojskovoe Nikole Querinija, koji je pomou hlijevanjskog sandak-

bega vojskom osigurao obranu toliko eljene i jedine preostale utvrde KraljevineHrvatske juno od Velebita. Kruiev je odgovor na novonastalu situaciju okirao svekoji su bili (ne)posredno upleteni u protekle dogaaje. Zahvaljujui papinoj novanojpomoi, energinom je i brzom akcijom poetkom kolovoza oslobodio Klis, slavodo-bitno uao u kliku utvrdu i okrutno se obraunao sa svima koji su sudjelovali u predajigrada Queriniju i Osmanlijama.39 Punu je kontrolu nad klikom okolicom ostvariove sredinom rujna osvojivi i poruivi solinsku osmansku kulu.40 Na osmanski odgo-vor nije trebalo dugo ekati. Idue je godine od rujna, naime, Kruieva klika posa-da trpjela novu blokadu, koju su preutno odobravale i mletake vlasti ne elei seodvie zamjerati Porti. Krui je unato takvim prilikama odolio i opsadi udruenihsnaga bosanskoga Mihalbegovia i hercegovakog pae Pribega u lipnju i srpnju1534.,41 pa je ak zahvaljujui odanosti svojih ljudi u Klisu za njegove odsutnostinanesen neoekivani poraz Queriniju i Osmanlijama posljednje pokladne noi uveljai 1535., kad su ovi uvjereni da su dogovorili novu predaju krenuli sputenimim ljestvama uza klike zidine u osvajanje tvrave.42 Posljednji obrambeni naporiKliana zapoeli su u kolovozu 1536. kad je zapoelo novo osmansko okruenje, azavrili su potpunim porazom kranske vojske na uu Jadra 12. oujka 1537. (kojaim je pristigla u pomo na elu s Kruiem) nakon ega je Klis konano predan Os-manlijama.43 Unato tvrdnjama kralja Ferdinanda da je osigurao sva potrebna sred-stva za obranu Klisa, glasina da je neadekvatna i preesto nepostojea logistika pot-pora bila osnovnim uzrokom pada Klisa dugo je kolala diplomatskim krugovima

ondanje Europe.44

39 Sanudo Starine, sv. 21, str. 174; Sanudo Starine, sv. 24, str. 161; ime Ljubi, Ogledalo knjievne poviestijugoslavenske na poduavanje mladei, vol. 2, Rijeka 1869., str. 136-137; Sanudo Starine, sv. 24, str. 174;Ivan Jurkovi, Pop imi, opat molstira sv. Petra u umi posrednike uloge raseljenog sveenika,klikog potkneza i biljenika za trajanja osmanske ugroze, u: Neven Budak (ur.), 2. istarski povijesnibiennale, sv. 2, Zbornik radova s meunarodnog znanstvenog skupa, Pore 2007., str. 125.

40 Sanudo Starine, sv. 21, str. 182; Sanudo Starine, sv. 24, str. 170-171 i 184; MHabs 2, dok. 138, str. 125-127; isto, dok. 139, str. 127-128; isto, dok. 140, str. 128-129; Jeli (prir.), Dvanaest izprava, dok. 12, str.170; Sanudo Starine, sv. 24, str. 188, 190, 198 i 201; Perojevi, Petar Krui, str. 141-143.

41 Sanudo Starine, sv. 25, str. 126; MHabs 2, dok. 213, str. 198-200; Kukuljevi Sakcinski (prir.), Ljetopisnepoznatoga, str. 50; MHabs 2, dok. 238, str. 234-235; Perojevi, Petar Krui, str. 156.

42 Ljubi, Ogledalo, str. 138; Perojevi, Petar Krui, str. 163.43 Usp. Isthvanfi, Historiarum de rebus Ungaricis, str. 137-138; Rattkay, Memoria regum et banorum, str.

129; Tadija Smiiklas (prir.), Balthasari Adami Kercselich: Annuae 1748-1767. Prooemio de vita operibus-que scriptoris preamisso, MSHSM, vol. 30, Scriptores 4, Zagreb 1901., str. 218; Vjekoslav Klai (prir.),Antonii Vramecz: Kronika, MSHSM, vol. 31, Scriptores 5, Zagreb 1908., str. 57; Ivan Kukuljevi Sakcinski(prir.), Ljetopisi fratra imuna Glavia, APJ, sv. 4, Zagreb 1857., str. 44; isti (prir.), Ljetopis nepozna-toga, str. 51; Rattkay, Memoria regum et banorum, str. 208; Vitezovi, Kronika, str. 142; ime Ljubi(prir.), Rukoviet jugoslavenskih listina, Starine JAZU, sv. 10, Zagreb 1878., str. 16, bilj. 1; MHabs 2,dok. 337, str. 332-333; isto, dok. 338, str. 333-334; isto, dok. 339, str. 334-335; Vjekoslav Klai, PovijestHrvata, knj. 5, Zagreb 1981., str. 149; Daniele Farlati, Illyricum sacrum, tom. 3, Venecija 1765., str. 455;Perojevi, Petar Krui, str. 197-201.

005 Jurkovic.p65 06. 12. 07, 23:11160


9/29

161


Politike aktivnosti Petra Kruia

U usporedbi s vanou vojnih aktivnosti i preokupacija, politika djelatnost nijeigrala osobito vanu ulogu u ivotu Petra Kruia. Jedino razdoblje za kojega je bioukljuen u odreena politika zbivanja jest ono koje je uslijedilo neposredno nakonpogibije kralja Ludovika II. na Mohau. Krui je, dodue, tijekom svoje vojne kari-jere bio vie puta primoran koristiti se diplomacijom, ali je jednako tako bio i objek-tom, a nakon 1530. god. uestalo i povodom diplomatskih prosvjeda i pregovora. No,sve su takve diplomatske aktivnosti bile iskljuivo vezane za njegovo protuosmanskovojno djelovanje.

Do Mohaa je Petar Krui, kao to je ve istaknuto, odano sluio kruni kao vojs-kovoa na hrvatskoj granici s Osmanskim Carstvom. Nakon Ludovikove se pogibije

ubrzo, meutim, Krui susreo s banom Franjom Batthynyijem u Varadinu, te jeprimivi od njega odreene garancije u trenucima vrhunca dinastike krize Ugar-sko-Hrvatskoga Kraljevstva, odabrao stranu nadvojvode Ferdinanda.45 Ne smije sepak previdjeti niti injenica da je istodobno drugi pretedent na krunu sv. Stjepana,vojvoda Ivan Zapolja, darovao grad Senj modruko-ozaljskoj grani Frankapana, daklekraljevski grad na ijem je elu u vojnom smislu bio upravo Krui.46 Ne udi, stoga,da je tijekom prosinca 1526. i poetka sijenja 1527. Krui sudjelovao u radu Hrvat-skog sabora u Cetinu, gdje ga je kao opunomoenik predstavljao senjski kanonikMarko Maroi-Maruli, pa je kao i ostali sudionici rada sabora glasovao za izbor Fer-dinanda za kralja Hrvatske.47 Na istovjetan je nain bio sudionikom i u radu sljedeeg

sabora, takoer sazvanoga i odranog u Cetinu tijekom travnja 1527., kad je kraljFerdinand bio otvoreno i snano kritiziran jer do tada nije ispunio niti jedan od uvjetakoje je sabor postavio pred njega prilikom izbora za hrvatskoga kralja.48 ini se da jeKrui bio takvom Ferdinandovom politikom vrlo nezadovoljan pa je zapoeo pre-govore sa Zapoljinom iako nije prekidao vezu s Ferdinandovom stranom. Veze sa

44 Miljenje kralja Ferdinanda o razlozima pada Klisa vidi se u njegovu pismu sestri Mariji od 10.travnja 1537. (Klai, Povijest Hrvata 5, str. 149), a potpuno se drugaije uvjerenje moe iitati izizvjea od 9. svibnja iste godine papinog nuncija iz Venecije: Franco Gaeta i dr. (prir.) Nunziature diVenezia (secoli XVI-XVIII), vol. 2, Fonti per la storia dItalia 45, Rim 1959., str. 113.

45 MHabs 1, dok. 21, str. 21; HV, dok. 418, str. 568; MHabs 1, dok. 22, str. 22; HV, dok. 434, str. 579-580;

Perojevi, Petar Krui, str. 86-88.46 HV, dok. 424, str. 572; Ferdo ii (prir.), Acta comitialia Regni Croatiae Dalmatiae Slavoniae (1526-1536.)[dalje: AC RCDS], vol. 1, MSHSM, vol. 33, Zagreb 1912., dok. 38, str. 41.

47 AC RCDS 1, dok. 47, str. 60; isto, dok. 49, str. 67.48 Svi su postavljeni uvjeti bili posredno ili neposredno u vezi s obranom Hrvatske: usp. AC RCDS 1,

dok. 65, str. 97-98; isto, dok. 66, str. 98-103. Usp. takoer: HV, dok. 461, str. 599-602; AC RCDS 1, dok.53, str. 78-79; HV, dok. 464, str. 605; isto, dok. 469, str. 612; isto, dok. 471, str. 618-619; isto, dok. 478,str. 625-626; isto, dok. 484, str. 630; isto, dok. 490, str. 635-638; isto, dok. 493, str. 640; isto, dok. 500,str. 648-649; isto, dok. 506, str. 655; isto, dok. 507, str. 656. Usp. takoer: Lujo Margeti, Cetinskisabori u 1527., Senjski zbornik, sv. 17, Senj 1990., str. 37-40.

