ITS2 Prirucnik V5.2

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Sveuilite u Zagrebu

Zavod za inteligentne transportne sustave doc.dr.sc. Sadko Manduka, dipl.ing.el.

INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI 2

Izabrana poglavlja

Zagreb, lipanj 2010.

Inteligentni transportni sustavi 2 1/125 Izabrana poglavlja

doc.dr.sc. Sadko Manduka Zavod za ITS Fakultet prometnih znanosti

SADRAJ:

1. UVOD

2

2. RAZVOJ INTEGRALNIH I INTEROPERABILNIH RJEENJA INTELIGENTNIH TRANSPORTNIH SUSTAVA

3

3. PLATFORME ZA KOMPLEKSNE SENZORSKE, KOMUNIKACIJSKE I UPRAVLJAKE SUSTAVE

24

4. INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI I UPRAVLJANJE KRIZAMA

35

5. PRIMJENA INFORMACIJSKO KOMUNIKACIJSKIH TEHNOLOGIJA (ICT) U UPRAVLJANJU KRITINOM INFRASTRUKTUROM

44

6. CJELOVITO UPRAVLJANJE PROMETOM INTEGRACIJOM RAZLIITIH ITS PODSUSTAVA

52

7. UPRAVLJANJE IVOTNIM CIKLUSOM ITS APLIKACIJA

101

8. LITERATURA 125



1. UVOD

U ovom priruniku Inteligentni transportni sustavi 2, prikazana su izabrana poglavlja koja se odnose na program kolegija istoga imena, koji se dri na diplomskom studiju Inteligentnih transportnih sustava na Fakultetu prometnih znanosti Sveuilita u Zagrebu. U priruniku su obraene slijedee programske cjeline: RAZVOJ INTEGRALNIH I INTEROPERABILNIH RJEENJA INTELIGENTNIH TRANSPORTNIH SUSTAVA, PLATFORME ZA KOMPLEKSNE SENZORSKE, KOMUNIKACIJSKE I UPRAVLJAKE SUSTAVE, INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI I UPRAVLJANJE KRIZAMA, PRIMJENA INFORMACIJSKO KOMUNIKACIJSKIH TEHNOLOGIJA (ICT) U UPRAVLJANJU KRITINOM INFRASTRUKTUROM, CJELOVITO UPRAVLJANJE PROMETOM INTEGRACIJOM RAZLIITIH ITS PODSUSTAVA te UPRAVLJANJE IVOTNIM CIKLUSOM ITS APLIKACIJA. Svrha ovog prirunika je prikazati neke od mogunosti primjene pristupa inteligentnih transportnih sustava u razliitim podrujima. Koritena su najnovija dostignua u ovom podruju u svijetu, kao i neki primjeri primjene u Republici Hrvatskoj.

U Zagrebu, lipanj 2010.

doc.dr.sc. Sadko Manduka



2. RAZVOJ INTEGRALNIH I INTEROPERABILNIH RJEENJA INTELIGENTNIH TRANSPORTNIH SUSTAVA

2.1. TLS sustav

TLS - "Technische Lieferbedingungen fr Streckenstationen" (Tehnike specifikacije za cestovne stanice), njemaka je arhitektura za opremu prometnica, prije svega namijenjenu brojanju i kontroli prometa. To je jedna od uspjeno primijenjenih ranih ITS arhitektura. Osnovna ideja TLS bio je definirati funkcionalne grupe za opremu cesta, koncentratora podataka, pomonih i glavnih kontrolnih centara i dr, a kako bi se standardizirala suelja i komunikacijski protokoli. Na taj nain oprema razliitih dobavljaa napravljena je kompatibilnom. Vano je istai da se ovim standardom definiraju i primopredajni testovi, a kako bi se omoguilo transparentno nadmetanje kod ugovaranja izgradnje ovih sustava na prometnicama. Osim toga, na ovaj nain mogue je bolje pratiti i rad samog sustava. TLS arhitektura se danas primjenjuje ne samo u Njemakoj, nego i u Austriji i nekim srednje-istonim europskim zemljama. Svi su oni lanovi TLS radne skupine.

Slika 1 Arhitektura TLS-a

2.2. Povijest TLS-a

Prvo preliminarno izdanje izalo je 1988. godine sa sadrajem koji definira nain



prikupljanja prometnih podataka. Ovo izdanje je nadopunjeno 1990. godine s dodatnim tehnikim znaajkama koje pokrivaju podruje komunikacija. Izdanje iz 1993. je prvo potpuno izdanje, koje postaje obvezno za cestovnu oprema za upravljanje prometom. Finalna verzija je definirana 2002. godine, a priprema novog izdanje je od 2005. Na slici 2 dan je prikaz jedne tipine implementacije TLS arhitekture na dijelu cestovne dionice.

2.3. Definiranje podruja zahvata standarda i funkcijske grupe

Zahtjevi za "TLS" standard za opremu namijenjenu brojanju i kontroli prometa obuhvaaju sljedee zadae:

1. prikupljanje podataka o prometu i meteorolokih podataka u lokalnoj cestovnoj stanici,

2. prikupljanje (koncentracija) prometnih podataka iz razliitih cestovnih stanica u jedan Centar za kontrolu prometa,

3. oprema se koristi za kontrolu prometa preko promjenljivih prometnih znakova (VMS),

4. informacije se mogu dopuniti informacijama iz policije i drugih tijela dravne vlasti, 5. sustav za arhiviranje slui kao sredstvo za dobivanje podataka o prometu u

statistike svrhe (povijesni podaci o prometu), 6. emitiranje svih relevantnih informacija preko radio postaja, 7. prilagodba sustava za mogunost daljnjih proirenja.

Na slici 3. prikazana je tipina TLS mrena toplogija.



Slika 2 Primjer implementacije TLS-a

Slika 3 Tipina TLS mrena topologija



TLS globalna arhitektura se zasniva na tkz. funkcijskim grupama (FG), koje definiraju vrstu i namjenu ureaja za obradu informacija te njihovu prezentaciju. Temeljne funkcijske grupe (FG) u okviru TLS su:

FG 1: Prikupljanje podataka o prometu (Traffic data acquisition) FG 2: Podaci o osovinskom optereenju (Axle load data) FG 3: Podaci o okoliu (Environmental data acquisition) FG 4: Promjenljivi znakovi (Variable message sign and variable direction sign

control) FG 6: Operativne poruke i upravljanje (Operational messages and control) FG 7: Upravljanje sustavom (System management) FG 8: Speed control systems

Na slici 4 prikazan je primjer strukture upravljakog podcentra za sluaj upravljanja VMS-om kao dijelom TLS pristupa.



Slika 4 Struktura podcentra za upravljanje VMS-om kao dio TLS-a



2.4 Opis sustava

2.4.1 Razine sustava Zbog prostornog rasporeda mree magistralnih cesta i zbog razliitih nadlenosti cestovna mrea se mora podijeliti u pojedine regionalne mree. Kako bi se omoguila obrada oekivane koliine podataka, pojedine regionalne mree opet treba podijeliti u pojedine nie hijerarhijske razine (tabela 1). Odreivanje funkcija i suelja cestovnih stanica treba pri tome omoguiti fleksibilnu prilagodbu stvarnim potrebama.

Prometnoj raunarskoj centrali ( Verkehrsrechnerzentrale -VRZ) su podreene podcentrale (Unterzentralen -UZ), a njima pak su podreene lokalne cestovne stanice (Streckenstationen -SS). Svaka cestovna stanica dobiva jedan upravljaki modul (Steuermodul -SM), koji opsluuje razliite E/A koncentratore (sabirnike) (E/A-Konzentratoren -EAK). E/A ) = Ulaz/Izlaz Prometna raunarska centrala komunicira sa pridruenim podcentralama preko daljinske sabirnice, podcentrala komunicira sa upravljakim modulima cestovnih stanica preko samostalnih sabirnica , a razliiti ureaji za snimanje i izlaz podataka u cestovnoj stanici komuniciraju sa upravljakim modulom preko lokalne sabirnice. Podcentrale se postavljaju radi odvijanja prijenosa podataka za zatvorene dijelove mree i za upravljanje ureajima promjenjivih znakova, ako takvi postoje. Podcentrala se postavlja unutar prikljuenog dijela mree (npr. u upravi autoceste ili telekomunikacijskoj upravi) ili u prometnoj raunarskoj centrali.

Slika 5 Izgled cestovne stanice



Tabela 1: Hijerarhijska podjela ugradbenih sklopovskih skupina. Razina Ureaj Smjetaj 1 Prometna raunarska centrala (VRZ) Sredinja toka u mrei

autocesta jedne savezne zemlje

2 Podcentrala (UZ) slui, npr., za upravljanje ureaja promjenjivih prometnih znakova i za odvijanje prijenosa podataka u zatvorenim dijelovima mree

Npr. uprava za ceste ili u prometnoj raunarskoj centrali

3 Upravljaki modul (SM) i sustav prijenosa lokalnih cestovnih stanica

Cestovna stanica

4 Ureaji za snimanje i izlaz podataka (DEG/DAG) za lokalno agregiranje podataka, vrednovanje podataka, odnosno za predavanje parametara i izvrnih naloga.

Cestovna stanica

Ureaji na razinama 3 i 4 (upravljaki modul i ureaji za snimanje i izlaz podataka) su u pravilu smjeteni na dionici u zajednikom rasklopnom ormaru cestovne stanice. Ureaj podcentrale (razina 2) ima veoma vanu funkciju. On izmeu ostalog slui saimanju podataka i smanjenju potrebne koliine podataka za prijenos, to je kod nekih primjena kritina situacija. Iz podcentrala se isto tako upravlja i ureajima promjenjivih prometnih znakova, ako ih ima na danoj poddionici.

2.4.2 Raspodjela funkcija

Svaka od gore navedenih razina mora ispuniti posebne zadae. Funkcije treba meusobno uskladiti i rasporediti tako da koliina podataka za prijenos ne prelazi kapacitet prijenosa. Na prvu sljedeu razinu se uvijek predaju samo oni podaci koji su potrebni na toj razini. Valja predvidjeti da svaka via razina odreuje koje podatke treba prenositi (fleksibilni sustav).

Zadaci koji su predvieni na razinama sustava prometne raunarske centrale i podcentrale opisani su u podsjetnom listu za opremu prometnih raunarskih centrala i podcentrala.



Na razinama 3 i 4 cestovnih stanica smjetene su sljedee glavne funkcije:

UPRAVLJAKI MODUL (SM) - Upravljanje razmjenom podataka izmeu podcentrale i E/A koncentratora

(sabirnika). - Upravljanje odzivnim ritmom i postupkom prijenosa za E/A koncentratore

(sabirnike) na lokalnoj sabirnici.

E/A koncentrator (sabirnik) (EAK) - Snimanje i agregiranje podataka o prometu ili okolini iz prikljuenih senzora. - Retransmisija upravljakih naloga do promjenjivih prometnih znakova - Nadzor funkcija i dojave stanja.

Ove se glavne funkcije nastavno opisuju u detalje.

Slika 6 Prikaz koritenja VMS-a



2.5. Prijenos podataka

Za prijenos podataka izmeu cestovnih stanica i podcentrala u pravilu je na raspolaganju par ila BAB cestovnog dojavnog kabla, kojim se podaci mogu prenositi u oba smjera (poludupleksni rad) sa 1.200 Bit/s (osnovni pojas prema CCITT V23, bez pomonog pojasa). Ako u pojedinom sluaju kvaliteta prijenosa nije za to dostatna, potrebno je na odgovarajui nain doratiti kabel, odnosno pripadajue ureaje. Pojedinosti o zahtjevima prijenosa podataka regulirane su u dijelu III, poglavlje 14. Upuuje se i na planska naela Mrea prijenosa podataka za prometno tehniku obradu informacija saveznog ministra za promet.

