ISSN 1512-8318 9771512 831000bhtel.ba/uploads/casopis/Telekomunikacije 6 za web.pdfse prvo enkapsuliraju u RTPi UDPpa tek se onda pakuju u IP okvire. Slika 2 prika-zuje primjere dva

9 7 7 1 5 1 2 8 3 1 0 0 0

ISSN 1512 - 8318

hibridna po ta predstavlja najlakš ši naèinprocesiranja elektronskih podataka uštampanom obliku. Štedi vrijeme i novac,omoguæava brzo štampanje velikog brojaraèuna, letaka, propagandnog materijala...

i vrijeme

Poštovani,sa zadovoljstvom Vas obavještavamo da je JP BH Pošta uvela u radni proces SISTEM ZAAUTOMATSKU PRERADU PISMONOSNIH POŠILJAKA, kojim æe se poveæati brzina prijenosa,urednost uruèenja poštanskih pošiljaka i osigurati još kvalitetnija poštanska usluga.Obzirom da ovaj sistem automatski usmjerava pismonosne pošiljke prema adresnim podacimakoje oèitava mašina, Vaša pomoæ nam je neophodna u smislu pravilnog adresiranja Vaše pošiljke.Automatska prerada pismonosnih pošiljaka moguæa je samo ako je adresa primaoca pravilno,èitko i po moguænosti mašinski (ili velikim štampanim slovima) ispisana taèno u prostoruodreðenom za adresiranje.Pošiljke koje ne budu zadovoljavale navedene uslove obraðivaæe se ruèno, što æe usporiti njihovuobradu i uruèenje.

BH PO[TA

Izdava~/PublisherBosanskohercegova~ko udruènje za telekomunikacije

Uredni~ki odbor/Editorials Boarddr Draguljub Milatovi}, dipl. el. ing.dr Himzo Bajri}, dipl. el. ing.dr Nediljko Bili}, dipl. el. ing.dr Mirko [krbi}, dipl. el. ing.dr Mesud Hadìali}, dipl. el. ing.mr Akif [abi} dipl. el. ing.mr Radomir Ba{i}, dipl. el. ing.mr Hamdo Katica, dipl. el. ing.Dèmal Borovina, dipl. el. ing.

Glavni i odgovorni urednik /Editor and Chiefmr Nedàd Re{idbegovi}

Lektor/Linguistic Advisermr Dàfer Obradovi}

Tehni~ki urednik/Technical Editormr Jasminko Mulaomerovi}

Ra~unarska obrada/DTPTDP, Narcis Pozderac

[tampa/Printed bySaVart

________________________________

âsopis je evidentiran u evidenciji javnihglasila pri Ministarstvu obrazovanja, nauke iinformisanja Kantona Sarajevo pod brojemNKM 42/02. Prema Mi{ljenju broj 04-15-2295/2002 Federalnog ministarstva obnrazovanja,nauke, kulture i sporta ~asopis je proizvod iz~lana 19. ta~ka 10. Zakona o porezu napromet proizvoda i usluga na ~iji se prometne pla}a porez na promet proizvoda.

âsopis TELEKOMUNIKACIJE u praviluizlazi ~etiri puta godi{nje.

Cijena ~asopisa je 5 KM, za pravna lica10 KM i za inostranstvo 5 EUR.Ra~un broj: 1610000031970047 kodRaiffeisen bank d.d. Sarajevo

Adresa Uredni{tvaBosanskohercegova~ko udruènje za telekomunikacije Zmaja od Bosne 8871000 Sarajevoweb: www.bhtel.baE_mail: bhtelªbih.net.baTel.: 033 220-082

SADR@AJ / CONTENTS

Hadàli} Benijamin, dipl.el.ing.MMeettooddoollooggiijjaa tteessttiirraannjjaa QQooSS ppaarraammeettaarraa VVooIIPP mmrree`̀aaTTaassttiinngg MMeettooddoollooggyy QQooSS PPaarraammeetteerrss ffoorr VVooIIPP NNeettwwoorrkkss. 3

mr Amir Kralju{i}, dipl. el. ing.PPrroottookkooll zzaa zzaappoo~~iinnjjaannjjee sseessiijjeeSSeessssiioonn IInniittiiaattiioonn PPrroottooccooll . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

Maja Vladovi}, dipl. ing. el.IINN sseerrvviissii ii PPaarrllaayy GGaatteewwaayy nnaa TTeelleeccoomm SSeerrvveerr PPllaattffoorrmmiiIInn SSeerrvviicceess aanndd PPaarrllaayy GGaatteewwaayy oonn TTeelleeccoomm SSeerrvveerrPPllaattffoorrmm. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

mr Sead Adanali} dipl. el. ing. IInnffoorrmmaacciioonnee ii tteelleekkoommuunniikkaacciioonnee tteehhnnoollooggiijjee uu sseekkttoorruu zzddrraavvssttvvaaIInnffoorrmmaattiioonn aanndd TTeelleeccoommmmuunniiccaattiioonnss TTeecchhnnoollooggyy iinn tthhee HHeeaalltthh CCaarree. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25

Emin Hatuni}, dipl.el. ing.NNoovvee tteehhnnoollooggiijjee ooppttii~~kkoogg vvllaakknnaaOOppttiiccaall FFiibbrree nneeww TTeehhnnoollooggiieess . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33

dr Himzo Bajri}SSttaannddaarrddii ii ssttaannddaarrddiizzaacciijjaa uu tteelleekkoommuunniikkaacciijjaammaa - IIII ddiiooSSttaannddaarrddss aanndd SSttaannddaarrddiizzaattiioonn iinn TTeelleeccoommmmuunniiccaattiioonnss . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43

TELEKOMUNIKACIJE 3, 6, 2004.

BOSANSKOHERCEGOVA^KOUDRU@ENJE ZA TELEKOMUNIKACIJESARAJEVO

God. 3, br. 6, 2004. Vol 3, No 6, 2004

NAU^NO-STRU^NI ÂSOPIS ZA TELEKOMUNIKACIONE TEHNOLOGIJE

ACADEMIC AND PROFESSIONAL TELECOMMUNICATIONS TECHNOLOGIES JOURNAL

âsopis je namijenjen stru~njacima, inìnjerima, studentima i izlazi kvartalno.Svrha ~asopisa je izvje{tavanje o istraìvanju, nau~nom razvoju, proizvodima i novostima iz svi-jeta telekomunikacija

Vije}e Ministara Bosne i Hercegovine, treba uskoro da usvoji Politiku raz-voja informacionog dru{tva Bosne i Hercegovine, sa namjerom da se na ni-vou Bosne i Hercegovine usvoje: generalni principi, opredjeljenja, smjernice inosioci aktivnosti koji se ti~u izgradnje informacionog dru{tva.

Politika za informaciono dru{tvo predstavlja okvirni i bazni dokument, naosnovu kojeg }e se, u procesu razvoja i izgradnje Informacionog dru{tva, mo}idonositi zakoni, propisi i drugi akti te odlu~ivati o pravcima razvoja, akcionimplanovima i prioritetima na nivou Bi H i njenih entiteta. Fascinantan razvoj in-formaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) i mogu}nost njihove primjene usvim sferama dru{tva, promovisao je iste kao klju~ne faktore razvoja svakogsavremenog dru{tva, pa time i Bosne i Hercegovine. Ove tehnologije mijenja-ju na~in na koji ljudi, poslovni i upravlja~ki sistemi komuniciraju te globalni am-bijent u kojem rade i razvijaju se savremene ekonomije i dru{tva. Jedino infor-maciona dru{tva, u kojima su znanje i pravovremene, sveobuhvatne i ta~neinformacije osnovni upravlja~ki resursi, mogu da osiguraju progres i budu}-nost svojim gra|anima.

Politika razvoja informacionog dru{tva je sastavni dio ukupne dràvne poli-tike Bosne i Hercegovine i entiteta. Ovom Politikom su izraèni ambiciozni ci-ljevi za izgradnju Bosne i Hercegovine kao modernog i prosperitetnog dru{tva.Ostvarenje vizije takvog dru{tva je zadatak najvi{eg stepena kompleksnostikoji zahtijeva prije svega konsenzus te koordiniran napor i podr{ku na dràv-nom nivou svih relevantnih politi~kih subjekata, ali i su{tinsko prihvatanje na-vedenih principa i opredjeljenja od strane svih relevantnih u~esnika. Realiza-cija ovog kompleksnog zadatka je dugoro~an proces.

Politika razvoja Informacionog dru{tva identifikuje osnovne ciljeve, principei opredjeljenja, osnovna podru~ja i smjernice djelovanja, te glavne ~inioce i nji-hove uloge za realizaciju navedenih ciljeva. U domenu telekomunikacija ovose prije svega odnosi na infrastrukturu kako fizi~ku tako i logi~ku i organizacij-sku. Ispunjenje zahtijeva zasniva se na pruànju svih vrsta usluga uz odgova-raju}a rje{enja nove generacije mreà (NGN), zatim izgradnja odgovaraju}e{irokopojasne pristupne mreè, adekvatna brzina pristupa i primjena novihtehnologija.

Doprinos ovom je u kroz priloge stru~nih radova za ~asopis Telekomunika-cije gdje se prezentiranje svih ideja mogu doprinijeti ostvarenju ovog cilje naoptimalana na~in.

Sarajevo, januar 2004 godine mr Nedàd Re{idbegovi}, dipl. el. ing.

TELEKOMUNIKACIJE 3, 6, 2004.2

UUvvooddnnaa rriijjee~~

centar. Dizajniraje VoIP mreè zahtjevapa`ljivo planiranje, naro~ito sa aspektaosiguranja zadovoljavaju}e kvalitete.

1.1 Komponente VoIP

Slika 1 pokazuje principijelnu shemuVoIP mreè sa svojim glavnim elementi-ma. Gateway konvertuje signale od kon-vencionalnih telefonskih interfejsa(POTS, T1/E1, ISDN) ka VoIP. IP telefonkao ure|aj prirodno je pripremljen za ko-nekciju na IP mreù. Dalje }e mo koristi-ti termin terminal za oznaku gateway-a,IP telefona, PC-a sa VoIP interfejsa.

Ova terminologija je u skladu sa ter-minologijom koja se koristi kod H.323protokola, {to ne zna~i da se jedna ovakvainfrastruktura mora zasnivati na H.323protokolu. Server provodi upravlja~ke iadministrativne funkcije kao podr{ku us-mjeravanju poziva kroz mreù. Kod sis-tema osnovanih na H.323 protokolu,ovakav server poznat je kao gatekeeper.Kod arhitektura sa SIP/SDP, srever je tzv.SIP server. Kod sistema ~iji se rad osla-nja na MGCP ili Megaco, server se ozna-~ava kao call agent. Konektivnost izme-|u ure|aja provodi IP mreà koja moèbiti privatna, Intranet ili Internet.

Jednom kada poziv bude uspostav-ljen, govor biva digitaliziran i posklatkroz IP mreù kao IP okvir. Uzorci glasase prvo enkapsuliraju u RTP i UDP pa tekse onda pakuju u IP okvire. Slika 2 prika-zuje primjere dva VoIP okvira u LAN iWAN mreì. Na primjer ako se kao ko-dek koristi G.711 paketizacijski period je20ms, korisni sadràj okvira iznosi 160okteta. Ovo kao rezultat daje okvir ukup-ne duìne 206 okteta u WAN-u ili 218okteta u LAN-u.

2. KVALITETA GLASAKako je ve} napomenuto kod dizajni-

ranja VoIP mreà, veoma je bitno raz-motriti sve faktore koji imaju utjecaj nakvalitetu glasa. Slijedi kratak pregledglavnih faktora na koje treba obratitipa`nju.

2.1 Kodek

Prije nego {to analogni glas budetransmitovan kroz IP mreù mora prvobiti digitaliziran. Glavni standardi kodi-ranja dati su u Tabeli 1.U tabeli je ista-

1 OP]ENITO O VOIPInteresovanje za VoIP poraslo je zad-

njih nekoliko godina. Korporacije, ISP-ovi, ITSP-ovi vide u VoIP mogu}nost vo-de}e uloge u tehnologiji transporta pa-ketskog glasa.Tipi~ni razlozi za imple-mentaciju uklju~uju manjua cijena, kon-solidacija mreè, konvergencija servisa.Smanjenje cijene odraàva se u pogledume|unarodnih i transatlanskih poziva poznatno niìm cijenama nego kod konven-cionalnih metoda. [to se ti~e konsoli-dacije mreè ona se odnosi na transportrazli~itih klasa prometa kroz istu mre`nuinfrastrukturu, upro{}eno upravljanjemreòm, redukcija tro{kova kori{tenjemjedinstvene opreme. Konvergencijomservisa postiè se pobolj{anje funkcio-nalnosti. Ovakva potpuna integracija do-pu{ta razvoj novih aplikacija kao {to sujedinstveni sistem poruka i WEB pozivni

Hadàli} Benijamin, dipl.el.ing. MMeettooddoollooggiijjaa tteessttiirraannjjaa QQooSS ppaarraammeettaarraaVVooIIPP mmrree`̀aaTTaassttiinngg MMeettooddoollooggyy QQooSS PPaarraammeetteerrss ffoorr VVooIIPP NNeettwwoorrkkss

Saètak: Svjedoci smo brzog razvoja Interneta i novih inovativnih tehnologija koje sezasnivaju na kori{tenju IP protokola kao osnovnog transportnog mehanizma.Jedna od tih je tehnologija prenosa govora preko mreà baziranih na IP proto-kolu obiljeèna engleskom skra}enicom VoIP. VoIP je trenutno alternativa kon-vencionalnim telefonskim sistemima. Ina~e, ve} sad se moè re}i da je teleko-munikaciona mreà slijede}e generacije bazirana na IP protokolu i da }e omo-gu}iti realizaciju multimedijalnih usluga. Za implementiranje kvalitetnih VoIP us-luga potrebna je odgovaraju}a infrastruktura koja }e obezbijediti kvalitet servisaQoS. Radi ocjene kvaliteta mreè potrebno vr{iti mjerenja odre|enih parame-tara u mreì i na osnovu tog poduzeti aktivnosti za obezbije|enje QoS. Ovajrad daje pregled tih parametara i metodologiju njihovog odre|ivanja.

Klju~ne rije~i: VoIP, QoS, konvergencija, gataway, gatekeeper, H.323, Mega-co, SIP, RTP, MOS, subjektivna mjerenja, objektivna mjerenja, kodek.

Abstract:We are witnesses of explosive growth of the Internet, and the development ofnew inovative technologies based on IP protocol. One of these is technologiesVoice over IP known as abr. VoIP. VoIP is today alternative for traditional tele-phone system. Vision of the next generation telecommunication networktomorrow, multimedia services network, is the network based on IP protocol.For the implementation of the VoIP services it is necessery to have networkinfrastructure wich enable needed level of QoS. For estimation network quali-ty it is necessery to measure some parameters and realise some activities inthe network to achive QoS. This work present relevant parameters andmetodology for there determination.

Key words: VoIP, QoS, convergention, gataway, gatekeeper, H.323, Megaco,SIP, RTP, MOS, subjective measurements, objective measurements, Codec.

TELEKOMUNIKACIJE 3, 6, 2004. 3

SKRA]ENICESIP Session Initiation ProtocolSDP Session Description ProtocolMGCP Media Gateway Control ProtocolRTP Real-Time Transport ProtocolH.323 Standard paketskih video, audio

servisiPCM Pulse Code ModulationADPCM Adaptive Differential Pulse Code

ModulationCELP Code-Excited Linear Predictive

CodingLD-CELPLow-delay CELPMP-MLQ Multi - Pulse Maximum Likelhood

QuantizationMOS Mean Opinion ScoreVPN Virtual Private NetworkPSQM Perceptual Service Quality

MeasurementsMNB Measurement Normalizing BlocksPAMS Perceptual Analysis Measurement

SystemPESQ Perceptual Evaluaton of Spech

QualityQoS Quality of ServiceVAD Voice Activity Detection


knuta orelacija izme|u kvalitete glasa ipropusnog opsega tj. brzine transporta:ve}i propusni opseg zna~i i ve}u kvalite-tu glasa. U tabeli je istaknuta orelacija iz-me|u kvalitete glasa i propusnog opsegatj. brzine transporta: ve}i propusni opsegzna~i i ve}u kvalitetu glasa.

2.2 Gubici okvira

VoIP okviri putuju IP mreòm, koja jeveoma nepouzdana. Okviri mogu biti iz-gubljeni kao rezultat zagu{enja mreè ilikorumpiranosti podataka. Osim toga,

kod prometa u realnom vremenu kao {toje glas, retransmisija izgubljenih okviraupravljana na tre}em nivou OSI modelanije prakti~na iz razloga pojave dodatnogka{njenja. Stoga, terminali u komunikaci-ji moraju imati nekakvu vrstu dogovora uvezi izgubljenih uzoraka govora, {to se re-ferira kao brisanje okvira. Efekat gubitakaokvira na kvalitetu glasa ovisi o tome ka-ko terminali upravljaju ovim gubicima.

U jednostavnom slu~aju, terminalipu{taju pukotine u govornom strimu akoje mali broj okvira izgubljen. Ako je iz-gubljen veliki broj okvira, govor }e bitiisprekidan sa nedostaju}im slogovima ilirije~ima. Jeda mogu}i vid strategije re-konstruiranja je ponavljanje prethodnogneizgubljenog uzorka govornog signala.Ovakav pristup je mogu} u slu~ajevimakada imamo nevelike gubitke okvira.Kao bolji pristup koji se ~e{}e koristi kodnaglih ve}ih koli~ina izgubljenih okviraje interpolacija. Na osnovu prethodnoguzorka signala glasa, dekoder utvr|ujekakav izgubljeni okvir bi mogao biti.Ova tehnika poznata je kao prikrivanjegubitaka paketa (PLC - Packet LossConcealment).

Kao primjer ITU-T G.711 dodatak Iopisuje PLC algoritam kod PCM-a.Kru`ni spremnik sadrì 48,75 ms pret-hodnog uzorka signala. Kada je gubitakjednog okvira detektovan, sadràj kru`-nog spremnika se koristi kako bi se izvr-{ila estimacija trenutnog centralnog dije-la signala. Ove informacije se koriste zageneriranje signala sinhronizacije kojimse puni nastala praznina. Sa PLC kodG.711 postiè se dodatno ka{njenje naizlazu od 3.75 ms radi osiguranja glatkogprelaza izme|u realnog i sinroniziranogsignala. Koderi ~iji se rad zasniva naCELP-u kao {to su G.723, G.728 i G.729tako|er koriste PLC algoritme. General-no ako gubici nisu previ{e veliki tj. nedo-staju}i dijelovi signala nisu toliko dugi,signal ne}e doìvjeti rapidne promjene,poslije tretmana prikrivanja gubitaka ne-dostaju}i dijelovi signala mogu postatineprimje}eni.

ITU-T G.113 dodatak I donosi odre-|ena uputstva za planiranje i tretman efe-kata gubitaka okvira na kvalitetu glasa.

Slika 1. Komponente VoIP mreè

Tabela 1. Neki od standarda za kodiranje koji se naj~e{}e koriste u VoIP ure|ajima

Slika 2. Enkapsulacija VoIP okvira

Mjereni utjecaj se izraàva kroz veli~inule (equipment impairment factor - faktorslabljenja ura|aja). Ovaj faktor se izvodisubjektivnim metodama koriste}i MOS(Mean Opinion Score) metode. Metodo-logija njegovog dobijanja je opisana uG.113 Annex E. Ona je bezdimenzionaveli~ina ~ija vrijednost nula zna~i da na-me slabljenja. Ve}i le faktor ozna~ava ja-~a slabljenja.

Tabela 2 dobijena je iz G.113 doda-tak I i pokazuje utjecaj gubitaka okvirana le faktor.