005 Jurkovic.p65 06. 12. 07, 23:11161


10/29


162

zapoljevcima su u svibnju iste godine ojaane zahvaljujui pomoi Jurja Korlatovia,

sljedbenika bana Hrvatske, Dalmacije i Slavonije Krste Frankapana, koju je Korla-tovi pruio Kruiu dok su Osmanlije opsjedale Klis.49 inilo se da e sukob intere-sa s Frankapanima Modrukim biti prevladan. Ipak, 20. su lipnja suci grada Senja sasvim plemstvom i graanima grada sveano prisegli pred pazinskim Jakovom Dre-rom i rijekim kapetanom Ivanom Apfaltererom u ime svoje, te u ime Petra Kruiakoji se tada nalazio u Klisu, vjernost kralju Ferdinandu. Unato toj zakletvi Krui jesve do rujna bio neodluan lavirajui izmeu obiju strana,50 i tek je ujesen te godinekonano vrsto stao uz Ferdinanda, oekujui njegovu pomo u borbi s Osmanlijamai ne elei sudjelovati u zahuktalomu graanskom ratu u Slavoniji i Ugarskoj. Za-poljevci pak nisu pokazali razumijevanja za takvo Kruievo stajalite ve su iskoris-tili priliku da oplijene ili silom preuzmu vlastelinstva protivnik na podrujima svo-je dominacije. Tako je i Zapoljin pristalica Ivan Bani (Banffy) silom zauzeo Kruievnajvrjedniji posjed Brezovicu, to je ovoga primoralo da se u sijenju 1530. pridruiFerdinandovim pristaama u Slavoniji ne bi li konano povratio izgubljeno obiteljskovlastelinstvo. Tom je prilikom, suraujui s Ludovikom i Nikolom Pekrijem, Ivanom iFranjom Svetakim, te s Tomom od Komarja uspio osujetiti okupljanje zapoljevacana sazvane sabore (za 25. sijenja i 14. veljae) u Krievcima, a s banderijima mu jeistih plemia polo za rukom u oujku preoteti od uzurpatora Bania utvrdu i vlaste-linstvo Brezovicu.51 Odnosi su se sa Zapoljinom stranom posve zaotrili tijekom goreopisanih sukoba oko Klisa s vojskama Alvizea Grittija. U jeku sukoba s Grittijevimvojskovoama Krui je godine 1533. pismom upozorio kralja Ferdinanda da mu

zagrebaki biskup imun Erddy, tada vodei Zapoljin ovjek u Slavoniji, nudi nizpogodnosti i privilegija ako prizna Zapolju za svojega kralja.52 Dogaaji koji su sli-jedili pokazali su, meutim, da je Kruievo pismo bilo samo jedno u nizu njegovihpritisaka na Ferdinanda kako bi iznudio bilo kakvu pomo Klisu te da posredno sroenaprijetnja nije uistinu imala nikakva dubljeg znaenja. Ferdinand ipak nije bezuvjet-no vjerovao Kruiu iako se tijekom svih proteklih godina mogao uvjeriti u njegovuodanost. U veljai 1535. je po Ferdinandovu nalogu, naime, Kruiev ovjek AntunTadiolovi bio uhien i ispitivan u Rijeci. Kruia se sumnjialo da je ve neko vri-jeme u tajnim pregovorima s kraljem Ivanom Zapoljom te s Francuskom, Venecijomi Sv. stolicom uperenim protiv kue Habsburg, ali dugotrajna ispitivanja Tadiolovia

49 ACK, dok. 220, str. 224; HV, dok. 533, str. 677-680.50 Sanudo APJ, sv. 12, str. 304. Usp. takoer: HV, dok. 534, str. 680-682; isto, dok. 536, str. 686; isto, dok.

539, str. 688-689; isto, dok. 540, str. 689-690; Stjepan Ivi (prir.), Neke isprave iz bekog arkiva, VZA,sv. 17, Zagreb 1915., dok. 8, str. 258-259; HV, dok. 546, str. 697-698; isto, dok. 550, str. 700-702; Pero-jevi, Petar Krui, str. 92-93, bilj. 38; Jurkovi, Pop imi, opat molstira sv. Petra u umi, str. 124-125.

51 AC RCDS 1, dok. 141, str. 211-213; isto, dok. 143, str. 214-216; isto, dok. 147, str. 223-224.52 Kruiu je biskup imun Erddy nudio i povrat Brezovice, koju je ovaj zauzeo im se Krui iz

Slavonije vratio u Klis i od tada ju silom drao: usp. MHabs 2, dok. 154, str. 143; isto, dok. 159, str.147-149; isto, dok. 161, str. 149-150.

005 Jurkovic.p65 06. 12. 07, 23:11162


11/29

163


nisu dokazala osnovanost optuaba, pa je puten ujesen iste godine.53 ini se da je,

ako je i bilo neto istine u Ferdinandovim sumnjama, Tadiolovi imao na navedenimdvorovima vrlo ogranienu zadau prikupljanja novane i materijalne pomoi zaKlis, a nikako voenje kakvih politikih pregovora ili sklapanje kakvih politikih save-za.

Uz takva, vie ili manje, otvorena ukljuivanja u politiki ivot Kraljevstva, Kruije vie puta uporabio diplomaciju kako bi osigurao sredstva za obranu i opstanakKlisa. Kljuni partner u tim naporima nije mu bio dvor u Budimu i potom dvor uBeu, ve je to bila Papinska kurija, koja mu je redovito bila jedinim izvorom financij-ske podrke i politikim zaleem u kriznim klikim trenucima. Dodiri su s papamabili osobito esti 1530-ih i ostvarivani su preko Kruievih poslanika ili papinih ljudiod povjerenja (meu kojima je najutjecajniji bio skradinski i potom trogirski biskupToma Niger), a i Krui je osobno putovao papi u Rim u srpnju 1532. i kolovozu1534..54 Papinska kurija nije, ipak, bila jedina s kojom je Krui odravao kontakte.Svoje je slubenike esto slao Ivanu Katzianeru, Erazmu Saueru i Ivanu Rianu, kole-gama zapovjednicima na hrvatskoj sekciji protuosmanskoga obrambenog sustava,koji su s obzirom na beki dvor poput njega samostalno donosili vojne odluke i po-najee se sami brinuli o logistikim i novanim potrebama vlastitih postrojba.55

Pokuavao je Krui ugovarati i s Mleanima vojne i barem trgovake sporazume, alisu uspjesi takvih diplomatskih napora ovisili iskljuivo o mletakoj dnevnoj politiciprema Osmanskom Carstvu i, to je najgore, nepovratno su se pogorali pojavomAlvizea Grittija na politikoj sceni zalea mletakog Splita i Trogira.56

Iako je, kao to je opisano, Krui bio vojni zapovjednik, a ne politiar, uestalo jebio objektom diplomatskih intervencija sviju strana ukljuenih u sukobe oko Klisa.

53 Isto, dok. 238, str. 226-235; isto, dok. 252, str. 246-247.54 Poslanici Petra Kruia zabiljeeni su kronolokim redom u: Jeli (prir.), Dvanaest izprava, dok. 7,

str. 168; isto, dok. 9, str. 168-169; MHabs 2, dok. 39, str. 29-30; Jeli (prir.), Dvanaest izprava..., dok.12, str. 170; MHabs 2, dok. 160, str. 149; isto, dok. 230, str. 219-220; isto, dok. 231, str. 220-221; isto,dok. 232, str. 221; isto, dok. 233, str. 222; isto, dok. 238, str. 226-235; papini poslenici u: MHabs 1, dok.368, str. 352-353; Jeli (prir.), Dvanaest izprava, dok. 8, str. 168; Ferencz Kollnyi (prir.), Regestk armai s parmai levltrakbl, Trtnelmi tr, uj folyam 6 (Budimpeta 1905.), str. 324; Jeli (prir.),Dvanaest izprava, dok. 11, str. 169; MHabs 2, dok. 138, str. 125-127; Theiner, MSlav 1, dok. 845, str.619; isto, dok. 846, str. 619-620; MHabs 2, dok. 232, str. 221; Toma Niger u: Theiner, MSlav 1, dok.

834, str. 609-611; Petar Krui osobno u: Jeli (prir.), Dvanaest izprava, dok. 10, str. 169; MHabs 2,dok. 252, str. 246-247.55 Katzianer: Arhiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti [dalje: AHAZU] D-XXVIII-39; MHabs 1,

dok. 334, str. 326-327; isto, dok. 342, str. 333-334; isto, dok. 346, str. 336; isto, dok. 362, str. 349; isto,dok. 365, str. 350; isto, dok. 366, str. 351; isto, dok. 501, str. 466-467; isto, dok. 421, str. 397; MHabs 2,dok. 22, str. 15; isto, dok. 44, str. 33; isto, dok. 55, str. 42-43; Sauer: MHabs 2, dok. 140, str. 128-129;isto, dok. 148, str. 137-138; isto, dok. 190, str. 174-176; isto, dok. 197, str. 180; Rian: AHAZU D-XXIX-65; MHabs 2, dok. 290, str. 283-284.

56 MHabs 1, dok. 301, str. 297-298; MHabs 2, dok. 124, str. 107-108; isto, dok. 139, str. 127-128; isto, dok.159, str. 147-149; isto, dok. 238, str. 226-235.

005 Jurkovic.p65 06. 12. 07, 23:11163


12/29


164

Najvie je takvih sluajeva bilo povezano s mletakim i u manjoj mjeri s osmanskim

pokuajima da se zaustave Kruievi pljakaki pohodi i prepadi na njihove teritori-je i brodove.57 No, jedina za Kruia i Klis ozbiljnija posljedica, koju je prouzroilaosmanska diplomacija nezadovoljna Kruievim prisvajanjem njihova stila ratova-nja, dogodila se u svibnju 1534. kad Sulejman Velianstveni nije htio ukljuiti u spo-razum o primirju s Ugarsko-Hrvatskim Kraljevstvom Nikolu ubia Zrinskoga i Pet-ra Kruia. Sultan je Ferdinandovu poslanstvu objasnio da ne dri Kruia kraljevimslubenikom, ve ga smatra velikim i osobitim razbojnikom na granici Carstva, ko-jega ponajprije podupire rimski papa.58 Koliko je god s te strane Zrinskomu i Kruiubio otean poloaj, toliko je s druge strane upravo takvo stajalite Porte uveavalo,osobito Kruievu, slavu nepopustljiva i odluna protuosmanskoga borca na Granicikranstva.