Prijenos podataka unutar cestovne stanice odvija se uz pomo spoja sabirnicom, koji je izveden kao dvoini vodi prema standardu RS 485 (lokalna sabirnica).

Zbog ogranienih kapaciteta prijenosa samostalne sabirnice postoje ogranienja broja cestovnih stanica na jednoj samostalnoj sabirnici. U tom smislu se daju preporuke.



2.6. Uvjeti za cestovne stanice

Svojstva opisana u Tehnikim dobavnim uvjetima za cestovne stanice (TLS) valja shvatiti kao uvjete koji moraju biti ispunjeni kod implementacije odgovarajuih funkcionalnih svojstava. Funkcionalna svojstva su razvrstana u takozvane funkcionalne grupe.

Opremanje pojedinih komponenti ureaja pojedinim funkcionalnim grupama ovisi o zadacima. Funkcionalna grupa FG 254 mora uvijek biti instalirana.

Pojedina svojstva unutar pojedinih funkcionalnih grupa se takoer izvode ovisno o zadatku ili ureaju. Ta su svojstva u Tehnikim uvjetima oznaena kao opcijska.

Kako bi se jednoznano utvrdila traena radna sposobnost ureaja prema Tehnikim uvjetima, valja postupati na sljedei nain:

U popisu konfiguracije ureaja najprije se moe odabrati koje su funkcionalne grupe potrebne. Drugi korak je utvrivanje potrebnih opcijskih svojstava u prethodno odabranim funkcijskim grupama. Ako se ispunjavaju slobodna polja u Tehnikim uvjetima, to treba dogovoriti sa nalogodavcem prije izvedbe, To vrijedi i kod upotrebe telegrama specifinih za pojedine proizvoae. Isto vrijedi i za implementaciju dodatnih uinaka ili telegrama.

Slika 7 Ugradnja petlje



2.7. Definicije koritene u TLS-u

Pozivni smjer / odzivni smjer U svrhu jednostavnijeg oznaavanja smjera obavijesti u mrei ovdje se smjer prema dolje u hijerarhiji (npr. od podcentrale prema upravljakom modulu) oznaava kao pozivni smjer, a na isti nain smjer prema gore u hijerarhiji (npr. od upravljakog modula prema podcentrali) oznaava se kao odzivni smjer.

Osovinski teret Vrijednosti (optereenja) izmjerene za jednu osovinu kod snimanja dinamikog osovinskog tereta cestovnih vozila.

Ureaj za snimanje osovinskog tereta (dinamiki) Ureaji mjere optereenja pojedinanih kotaa cestovnih vozila koji djeluju na kolniki zastor tijekom vonje. Izmjerena optereenja sastavljena su od statike teine i dinamikih komponenti koje nastaju zbog vonje (doprinos mjernim pogrekama). Iz mjernih vrijednosti mogu se izvesti zakljuci o statikoj teini i pretovarivanjima vozila ili njegovih osovina. Oni mjere osovinski teret, teret osovinskih grupa (dvostruke i trostruke osovine) i ukupne teine. Za potrebe prometne statistike ovi ureaji daju i druge karakteristine veliine, kao to su detaljna klasifikacija vozila, brzine i standardno snimljeni prometni podaci.

Teret osovinskih grupa Vrijednosti (optereenja) za osovinske grupe (dvostruke ili trostruke osovine) izmjerene pri dinamikom snimanju osovinskog tereta cestovnih vozila.

Automatsko brojno mjesto za trajno brojanje (toke trajnog brojila) Automatska trajna brojna mjesta su mjerni presjeci iji se podaci u prvom redu obrauju za statistike svrhe, a ne iskljuivo za ocjenu aktualne prometne situacije. Statistiki podaci u praliu trebaju biti spremljeni na nositelje podataka u prometnoj raunarskoj centrali ili u podcentrali. Cestovne stanice automatskih trajnih brojnih mjesta naelno se ne razlikuju od ostalih cestovnih stanica, ali moraju biti u stanju provoditi diferenciraniju klasifikaciju vozila u najmanje 5+1 klasa vozila.

Nalog



Upute iz sastavnih dijelova sustava nadreene hijerarhijske razine dijelovima sustava podreene hijerhijske razine za izvoenje neke operacije.

Skupni kanal (Clusterkanal) Skupni kanal (Clusterkanal) je dodatni E/A kanal E/A koncentratora (sabirnika) koji po potrebi treba dodatno predvidjeti. Njime se prorauju zajednike funkcije skupine E/A kanala.

Slika 8. Centar upravljanja prometom

Kanal krajnjih naprava (terminala) za podatke (Daten-Endgerte-Kanal (DE)) DE je logina adresa najmanje jedinice koja prima ili odailje informacije. Njegov fizikalni ekvivalent oznaava se kao E/A kanal i to moe biti, npr. dvostruka petlja za vozni trak odnosno detektorska ugradna skupina ili pojedinani osjetnik promjenjivog prometnog znaka.

Ureaj za snimanje i izlaz podataka (DEG/DAG) Kao ureaji za snimanje i izlaz podataka oznaavaju se E/A koncentratori (sabirnici) i njima podreene hardware jedinice (npr. detektor s induktivnim petljama i E/A koncentrator (sabirnik) koji sadri ukljuivanje obrade i sakupljanja).

DE-Dojava kvara/pogreke



DE-dojava kvara/pogreke je obavijest koja oznaava momentalno funkcioniranje, odnosno momentalne smetnje u funkcioniranju kanala krajnjih naprava za podatke, odnosno E/A koncentratora.

Dirigent Dirigent je EAK (E/A sabirnik) koji pomou vlastitog upravljakog programa moe ukljuivati SUB-mreu sa razliitim poprenim presjecima prikaza.

Dinamika vaga osovinskog tereta Ureaj za mjerenje dinamikog osovinskog tereta. Vage za osovinski teret koriste se u razliite svrhe (npr. isti ureaji za vaganje osovinskog tereta, selektivni ureaji za vaganje za kontrolne toke, ureaji za vaganje koji se mogu badariti). Ovisno o postavljenom zadatku, potrebna tonost odnosno mogunost badarenja moe se postii odgovarajuom izvedbom senzora, konfiguracijom senzora i brzinom prelaenja vozilom.

E/A-kanal E/A-kanal je fizikalna oznaka za najmanju jedinicu koja prima ili daje informacije. Na E/A kanal djeluje se preko njegove logine adrese, DE (kanala krajnjih naprava za podatke). E/A-kanal ine, primjerice, pojedinani detektori s petljama voznog traka ili pojedinani osjetnik promjenjivog prometnog znaka.

E/A-koncentrator(sabirnik) (EAK) E/A-koncentrator (sabirnik) je hardverska jedinica koja je preko lokalne sabirnice spojena sa upravljakim modulom. EAK sadri jedan ili vie E/A kanala. E/A koncentrator nije identian funkcionalnoj grupi FG, jer on oznaava hardversku jedinicu, dok je FG logika jedinica.

Pojedinani telegram (Einzeltelegramm) Pojedinani telegram je dio okteta (bajta) podataka OSI-7-bloka koji sadri podatke jedne funkcionalne grupe (FG). Pojedinani telegram se sastoji od glave (zaglavlja) duljine 5 okteta (bajta) i opcijski razliitog broja DE blokova varijabilne duljine. U pojedinani telegram ne spadaju ope zaglavlje telegrama sa brojem vora i bajtom broja (Anzahlbyte) pojedinanih telegrama.



Daljinska sabirnica Daljinskom sabirnicom oznaava se razina prijenosa na kojoj su prometne raunarske centrale povezane sa podcentralama.

Funkcionalna grupa (FG) Funkcionalna grupa je logiki elemenat adresiranja. Ona obiljeava grupe ulaznih i izlaznih kanala (DE) koji predstavljaju istu vrstu izvora podataka, odnosno prijemnog mjesta podataka.

Ukupna teina Ukupna teina cestovnog vozila koja se kod dinamikog snimanja osovinskih tereta izraunava zbrajanjem osovinskih tereta u ukupnu teinu.

Identifikator (Identifier) Identifikator (oznaiva) je sastavni dio telegrama podataka kojim se oznaava vrsta njegovog sadraja.

Samostalna sabirnica Samostalna sabirnica je oznaka za razinu sabirnice na kojoj su podcentrale povezane sa cestovnim stanicama.

ISO International Standards Organizations

ISO/OSI-Referentni model Referentni model definira koje funkcije se pojavljuju u kojim vezama u komunikaciji, te time kao samostalan standard koji sam ne sadri upuivanja na druge standarde, ima karakter funkcionalne zadane vrijednosti za druge standarde, npr. za IEC-60 870.

vorovi "vorovi" je opi pojam za jedinice koje meusobno komuniciraju unutar mree prijenosa. Cestovna stanica, podcentrala i prometna raunarska centrala su svaka po jedan vor mree prijenosa.

Sredstvo komunikacije



U ovom kontekstu su sredstva komunikacije ureaji za komunikaciju sa sudionicima u prometu (npr. promjenjivi prometni znakovi, promjenjivi putokazi, radiosvjetionici).

Kratkotrajni podaci Kratkotrajni podaci su lokalni podaci o prometu koji odraavaju momentalno stanje prometa temeljem odabranih karakteristinih veliina. Oni u prvom redu slue kao ulazni podaci za upravljake modele ureaja za reguliranje prometa i najee se snimaju u vremenskim intervalima od jedne minute. Kratkotrajni podaci se ne koriste u statistike svrhe.

Dugotrajni podaci Dugotrajni podaci su lokalni podaci o prometu koji se snimaju prvenstveno za statistike svrhe. Oni se snimaju u vremenskim intervalima od najmanje jednog sata i ne koriste se u upravljakim modelima ureaja za reguliranje prometa.

Logina shema adresiranja Logina shema adresiranja tvori jedinice adrese koje se odnose na funkcionalne grupe. Za loginu shemu adresiranja je irelevantno gdje su logine jedinice adresiranja fizikalno rasporeene.

Lokalna sabirnica Kao lokalna sabirnica oznaava se razina sabirnice na kojoj su upravljaki moduli cestovnih stanica povezani sa E/A koncentratorima (sabirnicima) (interna sabirnica cestovnih stanica).

LVE (Lokalno snimanje podataka o prometu ) Lokalno snimanje podataka o prometu.

Master Master je centralna stanica koja upravlja tokom podataka prikljuenih hijerarhijski podreenih nesamostalnih ureaja (Slave= nesamostalni ureaj, ureaj pod kontrolom). Primjeri: u odnosu prometna raunarska centrala podcentrala prometna raunarska centrala je master, a podcentrala je Slave; u odnosu podcentrala cestovna stanica podcentrala je master, a cestovna stanica je Slave).



Dojava Dojava je obavijest iz sastavnih djelova sustava podreene hijerarhijske razine sastavnim dijelova sustava nadreene hijerarhijske razine.

Mjerni interval Mjerni interval je vrijeme tijekom kojeg se u cestovnoj stanici sakupljaju podaci prije nego ih podcentrala pripremi za poziv. Duina mjernog intervala je fleksibilna; podcentrala odreuje duinu mjernog intervala i o tome obavjetava cestovnu stanicu. Time postoji mogunost vremenskog sinkroniziranja mjernih podataka. Fleksibilnost mjernog intervala omoguava da se podaci cestovnih stanica pozivaju u razliitim pozivnim ritmovima, ovisno o prioritetu.

