Upload
others
View
2
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
2
k
Nakon pada BDP-au 2012. godini, Bosna iHercegovina u 2013. godini bilježi slab rast od 0,5 %. U 2014. godini očekuje se rast BDP-a od 1,5 %.
3Istraživanje stavova finansijskih direktora Bosna i Hercegovina
k
Unatoč izazovnim vremenima za poslovanje u Bosni i Hercegovini očekivanja kompanija za 2014. godinu su optimistična
Miloš MacuraPartner, Deloitte d.o.o. Banja Luka
Sabina SoftićPartner, Deloitte d.o.o. Sarajevo
Sa zadovoljstvom vam predstavljamo rezultate Istraživanja stavova finansijskih direktora koje je Deloitte po prvi put proveo u Bosni i Hercegovini (BiH), u sklopu već postojećeg istraživanja koje se unazad nekoliko godina provodi u zemljama Srednje Evrope. U ovome izdanju analizirani su stavovi i problemi s kojima se susreću finansijski direktori u Bosni i Hercegovini te su uspoređeni sa stajalištima njihovih kolega iz drugih zemalja Srednje Evrope, među ostalim iz Albanije i s Kosova, Bugarske, Hrvatske, Češke, Mađarske, Latvije, Litve, Poljske, Rumunije, Srbije, Slovačke i Slovenije.
Proteklih 12 mjeseci bilo je obilježeno neznatnim rastom BDP-a, potaknutim većim izvozom i većom industrijskom proizvodnjom. Navedeni faktori u kombinaciji s izgradnjom autoceste na Koridoru 5c te ulaganjima u termo i vjetroelektrane, mogli bi pokrenuti i donekle pospješiti rast u 2014. godini. Ipak, nema znakova trajnijeg i stabilnijeg ekonomskog oporavka, kojeg usporavaju kašnjenje u pregovorima o pristupanju Evropskoj uniji, sporo provođenje reformi, strogi uslovi MMF-a koji ograničavaju javnu potrošnju, pad realnih plata i porast nezaposlenosti.
Rezultati istraživanja pokazuju da su finansijski direktori optimističniji u pogledu budućnosti svojih kompanija nego u slučaju privrede u cjelini. Bosna i Hercegovina suočava se s izazovnim vremenima za poslovanje i privredu. Izazovna privredna situacija u zemlji gurnula je rast prihoda i rezanje troškova u prvi plan kompanija. S druge strane, kompanije većine ispitanih finansijskih direktora zabilježile su ili jednoznamenkast ili nikakav rast, a tek 15 posto njih bilježe pad prihoda od prodaje. Očekivanja koja su kompanije izrazile u vezi s 2014. godinom su bolja, bez ikakvog pada prihoda od prodaje ili dobiti.
Nadamo se da će vam ova publikacija biti zanimljiva i korisna. Ovom prilikom pozivamo vas i na sudjelovanje u našem idućem istraživanju krajem 2014. godine.
4
Glavni trendovi i nalazi:• Uprkos finansijskoj i ekonomskoj nesigurnosti, većina finansijskih
direktora u BiH optimistična je kad je riječ o finansijskim izgledima njihovih kompanija.
• Kao prioriteti u idućoj godini navode se smanjenje troškova i povećanje prihoda na postojećim i novim tržištima.
• Finansijski direktori u BiH predviđaju da će privreda u idućoj godini stagnirati (71 % očekuje stagnaciju BDP-a).
• U idućem se periodu očekuje i blaži porast nezaposlenosti, dok se s druge strane u području finansija predviđa vidljiv manjak kvalifikovanih zaposlenika, osobito na srednjem i visokom rukovodećem nivou.
5Istraživanje stavova finansijskih direktora Bosna i Hercegovina
Ekonomski izgledi za 2014.
Privreda BiH i dalje se bori i predstoji joj spori rast zbog krize koja je zahvatila cijelu Evropu, što će biti zapreka investicijama i trgovini. Tome su uzrok nedovoljan izvoz, i dalje visoka stopa nezaposlenosti, manjak povjerenja i nizak nivo industrijske proizvodnje. Malo je vjerovatno da će se situacija u bližoj budućnosti promijeniti. To znači da će privreda BiH i dalje biti krhka, paralizovana politikom i ovisna o doznakama iz inostranstva.
Bosanska konvertibilna marka vezana je za euro i sav novac u opticaju pokriven je deviznim rezervama. Premda neki stručnjaci tvrde da fiksiranje domaće valute uz stranu nije povoljno za domaću proizvodnju, izvoz i privredni rast, ono ipak pruža određenu stabilnost i prisiljava vlade dvaju entiteta na razborito postupanje s finansijama, tj. na to da se finansiraju isključivo iz poreza i kredita.
U 2012. godini inflacija je iznosila 2,1 posto, dok je prosječna godišnja stopa inflacije za 2013. godinu iznosila 0,5 posto. Blagi pad potrošačkih cijena u augustu i septembru posljedica je slabije domaće potrošnje, porasta nezaposlenosti, pada realnih plata i niskih priliva. U 2014. godini očekuje se blag porast inflacije do u prosjeku 1,4 posto, paralelno s oporavkom rasta.
Nizak nivo domaće potražnje u kombinaciji s privrednom i političkom nesigurnošću bitno će uticati na razvoj poslovanja u kratkom roku. Suprotstavljeni osnovni privredni uslovi će se uvelike ispriječiti snažnijem oporavku, osobito u kombinaciji sa stalnim odljevom mozgova i oklijevanjem stranih investitora da zemlju iskoriste kao jeftinu proizvodnu bazu. Ipak, u 2014. godini očekuje se rast od 1,5 posto, koji bi u 2015. godini trebao dosegnuti 2,5 posto.
6
Grafikon 1: U odnosu na šest mjeseci ranije, kako sada ocjenjujete finansijske izglede vaše kompanije?
Grafikon 2: Kako biste ocijenili opšti nivo finansijske i privredne nesig-urnosti s kojom se suočava vaša kompanija?
Istraživanje je kod 57,4 posto finansijskih direktora ukazalo na optimizam u vezi s finansijskim izgledima njihovih kompanija u odnosu na početak 2013. godine. S druge strane njih 32 posto smatra da će situacija ostati nepromijenjena. Tek njih 10,3 posto vidi budućnost manje pozitivnom. Ovakvi rezultati jasan su pokazatelj u prilog očekivanju da će oporavak biti spor, iako znatan dio ispitanika i dalje izražava zabrinutost kad je riječ o finansijskim izgledima njihovih kompanija.