2.3 Ka{njenje

Jo{edan zna~ajan aspekt prilikomdizajniranja VoIP mreè je efekat ka{nje-nja. Problemi koje donosi ka{njenje ogle-daju se u pojavi eha i preslu{avanja go-vornika. Efekti ka{njenja na transportglasa diskutuju se u ITU-T G.114.

2.3.1 Uzroci ka{njenja

Prije nego {to budemo govorili o utje-caju ka{njenja, da se osvrnemo na uzrokeka{njenja.

Algoritamsko ka{njenje. Ovo ka{nje-nje prouzrokuje CODEC i njegov algori-tam kodiranja.

Paketizacijsko ka{njenje. Kod RTP,uzorci govora se ~esto skupljaju prije ne-go {to budu uba~eni unutar okvira zatransport. RFC 1890 specificira osnovnipaketizacijski period na 20ms.

Za G.711, ovo zna~i da 160 uzorakatreba biti prikupljeno i teko onda poslanojednim okvirom. U drugu ruku, G.723.1vr{i generiranje govornog okvira svakih30ms i svaki govorni okvir se obi~no {a-lje kao samostalni RTP paket.

Ka{njenje serijalizacije. Ovo je vrije-me potrebno za slanje IP paketa. Kao pri-mjer, G.711 koristi paketizacijski periodod 20ms (160 okteta korisnog sadràjakod RTP paketa), ~itav okvir recimo kodPPP enkapsulacije iznosi 206 okteta. Zaslanje okvira potrebno je recimo nalinijiod 64 kbps 25,8 ms. Tako se ovo ka{nje-nje pravi svaki put pri prolasku paketakroz ure|aje koji rade na principu ''skla-di{ti i prislijedi'' kao {to su ruteri ili svi-~evi. Tako da recimo okvir koji pro|ekroz 10 rutera njegovo ka{njenje serijali-zacije se pove}ava 10 puta.

Propagacijsko ka{njenje. Ovo je vri-jeme potrebno elektri~nom ili opti~komsignalu da pre|e preko transportnogmedija i kao takvo je funkcija geograf-ske udaljenosti. Brzina propagacije jepribli`no 4 -6 µs/km. Za satelitski prenoska{njenje iznosi 110 ms za satelite na vi-sini od 14000 km, 260 ms za satelite na36000 km.

Ure|ajska ka{njenja. Ovo su ka{nje-nja prouzrokovana razli~itim komponen-tama unutar transmisijskog sistema.

2.3.2 Potiskivanje odjeka

Prvi negativan utjecaj ka{njenja seogleda kroz pojavu odjeka. Odjek u kon-vencinalnim telefonskim mreàma moènastati iz razloga slabog spoja izme|u di-jelova slu{alice predvi|enih za govor islu{anje. Ova pojava poznata je kao akus-ti~ni odjek. Tako|er se moè pojavitikada se dio elektri~ne energije reflektuje ivrati govorniku od strane hibridne petljetj. mjesta gdje se dvopari~ni sistem mije-nja sa ~etvoropari~nim kod PSTN-a. Ovapojava poznata je kao hibridni odjek.

Kada je ka{njenje s kraja na kraj vezeu jednom smjeru malo, bilo kakav odjekkoji se generira u glasovnoj petlji se vra-}a govorniku veoma brzo tako da moèbiti neprimje}en. U stvarnosti, preporukaje da je potiskivanje odjeka nepotrebnoako ka{njenje u jednom smjeru iznosimanje od 25ms. Drugim rije~ima, ako seodjek vrati za manje od 50ms on ne}e bitiprimjetan. Me|utim, kod VoIP mreàka{njenje skoro uvijek prelazi ovaj pragod 25ms, tako da se moraju poduzetimjere potiskivanja tog odjeka.


Tabela 2. Utjecaj gubitaka okvira na le faktor

Generalno, varijacija ka{njenja imaza posljedicu gomilanje i pojavu ve}ihpraznina u dolaze}em nizu podataka. Op-}a strategija u postupku sa problemomkoji donosi varijacija ka{njenja je zadrà-vanje dolaze}ih okvira u izlaznomspremniku dovoljno dugo da bi se omo-gu}ilo sporijim okvirima da pristignu navrijeme kako bi sekvence bile izvr{avanena korektan na~in. Ve}i iznosi varijeacijeka{njenja dovode do duèg zadràvanjapojedinih okvira u izlaznom spremniku,te na taj na~in uvode dodatno ka{njenje.Radi minimiziranja ka{njenja koje seprouzrokuje upotrebom spremnika, veli-ki broj aplikacija koristi se adaptivnimspremnikom za varijaciju ka{njenja. Tou principu zna~i sljede}e: ako je iznosvarijacije ka{njenja u mreì mali i veli-~ina spremnika je mala, ako varijacijaka{njenja raste u skladu sa porastomprometa u mreì tada se i veli~ina sprem-nika automatski pove}ava. Stoga, vari-jacija ka{njenja u mreì uti~e na kvalite-tu glasa u tolikoj mjeri koliko se pove}a-va ka{njenje s kraja na kraj upotrebomizlaznih spremnika. Ponekad kada je var-ijacija ka{njenja veoma velika , izlaznispremnik se moè izabrati tako da omo-gu}i gubitke odre|enih okvira kako bi seukupno dopu{teno ka{njenje zadràlo usvojim granicama.

2.5 Prora~un ka{njenja

Slika 4 prikazuje primjer VoIp mreèi pojedin~ne uzro~nike ka{njenja. Naosnovu takve predstave moè se naprav-iti prora~una ka{njenja. Pretpostavimo daje cilj posti}i ka{njenje s kraja na krajveze u iznosu od 150ms.

G.723.1 algoritamsko ka{njenje: 37,5G.723.1 ka{njenje procesiranja: 30Serilizacijsko ka{njenje (dva E1) 2Propagacijsko ka{njenje 5km optike 25Ka{njenje na ostalim komponentama 2Ukupno fiksno ka{njenje 96,5Prema ovome imamo ostavljen promjenljivi limit:= 150ms - 96,5 ms = 53,5 ms

U ovom primjeru, prora~unat je naj-manji fiksni iznos ka{njenja od 96,5ms.Naravno ovome se mora dodati i prisust-

2.3.3 Preslu{avanje govornika

Ba{ kao i potiskivanje odjeka, odrà-vanje konverzacije u oba smjera postajete{ko kada se ka{njenje pove}ava iz raz-loga pojave preslu{avanja. Ovo je prob-lem koji se de{ava kada jedna strana sije-~e govor druge strane jer se pojavljujeveliko ka{njenje. G.114 daje sljede}epreporuke u pogledu ograni~enja ka{nje-nja u jednom smjeru veze:0 do 150ms - prihvatljivo za ve}inu ko-

risni~kih aplikacija;150 do 400ms - prihvatljivo kada vrijeme

transmisije uti~e na slabljenej kvalite-te;

preko 400ms - neprihvatljivo sa aspektageneralnog planiranja mreè.

2.4 Varijacija ka{njenja

Prilikom transporta okvira kroz IPmreù iskustveno je jasno da iznoska{njenja za svaki pojedina~ni okvirmoè biti razli~it. Ovo se javlja iz razlo-ga {to ka{njenje iz razloga ~ekanja uredovima na obradu i vrijeme procesiran-ja pojedinih paketa u mnogome ovisi ooptere}enju mreè. [ta to zna~iprakti~no, izvor generi{e okvire glasa ujednakim ekvidistantnim intervalima(recimo svakih 20ms), na drugoj stranizbog pojave varijacije ka{njenja krozmreù odredi{ni ~vor ne prima na takavna~in poslane okvire (Slika 3).


Slika 3. Varijacija ka{njeja

vo varijacije ka{njenja za vezu s kraja nakraj. Postavlja se pitanje koliku varijaciuka{njenja moè podnijeti sistem? Ako jeprema pretpostavci cilj neprekora~enjeka{njenja od 150ms, to zna~i da je maksi-malna varijacija ka{njenja koja se moètolerisati 53.5ms. Pretpostavka je da sevarijacija ka{njenja moè ukloniti sa izlaz-nim spremnikom koji moè okvire pod-vrgnuti ka{njenju vi{em od 53,5ms u ciljuuklanjanja uticaja varijacije ka{njenja.

Ovaj primjer se zasniva na pretpos-tavci da se poznaje ta~na topoogija mre-è, pa je tako mogu}e izra~unati kompo-nente ka{njenja. U sljede}em primjeru(slika 5), pretpostavit }e mo da je gate-way konektovan preko VPN servisa osig-uranog od strane ISP-a. Pretpostavimoopet da je cilj ostvariti konekciju sa krajana kraj sa maksimalnim ka{njenjem od150ms:

G.723.1 algoritamsko ka{njenje 37,5G.723.1 ka{njenje procesiranja 30Ukupno ka{njenje na gateway-ima: 67,5

Granica ka{njenja koja se nesmijepre}i na dionici putanje kroz Internet je uovom slu~aju 82,5ms. U ovom primjeru,moèmo izvr{iti identifikaciju ka{njenjana dva gateway-a. Kako bi ostalo u zada-tim okvirima ka{njenje koje donose ISP-evi ne smije pre}i 82,5ms. Ovaj iznosuklju~uje u sebi i fiksni dio ka{njenja kaoi proomjenljivi. [to }e re}i, minimalnoka{njenje du` VPN putanje mora biti50ms. Maksimalna varijacija ka{njenjakoju sistem moè tolerirati i kompenzira-ti izlaznim spremnikom, tada je 32,5ms.Danas ISP-evi nude VPN servise u skla-du sa tzv. Ugovorom o nivou servisa (Ser-vis Level Agreement - SLA). SLA se ko-risti da se utvrde garantirani iznosi ka{-njenja povratne putanje izme|u site-ova.

3. MJERENJE KVALITETEGOVORAU prethodnom poglavlju, date su gen-

eralne preporuke kako dizajnirati mreùsa preduslovima za osiguranje kvaliteteglasa. Kao povratne informacije u proce-su kontrole kvalitete glasa koriste serazli~ite metode za mjerenje te kvalitete.

3.1 MOS (Main Opinion Score)

MOS je opisan u ITU-T P.800 i ~estoje kori{tena metoda za mjerenje kvalitetaglasa. Pripada grupi subjektivnih metodamjerenja. Ona uklju~uje dvije metodetestiranja: test ocjene konverzacije i testocjene slu{anja. Testni subjekti ocjenjujukvalitet sistema za transmisiju glasa bilona osnovu kon-verzacije ili na osnovuslu{anja uzoraka govora. Dalje se kvali-tet glasa rangira koriste}i sljede}u skalu:

Odli~an 5Dobar 4Prili~an 3Slab 2Lo{ 1MOS se zatim izra~unava uzimaju}i

srednju vrijednost rezltata testnih sub-jekata. MOS je dizajniran za ocjenjivan-je razli~itih standarda kodiranja. Tabela 3prikazuje preporu~ene MOS rezultatekoje treba zadovoljiti govor za razli~itealgoritme kodiranja.

MOS je subjektivni prili~no relevan-tan test, me|utim pored ovoga postojidruga grupa objektivnih metoda mjerenja~iji je cilj dobijanje kvantitativnih poka-zatelja kojima se aproksimiraju mogu}-nosti ljudske percepcije kvaliteta glasa.


Slika 4. Primjer prora~una ka{njenja

Slika 5. Primjer 2 prora~una ka{njenja

obzir razli~ite efekte koji se javljaju u to-ku transmisije. PSQM+ je predloèn udecembru 1997 godine i u izra~unavanjuuzima u obzir:• Razli~itu perceptualnost u pogledu

ja~ine ili izobli~enje usljed buke• Govor koji je odba~en

Pored ovih metoda postoje jo{ nizmetoda koje se koriste za ove svrhe. Ne-ke od njih su MNB- mjerenje normalizi-ranih blokova, PAMS - sistem za mjere-nje i analizu perceptualnosti, PESQ- Pro-cjena perceptualnosti kvaliteta govora.

3.3 Transmisione karakteristike i E-Model

U VoIP mreàma, transmisionoizobli~enje signala igraju veoma va`nuulogu u utvr|ivanju kvaliteta glasa. Kakoje ve} re~eno ovi uticaji uklju~uju gubit-ke okvira, ka{njenje i varijaciju ka{nje-nja. Druga~iji pristup u testiranju kvalite-ta glasa odnosi se na direktno mjerenjeovih transmisijskih uticaja i na osnovunjih predvi|anja kakav kvalitet glasa mo-è prouzrokovati njihvo djelovanje. E-model je dat preporukom ITU-T G.107,daje korisan model za prediktivnu anali-zu. Osnovna jedna~ina koja se koristi umodelu je data izrazom:

R = R0 � Is � Id � Ie + A

R - Procjenjeni transmisioni faktorR0 - Osnovni odnos SNR. Prora~unava se

od snage {uma svih krugovaIs- Faktor istovremenog izobli~enja.

Odre|uje se na osnovu izobli~enjausljed neoptimalnih ivica signala ikvantizacije.

Id - Faktor izobli~enja ka{njenjem. Odre-|uje se na osnovu izobli~enja signalaprouzrokovanog ka{njenjem u mreì.

Ie - Faktor izobli~enja opreme. Daje efek-te gubitaka u koderu

A - Faktor o~ekivanja. Korekcioni faktorkoji se odnosi na perceptualni kvaliteto~ekivan od strane korisnika.Na osnovu mjerenja transmisionih

izobli~enja u jednoj IP mreì izra~unavase procjenjeni transmisioni faktor (ovajfaktor direktno ovisi o izboru kodera jerje le za svaki koder razli~it). Mogu}e jeuspostaviti relaciju izme|u R-a i MOS-ai to sljede}im izrazom:

3.2 Mjerenje perceptualnog kvalitetagovora (PSQM)

PSQM je definiran ITU-T P.861 pre-porukom (Slika 6), koristi psihoakusti~kimodel za matemati~ko izra~unavanjerazlika izme|u ulaznih i izlaznih signala.Koriste}i ovu metodu, ako su ulazni iizlazni signal identi~ni, rezultata PSQM}e biti nula. Ve}a razlika, daje ve}iPSQM rezultat koji maksimalno meèbiti 6,5. Za razliku od ve}ine tradicional-nih metoda mjerenja kao {to je mjerenjeodnosa signal/{um (S/N), PSQM nagla-{ava razlike koje mogu uticati na ljudskupercepciju kvaliteta govora. Jedan odnedostataka PSQM je da je originalnodizajniran za mjerenje kvaliteta ko-diranja, tako da u potpunosti ne uzima u


Tabela 3. Pregled kodeka i sa glavnim atributima i MOS vrijednostima

Slika 6. PSQM metodologija

Za R<0 MOS=1Za 0<R<100 MOS=1+0,035R+7R

(R-60)(100-R)*10^-6Za R>100 MOS=4,5

3.4 Izbor metode mjerenja

U mno{tvu metoda postavlja se pita-nje izbora prave kojom bi se dobili rele-vantni podaci. U praksi se ~esto koristikombinacija vi{e metoda. Kako je napo-menuto prije MOS je prili~no relevantnametoda jer se odnosi na aspekt ljudskogpoimanja kvaliteta i veoma je zna~ajnaza stvarnu ocjenu kvaliteta. Kao takvatrebala bi uvijek biti kori{tena u postup-cima mjerenja. Umjesto provo|enja for-malnih MOS testova, moè s odabrati pi-lot VoIP mreà, izabere se grupa korisni-ka koji se tretiraju MOS metodom i sku-pljaju od njih informacije. Prilikom kon-figurisanja sistema mora se voditi ra~unao velikom broju korektivnih faktora kojisu posljedica subjektivnosti pri ocjeni,{to u nekom robusnijem okruènju moèbiti veoma neprakti~no.

U takvim slu~ajevima, obejktivnitestni sistemi kao {to su PSQM, PAMS iliPESQ, PAMS ili PESQ mogli bi bitipuno korisniji. Za VoIP QoS je veomabitna komponenta. Radi mjerenja efikas-nosti odrànja QoS-a veoma je zna~ajnomjerenje transmisijskih izobli~enja (gu-bici okvira, ka{njenje, varijacija ka{nje-nja). Kod testiranja u VoIP mreì naro~itoje zna~ajno posti}u uslove realnog okru-ènja. Prakti~no to zna~i da je potrebnoposti}i uslove u kojima postoji tolikosesija kako glasovnih tako podatkovih daoni jedni drugima postaju konkurencija upogledu kori{tenja propusnog opsega.

4. SCENARIJI TESTOVA UVOIP MRE@I

4.1 Analiza IP mreè

Glavni objekat ove analize treba bitimjerenje transmisionih karakteristika IPmreè, u cilju odre|ivajnja mogu}nosipodr{ke VoIP aplikacijama. U tom pos-tupku je potrebno provesti jo{ jedan bitantest koji se odnosi na efikasnost QoSmehanizama. Na slici 7 je prikazan prim-jer tipi~ne testne konfiguracije.

Za testiranje efikasnosti QoS-a, mora-ju se stvoriti uslovi simulacije mje{avineglasovnog i podatkovnog prometa. Mje-renjem transmisionih karakteristika sva-kog od tokova, moè se izvr{iti testiranjeuvjeta i mogu}nosti IP mreè da se razli-~ito pona{a prema glasovnom i podat-kovnom prometu. U prikazanom scenari-ju se nekoriste VoIP ure|aji.

4.2 Analiza kvalitete govora s krajana kraj veze

Objekat ovog testiranje treba bitisposobnost VoIP mreè da moè omogu-}iti transport glasa i drugih prate}ih sig-nala s kraja na kraj veze. Najva`niji dioovog testiranja je ocjena kvaliteta govo-ra. Slika 8 prikazuje tipi~nu testnu kon-figuraciju. Ovakva konfiguracija omogu-}ava ve}i broj razli~itih testova.

Kori{tenjem odgovaraju}ih IP tele-fonskih terminala za uspostavljanje pozi-va, moè se pristupiti subjektivnoj ocjenikvaliteta transmisije glasa. Kori{tenjem


Slika 7. Analiza perfotrmansi IP mreè

Slika 8. Analiza mreze s kraja na kraj

• Koji je najve}i broj poziva koji sis-tem moè podràti

• Koji je najve}i broj poziva koje sis-tem moè uspostaviti i odràvatiistovremeno

• Kakav je odnos vremena uspostavepoziva i optere}enja sistema

5. ZAKLJUÂKVoIP je aplikacija sa strogim zahtjevi-

ma glede performansi, te performansemreè direktno uti~u na kvalitet glasa. Uovom radu poku{ali su biti identificiranifaktori izobli~enja tokom transmisije go-vornog signala kroz IP mreù, te meha-nizmi njihovog mjerenja. Ovi faktoriuklju~uju gubitke okvira, ka{njenje, vari-jaciju ka{njenja. Posebno se poku{ao na-glasiti zna~aj QoS-a, te osiguranja tj.mjerenja njegove efikasnosti. U skladusa definiranim faktorima koji uti~u nakvalitet glasa u VoIP mreì definirani susubjektivni i objektivni pristupi mjerenjakvaliteta sa opisanim razli~itim meto-dama kao {to su: MOS, PSQM, PAMS,PESQ i E-model.