Kruieve adoptivne, brane i poslovne veze

Oslon na vojne slube kao primarne izvore uz pomo kojih je Petar Krui osi-guravao drutvenu stabilnost, ali i financijsku sigurnost egzistencije svoje obitelji,koja je od samih poetaka bila ustvari silom raseljena obitelj, nije bila jedinom njego-vom strategijom preivljavanja i opstanka pred unitavajuim strojem osmanske voj-ne sile. Vrlo je vanu ulogu u Kruievu ivotu imalo i stvaranje veza i prijateljstavas plemiima njegova uljudbenoga kruga, a tu se, prije svega, misli na krug onih kojisu trpei prognanitvo poput Kruia, ustrajavali u obrani matinih prostora prihva-

ajui raznorazne vojne slube na Granici. Najvanija veza meu svim koje je ostva-rio za ivota, jest ona s kolegom u kapetanstvu Senja i Klisa, Grgurom Orloviem.

Adoptivne veze

Grgur Orlovi potekao je iz dobrostojee plemenite obitelji (egregii) koja je pos-jedovala grad i utvrdu (castrum) ovku u gornjem Pounju, dakle grad smjeten netosjevernije od rodnoga Kruga Petra Kruia.59 Nakon slube kraljevskoga katelana

57 Protesti osmanskih predstavnika vlasti: AC RCDS 1, dok. 242, str. 322; MHabs 2, dok. 200, str. 183-184; isto, dok. 213, str. 198-200; isto, dok. 259, str. 252-252; isto, dok. 260, str. 253-255; MHabs 1, dok.

487, str. 456-457; MHabs 2, dok. 264, str. 258-259; isto, dok. 265, str. 259-260; isto, dok. 270, str. 264-265; isto, dok. 272, str. 266-267; isto, dok. 280, str. 273-275; protesti mletakih predstavnika vlasti:MHabs 2, dok. 259, str. 252-252; isto, dok. 260, str. 253-255; MHabs 1, dok. 487, str. 456-457; MHabs 2,dok. 264, str. 258-259; isto, dok. 265, str. 259-260; isto, dok. 270, str. 264-265; isto, dok. 272, str. 266-267; isto, dok. 280, str. 273-275; isto, dok. 283, str. 277; isto, dok. 285, str. 279; AHAZU D-XXIX-65;MHabs 2, dok. 290, str. 283-284; AHAZU D-XXIX-67; MHabs 2, dok. 292, str. 285-286; isto, dok. 337,str. 332-333.

58 Matija Mesi, ivot Nikole Zrinjskoga, Zagreb 1866., str. 45-46; Perojevi, Petar Krui, str. 159-160, bilj. 93.59 Grgurov je otac Juraj, primjerice, bio izaslanik bana Ladislava od Egervra god. 1491. kralju Vladis-

lavu II. Jageloviu, a godinu kasnije sudjelovao je kao predstavnik Hrvatskog sabora u radu Ugar-

005 Jurkovic.p65 06. 12. 07, 23:11164


13/29

165


Ripa, tvrave od strateke vanosti za obranu Bihaa, Grgura je 1521. kralj Ludovik

II. imenovao kapetanom Senja i poslao ga Jeronimu Peteliniu kao sudruga u slubi.60No, uskoro su izbila na vidjelo nezadovoljstva Senjana i Otoana Petelinievom vie-godinjom upravom, pa je kralj na njegovo mjesto i Orloviu kao sukapetana ime-novao Petra Kruia.61 Samo tri godine kasnije, senjski su se kapetani meusobnoposvojili kao braa i zakljuili ugovor o uzajamnom nasljedstvu svih do tada steenihimanja i svih koja e braa tek stei u sluaju da obitelj kojega od njih izumre pomukoj liniji nasljeivanja.62 Odluka je o adopciji najvjerojatnije bila samo prirod-nom posljedicom njihova muusobnog odnosa izgraenoga na vojnoj solidarnosti,te na raseljenikoj sudbini plemia slina drutvenog statusa i istoga zaviajnog po-drijetla, koji su s obiteljima pronali utoite unutar sigurnih zidina grada Senja. U tosu vrijeme, uza sve te zajednike dodirne toke, obojica bili i jedinim preostalimmukim pripadnicima vlastitih obitelji te stoga i jedinim nasljednicima obiteljskihbatina63 i, premda su obojica bili ve oenjeni plemkinjama rodom iz krajeva popri-lino udaljenih od njihova Pounja,64 zanimljivo je da su obojica ve imala malodob-

skog sabora (Perojevi, Petar Krui, str. 51, bilj. 2). Posljednji je put u poznatim izvorima zapisangod. 1493., kad je zajedno sa suprugom Klarom, bratom Dujmom i bratovljevom suprugom Uru-lom hodoastio u Rim i pristupio tamonjoj bratovtini Sv. Duha (Ivan rni (prir.), Nekolikojunih Sloviena zapisanih od 1478. do 1520. godine u brattinu Sv. Duha u Rimu, Starine JAZU, sv.15, Zagreb 1883., str. 172). Grgurov je stric Dujam pak iv i djelatan jo 1505. kao katelan Sokola,Ripa i Bilaja, utvrda koje su tada pripadale udovici hercega Ivana (Ivania) Korvina, Beatrici Franka-pan. Samo pet godina kasnije, odmah nakon Beatriine smrti, kralj je Vladislav darovao SokolGrguru, njegovu bratu Stjepanu i njihovu stricu Dujmu (Samu Barabs Lajos Thallczy (prir.),Codex diplomaticus comitum de Frangepanibus A Frangepn csald oklevltra [dalje: CDF], kt. 2,MHHD 38, Budimpeta 1913., dok. 257, str. 261-262). Stjepan i Dujam se pojavljuju 1512. i 1513.kao kapetani Ripa (Lajos Thallczy Sndor Horvth (prir.), Codex diplomaticus partium RegnoHungariae adnexarum. Comitatuum: Dubicza, Orbsz et Szana (1244-1710) [dalje: CD DOS], MHHD36, Budimpeta 1912., dok. 20, str. 349; isto, dok. 24, str. 352), ali je ve 1516. jedino Grgur navedenu sauvanu dokumentu kao posjednik gradova i vlastelinstava Ripa i Sokol; usp. CD DOS, dok.26, str. 353-354; Jurkovi, Prozopografska analiza tetamenta, str. 384.

60 ACK, dok. 205, str. 207-208.61 Perojevi, Petar Krui, str. 51; Jurkovi, Pop imi, opat molstira sv. Petra u umi, str. 117-118.62 Original ugovora pisan glagoljicom pred kanonicima Senjskoga kaptola nije sauvan, ali je glagoljiki

prijepis ovjerovljen 1526. pred istim kaptolom objavio Kukuljevi (ACK, dok. 210, str. 212-213). Tajje ugovor potvrdio i kralj Ferdinand u veljai 1535.; usp. MOL, A, LR 1, str. 260.

63 Grgurov se brat Stjepan prestao pojavljivati nakon 1513. u izvornomu pisanom materijalu, a odKruia se, osim Petra, redovito spominju jedino Petrove sestre; usp. Jurkovi, Prozopografskaanaliza tetamenta, str. 384.

64 Grgurova je supruga Marta Husonhazon od Morhtsznta potekla iz okrilja stare ugarske obiteljiiz upanije Bodrog (usp. MOL, A, LR 1, str. 266-269; LR Bojnii, dok. 57, str. 240-244.), a za Petrovuse suprugu Jeronimu dugo vjerovalo da je potekla iz ugledne i dobrostojee slavonske obiteljiVragovia od Maruevca s matinim posjedima u Varadinskoj upaniji (usp. Perojevi, Petar Krui,str. 53). I osobno sam prihvaao takvo uvjerenje ne provjeravajui tvrdnje starijih i uglednih pov-jesniara (usp. Jurkovi, The Fate of the Croatian Noble Families , str. 102, bilj. 274; isti, Prozopografskaanaliza tetamenta, str. 383, bilj. 10; isti, Pop imi, opat molstira sv. Petra u umi, str. 124), meutim,cijenjeni me je genealog Pavao Maek nedavno upozorio da on nije prouavajui rodoslov obitelji

005 Jurkovic.p65 06. 12. 07, 23:11165


14/29


166

nu djecu. Unato tim injenicama bili su, s obzirom na njihov izbor vojne profesije i

karijere, svjesni opasnosti izumra svojih obitelji po mukoj liniji u sluaju pogibijejednoga od njih, pa su meusobnim posvojenjem zapravo jamili sigurnu egzisten-ciju i pravo na uivanje svih steenih dobara svojim suprugama i kerima, koja e imsvojom zatitom omoguiti preivjeli adoptivni brat. Takav se pretpostavljeni razvojdogaaja uistinu i zbio u sluaju Orlovieve obitelji, kad je ovaj poginuo u bitki naMohau ostavivi suprugu Martu i maloljetnu ker Katarinu. Potujui meusobniugovor, Krui je postao slubenim zatitnikom ne samo udovice i keri svojega adop-tivnog brata ve i svih njegovih batinskih i do tada novosteenih imanja.65 Njegovase predanost zadai zatitnika moe bez potekoa prepoznati u postupcima koji suuskoro slijedili. Kralj mu je Ferdinand ve 1529. god., primjerice, darovao batinskigrad i utvrdu Orlovia, Sokol, i to na temelju izumra obitelji po mukoj lozi (defec-tum seminis),66 ali Krui nikad nije osporio vlasnitvo nad Sokolom Grgurovoj udo-vici, odnosno Grgurovoj keri. tovie, Orlovieva je udovica Marta, bez ikakvihKruievih zapreka, poetkom veljae 1534. utanaila brani ugovor s Pavlom Keree-njijem (Kerecsenyi) za svoju ker Katarinu i Pavlova sina Ladislava, u kojemu je meuinim posjedima Katarinina miraza naveden i Sokol u Kninskoj upaniji.67 Prijenosvlasnitva nikad nije doveden u pitanje, pa se Ladislav Kereenji i nakon Katarininesmrti pojavljuje kao vlasnik Sokola.68 Kao drugi primjer dobrih odnosa izmeu PetraKruia i Marte Orlovi moe posluiti njihovo zajedniko upravljanje vlastelin-stvom Brezovica. Ne postoje vijesti koje bi govorile o ikakvoj svai ili nesporazumi-ma oko diobe dobara ili prihoda tog vlastelinstva u Krievakoj upaniji, a koji su