Šezdeset i tri posto ispitanika ocijenilo je opšti nivo vanjske finansijske i ekonomske nesigurnosti s kojima se suočavaju njihove kompanije visokom ili većom od normalne. Promatrano s tog aspekta, razumljivo je da 75 posto ispitanih finansijskih direktora smatra da trenutno nije vrijeme za ulazak u veće bilančne rizike.
Nalazi - izgledi i predvidljivost
11.8% 45.6% 32.4% 10.3%Vrlo
optimističnoDonekle
optimističnoNepromijenjeno Manje
optimistično
17,6 % Normalna
30.9 % Iznad normalne
32.4% Visoka
19.1% Vrlo visoka
7Istraživanje stavova finansijskih direktora Bosna i Hercegovina
Grafikon 3: Je li pravo vrijeme za izlaganje vaše kompanije većim bilančnim rizicima?
Grafikon 4: Očekivanja finansijskih direktora u vezi s ekonomskim rastom
Samo 25 posto ispitanika vjeruje da je dobro vrijeme za nova ulaganja i preuzimanje većih bilančnih rizika.
To se može povezati s očekivanjima finansijskih direktora BiH u vezi s rastom BDP-a. Istraživanje je pokazalo da većina ispitanika (71%) očekuje stagnaciju, dok njih 21 posto očekuje umjeren rast, a 8 posto recesiju.
Nezaposlenost je još jedno područje u kojem se očekuje nepovoljan trend. Ispitivanje, provedeno u zimskom razdoblju, pokazuje da 42 posto ispitanika ne očekuje nikakve promjene. Istovremeno, 38 ispitanika očekuje umjeren rast broja nezaposlenih, a 4 posto njih očekuje da će nezaposlenost znatno porasti.
Grafikon 5: Kakve promjene nivoa zaposlenosti u državi očekujete u idućih 12 mjeseci?
Očekivanja kompanija za 2014. bolja su nego prošle godine - većina finansijskih direktora ne očekuje pad ni prihoda niti dobiti
Da25%
Ne75%
Umjeren rast (1,5-3%)
20.6%
Rast (>3%)0%
70.6%Stagnacija (0 -1,5%)
8.8%Pad
4.4%Znatan porast
38.2%Blag porast
42.6%Ne znam
14.7%Blagi pad
0%Znatan pad
8
Grafikon 6: Šta će biti fokus poslovanja vaše kompanije u idućih 12 mjeseci?Glavni prioritet u 2014. za više od polovice ispitanika bit će povećanje prihoda na postojećim i/ili novim tržištima. Ujedno, velika se većina finansijskih direktora obuhvaćenih istraživanjem namjerava fokusirati na smanjenje troškova, što je u skladu s njihovim općenitim pogledom na privredne izglede u BiH. Većina ih se našla razapeta između dvije strategije – nastojanja da se, s jedne strane, očuva tržišni udio ili da se postigne interna konsolidacija kroz kvalitetnije korištenje dostupnih izvora, i nastojanja da se, s druge strane, ostvari rast.
Bolju likvidnost kao bitnu ili čak najvažniju tačku fokusa u idućih 12 mjeseci označilo je 54 posto finansijskih direktora.
Nalaze podupire i izjava da finansijski direktori BiH nisu zainteresovani za nova ulaganja, kao i činjenica da više od trećine njih nove investicije ne smatra visokim prioritetom.
Fokus u idućoj godini
Kao glavne prioritete za iduću godinu većina finansijskih direktora BiH navodi rast prihoda, smanjenje troškova i poboljšanje likvidnosti
Najmanje važno Najvažnije
Rast prihoda (na novim tržištima)
Bolja likvidnost
Smanjenje indirektnih troškova
Smanjenje direktnih troškova
Nova ulaganja
Rast prihoda (na postojećim tržištima)
1.5% 5.9%
8.8% 25% 30.9% 27.9%
11.8% 7.4% 11.8% 14.7% 22.7% 32.4%
0% 5.9%
10.3% 22.1% 27.9% 33.8%
0%2.9%
13.2% 10.3% 35.3% 38.2%
8.8% 14.7% 10.3% 11.8% 29.4% 25%
8.8% 11.8% 16.2% 25% 25% 13.2%
9Istraživanje stavova finansijskih direktora Bosna i Hercegovina
Grafikon 7: Kakvi su vaši ciljevi u vezi s koeficijentom finansiranja u idućih 12 mjeseci?
Grafikon 9: Kakvi su izgledi u vezi s promjenom troškova finansiranja kompanija u vašoj zemlji u idućih 12 mjeseci?
Grafikon 8: Kako biste ocijenili opštu dostupnost novih kredita kompanijama u ovom trenutku?
Gotovo polovica (49%) finansijskih direktora ove godine ne očekuje nikakve promjene koeficijenta finansiranja u svojim kompanijama. S druge strane, 28 posto ima za cilj smanjiti koeficijent, a njih 23 posto cilja ka povećanju koeficijenta finansiranja.
Dvadeset i sedam posto ispitanih finansijskih direktora smatra da će dobivanje kredita biti otežano. S druge strane, velika većina vjeruje da su krediti uobičajeno dostupni, dok udio onih koji kredite smatraju lako dostupnima iznosi svega 9 posto. Ovakvi su nalazi u skladu sa makroekonomskim podacima koji ukazuju na povećanje domaće štednje i depozita.
S druge strane, rastući udio loših kredita primorava banke na izdvajanje dodatnih rezervisanja i definisanje nepovoljnih uslova finansiranja, što je u skladu s očekivanim porastom troškova finansiranja, iako tek njih 6 posto vjeruje da će to povećanje biti značajno.
Izvori finansiranja
Smanjenje
28%
Povećanje
Bez promjene
48.5%
23.5%
8.8% 64.7% 26.5%
Lako dostupni
Normalno dostupni
Teško dostupni
Znatan pad
Blagi pad
Isti
Blagi porast
Znatno povećanje5.9%
4.4%
44.1%
42.6%
2.9%
10
Grafikon 10: U kojoj mjeri će preustroj ili restrukturiranje poslovanja prerasti u prioritet kroz idućih 12 mjeseci?