OSI Open Systems Interconnection (Komunikacija otvorenih sustava) oznaava sustave u kojima ureaji razliitih proizvoaa rade zajedno i meusobno komunciraju (usp. ISO/OSI referentni model).

Parametri Parametri su veliine koje odreuju funkciju pojedinih DE (kanala krajnjih naprava za podatke) (npr. agregiranje podataka ili ukljuivanje promjenjivih prometnih znakova).

Fizikalna shema adresiranja Fizikalnu shemu adresiranja odreuju ugradne skupine hardwarea i njihova struktura.

Primar (Primary) Vidi: Master

Primitive Primitive tvori nedjeljivu kombinaciju prijenosnih telegrama izmeu Mastera i Slave-a za pozivanje, odnosno predavanje podataka.

Protokol Protokol je cjelina regulacija za komunikaciju izmeu partnera sustava.

Teret kotaa



Vrijednosti (optereenja) izmjerene kod dinamikog snimanja osovinskog tereta cestovnih vozila za kotae jedne strane vozila (jednostruki ili dvostruki kotai) na jednoj osi.

Sekundar (Secondary) Vidi: Slave

Senzor Senzori su osjetnici (mjerni pretvornici) za snimanje karakteristinih veliina prometa ili drugih utjecajnih veliina (npr. vidljivost, oborine, stanje kolnika i sl.).

Slave Slave je stanica koja je u hijerarhiji podreena masteru. (Primjeri: u u odnosu prometna raunarska centrala podcentrala podcentrala je Slave, a prometna raunarska centrala je master; u odnosu podcentrala cestovna stanica cestovna stanica je Slave,a podcentrala je master).

Upravljaki modul (SM) Upravljaki modul je sredinja ugradna skupina cestovne stanice koja odvija razmjenu podataka izmeu E/A koncentratora (sabirnika) i podcentrala.

Cestovna stanica (Streckenstation - SS) Cestovna stanica je ureaj na cesti koji snima podatke, lokalno ih sakuplja i/ili ukljuuje promjenjive prometne znakove ili sl. (strukturalni ustroj vidi Dio V slika 1).

SUB-EAK E/A sabirnik koji u SUB-mrei kojom upravlja dirigent slui za upravljanje jednog presjeka prikaza.

SVE (Streckenbezogene Verkehrsdatenerfassung) Snimanje podataka o prometu koje se odnosi na cestu (dionicu).

Upravljanje sustavom Upravljanje sustavom je oznaka za onaj dio inteligentne ugradne skupine koji izvodi interne funkcije u sustavu. To je, primjerice, samonadzor (prepoznavanje pogreaka,



generiranje telegrama pogreaka), dodjela adresa (DE), upravljanje internim satom, upravljanje parametrima koji se mogu projektirati, itd.

Telegram Telegram je formatirani prikaz naredbi i dojava.

Pretovarivanje i vrste pretovarivanja tekih teretnih vozila Pretovarivanje osovina, grupa osovina ili ukupne teine izmjereno kod dinamikog snimanja teine cestovnih vozila. Kao osnova za usporedbu slui tabela pretovarivanja cestovnih vozila koja se oslanja na Uredbu o dozvoli vonje u cestovnom prometu Savezne Republike Njemake (STVZO).

Podcentrala (UZ) Podcentrala je razina sustava izmeu prometne raunarske centrale i cestovnih stanica sa koje se upravlja snimanjem i prijenosom podataka kao i izlazom podataka, s koje se intervenira u proces prometa i nadzire sustav upravljanja. Podcentrale rastereuju prometne raunarske centrale i puteve prijenosa podataka i jame veu raspoloivost ureaja vodova. Podcentrale su potrebne i za upravljanje ureajima promjenjivih prometnih znakova.

VBA (Verkehrsbeeinflussungsanlage) Ureaj za regulaciju prometa.

V-sabirnica Direkna veza izmeu EAK (E/A koncentrator (sabirnik)) navoenja (aktiviranja) promjenjivog prometnog znaka i V ureaja.

V-ureaj Ureaj za kontrolu brzine koji se koristi za kontrolu brzine u podruju ureaja za regulaciju prometa.

V-Suelje Logino i/ili fizikalno suelje izmeu E/A koncentratora (sabirnika) navoenja promjenjivog prometnog znaka i V-ureaja.



Slika 9. Struktura prometnih upravljakih algoritama

Prometna raunarska centrala (Verkehrsrechnerzentrale - VRZ) Prometna raunarska centrala je sredinja uklopnica voenja (Leitwarte) iz koje se nadzire rad sustava voenja prometa na autocestama u pravilu itave jedne savezne zemlje. Iz prometne raunarske centrale se moe intervenirati i u rad ureaja promjenjivih prometnih znakova kojima upravljaju podcentrale.

Promjenjivi tekstualni prikazi Promjenjivi tekstualni prikazi su natpisi upozorenja sudionicima u prometu koji se iz centrale mogu oblikovati u bilo koji tekst.

Promjenjivi prometni znakovi (Wechselverkehrszeichen - WVZ) Promjenjivi prometni znakovi su prometni znakovi koji se po potrebi mogu prikazati, mijenjati i ukidati. Promjenjive prometne znakove daju davai promjenjivih znakova (Wechselzeichengeber - WZG) koji mogu prikazati po jedan promjenjivi prometni znak iz svoje zalihe promjenjivih prometnih znakova.



Promjenjivi putokazi (Wechselwegweiser - WWW) Promjenjivi putokazi su promjenjivi prometni znakovi koji vozaima prenose informacije o rutama vonje.

Slika 10 Promjenjivi putokazi



Ureaj promjenjivog prometnog znaka (Wechselverkehrszeichenanlage - WVA) Naziva se i ureajem za regulaciju prometa (Verkehrsbeeinflussungsanlage - VBA).

Davai promjenjivih znakova (Wechselzeichengeber - WZG) Davai promjenjivih znakova su ureaji kojima se vozaima daju promjenjivi prometni znakovi. Za upravljanje davaa promjenjivih znakova se ovdje definira da je dava promjenjivih znakova ureaj, odnosno dio ureaja, koji u jednom trenutku moe prikazati samo jedan sadraj. Stoga se svaki dio davaa promjenjivih znakova koji moe prikazivati informacije fizikalno neovisno o drugom dijelu smatra posebnim davaem promjenjivih znakova.

Primjeri: Dva prostorno integrirana davaa promjenjivih znakova, koji npr. mogu prikazati znak upozorenja i dodatni tekst smatraju se dvama davaima promjenjivih znakova.



3. PLATFORME ZA KOMPLEKSNE SENZORSKE, KOMUNIKACIJSKE I UPRAVLJAKE SUSTAVE

1. UVOD

Upravljanje incidentnim situacijama je koordiniran skup aktivnosti kojim se pomae unesreenima, uklanjaju vozila i normalizira prometni tok nakon nastanka prometne nezgode ili druge incidentne situacije (kvar vozila, guma, itd.). Ovaj novi pristup definiran je kao dio inteligentnih transportnih sustava (ITS). ITS se moe definirati kao holistika, upravljaka i informacijsko-komunikacijska (kibernetska) nadgradnja klasinog sustava prometa i transporta kojim se postie znatno poboljanje performansi, odvijanje prometa, uinkovitiji transport putnika i roba, poboljanje sigurnosti u prometu, udobnost i zatita putnika, manja oneienja okolia, itd. Sutinu ITS-a ine sustavna upravljaka i informatiko-komunikacijska rjeenja ugraena u mrenu infrastrukturu, vozila, upravljake centre i razliite komunikacijsko-raunalske terminale. Brzi koordiniran odziv policije i drugih hitnih slubi (prva pomo, vatrogasci, itd.) kljuni su zahtjevi pri nastanku prometnih nezgoda ili drugih incidentnih situacija na prometnicama. Sustav upravljanja incidentnim situacijama (IMS Incident Management System) usko je vezan s drugim podsustavima upravljanja prometom u gradu (Urban Transport and Traffic Management), odnosno drugim podsustavima. Spaavanja stradalih u prometnim nezgodama RSIM (Rescue Service Incident Management) predstavlja jednu od traenijih implementacija ITS-a u razvijenim zemljama. Nakon nastanka nezgode iz vozila se aktivira signal (aktiviranjem zranog jastuka ili runo) i alje do RSIM centra. Pozicija vozila se precizno utvruje preko globalnih satelitskih pozicijskih/navigacijskih sustava. Sustavi automatskog praenja i davanja prioriteta omoguuju najbliem vozilu da najkraom rutom doe do mjesta nezgode. Ostali uesnici u prometu se informiraju preko drugih komunikacijskih kanala, a u ovom radu posebno je ukazano na mogunost primjene SMS elijskog emitiranja.

Proces IMS ima etiri sekvencijalne faze prikazane na slici 1. Detekcija je prostorno vremensko odreivanje incidentne situacije, verifikacija je odreivanje tipa i lokacije. Sve do pojave naprednih ITS rjeenja dominantan nain detekcije bile su redovite policijske ophodnje. Prometna policija u pravilu koordinira aktivnosti i komunikacije do "raiavanja" situacije.



Detekcija Odziv Raiavanje Obnavljanje

Nastanak incidentne situacije

Verifikacija incidentne situacije

Odziv na incidentnu situaciju

Incidentna situacija

raiena

Prometni tok vraen u normalu

Slika 1. Osnovne faze sustava upravljanja incidentima

Implementacija suvremenih IMS-a umanjuju negativne posljedice kao to su ekanja, prometna zaguenja i sekundarno izazvane prometne nezgode. Brzi dolazak medicinske pomoi odluujui je za spaavanje ivota teko stradalih. GIS tehnologije i ekspertni sustavi za donoenje odluka ukljueni u ITS omoguuju tonu detekciju, brz odziv i bolju koordinaciju razliitih organizacija ukljuenih u IMS.

Diljem svijeta, penetracija mobilnih komunikacija ubrzano raste; razine od 80% i vie nisu vie iznimke. Iako je u mnogim zemljama konkurencija po pitanju cijena vrlo jaka, ponuai se sve vie usredotouju na diferencijaciji usluga kroz dodanu vrijednost. Klju pruanja uspjenih mobilnih usluga dodane vrijednosti je u pronalaenju prave kombinacije mrenih usluga i sadraja. Jedna takva snana kombinacija sadraja i funkcionalnosti mobilne mree je pruanje usluga temeljenih na lokacijskoj tehnologiji. Cell Broadcast je inovativna mrea funkcionalnost koja se snanije poela razvijati nakon 2000.god. Cell Broadcast omoguava krajnjim korisnicima primanje razliitih vrsta push informacija specifinih u odnosu na njihovu trenutnu lokaciju, i to od vie poiljatelja.

Ova nova tehnologija ima posebne znaajke jer omoguuje veoma brzu reakciju na nastanak incidentnog dogaaja. Na slici 2 je prikazana ovisnost veliine konane tete u ovisnosti o brzini reakcije i ukupnog odziva slubi na pojavu incidentnog dogaaja. Iz slike je vidljivo da se ukupna teta moe znaajno smanjiti ako je brzina odziva unutar prvih pet minuta.