Petar i Grgur zajedniki dobili u studenomu 1524. od kralja Ludovika II. Jagelovia.69Navedeni primjeri Kruieva ponaanja i odnosa prema lanovima pobratimskeobitelji Orlovia nedvojbeno potvruju uzajamno vrlo visoko potovanje i povje-renje koje su Petar i Grgur osjeali i iskazivali u vrijeme sklapanja adoptivnog ugo-vora, ali i Kruievo dosljedno pridravanje odredaba ugovora da kao preivjeli po-bratim asno i viteki odradi ulogu zatitnika obitelji pokojnoga adoptivnog brata.

Vragovia od Maruevca, naiao u izvornim ispravama ni na kakvu Jeronimu Vragovi udanu zaPetra Kruia. Stoga sam krenuo u provjeru Perojevieve, ispostavilo se, pretpostavke, a ne tvrd-nje i odista nisam mogao pronai Petrovu suprugu Jeronimu meu Maruevekim Vragoviima.

65 Usp. MHabs 1, dok. 150, str. 137.66 Usp. MOL, A, LR 1, str. 159; LR Bojnii, dok. 32, str. 198.67 MOL, A, LR 1, str. 266-269.68 God. 1553., nekoliko godina nakon Katarinine smrti, Ladislav je prodao utvrdu i grad Sokol kralju

Ferdinandu u svoje, te u ime njegova i Katarinina sina Kristofora, koji je u to doba jo uvijek biomaloljetan (usp. LR Bojnii, dok. 157, str. 107-108). Vie se detalja o Kerecsenyijima moe vidjeti u:Hrvatski dravni arhiv [dalje: HDA], B1.2 Obiteljski i osobni arhivski fondovi, 727 Obitelj Kereche-ni Zelina (1533.-1644.); HDA, C 888 Rodoslovlja (XVI.-1930.), kut. 1, Kerecheny, fol. 3-4; MOL,E 201 Collectio Kukuljevicsiana (12381759), fasc. 7.

69 MOL, A, LR 1, str. 36-37; LR Bojnii, dok. 1, str. 180-182.

005 Jurkovic.p65 06. 12. 07, 23:11166


15/29


16/29


168

nikom u kontaktima s raznim svjetovnim predstavnicima vlasti upletenim u politi-

ka i ratna zbivanja tijekom sukoba Ferdinanda Habsburkoga i Ivana Zapolje, jer jekao kanonik kaptola u Senju i kasnije u Zagrebu pripadao skupinama visokoga sveen-stva odanim Zapoljinim pristaama, senjskom biskupu Franji Joefiu i zagrebakomimunu Erddyju.74 Preko Maroi-Marulia je, dakle, Krui esto pokuavao osigu-rati novanu i materijalnu pomo potrebnu za obranu Klisa, osobito onih strana kojesu prema Habsburgovcima bile nepovjerljive.

Brane veze

Osim adoptivnih veza i stvaranja mree poslovnih i prijateljskih odnosa, zadrutveno je napredovanje i osiguranje sredstava nunih za egzistenciju obitelji vanu

ulogu u ivotu Petra Kruia i lanova njegove obitelji imala i brana strategija, ko-jom se Krui koristio prilikom vlastite enidbe i udaje sestara.75

Prva poznata vijest o Kruievu braku zabiljeena je tek u dokumentu iz stude-noga 1529. iako je i iz tog dokumenta posve jasno da je brak s Jeronimom morao bitisklopljen najkasnije oko 1520. godine.76 Naalost, nita se sa sigurnou ne moe reio podrijetlu Jeronime iako se dugo vjerovalo da je pripadala uglednoj obitelji slavon-skih plemia Vragovia od Maruevca u Varadinskoj upaniji.77 Koja god da je bilanjezina obitelj i odakle god da je potjecala, Jeronima je ivjela s muem i djecom uSenju i sve to je Krui dobivao kraljevskim donacijama u Slavoniji, dakle zonamakoje su bile u manjoj mjeri ugroene ratnim operacijama prije Mohake bitke, moglo

je biti dobrim izlazom u sluaju krajnje nude, ali ne i trajnim rjeenjem dok je Kruisluio u Klisu i Senju.78 Njegov interes za Slavoniju, meutim, nije bio sluajan. Po-put mnogih hrvatskih plemia prepoznao je u srednjovjekovnoj Slavoniji prostoropstanka ne samo obitelji nego i Hrvatske, pa je do dinastike krize teio osiguratisteena slavonska imanja (osobito vlastelinstvo Brezovicu) na kojima bi mu budui

74 AC RCDS 1, dok. 47, str. 60; isto, dok. 49, str. 67; Ivi (prir.), Neke isprave iz bekog arkiva, dok. 8,str. 258-259; MHabs 2, dok. 238, str. 226-235.

75 V. prilog Genealogical Table of the Kruii u: Jurkovi, Fate of the Croatian Noble Families, str.366-369; isti, Prozopografska analiza tetamenta, str. 418.

76 Bogoljub Krnic (prir.), Darivanja kralja Ferdinanda I. za Hrvatsku u god. 1527. do 1529., VZA, sv.10, Zagreb 1908., dok. 26, str. 10; isto, dok. 27, str. 10-11; Perojevi, Petar Krui, str. 109-110, bilj. 79-

80.77 Usp. gore bilj. 64.78 U trenutku kad je priskrbio dovoljno siguran i prikladan posjed (vlastelinstvo, dvorno mjesto i

grad Lupoglav), preselio je sve lanove svoje ue obitelji u to istarsko mjesto. Sljedei su vanikriteriji u odabiru mjesta obiteljskog ivota bile udaljenosti, prostorna i vremenska, od mjestaKruieve slube. On je u sluaju potrebe mogao vrlo brzo iz Lupoglava doploviti u Klis, ali jedna-ko tako i odravati veze s vlastima u Beu i Pounu, potom s Mlecima i Rimom. Stoga je i Jeronimaspomenuta kao gospodarica i upraviteljica Lupoglava 1530. i 1534., kad je Petar veinu vremenaprovodio u Klisu (MHabs 1, dok. 421, str. 397; MHabs 2, dok. 213, str. 200). Jeronima je umrla uLupoglavu neto prije Petrove pogibije pod Klisom.

005 Jurkovic.p65 06. 12. 07, 23:11168


17/29


18/29


170

dobro znanih prostora plemstvu Nebljuke upanije i, vano je istaknuti, za vojsko-

voe, koji su slavu stekli poput brata im Petra u borbama s Osmanlijama. Svi su pri-padali kraljevoj ili pratnjama hrvatskih magnata koje je Krui trebao i na koje seoslanjao u svojim vojnim, ali i diplomatskim aktivnostima. Kruievi su urjaci, ali iKristoforov otac Ivan Gusi kao i Vragovii, ugoavali i pomagali njegova poslanstvana putu za Budim, Poun i Be,83 a Ivan je Gusi ak prihvatio i slubu potkapetanaSenja u doba kada Krui mora konano odluiti kojoj e se strani prikljuiti u dinas-tikom sukobu i ve razbuktalomu graanskom ratu.84 Ipak, najutjecajnija meuKruievim sestrama bila je Helena, udana za Jurja Vragovia od Maruevca.85 Upra-vo je ona s muem preuzela odgovornost vodstva materijalnom batinom pokojnogabrata kako bi osigurala budunost njegovim sinovima, legitimnomu Jurju i izvan-branom Ivanu.86

Poslovne veze

Koliko god da su spomenute adoptivne i svojtanske veze bile vane, one u us-postavi mree podupiratelja i sljedbenika Petra Kruia nisu bile i najvanije. Odprimarne je vanosti bila izgradnja mone, velike i odane druine u kojoj su lanovibili meusobno i uz Kruia vezani vojnim slubama, ali i solidarnou ljudi slinasocijalnog poloaja, sudbine i istovjetnih ivotnih svjetonazora u kojoj su lanovibili raseljeni hrvatski i bosanski plemii. Poetni su nukleus Kruieve pratnje iniliprognani plemii s prostora srednjovjekovne Bosne, potom Cetinske upanije i u-panija susjednih Klisu ili pak Kruievu Nebljuhu.87 Veini su njih u kasnijim perio-

dima Kruieva vodstva obrane Klisa povjerene odgovorne administrativne i vojneslube Lupoglavske gospotije i Klike kapetanije.88 Toj su se skupini potom priklju-

83 Usp. MHabs 2, dok. 238, str. 226-235.84 Ivi (prir.), Neke isprave iz bekog arkiva, dok. 8, str. 258-259.85 Usp. MHabs 2, dok. 348, str. 343; isto, dok. 355, str. 351; Kollnyi (prir.), Regestk, str. 336; Stjepan

Ivi (prir.), Hrvatski glagolski tetament Jelene, sestre Petra Kruia iz godine 1541, Narodnastarina, knj. 7/16, Zagreb 1928., str. 10-12; v. takoer: Perojevi, Petar Krui, str. 202-207; Jurkovi,Prozopografska analiza tetamenta, str. 383-387 i 395-396.