Finansijski direktori u BiH također očekuju da će u idućih 12 mjeseci u prvom planu biti preustroj ili restrukturiranje poslovanja (71%), što je u skladu sa strategijom smanjenja troškova i fokusom na bolje korištenje dostupnih resursa. U BiH 53% finansijskih direktora smatra da će u idućih 12 mjeseci doći do porasta broja spajanja i preuzimanja, što je donekle u skladu s najnovijim trendovima u Evropi. S druge strane, 37 posto ispitanika smatra da neće doći do bitnog pomaka u tom dijelu, a 10 posto očekuje da će doći do pada aktivnosti spajanja i preuzimanja.
Zaduživanje kod banaka i dalje atraktivnije od prikupljanja kapitala.
26.5%
44.1%
29.4%
Uvelike
Donekle
Neće biti prioritetno
11Istraživanje stavova finansijskih direktora Bosna i Hercegovina
Grafikon 11: Gdje očekujete bitan manjak finansijskih talenata u idućoj godini?Više od trećine finansijskih direktora BiH u idućoj godini očekuje manjak kvalifikovanih zaposlenika iz područja finansija, i to prvenstveno na srednjem (do pet godina iskustva) i najvišem rukovodećem nivou.
Dostupnost kvalifikovanih zaposlenika
Najviši nivo 39.7%
Viši nivo 19.1%
Srednji nivo 35.3%
Diplomanti 0%
Niži nivo 5.9%
13Istraživanje stavova finansijskih direktora Bosna i Hercegovina
Ekonomski i poslovni osvrt na Srednju Evropu
14
Poznata kineska kletva: „Dabogda živjeli u zanimljivim vremenima!” kao da je zaživjela u privredi Srednje Evrope s obzirom na nastojanja finansijskih direktora da svoje kompanije vode ka uspješnosti kroz brojne zapreke u obliku nesigurnosti, volatilnosti i mijena u globalnoj ekonomiji.
I upravo u zanimljivim vremenima pobjedonosne finansijske strategije više nego ikada ovise o pravodobnim i relevantnim informacijama. To je i razlog zbog kojeg sa zadovoljstvom objavljujemo ovaj osvrt, u koji je uvršten i indeks povjerenja finansijskih direktora Srednje Evrope te kratak pregled načina na koji oko 600 finansijskih direktora iz 13 zemalja Srednje Evrope vidi budućnost. Premda nam je svima svakodnevno dostupno mnoštvo nerijetko suprotstavljenih prognoza analitičara, akademika, ekonomista, novinara i političara, vjerujemo da je jednako tako dragocjeno shvatiti što nam imaju za reći i sami finansijski direktori.
Premještanje poslova iz razvijenih zemalja u zemlje u razvoju smatra se glavnim pokretačem globalnih promjena u protekom desetljeću. Unatoč tome, sadašnja reindustrijalizacija SAD-a i usporavanje rasta u zemljama u razvoju govore da stvar nije tako jasna kako se vjeruje.
Utoliko i veliko pitanje koje se postavlja pred rukovodioce kompanija u Srednjoj Evropi: „Može li regija prerasti u jedan od novih centara ekonomskog uticaja?“
Nije nam cilj dati konačni odgovor na ovo pitanje, već je to pokušaj da, nadovezujući se na protekla izdanja, najvećim kompanijama u regiji kroz prikaz evolucije kratkoročnih planova i očekivanja oslikamo kontekst u kojem će se donositi odluke. Nadamo se da ćemo time pridonijeti njihovoj uspješnosti i tako cijeloj regiji pomoći da osnaži sile gravitacije koje će privući uticaje na poslovanje u Srednjoj Evropi.
Dobra vijest je da je kroz proteklih šest mjeseci optimizam u vezi s budućim izgledima kompanija nadvladao pesimizam izražen u posljednjem istraživanju. Loša vijest je da većina finansijskih direktora Srednje Evrope smatra da još nije vrijeme za izlaganje većim bilančnim rizicima. Njihov glavni poslovni prioritet – povećanje prihoda – zvuči tako jednostavno, no u ovako zanimljivim vremenima, u kojima se Srednja Evropa trenutno nalazi, to naprosto nije lako.
“Dabogda živjeli u zanimljivimvremenima...”Uvod
15Istraživanje stavova finansijskih direktora Bosna i Hercegovina
• Indeks povjerenja finansijskih direktora Srednje Evrope govori o optimizmu gotovo 600 finansijskih direktora iz kompanija širom 13 zemalja koje se suočavaju s volatilnošću i vanjskom finansijskom nesigurnosti.
• Unatoč naznakama optimizma, većina finansijskih direktora Srednje Evrope smatra da još nije vrijeme za izlaganje većim bilančnim rizicima.
• Finansijski direktori Srednje Evrope različito vide svoje prioritete kroz idućih 12 mjeseci.
• Zbog očekivanog porasta troškova finansiranja mnogi planiraju smanjiti finansiranje tuđim sredstvima.
• Iako većina ispitanika manjak kvalifikovanih zaposlenika ne smatra zabrinjavajućim, regija nudi mogućnosti i prilike iskusnim finansijskim stručnjacima.
• Većina finansijskih direktora Srednje Evrope slaže se da je glavni prioritet za iduću godinu jednostavno povećati prihode.
Glavni nalazi
16
O petom Istraživanju stavova finansijskih direktora u Srednjoj Europi
Izvještaj donosi usporedbu očekivanja finansijskih direktora iz trinaest gospodarstava Srednje Evrope (Albanije i Kosova, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Češke, Mađarske, Latvije, Litve, Poljske, Rumunije, Srbije, Slovačke i Slovenije), koja je izvedena iz odgovora 580 finansijskih direktora iz raznih sektora koji su sudjelovali u istraživanju provedenome u oktobru i novembru 2013. godine. Istraživanje je zabilježilo promjene u stavovima finansijskih direktora o faktorima kao što su rizici, rast BDP-a i prioriteti u finansiranju. Također je preraslo u izvor referentnih informacija neophodnih za agilnost u odlučivanju utemeljenom na finansijskim stavovima većih korporacija Srednje Evrope.
O autoru
Ovaj je dio izvještaja isključivo za Deloitte pripremio dr. Michał Zdziarski, direktor za istraživanja pri Varšavskom univerzitetu za poslovno upravljanje u sklopu programa za izvršne direktore (MBA). Područja istraživanja kojima se bavi dr. Zdziarski obuhvaćaju strategiju, finansije, vodstvo i međunarodno poslovanje.