Slika 2. Ovisnost veliine tete o brzini reakcije na incident

2. SUSTAV CELL BROADCAST

Cell Broadcast sustav alje sadraj na mobilne telefone koji se nalaze u odreenom podruju koje odreuje davatelja sadraja. Najmanje podruje na koje davatelj sadraja moe slati sadraj je jedna radio elija, a najvee je kompletna mobilna mrea. Cell Broadcast distribuira informacije u obliku poruke, vrlo sline poznatim SMS porukama. Te poruke mogu biti tekstualne ili u binarnom obliku. Duina poruke Cell Broadcast je izmeu 1 i 15 stranica od 82 okteta (93 znakova). Cell Broadcast distribuira informacije na veliki broj korisnika. Obrada potrebna za distribuciju informacija je potpuno neovisna od broja korisnika koji primaju informacije (odnosno koji su odabrali ih primati). Krajnji korisnik odreuje, koje informacije mu se prezentiraju i da li elji primati taj sadraj. Dostupno je vie od 65.000 kanala (u terminologiji ETSI zvani identifikatori poruka Message Identifiers) svaki odgovarajui odreenoj vrsti informacije.

Korisnik aktivira i deaktivira pojedinano prijem prvih 999 Cell Broadcast kanala. Ostatak kanala mora biti aktiviran po OTA. Osim toga, Cell Broadcast nudi niz jedinstvenih funkcionalnosti kao to su omoguavanje slanja specifinih informacija o lokaciji.



Postavljanje pokrivanja do jedne radio elije - davatelj sadraja odreuje podruje u koje se alje svaka poruka. Osim znaajki rada u realnom vremenu, terminal potreban za primanje Cell Broadcast informacija stalno je kod korisnika, pa ga on moe proitati odmah u trenutku isporuke.

Arhitektura sustava Cell Broadcast daje operatoru potpunu kontrolu nad topologijom mree (u smislu CBS poruivanja), bilo da je rije o GSM mrei ili UMTS mrei. Istodobno omoguava davatelju sadraja rad i pod najveim optereenjem i sloenou mobilne mree i njenim estim promjenama. To se ostvaruje dijeljenjem sustava Cell Broadcast u dvije podkomponente, obino smjetene u dvije domene.

Cell Broadcast centar (CBC) je mreni element u mobilnoj mrei koja alje broadcast poruke na odreene radio elije. CBC kojem u potpunosti upravlja mreni operator, odrava sve relevantne informacije o lokacijama radio elija cell te upravlja optereenjem radio elija.

Jedan ili vie Cell Broadcast entiteta (CBE) su spojeni na CBC i mogu se koristiti lokalno (od strane operatora) i na daljinu (od strane neovisnih davatelja sadraja) za definiranje i slanje cell broadcast poruka. CBE korisnik definira broadcast podruja u geografskim oznakama abstrhirajui ih iz topologije mobilne mree. CBC mapira definicije geografskog podruja dobivenih od CBE entiteta na dotine radio elije.

Koritenjem Cell Broadcast funkcije, krajnji korisnik odabire relevantne informacije istodobno blokirajui sve druge informacije. Primljene Cell Broadcast poruke su prikazane odmah na zaslonu mobilnog telefona, ili kao SMS poruke mogu biti pohranjene u memoriju za kasnije itanje. Korisnik odabire relevantne informacije aktiviranjem tzv. Cell Broadcast kanala (u terminologiji ETSI: Identifikatora poruka Message Identifiers). Od trenutka aktivacija nadalje, terminali e prikazati sve poruke vezane za aktivirane kanale. Cell Broadcast kanali odgovaraju sadraju raznolikog tipa. Cell Broadcast podrava poruke u nekoliko jezika, kodirane u ETSI Default Alphabet i Unicode (UCS2), kao to je definirano u GSM 03,38 Faza 2 +] i [3GPP TS 23,038]. Osim toga, Cell Broadcast informacije mogu se slati u binarnom formatu za obradu pomou aplikacija ureaj-ureaj (machine-to-machine). Niz primjena moe koristiti



prednosti tehnologije Cell Broadcast (ekonomina masovna distribucija, broadcast u skoro realnom vremenu, i broadcast lokacijskih informacija), ukljuujui sljedee primjere:

Prometni informacijski znakovi i panoi na cesti mogu se opremiti s mobilnim prijemnicima koji e se osvjeiti novim tekstom, rasporedima ili drugim podacima preko binarnih (ili alfanumerikih) CB poruka.

Dispeerski sustavi mogu koristiti CB poruke za slanje informacija vozilima na primjer javnih komunalnih usluga, kao to su taksi, policija ili vatrogasci.

Prometne informacije za navigo sustave u stvarnom vremenu jo je jedan primjer emitiranja ureaj-ureaj (u ovom sluaju, slanje navigacijskom sustavu).

Korisnika suelja dananjih mobitela podravaju razliite procedure za aktivaciju Cell Broadcast kanala. Iako proizvoai mobilnih terminala razvijaju i poboljavaju funkcije, iznimno je vano za uslugu davatelja sadraja da se olaka aktivacija CB-kanala. Postoji dva naina za to:

pomou indeks poruke pomou aktivacije putem OTA

Indeks poruka je posebno formatirana CB poruka s kojom se moe odabrati i aktivirati kanale iz izbornika. U sluaju aktivacije putem OTA, daljinsko aktiviranje CB kanala (npr. preko web stranice) mogue je izvesti slanjem binarnog SMS-a (takoer se navodi kao OTA poruke) mobilnom ureaju to aurira SIM-karticu i aktivira CB-kanal. Uz poboljanje korisnikog suelje, aktivacija CB kanala putem OTA moe omoguiti tarifiranje CB usluge (ili njene aktivacija), ako se koriste kanali koji mogu biti aktivirani samo preko OTA naredbi (a ne preko telefonskog korisnikog suelja). Preporuuje se od strane ETSI (ali nije obvezno) da CB kanali vei od 999 ne budu dostupni od mobilnog terminala.

A. Cell Broadcast centar (CBC)

CBC je sredinja toka za distribuiranje CB-poruka GSM mrei i UMTS mrei. Entiteti CBE podnose broadcast zahtjeve centru CBC. Nekoliko entiteta CBE moe biti istovremeno sueljeno sa centrom CBC. CBC e adresirati odgovarajuu elijske kontroleri (BSC u



GSM mrei i RNC u UMTS mrei), koji e zauzvrat osigurati prijenos broadcast poruka od strane odgovarajuih radio elija (BTS u GSM mrei i Node-B u UMTS mrei). Potrebno je naglasiti da radio elije prenose poruke, a nisu izravno povezane na centar CBC, negu su sueljene preko kontrolera elija. CBC podrava niz elijskih kontrolera koji jesu i nisu u skladu s ETSI standardima. Suelja centra CBC prema okruenju centra su opisani u nie navedenim podtokama.

Slika 3. - Shematski prikaz Cell Broadcast sustava.

B. Suelja Cell Broadcast

Suelje CBE-CBC omoguava entitetu CBE pristup funkcijama centra CBC. Suelje prihvaa zahtjeve, obrauje ih i prenosi CBE-u poruke o grekama ili potvrde. Kodiranje poruka (npr. Universal Character Set 2) je transparentno suelju CBE-CBC. CBC centar nudi dva protokola za pristup CBE-u: Protokol koje se temelji na ASN.1 Protokol koje se temelji na HTTP / XML CBE je povezan sa CBC centrom preko LAN mree ili mrenog suelja, kao to su ISDN, protokol X.25 ili Internet. U CBC centru, regulacija propusnosti se izvodi na suelju CBE-CBC. To znai kada CBE premai konfiguriranu maksimalnu propusnost, CBC e usporiti slanje odgovora.



Slika 4. - Arhitektura Cell Broadcast sustava

Sustav Cell Broadcast System istovremeno podrava suelja elijskih kontrolera svih vodeih dobavljaa mrea: Ericsson, Alcatel, Lucent, Motorola, Nokia, Siemens i Nortel. Za izvravanje naredbi dobivenih od CBE-a, CBC centar mora adresirati odgovarajue elijske kontrolere. elijski kontroleri su odgovorni za adresiranje povezanih radio elija. Naredbe za elijske kontrolere su dane s listom elija, identificirajui radio elije ukljuene u naredbi. Kontroler elija je takoer odgovoran za ponavljanje CB-poruke po odreenoj uestalosti. Kada je CB-poruka zaustavljena, kontroler elija izvjeuje o broju emitiranja po radio eliji. ETSI je definirao standard za to suelje (GSM 03,49 i [3GPP TS 25,419]), koji CBC podrava. CBC takoer podrava suelja prema elijskim kontrolerima koja nisu u skladu s ETSI standardima. Budui da elijski kontroleri koji nisu u skladu s ETSI standardima moda ne pruaju istu funkcionalnost kao elijski kontroleri koji su u skladu s ETSI standardima, postoji mogunost da se ne moe koristiti sva funkcionalnost CBC centra. Suelje prema BSC-u je preko X.25 mree, preko X.25 preko E1, ili preko TCP/IP. Koritenjem paralelnih veza, CBC moe adresirati vie BSC-ova istovremeno. Suelje prema RNC-u se temelji na IP. Odgovori elijskog kontrolera mogu mijenjati interno odravane varijable statusa elijih kontrolera i radio elija. CBC ponovo pokuava propale poruke konfigurabilnim brojem puta. Ako nakon tih pokuaja, naredba jo uvijek nije prihvaena, naredba se otkazuje.

CBC centrom se moe daljinski upravljati pomou OMC centra putem web suelja. Funkcije, koje web suelje osigurava, su osnovne funkcije kao to su:

pokretanje i iskljuivanje CBC centra ili njegovih dijelova unoenje osnovnih podataka o sustavu (npr. poloaj jedne radio elije ili koji elijski

kontroler kontrolira odreenu radio eliju)



monitoriranje aktivnosti CBC centra

Iste funkcionalnosti je pruena putem command line tool u samom CBC centru. Dostupno je SNMP suelje za daljinsko monitoriranje alarma.

CBC automatski importira podatke o topologiji GSM mree i UMTS mree (tj. odnosima izmeu radio elija i elijskih kontrolera) pomou alata za importiranje datoteka. Podaci moraju biti prikazani u datotekama, prenesenim koritenjem protokola za prijenos datoteka (poput FTP).

Slika 5. - Alfanumeriko suelje za Cell Broadcast sustav.

Za mreni element kao to je Cell Broadcast centar, karakteristike kao to su raspoloivost i kapacitet su od odluujue vanosti. Ovaj odjeljak opisuje te karakteristike.

- Skalabilnost, CBC mogue je izvoditi CBC na Smart CBS (entry level platformi), ili na dual node Power CBS, pruajui dodatnu redundanciju CBC centru. Meutim, ne postoji put za upgrade od Smart CBS do Power CBS odnosno mogunost njegove nadogradnje.

- Raspoloivost, nekoliko tehnika se koristi u CBC-u za poboljanje raspoloivosti sustava:

1. Tehnika Fail-take-over se koristi u dual-node sustavima: ako jedan vor ispadne drugi e preuzeti. 2. Uz sustav se moe koristiti izvor neprekinutog napajanja (UPS): ako doe do prekida napajanja, sustav e raditi odreeno vrijeme. CBC detektira prekid napajanja i nastavak rada te djeluje na osnovu toga. 3. Disk shadowing: Podaci pohranjeni na jednom disku se kopiraju na drugi, ako doe do pada diska kopija diska e preuzeti. 4. Aplikacijski softvera podrava rolling updates.