Ove metode testiranja pojedina~nodaju dosta dobre rezulatet za pojedinegrupe faktora i pod odre|enim specifi~-nim uslovima, me|utim radi pobolj{anjaefikasnosti i dobijanja relevantnijih po-kazatelja jedne VoIP mreè naj~e{}e sekoriste u kombinaciji. Prilikom testiranjaVoIP mreè, zna~ajno je ista}i, da je potr-beno osigurati uslove {to pribli`nije stva-rnom mre`nom okruènju. Po mogu}no-sti je dobro uklju~iti heterogene elementekao {to su DTMF, Fax, modemi i drugaoprema koja stvara promet koji je optere-}enje govornom prometu, tj. njegov sme-taju}i faktor. Na ovaj na~in testiranja mo-gu}nosti uspostavljanja i odràvanja ve-ze s kraja na kraj dobijaju stvarne poka-zatelje. Kao dodatak tome zna~ajno je is-ta}i i potrebu odre|ivanja kapaciteta sis-tema. U ovom radu dati su osnovni prin-cipi i navedeni tipi~ni primjeri toplogijeza testiranje u pojedinim grupama pos-matranih faktora, te kao takvi mogu bitidalji predmet detaljnijih analiza i pobolj-{anja. Cilj svega je dobijanje relevantnihpokazatelja IP mreè za mogu}nostpodr{ke glasovnom prometu u realnomvremenu.

PSQM sistema za testiranje, isti se testmoè izvesti objektivno. Na ovaj na~inse omogu}ava razli~itim gateway konfig-uracijama (mjenjanje CODEC-a i detek-cija uklju~ivanja i isklju~ivanja aktivnos-ti glasa) da budu veoma dobro testirane.I u ovoj konfiguraciji se moè korisititigenerator prometa da bi se pove}alooptere}enje mreè, te na taj na~in uklju-~ila i QoS testiranja.

Kao dodatak testiranju transmisijeglasa, koristi se slanje dodadtnih infor-macija kroz istu infrastrukturu, radi ve}ekompleksnosti prometnih uslova u mreì.Ovo uklju~uje DTMF tonove, fax i mo-deme. Na primjer, ako je gateway kon-figuriran da koristi coder recimo G.729sa VAD-om, ovakva infrastruktura ne}ebiti optimalno pode{ena za fax. Neki ga-teway-i mogu detektovati prisustvo fax-ai mogu se prebaciti na G.711 i isklju~itiautomatski VAD. Druga zna~ajna testnakonfiguracija uklju~uje kori{tenje simu-latora izobli~enja. Prilikom testiranjaglasovnih terminala, ~esto je poèljnotestirati njihove performanse u uslovimaispod operativnih standarda. Na primjer,odre|ivanje {ta se de{ava sa kvalitetomglasa ako je iznos gubitaka 1%, 2%, 3%i tako redom. Jasno je da se ovakvimpostupkom u jednom trenutku stvarajutakva zagu{enja u mreì koja se morajuodraziti na funkcionalnost mreè u po-gledu podr{ke VoIP {to i jeste cilj da sespozna. Naravno te{ko je odrediti jasnegranice u procentima, pa kada se govorio recimo 3%, misli se na srednju vrijed-nost za vi{e eksperimenata.

4.3 Testovi signalizacije

Ovi testovi fokusirani su na skalabil-nost VoIP mreè. U PSTN su komutacijeili PBX-ovi testirani u pogledu broja po-ziva sa kojima mogu istovremeno raditi.U VoIP mreì, rutiranje poziva upravljase od strane gatekeepera kod H.323, callagenata kod MGCP ili Megaco i SIPservera kod SIP-e. Ovi ure|aji mogu setestirati na sli~an na~in kako je to ra|enosa komutacijama u PSTN-u. Ovakvi tes-tovi provode se upotrebom generatorapoziva velikog obima. Tipi~na mjerenjaovom metodom uklju~uju:


LITERATURA�1¹ CCITT Recommendation G.711,PCM

�2¹ ITU-T Recommendation G.711,PCM

�3¹ ITU-T Recommendation G.723.1,Dual rate spech coders, 5,3 and 6,3Kbps

�4¹ ITU-T Recommendation G.729,Coding of speach at 8 kbps usingCS-ACELP

�5¹ ITU-T Recommendation H.323,Packet based multimedia communi-cation systems

�6¹ ITU-T Recommendation P.800,MOS

�7¹ ITU-T Recommendation P.861,Objective Quality measurement oftelephone band

�8¹ IETF RFC 1889, RTP

�9¹ IETF RFC 2327, SDP

�10¹ IETF RFC 2543, SIP

�11¹ IETF RFC 2705, MGCP

�12¹ www.spirent.com

�13¹ Delay Characteristics of an IPterminal, Harry Marjamaki

�14¹ An Empirical Study of VoIP

�15¹ VoIP Testing Methodology andCase Studies, Spirent Inc.

�16¹ Packet Loss Recovery andControl for Voice Transmission overthe Internet, Henning Sannec

�17¹ The Quality of VoIP, TomyYletynen

1. UVODProtokol za inicijaciju sesije, SIP, je

signalizacijski protokol koji se koristi zauspostavljanje, odràvanje i raskidanjepoziva u okviru mreà zasnovanih na In-ternet Protokolu. Sesija moè predstav-ljati slu~aj od jednostavnog telefonskogpoziva izme|u dva IP telefona pa domultimedijalne konferencije izme|u vi{eu~esnika. Mogu}nost uspostavljanja ovak-vih sesija ujedno zna~i da je mogu}eponuditi i dobiti mno{tvo novih uslugakoje su nezamislive u tradicionalnoj te-lefoniji.

Prije po~etka razvijanja SIP-a, gleda-no po broju komercijalno raspoloìvihproizvoda, H.323 je predstavljao domi-nantni skup protokola koji je sluìo za sig-nalizaciju u Internet mreàma. Tako|er,H.323 je dominantan i po broju i kom-pleksnosti specifikacija kojima je opisan.Upotreba H.323, zbog svoje kompleks-

nosti, iziskivala je visoku cijenu imple-mentacije, velika ka{njenja pri uspostav-ljanju poziva i bila je pra}ena te{ko}amaprilikom rada u heterogenim mreàma.

Iz toga razloga javila se potreba zarazvojem novih skupova protokola zaupotrebu u signalizaciji poziva koji nisupra}eni problemima kojima je pra}enaprimjena H.323. Jedan od tih skupovaprotokola je poznat pod nazivom SIP.

2. ISTORIJAT RAZVOJASIP-APrvi radovi o SIP-u su objavljeni sre-

dinom devedestih godina kao rezultatistraìvanja profesora Henningea Schulz-rinnea i njegovog tima sa Univerziteta uKolumbiji. Profesor Schulzrinne je koau-tor radova na RTP-u, RTSP-u i ostalimprotokolima koji su predloèni za pri-jenos i kontrolu audio-vizuelnih sadràjapreko Interneta. Njegova ideja je bila de-finisanje standarda za kontrolu multime-dijalne sesije sa vi{e u~esnika, MMU-SIC. Tokom 1996. godine on je poslaoIETF-u radnu verziju koja je sadràvalaklju~ne elemente, koju je IETF javnoobjavio kao preporuku RFC 2543. To-kom 1996. i 1997. godine SIP je relativ-no sporo napredovao. Jedan od razlogasporog razvoja bila je zabrinutost proiz-vo|a~a opreme koja se zasnivala naH.323 da bi SIP mogao ugroziti njihoveinvesticije u aplikacije zasnovane naprimjeni H.323 protokola. No, i pored tezabrinutosti IETF nastavlja sa radom naunaprije|enju SIP-a i 2001. godine je iz-dao novu preporuku pod oznakom RFC3261, u kojoj su ponovo osnaène osnov-ne pretpostavke na kojima po~iva SIP.

Iza toga slijede nove preporuke koji-ma se obra|uju pitanja sigurnosti i pouz-danosti (RFC 3262), pitanje pronalaènjaSIP Proxy Servera (RFC 3263) i ostale.Od izdavanja prve preporuke, industri-jsko prihva}anje SIP-a je raslo eksponen-cijalno, pa su prvi proizvodi iza{li na tr-ì{te po~etkom 2001. godine. Mnoge or-ganizacije koriste popularni programskijezik Java za pravljenje SIP komponena-ta. [to je najva`nije, pojavljuje se velikibroj novih interesenata na SIP trì{tu kojiuvode nove usluge, {to SIP-u otvara put


mr Amir Kralju{i}, dipl. el. ing. PPrroottookkooll zzaa zzaappoo~~iinnjjaannjjee sseessiijjeeSSeessssiioonn IInniittiiaattiioonn PPrroottooccooll

Saètak: SIP je signalizacijski protokol za uspostavljanje, modificiranje i raskidanjesesija, kao {to su IP govorni pozivi ili multimedijalne konferencije sa jednim,dva ili vi{e u~esnika u IP mreì. SIP je trenutno podvrgnut standardizaciji odstrane IETF-ove radne grupe za SIP. SIP nije jedini protokol koji }e biti potreban za komunikaciju izme|u ure|aja.Nije predvi|eno da on bude protokol op{te namjene. Namjena SIP-a jeomogu}iti komunikaciju, dok sama komunikacija mora biti postignuta kori{te-njem drugih sredstava i protokola. SIP je zasnovan na HTTP-u. HTTP protokol je vjerovatno najuspje{niji i naj{irekori{ten protokol na Internetu.

Klju~ne rije~i: VoIP, SIP, H.323, PSTN, IETF, SIP klijenti, SIP Serveri, SIPProksi Server

Abstract:SIP (Session Initiation Protocol) is a signaling protocol for creating, modifyingand terminating sessions, such as IP voice calls or multimedia conferences,with one, two or more participants in an IP network. SIP is currently undergo-ing standardization by the Internet Engineering Task Force SIP WorkingGroup. SIP is not the only protocol that the communicating devices will need. It is notmeant to be a general purpose protocol. Purpose of SIP is just to make thecommunication possible, the communication itself must be achieved by anoth-er means and possibly another protocols.SIP is based on HTTP protocol. HTTP is probably the most successful andwidely used protocol in theInternet.

Key words: VoIP, SIP, H.323, PSTN, IETF, SIP clients, SIP Server, SIP ProxyServer

SKRA]ENICESIP (Session Initiatin Protocol), protokol

za zapo~injanje sesije;IETF Internet Engineering Task Force

(tijelo odgovorno za administriranje irazvoj standarda koji se odnose naInternet);

KISS keep it simple stupid (naziv za prin-cip kojim se èli naglasiti jednos-tavnost pronalaènja i otklanjanjagre{aka prilikom zajedni~kog radaopreme razli~itih proizvo|a~a);

SDP Session Description Protocol (pro-tokol za opisivanje sesije);

MMUSIC Multiparty Multimedia SessionControl (kontrola multimedijalnesesije sa vi{e u~esnika);

ISP Internet Service Provider, (pruàlacInternet usluga)

PSTN Public Switched Telephone Network(Javna komutirana telefonskamreà);

ENUM IETF's Telephone NumberResolution Working Group (radnagrupa unutar IETF-a koja je razvila{emu prevo|enja telefonskih broje-va u Internet adrese);

dobar na~in da se obezbijedi lahkaispravka uo~enih gre{aka pri zajedni~-kom radu opreme raznih proizvo|a~a.

êtvrta pretpostavka je fleksibilnost.SIP ne diktira arhitekturu. On ne odre|u-je koliko mnogo servera }e postojati, ka-ko su oni me|usobno spojeni, ili gdje }ebiti smje{teni. Ovo pruà operaterima ve-liku fleksibilnost u smislu kori{tenja i na-~ina implementacije protokola. SIP radipo principu LEGO kockica; operaterimogu spajati dijelove sve dok ne kom-pletiraju neko rje{enje, i to na na~in nakoji oni procijene da je najbolji.

Na osnovu navedenih pretpostavkiproizlazi da je SIP mehanizam razvijenisklju~ivo sa zadatkom uspostavljanja,odràvanja, modificiranja i raskidanja se-sije. On ne mora poznavati detalje o tojsesiji kao {to je slu~aj sa ostalim protoko-lima. To ga ~ini upotrebljivim u mnogimsaobra}ajnim scenarijima.

Uspostavljanje, odràvanje, modifici-ranje i raskidanje sesije predstavlja samojedan dio ukupne sesije. Drugi dio sesijepredstavljaju govorne, slikovne, podat-kovne i ostale informacije kojima se pre-nose informacioni sadràji koji su odva`nosti za krajnjeg korisnika, koji uos-talom i pla}a usluge operaterima. Nave-dene informacije se prenose drugim pro-tokolima kao {to su RTP koji sluì za pri-jenos podataka u realnom vremenu, Ra-dius i Diameter koji sluè za potrebe aut-entifikacije u~esnika u sesijama, teRSVP i YESSIR koji se brinu o kvalitetuprene{enih informacija.

U ISO OSI strukturi, SIP se nalazi naaplikativnom sloju. Glavne primjene ko-je podràva SIP su multimedijalne konfe-rencije, u~enje na daljinu i Internet tele-fonija. SIP tako|er transparentno podrà-va mapiranje imena i redirekcione uslu-ge, dozvoljavaju}i tako upotrebu uslugakoje pruàju ISDN i Inteligentna mreà{to umnogome doprinosi mobilnostipretplatnika. SIP ustvari ne defini{e {ta jesesija: to je opisano sadràjem preno{e-nim u SIP porukama. Najve}i dio SIP-aodnosi se na dio zapo~injanja (inicijali-zacije), po{to je ovo ustvari najteì dio.Zapo~injanje sesije zahtijeva odre|ivanjegdje se korisnik, koji treba biti kontakti-

da postane protokol koji }e po zna~ajubiti odmah iza HTTP-a i SMTP-a.

3. PRETPOSTAVKE NAKOJIMA SE ZASNIVA SIPIETF-ova filozofija se zasniva na jed-

nostavnosti. To bukvalno zna~i da jepotrebno specificirati samo ono {to jezaista neophodno. Kao proizvod IETF-a,SIP je projektovan na odre|enim pret-postavkama.

Prva pretpostavka je skalabilnost iadaptibilnost protokola Po~etni projektmreè za prijenos govora (bilo da je u pi-tanju privatna mreà ili Internet) moraomogu}iti rast mreè bez naknadnih veli-kih promjena u osnovnom projektu. Sobzirom da je prisutno skoro svakodne-vno uvo|enje novih usluga, mreà morabiti adaptivna, {to zna~i da ne smije ima-ti elemente koji mogu sprije~avati ili ~akzabranjivati uvo|enje novih tehnologijakojima se pruàju nove usluge. Napri-mjer, korisnici mogu biti pozvani dau~estvuju u mno{tvu multimedijalnih se-sija istovremeno, pa ne smiju postojatinikakvi ograni~avaju}i faktori koji moguuticati i na jedan element takvih sesija.

Pretpostavka adaptibilnosti je da seponovo koriste neke od komponenata In-terneta. SIP koristi prednosti koje pruà-ju dobro poznati i istestirani elementi In-terneta, kao {to su HTTP, DNS na~inadresiranja upotrebljen kod e-maila itd,URL i SDP (koji je ve} ranije kori{ten saostalim protokolima). Ova pretpostavkaje doprinijela da se SIP dobro integrisaosa ostalim IP aplikacijama kao {to suweb, elektronska po{ta i ostali.

Tre}a pretpostavka je interoperabil-nost. Interoperabilnost je bila najva`nijicilj, iako nije bila specificirana nekimposebnim dokumentima. Ona predstavljasr` IETF napora u procesu usvajanja no-vih standarda, pa je IETF posebno skren-uo pa`nju implementatorima i operativn-im ekspertima, koji su u stvarnosti pro-jektovali i stavljali u rad tehnologije, daprilikom projektovanja vode ra~una o to-me da proizvodi razvijeni od strane jed-nog proizvo|a~a mogu bez problema ra-diti sa proizvodima drugog proizvo|a~a.Pri ovome je primjenjivan princip duho-vito nazvan KISS, {to se pokazalo kao


TRIP Telephony Routing over IP (protokolza obavje{tavanje o rutama izme|ulokacijskih servera, preko kojih semogu dose}i telefonska odredi{ta);

HTTP Hypertext Transfer Protocol(naj~e{}e kori{teni protokol uIntrenetu).

Naziv poruke zahtjeva

Namjena

INVITE Zapo~inje sesiju ACK Potvr|uje kona~an odgovor na

INVITE BYE Raskida sesiju CANCEL Odustaje od traènja i od

zvonjenja OPTIONS Prenosi podràne mogu}nosti REGISTER Prijavljuje klijenta uslugama

lociranja

Tabela 1: Poruke zahtjeva

Naziv parametra Opis Call-ID Jedinstveno ukazuje na

odre|enu sesiju Cseq Monotono rastu}i broj

sekvence koji se koristi za pokazivanje sekvence zahtjeva kojoj je pridruèn dati Call-ID

From SIP URL koji ukazuje na inicijatora zahtjeva. Mogu se koristiti «prijateljska imena» umjesto IP adresa, npr. [email protected]

To SIP URL koji ukazuje na primatelja zahtjeva. Tako|er se mogu koristiti «prijateljska imena», npr. [email protected]

Via Ukazuje na put kojim je poruka do datog trenutka i{la. Koristi se za spre~avanje pojavljivanja petlji i da se obezbijedi da odgovori koriste isti put koji je koristio zahtjev i pomaè razrje{avanju neo~ekivanih situacija.

Tabela 2: Parametri INVITE poruke

ran, nalazi u datom trenutku. Korisnikmoè imati PC kod ku}e, PC na poslu, teIP telefon na stolu. Poziv upu}en tomkorisniku mo`da treba da zvoni na svimnabrojanim ure|ajima odjednom. Dalje,korisnik moè biti i mobilan. Dinami~koodre|ivanje lokacije korisnika mora seuzeti u obzir u namjeri da se prona|e ko-risnik. Po{to je korisnik koji treba da bu-de pozvan na|en, SIP moè obaviti svojudrugu glavnu funkciju - isporuku opisasesije u koju se poziva prethodno prona-|eni korisnik. Kao {to je pomenuto, SIPsam ne zna detalje oko sesije. Ono {to SIPzaista radi jeste preno{enje informacije oprotokolu kori{tenom za opis sesije.

4. SIP PORUKESIP defini{e dva osnovna tipa poruka,

zahtjevi i odgovori. Poruke tipa zahtjevase koriste za iniciranje, potvrdu, modifi-ciranje i prekidanje poziva. Poruke tipaodgovara se koriste za preno{enje biloprivremenih obavje{tenja, kao {to su datelefon kod pozvanog pretplatnika zvoniili da je pozvani pretplatnik preusmjeriopozive, ili kona~nih odgovora, kao {to suobavje{tenja da je pretplatnik zauzet ilida pretplatnik uop{te ne postoji.

U Tabeli 1. su navedeni nazivi porukazahtjeva sa kratkim opisom namjene.

Svaka od navedenih poruka zahtjevasastoji se od jednog ili vi{e parametara.Tako, naprimjer, parametri porukeINVITE su dati u Tabeli 2.

SIP poruke odgovora ukazuju ili da jeuspostava poziva u toku ili na kona~nostanje uspostave poziva. Poruke odgovo-ra sadrè dva va`na dijela a to su kodstanja ili fraza razloga. Kod stanja je cije-li broj od tri cifre koji predstavlja odgo-vor na zahtjev.

Fraza ili izraz razloga daje tekstualnoobrazloènje namijenjeno krajnjem ko-risniku. Krajnji korisnik u op{tem slu~ajunije tehni~ko lice pa su fraze koncipiranena na~in lako razumljiv svim korisnici-ma. Tabela 3. predstavlja zbirni prikazSIP poruka odgovora i njihovu upotrebu.

5. ANATOMIJA SIP SESIJEIP mreè niti trebaju niti koriste po-

sebne mreè za prijenos signalizacije. Te-lefonske aplikacije, odnosno aplikacije

za prijenos govora koje susre}emo u tra-dicionalnoj telefoniji, s druge strane,uvode zahtjeve za signalizacijom u IPmreè, po{to operativni parametri za po-ziv moraju biti utvr|eni prije protoka go-vornih podataka. Naprimjer, pozvanipretplatnik mora sakupiti odre|ene podat-ke o pozivaju}em korisniku kao {to su:� Mehanizmi odnosno {eme kodiranja

za audio (i video ) podatke,� Transportne adrese koje }e biti kori{-

tene za prijenos podataka govora ilividea,

� Zahtjeve za propusnim opsegom,� Autorizacija za iniciranje i prihvata-

nje poziva,� Transfer i preusmjerenje poziva,� Lokacija pozvanog pretplatnika itd.