17Istraživanje stavova finansijskih direktora Bosna i Hercegovina
Indeks povjerenja finansijskih direktora Srednje Evrope 1 konstruirali smo kako bismo pratili promjene stavova finansijskih direktora komapnija iz više sektora i zemalja o finansijskim izgledima njihovih kompanija. Uzeli smo u obzir mišljenja koja smo prikupili u pet najvećih privreda regije, a to su Poljska, Češka, Rumunija, Mađarska i Slovačka, koje zajedno sačinjavaju gotovo 80 posto ukupnog BDP-a u regiji. Uticaj stavova finansijskih direktora iz različitih zemalja mjerili smo u odnosu na relativnu veličinu ekonomija iz kojih dolaze da bismo mogli najkvalitetnije prikazati opšta očekivanja u kontekstu ubrzane dinamike u regiji.
Povećanje indeksa povjerenja finansijskih direktora Srednje Evrope za 22 boda, mjereno između trećeg i petog istraživanja, ukazuje na porast optimizma među finansijskim stručnjacima u regiji. Trenutno izmjeren stepen povjerenja najviši je od početka istraživanja u regiji, tj. od juna 2011. godine u kojoj je ona već bila zahvaćena globalnim usporavanjem ekonomske aktivnosti. Stoga sugerišemo da se sadašnji nivo povjerenja tumači konzervativno, tj. kao znak opreznog optimizma.
1 Indeks povjerenja finansijskih direktora Srednje Evrope izveden je na neto osnovi, tj. kao razlika između postotka finansijskih direktora koji su izrazili optimizam u pogledu finansijske budućnosti svojih kompanija u odnosu na period prije šest mjeseci i onih koji su izrazili pesimizam, vagano udjelom onih koji smatraju da su uslovi ostali nepromijenjeni. Indeks izračunavamo prema rezultatima koje su ostvarile vodeće ekonomije srednjoevropske regije, koje u ukupnom BDP-u svih analiziranih zemalja sudjeluju sa 78 posto. Neto optimizam zatim se ponderira po proizvodu svake zemlje (BDP) da bi se dobio indeks na razini cijele regije. Kao osnovica su uzeti rezultati prvog Deloitteovog ispitivanja indeksa povjerenja finansijskih direktora u Srednjoj Evropi.
Znakovi optimizma
Graifkon 1: Indeks povjerenja finansijskih direktora SE
-20
-15
-10
-5
0
5
10
5. istraživanje4. istraživanje3. istraživanje2. istraživanje1. istraživanje
0
-9
-14
0
8
18
Većina finansijskih direktora iz svih zemalja osim Litve smatra da nije vrijeme za upuštanje u veće bilančne rizike. Postoje znatne razlike u stavovima o preuzimanju rizika u regiji: u Sloveniji ni jedan finansijski direktor nije izrazio stav da bi se njegova kompanija trebala više izložiti rizicima. Nasuprot tome, 57 posto litvanskih finansijskih direktora spremno je iskoristiti svoj potencijal za rast. Treba napomenuti i relativno visok udio finansijskih direktora triju najvećih privreda regije koji se čine najspremnijima za veće rizike, a to su Poljska (39%), Češka (30%) i Rumunija (30%). Riječ je o državama koje zajedno sačinjavaju više od 60 posto udjela
u ukupnom BDP-u srednjoevropske regije, uz odgovarajuće odstupanje prema veličini poslovanja naših ispitanika. U dvjema zemljama postoji manji broj finansijskih direktora spremnih preuzeti veće rizike, u Mađarskoj njih 24 posto, a u Slovačkoj 21 posto.Rezultati zabilježeni širom Srednje Evrope daleko su od optimizma koji su kroz šestogodišnji period izrazili finansijski direktori Ujedinjenog Kraljevstva. S 54 posto optimista u vezi s rezultatima koje bi mogli donijeti veći rizici, Ian Stewart, glavni ekonomist u Deloitteu, izrazio je očekivanje da će britanske kompanije u idućih 12 mjeseci znatno povećati svoja kapitalna ulaganja.
2 Deloitteovo istraživanje stavova finansijskih direktora u Ujedinjenom Kraljevstvu. Rezultati 3. kvartala.
Ostati na sigurnom
Grafikon 2: Postotak finansijskih direktora koji smatraju da je pravo vrijeme za veće bilančne rizike
Da
Ne
0%
20%
40%
60%
80%
100%
LitvaPoljskaČeškaRumunijaBosna i
Hercegovina
MađarskaHrvatskaBugarskaSlovačkaAlbanijaLatvijaSrbijaSlovenija
57
43
39
61
30
70
30
70
28
72
24
76
21
79
21
79
21
79
15
85
12
88
7
93100
19Istraživanje stavova finansijskih direktora Bosna i Hercegovina
Uspoređujući razloge za neprihvaćanje rizika u svih pet objavljenih Deloitteovih istraživanja stavova finansijskih direktora Srednje Evrope, vidljivo je da čak više od deset posto finansijskih direktora iz Poljske, Mađarske i Slovačke smatra da je vrijeme izlaganja većem bilančnom riziku nego što je to bilo kod prvog istraživanja iz juna 2011. godine. Dio rumunskih istomišljenika ponovno je na nivou od 30 posto, kao i u prvom istraživanju, ali je u ovom slučaju do oporavka došlo nakon oštrog pada na samo 10 posto ukupnog broja ispitanika iz Rumunije zabilježenog u drugome ispitivanju. Češka je jedina zemlja u kojoj je kroz protekle dvije i pol godine zabilježen pad finansijskih direktora spremnih preuzeti rizik od gotovo 5 posto, dok je udio onih koji su i dalje spremni na to ostao na relativno visokih 30 posto.
Opšti trend među pet najvećih zemalja pokazuje rastući udio finansijskih direktora spremnijih da preuzmu veći rizik. Možda još nije došlo vrijeme za veće rizike, ali smo sve bliže endemskom širenju investicija. U interesantnim vremenima kao što su ova nužno je donijeti odluku: hoćemo li sada preuzeti veći rizik, nadajući se da ćemo do maksimuma iskoristiti prilike za investiranje - prije nego što krivulja dosegne vrhunac, ili ćemo umjesto toga zauzeti konzervativan stav i tako smanjiti šanse za gubitak ako dođe do zaokreta trenda.
Grafikon 3: Postotak finansijskih direktora koji smatraju da je dobro vrijeme za upuštanje u veće bilančne rizike
Poljska
Češka
Mađarska
Slovačka
Rumunija
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
40%
5. istraživanje4. istraživanje3. istraživanje2. istraživanje1. istraživanje
20
Uspoređujući glavne prioritete finansijskih direktora u idućih 12 mjeseci po zemljama, u prvi plan izbila su tri glavna usmjerenja
• željazarastom• željazastabilnosti• željazapovoljnijimtroškovima.