5. Promjene u konfiguraciji parametara u CBC-u mogu biti izvreni tijekom rada sustava.

- Recovery CBC-a, kada CBC starta (nakon normalnog shutdown ili nakon oporavka (recovery) iz pogreke), CBC e:

1. Provjeriti postoje li naredbe koje su trebali biti obraene tijekom vremena kada je CBC bio izvan funkcije, a ako su jo uvijek relevantne, CBC e obraditi te naredbe i poslati ih u mreu; 2. Prijaviti log tog dogaaja u system history file (datoteka povijesti sustava).

3. PRIMJENA CBS

A. Emergency Cell Broadcast

Emergency Cell Broadcast su alfanumerike poruke za lokacijski odreeno alarmiranje i poruivanje unutar mobilne telekom. mree. Osnovna namjena je alarmiranje i informiranje graanstva u sluaju velikih prirodnih katastrofa, prometnih, kemijskih ili infrastrukturnih nezgoda, te teroristikih ili drugih sigurnosnih incidenata.

U Japanu od 2008 DoCoMo implementira sustav alarmiranja i poruivanja za opasne vremenske neprilike i upozorenje na potrese pomou cell broadcast servisa. Emergency Cell Broadcast za potrese pri malim vibracija alje upozorenja na mobilne telefone o mogunosti udarnog potres na tim lokacijama i time vri rano upozoravanje, tj omoguuje evakuaciju ljudi sa ugroenih lokaliteta.

Grad New York je 2007 god. pokrenuo projekt crisis text via CB koji je namjenjen ranom upozorenju graana. Tekstualne poruke su ograniene na 60 znakova i slue za hitno alarmiranje uslijed velikih poara ili nesrea.

Indijski operator BSNL uveo je elijsko emitiranje vanih informacija o katastrofama, te za upravljanje kriznim situacijama. Lokacijski temeljene usluge ukljuuju: promet alert servis, hitna sluba, javne sigurnosti i informacije koje se odnose na vremenske prilike. BSNL mobilna mrea u Indiji ima vie od 17,8 milijuna mobilnih korisnika.

Amerika FEMA (Federal Emergency Management Agency) u sklopu odjela za domovinsku sigurnost u SAD-u implementira Emergency Cell Broadcast Network sustave za gradove i do sada ee ugroavana podruja prirodnim katastrofama. Sustav je namjenjen alarmiranju i poruivanju za teroristikih napada ili prirodnih katastrofa kao



to su uragani. Osnovni im je cilj brzi odgovor i informiranje ire javnosti o raznim ugrozama stanovnitva.

B. Prometne informacije u realnom vremenu

Nekoliko operatora i davatelji sadraja razvijaju usluge prometnih informacija u realnom vremenu. Dva osnovna oblika se mogu razlikovati u tim primjenama. Jedna je osnovna verzija u kojoj lokacijske prometne informacije se alju korisnicima i prikau se kao tekstualna poruka na mobilnom ureaju. Naprednija varijanta te usluge je kontinuirano slanje dinamikih informacija o stanju na cestama i njihovo prikazivanje na navigacijskom sustavu. Takav sustav inae radi pomou statikih informacija o cestovnoj mrei i tipinim informacijama o vremenu putovanja. Kada korisnik eli ii od toke A do toke B, sustav obino ukazuje na najbri put. Cell Broadcast poboljava navigacijski sustav, u pozadini, s podacima u realnom vremenu o prometnim uvjetima, tako da moe predloiti alternativnu rutu, kad god je put koji je obino najbri opstruiran primjerice zastojom u prometu u odreenu vremenu.

Slika 6. - Prikaz Cell Broadcast poruke za prometno poruivanje

C. Davatelj Cell Broadcast sadraja

Za davatelje sadraja, Cell Broadcast predstavlja jedinstveni nain distribuiranja (postojeih) informacija velikim grupama korisnika (u krajnjem sluaju: svi korisnici mobilne mree). Spajanjem geografskih informacija s demografskim informacijama, davatelj sadraja moe ciljati odreena podruja na vrlo napredan i uinkovit nain. Podruja se

Traffic congestion. Turn on the E6 - to the south. Attention - Watch out for hard braking!



odabiru putem alfanumerikih oznaka BS ili putem GIS sustava Geographical Information System, te s koritenjem intuitivnog grafikog suelja za upis tekstualnih poruka i parametara. Davatelj usluga moe koristiti unaprijed definirana podruja ili ih definirati na ekranu pomou Geographical Information System. U oba sluaja kompleksna i promjenjiva topologija mobilne mree je davatelju usluga transparentna. Kreirana se poruka (sadraj, podruje i ostali parametri) alje u Cell Broadcast centar (CBC). CBC obrauje navedeni zemljopisne koordinate, odabire relevantne radio elije i alje zahtjev za slanje odabranim kontrolerima elija. Mobilne mree se stalno proiruju s novim radio elijama. Cell Broadcast centar automatski dohvaa aurirane podatke o mrenoj topologiji u predefiniranom vremenu. Novododane elije se odmah koriste i za sve tekue poruke ije broadcast podruje se preklapa s novim elija. Ovaj proces je automatski i transparentan davatelju sadraja.

4. ZAKLJUAK

Reakcije na incidentne dogaaje u realnom vremenu smanjuju materijalnu tetu i ljudske rtve. Takva svojstva imaju sustavi za rano upozorenje, koji omoguuju dislociranje ljudi izvan ugroenih lokacija. Vea sigurnost u odvijanju prometa, smanjenje broja stradalih u prometnim nezgodama i bri odziv urnih slubi predstavljaju najvee koristi od uvoenja ITS-a. Praenje broja i teine posljedica nezgoda prije i nakon uvoenja ITS-a omoguuje relativno objektivnu kvantifikaciju sigurnosnih dobitaka te ublaavanja posljedica ovih dogaaja. Osim u prometnim incidentima, slian postupak i tehnologija moe se primjeniti i u sluajevima ostalih izvanrednih dogaaja, veih nezgoda i katastrofa. Mjerenje postotka redukcije vremena odziva nije izravni pokazatelj dobitaka, no vrlo je znaajan imbenik. Smanjenje vremena odziva bitno utjee na smanjenje smrtno stradalih i sprjeavanje dodatno stradalih nakon poetne prometne (ili druge) nezgode. Sustavi upozorenja na autocestama poboljavaju percepciju vozaa o mjestu nesree i pridonose smanjenju stresa tijekom putovanja. Percepcija sigurnog putovanja nije vezana samo za reduciranje broja nezgoda i njihovih posljedica nego i poveanje percepcije osobne sigurnosti i zatienosti u prometu. Takoer, dinamiko i lokacijski selektivno upravljanje velikim incidentima smanjuje mogunost nekontroliranih procesa (npr. panike kod ljudi). Uvoenjem novih tehnologija sa gore navedenim svojstvima, kao to su Cell Broadcast sustavi, bitno se poveava uinkovitost sigurnosnih sustava u javnom i prometnom sektoru.



4. INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI I UPRAVLJANJE KRIZAMA

1. UVOD

U kontekstu nacionalne ITS arhitekture cilj sigurnosti je da zatiti informacije vezane za transport i transportnu infrastrukturu. Iz tih razloga sigurnosne mjere i pripadni procesi koji zadovoljavaju ciljeve najveeg stupnja imaju vanu ulogu u izgradnji nacionalne ITS arhitekture, [5, 6]. Kako su u dananje vrijeme sve vie zastupljene nove tehnologije u svim segmentima ivota tako se i upravljanje prometom u sve veoj mjeri bazira na koritenju raznih tehnologija. Za odvijanje sigurnijeg i udobnijeg transporta te za poveanje efikasnosti bitno je omoguiti stvarno-vremensko prikupljanje, obradu i daljnje irenje podataka i informacija. Znaenje ITS-a u funkciji nacionalne sigurnosti temelji se na dva kljuna aspekta ITS sigurnosti:

1. Osiguranje ITS-a kao cjeline, a posebno u smislu zatita ITS komunikacije, 2. ITS sigurnosna podruja koritenje ITS-a kako bi detektirali, odgovorili i oporavili

se od sigurnosnih prijetnji.

2. NACIONALNA SIGURNOST KAO FUNKCIONALNO PODRUJE ITS-a

Da bi ITS aplikacija poboljala sigurnost transportnog sustava glavni preduvjet je siguran sam ITS sustav. Slika 3 prikazuje dva kljuna aspekta ITS-a u podruju sigurnosti sa svojim podrujima djelovanja.



Slika 3. Sigurnost u nacionalnoj ITS Arhitekturi

Osiguranje ITS-a podrazumijeva zatitu ITS sustava i meusobne komunikacije izmeu pojedinih dijelova. ITS se sastoji od informacijskih sustava koji se moraju zatititi kako bi ITS aplikacije bile pouzdane i raspoloive. Ovo je bitan aspekt sigurnosti te se odnosi na sve podsustave u nacionalnoj ITS arhitekturi. Kako bi se sprijeilo neovlateno rukovanje koristi se izmeu ostalog dinamiki sustav poruka. U sluaju napada na ITS sustav isti mora biti u stanju javiti drugim ITS centrima da u smislu odgovora i postupka oporavka od tete. Da bi ITS sustavi mogli komunicirati i odgovarati na napade moraju biti dovoljno robusni i sigurni. Sigurnost nije usmjerena samo prema neovlatenom rukovanju podacima, ve postoji irok spektar prijetnji koje mogu odtetiti i poremetiti siguran rad ITS sustava. Kao to se vidi na slici 3, sustav sigurnosti temelji se na osnovnim konceptima meusobno povezanim u jednu cjelinu. Sigurnosni servisi slue kao potpora sigurnosnim ciljevima i zatiti od identificiranih prijetnji. Ranjivost sustava temelji se na procjeni tehnologije koja se koristi, sigurnosnih slubi na mjestu dogaaja i okruenju u kojem sustav djeluje. Sigurnosne analize koje sadri nacionalna ITS arhitektura su na visokoj razini i predstavljaju poetnu sigurnosnu analizu koja se obavlja za bilo koji sustav.

3.1. Ciljevi sigurnosti



Na bilo koji sigurnosni program pa tako i na ITS sigurnost primjenjuju se glavni ciljevi i naela sigurnosti. Ocjenjivanje nacionalne ITS arhitekture se obavlja u smislu tri povezujua sigurnosna cilja:

1. Povjerljivost osigurava da podaci budu nedostupni neovlatenim osobama, procesima ili sustavima.

2. Integritet osigurava tonost i pouzdanost sustava i podataka te definira razinu zatite od neovlatene namjerne ili nenamjerne promjene.

3. Raspoloivost osigurava da sustavi i podaci budu dostupni ovlatenim osobama.

3.2. Sigurnosne prijetnje

To su dogaaji koji nepovoljno utjeu na odvijanje sustava i komunikaciju izmeu njih. Postoji irok spektar prijetnji, stoga u nacionalnoj ITS arhitekturi postoje etiri kategorije prijetnji koje obuhvaaju sve specifine prijetnje:

1. Obmana situacija kad se sustavu podmeu lani podaci za koje on vjeruje da su istiniti.

2. Poremeaj dogaaj koji prekida ili ometa ispravan rad sustava. 3. Prisvajanje dogaaj kada neovlatena osoba preuzima kontrolu nad sustavom. 4. Otkrivanje dogaaj kada osoba dobiva pristup podacima za koje nije ovlatena.