86 Usp. HDA, B 1.2, 737, fasc. I, br. 2-2b; Alfred Makanec (prir.), Ivan Krui. Pozakonjenje i pod-jeljivanje plemstva nezakonitomu sinu klikoga junaka Petra Kruia, Obzor, god. 75, br. 215, Za-greb 1934., str. 1-2; Emilij Laszowski (prir.), Popis i procjena dobara kneza Stjepana Frankopana

Ozaljskoga god. 1558., Starine JAZU, vol. 30, Zagreb 1902., str. 178; Emilij Laszowski (prir.), Monu-menta historica liberae regiae civitatis Zagrabiae metropolis regni Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae [dalje:MHZ]. Documenta: 15641590., vol. 15, Zagreb 1937., dok. 107, str. 105-106; MOL, A, LR 4, str. 263 i287; MHZ 15, dok. 245, str. 255-256; MOL, A, LR 4, str. 395-396; AHAZU, D-XLIII-72 i 74.

87 Toj su skupini pripadali Pavao Dautovi od Prusca, Toma Gvozdanovi i Radojii podrijetlom izBosne, potom Mihaljevii od Sinja, te Krianii, Dianievii i Novakovii podrijetlom iz upanijasusjednih Kruievoj rodnoj upaniji.

88 Pavao Dautovi je bio upravitelj Lupoglava od 1530. do 1532. (Sanudo Starine, sv. 24, str. 184) iKruiev poslanik papi Klementu VII. god. 1532. (Jeli (prir.), Dvanaest izprava, dok. 12, str. 170);Toma Gvozdanovi je postao jedan od Kruievih katelana u Klisu od 1532. do 1533. (Sanudo

005 Jurkovic.p65 06. 12. 07, 23:11170


19/29

171


ili plemii koji su izgubili batinske posjede predajama kljunih tvrava obrambe-

nog sustava izmeu Zrmanje i Krke, Knina, Skradina i Ostrovice (1522.-1523.).89Kruievoj druini se nakon pogibije Grgura Orlovia prikljuila i njegova pratnja,kojoj se nije bilo teko prilagoditi Kruievu stilu djelovanja jer su i do tada sljedbe-nici dvojice pobratima blisko suraivali.90 Najugledniji lanovi Orlovieve druinesu ipak 1529. god. odustali od svojih dotadanjih sluba, jer su nakon Kruieve os-tavke na mjesto senjskoga kapetana radije prihvatili slube u pratnjama hrvatskih islavonskih aristokrata, odnosno na mjestima bliima stalnim prebivalitima svojihobitelji, negoli se izloili rizicima uvanja izoliranoga Klisa. Posljednju su skupinuKruieve pratnje inili oni plemii koji su u Klis pristigli kasnih dvadesetih i ranih

Starine, sv. 25, str. 114 i 125); imun Radoji, sin Kruieva biveg sljedbenika Jurja, bio je katelanKlisa od 1532. do 1534. (Perojevi, Petar Krui, str. 137, bilj. 23); Andrija Mihaljevi je imenovan namjesto kancelara gospotije Lupoglav od 1531. do 1533. (MHabs 2, dok. 22, str. 15; Ivi (prir.),Hrvatski glagolski tetament, str. 10-12), a prije je bio jedan od Kruievih poslanika nadvojvodii kralju Ferdinandu (MHabs 1, dok. 22, str. 22; isto, dok. 106, str. 93-94; MHabs 2, dok. 364, str. 356-358) i Ivanu Katzianeru (MHabs 2, dok. 22, str. 15); Matija Dianievi je bio Kruiev zamjenik namjestu kapetana Klisa od 1533. do 1534. (Sanudo Starine, sv. 25, str. 112); kao i Petar Novakovi god.1522. (Sanudo, APJ, sv. 8, str. 152; v. takoer: Perojevi, Petar Krui, str. 60, bilj. 31-32). Za neke jepojedince posve jasno da su pripadali najviem i najuem krugu ljudi Kruieva povjerenja, ali seiz poznatih dokumenata ne mogu iitati podaci o njihovim zaduenjima i zapovjednikim mjesti-ma u Kruievoj pratnji, poput Nikole, Pavla i Ivana Kriania (usp. ACK, dok. 205, str. 207-208;isto, dok. 210, str. 212-213). Vrijedno je ipak spomenuti da je njihov otac i stric Ivan na poetkuKruieve vojne karijere u Klisu bio njegov zapovjednik (Emilij Laszowski (prir.), MonumentaHabsburgica Regni Croatiae Dalmatiae et Slavoniae (1544-1554.), vol. 3 [dalje: MHabs 3], MSHSM, vol.40, Zagreb 1917., dok. 298, str. 344; Lopai, Biha, str. 165), pa je stoga suradnja novog narataja

Kriania s Kruiem posve razumljiva.89 Toj su skupini pripadali lanovi plemenitih obitelji Jadrijevia, Batalovia i Stipia iz Skradina,

potom Pavao Ugrinovi od Roga, ve spomenuti Maroi-Marulii i Matija Usnaai, koji su imaliznaajne uloge u Kruievoj pratnji. Svi su, poput onih iz prve skupine, obnaali razliite dunostina najviim i najodgovornijim Kruiu podreenim mjestima uprave u Klisu i Lupoglavu. NikolaJadrijevi je bio Kruiev poslanik u Veneciji (MHabs 1, dok. 301, str. 297-298; MHabs 2, dok. 124, str.107-108), Rimu (Jeli (prir.), Dvanaest izprava, dok. 7, str. 168; isto, dok. 9, str. 168-169) i Beu (MHabs1, dok. 366, str. 351; MHabs 2, dok. 154, str. 143; isto, dok. 159, str. 147-149), a zatim i katelanLupoglava od 1530. do 1533. (MHabs 1, dok. 301, str. 297-298; isto, dok. 346, str. 336; isto, dok. 366,str. 351; Jeli (prir.), Dvanaest izprava, dok. 7, str. 168; isto, dok. 9, str. 168-169; MHabs 2, dok. 124,str. 107-108; isto, dok. 154, str. 143; isto, dok. 159, str. 147-149); Nikola Batalovi je takoer bio Kruievposlanik (MHabs 1, dok. 365, str. 350), kancelar od 1534. do 1535. (MHabs 2, dok. 238, str. 226-235) ina kraju od 1536. do 1538. katelan Lupoglava (MHabs 2, dok. 291, str. 284-285; isto, dok. 412, str.412-413; isto, dok. 414, str. 414); Antun Stipi poslanik kralju Ferdinandu god. 1532. (MHabs 2,dok. 139, str. 127-128); Pavao Ugrinovi od plemenitog roda ubia je bio Kruiev zamjenik namjestu kapetana Senja od 1527. do 1528. (Ivi (prir.), Neke isprave iz bekog arkiva, dok. 8, str. 258-259) i na kraju Matija Usnaai od plemenitog roda Usnaana je bio potkapetan Klisa od 1530. do1532.; usp. MHabs 1, dok. 365, str. 350.

90 Najvaniji i najugledniji meu njima su svakako bili Nikola Kriani, Mihael Trk, Ivan Novako-vi, Pavao Slipi i Ivan Tumpi. Kao Orlovievi zamjenici na mjestu senjskih kapetana pojavljujuse Nikola Kriani i Michael Trk ve 1521. (ACK, dok. 205, str. 207-208), dok su Ivan Novakovi,Pavao Slipi i Ivan Tumpi bili 1524. god. vrlo visoko pozicionirani vojni zapovjednici Senjskekapetanije, dakle, u vrijeme kad su Orlovi i Krui sklapali ugovor o meusobnom bratimljenju;usp. isto, dok. 210, str. 212-213.

005 Jurkovic.p65 06. 12. 07, 23:11171


20/29


172

tridesetih godina 16. st. s osmanskih teritorija.91 Oslanjajui se na sve te plemenite

raseljenike, Krui je kao izuzetno sposoban vojskovoa s karizmom prirodnoga,mudrog, asnog i portvovnog voe uspio od sitnoga prognanog plemia dospjeti domjesta vojne aristokracije Kraljevstva.

Mirno i sigurno dvorno mjesto s novim posjedima

Egzistencijalni je problem s kojim se Petar Krui kao raseljeni plemi moraonositi bio povezan s pitanjem osiguranja obiteljskoga rezidencijalnog prebivalita (kaoi dostojnih prebivalita za obitelji svojih sljedbenika), te s pitanjem osiguranja gospo-darskoga i financijskog izvora dovoljnog da podmiruje ne samo trokove ivota obiteljinego i trokove vojnih operacija koje je planirao ili bivao prisiljen izvesti. Pitanje se

novog mjesta ivota obitelji vjerojatno nametnulo i prije Kruieva poetka vojnekarijere u Klisu, do kada je ve njegova obiteljska plemenina u Krugu potpunoopustoena i unitena. Kad je imenovan kapetanom u Senju u tom je gradu smjestioobitelj svjestan da to nije niti moe biti trajno rjeenje problema. Prvi korak k rjee-nju uinjen u prosincu 1527. nije se tada inio i konanim iako je tako za Petra Kruiana kraju ispao. Tada je, naime, s kraljem Ferdinandom sklopio ugovor o zakupu grada,utvrde i gospotije Lupoglav u Istri za 10 760 zlatnih ugarskih florena 92 i od tog jetrenutka to mjesto postalo viedesetljetnom obiteljskom rezidencijom. Ubrzo je Kruiprestao isticati plemenite pridjevke od Nebljuha ili od Kruga da bi zapoeo sveee i redovitije koristiti se pridjevkom od Lupoglava, iako mu nikada nije uspjelo

domoi se i stvarnog vlasnitva nad tom gospotijom. Pridjevak je ipak trajno ostao uobitelji i prenesen je na Kruieve sinove. Lupoglav je, dakle, postao udobnimpribjeitem, sklonitem i prebivalitem ne samo Kruievoj ve i obiteljima njego-