Glavni prioriteti finansijskih direktora u zemljama koje su izrazile želju za rastom gotovo su jednako podijeljeni na one koji očekuju rast na postojećim tržištima i one koji očekuju rast na novim tržištima. Najbrojnije su zemlje koje teže i zastupljene su kroz najveću privredu u regiji: Poljska, Češka, Rumunija i Mađarska i zatim Hrvatska i Litva. U njima faktori kao što su rezanje proračunske potrošnje, kontrola troškova i poboljšanje likvidnosti više nisu toliko popularni i zamjenjuju ih prioriteti u vidu širenja.
U idućoj grupi zemalja, koje su sve smještene na jugu regije, poboljšanje likvidnosti jedan je od dvaju glavnih prioriteta. Premda je potraga za izvorima prihoda na postojećim tržištima glavni izazov u Bugarskoj, Albaniji i Srbiji, postizanje rasta prihoda na tim tržištima može biti teško jer finansijski direktori očekuju da ona stagniraju. Još većim izazovom može se pokazati rast prihoda na novim tržištima, što su finansijski direktori Slovenije naveli kao drugi prioritet potaknuti očekivanom recesijom na domaćem tržištu, koja im ne ostavlja alternativu.
Grupa zemalja koja ima za prioritet smanjenje troškova nije toliko homogena jer cilj smanjenja indirektnih troškova prate tri različita prioriteta: porast prihoda na postojećim tržištima u Latviji, smanjenje direktnih troškova u Bosni i Hercegovini te rast prihoda na novim tržištima u Slovačkoj.
Pogled na regiju - različite potrebe, različiti prioriteti
Grafikon 4: Fokus kompanije kroz idućih 12 mjeseci. Dva najvažnija prioriteta
Smanjenje indirektnih troškova
Smanjenje direktnih troškova
Bolja likvidnost
Rast prihoda (postojeća tržišta)
Rast prihoda (nova tržišta)
0%
20%
40%
60%
80%
100%
Bosna i Hercegovina
SlovačkaLatvijaSlovenijaSrbijaAlbanija BugarskaMađarskaČeškaRumunijaPoljskaLitvaHrvatska
43
57
45
55
44
56
51
49
52
48
59
4154
46
57
4348
52
56
44
51
49
50
50
51
49
21Istraživanje stavova finansijskih direktora Bosna i Hercegovina
Općenito, finansijski direktori u zemljama slabog ili nepostojećeg rasta ne očekuju nikakav dramatičan obrat. Neke znakove poboljšanja očekuju finansijski direktori iz četiri države – Litve, Latvije, Poljske i Albanije – u kojima se najbolja zabilježena procjena godišnjeg rasta BDP-a bilježi u umjerenom rasponu od 1,5 do 3 posto. To su ujedno i jedine zemlje u kojima postoji relativno mali dio finansijskih direktora koji u 2014. godini očekuju rast veći od 3 posto.
Očekivanje koje prevladava u regiji je stagnacija (od 0 do 1,5 posto) i najčešće je zabilježena među finansijskim direktorima iz devet zemalja. Recesija je nedvojbeno nešto oko čega postoji saglasnost u vezi s ekonomskim izgledima Slovenije u 2014. godini.
Ukupno gledano, vizija ekonomskog procvata u regiji i dalje ostaje mutna. Idućih pet mjeseci bit će ključno jer će pokazati šta bi zemlje regije mogle doživjeti – od umjerenog rasta privrede, koji se očekuje u Poljskoj, Latviji i Litvi, do recesije kroz koju prolazi Slovenija.
Sve je u rastu
Grafikon 5: Očekivanja finansijskih direktora u vezi s rastom BDP-a u 2014.
0.0%
10.0%
20.0%
30.0%
40.0%
50.0%
60.0%
70.0%
80.0%
Litva
Latvija
Poljska
Albanija
Slovačka
Rumunija
ČeškaMađarska
Bugarska
Srbija
Bosna i Hercegovina
Hrvatska
Slovenija
Pad
Stagnacija (0 - 1.5%)
Umjeren rast (1.5-3%)
Rast (>3%)
22
Izgledi u zapošljavanju
Rast BDP-a i opet je važan faktor kad govorimo o očekivanim promjenama u nivou nezaposlenosti. Umjereni rast koji se očekuje u Litvi, Latviji i Poljskoj povezan je s predviđenim padom nezaposlenosti u tim zemljama. U svim drugim zemljama finansijski direktori očekuju manje prilike i za pronalaženje posla, i za postojeće zaposlene.
U Sloveniji, koja je i dalje u recesiji, najveći dio finansijskih direktora očekuje znatan porast nezaposlenosti, a za svako veće povećanje zaposlenosti treba čekati da BDP počne rasti po stopi većoj od 3 posto.
Grafikon 6: Očekivanja finansijskih direktora u vezi sa stopom nezaposlenosti u njihovim zemljama u idućih 12 mjeseci
Znatni porast
Blagi porast
Isto
Blagi pad
Znatni pad
0%
20%
40%
60%
80%
100%
LitvaLatvijaPoljskaMađarskaAlbanijaSlovačkaBosna i Hercegovina
Češka RumunijaBugarskaSrbijaSlovenijaHrvatska
72
14
9
5
23
65
3
9
61
11
21
7
25
25
46
4
44
4
37
15
39
18
43 39
5
38
3
44
15
41
15 15
54
31 29
3
52
16
46
37
2
15
20
9
69
2
23
4
73
23Istraživanje stavova finansijskih direktora Bosna i Hercegovina
Finansijski izgledi u odnosu na period od prije pola godine
Finansijski direktori mnogo su optimističniji u vezi s izgledima vlastitih kompanija kroz idućih šest mjeseci od očekivanja koja se odnose na rast BDP-a u zemljama iz kojih dolaze. U svim zemljama je postotak finansijskih direktora koji s više optimizma gledaju na budućnost svojih kompanija u idućih šest mjeseci veći od onih koji su postali manje optimistični. Čak ni u Sloveniji, koja je u problemima, očekivani nastavak recesije nije doveo do pesimističnog sagledavanja
budućnosti kompanija, što se vjerojatno može pripisati rastu na novim tržištima i izvozu, koji mogu kompenzirati nedostatke na domaćem tržištu. Na nekoliko tržišta zabilježena je neto razlika veća od 40 posto između onih koji su vrlo ili donekle optimistični i onih koji su manje optimistični. Riječ je o Poljskoj, Rumuniji i Srbiji te Bosni i Hercegovini. Nesumnjivo, finansijski direktori su naučili voditi svoje kompanije u situaciji stagnirajuće i opterećene privrede.