Dodatno, signalizacija poziva pruàsu~elje izme|u postoje}ih telefonskihsistema i IP telefonskih sistema. Da bineka mreà, koja nije prvobitno namije-njena za prijenos govora, kao {to je Inter-net, pruìla funkcije signalizacije, jedanod protokola koji u nju moè biti uvedenje i SIP. U nastavku }e biti opisani na~inirada i karakteristike SIP-a.

SIP u svom radu koristi SDP za navo-|enje parametara sesije (iako ovo nijezahtjev). SIP pruà neophodne elementeprotokola za obezbje|enje usluga kao {tosu preusmjerenje poziva, personalna mo-bilnost, identifikacija pozvanog i poziva-ju}eg pretplatnika, pregovaranje o mo-gu}nostima terminala, konferencija sa vi-{e u~esnika itd.

5.1 Glavne kompnente SIP-a

SIP sesija koristi do ~etiri glavnekomponente:� korisni~ke agente,� registar servere,� Proxy Servere,� Redirekcione Servere

5.1.1. SIP korisni~ki agenti

SIP korisni~ki agenti (UA-ovi) pred-stavljaju krajnje korisni~ke ure|aje, kao{to su internet telefoni, ra~unari, multi-medijalne slu{alice, PDA-ovi, beì~nitelefoni itd.

Korisni~ki agenti zapo~inju i uprav-ljaju SIP sesijama. Logi~ki dio korisni~-kog agenta koji se naziva klijent koris-


Kod stanja Kategorija Primjer 1XX Informativno Poku{aj u

toku, poziv preusmjeren, ~ekanje u redu

2XX Uspje{no Sve u redu 3XX Preusmjerenje Pretplatnik

preselio stalno ili privremeno u drugu domenu

4XX Gre{ka klijenta

Lo{ zahtjev, neautorizovan, nije na|en, zauzet itd.

5XX Gre{ka servera

Gre{ka na serveru, pokvaren gejtvej itd.

6XX Op{ta gre{ka Zauzet pretplatnik, pretplatnik ne postoji itd.

Tabela 3: Poruke odgovora

ko pozivani korisni~ki agent nije u istojdomeni kao i pozivaju}i korisni~ki agent,tada SIP Proxy Server {alje upit SIPProxy Serveru druge domene u kojoj senalazi pozvani korisni~ki agent.

5.1.4. SIP Redirekcioni ServerSIP Redirekcioni Server omogu}ava

SIP Proxy Serveru da usmjerava poziveza uspostavljanje sesije ka spoljnimdomenama. U fizi~kom smislu SIPRedirekcioni Server moè biti smje{ten uistom hardveru kao i SIP Registar Serveri SIP Proxy Server.

Na slikama 1. i 2. dat je scenario radaSIP komponenti prilikom uspostavljanjasesija izme|u korisni~kih agenata koji senalaze u istoj, odnosno razli~itim dome-nama.

5.2. Uspostavljanje SIP sesije u okviruiste domene

Slika 2. prikazuje uspostavljanje SIPsesije ize|u dvaju korisnika koji su pret-platnici kod istog ISP-a, pa samim timpripadaju istoj domeni. Korisnik A ko-risti SIP Telefon, {to zna~i da je u ovomslu~aju SIP Telefon korisni~ki agent A.Korisnik B posjeduje personalni kom-pjuter sa softverom koji podràva prije-nos govora i videa, pa ovako konfiguri-san kompjuter predstavlja korisni~kiagent B. Po uklju~ivanju, korisni~kiagenti registruju svoju raspoloìvost isvoje IP adrese sa SIP Proxy Serverom umreì istog pruàoca internet usluga.Korisnik A koji sa korisni~kim [email protected] zapo~inje poziv isaop{tava SIP Proxy Serveru da èli dakontaktira korisnika B, sa korisni~kimimenom [email protected]. SIP ProxyServer zatim traì i dobija IP adresukorisnika B od SIP Registrar Servera.SIP Proxy Server prenosi poziv A koris-nika za komunikacijom sa korisnikom B,uklju~uju}i medije koje èli (koriste}iSDP). Korisnik B informi{e SIP ProxyServer da je poziv korisnika A prihvatljivi da je spreman prihvatiti poruku. SIPProxy Server proslje|uje ovu spremnostkorisniku A, te tako uspostavlja sesiju.Korisnici zatim uspostavljaju RTP ko-nekciju od ta~ke do ta~ke koja im omo-gu}ava komunikaciju.

ni~kog agenta zapo~inje uspostavljanjesesije slanjem poruke. Drugi logi~ki diokoji se naziva server korisni~kog agentaodgovara na poruku. Najjednostavnijeradno SIP okruènje je ono u kome dvakorisni~ka agenta komuniciraju direktno,kao {to se vidi na slici 1.

5.1.2. SIP Registar Serveri

SIP Registar Serveri su baze podata-ka koje sadrè lokacije svih korisni~kihagenata unutar domena. Prilikom razm-jene SIP poruka, ovi serveri primaju i{alju IP adrese u~esnika kao i ostale bitneinformacije ka SIP Proxy Serveru.

5.1.3. SIP Proxy Server

SIP Proxy Server prihvata zahtjeveprimljene od strane SIP korisni~kihagenata i {alje upit SIP Registar Serverukako bi od njega dobio adresne informa-cije prijemnog korisni~kog agenta. Onpotom usmjerava poziv za uspostavljanjesesije direktno pozivanom korisni~komagentu, ukoliko je ovaj u istoj domenikao i pozivaju}i korisni~ki agent. Ukoli-


Slika 1: Direktna komunikacija korisni~kih agenata

Slika 2: Uspostavljanje sesije unutar iste domene

Vremenski slijed signala poziva zaopisanu vezu dat je na slici 3.

5.3. Uspostavljanje SIP sesije izme|urazli~itih domena

U scenariju sa Slike 4. pretpostavi}e-mo da se korisnik A, koji je pozivalac,nalazi u domeni A a korisnik B, koji uovom primjeru koristi multimedijalnuslu{alicu, nalazi u domeni B. Tako|er,pretpostavimo da je korisnik A pozivalaca korisnik B pozvani. SIP Proxy Server uovom slu~aju ustanovljava da korisnik Bne pripada njegovoj domeni. Zbog togaSIP Proxy Server {alje upit SIP Redirek-cionom Serveru, koji se moè nalazitibilo u domeni A, bilo u domeni B, kojimtraì IP adresu korisnika B. Po pronalaè-nju IP adrese korisnika B, SIP Redirekci-oni Server ispostavlja ovu adresu SIPProxy Serveru domene A.

Po prijemu ove adrese, SIP ProxyServer domene A potom proslije|ujezahtjev za uspostavljanjem sesije SIPProxy Serveru domene B. U slijede}emkoraku SIP Proxy Server domene Bispostavlja poziv korisnika A korisniku Bkoji svoj odgovor, koji moè biti prih-va}anje, odbijanje ili ne{to tre}e, vra}aistim putem kojim je poziv do{ao.

Vremenski slijed signala poziva zaopisanu vezu dat je na slici 5.

6. PROTOKOLI NA KOJE SE OSLANJA SIPSIP pruà osnovne elemente telefoni-

je: uspostavu i raskidanje poziva, konfig-uraciju poziva i prijenos podataka, teupravlja pozivom za vrijeme njegovogtrajanja. Me|utim, SIP ne prenosi sadràjpoziva. Za ove ciljeve SIP se oslanja nadruge protokole kao {to su SDP za opiskonfiguracije poziva, RTP za prijenosmultimedijalnih podataka, RTCP za kon-trolu kvaliteta i upravljanje tokovima.

SIP moè koristiti usluge nekog odslijede}ih protokola: UDP, TCP, ATM,frame relay. SIP naj~e{}e radi po TCP/IPprotokolu zbog ekonomskih razloga, sobzirom na {iroku prisutnost ovog pro-tokola.

Tokovi audio i video podataka seprenose kori{tenjem RTP-a preko UDP-a. Signalizacijske poruke o pozivu mogu


Slika3: Vremenski slijed signala uspostavljanja sesije unutar iste domene

Slika 4: Uspostavljanje sesije izme|u razli~itih domena

fragmenata. Kada se SIP poruke oda{iljuna WAN, ponovna oda{iljanja, koja surezultat gubitka fragmenata, mogu zna-~ajno degradirati signalizacijsku efikas-nost. Default port koji se koristi za SIP je5060, iako bilo koji korisni~ki port moèda se koristi. Port koji se koristi za RTP/RTCP se navodi u SIP signalizacijskojporuci. Slika 6. pokazuje poloàj SIP-a uTCP/IP modelu protokola.

6.1. SDP

SIP ~esto koristi Protokol za opisi-vanje sesije da bi opisao atribute SIPsesije. SDP parametri su inkapsuliranikao tijelo poruke u SIP zahtjevu. SDPigra sli~nu ulogu kao {to je uloga H.245u H.323 skupu protokola. Kao i kod SIP-a, SDP zaglavlja su kodirana ASCII tek-stom. SDP zaglavlja su jednostavnogoblika <type>=<value>. Vrijednost<type> je uvijek jedan karakter dok je<value> tekst ~iji je oblik zavisan od<type>.

SDP, ustvari, i nije protokol koliko jena~in opisivanja multimedijalne sesije.SDP zaglavlja specificiraju:� Ime sesije i namjenu,� Medij koji obuhva}a sesiju,� Transportne adrese ,� Propusni opseg potreban za sesiju,� Kontaktne informacije za osobu

odgovornu za sesiju.Klju~na komponenta SDP-a je opis

medija sesije. SDP opis medija uklju~uje:� Tip medija (audio, video),� Transportni protokol (UDP, TCP,

RTP),� Oblik medija (H.261, MPEG, itd.),� Multicast adresu za multicast sesiju,� Transportni port za IP multicast sesije,� Transportni port za IP unicast sesije,� Vrijeme po~etka i zavr{etka sesije.

6.2. HTTP

SIP umnogome podsje}a na HTTP.HTTP je tako|er zasnovan na obrascuzahtjev-odgovor. SIP posu|uje mno{tvosintakse i semantike od HTTP-a. Tekstu-alno uobli~avanje poruka, upotreba zag-lavlja, MIME podr{ka, i mnoga zaglavljasu identi~ni. HTTP eksperti imaju mno{-tvo problema pri poku{aju da prona|urazliku izme|u HTTP-a i SIP-a.

se prenositi ili preko UDP-a ili prekoTCP-a, s tim {to je UDP poèljniji metodzbog ve}e efikasnosti i skalabilnosti.Veoma je bitno da prilikom kori{tenjaSIP-a preko UDP-a ~itava poruka stane ujedan paket. Ako to nije slu~aj, odnosnoako se poruka razdijeli (fragmentira) uvi{e datagrama, vjerovatno}a gubitka~itave poruke raste proporcionalno broju


Slika 5: Vremenski slijed signala uspostavljanja sesije izme|u razli~itih domena

Slika 6: Poloàj SIP-a u TCP/IP modelu protokola.

6.3. ENUM i TRIP

Iako je standardan metod spajanja saSIP serverom upotreba adresa koje li~ena e-mail adrese, kao {to je sip: va-{e_ime@va{_domen.com, to ne}e biti odkoristi ako pozivaju}i korisnik zna samotelefonski broj korisnika kojeg èli dapozove. Premda }e mnogo pretplatnikakoristiti SIP direktno sa svojih PCra~unara jo{ uvijek }e postojati milioni,ako ne i milijarde pretplatnika ~iji tele-fonski aparati imaju mogu}nost kori{te-nja samo 12 tipki, pa ~ak i tzv. telefone sabroj~anikom. To daje ideju da se za tele-fonski poziv koji koristi SIP (ili nekidrugi oblik Internet telefonije), primijeniisti oblik identifikacije. Ovo je posebnova`no po{to PSTN ne}e iza}i iz upotrebejo{ za dugi niz godina. Na sre}u, SIPmoè lako prenositi telefonske brojeve,koriste}i novi telefonski URL.

Postavlja se pitanje, ako neki ili svikorisnici imaju telefonski broj, kako na}iSIP resurs (ili neki drugi resurs, umjestoSIP-a koriste}i drugi protokol za Internettelefoniju) na Internetu koji je povezan sadatim telefonskim brojem? Kada je SIPadresa u obliku sli~nom e-mail identi-fikatoru, resurs se lako prona|e krozDNS upit, s obzirom da identifikatorsli~an e-mail identifikatoru sadrì imedomena. Problem je teì kada su u pitan-ju telefonski brojevi.

Rje{avanje ovog problema je zadatakkoji je sebi postavila radna grupa pod na-zivom IETF ENUM WG, odnosno radnagrupa za razrje{enje pitanja telefonskenumeracije. Rad po ovom pitanju je upoodmakloj fazi, tako da se sa odre|e-nom sigurno{}u moè govoriti o oblikukona~nog rje{enja, i njegovim posljedi-cama za SIP i Internet telefoniju uop{te-no. Telefonski brojevi su dobro prou~eni.Rad na njihovoj definiciji je proveden odstrane ITU-a. Oblik i struktura telefon-skih brojeva je definisana preporukomE.164. Ovi brojevi ne mogu biti duì od15 cifara I, globalno gledano, jedinstvenisu. ENUM planira unos telefonskih bro-jeva u Internet DNS tako da aplikacije,uklju~uju}i i SIP, mogu prona}i resursekoji su pridruèni jednom globalnojedinstvenom telefonskom broju.

Na~in na koji }e raditi ova tehnika jeslijede}i: Uzmimo naprimjer telefonskibroj 1-212-691-8215, i translirajmo ga uoblik koji DNS sistem moè razumjeti,naprimjer 5.1.2.8.1.9.6.2.1.2.1.e164.foo.Korisnik ne treba da zna kako izvr{itiobrnutu translaciju, iz DNS u telefonskibroj. To rade SIP telefon ili SIP proxyServer automatski.

Ako, mo`da, korisnik priklju~i SIPtelefon u svoju mreù, on jednostavnobira telefonski broj kako to obi~no radi.SIP telefon ili Proxy Server }e potomnapraviti translaciju i kroz klasi~nu DNSrezoluciju otkriti zapis o DNS resursimakoji u su{tini kaè da broj 1-212-691-8215 moè biti dosegnut kontaktiraju}usip:[email protected]. Korisnikov SIP UA }e tada slijeditistandardne SIP procedure i pozvati koris-nika main number u Computer Telepho-ny kancelariji.

ENUM zavisi, naravno, i od poseb-nog telefonskog broja koji ima nekuvrstu resursa na Internetu. Me|utim, naj-ve}i broj telefonskih brojeva odgovarajednostavno PSTN telefonima. Ovi bro-jevi ne}e imati odgovaraju}e parametre uDNS-u. Da bi ih kontaktirao, SIP telefonmora rutirati poziv ka telefonskomgejtveju, koji potom kontaktira PSTN

7. PORE\ENJE SIP-A I H.323U ovoj sekciji }e biti dati razli~iti

argumenti koji idu u prilog jednom ilidrugom protokolu, kako bi se moglouvidjeti kada je bolje, odnosno efikasnijekoristiti jedan ili drugi protokol. Iako SIPu svom osnovnom obliku, zajedno saSDP-om, pruà istu osnovnu signalizaci-ju poziva, usluge kontrole poziva kao isuplementarne usluge, ipak postoje zna-~ajne razlike koje mogu imati veliki uti-caj nad izborom jednog ili drugog skupaprotokola kada se izabire VoIP standard.Tabela 4. predstavlja razli~ite telefonskeusluge i njima pridruène protokole zaH.323 i SIP. Iz nje se jasno vidi da H.323koristi vi{e protokola, pa samim tim mo-ra biti definisano vi{e ta~aka saradnje iz-me|u mno{tva protokola. Ukupni rezul-tat je taj da je za implementaciju H.323ure|aja potrebno uloìti vi{e truda. Dru-go, H.323 ure|aji trebaju da imaju ve}u


S obzirom da je SIP tekstualno-bazi-ran, to je pojednostavljena njegova im-plementacija. Naprimjer, zaglavlja poru-ka i SDP parametri mogu biti upisani udatoteke i u~itavani pomo}u Perl ili Tclskripata kako bi se brzo kreirale tele-fonske usluge. S druge strane, implemen-tacija H.323 baziranih ure|aja zahtijevaASN.1 PER koder/dekoder, {to iziskujeznatne napore u razvijanju ne samo soft-vera za kodiranje i dekodiranje, nego ivanjskih specifikacija u pogledu seman-tike. To naravno, zbog kodnog prostora,ograni~ava upotrebu H.323, odnosnopove}ava cijenu H.323 ure|aja. Poredtoga, jednostavni skriptovi ne mogulahko manipulisati binarnim ASN.1 PERpodacima. S druge strane, adaptibilnostSIP-a dozvoljava interoperabilnost izme-|u starih i novih verzija protokola. Koris-ni~ki agenti (UA) razli~itih verzija lahkose mogu dogovoriti koje }e mogu}nostikoristiti, a koje podràva i stara verzija.Kod H.323 ima se slu~aj potpune ver-tikalne kompatibilnosti, {to zna~i da sva-ka nova verzija podràva sve {to su podr-àvale i predhodne verzije. To dovodi doznatnog pove}anja veli~ine ili obimaimplementacije kod svake nove vezije.

Upotreba TCP protokola za prijenossignalizacijskih poruka kod H.323 dovo-di do velikog ka{njenja u uspostavljanjukonekcija i problema sa skalabilno{}u.Od H.323 gejtveja se zahtijeva da odrà-vaju (~uvaju) informacije o stanju svakekonekcije (hiljade ili desetine hiljadaTCP konekcija). Kako SIP koristi UDP,to je s jedne strane uspostava konekcijebrà, a s druge strane omogu}ena jeupotreba stateless gejtveja. Tek verzija 3H.323 protokola rije{ava pitanje ka{nje-nja pri uspostavi poziva, dozvoljavaju}ikori{tenje UDP-a za signalizaciju poziva(H.225.0 i H.245).

8. PROBLEMI U PRIMJENISIP-AIako je SIP relativno jednostavan pro-

tokol za primjenu, odre|eni problemi }ese ipak pojavljivati. Prva i najva`nijakomponenta svakog poziva je uspostav-ljanje poziva. Procedura uspostavljanjapoziva uklju~uje mno{tvo poruka, od

procesorsku snagu od SIP ure|aja. Poda-ci govore (s po~etka 2000.) da je za pot-punu implementaciju SIP klijenta potreb-no svega dva mjeseca inìnjerskog truda.

Druga mjera koja se koristi za pore-|enje navedenih standarda je pore|enjekoli~ine specifikacija za SIP i H.323. IzTabele 4. se moè vidjeti da je za H.323potrebno znatno vi{e specifikacija, {to jas-no govori o kompleksnosti i pote{ko}amakoje se javljaju pri implementaciji H.323.


H.323 SIP Specifikacija Duìna

(stranica) Specifikacija Duìna

(stranica) H.323 ver. 2 117 SIP ~100

H.225.0 ver2

171 SDP 42

H.245 ver3 354 X.691

(ASN.1 PER)

70

H.450.1 22 H.450.2 47 H.450.3 65 Ukupno 846 ~150

Tabela 4: Pore|enje SIP-a i H.323

Slika 7: Izgled jednog ekrana protokol analizatora

kojih svaka sadrì mno{tvo parametara.Uspostava poziva propada ukoliko se po-ruke uspostave ne prijenose po redosli-jedu i sa svim obaveznim i opcionalnimparametrima. Osnovni uzrok problemaleì u ~injenici da mnogi proizvo|a~iopreme daju njima svojstvena tuma~enjaspecifikacija protokola, po{to speci-fikacije nikada nisu idealno i jednozna~-no definisane u protokolu. Ni SIP nijeizuzetak.