3.3. Sigurnosne slube

Slue kao protumjere za poboljanje sigurnosti sustava, prihvaaju sigurnosne prijetnje te pomau kako bi se ispunili sigurnosni ciljevi sustava. Sigurnosni mehanizmi su specifine tehnike koje se koriste za omoguavanje sigurnosnih slubi. Sigurnosne usluge grupirane su u etiri kategorije:

1. Informacijska sigurnost bave se osiguranjem podrijetla, prijenosa i odredita podataka.

2. Operacijska sigurnost je odgovorna za zatitu ITS imovine od fizikih prijetnji. 3. Djelatnici i ITS sigurnost osigurava da djelatnici ITS sustava sluajno ili namjerno

ne otete imovinu ITS-a te da imaju kvalitetne vjebe za razne kritine situacije. 4. Sigurnosni menadment povezuje sve druge sigurnosne usluge u jednu cjelinu

kako bi omoguili sigurnosne kontrole ITS-a. Sigurnosne slube mogu biti usmjerene prema potencijalnim napadima kao i prema organizaciji obrane od tih napada.



3.4. Osiguranje ITS-a i nacionalna ITS arhitektura

Razliiti dijelovi ITS-a podlijeu razliitim sigurnosnim problemima baziranim na kritinosti aplikacija i osjetljivosti informacija koje se razmjenjuju. Kako bi ITS bio sigurniji potrebna je kvalitetna identifikacija sigurnosnih ciljeva, prijetnji i sigurnosnih slubi. Slika 4. shematski prikazuje procesnu analizu sigurnosti ITS sustava.

Slika 4. Analiza sigurnosti na ITS sustav

3. SIGURNOSNA PODRUJA PRIMJENE ITS-a

Sigurnosna podruja ITS-a daju specifine aktivnosti koje se mogu koristiti kako bi se poboljale zatitne funkcije u prometu i transportu. Kako se vidi na slici 3 nacionalna ITS arhitektura pokriva aspekte osam ITS sigurnosnih podruja. Ta podruja slue za definiranje naina detektiranja, odgovora i oporavka u sluaju katastrofe, [7]. U nastavku teksta je navedeno i ukratko objanjeno svako sigurnosno podruje.

3.1. Odgovor na katastrofe i evakuacija U ovom podruju ITS se koriste kako bi se transportnim sustavima omoguila zatita od sluajnih i nesluajnih ugroza te to efikasnije obavilo evakuiranje stradalih sudionika iz podruja katastrofa. Znaajni iskoraci u ovom podruju su rezultat iskustava sa uragan



Katrina u SAD-u. U okviru ovog sigurnosnog podruja poboljava se pristup mjestu evakuacije, daje bolje informacije o sustavu prijevoza u blizini katastrofe, koordinira resursima podrke i razmjenjuje informacije o trenutnoj situaciji.

3.2. Sigurnost komercijalnih vozila i tereta U ovom podruju se razmatraju zatitni (sigurnosni) aspekti, a u smislu nadogradnje komercijalnih vozila ili prijevozne opreme sigurnosnim aplikacijama. Podruje je podijeljeno na vie dijelova. U prvom dijelu se prati ruta po kojoj se vozilo kree i u sluaju vonje izvan rute obavjetava se operativni centar koji dalje donosi plan odgovora koji moe ukljuivati obavjetavanje sigurnosnih agencija. Drugi dio je provjera identiteta vozaa i u sluaju neke nepravilnosti potrebna je pravodobna intervencija nadlenih tijela. U treem dijelu se nadgleda oprema kako bi se sprijeilo nedoputeno manipuliranje njome.

3.3. HAZMAT osiguranje HAZMAT (HAZardous MATerials) osiguranje je sustav i proces smanjenja vjerojatnosti krae rizinog (opasnog) tereta. Dijeli se na tri funkcije. U prvoj funkciji se prati teret te se obavjetavaju nadlene slube u sluaju neplaniranog dogaaja na putu. Druga funkcija je provjera tereta koji se prevozi komercijalnim vozilima. U treoj funkciji se vri identifikacija vozaa radi sprjeavanja upravljanja vozilom neovlatenim osobama.

3.4. ITS iroko podruje obavjetavanja Ovo podruje je bazirano na obavjetavanju javnosti u sluaju da se dogodi nekakva katastrofa te davanju uputa kako se treba dalje ponaati. Koriste se ITS tehnologije informiranja vozaa i putnika kako bi izravno davali informacije i instrukcije, poboljali javnu sigurnost te pozvali u pomo druge sustave. Kada je hitna situacija prijavljena i provjerena te uvjet za aktivaciju sustava zadovoljen, hitne informacije se mogu slati prometnim agencijama, prijevoznim agencijama, servisima za pruanje informacija, medijima te drugim ITS sustavima. Neki od naina obavjetavanja mogu biti putem televizije, radija, razglasa, SMS poruka, displeja i sl.

3.5. Sigurnost eljeznice Bazirana je na nadgledanju i osiguranju eljeznikih vozila, vlakova i cjelokupnog osoblja. Jedna od vanijih funkcija ovog podruja je sprjeavanje moguih sudara na eljeznikim prijelazima izmeu eljeznikih vozila i vozila cestovnog prometa. U tu svrhu se postavljaju



sustavi koji moraju pravodobno dizati i sputati rampe, te ukljuivati svjetlosne i zvune signale.

3.6. Transportna sigurnost Ovo podruje ukljuuje nadzor stanica, vozila, ustanova i infrastrukture te se bavi osiguranjem putnika, objekata i imovine. Sustav vri analizu nadzornih toaka te u sluaju mogue prijetnje obavjetava nadleno osoblje. Nadzorom osiguravamo da znamo to se dogaa, u bilo kojem trenutku, bilo gdje u transportnom sustavu. U svrhu osiguranja koriste se audio i video nadzor, razliiti drugi senzori, provjera identiteta putnika, provjera vozila. Ovo podruje takoer omoguuje sigurnosno upravljanje i mogunosti ne samo otkrivanja, identifikacije i obavijesti o prijetnjama i incidentima ve i da se poduzmu protumjere u sprjeavanju istih. Osim toga, mora se omoguiti pruanje hitnih informacija vizualno ili putem audio poruke putnicima koji koriste transportni sustav. Dosadanja iskustva upuuju da prometna sigurnost i prometno osiguranje moraju postati integrirani program. Stvaranje ovakvog pristupa integraciji sigurnosnog sustava je neophodno za maksimalnu sigurnost, kao i operacijsku i financijsku efikasnost. Nadzorni centar za prijevozne operacije integrira razliite informacije u centrali. Te informacije se koriste kako bi se uspjenije rijeili izazovi povezani s kriminalom, vandalizmom, nesreama i ne tako estih izazova kao to su opasne vremenske prilike. Integrirano elektroniko sigurnosno rjeenje moe izgraditi operativnu inteligenciju za cijeli transportni sustav. Umjesto dijelova informacije, integrirani sustav sigurnost osigurava ukupnu sliku transportnoj vlasti.

3.7. Sigurnost transportne infrastrukture Ovo podruje se bavi nadgledanjem mostova, tunela i potencijalnih mjesta prijetnji koristei odgovarajue senzore i nadzornu opremu. Prijetnje mogu biti prirodne naravi poput potresa, poara, poplava, jakih vjetrova i sl., a mogu biti takoer i teroristiki napadi ili druge nezgode uzrokovane ljudskim djelovanjem. Sigurnosni sustavi se koriste za kontrolu pojedinog incidenta, kontrolu pristupa tijekom i nakon incidenta i smanjenje utjecaja incidenta na ostale dijelove infrastrukture.

3.8. Sigurnost putnika Podruje koje je odgovorno za sigurnost putnika u javnim podrujima. Postoje etiri aspekta koji definiraju putniko sigurnosno podruje, a to su: putnika sigurnost, infrastruktura prometne zatite, iroka zona obavjetavanja te informiranje putnika o katastrofama.



4. PRIMJER SUSTAVA OBAVJEIVANJU U KRIZNIM SITUACIJAMA

Reakcije na incidentne dogaaje u realnom vremenu smanjuju materijalnu tetu i ljudske rtve. Takva svojstva imaju sustavi za rano upozorenje, koji omoguuju dislociranje ljudi izvan ugroenih lokacija. Vea sigurnost u odvijanju prometa, smanjenje broja stradalih u prometnim nezgodama i bri odziv urnih slubi predstavljaju najvee koristi od uvoenja ITS-a. Kao zrela tehnologija, danas se kao rjeenje namee Cell Broadcast sustav, [8, 9]. Osim u prometnim incidentima, slian postupak i tehnologija moe se primijeniti i u sluajevima ostalih izvanrednih dogaaja, veih nezgoda i katastrofa. Mjerenje postotka redukcije vremena odziva nije izravni pokazatelj dobitaka, no vrlo je znaajan imbenik. Smanjenje vremena odziva bitno utjee na smanjenje smrtno stradalih i sprjeavanje dodatno stradalih nakon poetne prometne (ili druge) nezgode. Cell Broadcast sustav alje sadraj na mobilne telefone koji se nalaze u odreenom podruju koje odreuje davatelja sadraja. Najmanje podruje na koje davatelj sadraja moe slati sadraj je jedna radio elija, a najvee je kompletna mobilna mrea. Cell Broadcast distribuira informacije u obliku poruke, vrlo sline poznatim SMS porukama. Te poruke mogu biti tekstualne ili u binarnom obliku. Duina poruke Cell Broadcast je izmeu 1 i 15 stranica od 93 znaka. Cell Broadcast distribuira informacije na veliki broj korisnika. Obrada potrebna za distribuciju informacija je potpuno neovisna od broja korisnika koji primaju informacije (odnosno koji su odabrali ih primati). Osim toga, Cell Broadcast nudi niz jedinstvenih funkcionalnosti kao to su omoguavanje slanja specifinih informacija o lokaciji. Postavljanje pokrivanja do jedne radio elije - davatelj sadraja odreuje podruje u koje se alje svaka poruka. Osim znaajki rada u realnom vremenu, terminal potreban za primanje Cell Broadcast informacija stalno je kod korisnika, pa ga on moe proitati odmah u trenutku isporuke. Arhitektura sustava Cell Broadcast (Slika 5.) daje operatoru potpunu kontrolu nad topologijom mree (u smislu CBS poruivanja), bilo da je rije o GSM mrei ili UMTS mrei. Istodobno omoguava davatelju sadraja rad i pod najveim optereenjem i sloenou mobilne mree i njenim estim promjenama. To se ostvaruje dijeljenjem sustava Cell Broadcast u dvije podkomponente, obino smjetene u dvije domene. Cell Broadcast centar (CBC) je mreni element u mobilnoj mrei koja alje broadcast

poruke na odreene radio elije. Jedan ili vie Cell Broadcast entiteta (CBE) su spojeni na CBC i mogu se koristiti

lokalno (od strane operatora) i na daljinu (od strane neovisnih davatelja sadraja) za definiranje i slanje cell broadcast poruka.



Slika 5. Arhitektura Cell Broadcast sustava

Koritenjem Cell Broadcast funkcije, krajnji korisnik odabire relevantne informacije istodobno blokirajui sve druge informacije. Primljene Cell Broadcast poruke su prikazane odmah na zaslonu mobilnog telefona, ili kao SMS poruke mogu biti pohranjene u memoriju za kasnije itanje. Korisnik odabire relevantne informacije aktiviranjem tzv. Cell Broadcast.