Grafikon 7: Stavovi finansijskih direktora o finansijskim izgledima njihovih kompanija u odnosu na
period od prije pola godine
Vrlo optimističan
Donekle optimističan
Isto
Manje optimističan
0%
20%
40%
60%
80%
100%
LatvijaČeškaRumunijaBosna i
Hercegovina
PoljskaSrbijaAlbanijaHrvatskaMađarskaBugarskaSlovačkaLitvaSlovenija
43
27
27
3
38
41
21
32
18
32
18
41
18
35
7
33
2
50
15
50
14
33
3
41
8
54
3
32
11
39
12 10
35
8
4647
10
33
10 8
37
55
43
51
6
49
6
18
27
24
Dugoročni finansijski izgledi
Većina finansijskih direktora ne predviđa nikakve promjene u svojim mogućnostima da servisiraju dugove, dok gotovo isti postotak očekuje umjereno poboljšanje kroz iduće tri godine. Radikalne promjene finansijske uspješnosti naveli su samo rijetki, što ukazuje da su trenutno dugoročni stavovi o finansijskim izgledima kompanija bliži očekivanim promjenama BDP-a nego predviđenim kratkoročnim
poboljšanjima u finansijskom poslovanju. Iako postoje zamjetne iznimke, a to su kompanije koje očekuju uvesti strategiju pridobivanja tržišta u otežanom okruženju, ni jedna kompanija nije izdvojena iz konteksta u kojem posluje. Tako većina finansijskih direktora dugoročne izglede svojih kompanija temelji na dinamici eksternog okruženja.
Grafikon 8: Očekivanja finansijskih direktora u vezi s promjenama sposobnosti da servisiraju svoje
dugove u iduće tri godine
Znatno veća sposobnost
Malo veća sposobnost
Isto
Blagi pad sposobnosti
Znatan pad sposobnosti
0%
20%
40%
60%
80%
100%
Albanija Poljska RumunijaBugarskaLatvijaLitvaMađarskaHrvatskaSlovenijaSlovačkaBosna i
Hercegovina
SrbijaČeška
71
5
21
3
29
4
63
4
32
5
55
3
53
12
32
3
27
12
52
6
50
10
26
14
26
11
40
6
47
7
47
142 6
45
4
4545
7
45
3 7
19
41
33
51
10
32 30
7
14
49
736
25Istraživanje stavova finansijskih direktora Bosna i Hercegovina
Vanjska finansijska neizvjenost - naučiti kako postupati u uslovima “nove normalnosti”
Većina finansijskih direktora regije doživljava opšti nivo vanjske neizvjesnosti većom od normalne, dakle visokom ili vrlo visokom, čak 88 posto ispitanika u Sloveniji te 70 posto u Poljskoj, što doista ukazuje na to da posluju u zanimljivim vremenima u kojima veća nesigurnost postaje sastavni dio „novog normalnog“ okruženja.
Mnoge kompanije na takvu situaciju reaguju čuvanjem sredstava za investiranje i fokusiranjem na kratkoročna poboljšanja. Premda je takva strategija tipična u situacijama cikličkog usporavanja privrede, nije baš jasno kako upravljati finansijskim rizicima u okruženju u kojem je visoka finansijska nesigurnost dugoročno gledano normala.
Grafikon 9: Stavovi finansijskih direktora o opštem nivou finansijske i privredne nesigurnosti njihovih kompanija
Vrlo visoka
Visoka
Veća od normalne
Normalna
0%
20%
40%
60%
80%
100%
Albanija SlovačkaLitvaPoljska Češka Mađarska BugarskaRumunijaLatvijaHrvatskaSrbijaBosna i
Hercegovina
Slovenija
33
12
26
29
33
19
28
20
25
18
39
18
27
14
44
15
45
12
18
25
30
18
41
11
31
7
31
5
31
33
34
28
43
14
3
40
24
2
44
30 33
47
20
35
30
3526
46
28
26
Finansiranje i troškovi finansiranja
Većina finansijskih direktora ostaje suzdržana na temu izvora finansiranja. Na sedam tržišta zabilježena je nedvojbena većina koja ne predviđa nikakve promjene, što je stav većine finansijskih direktora u svim zemljama osim u Poljskoj. Činjenica da Poljska i Litva imaju najveći udio finansijskih direktora koji su predvidjeli da će se koeficijent finansiranja povećati podudara se s najvišim udjelom finansijskih direktora u tim zemljama koji su izrazili stav da je sada vrijeme za
preuzimanje većih bilančnih rizika. Napori da se snizi koeficijent finansiranja bit će češći među finansijskim direktorima u južnom dijelu Srednje Evrope. Tako su u opterećenoj privredi Slovenije, Hrvatske te Bosne i Hercegovine, Albanije i Mađarske uobičajeni planovi za smanjenje koeficijenta finansiranja. Općenito, smanjenje nivoa finansiranja iz vanjskih izvora druga je najpopularnija strategija iza opcije„bez promjena“.
Grafikon 10: Očekivanja finansijskih direktora u vezi s visinom koeficijenta finansiranja u idućih 12 mjeseci
Povećanje
Bez promjene
Smanjenje
0%
20%
40%
60%
80%
100%
RumunijaSlovačkaČeška Latvija BugarskaMađarskaSrbijaSlovenijaBosna i
Hercegovina
HrvatskaAlbanijaLitvaPoljska
31
32
37 33
37
30
25
44
3136
45
19 25
47
28
41
50
918 18
56
26
53
29
14
24
6263
17
20 21
63
169
67
24 23
7
70
27Istraživanje stavova finansijskih direktora Bosna i Hercegovina
Finansijski direktori Srednje Evrope drže da će troškovi finansiranja ostati isti ili se nešto povisiti. Iznimka su Rumunija, Albanija, Mađarska i Srbija, u kojima između 39 i 21 posto finansijskih direktora smatra da će u idućih 12 mjeseci vjerovatno doći do pada
kamatnih stopa. Očekivanja u vezi sa znatnim povećanjem su marginalna – 9 posto slovenskih finansijskih direktora koji to očekuju najveća je grupa u cijelom uzorku.