Problemi koji se javljaju u primjeniSIP-a vezani su sa adresama SIP ProxyServera, sa IP adresama SIP URL-ova.Dalje, ti problemi su vezani sa radom sa-mih Proxy Servera, sa preno{enjem SIPporuka u dva ili vi{e paketa, sa gre{kamau radu DNS-ova i sa svim gre{kama kojese javljaju u radu Interneta.

Kao jedno sredstvo za rje{avanje tihproblema predlaè se upotreba protokolanalizatora na ~ijem se ekranu daju vid-jeti sve, ili samo one poruke koje su odva`nosti. Tako|er je mogu}e analizirati idijelove poruka koje su od najve}eg zna-~aja u datom trenutku. Izgled jednog ek-rana takvog analizatora dat je na Slici 7.

9. ZAKLJUÂKKompanije koje pruàju PSTN uslu-

ge, poput JP BH Telecom, u skoro vrije-me }e se susresti sa velikom konkurenci-jom koju }e im praviti kompanije koje }e

pruàti nove usluge koje se zbog svojeatraktivnosti nazivaju usluge slijede}egeneracije. Kroz istu infrastrukturu bi}enu|en prijenos govora, videa, muzike,podataka itd. Pored razvoja novih usluga,~ija je realizacija nezamisliva u okviruPSTN-a, nove usluge }e biti nu|ene pocijeni znatno manjoj od cijene koja seima u PSTN-u. PSTN mreè su zahtije-vale posebnu mreù za prijenos govora iposebnu mreù za prijenos signalizacije{to nije slu~aj kod Interneta. Za prijenossignalizacije kod Interneta su potrebniodre|eni protokoli. Vode}i protokol zaprijenos signalizacije donedavno je bioH.323. Nedostaci tog protokola, kao {tosu velika ka{njenja pri uspostavljanju po-ziva, mala skalabilnost te velika kom-pleksnost, su postajali sve o~itiji sa im-plementacijom novih usluga koje suzahtijevale ~estu upotrebu signalizacije,{to je zahtijevalo razvoj novih protokola.Upravo pobrojani nedostaci H.323 pro-tokola su otvorili put razvoju i primjeniSIP-a.

Od svog pojavljivanja sredinom de-vedesetih, preko kori{tenja za jeftineusluge telefonije, SIP je postao standardkoji }e se koristiti za implementacijumultimedijalnih aplikacija sa vi{e koris-nika. Iz tog razloga je realno o~ekivati da}e kompanije razvoj nove opreme teme-ljiti upravo na SIP-u.

LITERATURA�1¹ 1998., ITU-T H.323, Packet basedmultimedia communications sys-tems, International Telecommunicati-on Union Recommendation

�2¹ M. Handley, H. Schulzrinne, E.Schooler, J. Rosenberg, SIP: Ses-sion Initiation Protocol, Request ForComment (Proposed Standard)2543, Internet Engineering TaskForce, March 1999.

�3¹ R. Fielding, J. Gettys, J. Mogul, H.Frystyk, T. Berners-Lee, January1997., Hypertext Transfer ProtocolHTTP/1.1, Internet Engineering TaskForce, Request For Comment (Pro-posed Standard) 2068,

�4¹ M. Handley, V. Jacobson, April1998., SDP: Session DescriptionProtocol, Request For Comments(Proposed Standard) 2327, InternetEngineering Task Force, SciencesInstitute University of SouthernCalifornia,

�5¹ H. Schulzrinne, S. Casner, R.Frederick, V. Jacobson, RTP: ATransport Protocol for Real-TimeApplications, Request for Comments(Proposed Standard) 1889, SciencesInstitute University of SouthernCalifornia,

�6¹ Internet Engineering TaskForce,January 1996., User DatagramProtocol

�7¹ Internet stranica:http://www.cs.columbia.edu/�hgs/sip

1. UVODPoznato je iz iskustva da su moderni

telekomunikacioni sistemi izuzetno po-uzdani i da obezbje|uju interakciju u do-menu stvarnog vremena (real time). Ovajnivo pouzdanosti i brzine interakcije nemoè trenutno biti postignut koriste}itehnologije iz Internet domena. Sa drugestrane, Internet je mnogo bogatiji {to seti~e sadràja, gdje su slike (pokretne inepokretne) dio dana{nje upotrebe.

U idealnom svijetu, bile bi stalnonanovo kori{tene tehnologije iz industri-je komunikacije podacima i kombino-vane sa onima iz telekomunikacionih sis-tema. Sa Telecom Server Platfrom-om(TSP-om) je napravljen gigantski korak uovom pravcu, kombinuju}i znala~koiskustvo iz telekomunikacija, pouzdanesisteme, skalabilne sisteme sa iskustvomtzv. 'otvorenih tehnologija', kao {to suLinux, CORBA, SNMP, LDAP i drugimstandardima.

Novi zahtjevi koji se postavljaju preddana{nju tehnologiju, mogu donijeti josve}i profit, a time se javlja i izraènapotreba za 'real-time charging-om'. S

obzirom da govorimo o sadràju koji jeuglavnom baziran na Internetu, interfejsimoraju biti IP, radije nego SS7 bazirani.Ovo vodi do otvorene softver arhitek-ture; tj. IP protokoli moraju biti takvi daomogu}e lagani prelaz ka 3G-u (tre}ojgeneraciji mobilne telefonije). Hardvertako|e mora biti otvorene arhitekture, temodularan i skalabilan.

Mora se zadràti i kvalitet servisa(QoS) iz tradicionalne telekomunika-cione mreè, a nova platforma se morauklapati u ve} postoje}e mreè. Podrà-vanje vi{estrukih aplikacija na jednojplatformi vodi do smanjenja operacionihtro{kova za operatora. Rezultat svega go-re traènog je dakle Telecom ServerPlatform (slika 1.) koji kombinuje vrhun-sku tehnologiju iz industrije informa-cionih komunikacija i telekomunika-cione sisteme.

Rezultat je server iz klase nose}ihservera koji su uvijek 'uklju~eni', skala-bilni i otvoreni i koji dodaju na vrijed-nosti za korisnika. Dvije najinteresantni-je i udarne usluge do sada napravljene natakvom serveru su: Charging System iVirtual Private Network (VPN).

2. TELECOM SERVERPLATFORM-ATSP podràva fiksnu mrezu, kao sve i

generacije mobilne mreè. Na ovoj plat-formi je mogu}e imati vi{estruke aplika-cije. A operator je za{ti}en od stalnog po-novnog ulaganja jer sada moè samo do-davati nove aplikacije na jednoj te istojplatformi.

Pod otvorenim hardverom se podra-zumijevaju Pentium procesori koje jemogu}e zamijenjivati iz generacije u ge-neraciju, prema potrebi. Pod otvorenomsoftver arhitekturom mogu se smatratineki procesori koji rade pod Linux-om, aneki koriste Diameter protokol i ParlayOPI.

Standardi koji su dostupni: NMS/OSS prema operatoru, XML / ftp za per-formans menad`ment, SNMPv3 i LDAPza konfiguracijski menad`ment i CMISE/CORBA i LDAP za provisioning ('snab-dijevanje'). U dodatku, mogu}e je uzeti istand-alone ugra|eni OAM Toolbox kojinudi kompletni element menad`ment sa


Maja Vladovi}, dipl. ing. el. IINN sseerrvviissii ii PPaarrllaayy GGaatteewwaayy nnaa TTeelleeccoommSSeerrvveerr PPllaattffoorrmmiiIInn SSeerrvviicceess aanndd PPaarrllaayy GGaatteewwaayy oonnTTeelleeccoomm SSeerrvveerr PPllaattffoorrmm

Saètak: Tradicionalni komutacioni ~vorovi iz sloja za konekciju i kontrolu ne mogu vi{edostizati standarde postavljene od zahtjeva koji se name}u u otvaranjukomutacionog dijela mreè ka aplikacijama i sadràju multimedije, domenaservisa i Interneta. Ukazuje se urgentna potreba za standardizovanim IPotvorenim interfejsima i Application Programming Interfaces (API-jima) premaaplikacijama stvorenim u C/C++ i Java-i.

Klju~ne rije~i: 3G - Tre}a generacija mobilne telefonije, API - Aplikacijski inter-fejs za programiranje, CAMEL - Prilago|ene aplikacije za unaprije|enu logikumobilne telefonije, IN - Inteligentna mreà, IP -Internet protokol, SCS-Serverza omogu}avanje servisa, TSP-Telekom server platforma, VPN-Virtualna pri-vatna mreà.

Abstract:The marriage of telecommunications and the Internet puts new requirementson equipment. Customers have come to expect the same quality of service asthey get from the present-day telecommunications networks. At the sametime, they expect new services in the multimedia and services domain.

Key Words: 3G - Third Generation, API - Application Programming Interface,CAMEL - Customised Applications for Mobile Enhanced Logic, IN - IntelligentNetworks, IP - Internet Protocol, SCS - Service Capability Server, TSP -Telecom Server Platform, VPN - Virtual Private Network

SKRA]ENICE

3GPP 3rd Generation Partnership Program,3G 3rd GenerationAAA Authentication, Authorisation and

AccountingAPI Application Programming InterfaceASP Application Service ProvidersCCF Call Control FunctionCCN Charging Control NodeCORBA Common Object Request Broker

ArchitectureEAS(Ext AS) Ericsson Application ServerFMC Fixed Mobile ConvergenceHSS Home Subscriber ServerIN Intelligent NetworkINAP Intelligent Network Application

ProtocolINS Intelligent Network ServerIP Internet ProtocolLDAP Lightweight Directory Access

ProtocolMSC Mobile Switching CentreNMS Network Management SystemNRG Network Resource GatewayO&M Operation and MaintenanceOSA Open Server AccessOSS Operation and Support SystemPLMN Public Landline Mobile NetworkPPS Prepaid SystemPSL Prepaid Service LogicPSTN Public Switched Telephony NetworkSCF Service Control FunctionSCP Service Control Point

(INS) koji moè da ima ulogu SCPa, amoè da funkcioni{e zajedno sa SCPom.U INSu postoji konvergencija fiksne kamobilnoj telefoniji, jer podràva iService Switching Functionality (SSF).Kori{tenjem CAMELa podràva multi-vendor mreè i roaming. INS je 'omogu-}iva~' za IN servise. IN servisi su instali-rani na INSu. Na TSPu, do danas,Ericsson je razvio:1. Charging System (koji je ustvari

jedna stepenica vi{e u evoluciji PPSa,i koji izme|u ostalog omogu}avaPostpaid/Prepaid konvergenciju).Glavna dva podsistema su mu:Prepaid Service Logic (PSL) iCharging Control Node (CCN),

i2. Virtual Private Network (VPN).

Osim ova dva, postoji mogu}nost dase razvijaju i drugi servisi na podlozikoja se zove Service DevelopmentEnvironment (SDE).

3.1. Charging System

Ericsson, kao lider na trì{tu za IN iPPS tehnologije, ima iskustvo pomo}ukojeg operatori mogu reducirati rizik naminimum implementiraju}i Ericsson rje-{enje u svojim mreàma. Charging Systemje visoko ocijenjen {to se ti~e budu}ihzahtjeva, fleksibilnosti i visoke kvalitete,kao i za odli~nu osnovicu ka funkcijiPostpaid/Prepaid konvergencije. ChargingSystem je unaprije|en, solucijama bogatservis:• Podr{ka za CAMEL ph.2: multiven-

dor arhitektura i internacionalniroaming;

• Podr{ka za CAMEL ph.3: real-timeSMS charging i GPRS real-timecharging;

• Open Charging Interface Based onDiameter: Diameter je protokol kojiobezbje|uje otvoren, visokog kapaci-teta, real-time charging za Prepaidsistem. To je IP protokol koji rukujesa tzv. sadràjnim servisima;

• Open Charging Based on Parlay/OSA API: obezbje|uje standardizo-vani razvoj APIja za charging inter-akciju koja kreira i tarifira servise zaPrepaid;

operatorovog standardnog Web pretraì-va~a (slika 2.).

3. IN SERVISI NA TSP-UU tradicionalnom Ericsson IN

rje{enju nudi se Service Control Funcio-nality (SCF) na Ericsson AXE centrali.Tradicionalni servisi koji tu postoje sunpr.: Information and Business (I&B),Televoting (VOT),... i podràni su odstrane Ericsson AXE centrale. Me|utim,postoje neki servisi koje AXE ne mozepodràti, kao npr.: Open ChargingInterfaces Based on IP u Prepaid servisu;IP protokol je potreban za charging, npr.za charging MMSa.

S obzirom na zahtjeve prema real-time, otvorenim i standardnim interfejsi-ma sa visokim kapacitetom i fleksibil-no{}u, Ericsson je kreirao IN Server


SCS Service Capability ServerSDE Software Development EnvironmentSDK Software Development KitSNF Service Network FrameworkSNMP Simple Network Management

ProtocolSS7 Signalling System No.7SSP Service Switching PointTSP Telecom Server PlatformVAS Value Added ServiceVPN Virtual Private NetworkXML Extensible Markup Language

Slika 1. TSP podr{ka vi{estrukim aplikacijama

Slika 2. Otvoreni OA&M interfejsi sa ugra|enim OAM Toolbox-om

• Balance Dependent Tariffs: za visokerate, mogu}e je i}i 'u minus', a visokerate su stimulisane niòm cijenomtarife (slika 3.);

• Bonus Based on Accumulated Usage:baziran na tome koliko pretplatnikkoristi servis moè mu se dodatibonus (slika 4.);

• Dedicated Accounts: specifi~na upo-treba; operator bira po kojoj }e os-novi birati 'nagrade' za pretplatnike:npr. dopuna, koli~ina kori{tenja itd.(slika 5.);

• Bonus on Incoming Calls: stimuli{esaobra}aj u mreì;

• Steps Towards Prepaid/PostpaidConvergence: dozvoljen je negativnibilans na ra~unu.

3.2. Virtual Private Network (VPN)

VPN na Ericsson TSP-u sada moèbiti primjenjen zajedno, na istoj reviziji ina istoj platformi za fiksne i mobilnemreè, {to prije TSP-a nije bio slu~aj. IPsposobnosti i otvoreni interfejsi naEricsson TSP platformi omogu}avajunovom VPNu da se uklopi u sada{nje ibudu}e generacije mreà, a tako|e moèbiti i smje{ten zajedno sa EricssonService Capability Server-om (SCS-om).Ovisno od aplikacije, mogu} je zajed-ni~ki rad VPNa i 3PPa na SCS serveru.Protokoli koji se koriste su: CS1+(ETSI+INAP) i CAMEL. Funkcije kojese susre}u su npr.: Charging Information,Discount Number List, itd.

4. PARLAY GATEWAYNA TSP-UJedan 'omogu}iva~' u mreì je Erics-

son SCS (koji }e u slijede}im izdanjimabiti nazvan: Network Resource Gateway(NRG)). SCS koristi sposobnost TSPa zareal-time, otvorene interfejse i skalabil-nost. Cilj SCSa je da ohrabri razvoj ino-vatora servisa i skrati vrijeme koje jepotrebno da nove aplikacije stignu na tr-ì{te. Parlaz Gatewaz obezbje|uje API zakontrolu poziva, korisni~ku interakciju,status korisnika i lokaciju korisnika pre-ma Parlay 3GPP-(Open Server Access)OSA standardima.

Aplikacije i aplikacijski serveri izaaplikacijskog sloja u mreì mogu pris-


Slika 3. Tarife koje zavise od balansa ra~una

Slika 4. Bonus baziran na akumuliranoj upotrebi

Slika 5. Dodijeljeni ra~uni

Ericsson podràva razvija~e aplikaci-ja; podr{ka uklju~uje Website sa simula-torom te certifikaciju. Tako|e, obezbije-|en je i centar za demonstraciju za ku-pce. Vanjski partneri Ericsson-a, kada suu pitanju aplikacije, su kompanije: Solo-mio (USA), Appium (Sweden), Wirenix(USA) i druge (slika 6.).

5. ZAKLJUÂKEricsson TSP obezbje|uje najbolje od

dva svijeta: integrisanjem IT tehnologijai telekomunikacionih servera, a mnogeaplikacije imaju korist od ovih naslije|e-nih karakteristika iz obiju mreà. Poredtoga {to nudi izvanredne karakteristikekoje se zahtjevaju od telekomunikacio-nih sistema, Telecom Server Platformujedinjuje otvorene tehnologije, npr.Linux, koji je va`na komponenta u ovojplatformi. Beneficije koje mogu proiste}iiz kori{tenja Telecom Server platformesu slijede}e:• Brz razvoj: kontinuirano iskori{tava-

nje ve} postoje}ih aplikacijskih kom-ponenti;

• Smanjen tro{ak: nastao upotrebomstandardnih razvija~kih alata iz in-dustrije informacionih tehnologija;

• Smanjena sloènost mreze: koristi seParlay API;

• Smanjen rizik: s obzirom na smanje-nu vremensku duìnu izme|u razumi-jevanja zahtjeva i njegove imple-mentacije;

• Visok profit: vi{estruka prodaja odsamo jedne aplikacije.

tupiti core mreì bez obzira na platformui podràvaju}u tehnologiju. EricssonSCS je predstavljen u vidu ParlayGateway-a koji daje razli~itim aplika-cionim servisima transparentan pristupmreì na kontrolisan i siguran na~in;dakle, SCS funkcioni{e i kao firewall.Ericsson SCS omogu}ava da noviu~esnici, kao Application ServiceProvider-i (ASPs), mogu u}i na trzi{te svrha mreè bez da poznaju kompleksnostmreè; pri ~emu operator moè ~ak i samrazvijati aplikacije.

Ericsson SCS prevodi Parlay koman-de u CS1, CS1+, CAPv2 i MAP protoko-le. S obzirom da je Parlay/API nezavisanod same mreè i programskog jezika,~itavo trì{te za razvoj aplikacija se moèkoncentrisati na razvijanje servisa; {tozna~i da aplikacije mogu biti razvijenebrè i jeftinije, a operatori mogu obogati-ti svoju ponudu servisa i time pove}atisvoju zaradu.


Slika 6. SCS kao Parlay Gateway

LITERATURA�1¹ Hameeleers, H. and Johansson,C.: IP Technology in WCDMA/GSMCore Networks. Ericsson Review Vol.79(2002):1, pp. 14-27.

�2¹ Granström, P., Olson, S. AndPeck, M.: The Future of Communica-tion Using SIP. Ericsson Review Vol.79(2002):1, pp. 28-35.

�3¹ Ahlforn, G. and Örnulf, E.: Erics-son's Family of Carrier-Class Tech-nologies. Ericsson Review Vol. 78(2001):4, pp. 190-195.

�4¹ Hennert, L. and Larruy, A.:TelORB-The distributed Communica-tions Operating System. EricssonReview Vol. 76 (1999):3, pp. 156-157.

UVODO perspektivi primjene informacionih

i telekomunikacionih tehnologija uzdravstvu najbolje svjedo~i konstatacijaiz jednog prikaza projekta Evropskeunije, koji govori o globalnom medicin-skom informacionom dru{tvu, da "u bilokojoj viziji razvoja slijede}e generacijeInterneta, sektor zdravstva je njen prvikorisnik". Dakle, ve} postoji jasna vizijaglobalnog medicinskog informacionogsistema baziranog na {irokopojasnojmre`noj infrastrukturi. To je nametnulapriroda podataka u medicinskim aplika-cijama koji su multimedijalni.