5. ZAKLJUAK

ITS kao kompleksan sustav mora zadovoljiti brojne sigurnosne ciljeve i mjere te biti u stanju odgovoriti na prijetnje kako bi njegova implementacija u nacionalnoj ITS arhitekturi bila to efikasnija i kvalitetnija. Ovaj rad je izraen u cilju prikaza mogunosti ITS-a te o njegovoj primjeni u sluaju velikih nesrea (katastrofa), kao i u funkciji poboljanja nacionalne sigurnosti i zatite. S aspekta nacionalne sigurnosti ITS ima sve vee znaenje te zbog toga nacionalna sigurnost po novoj klasifikaciji i spada pod temeljna funkcionalna podruja ITS-a. Znaajna potreba za koritenjem ITS-a u funkciji nacionalne sigurnosti i zatite pojavila se nakon teroristikog napada u Sjedinjenim amerikim dravama 11. rujna, [7]. Tad se spoznalo da ITS moe imati velike doprinose u detektiranju, ublaavanju



ili sprjeavanju katastrofa, odnosno da mogu i nakon to se dogodila neka neplanirana situacija pomoi da se stanje to prije vrati u normalu s to manjim posljedicama . ITS se moe implementirati u svim sferama odvijanja prometa i transporta. Postizanjem to bolje interoperabilnosti i komunikacije izmeu tih sustava osigurava se vea sigurnost i uinkovitost u odvijanja prometa i transporta. Republika Hrvatska je u posljednje vrijeme izgradila znaajnu prometnu infrastrukturu (autoceste). U okviru tih projekata instalirana je i znaajna telematika oprema, koja moe predstavljati podlogu za razvoj hrvatskog ITS-a. U ovoj fazi najznaajniji je korak pokretanje projekta razvoja pripadne ITS arhitekture. U tom smislu su napravljeni odgovarajui preduvjeti (podloge) [10], a sada je na tijelima dravne vlasti da osiguraju uvjete za izrade odgovarajue projektne dokumentacije.



5. PRIMJENA INFORMACIJSKO KOMUNIKACIJSKIH TEHNOLOGIJA (ICT) U UPRAVLJANJU KRITINOM INFRASTRUKTUROM

1. UVOD

Dananja ekonomska i kulturna globalizacija, i u politikom kontekstu integracija s jedne strane, te liberalizacija proizvodnje i distribucije proizvoda i usluga s druge strane bitno problematizira upravljanje osnovnom infrastrukturom u tranzicijskim zemljama. I suvremena sociologija s puno uvjerljivih razloga govori o modernom drutvu kao drutvu rizika, u kojem proizvedeni rizici ugroavaju pojedince i ljudske skupine znatno vie od vanjskih generiranih rizika. Kada navedenu problematiku stavimo u recesijsko okruenje, gdje su financijski okviri i resursi vrlo ogranieni uoavamo bitno poveanje intenziteta rizika. Gdje je tu ICT industrija kao osnovna poluga razvoja poslovanja i da li ICT tehnologije mogu uspjeno odgovoriti na rastue izazove naega drutva? Prema tradicionalnom pristupu zatita kritine infrastrukture je identifikacija specifinih postrojenja i objekata od posebnog drutvenog interesa, te razvoj planova za njihovu zatitu. Suvremeni znanstveni pristup holistiki je usmjeren na cijelokupan eko-sustav, mree i njihove meuovisnosti, a upravo strunjaci iz podruja ICT-a imaju veliko znanje i iskustva iz podruja umreavanja. ICT je neizostavan faktor u stvaranju razvijenog i konkurentnoga gospodarstva, s efikasnom, transparentnom i tedljivom lokalnom upravom. ivimo u doba sve vee proliferacije elektronikih informacija, drutvenih mrea ili pak raznih drugih inteligentnih zapisa. Takav snaan porast e-informacija definira i same dijelove ICT kao vanu kritinu infrastrukturu i s druge strane se namee kao vrijedno rjeenje za zatitu kritine infrastrukture u irem smislu. ICT rjeenja mogu procesuirati iroki spektar informacija neovisno o njihovu formatu, izvoru, jeziku i sl., i tako procesiranu informaciju uiniti humanom, iskoristivom u stvarnom poslovnom procesu ili incidentnoj situaciji, onda kada je to najpotrebnije - u realnom vremenu. Takoer, nedostatak strukturiranih, vremenski i lokacijski odreenih informacija moe ugroziti gospodarsko-drutvenu infrastrukturu i uiniti je neracionalnom ili neupotrebljivom za koritenje, npr. opskrbu energijom, smanjenje sposobnosti slubi za zatitu i spaavanje za transportne, zapovjedno-komunikacijske, logistike i druge ciljeve u sluajevima prirodnih nepogoda,



ekstremnih uvjeta za ivot i rad ili nekih drugih akcidenata.

2. DEFINICIJA KRITINE INFRASTRUKTURE

Pojam kritine infrastrukture u SAD-u se definira kao ona dobra, sustavi i mree, bilo materijalne ili nematerijalne (tj. fizike ili virtualne) toliko vane za SAD da bi njihovo onesposobljavanje ili unitenje oslabilo sustav nacionalne sigurnosti, nacionalnu ekonomsku sigurnost, javno zdravstvo i sigurnost, odnosno bilo koji od spomenutih sustava pojedinano ili u kombinaciji sa spomenutim. Zatita te osiguranje kontinuiranog djelovanja kritine infrastrukture i kljunih resursa SAD (eng. CIKR) neophodno je za ouvanje nacionalne sigurnosti, javno zdravstvo i opu sigurnost, te vitalnost ekonomskog sustava i ouvanje amerikog naina ivota. Uredbom predsjednika SAD, oznake 7 (HSPD-7) utvrene su odrednice za osnivanje sustava zatite spomenutih resursa od moguih napada i nefunkcionalnosti.

Definiranje pojma kritine infrastrukture u EU je na slijedei nain: Kritinu infrastrukturu ine djelatnosti, mree, usluge i dobra materijalne i informacijske tehnologije iji bi kvar ili unitenje znaajno utjecalo na zdravlje, sigurnost ili ekonomski prosperitet graana ili na uinkovito djelovanje vlada drava lanica.

Kritina infrastruktura obuhvaa brojna podruja gospodarstva, ukljuujui takoer i bankarstvo i financije, promet i distribuciju, energetiku, komunalne usluge, zdravstvo, opskrbu hranom i komunikacije, a takoer i kljune dravne slube.

Definiranje okvira kritine infrastrukture u mnogim zemljama je razliito i ovisi o raznim specifinostima od politikih prilika do geografskih lokacija. Za lake sagledavanje podruja ovog pojma tablino su dani okviri za nekoliko zemalja (tabela 1.)



TABELA 1: INDIKATIVNA LISTA KRITINE INFRASTRUKTURE



Trenutno, svjetsko gospodarstvo proivljava velike financijske izazove, ali u podruje nacionalne i javne sigurnosti u smislu zatite kritine infrastrukture ulau se velika sredstva sa stalnim trendom rasta to govori o velikoj vanosti KI.

Slika 1. prikazuje istraivanja koja su provedena od strane Corporation HSRC. Prikazana je potronja na zatitu kritine infrastrukture sa projekcijama na 2018 god. Najnovija istraivanja trita iz JP Freeman procjenjuju da je 38% integriranih sigurnosnih sustava temeljenih na mrenim tehnologijama i 76% su integrirani sa postojeim IT mreama za prijenos podataka i zakupljenih od tvrtki. Ovaj trend je potaknula recesija i elja za racionalizacijom sustava, te poboljanjem sigurnosnih funkcionalnosti.

Sl. 1. Potronja na zatitu kritine infrastrukture ($Mr)



3. ZATITA KRITINE INFRASTRUKTURE

Da bi se kritina infrastruktura kvalitetno definirala, nadzirala i razvijala minimalno je potreban institucijski sustav koji e preuzeti odgovornost i autoritet. Naravno, potrebna je i strategijska odrednica u ovom segmentu, zbog ulaska u nove integracije i zbog novih tehnolokih dostignua koji uvelike mijenjaju drutvene uvjete poslovanja, a sve zbog ouvanja i jaanja ve postojee infrastrukture. Moramo uzeti u obzir da je tehnoloki razvoj promijenio nain poslovanja, upravljanja i voenja politike pa i shvaanja nacionalne i javne sigurnosti. Takoer tehnologija je postala jeftinija, sofisticiranija i dostupnija, to je pretvara u potencijalno vrlo opasan instrument kojeg je teko nadzirati. Iz toga razloga neophodno je stvoriti preduvjete za smanjenje rizika od negativnih aktivnosti i posljedica na kritinoj infrastrukturi. Poremeaji u kontinuiranom djelovanju institucija i kritine infrastrukture kao posljedicu mogu imati krajnje tetan uinak na obrambenu i ekonomsku sigurnost zemlje. Kritina infrastruktura moe obuhvaati subjekte iz javnog i privatnog sektora, kanale distribucije, te mree osoba i informacija koje osiguravaju kontinuirani protok ljudi, roba, i usluga, to je kljuno za stabilnost gospodarskog sustava, te javno zdravstvo i strateke funkcije zemlje.

Sl. 2. Prikaz djelova kritine infrastrukture



Prekid funcioniranja u jednom segmentu ili infrastrukturnom sustavu moe dovesti do prekida ili nefunkcioniranja u drugim sustavima, te kombinirano izazvati dugorone posljedice na sustav vlasti, ekonomiju, javno zdravlje i sigurnost, nacionalnu sigurnost i povjerenje javnosti. U grupu kritine infrastrukture ubrajaju se institucije telekomunikacija, elektroprivrede, skladitenja i prijenosa plina i nafte, bankarstva i financija, transporta, vodoopskrbe, hitne slube (ukljuujui medicinske, policijske, vatrogasne i spasilake), te Vlada.

Tema kritine infrastrukture postaje, posebice posljednjih nekoliko godina, nezaobilazna u svekolikoj strunoj literaturi, od prevencije rizika i katastrofa do moguih tetnih uinaka ljudske aktivnosti. S elementima kritine infrastrukture susreemo se u svim sferama naih svakodnevnih aktivnosti. Ne prepozna li se vanost tog zadatka kao prioritet na najviim razinama odluivanja, bojazan od nedovoljnog ulaganja u kritinu infrastrukturu postat e opravdana, a gospodarstvo izloenije velikom riziku. Preduvjeti za kvalitativni napredak i povezanost svih segmenata sigurnosti kritine infrastrukture poiva u specifinim znanjima, posebno iz ICT podruja u koja treba ulagati znatna sredstva da bi se preventivne mehanizme to prije povezalo u strateki okvir za kritinu infrastrukturu.

Upravljanje kritinom infrastrukturom stoga treba biti sastavnim dijelom razvojnih programa, a kategorije poput sigurnosti i prevencije rizika od nepogoda i katastrofa, moraju se integrirati u sve relevantne dokumente Vlade. Obino briga o kritinoj infrastrukturi ne bude prepoznata kao jedan od prioriteta u procesima integracija pa su i poetana ulaganja i tehnika pomo nedostatni za optimalno osiguranje kritine infrastrukture. Nuno je zato osmisliti programe i zatiti kljune resurse za upravljanje kritinom infrastrukture u vremenu provoenja strukturnih reformi kako bi gospodarstvo moglo stvoriti konkurentske sposobnosti za nove okolnosti na tritu. Potrebno je upoznati europske i regionalne partnere ali i privatni sektor kako je ulaganje u jaanje kritine infrastrukture jedan od prioriteta i temelja za funkcioniranje gospodarstva i drutvo u cjelini. U tom smislu, bojazan od prebrze deregulacije trita i daljnje liberalizacije pojedinih infrastrukturnih sektora, ponekad je i opravdana, posebno ako je cilj pravilnije relokacije postojeih resursa i izgradnja odrivih sustava nasuprot kratkoronom ostvarenju dobiti. Prema tome, koordinacija i priprema procedura za smanjenje rizika i preventivno djelovanje u sluajevima nepogoda i katastrofa koje se odnosi na sigurnost kritine infrastrukture predstavlja velik i iroki dio aktivnosti gdje su vani nositelji industrija,



posebno napredna ICT, te akademsko poduzetnitvo u razvoju i trino orijentirane primijenjene znanosti zbog potrebnog visoko tehnolokog znanja.