Grafikon 11: Očekivanja finansijskih direktora u vezi s promjenama troškova finansiranja u njihovim kompanijama u
idućih 12 mjeseci
Znatni porast
Blagi porast
Isto
Blagi pad
Znatni pad
0%
20%
40%
60%
80%
100%
RumunijaLatvijaLitva HrvatskaMađarskaAlbanijaPoljskaBugarskaSlovenijaBosnai
Hercegovina
SebijaČeškaSlovačka
53
44
3
35
3
5
21
54
21
4
49
3
43
5
44
9
47
45
73
38
7
39
5
24
2
37
3
34
44
102
21
36
40
3
57
5
36
23
33
60
4
51
31
3
15
38
2
34
26
28
Dostupnost novih kredita
Većina finansijskih direktora obuhvaćenih istraživanjem smatra nove kredite u pravilu dostupnima. Drukčija je priča u Sloveniji i Rumunijij, u kojima 79 odnosno 60 posto finansijskih direktora smatra da postoje problemi u dobivanju kredita. U odnosu na prošlu godinu, dostupnost kredita zamjetno se poboljšala u Mađarskoj, dok čak 8 posto slovenskih finansijskih direktora smatra da problemi više nisu tako veliki.
I dok je 6 posto više finansijskih direktora u Poljskoj mišljenja da su krediti lakše dostupni nego u prethodnom istraživanju, 5 posto ih misli da ih je teže dobiti. Takvi rezultati ukazuju na to da se povećanje dostupnosti kredita u najvećoj privredi regije odnosi na one kompanije koje u svom restrukturiranju koriste spajanja i preuzimanja te traže nove načine za povećanje efikasnosti.
Grafikon 12: Kako finansijski direktori ocjenjuju opštu dostupnost novih kredita
Lako dostupni
Uobičajeno
Teško dostupni
0%
20%
40%
60%
80%
100%
SlovenijaRumunijaHrvatska SrbijaLatvijaPoljskaBugarskaLitva AlbanijaMađarskaBosna i
Hercegovina
SlovačkaČeška
79
14
7
79
9
12
67
7
26 30
67
3
63
4
33
63
13
2414
21
59
20
62
24 23
18
59
57
4
39 43
55
2
41
59
21
79
29Istraživanje stavova finansijskih direktora Bosna i Hercegovina
Alternativni izvori finansiranja
Postoje poprilične razlike među zemljama Srednje Evrope u percepciji privlačnosti bankovnih kredita u usporedbi s korištenjem vlastitog kapitala. Finansijski direktori u Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj doživljavaju prikupljanje kapitala manje atraktivnom opcijom za finansiranje svojih planova od podizanja bankovnih kredita.
Obrnuto vrijedi za finansijske direktore iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Rumunije, zemljama u kojima često postoje veća ograničenja u dostupnost novih kredita. U preostalim trima zemljama nema jasnog usmjerenja, bilo na bankovne kredite, bilo na prikupljanje kapitala.
Grafikon 13: Finansijski direktori trenutno smatraju da je zaduženje kod banka kao izvor finansiranja
Atraktivno
Ni atraktivno niti neatraktivno
Neatraktivno
0%
20%
40%
60%
80%
100%
SlovačkaLitvaBugarskaČeška Poljska MađarskaHrvatska Rumunija Albanija Srbija Bosna i
Hercegovina
LatvijaSlovenija
41
53
6
34
32
34
56
13
31 30
63
7
56
17
27
48
26
2617 16
68
16
67
16 12
46
42 45
44
72
21
40
53 56
6
38
30
Grafikon 14: Finansijski direktori trenutno smatraju da je prikupljanje kapitala kao izvor finansiranja
Atraktivno
Ni atraktivno niti neatraktivno
Neatraktivno
0%
20%
40%
60%
80%
100%
SlovačkaLitvaBugarskaČeškaPoljska Mađarska Hrvatska RumunijaAlbanija SrbijaBosna i
Hercegovina
LatvijaSlovenija
44
32
24 26
29
45
43
39
18
26
33
41
45
17
38
48
15
3748
45
9
46
40
12
30
12
58
15
57
2832
46
2217
45
38 33
9
58
31Istraživanje stavova finansijskih direktora Bosna i Hercegovina
Spajanja, restrukturiranja i remodeliranja
U idućoj godini finansijski direktori će pokrenuti velik dio projekata restrukturiranja/remodeliranja te spajanja i preuzimanja (Mergers&Acquisitons, M&A). Restrukturiranje odnosno remodeliranje bit će među glavnim prioritetima za preko 50 posto finansijskih direktora u svim zemljama osim u Litvi, u kojoj se očekivani rast ne naslanja nužno na veće inicijative u području interne efikasnosti, što je impresivno,s obzirom na to što je na većini tržišta Srednje Evrope već odrađeno proteklih godina.
Očekivano intenziviranje spajanja i preuzimanja na većini tržišta još je jedan instrument kojim se nastoje ostvariti uštede kroz efikasnost u vremenima u kojima tako jednostavan cilj kao što je rast prihoda, nije lako postići organski. U Sloveniji i Poljskoj, koje su trenutno u različitim fazama ciklusa ekonomskog rasta, očekuje se intenzivna aktivnost i na području spajanja, i na području restrukturiranja.
Grafikon 15: Očekivanja finansijskih direktora u vezi s intenzitetom spajanja i preuzimanja u njihovim
zemljama u idućih 12 mjeseci
Znatni porast
Blagi porast
Isto
Blagi pad
0%
20%
40%
60%
80%
100%
SlovačkaAlbanijaČeškaLitvaBosna i
Hercegovina
SrbijaLatvija BugarskaHrvatska Rumunija Mađarska PoljskaSlovenija
47
35
3
15
39
12
44
5
47
8
40
5
48
11
33
8
57
7
33
3
36
11
46
7 4
21
4
75
69
25
2 10
35
4
51
70
3
27 2
54
42
2
41
54
5
53
3
44
32
Grafikon 16: U kojoj mjeri će preustroj ili restrukturiranje poslovanja prerasti u prioritet kroz idućih 12 mjeseci?