Razvoj ra~unarskih tehnologija, a po-sebno Internet mreè, omogu}io je prist-up obilju podataka koji se akumuliraju usvijetu, iz svih oblasti, pa tako i iz medi-cine. Internet omogu}uje svima da do|udo informacija o tu|im iskustvima i rje-{enjima. [tovi{e, da se komunicira sau~esnicima u svjetskim istraìva~kimprojektima. Va`nost pristupa Internetu umedicini je, besumnje, od velikog zna~a-ja, jer zahvaljuju}i Internetu zdravstveniprofesionalci mogu da dopune i usavr{esvoje znanje, kao i da se konsultuju sakolegama iz odgovaraju}e oblasti, koris-te}i e-mail i transfer podataka. I ne samo

profesionalci, nego i pacijenti mogupreko Interneta lak{e do}i do obja{njenjasvojih zdravstvenih problema, a ponekadi do pravih dijagnoza.

Konsultacije ljekara me|usobnodovode do brìh i pouzdanijih dijagnoza,razmjena iskustva je od posebnogzna~aja. U tim konsultacijama, ~esto jepotreban dostup do odre|enog dijagnos-ti~kog nalaza. Dakle, javlja se potreba zaprijenosom na daljinu dijagnosti~kihslika, ili za trenutni uvid sa daljine usituaciju kod pacijenta. To je momentkad savremene telekomunikacije ulaze umedicinu, omogu}avaju}i pristup paci-jentu sa daljine, ili konsultaciju ljekarana razli~itim lokacijama. Spoj telekomu-nikacija i medicine ozna~ava se izrazom"telemedicina". Telemedicina omogu}ujeprofesionalcima zdravstvene njege dakoriste konektovane medicinske ure|ajeu evaluaciji, dijagnozi i tretmanu pacije-nata na drugim lokacijama. Ovi ure|ajisu pobolj{ani kori{tenjem telekomunika-cionih tehnologija, mre`nog ra~unarstvai videokonferencijskih sistema.

Specijalizovani aplikativni softver,ure|aji za pohranjivanje podataka, soft-ver za upravljanje bazama podataka,medicinski ure|aji za prikupljanje elek-tronskih podataka, prijenosni ure|aji ikanali su klju~ni elementi telemedicinskeinfrastrukture. Ovako definisano, podizrazom telemedicina smo obuhvatili {iruinfrastrukturu informacionih i telekomu-nikacionih sistema i time dali {ire zna~e-nje ovom izrazu. U narednom izlaganjunakon kratkog prikaza situacije u BiH,predstavit }emo presjek najnovijih tele-komunikacionih i informacionih tehnolo-gija i usluga koje nalaze primjenu uzdravstvu.

1. STANJE INFORMATI-ZACIJE U SEKTORUZDRAVSTVA KOD NASPrimjena informacionih i telekomu-

nikacionih usluga u zdravstvenim usta-novama u Bosni i Hercegovini je nedo-voljna (zaklju~ak studije ICT i zdravstvo- ICT forum 2003.), daleko ispod posto-je}eg nivoa u evropskim zemljama. U


mr Sead Adanali} dipl. el. ing. IInnffoorrmmaacciioonnee ii tteelleekkoommuunniikkaacciioonneetteehhnnoollooggiijjee uu sseekkttoorruu zzddrraavvssttvvaaIInnffoorrmmaattiioonn aanndd TTeelleeccoommmmuunniiccaattiioonnssTTeecchhnnoollooggyy iinn tthhee HHeeaalltthh CCaarree

Saètak: Situacija u sektoru zdravstva moè biti znatno pobolj{ana primjenom teleko-munikaci-nih tehnologija, ra~unarskih mreà, softvera baza podataka, tehnikaobrade imidà kao i primjenom videokonferencijskih veza.Ovaj rad prezentiraaktuelnu situaciju u telemedicinskoj tehnologiji, informacionim sistemima uzdravstvu i odgovaraju}im standardima, i predlaè strategiju informatizacije iinternetizacije u zdravstvu.Klju~ne rije~i: Zdravstvena njega, telekomunikacije, informacioni sistemi,telemedicina, obrada imidà, videokonferencije, DICOM, VLAN, HL7, VPN,WEB, Internet.

Abstract:Situation in the health care can be enhanced through the use of telecommu-nications technology, network computing, database management software,image processing and videoconferencing. The work presents actual situationin the telemedicine technology, health care information systems and relatedstandards, and propose possible strategy in health care sector in Bosnia andHerzegovina. Keywords: Health care, telecommunications, information systems, telemedi-cine, image proccessing, videoconferencing, DICOM, VLAN, HL7, VPN, WEB,Internet.

SKRA]ENICEDICOM Digital Imaging and

Communications in Medicine(Standard of National ElectricalManufacterers Association)

VLAN Virtal Local Area NetworkVPN Virtual Private NetworkHL7 Health Level 7 (OSI level 7) ANSI

standardJPEG Joint Photographic Experts Group

(tehnika kompresije slike)VMW Virtual Medical WorldIP Internet protokolCT Computer TomographyMPEG Moving Picture Experts Group

(ISO/IEC standard kompresije) MRI Magnetic Resonance Imaging

2. TRANSFER MEDICIN-SKIH PODATAKATelemedicina uklju~uje skup tehnolo-

gija kao {to su ra~unari, ra~unarske mre-è, video i specijalizovani medicinski in-strumenti. Osnovna osobina telemedicin-skog sistema je da moè prenijeti medi-cinske nalaze tipa rentgenskog snimka,CT skena (u daljem tekstu }emo ih obi-ljeìti prema engleskom izrazu, imid`)zadràvaju}i visoki kvalitet na drugomkraju telekomunikacione linije. U medi-cini se primjenjuje spektar razli~itih in-strumenata, koji kao izlaz daju analogniili digitalni signal. Analogni signali semoraju pretvoriti u digitalne da bi seobra|ivali na ra~unarima i prenosili nadaljinu. Dakle, digitalizovani glas, video,rentgenski snimak ili CT sken uvode se ura~unar i dalje obra|en i proslije|en.Digitalizacija imidà predstavlja njegovorazlaganje na veliki broj sitnih elemenatanazvanih pikseli. Zavisno od gusto}eovih elemenata, koji predstavljaju imid`,je i kvalitet njegove reprodukcije, odnos-no mogu}nost razlikovanja potrebnih de-talja. Kao primjer navedimo digitalizaci-ju rentgenskog snimka koji treba rezolu-ciju vrijednosti 2000 x 2000 i 12 bita pojednom imidù. Za memorisanje jednogimidà potrebno je 6 Mbajta memorije ura~unaru. Jedan CT snimak zahtijeva re-zoluciju 512 x 512 x 12, ili oko 400 kbaj-ta memorije. Imidì u boji zahtijevajuvi{e bita za odre|ivanje jednog piksela,odnosno 24, te tako imamo histopatolo{-ki nalaz sa rezolucijom 800 x 600 x 24,koji zahtijeva 1,5 Mbajt memorije u ra-~unaru. Za prijenos videa, odnosno pok-retne slike, potrebno je prenijeti od 25 do30 slika u sekundi. Uz rezoluciju 300 x200 x 16 (za sliku u boji) potrebna brzi-na linka za prijenos slike na daljinu sezna~ajno pove}ava, tako da za prenossamo 15 slika u sekundi, treba prenosnabrzina od 1,8 Mb/s. Prenos sirovog videosignala nije efikasan, te se pristupa kom-presiji koja smanjuje koli~inu podatakakoje treba prenijeti, a da se na drugomkraju dekompresijom dobije zadovolja-vaju}i video signal. Kompresija moèbiti sa gubitkom ili bez gubitka. Stepenkompresije bez gubitka je oko 2:1 , a sa

doba velikog razvoja informacionih itelekomunikacionih tehnologija, skoroda ne postoji zdravstvena ustanova sa im-plementiranim informacionim sistemom,sa bazama podataka o pacijentima. Opre-manje zdravstvenih ustanova ra~unar-skom opremom je neorganizovano iprepu{teno èljama i znanju pojedinaca.U mnogim medicinskim ustanovamapostoji savremena dijagnosti~ka oprema(CT, MR, rentgeni, ultrazvu~ni ure|aji,bazirani na mikroprocesorima, sa digital-nim izlazima za podatke), ali zbog neu-vezanosti gube se prednosti koje pruàsistem kao {to su distribucija podataka uustanovi, ~uvanje podataka u bazamapodataka, kori{tenje podataka i informa-cija za nau~ni rad, itd. U pojedinimzdravstvenim ustanovama postoje lokal-ni programi, organizovani na raznim ti-povima baza podataka, koji se prete`nokoriste za pra}enje ekonomskih parame-tara, ili podataka za zdravstveno osigu-ranje, a manje ili nikako za medicinske izdravstvene svrhe (D. Z. Sarajevo, D.Z.Biha}, D. Z. Fo}a).

Primjena informacionih i telekomu-nikacionih tehnologija u zdravstvu dajeniz dru{tveno ekonomskih koristi kao {tosu: � zna~ajno pove}anje kvaliteta

zdravstvenih usluga za pacijente, � pove}anje tro{kovne efikasnosti u

zdravstvu, � mogu}nost pra}enja i analize situaci-

ja kroz statisti~ke obrade podataka, � informacije kao temelj za nau~no-

istraìva~ke aktivnosti, � ujedna~en nivo zdrastvene za{tite, � pove}an nivo informiranosti i obrazo-

vanja medicinskog osoblja, � pove}ana iskoristivost centralnih

kapaciteta, � mogu}nost brzih konsultacija, � izbjegavanje ka{njenja i pogre{aka, � pove}ana dostupnost zdravstvenim

radnicima i druge. Bez kvalitetnog zdravstvenog infor-

macionog sistema je nezamislivo o~eki-vati transformaciju zdravstvenog sistemau skladu sa preporukama Svjetske zdrav-stvene organizacije u dokumentu "Zdrav-lje za 21 vijek" (ICT forum 2003.).


Slika 1. Primjena ICT-a u medicini

Slika 2. Endoskopija

gubitkom 10:1 i vi{e. Za kompresijuimidà obi~no se koristi JPEG formatkoji ima vi{e verzija: JPEG 1 do JPEG 4.Kod prenosa videa preko ISDN mreè,koristi se kompresija po standarduH.320, koji omogu}uje rezoluciju 352 x288 sa 30 slika u sekundi. Posljednjihgodina za telemedicinske komunikacijekori{teni su ISDN telefonski priklju~ci,kao i iznajmljeni vodovi 1 Mb/s, 2Mb/s,i ve}e brzine. Danas, kad postoje {iroko-pojasne mreè za prenos podataka, kaoATM, DSL, VLAN i druge, mogu}e jekoristiti konekcije preko ovih mreà zaostvarivanje telemedicinskih veza.

U sektoru zdravstva zna~ajnu prim-jenu mogu imati slijede}e informacione itelekomunikacione usluge i tehnologije: � Klasi~ni telefonski priklju~ak, � ISDN priklju~ak,� Iznajmljene linije,� LAN, WAN, VPN, VLAN, ATM

mreè,� Usluge Interneta: e-mail, instant mes-

saging, WEB pretraìvanje, transferfajlova, transfer slika, video konfer-encije, WEB konferencije, H.323 iliSIP pozivi,

� Softveri za upravljanje bazamapodataka,

� Tehnologija 3D obrada imidà.

3. INFORMACIONI SISTEMU ZDRAVSTVUKarakteristi~no za baze podataka u

ustanovama zdravstvene njege je da sesastoje od tekstualnih podataka, nalaza -imidà i video klipova, dakle, predstav-ljaju multimedijalne podatka. Zahtjevi nakvalitet imidà su strogi, da bi uop{te biliiskoristivi, te se zahtijeva visoka rezolu-cija, a time, pojedina~ni imid`, sadrì ve-}u koli~inu podataka. Izvori slika surazli~ita medicinska oprema i instrumen-ti, sa razli~itim tipovima izlaza. Za smje-{tanje imidà u bazu potrebno je izvr{itidigitalizaciju, za manipulaciju slikamakod pregledanja potrebni su tako|er od-govaraju}i alati za obradu imidà. Prije-nos slika na daljinu zahtijeva linkove ve-}ih brzina, posebno ako se radi o aktiv-nostima u realnom vremenu.

Sistematizaciju prihvata medicinskihimidà sa razli~ite opreme, njihove obra-de i transfera na druge lokacije, realizo-vao je {iroko primjenjen standard Digi-talne obrade slika i komunikacija u medi-cini (Digital Imaging and Communicati-ons in Medicine (DICOM), kreiran odNational Electrical Manufacterers Asso-ciation (NEMA) da pomogne distribucijui pregledanje medicinskih slika, kao {toje CT scans, MRI i ultrazvuk. Ovaj stan-dard je zasnovan na OSI konceptu s ci-ljem da uveè razli~ite opreme u medici-ni od razli~itih proizvo|a~a. Mogu}nostkonekcije jednog dijagnosti~kog ure|ajana ra~unarski sistem, odnosno telekomu-nikacioni link, je posebno va`na, sa as-pekta tro{kovne efikasnosti u zdravstve-noj za{titi, s obzirom da se konektovaniure|aji mogu mnogo vi{e iskoristiti, kaoi na {iroj teritoriji. Aktuelna verzijaDICOM standarda je DICOM 3.0. JedanDICOM fajl sadrì zaglavlje sa podacimao pacijentu i tipu skeniranja i dimenzija-ma imidà, kao i podatke imidà. Podaciimidà mogu biti kompresovani koriste}iJPEG format, varijante sa gubitkom ilibez gubitka.


Slika 3. Interfejsi za preuzimanje imidà sa dijagnisti~ke opreme

razloga u mreù se uvodi i WEB serversa slijede}im funkcijama:� pristup serveru imidà,� konverzija DICOM imidà u JPEG

format,� komunikacija preko Intraneta i

Interneta,� za{tita podataka sa login procedurom,� mogu}nost upita sa razli~itim para-

metrima: ime pacijenta, ID pacijenta,referiraju}i ljekar, instrument, datum,

� pregledanje imidà i obrada (zumi-ranje i sl.).Radi arhiviranja imidà, u mreù se

uvode eksterni diskovi velikog kapacite-ta (CD, DVD...). Za slanje imidà nadaljinu obezbje|uje se odgovaraja}aoprema i telekomunikacioni link, ISDN,E1, DSL, ATM ili drugi, sa slijede}imnajva`nijim funkcijama:� slanje imidà,� enkripcija podataka radi za{tite,� kompresija radi pove}anja brzine pri-

jenosa.Za realizaciju videokonferencijskih

veza uvodi se telekonferencijski interfejssa funkcijama:� uspostava video konferencijske veze

vi{e u~esnika,� zajedni~ko pregledanje podataka i

imidà od strane vi{e udaljenihu~esnika konferencije.Navedimo primjer najnovijeg soft-

vera za multimedijalne konferencije.Click to Meet Express software od proiz-vo|a~a, ameri~ke firme First VirtualCommunications, koji ostvaruje multi-medijalnu konferenciju preko intranetaili javnog Interneta. Klijenti imaju mo-gu}nost razmjene dokumenata, dijagra-ma, imidà, prezentacija, kolaborativnoWEB pretraìvanje, tekstualni chat;dijeljenje aplikacija u realnom vremenu,i multipoint audio i video. Dakle, ovajsoftver omogu}uje multimedijalne sesijetelekonsaltinga i teleedukacije. Teleme-dicina koristi dva metoda za prijenos imi-dà, podataka i zvuka - uìvo, prijenos urealnom vremenu, u momentu kad sepodaci uzimaju, ili "store and forward"prijenos, gdje konsultanti pregledajupodatke naknadno, poslije njihovog pri-kupljanja. Primjenu ICT-a u zdravstven-

Za komuniciranje medicinskih poda-taka izme|u razli~itih ra~unarskih siste-ma kreiran je HL7 standard poruka, ~ijanova verzija je 3 i odlikuje se plug andplay interoperabilno{}u. Karakteristikasavremene medicinske lokalne ra~unar-ske mreè je mogu}nost. Osnovna pohra-njivanja i komuniciranja multimedijalnihpodataka. S obzirom da dana{nji PC ra-~unar sa standardnim performansama iopremom, predstavlja multimedijalnuradnu stanicu, prakti~no sa svakog ra~u-nara u mreì je mogu}e pristupiti multi-medijalnim podacima. Predstavimoukratko osnovne funkcije koje treba dazadovolji LAN mreà primjenjena umedicinskom okruènju. U LAN mreìfunkciju distribucije slika obavlja pose-ban server, server imidà sa mogu}imfunkcijama, kako slijedi:� prihvatanje svih tipova medicinskih

slika (pojedina~ne, serija, video spot,itd.),

� upravljanje prijenosom slika u LANmreì,

� prijenos dodatnog teksta sa informa-cijama,

� privremeno skladi{tenje.Za obradu i pregledanje imidà naj-

pogodnija je WEB tehnologija. Iz tog


Slika 4. Sistem za arhiviranje i komunikaciju slika

im ustanovama moèmo predstaviti u sli-jede}im segmentima:� lokalna ra~unarska mreà LAN,� link prema drugim ustanovama, od-

nosno dràvnoj zdravstvenoj mreì,� link prema davaocu Internet usluga,� softver za upravljanje bazom podata-

ka o pacijentima,� interfejsi izme|u dijagnosti~kih

instrumenata i LAN mreè,� softveri za obradu imidà.

Opremanje zdravstvenih ustanova bise moglo realizovati u tri faze:

U jednostavnoj varijanti, medicinskaustanova bi mogla biti snabdjeveneumreènom ra~unarskom opremom uvidu LAN mreè sa linkom prema Inter-net mreì (ISDN, direktni link, xDSL...).Ovdje bi medicinski profesionalci dobilipogodnost pristupa Internetu sa svimpogodnostima koje Internet pruà. Saspekta komunikacija sa kolegama, kon-sultacija, pristupa medicinskim informa-cijama, pra}enja najnovijih saznanja itd.dobici od ove instalacije su veliki.

Slijede}u fazu ili dogradnju pred-stavlja instalacija odgovaraju}eg softverabaze podataka u medicinskoj aplikaciji.To bi bila baza podataka o pacijentima saklasi~nim tekstualnim podacima. Reali-zacija ove faze je ve} korak ka formira-nju sistema. Podaci o pacijentima nisukompletni, jer ne sadrè sve dijagnosti~-ke nalaze u vidu imidà, ali to ve} dajemogu}nost statisti~kog pra}enja situaci-ja. Tre}a faza dogradnje bi bila instalaci-ja interfejsa prema dijagnosti~kim ure|a-jima, radi preuzimanja podataka imidà ikompletiranja podataka o pacijentimadodavanjem nalaza imidà u bazu poda-taka.Kompletiranjem tri faze dobili bi stekvalitetan sistem za razmjenu multimedi-jalnih podataka, odnosno za omogu}ava-nje telekonsultacija, teleedukacije uokviru jedne ustanove ili preko globalneInternet mreè.

4. PRIMJER [IROKOPOJASNE MRE@EZDRAVSTVENE ZA{TITEPrva zemlja u svijetu koja je usposta-

vila na nivou dràve {irokopojasnu ra~u-narsku mreù zdravstvene njege je [ved-

ska. Prakti~no, sve bolnice i primarnizdravstveni centri, kao i odgovaraju}edràvne ustanove su konektovani na Sju-net mreù za administrativnu i telemedi-cinsku komunikaciju. Mre`na infrastruk-tura omogu}ava sigurnu komunikaciju idistribuciju podataka o pacijentima,slika, medicinskih aplikacija i usluga.Mreà je odvojena od javnog Interneta.Bazirana je na IP protokolu. U po~etku jekoristila infrastrukturu Internet mreèTelia operatora i bila realizovana kaoVPN, ali se od 2003. godine struktuirakao VLAN mreà sa prijenosnim kapaci-tetima fizi~ki odvojenim od Interneta, asve zbog boljeg kvaliteta u pogledu prije-nosnog opsega.