91 U tu se skupinu Kruievih sljedbenika mogu pribrojiti Bartolomej Kai i Antun Tadiolovi rodomiz hrvatskih okupiranih teritorija, dok su Toma Gvozdanovi, Milo Parievi i Matija Tvrdoslavipridoli s prostora osmanske Bosne. Odreeno su vrijeme pokuavali opstati pod Osmanlijama, alisu konano uvidjeli i zakljuili da se njihovi vrijednosni sustavi kulturnoga i drutvenog naslijeane mogu uklopiti u standarde koje su nametali predstavnici osmanske vlasti i zbog toga su preb-jegli na kransku stranu. Pripadnik je staroga hrvatskog plemenitog roda, Bartolomej Kai, sluioKruiu, primjerice, kao vrlo umjean i uspjean uhoda i kao takvoga ga je Krui snano podupiraokod kralja Ferdinanda u njegovim nastojanjima da zadobije kakvo dolino dvorno mjesto i posjedu Slavoniji ili Ugarskoj; usp. MHabs 1, dok. 186, str. 176-177; isto, dok. 243, str. 223; Perojevi, PetarKrui, str. 107-108; MHabs 1, dok. 248, str. 230-231; Krnic (prir.), Darivanja kralja Ferdinanda, dok.25, str. 9; MHabs 1, dok. 249, str. 234-235; Ivi (prir.), Hrvatski glagolski tetament, str. 10-12;Jurkovi, Prozopografska analiza tetamenta, str. 401 i 405.

92 Carlo De Franceschi, LIstria, note storiche, Pore 1879., str. 130, 237 i 375; Georg Gth (prir.), Urkunden-Regesten fr die Geschichte von Steyermark vom Jahre 1252 bis zum Jahre 1580., Mittheilungen deshistorischen Vereines fr Steiermark, vol. 13, Graz 1864., str. 189-190; Ignaz H. Bidermann, Neuereslawische Siedlungen auf sddeutschem Boden, Forschungen zur deutschen Landes- und Volkskunde,Bd. 2, Hft. 5, Stuttgart 1888., str. 11; Camillo De Franceschi, Storia documentata della Contea di Pisino(a cura del figlio Carlo), Nuova serie, vol. 10-12, Venecija 1964., str. 264; Mijatovi, Petar Krui, str.27.

005 Jurkovic.p65 06. 12. 07, 23:11172


21/29

173


vih sestara, osobito Heleninoj,93 zatim za njegovu punicu i pripadnike Jeronimine

obitelji,94 te za veliki broj njegovih sljedbenika i lanove njihovih obitelji.95 injenicuda je Krui prihvatio Lupoglav kao novo domicilno mjesto i novi patrimonij moese prepoznati iz njegova ulaganja novanih i materijalnih sredstava u skupu obnovuzidina i reprezentativnih dijelova dvornoga mjesta grada, kao i iz njegovih nastoja-nja da pod svaku cijenu gospotiji prikljui luku Lovran, prirodni izlaz na more.96

Nijedna druga Kruieva akvizicija nije imala znaenje njegova Lupoglava. Tasu vlastelinstva prigodino prihvaala Kruia i njegova poslanstva i prvenstveno sumu sluila kao dodatni izvor sredstava za postizanje profesionalnih i obiteljskih cilje-va. Meu takve je posjede spadao i grad i utvrda (castrum) Brezovica u Krievakojupaniji, sredite velikog vlastelinstva koje se sastojalo od tri trgovita (oppida) i 39sela (possessiones).97 Unato svojoj golemoj vrijednosti Brezovica nikad nije postalasjeditem Kruieve obitelji. Prepustio je to dvorno mjesto lanovima obitelji svogaadoptivnog brata i suvlasnika Brezovice, Orloviima. Druge su akvizicije bile ma-njeg znaenja, a i veliki ih je broj ostao izvan Kruieva domaaja, jer kao Ferdinan-dov obdarenik nije imao vremena voditi privatne ratove sa zapoljcima ija je imanjaod kralja darovnicama dobio u eri najeih dinastikih sukoba u Slavoniji.98

93 Usp. gore bilj. 79.94 MHabs 2, dok. 238, str. 226-235.95 Jadrijevii: MHabs 1, dok. 346, str. 336; isto, dok. 366, str. 351; MHabs 2, dok. 124, str. 107-108; isto,

dok. 154, str. 143; Batalovii: MHabs 2, dok. 412, str. 412-413; isto, dok. 414, str. 414; Stipii: Ivi(prir.), Hrvatski glagolski tetament, str. 10-12; Mihaljevii: MHabs 2, dok. 364, str. 356-358;Gvozdanovii: AHAZU, D-XXVI-87; MHabs 2, dok. 238, str. 233234; Felix Tobler, Zur Geschichtedes sogenannten Kersanichschen Edelhofes in Draburg, Burgenlndische heimatbltter, Jahrg. 35,Heft. 2, eljezno 1973., str. 163-165.

96 MHabs 1, dok. 166, str. 155-156; isto, dok. 186, str. 176-177; isto, dok. 211, str. 194-195; isto, dok. 252,str. 243.

97 MOL, A, LR 1, str. 36-37; LR Bojnii, dok. 1, str. 180-182; Mijatovi, Petar Krui, str. 27-29.98 Od prosinca 1527. do lipnja 1529. Krui je bio i upravitelj zemaljskih dobara Bosanske biskupije

(Antal Hodinka, Tanulmnyok a bosnyk-djakovri pspksg trtnetbl, rtekezsek a trtnetitudomnyok krbl, kt. 13, szm 3, Budimpeta 1898., str. 93; u oujku 1529. je dobio kraljevskomdarovnicom sva dobra obitelji Raoovia izumrle po mukoj liniji (MOL, LR 1, str. 160; LR Bojnii,dok. 34, str. 199), a u studenomu iste godine posjede kruni nevjernih Urbana Batthynyija, Ladis-lava Benika i drugih niih plemia koji su podupirali kralja Ivana Zapolju (MHabs 1, dok. 249, str.234-235; MHabs 1, dok. 250, str. 236-237; Krnic (prir.), Darivanja kralja Ferdinanda, dok. 26-29, str.10-11). U veljai 1535. Kruia je kralj Ferdinand nanovo darivao manjim dvornim mjestom i kate-lom (castellum) Belajom u Zagrebakoj upaniji s etiri sela; usp. MOL, A, LR 1, str. 259; LR Bojnii,dok. 53, str. 238.

98 Posljednji se spomeni Kruieve supruge Jeronime i sina im Franje mogu pronai u dokumentima:MHabs 2, dok. 213, str. 198-200; isto, dok. 252, str. 246-247.

005 Jurkovic.p65 06. 12. 07, 23:11173


22/29


174

Nezakoniti sin slavan poput oca

Kad je Petar Krui 12. oujka 1537. poginuo pod Klisom obitelji su preostala dvo-jica maloljetnih nasljednika, zakoniti Juraj i izvanbrani Ivan. S obzirom na injenicuda je Jurjeva majka Jeronima umrla neto prije (oko 1535.) kao i stariji mu brat Franjo(oko 1536.),99 vodee je mjesto u obitelji pripalo energinoj Heleni, Petrovoj sestri, kojaje tada sa svojom djecom ivjela u Lupoglavu.100 Ona je u ime maloljetnih nasljednikagodine 1539. obnovila zakup Lupoglava te je gospodarila gospotijom uz pomo su-pruga sestre joj Katarine, Kristofora Gusia, koji se prihvatio mjesta lupoglavskoga kate-lana i upravitelja.101 Stanje se korjenito promijenilo nakon Helenine smrti (1541.) kadje dolo vrijeme obnove (1544.) ugovora o zakupu. Tada su gospotiju preuzeli Klarica,ki sestre Margarete pokojnog Petra, i njezin mu Kristofor Mokon (Muschkhann,

Mosconi), kojima interesi sinova Petra Kruia oevidno nisu u Lupoglavu bili od pri-marnog znaenja. tovie, dijelove je gospotije Mokon nastojao molbama kod nad-vojvode i kralja Ferdinanda prikljuiti Pazinskoj kneiji, kojoj je upravo njegova obiteljbila zakupnim vlasnikom.102 Razlozi za takvo ponaanje nisu posve jasni, a na temeljupoznatih se izvornih dokumenata ne moe vidjeti niti reakcija malodobne polubrae,Jurja i Ivana, na takvo voenje gospotije svoje roakinje i njezina mua iz Pazina. Nepostoje niti dokumenti koji bi proizali iz kakvoga sudskog parnienja oko vlasnitvanad Lupoglavskom gospotijom, pa s gledita stvarnog vlasnika, obitelji von Habsburg,pitanje zakupa oito nije postojalo. No, injenica jest da su Juraj i Ivan s potomcimatetke Helene (Vragoviima, Sinkoviima i Kanturiima), Klare (Budiiima) i Katarine

(Gusiima) imali za ivota bliske, a gotovo nikakve odnose s djecom i unucima tetkeMargarete (Vidasiima i Mokonima).