Uvelike
Donekle
Neće biti prioritetno
0%
20%
40%
60%
80%
100%
Litva LatvijaRumunijaČeškaSlovačkaBugarskaHrvatskaAlbanijaBosna i Hercegovina
PoljskaSrbija SlovenijaMađarska
33
15
52 50
27
23
36
35
29
41
29
30 27
44
29
48
25
27 24 21
47
32
52
24
41
21
38
19
32
49
15
67
1812
41
47
67
7
26
33Istraživanje stavova finansijskih direktora Bosna i Hercegovina
Manjak talenta i perspektive za finansijske stručnjake
Većina finansijskih direktora u regiji ne očekuje nikakav manjak talenta među osobama na finansijskim funkcijama. Postoje znatna odstupanja u stavovima, no situacija u Slovačkoj, Litvi i Latviji, u kojima je
potražnja za finansijske stručnjake na izvršnim funkcijama veća nego u bilo kojoj drugoj zemlji Srednje Evrope, obećavajuća je za one s iskustvom.
Grafikon 17: Očekuju li finansijski direktori manjak finansijskih talenata u idućoj godini ili ne?
Da
Ne
0%
20%
40%
60%
80%
100%
RumunijaČeškaMađarskaHrvatskaAlbanijaSlovenijaPoljskaBugarskaBosna i Hercegovina
SrbijaLatvijaLitvaSlovačka
50
5047
53
45
55 57
4338
62 62
38 37 35
656370
30 26
74 74
26 24
76
15
85
34
Grafikon 18: Očekivani manjak finansijskih kadrova u idućih 12 mjeseci - tri vodeće zemlje
Uprava
Viša razina
Srednja razina
Niža razina
Diplomanti
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
LatvijaLitvaSlovačka
7
4
21
7 6
38
29 28
31
36
51
3
25
16
35Istraživanje stavova finansijskih direktora Bosna i Hercegovina
Kontakt podaci
Deloitte d.o.o. Sarajevo kontakti
Sabina SoftićPartner [email protected]
Sead Bahtanović[email protected]
Mirza BihoracMenadž[email protected]
Sanjin PitaMenadž[email protected]
Ana Kovačec CofekMenadžer, marketing i korporativne [email protected]
Deloitte d.o.o. Banja Luka kontakti
Miloš [email protected]
Ranko [email protected]
Mirko IlićViši menadž[email protected]
Aleksandra GregovićMenadžer, marketing i korporativne [email protected]
Ova publikacija sadrži isključivo opšte informacije, te ni Deloitte Touche Tohmatsu Limited, kao i ni jedan subjekt u njegovom sastavu ili njihovi pridruženi subjekti ovom publikacijom ne pružaju računovodstvene, poslovne, finansijske, investicijske, pravne, porezne, kao ni druge vrste profesionalnih savjeta ili usluga.
Publikacija ne zamjenjuje profesionalan savjet ni profesionalnu uslugu, niti se smije koristiti kao temelj za donošenje odluka ili postupanje koje može uticati na vaše finansijsko stanje ili poslovanje kao korisnika publikacije. Prije donošenja ikakve odluke ili ikakvog djelovanja koje može uticati na vaše finansijsko stanje ili poslovanje kao korisnika publikacije, obratite se ovlaštenom stručnom savjetniku. Ni jedan član Deloitteove mreže ne odgovara za eventualne štete koje pretrpi bilo koja osoba oslanjajući se na ovu publikaciju.
Deloitte je brand pod kojim deseci hiljada stručnjaka iz samostalnih subjekata diljem svijeta sarađuje u pružanju usluga revizije, poslovnog i finansijskog savjetovanja, upravljanja rizicima i poreznih usluga odabranim klijentima. Riječ je o subjektima koji su članovi pravne osobe Deloitte Touche Tohmatsu Limited (skraćeno: DTTL) osnovane u skladu s pravom Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Svaki član pruža usluge na određenom teritorijalnom području i podliježe zakonima i strukovnim propisima države, odnosno država u kojima posluje. Usluge klijentima ne pruža DTTL. DTTL i svaki njegov član su odvojene pravne osobe koje ne međusobno ne preuzimaju odgovornost za obaveze svakog od njih. DTTL i svaki njegov član odgovaraju samo za vlastite postupke i propuste, a ne za one drugih članova. Svaki je član pravno odvojena i samostalna pravna osoba koja posluje pod nazivom „Deloitte“, „Deloitte & Touche“, „Deloitte Touche Tohmatsu“ ili nekim drugim srodnim imenom; Svaki član DTTL-a je ustrojen u skladu s nacionalnim zakonima, propisima, uobičajenom praksom i drugim čimbenicima i svoje usluge može na svom teritorijalnom području pružati putem ovisnih društava, pridruženih i/ili drugih subjekata.
Deloitte Central Europe, skraćeno DCE, je regionalna organizacija subjekata koji djeluju pod krovnom tvrtkom Deloitte Central Europe Holdings Limited, članicom Deloitte Touche Tohmatsu u Srednjoj Evropi. Usluge pružaju ovisni i pridruženi subjekti Deloittea Central Europe Holdings Limited, od kojih je svaki pravno odvojena i samostalna osoba. Povezani subjekti Deloittea Central Europe Holdings Limited ubrajaju se u vodeće organizacije za profesionalne usluge u regiji, koje isporučuje više od 3.900 ljudi iz preko 34 ureda u 17 zemalja.
Deloitte pruža usluge revizije, poreznog konzaltinga, poslovnog i finansijskog savjetovanja tvrtkama iz raznih gospodarskih sektora. Zahvaljujući globalnoj mreži tvrtki članica u više od 150 zemalja, Deloitte raspolaže vrhunskim svjetskim ekspertima i detaljnom lokalnom ekspertizom, na temelju kojih pomaže uspješnosti svojih klijenata u njihovom poslovnom okruženju. Oko 200.000 Deloitteovih stručnjaka usmjereno je postizanju izvrsnosti.
© 2014. Deloitte Central Europe
MetodologijaIspitivanje finansijskih direktora u Srednjoj Evropi provedeno je u oktobru i novembru 2013. godine i upitnik je popunilo ukupno 580 finansijskih direktora iz 13 zemalja. Ispitivanje je podijeljeno u dva dijela. Prvi dio obuhvaća analizu BiH na temelju odgovora ispitanika iz Bosne i Hercegovine, a drugi dio sastoji se od odgovora svih ispitanika u regiji. U godišnje istraživanje nisu uvijek uvrštena sva pitanja iz upitnika. Ako vas zanimaju sva pitanja, obratite se [email protected].
Želimo zahvaliti svim finansijskim direktorima koji su sudjelovali u ispitivanju i popunili upitnik. Nadamo se da ćete izvještaj doživjeti kao zanimljivo štivo u kojem se jasno ističu izazovi finansijskih direktora i daju ključne referentne vrijednosti koje će vam pomoći da svoju organizaciju pozicionirate u odnosu na slične organizacije.