Priklju~enje pojedinih pokrajinskihcentara na mreù se ostvaruje sa 10Mb/s, 100 Mb/s ili 1 Gb/s. Aplikacijekoje se koriste na Sjunet mreì mogu serazvrstati kako slijedi:


Slika 5. VLAN mreà

6. KAKO UNAPRIJEDITISITUACIJU INFORMATI-ZACIJE ZDRAVSTVAPrije svega potrebno je raditi na

podizanju svijesti o zna~aju informati-zacije u zdravstvu. To se moè, u prvojfazi, uraditi realizacijom nekoliko pilotprojekata na Univerzitetskim klini~kimcentrima. Odabir klinika za realizacijuprojekata bi se izvr{io uz kriterij, da ve}postoji jezgro, ne{to ra~unarske opreme iinformati~ki educiranog kadra. Dodat-nim ulaganjem bi se kompletirao infor-macioni sistem klinike i instalirao softverbaze podataka o pacijentima koji bi obez-bijedio administrativno pra}enje pacije-nata. U okviru pilot projekta ostvarila bise i kvalitetna konekcija na Internet mre-ù. Po realizaciji pilot projekta trebalo biorganizovati promotivnu kampanju ko-risti ostvarenih informatizacijom i inter-netizacijom. Radi ilustracije, navodimoprikaz situacije koju je predstavio Mr. Sc.Dr. Nenada Vanis, sa jedne od, trenutnonajopremljenijih klinika ra~unarskomopremom u Federaciji BiH, a to jeGastroenterolo{ka Klinika Klini~kogcentra Univerziteta u Sarajevu: "Na{aKlinika je jedna od najopremljenijihzdravstvenih ustanova ra~unarskom op-remom u BiH. 1998. godine dobili smoprva tri ra~unara donirana od Svjetskezdravstvene organizacije WHO. Uz vlas-titi trud i zalaganje do danas smo postiglimnogo. Na Klinici za gastroenterologijusvaki ljekar posjeduje svoj ra~unar iprinter, ukupno 15 ra~unara. Jedan diora~unara je umreèn (bez servera) i prekoISDN priklju~ka ostvaruje konekciju naInternet mreù. Ali, naravno, ovo nijedovoljno. Za uvezivanje svih ra~unara inabavku servera, kao i za instaliranjebaze podataka o pacijentima nemamo fi-nansijskih mogu}nosti niti donatora.Ra~unar koristimo sa njegovim standard-nim mogu}nostima, za pisanje tekstova,za prezentacije, sa medicinsku statistiku,za obradu slika, za skeniranje, za eduka-ciju studenata. Preko Interneta ostvaruje-mo konsultacije sa medicinskim stru~-njacima sa drugih srodnih me|unarodnihklinika. Imamo tako|e i svoju vlastituweb stranicu www.gastrosa.net koju re-

� Medicinske poruke; elektronski re-cepti; narud`be i rezultati, sigurne e-mail poruke,

� Videokonferencije; konsultacije, obi-lazak bolesnika, planiranje, nad-gledanje i edukacija,

� Telefonske usluge; IP telefonija,usluge zdravstvenih informacija,

� Transfer datoteka; teleradiologija,telepatologija, administracija,

� WEB servisi; registri kvaliteta,arhive, baze podataka, recepti iedukacija.

5. GLOBALNO TELEMEDI-CINSKO INFORMACIONODRU[TVO"U bilo kojoj viziji slijede}e genera-

cije Interneta sektor zdravstva je glavnikorisnik."

Projekat pod nazivom EUROMED,finansiran od strane Evropske komisije, asa ciljem da olak{a organizaciju postoje-}ih medicinskih informacija i omogu}iosnovu za njihovo integrisanje u budu}uformu medicinskih informacionih sis-tema zavr{en je 1998 godine. Kao rezul-tat projekta predloèn je novi standardpod nazivom: Virtual Medical Worlds(VMW), standard za integraciju razli~itihtelemedicinskih tehnologija i aplikacija.VMW je baziran na trodimenzionalnimrekonstruisanim imidìma tijela, koristiWEB kao navigacioni medijum za prist-up sa daljine multimedijalnom medicin-skom informacionom sistemu. Za svakogpacijenta se generi{e jedinstvena person-alna WEB stranica. Korisnik pristupapodacima koriste}i hyperlinkove. VMWomogu}uje ljekaru kompletan skup tele-medicinskih usluga, kao {to su tele-kola-boracija, tele-dijagnostika i oprema zaobradu personalizovanih imidà. Sistemnudi tako|e linkove ka odre|enim poda-cima pacijenta, struktuirano hijerarhijski,od imidà cijelog tijela do pojedinog or-gana.Za obradu imidà se korisi se 3-Dtehnologija. Dakle, u budu}oj organizaci-ji informacionog sistema u sektoruzdravstvene njege bit }e primjenjenedvije klju~ne tehnologije:WEB i 3D


LITERATURA�1¹ Sr|a Hrisafovic, Silva Larson,Branka Kosovac, Maja Taubman-Be-vanda, Du{ko Bogunovi}, Milenijum-ski razvojni ciljevi i informaciono dru-{tvo, ICT Forum 2003, Sarajevo(UNDP-studija)

�2¹ Gustav Malmqvist, Networking inHealth Care: An Issue of Connectionor Cooperation? -The Evolution ofSjunet, the Swedish Health CareNetwork, [tokholm, 2003,

�3¹ Malcolm Pradhan, ImportantConcepts in Telemedicine, StenfordUniversity, 1994,

�4¹ Douglas Page, European groupproposes global telemedicine infor-mation society, 1998,

�5¹ PC based Voice-Controlled Front-End of an Endoscopic Video Serverin DICOM, G. Bellaire, D. Steines, G.Graschew, J. Bernarding, P.M.Schlag, 2001,

�6¹ Curry RG1, Norris AC1, Parroy S1and Melhuish PJ1, The StrategicDevelopment and Application ofTelemedicine,Centre for HealthcareManagement,LSU College,UniversityUK ¨97,

�7¹ Stanley M. Huff, MD..., A Proposalfor Incorporating Level Seven (HL7)Vocabulary in the UMLS Metathesa-urus,Salt Lake City USA, 2000.

�8¹ Ministerial Declaration Brussels,22 May 2003., Documents EU, 2003.

�9¹ Materijali sa WEB stranicaInterneta proizvo|a~a opreme.

dovno aùriramo. Ambulatni pogon, gdjeje i najve}i obim posla nema ra~unare.Plan je da svaka sala ima svoj ra~unar,jednu bazu podataka za svakog pacijenta,jedan veliki kolor printer na {alteru, gdje}e se izdavati nalazi. Svaki ra~unar bi biopovezan sa dijagnosti~kim ure|ajima, tebi se sve slike i video zapisi mogli preni-jeti na hard disk.

Imamo ljude, imamo viziju, imamona~in i snagu da budemo vode}i u tome ucijeloj Dràvi. Nedostaje nam potporadrugih institucija, odnosno finansiranje."Inicijalna investicija za infrastrukturu irazvoj osnovnih servisa bila je 1,400.000Eura. 200.000 do 500.000 eura se ulaègodi{nje za odràvanje i dalji razvoj sis-tema. Svaka pokrajina, priklju~ena sa 10Mb/s, pla}a konekciju 12.000 euragodi{nje.

ZAKLJUÂKZasigurno, danas nema kvalitetne

zdravstvene njege u ustanovama, koje

nemaju implementirane zdravstveneinformacione sisteme, jer sve ostalo jeimprovizacija bez sistema, bez kvaliteta,bez kontrole i bez nadzora. Ve} danastreba pristupiti izradi Projekta informati-zacije u sektoru zdravstva u Bosni iHercegovini, sa jasno definisanim faza-ma realizacije. Projekat treba da defini{esve funkcije LAN mreè jedne ustanovekoje }e se u fazama realizovati poutvr|enom prioritetu. Sva oprema koja senabavlja treba da bude definisana zaobradu multimedijalnih podataka. Trebakrenuti od izgradnje informacionih sis-tema u zdravstvenim ustanovama, azavr{iti sa izgradnjom {irokopojasnezdravstvene mreè Federacije ( ili Bosnei Hercegovine). Do momenta definisanjastrategije informatizacije zdravstva uBosni i Hercegovini i konkretnijih kora-ka od strane odgovaraju}eg ministarstvaVlade, moè se uraditi ve}i broj malihkoraka, kroz formiranje lokalnihra~unarskih mreà ustanova i educiranjezdravstvenih kadrova.

JAVNO PREDUZE]EELEKTROPRIVREDA BOSNE I HERCEGOVINE

SARAJEVO

1. UVOD Razvoj novih tehnologija vlakana,

koja se ugra|uju u nemetalni opti~ki kabli dvostruko umreènih polietilenskihcijevi HDPE (High Density PolyEthilen),omogu}io da se sa gustim valnim multi-plesom DWDM (Dense WavelenghDivision Multiplesing), sl.1., prijenoseterabitske brzine po novim opti~kimkablovima.

Novi zahtjevi nametnuti od opti~kihmreà dali su za rezultat dalju delineari-zaciju i specijalizaciju opti~kih vlakana.Za opti~ka vlakna zna~ajno je znati kakoopti~ke mreè uti~u na nove tehnologijeopti~kih vlakana poznavanjem njihovihfundamentalnih opti~kih svojstava (slab-ljenja, hromatske disperzije, disperzije po-larizacionog moda i nelinearnih efekata).

Najzna~ajnije prijenosne karakteris-tike opti~kog vlakna su slabljenje i dis-perzija. Slabljenje uzrokuje gubitak sna-ge, a disperzija {irenje impulsa. Upravohromatska disperzija je ta po kojoj vlak-na nose nazive. Tako vlakno kod kojegnije izvr{eno pomjeranje disperzije nosinaziv USF (Un-Shifted Fiber), a vlaknosa pomjerenom disperzijom DSF (Dis-persion Shifted Fibre) i vlakno sa nenul-tom pomjerenom disperzijom-NZDSF(Non Zero-Dispersion Shifted Fibre). Odulaska opti~kih kablova u komercijalnotrì{te ranih 1970-tih, opti~ka vlakna suna{la primjenu u poslovnim, pristupnim

(lokalna petlja i povezivanje lokalne cen-trale sa udaljenim komutacionim jedini-cama) i jezgro mreàma, uklju~uju}iduge podmorske kablovske relacije.

2. OP]ENITO O OPTI^KIMKABLOVIMAOpti~ki kablovi za primjene u teleko-

munikacijama su savremene izvedbe savlaknima za razli~ite primjene.

Prvi opti~ki kablovi su bili manjegkapaciteta vlakana i polagali su se direk-tno u rov ili uvla~ili u telefonsku kanaliza-ciju. Imali su metalni omota~. Slijede kab-lovi bez metalnih elemenata koji se upuhu-ju u polietilenske cijevi. Sa razvojemnemetalnih opti~kih kablova, razvijale suse i odgovaraju}e tehnike, koje su omo-gu}avale brù, rentabilniju i uspje{nijurealizaciju opti~kih kablovskih sistema.

Po~etna investicija u ovom slu~ajune{to je ve}a u odnosu na polaganje ar-miranih kablova, ali su tro{kovi eksploat-acije znatno niì, jer je otklanjanje smet-nji brè. Opti~ki kablovi se proizvode sarazli~itim konstrukcijama zavisno odna~ina polaganja, odnosno zavisno oduslova eksploatacije.

Danas su mnogo vi{e su u upotrebinemetalni opti~ki kablovi zbog preimu}-stva da na njih nemaju uticaja atmosfers-ka pra`njenja, dalekovodi i trafostanice,elektrovu~a, razni elektro-magnetski iz-vori koji prouzrokuju smetnje u prijeno-su i nuklearni izvori.

Ako nema navedenih uticaja to zna~ida nisu potrebne ni posebne mjere za{titepa su tro{kovi gra|enja kablovskih mreàsa kablovima bez metalnih elemenatamanji u odnosu na kablove sa metalnimelementima. Osim navedene ~injenicetreba podvu}i i sljede}e: slabljenje opti~-kog vlakna se pove}ava u toku vijekaeksploatacije (vijek eksploatacije se uzi-ma 25 godina). Podjela kablova zavisnood konstrukcije, odnosno zavisno oduslova eksploatacije je sljede}a:• opti~ki kablovi za direktno polaganje

u zemlju,• opti~ki kablovi za uvla~enje u HDPE

cijevi,• podvdni opti~ki kablovi, • samonosivi opti~ki kablovi


Emin Hatuni}, dipl.el. ing. NNoovvee tteehhnnoollooggiijjee ooppttii~~kkoogg vvllaakknnaaOOppttiiccaall FFiibbrree nneeww TTeehhnnoollooggiieess

Saètak: U prvom dijelu radu govori se op}enito o opti~kim kablovima. Opisani su zatimuticaji slabljenja, disperzije i nelinearnih efekata na opti~ka vlakna. Na krajusu navedene mogu}e primjene opti~ka vlakana u pristupnim i jezgromreàma. Klju~ne rije~i: vlakno nepomjerene disperzije - USF, Vlakno sa pomjerenomdisperzijom - DSF, vlakno sa ne-nultom pomjerenom disperzijom - NZDSF,Erbium dopirani opti~ki poja~ava~ - EDFA, Gusti valni multipleks-DWDM.

Abstract:The ferst part of te paper deals with optic cables general. Further textdescribes the influence of attenuation, dispersion und non-linear effects onoptic fibres. And finally the possible applications of optic fibers in access andcore networks have been mentioned.Key words: Un-Shifted Fiber, Dispersion Shifted Fibre, Non Zero - DispersionShifted Fibre, Erbium Dopped Fiber Amplifier, Dense Wavelengh DivisionMultiplesing,

SKRA]ENICEDROP Add Drop BER Bit Error RateDSF Dispersion Shifted FibreEDFA Erbium Dopped Fiber AmplifierFCN Fiber/Coax NodeFTTH Fiber to the HomeFTTSA Fiber to the Service AreaFTTx Fiber to the xHDPE High Density PolyEthilenHFC Hybrid Fibre CoaxHTW Hybrid Fiber WirelessPMD Polarization Mode DispersionUSF Un-Shifted Fiber

njanje smetnji zbog iskopa rova traje ne-uporedivo duè. [ta ovo zna~i za gubitakprometa, pogotovu {to se po opti~komkablovima ostvaruju veliki snopovi veza,nije potrebno nagla{avati.

Opti~ko vlakno je transmisioni medijkoji sna`no prodire u telekomunikacionumreù zahvaljuju}i nizu prednosti kojeima.

Opti~ke mreè sada postavljaju noveizazove na opti~ka vlakna. Sa stanovi{taopti~kog vlakna su{tina opti~kih mreà jeto da vlakno mora nositi vi{e valnih du-ìna na duìm relacijama, ~esto sa vi{ombrzinom bita i energetskih nivoa. Udalje-nosti preko kojih neregenerisani signaliputuju variraju od manje od 300 m uprostorijama do vi{e od nekoliko hiljadakilometara u podmorskim sistemima. Br-zina bita po valnoj duìni moè biti samo10 Mb/s u sistemu prostorije, ali ona mo-è biti visoka ~ak 10 Gb/s u dana{njemsistemu dugih relacija i veoma je vjero-vatno da }e se pove}ati na 40 Gb/s ubliskoj budu}nosti.

Nove tehnologije opti~kog vlaknaobezbje|uju pove}anje kapaciteta bezsmanjenja performansi i smanjenja dugo-ro~nih tro{kova mreè. Vlakna koja seobi~no koriste u pristupnim i jezgro mre-àma, kao i na relacijama velikih udalje-nosti su:• nedisperziono smicano vlakno USF

(standardno) koje podupire valne du-ìne u obje oblasti, 1310 nm bez dis-perzije i 1550 nm oblast sa hromat-skom disperzijom od 18 ps/nm km,

• disperziono smicano vlakno DSF(Dispersion Shifted Fibre), kojepodupire valne duìne u oblasti 1550nm bez disperzije i

• nenulto disperziono smicano NZDSF,poznato kao novo vlakno sa skoro ± 2ps/nm km disperzije u oblasti 1550nm.

3. SLABLJENJE, DISPERZI-JA I NELINEARNI EFEKTI KOD OPTI^KIHVLAKANAêtiri osnovna svojstva opti~kih

vlakana su: • slabljenje,

• opti~ki kablovi u za{titnom vodu(uètu) dalekovoda i

• opti~ki kablovi za unutra{nju montaù.Opti~ki kablovi za direktno polaganje

u zemlju su armirani sa metalnim ele-mentima ili kablovi bez metalnih eleme-nata, koji su oja~ani kevlarom.

Opti~ki kablovi koji se uvla~e (upu-huju) u HDPE cijevi su nemetalni. Pod-vodni opti~ki kablovi se polaù u rijeke,jezera i more. Oni su posebne konstrukci-je i obi~no su sa metalnim elementimazbog postizanja zadovoljavaju}ih sila na-prezanja kabla. Samonosivi opti~ki kab-lovi se polaù po postoje}im vazdu{nim ttlinijama ili pomo}u nosa~a kabla se mogupostavljati i na zgrade i druge oslone.

Opti~ki dalekovodni kablovi se mogustaviti u za{titni vod dalekovoda.Opti~kikablovi za unutra{nju montaù stavljajuse u kanalice i koriste naj~e{}e za internera~unarske mreè ili ili za druge potrebe.U jezgro mreàma dominantno je prisus-tvo opti~kih kablova koji se upuhuju uHDPE cijevi. Sve vi{e opti~ki kablovi sekoriste u lokalnoj petlji i transmisiji pris-tupnih mreà. Ova vrsta kablova je mno-go lak{e konstrukcije od ostalih pa su sa-mim tim uvla~ni kablovi znatno jeftiniji.înjenica je da se gra|enje opti~kih rela-cija sa uvla~nim opti~kim kablovimaoptere}uje dodatnim tro{kovima zbognabavke, transporta, polaganja i nastav-ljanja cijevi. Me|utim, prednosti ovak-vog na~ina gra|enja su mnogobrojne.Osnovna prednost je u brèm otklanjanjusmetnji na o{te}enom kablu. Ako je op-ti~ki kabl direktno poloèn u zemlju, o{-te}ena duìna kabla se zamjenjuje isko-pom rova, polaganjem i spajanjem duì-ne, dok se u slu~aju kabla uvu~enog ucijev, zamjena o{te}ene duìne vr{i tako{to se prvo opravi o{te}ena cijev, a zatimuvla~i (upuhuje) nova duìna. Po praviluse zamjenjuje cijela fabri~ka duìna iz-me|u dva nastavka jer se o{te}enjemkabla npr. rovokopa~em kabl istegne iopti~ka vlakna izgube prvobitna svojstvaprijenosa. Sile zatezanja vlakana kodovakvog o{te}enja se ne prijenose na sus-jedne duìne, zbog rezervi vlakana u{ahtovima spojeva (spojnicama). Iste suposljedice o{te}enja i na kablovima polo-ènim direktno u zemlju, me|utim otkla-


Slika 1. Uloga DWDM u otvorenom opti~kominterfejsu

• hromatsku disperzija, • polarizaciona disperzija, • nelinearni efekti (stimulisano rasipa-

nje i fluktuacija refrakcionog indek-sa).Pod slabljenjem signala podrazumje-

vamo smanjenje amplitude signala kojise prijenosi.