100 im se pojavila vijest o Kruievoj pogibiji, tadanji su se magnati pourili uputiti kralju Ferdinan-du zamolbe da im daruje pokojnikova imanja. Slavonski je, primjerice, velika Ivan Katelanoviod Sv. Duha (Kaszetllnfi de Szentllek) zatraio vlastelinstvo Brezovicu, koje su Grgur Orlovi iPetar Krui dobili od kralja Ludovika Jagelovia jo god. 1524. (MOL, A, LR 1, str. 36-37; LR Boj-nii, dok. 1, str. 180-182), pokuavajui na taj nain proiriti svoj patrimonij Sv. Duh ( Zenthlelek),Novo Mjesto (Wyhel) i Bisag (Bykzad) u Krievakoj upaniji. Kralj mu je ve 26. travnja pismenoodgovorio kako mora istraiti opravdanost njegove zamolbe s obzirom na kontradiktorne vijesti o(ne)postojanju Petrovih batinika i da e mu u sluaju da takvih nema rado ispuniti molbu (MHabs2, dok. 340, str. 335). Na slian je nain glede raspolobe Lupoglavskom gospotijom i gradom kraljFerdinand pokuavao otkloniti i zamolbe Vuka Frankapana (AC RCDS 2, dok. 52, str. 77-78; MHabs

2, dok. 378, str. 375). Jagma za Kruievom ostavtinom je prekinuta nakon zasjedanja Sabora nakojemu je zauzeto konano stajalite da je imanje Brezovica odista vlasnitvo plemenitih Keree-njija i Kruia (Berzewcze: nobilium Kerecheny et Krwsyth) te da potrebuje pomo u pjeatvu ipuanomu prahu kao utvrda na Granici prema osmanskoj Slavoniji; AC RCDS 2, dok. 62, str. 99.

101 Daniela Jurii argo, Gospodarski razvoj Lupoglavskega gospostva v 16. stoletju v luih urbarjev in ur-barialnih zapisov 1523-1573 (z objavo urbarjev iz let 1523 in 1573) , Ljubljana 1999., str. 18.

102 Steiermrkische Landesarchiv [dalje: StLA], Innersterreichische Kammer [dalje: IK], Miscelanea,Kart. 174, Nr. 22; StLA, IK, B7d, fol. 7, Nr. 22. Vie detalja o Heleni i njezinoj oporuci v. u: Ivi(prir.), Hrvatski glagolski tetament, str. 10-12; Jurkovi, Prozopografska analiza tetamenta,str. 389-390; isti, Pop imi, opat molstira sv. Petra u umi, str. 126.

005 Jurkovic.p65 06. 12. 07, 23:11174


23/29

175


Juraj i Ivan su zapoeli svoje vojne karijere u kasnim etrdesetim godinama 16.

stoljea. Naime, kad je godine 1548. stariji Juraj postao kapetanom Krupine (Korpona)u Gornjoj Ugarskoj (dananjoj Slovakoj nap. a.), tada je povukao za sobom i mlaegIvana.103 Ovaj se do tada ve iskazao kao sposoban zapovjednik manjih konjanikihpostrojba, postavi slavan tijekom Schmalkaldske vojne kampanje (1546.-1547.) podkomandom izvjesnoga Bartolomeja Horvata (Horvth).104 Sva su ta postignua Ivanupomogla da 1550. bude sveano pozakonjen i primljen u redove plemstva. Kralj Ferdi-nand je tada izdao diplomu u kojoj su istaknute ne samo zasluge Ivanova pokojnog ocaPetra ve i njegove dotadanje vjerne slube kruni i Carstvu.105

Nakon pozakonjenja je Ivan preuzeo vodee mjesto u obitelji Kruia iako jestariji Juraj jo uvijek bio iv. Odravali su dobre odnose i zahvaljujui njima je i Jurajpostao uz Ivana barunom 1570. iako je ta titula bila nagradom za Ivanove zasluge. 106

Premda je uspio izgraditi zauujue uspjenu vojno-diplomatsku karijeru, Ivan nikadnije zaboravio poetnu vanost Lupoglava u povijesti svoje obitelji pa je 1555. na-novo s Ferdinandom ugovorio zakup, obnovio i drao taj grad i gospotiju sve do1576., kad je svoja prava prenio na Sinkovie, nasljednike tetke mu Helene. 107 Ranihpedesetih godina bio je, kao to je pripomenuto, upleten u vojne aktivnosti na pros-torima Gornje Ugarske, gdje je obnaao vrlo vane vojno-civilne zapovjedne i up-ravne dunosti u sustavu Vojne krajine. Bio je kapetanom strateki kljune tvrave igrada abraa (Csbrg) od 1550. do 1552.,108 potom kapetanom Krupine, sredinjega

103 Antun imik, Ivan Krui, sin Petra Kruia, Obzor, god. 75, br. 222, Zagreb 1934., str. 2.104 Isthvanfi, Historiarum de rebus Ungaricis, str. 280; Ivn Nagy, Magyarorszg csaldai. Czimerekkel s

nemzkrendi tblkkal, VI kt., Peta 1863., str. 473.105 HDA, B 1.2, 737, kut. 1, fasc. 1, br. 2-2b; Makanec (prir.), Ivan Krui. Pozakonjenje, str. 1-2. Detalji

o dogaajima koji su spomenuti u dokumentu prilikom Ivanovog pozakonjenja, a u vezi s obranomabrada, kljune utvrde Gornje Ugarske, mogu se pratiti u: Istvn Kiss Rugonfalvi (prir.), A mag-yar helytarttancs I. Ferdinnd korban s 1549-1551. vi leveles knyve , Budimpeta 1908., dok. 55, str.69-70; isto, dok. 130, str. 151; isto, dok. 160-161, str. 181 itd.

106 MOL, A, LR 3, str. 967-968; Kroly Tagnyi, Jegyzke az orszgos Levltraban a magyar s erdlyi udv.kanczellrik flllitsig tallhat herczegi, grfi, bari, honossgi s nemesi oklevelknek, Budimpeta 1886.,str. 4; imik, Ivan Krui, str. 2.

107 StLA, IK, HK 1555-IV-30; isto, HK 1571-X-34;isto, HK 1573-IV-88;isto, HK 1573-IX-2;isto, HK1575-III-33;isto, HK 1575-VIII-20; StLA, IK, HK Rep. 1575, fol. 51, Nr. 20; StLA, IK, HK, 1575-X-23;isto, HK 1575-XI-20; StLA, IK, HK Rep. 1576, fol. 10, Nr. 56; StLA, IK, HK 1576-IX-17;isto, HK1578-VIII-41;isto, HK 1577-III-88; StLA, IK, HK Rep. 1582, fol. 1, Nr. 2; StLA, IK, HK 1585-III-59;StLA, IK, HK Rep. 1585, fol. 62, Nr. 28; MU 1, dok. 506, str. 324-325; StLA, IK, Miscelanea , Kart.191a, Nr. 36; StLA, IK, B7d, fol. 256, Nr. 47; StLA, IK, Miscelanea, Kart. 194, Nr. 26; StLA, IK, B7d,fol. 291, Nr. 26; v. takoer: Camillo De Franceschi, I Castelli della Val dArsia. Ricerche storice, Atti eMemorie della Societa Istriana di Archeologia e Storia Patria, vol. 14, fasc. 1-2, Pore 1898., str. 178-186;isto, vol. 15, fasc. 3-4, Pore 1899., str. 263264; isti, Storia documentata, str. 264-266; Danilo Klen(prir.), Urbari i urbarski popisi Lupoglava (15601571), Vjesnik Historijskog arhiva u Rijeci i Pazinu, sv.17, Rijeka Pazin 1973., str. 7-8; Jurkovi, Prozopografska analiza tetamenta, str. 386-387.

108 Ferenc Matunk, Korpona vrkapitnyai, Korpona 1901., str. 5; Makanec (prir.), Ivan Krui. Poza-konjenje, str. 1; HDA, B 1.2, 737, kut. 1, fasc. 1, br. 2; v. takoer: Martinus Georgius Kovachich,

005 Jurkovic.p65 06. 12. 07, 23:11175


24/29


176

grada tog dijela obrambenoga protuosmanskog sustava od 1553. do 1572.,109 i na kra-

ju je generalom Krajine Gornje Ugarske bio u razdoblju od 1573. do 1577.110 U ita-vom se tom razdoblju trudio uklopiti u drutvo Gornje Ugarske, to mu je bez veihzapreka i uspijevalo s obzirom na njegove visoke poloaje u vojnim strukturamavlasti tog kraja. Integracija mu je bila olakana i enidbom u ranim ezdesetim godi-nama 16. st. s Katarinom Plffy, pripadnicom vrlo mone i utjecajne obitelji na timprostorima,111 kao i injenicom da je ve do tada utedio toliko novca da je mogao odkraljeva Maksimilijana i Rudolfa uzeti u razdoblju od 1569. do 1576. u zakup za nevje-rojatnih 157 000 zlatnih ugarskih florena golemo vlastelinstvo Likava u upaniji Lip-t112 te Pezinok (Bazin) i Biel Kamen (Szentgyrgy) u upaniji Poun.113 Istodobnoje drao u zakupu itavu regiju Csalkz, koja je ujedno bila pod njegovim vojnimzapovjednitvom.114 Kraljevim je upanom (comes) upanije Lipt postao godine 1574.,a ve 1578. i predstojnikom kraljevskoga dvora (magister curiae regiae) kralja Rudolfau Beu. Obje je funkcije drao do smrti.115 Potrebno je ipak istaknuti da je kroz itavoto razdoblje Kruieva napredovanja na drutvenoj ljestvici Gornje Ugarske, poeviod niega konjanikog zapovjednika nepriznata plemikog roda pa doavi dopoloaja uglednoga aristokrata, uvijek pazio da prilikom integracije u to drutvo nezaboravi isticati svoje korijene i veze s hrvatskim krajevima. Rijetko je zalazio u Istrui u svoj Lupoglav, ali je zato troio enormna sredstva u obnovu utvrde i nikad nijeuporabio drugaiji pridjevak od onog od Lupoglava.116 Dodire s domovinom je,

Scriptores rerum Hungaricarum minores hactenus inediti, syncroni aut proxime coaevi, tom. 2, Budim1798., dok. 19, str. 228.