Razvojem ICT industrije, a time i suvremenog informacijskog drutva dolo se do spoznaja da neki kljuni sektori, kao to je energija, telekomunikacije, financijski sektor, voda, javno zdravlje, te dravni objekti od posebnog znaaja koji su vitalni za nacionalnu sigurnost i kljuni za ekonomsku i drutvenu dobrobit, sadre kritinu infrastrukturu, koja poiva na itavom spektru meusobno povezanih, nacionalnih i meunarodnih informacijskih sustava, koji se koriste u svrhu uspjenog i uinkovitog rada i upravljanja odreene kritine infrastrukture.

Sl. 3. Simboliki prikaz kritine ICT infrastrukture

U tom smislu kritina infrastruktura je infrastruktura ija bi onesposobljenost ili unitenje imala utjecaj na slabljenja nacionalne sigurnosti, te ekonomske i drutvene dobrobiti nacije, a kritina informacijska infrastruktura jest informacijska infrastruktura koja podupire viestruke elemente kritine infrastrukture. Kako su informacijski sustavi u velikoj mjeri meusobno povezani ili povezani s javnim sustavima, kritina informacijska infrastruktura u dananje vrijeme postaje sve izloenija, ne samo otkazima i havarijama, ve i raznim vrstama namjernih napada. Osnovni problem iz kojeg proizlazi nunost prepoznavanja kritine infrastrukture, predstavlja injenica da napad na odreenu kritinu infrastrukturu sam po sebi multiplicira jo veu tetu, jer relativno mali napad na jedan infrastrukturni objekt moe imati ogroman utjecaj i prouzroiti tetu na itavom nizu meusobno



povezanih infrastrukturnih subjekata.

4. ZAKLJUAK

Sa EU procesima integracije iniciraju se i zahtjevi interoperabilnosti izmeu regionalnih infrastruktura i u cijelosti EU infrastrukture. Poseban naglasak je na kritinoj infrastrukturi kao nositelju stabilnosti gospodarskog razvoja i drutvenih odnosa. Preporuke i zakonski okviri za zatitu kritine infrastrukture postaju nunost u nacionalnim razvojnim programima. Definiranjem okvira nacionalne kritine infrastrukture uviamo da je to vrlo kompleksan sustav sastavljen od ljudskih potencijala, fizikih objekata i njihove meupovezanosti kroz informacijsko komunikacijske sustave. Upravo ovo zadnje - ICT industrija, nuna je i kljuna zbog svojih sinergijskih sposobnosti u povezivanju raznih gospodarskih i drutvenih grana koji su po tradiciji konzervativni. Ovdje je takoer potrebno istaknuti i dosadanju vanu ulogu informacijsko-komunikacijskog sektora u modernizaciji i transformaciji gospodarstva i drutva. ICT sektor se ne smije izolirati zbog svojih, ponekad prenaprednih tehnolokih rjeenja i vrlo inovativnog pristupa novim izazovima. Navest u jedan primjer zbog pojanjenja gore navedenih teza. Svjedoci smo velikog trenda rasta drutvenih mrea, poput Facebooka, YouTubea, raznih blogova i itd. Pojavom velikih kriznih incidenata ili katastrofa ljudi su reagirali na nain da su koristili sve mogue resurse za spaavanje i zatitu, pa i drutvene mree. Prema kasnijim izvjeima nekih organizacija, stanovnitvo su i nove ICT tehnologije prepoznali kao faktor remeenja. Stanovnitvo nikad ne smije biti dio problema ve dio rjeenja isto tako kao i ICT napredne tehnologije. Takoer kada su preivjele unesreene ljude pitali to im nedostaje, odgovor je bio: voda i informacije. Zakljuno moemo konstatirati kako je za uspjenu zatitu kritine infrastrukture, ne samo u ekstremnim uvjetima, potrebna informatizacija drutva i stalno podizanje ICT znanja i svijesti o vanosti umreavanja svih grana kritine infrastrukture.



6. CJELOVITO UPRAVLJANJE PROMETOM INTEGRACIJOM RAZLIITIH ITS PODSUSTAVA

1. SUSTAV DALJINSKOG NADZORA I UPRAVLJANJA TUNELIMA

U dananje vrijeme voenje prometa kroz cestovne graevine zauzima sve vie interesa, naroito nakon nekoliko veoma ozbiljnih incidenata sa znaajnim ljudskim rtvama. Najkritinija situacija je u tunelima, kao graevinama visokog sigurnosnog rizika. Kao rjeenje se namee sve vea integracija ureaja, opreme i sustava. Naime, poznato je da su pojedine neeljene pojave u tunelima veoma meusobno povezane. U tom smislu i pripadna rjeenja nadzora i upravljanja moraju o tome voditi rauna. U slijedeim poglavljima su opisani neki tipini scenariji moguih dogaaja u tunelima. Ovaj pristup se sve vie koristi jer na jedan funkcionalni i logiki nain opisuje aktivnosti cjelokupnog sustava za mogue situacije. Pri tome, od posebnog su interesa i preporuke Komisije europske unije za odreene klase tunela, a koje su proistekle kao odgovor na navedene katastrofalne incidente. Prikazana rjeenje predstavljaju rezultat istraivanja hrvatskih institucija u ovom podruju. U strunoj EU javnosti je poznat kao hrvatski pristup.

2. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA ODGOVORNOSTI I UPRAVLJANJA TUNELIMA

Prema dokumentu : ''DIRECTIVE 2004/54/EC OF THE EUROPEAN PARLAMENT AND OF THE COUNCIL'' (29. travanj 2004), propisuje se organizacijska struktura, definicije nadlenosti te potreban ljudski kadar u centrima za nadzor i praenje prometa i stanja tunela. Organizacijsku strukturu upravljanja i nadzora tunela prema Europskoj direktivi ine:

Upravna vlast Upravitelj tunela Slubenik za sigurnost tunela Inspekcijsko tijelo



2.1. UPRAVNA VLAST

Na elu uprave tunela propisuje se: UPRAVNA VLAST (Administrative authority). Upravna vlast treba osigurati provoenje svih mjera sigurnosti u tunelu, te usklaenost istih sa direktivom. Moe biti organizirana na dravnoj, lokalnoj ili regionalnoj razini. Svi tuneli unutar granica jedne drave trebaju biti nadzirani istom upravnom vlasti. Upravna vlast provodi inspekciju tunela, puta tunel u promet sukladno dokumentu :''ANEX II'' iz direktive EU 2004/54/EC. Ukoliko nisu zadovoljeni osnovni uvjeti sigurnosti, ograniava ili obustavlja funkcioniranje tunela, te specificira uvjete koje je potrebno zadovoljiti prije ponovnog putanja tunela za promet.

Upravna vlast osigurava provoenje slijedeih zadataka:

Provodi inspekciju i testiranje tunela u skladu sa zakonskim osnovama, te izdaje zapisnik o provedenom postupku; Izdaje organizacijske i operacijske sheme (ukljuujui planove interventnih slubi) za sluajeve provoenja testiranja i vjebi nad tunelom, te specificira potrebnu opremu interventnih slubi; Definira proceduru trenutnog zatvaranja tunela u incidentnim situacijama; Donosi mjere i provodi postupke za smanjivanje rizika u tunelima.

Provjerava provedbu redovite inspekcije tunela koju vri ''inspekcijsko tijelo'', maksimalni period izmeu dva ispitivanja je 6 godina. Ukoliko izvjetaj koji daje inspekcijsko tijelo utvrdi da tunel ne zadovoljava zahtjevima direktive EU 2004/54/EC, obavjetava upravitelja tunela te nadzornika sigurnosti da se mora osigurati poveanje tehnike sigurnosti tunela.

2.2. UPRAVITELJ TUNELA

Za svaki tunel na teritoriju drave, bez obzira je li u fazi projektiranja, konstrukcije ili je operativan, upravna vlast imenuje : UPRAVITELJA TUNELA (Tunnel manager). Upravitelj tunela moe biti pravna ili fizika osoba, a odgovoran je za upravljanje tunelom.



Upravitelj daje pisane izvjetaje za svaki pojedini incident (ili akcident1) u tunelu. Izvjetaj je duan podnijeti u roku jednog mjeseca od pojave incidenta/akcidenta upravnoj vlasti, slubeniku sigurnosti tunela te interventnoj slubi. Takoer nakon primitka izvjetaja s oevida duan je u roku mjeseca dana isti proslijediti upravnoj vlasti, slubeniku sigurnosti tunela te interventnoj slubi.

2.3. SLUBENIK ZA SIGURNOST TUNELA

Upravitelj tunela uz prethodno odobrenje upravne vlasti, imenuje SLUBENIKA SIGURNOSTI (Safety Officer) za tunel. Zadae slubenika sigurnosti su osiguranje prevencijskih i sigurnosnih mjera radi postizanja zadovoljavajue sigurnosti korisnika tunela i pouzdanosti rada tehnike opreme postavljene u tunelu. Slubenik sigurnosti moe biti lan tunelskog osoblja, interventnih slubi, te mora djelovati nezavisno, samostalno u svim zadacima sigurnosti tunela . Osigurava provoenje slijedeih zadataka:

Osigurava koordinaciju, usklaenost svih interventnih slubi te sudjeluje u izradi operacijske sheme; Sudjeluje u planiranju, implementaciji, procijeni, ocijeni interventnih operacija; Sudjeluje u izradi sigurnosnih postupaka i specifikaciji potrebne opreme, strukture i nadzora upravljanja, te funkcioniranju tunela. Osigurava provjeru , uvjebanost operativnog osoblja i interventnih slubi u redovitim vremenskim intervalima; Daje savjete pri putanju tunela, savjete za tehniku opremu i funkcioniranje tunela; Provjerava ispravnost opreme i strukture tunela.

2.4. INSPEKCIJSKO TIJELO

INSPEKCIJKO TIJELO (Inspection entity) je organizacija koja provodi redovite inspekcije, procjenu stanja te testiranje tunela. Upravna vlast moe takoer obavljati ovu funkciju.

1 Prema Directive 2004/49/EC, Article 3 Definitions: Akcident - znai neeljeni ili neplanirani iznenadni dogaaj ili specifini lanac takvih

dogaaja koji ima tetne posljedice ((poari, sudari, ostale nesree); Incident - bilo koja pojava, osim nesree i ozbiljne nesre, povezan sa funkcioniranjem tunela, a koja utjee na sigurnost rada



Mora imati visoku razinu strunosti, dobro razumjeti problematiku tunela te svih posebnih tehnikih sustava tunela, te djelovati potpuno nezavisno o upravitelju tunela.

2.5. BLOCK SHEMA ORGANIZACIJSKE STRUKTURE

Sl. 1. Organizacijska struktura tunela prema EUROPSKOJ DIREKTIVI

2.6. SCENARIJI I ALGORITAMI

Izraeni scenariji/algoritmi definiraju odreene radnje i postupke kao:

Automatske radnje koje pokree integracijski program, kada deurni operater u COKP-i ne reagira na indikaciju izvanredne situacije;

Nain audio i vizualne indikacije stanja tunela na raunalnoj opremi u COKP-i;


doc.dr.sc. Sadko Manduka Zavod za ITS Fakulte

Documents

ITS2 Prirucnik V5.2