109 MOL, A, LR 3, str. 935-937; Radoslav Lopai (prir.), Prilozi za poviest Hrvatske 16. i 17. vieka iztajerskog zemaljskog arhiva u Gradcu, Starine JAZU, vol. 19, Zagreb 1887., str. 34; Matunk, Korpo-na vrkapitnyi, str. 6-8 i 15-21. Tijekom tog je razdoblja i osobno iskusio osmansko zarobljenitvo(1562.-1565.) s roakom Ladislavom Gusiem, koji je pak proveo est godina uznitva kao vesla nagaliji. Ivan se potrudio nakon vlastita osloboenja da se Ladislav to prije oslobodi priloivi 130zlatnih florena u ime njegove otkupnine; usp. Isthvanfi, Historiarum de rebus Ungaricis, str. 216, 272,273 i 297; Lszl Szalay (prir.), Antonii Verancii epistolae, Monumenta Hungariae historica Scrip-tores, ser. II, vol. 2, Peta 1857., dok. 1, str. 102; isto, vol. 5, Peta 1860., dok. 33, str. 111-113.

110 MOL, A, LR 3, str. 1072 i 1095; Johannes Szegedy (prir.), Rubricae sive synopses titulorum, capitum etarticulorum universi iuris Ungarici etc., vol. 2, Trnava 1734., str. 94.; MOL, A, LR 3, str. 1107-1108;Samu Barabs (prir.), Codex epistolaris et diplomaticus comitis Nicolai de Zrinio, kt. 1, MHHD 29,Budimpeta 1898., dok. 52, str. 207-208.

111 MOL, A, LR 3, str. 1107-1108; imik, Ivan Krui, str. 1-2; Kvetoslava Kuerov, Hrvati u Srednjoj

Europi, Zagreb 1998., str. 217.112 MOL, A, LR 3, str. 1072.113 Usp. AHAZU, D-XXXI-9; MOL, A, LR 3, str. 1107-1108; MOL, A, LR 4, str. 46-47; imik, Ivan Krui,

str. 1-2; Kuerov, Hrvati, str. 217, bilj. 532-533.114 Lopai (prir.), Prilozi za poviest Hrvatske, str. 34.115 Za slubu kraljev comes v. MOL, A, LR 3, str. 1095, a za slubu magister curiae v. MOL, A, LR 4, str.

102-107.116 Usp. StLA, IK, HK 1572-V-69; StLA, IK, HK Rep. 1573, fol. 56, Nr. 67; StLA, IK, HK 1573-VII-342;

isto, HK 1575-VI-9; isto, HK 1575-VII-20; isto, HK 1575-VIII-20 and HK 1576-II-26; Jurii argo,Gospodarski razvoj, str. 18, 47 i 56; Jn Botk, Slovensk Chorvti, Bratislava 2001., str. 48.

005 Jurkovic.p65 06. 12. 07, 23:11176


25/29

177


primjerice, pronalazio i u plemiima iz Hrvatske, koji su prihvaali razne slube u

njegovoj pratnji, a i kralj mu je, preputajui veleposjede Pezinok i Biel Kamen naupravu zakupnim ugovorom, dozvolio da uzme u zatitu svoje zemljake iz Hrvat-ske i Slavonije koji bjee u nebrojenu mnotvu, te da tim nesretnim kmetovima pro-nae i osigura dostojna prebivalita na opustjelim selitima tih veleposjeda.117 Ivano-va je iznenadna smrt godine 1580. u Beu,118 nanovo oslabila obitelj, ba kao to sedogodilo 1537. kad mu je otac poginuo pod Klisom. Naslijedila ga je ki jedinica Hele-na, u to vrijeme ve udana za austrijskog magnata Maksimilijana Dietrichsteina,119

ali veina je gornjougarskih i zapadnougarskih veleposjeda ostala u rukama udoviceKatarine i, nakon nove udaje, njezina mua Stjepana Illshzyja. Illshzy je aknaslijedio Kruia i na poloaju predstojnika kraljevskog dvora, a na mjestu upanau Lipt upaniji naslijedio ga je zet Maksimilijan.120

Strategije preivljavanja, hrvatski identitet i mentalitet branitelja kranstva

Recentne socioloke studije pokazuju kako, primjerice, prostor kao osnova mi-gracijske tipologije moe u velikoj mjeri objasniti ponaanje raseljenika. No, takve sesocioloke tipologije i modeli mogu bez veih ograda rabiti i u pokuajima objanje-nja ponaanja hrvatskih plemenitih raseljenika, pa tako i Kruia. Naime, ovisno oudaljenosti (kratka i duga udaljenost) mogueg smjetaja obitelji na ratom poteenuprostoru, ovisila je dijelom i njihova ustrajnost u obrani domicilnog prostora.121 Ra-zumljivo je stoga nastojanje Petra Kruia da u njegovoj blizini (Senj, Lupoglav) uvi-

jek budu i lanovi njegove obitelji. Jednako tako je u smislu obrane domicila prostoru Kruievu sluaju imao vanu ulogu u pojavi pasivne bilokacije obitelji kao sredst-va ustrajnog pokuaja opstanka, jer je osiguravi obitelji utoite i smjetaj dostojanugledu obitelji (Lupoglav), odlazio na Granicu na kojoj je vojnim slubama stjecaonovana i materijalna dobra za ivot obitelji.122 S obirom na bazine modele, kojepovjesniarima nude sociolozi, oni vrlo dobro objanjavaju ponaanje raseljenog plem-stva u erama izrazito malog ili erama enormnog poveanja broja konkurirajuih migra-

117 Szegedy (prir.), Rubricae sive synopses titulorum, str. 94; MOL, A, LR 3, str. 1107-1108.118 Usp. HDA, NRA, fasc. 620, nr. 49; MOL, A, LR 4, str. 304.119

MOL, A, LR 4, str. 304.120 Usp. MOL, A, LR 4, str. 487; isto, str. 487-489; isto, str. 490-491.121 Usp. Ivan Jurkovi, esnaestostoljetna hrvatska raseljenika kriza i moderna socioloka terminolo-

gija, Drutvena istraivanja, god. 14, br. 4-5/78-79, Zagreb 2005., str. 764-771. i u tom djelu navedenuliteraturu.

122 Usp. Ivan Jurkovi, Raseljena plemika obitelj za osmanske ugroze: primjer Berislavia de Werhrekade Mala Mlaka (Dio drugi Nasljednici Stjepana Berislavia tijekom 16. st.), Zbornik Odsjeka za po-vijesne znanost Zavoda za povijesne i drutvene znanosti HAZU, sv. 21, Zagreb 2003., str. 152-158; isti,esnaestostoljetna hrvatska raseljenika kriza, str. 766-769; isti, Prozopografska analiza tetamen-ta, str. 408-410 i u tim djelima navedenu literaturu.

005 Jurkovic.p65 06. 12. 07, 23:11177


26/29


178

nata, pa stoga i ne ude razdoblja u kojima su Petar i sin mu Ivan bili prisiljeni boriti

se i orujem sa suparnicima za darovane im posjede.123 Model gravitacije pak razrje-ava pitanje osnovne namjere raseljenih Kruia; ouvanje privilegiranog statusa,dakle, vrlo konzervativnog tipa migracija. Gravitacijski model u sluaju Kruia, uosta-lom kao i svih ostalih hrvatskih plemenitih raseljenika, i nije bio iskljuivo vezan zakratku ili dugu udaljenost, jer je kompletan neokupirani teritorij Hrvatsko-UgarskogaKraljevstva zapravo bio mjestom na kojemu raseljenim plemiima pitanje njihovogdrutvena statusa nije bilo pod znakom upitnika.124 Upravo su zato Kruii na koncui zavrili u Gornjoj Ugarskoj te u okolici Pouna.125

Dugotrajno ratno stanje na istomu teritoriju i zahuktali proces iseljavanja prisililisu Petra Kruia da djeluje kao prognanik, dakle silom raseljeni plemi, od samih

poetaka njegova ukljuivanja u ratnu svakodnevicu Kraljevine Hrvatske, koja je naprijelomnici 15. u 16. stoljee postala uarenom Granicom dvaju svjetova, s Balkananadiruega islamskog i defenzivnoga srednjoeuropskog katolikog. Za Kruia je,kao i za veinu hrvatskih plemia, jedini nain otpora i opstanka na ostacima Kraljevst-va bio ukljuiti se u sustave vojne obrane organizirane na novim temeljima profe-sionalizmu i novoj teritorijalnoj organizaciji.126 No, da bi ti temelji bili postavljeni,moralo se preivjeti krizno razdoblje preobrazbe iz korvinskoga protuosmanskogobrambenog sustava u habsburki sustav Vojne krajine. Nemjerljiv doprinos je tojprobrazbi svojim djelovanjem na najjunijemu dijelu hrvatskoga obrambenog susta-va pruio upravo Krui, otac senjskih uskoka, koji je ne gledajui na staleke raz-like primao u redove svojih postrojba sve potencijalne branitelje.127 Mobilnost je drut-va, osobito takva vertikalna mobilnost, poivala u svojoj sri na zadatku obrane Kraljevst-va, pa su se drutveni odnosi ve za Kruieva ivota mijenjali i, pokazalo se, izgradi-li upravo na tom temelju. Za njegova mu je ivota krug najuih suradnika jo uvijekbio sastavljen od plemia njemu sline sudbine, ali popularnost meu obinim pu-kom na prostoru od Lupoglava pa sve do Klisa rasla je zbog njegove ustrajne i ne-

123 O primjenjivosti modela intervenirajuih prilika i nesmiljenoj konkurenciji meu raseljenicima kojaje zavladala sredinom XVI. stoljea v. Jurkovi, The Fate of the Croatian Noble Families, str. 210-215;isti, esnaestosto

Documents

Ivan Jurković – „Velik i osobit razbojnik“ u službi pape- Petar Kružić, kapetan najjužnijeg dijela protuosmanskog obrambenog sustava Hrvatske