Kriva spektralnog slabljenja tipi~nogsilikonskog opti~kog vlakna ima tri pre-vashodne odlike: • sveukupna tendencija za slabljenjem

do smanjenja sa pove}anjem valneduìne (Ryleighovo raspr{enje),

• apsorpcioni pikovi slabljenja pra}enihidroksilnim jonom (OH) i

• jonima prijelaznih metala, tendencijaza slabljenje pri pove}anju valnihduìna iznad 1600 nm usljed gubitkasavijanja valovoda i silikonske ap-sorpcije.Nove opti~ke mreè koriste multi-

pleksiranje sa gustom diobom valnihduìna (DWDM) u tre}em prozoru ("C"pojas blizu 1550 nm). Uskoro, o~ekuje seda }e komercijalni sistemi tako|e koristi-ti ~etvrti prozor ("L" pojas blizu 1600nm) Transmisija u petom prozoru od1350 do 1530 m vjerovatno }e uslijediti.Oblast od 1260 do 1650 nm pruà poten-cijal za pojasnu {irinu 50 THz.

Pri prolasku impulsa svjetlosti krozvlakno ne mjenja se samo amplituda ne-go i oblik impulsa. Disperzija predstavljapojavu da se razli~ite valne duìne u val-ovodu (vlaknu) prostiru razli~itim brzi-nama. Pro{irenje impulsa svjetlosti krozvlakno izazvano je disperzijom. Raznoli-kost svakog stakla je da ima ta~ku valneduìne gdje svjetlost putuje najbrè (λ0)pri ~emu valne duìne iznad i ispod teta~ke putuju sporije. Za one valne duìnekoje su iznad (λ0+) kaè se da imaju"pozitivnu hromatsku disperziju", a zaone koje su ispod (λ0-) da imaju "nega-tivnu hromatsku disperziju". Jedno odglavnih ograni~enja u visokobrzinskomprijenosu je hromatska disperzija, kojabrzo raspr{uje prijenesene kratke impul-se. Ve}ina standardnih monomodnih(single-mode) vlakana koji su ve} instali-rane {irom svijeta, su prilago|ene za radna 1310 nm, gdje imaju vrlo malu hro-matsku disperziju.

Nasuprot tome, na 1550 nm koefici-jent hromatske disperzije je visok i ogra-ni~ava maksimum prijenosne daljine.Moderni dizajn vlakna kao {to su vlaknasa ne-nultom pomjerenom disperzijom ivelikim aktivnim podru~jem vlakna ta-ko|e su uspje{no istraèni. Hromatskadisperzija opisuje tendenciju da razli~itevalne duìne putuju razli~itim brzinamau vlaknu. Na valnim duìnama gdje jehromatska disperzija visoka, opti~ki im-pulsi teè da se pro{ire u vremenu i vodeka intersimbolskoj interferenciji, {to mo-è proizvesti neprihvatljivu bit brzinu sgre{kom. Da bi se smanjilo vremensko{irenje impulsa, poèljno je raditi na val-nim duìnama gdje je hromatska disper-zija vlakna mala.

Me|utim, prakti~ni DWDM sistemizahtijevaju da disperzija bude nenulta.Valna duìna nulte disperzije je blizu 1310nm kod vlakna koje nema disperzicionosmicanje (USF), kod vlakna koje jesmaknuto disperzijom (DSF) je blizu1550 nm, za vlakno nenulte pomjeene dis-perzije (NZDSF) obi~no je izvan 1530nm do 1560 nm. Disperzija nije ozbiljannedostatak na brzinama do 2,5 Gb/s.

Ustvari, nikakva kompenzacija se nezahtjeva za normalne udaljenosti na ko-pnu. Upravljanje disperzijom moè sekoristiti radi pro{irenja ovih disperzionoograni~enih distanci. Kod podmorskihsistema, upravljanje disperzijom se pone-kad vr{i spajanjem vlakana koji imajupozitivnu disperziju. Kod kopnenih sis-tema, disperziono kompeziraju}i modulise ume}u na odgovaraju}im intervalima,naj~e{}e na mjestima gdje je opti~kipoja~ava~.

Ovi moduli, koji obi~no sadrè neko-liko kilometara vlakna koje kompeziradisperziju, su izvrsni alati za usavr{avan-je postoje}ih postrojenja sa USF vlak-nom. Me|utim, moduli: pove}avaju tro{-kove (ko{tanje), daju sloènost mreì imogu tako|e smanjiti radni reìm upore|enju sa alternativom kori{tenjarazli~itih tipova transmisionog vlakna umreì. Nova kopnena rje{enja op}enitoimaju korist na osnovu kori{tenja novihvlakana manjom hromatskom disperzi-jom u tre}em i ~etvrtom prozoru valneduìne. Disperzija polarizacionog moda


vlakna mogu me|usobno djelovati takoda uzrokuju stimulisano Raman rasija-vanje. Iako stimulisano Raman rasijava-nje rasijava svetlost u oba smjera, kori{-tenjem opti~kih izolatora moè se elemi-nisati unazad {ire}a energija. StimulisanoRaman rasijavanje zavisi od: • vlakna, • broja kanala koji se prijenose, • proreda kanala, • prosje~ne energije po kanalu i • ne regenerisane duìne sistema.

Iako indeks refrakcije silikonskog op-ti~kog vlakna ostaje konstantan na nis-kim nivoima opti~ke energije visokeenergije postignute sa opti~kim poja~a-va~ima mogu modulisati indeks sa prom-jenljivim opti~kim intenzitetom prijene-senog signala. U~inci nelinearnog indek-sa refleksije (fluktuacija refrakcionogindeksa) spadaju u tri kategorije: • samofazna modulacija, • popre~na fazna modulacija i • ~etverovalno mje{anje.

U~inak impulsa na svoju vlastitu fazupoznat je kao samofazna modulacija. Ivi-ca opti~kog impulsa predstavlja inten-zitet koji varira s vremenom, koji zauzvrat proizvodi indeks refrakcije koji semjenja s vremenom. Variraju}i refrak-tivni indeks moduli{e fazu prijenesenihvalnih duìna i tako se {iri spektar valneduìne prijenesenog opti~kog impulsa.Ako je dovoljno o{tar, spektralno {irenjemoè preklopiti nalegle kanale u DWDMsistemu. Pored toga, kada se kombinujuhromatskom disperzijom, spektralno{irenje proizvodi vremensko {irenjeimpulsa.

Jedan drugi nelinearni efekt koji poti-~e na ta~no isti na~in kao i samofaznamodulacija je popre~na fazna modulacija(krosfazna) modulacija. Me|utim, dok sesamofazna modulacija odnosi na u~inakimpulsa na sebi samom i prema tomedjeluje na fazu impulsa u drugim kanali-ma, dok krosfazna nastaje jedino uvi{ekanalnom sistemu. êtverovalnomje{anje je kombinacija dvije ili triopti~ke valne duìne tako da se stvarajedna ili vi{e valnih duìna. Nove valneduìne nastaju na frekvenciji koje sekombinuju. Ova modulacija slabi trans-misiju putem prijeno{enja energije sig-

PMD (Polarization Mode Dispersion) jedrugi faktor koji moè znatno ograni~itimaksimum dosti`ne bitske brzine opti~-kih prijenosnih sistema. PMD je slu~ajnifenomen koji je odre|en stanjem vlakna,koje se mijenja sa duìnom vlakna i ovisiod uslova okoline.

Energija opti~kog signala na odre|e-noj valnoj duìni je pretvorena u dvaortogonalna polarizacijska stanja malodruga~ijih grupnih brzina. Ovo vodidiferencijalnim grupnim ka{njenjimaizme|u dva polarizovana stanja i odatlepro{irenja i iskrivljenja impulsa. Labara-torijska i terenska mjerenja su pokazalada bi gubici nastali zbog PMD mogli bitiekstremno veliki i pove}avaju se sakvadratom bitske brzine. Da bismo pos-tigli niske i stabilne PMD vrijednosti op-ti~ka vlakna se proizvode pomo}u poten-ciranog procesa rotiranja. Dok vlaknovr{i rad, vlakno oscilira oko svoje longi-tudinalne ose nekoliko uvijanja po metru.Ova spiralna uvijanja proizvode vlaknokoje ima spoj sa visokim unutarnjim mo-dom, a koji ima dvostruku korist svo|e-nja na minimum PMD i njegove senzi-tivnosti na vanjskim perturbacijama.Nelinernost vlakna djeli se u dvije kate-gorije: • stimulisano rasipanje i • fluktuacija refrakcionog indeksa .

Nelinearno stimulisano rasipanje jav-lja se u intezivnim modulisanim sistemi-ma kada opti~ki signali interaktivno dje-luju sa akusti~nim valovima ili moleku-larnim vibracijama u silikonskom vla-knu. Ovom interakcijom rasijava sesvjetlost i smi~e se u duù valnu duìnu.Poznata su dva oblika nelinearnog stim-ulisanog rasijavanja: • Brillouin-ovo i • Raman-ovo.

Svijetlost i akusti~ni valovi u opti~-kom vlaknu mogu interaktivno djelovatii tako da uzrokuju stimulisano Brillouinrasipanje. Ne{to od direktnog {irenja svi-jetlosti ponovo se usmjerava natrag, atime se uzima energija iz predajne svijet-losti i ograni~ava koli~ina opti~ke energi-je koja se moè isporu~iti prijemniku.Brillouin rasipanje je potencijalno prvanelinearnost najlak{a je za protudjelo-vanje. Svetlost i molekularne vibracije


nala iz orginalnih valnih duìna tako dase stvaraju nove valne duìne.

4. NOVA OPTI^KA VLAKNAITU -T Preporuka G.652 (1993),

karakterizuje opti~ki kabl sa monomod-nim opti~kim vlaknom nepomjerene dis-perzije, poznato kao standardno opti~kovlakno-USF.

Kod ovog vlakna je dominantna poz-itivna materijalna komponenta, koja kadase kombinuje sa malom negativnomkomponentom valovoda, daje minimalnuapsolutnu disperziju na valnoj duìninulte disperzije od 1310 nm.

Preporuka G.655 opisuje monomod-no vlakno ~ija hromatska disperzija trebada bude ve}a od neke ne nulte vrijednos-ti u cijelom dijapazonu valne duìneodre|ene upotrebe.

Ova disperzija suspreè porast ~etvo-rovalnog mije{anja, nelinearni efekat kojimoè posebno biti {tetan u gustom WDM(Wavelenght Division Multiplexing).

Ovo vlakno, poznato kao novo, seoptimizuje za kori{tenje na valnimduìnama u propisanoj oblasti izme|u1500-1600 nm.

Nelinearno stimulisano rasipanjejavlja se u intezivnim modulisanim sis-temima kada opti~ki signali interaktivnodjeluju sa akusti~nim valovima ili mole-kularnim vibracijama u silikonskom vla-knu. Ovom interakcijom rasijava se svjet-lost i smi~e se u duù valnu duìnu. Da bise smanjila disperzija dok se istovre-meno budu gu{ili nelinearni efekti, pro-na|eno je 1993. god. novo NZDSF vla-kno. Od tada, kori{tenje NZDSF u mre-àma za duge relacije naglo je porastao.

Novo opti~ko vlakno rezultat je veli-kog koraka naprijed u tehnologiji. Opti~-ki poja~ava~i vlakna OFA Optical FiberAmplifier) i opti~ka kroskonekcija suodigrali klju~nu ulogu u strukturi opti~-kih mreà. Ustvari, ovaj izum je doveodo progresa svih ostalih opti~kih eleme-nata, posebno napredak u tehnologijiopti~kog vlakna.

Nove tehnologije opti~kog vlaknaobezbje|uju pove}anje kapaciteta bezsmanjenja performansi i smanjenjedugoro~nih tro{kova mreè.

Novo vlakno ima prednosti velikogefektivnog podru~ja, smanjuje mre`netro{kove i namjenjeno je za duge relacijei visoke brzine.

Ako se èli optimiziranje performan-si u 1550 nm sistemu koji radi sa brzina-ma 10 Gb/s ili vi{e, ako se graditi mreàsa visokom izlaznom snagom, erbiumdopiranim opti~kim poja~ava~em EDFA(Erbium Dopped Fiber Amplifier) ivi{ekanalnom DWDM (Dense Wave-lengh Division Multiplesing) tehnologi-jom ili ukratko ako se èli iskoristitiopti~ko-elektronska tehnologija dana{-njice onda se mora voditi ra~una o ogra-ni~enjima performansi koji dolaze sa ne-linearnim efektima. Premo{}avanje tihograni~enja je osnovno ako se èle opti-mizirati mre`ne investicije, a to je upra-vo ono {to novo vlakno sa svojom pred-no{}u omogu}ava.

Ovo vlakno smanjuju intenzitet svjet-losti i nelinearnu interakciju u vlaknu, {toomogu}ava pu{tanje ve}e snage u mreùbez nelinearnih efekata koji kreiraju {um,uni{tavaju signal i na drugi na~in degra-diraju performanse sistema.

Osim beneficija na performansama,nova vlakna omogu}avaju dugoro~nuu{tedu investicija, jer sistemi koji koristeova vlakna zahtjevaju manje poja~iva~a.

Nova vlakna pruàju pojasnu fleksi-bilnost kao i fleksibilnost proizvo|a~aopreme kako bi zadovoljili velike potre-be telekomunikacione industrije. Zna~aj-ne beneficije performansi vlakana i du-goro~na ekonomska isplatljivost ~inepravi izbor za sutra{nje mreè.

Sa uvo|enjem novih opti~kih vlaka-na, koja imaju malu disperziju i velikoefektivno podru~je, probijena je pojasnabarijera u razvoju opti~kih produkata kojesu opti~ki nau~nici smatrali nemogu}om.

U razvoju vlakana, za budu}e mreè,koji }e raditi na tkz. long bandu (L-band1565-1625 nm) za razliku od konven-cionalnih vlakana koji rade na podru~ju1530-1565 nm (C-band). U oba banda (Ci L) nova vlakna demonstriraju mogu}-nost rukovanja sa vi{e kanala reduciran-jem nelinearnih efekata kao {to su ~etve-ro-valno mije{anje, samofazna i crosfaz-na modulacija u multikanalnom DWDMprijenosu.


ti~ke energije u vlaknu, omogu}ava dabude vi{e energije prijeneseno u vlakno.

Prema tome, signal moè putovative}im udaljenostima prije nego {to budezahtijevao poja~anje. Pored toga, nega-tivna disperzija vlakna ko~i nelinearni u~i-nak poznat kao modulaciona nestabilnostkoja moè smanjiti kvalitet signala koji se{ire preko dugih okeanskih distanci.

Pozitivna disperzija USF vlaknakoristi se kao kompenzacija za dovo|e-nje prosje~ne disperzije na trasama blizunule.

Kopnena vlakna treba da budu spo-sobna da nose {irok dijapazon valnih du-ìna, svaki sa visokim bitskim brzinama.Ovo se prijenosi u vlakno koje ima naj-manju varijabilnost hromatske disperzijesa valnom duìnom. Zbog malih udal-jenosti, zahtjevi opti~ke mreè za vlakni-ma kori{tenim u gradovima i za primjenesa napaja~em petlje stavlja manji nagla-sak na ko{tanja transporta, a ve}i nagla-sak na ko{tanja mreè. Osobito idealnovlakno je ono koje smanjuje ko{tanja zaAdd/Drop valnih duìna. Eleminacijompikova apsorpcije prigu{enja zajedno sahidroksilnim jonima u staklu, otvara seve}i opti~ki spektrar. Ovaj spektar semoè koristiti bilo za smje{taj vi{e valnihduìna bilo za omogu}avanje kori{tenjamanje skupih komponenti tako {to }e seprored izme|u valnih duìna pove}avati.

Zajedni~ka odlika ve}ine opti~kihmreà je da se opti~ki poja~ava~i koristeza smanjenje ili ~ak eliminaciju opto-elektronaskih regeneratora. Konzekvent-no, signali }e vjerovatno putovati ve}imudaljenostima prije nego budu regener-isani. Ove duè udaljenosti, kombiniranesa vi{im opti~kim snagama raspoloìvimod poja~ava~a pruà mogu}nost zau~inke nelinearnog vlakna koji se morajuregulisati.

5. OPTI^KA VLAKNA UPRIMJENI

5.1. ZAHTJEVI OPTI^KE MRE@ENA VLAKNO Svojstva koja se traè od opti~kih

vlakana zavise od toga gdje se vlaknakoriste u mreì.

Kopnena vlakna treba da budu spo-sobna da nose {irok dijapazon valnih

Sa predno{}u pove}anja razdaljineprijenosa signala nova vlakna zahtjevajumanje regeneratora i poja~ava~a te sa-mim tim osiguravaju dugoro~nu u{tedutro{kova, a vlakna su tako|e kompatibil-na sa instaliranim osnovnim vlaknima ifotoni~kim komponentama.

Preporuka G.655 opisuje monomod-no vlakno, ~ija hromatska disperzija tre-ba da bude ve}a od neke nenulte vrijed-nosti u cijelom dijapazonu valne duìneprethodno odre|ene upotrebe. Ova dis-perzija suspreè porast ~etvorovalnogmije{anja, nelinearni efekat koji moèbiti {tetan u gustom WDM. NZDSF vla-kno se optimalizuje za kori{tenje na val-nim duìnama u propisanoj oblasti izme-|u 1500 nm i 1600 nm. Njegovi geomet-rijski, opti~ki, transmisioni i mehani~kiparametri moraju biti u skladu sa ovompreporukom.

Elementarna kablovska sekcija obi~-no uklju~uje broj ~vrsto spojenih fabri~-kih duìna. Transmisioni parametri zaelementarne kablovske sekcije, morajuvoditi ra~una ne samo o radnom reìmupojedinih kablovskih duìna, nego tako-|e, izme|u ostalih faktora, o takvim stva-rima, kao {to su gubici na ~vrstom spojui gubici na konektoru.

Pored toga, transmisione karakteris-tike vlakana tvorni~ke duìne kao i takvepozicije kao ~vrsti spojevi i konektori,itd, svi }e imati distribuciju izvjesne vje-rovatno}e, koje ~esto treba da se uzme uobzir ako bude bude portebno da se dobi-ju najekonomi~niji ekonomski projekti.

Svojstva koja se traè od opti~kihvlakana zavise od toga gdje se vlaknakoriste u mreì.

DWDM je na{ao naj{iru upotrebu upodmorskim i kopnenim sistemima veli-kih duìna. Vlakna za kopnene duge trasetrebalo bi da nose 80 valnih duìna u Cpojasu (i ~ak vi{e u budu}nosti, u L poja-su), sa svakom valnom duìnom brzine10 Gb/s.

Ekonomi~nost se moè izvesti u pod-morskim sistemima smanjenjem brojaskupih opti~kih poja~ava~a. Ovo se moèposti}i kori{tenjem vlakana negativnedisperzije u velikom podru~ju. Ovo veli-ko podru~je mada smanjuje gustinu op-


duìna, svaki sa visokim bitskim brzina-ma. Ovo se prijenosi u vlakno koje imanajmanju varijabilnost hromatske disper-zije sa valnom duìnom. Mali disperzioninagib vlakna omogu}ava konzistentniju ioptimalnu disperziju preko pojasa {irevalne duìne. Smanjenjem strmine vlak-na pove}ava idealni radni opseg. Ovimse smanjuju ko{tanja sistema pojednos-tavljenjem disperzione kompenzacije.

Zbog malih udaljenosti, zahtjevi op-ti~ke mreè za vlaknima kori{tenim ugradovima i za primjene u lokalnoj petljistavlja manji naglasak na ko{tanja trans-porta a ve}i naglasak na ko{tanja mreè.

Osobito idealno vlakno je ono kojesmanjuje ko{tanja za Add/Drop valnihduìna. Zajedni~ka odlika ve}ine opti~-kih mreà je da se opti~ki poja~ava~ikoriste za smanjenje, ili ~ak eliminacijuoptoelektronaskih regeneratora. Konzek-ventno (prema tome), signali }e vjerovat-no putovati ve}im udaljenostima prijenego budu regenerisani. Ove duè udal-jenosti, kombinirane sa vi{im opti~kimsnagama raspoloìvim od poja~ava~apruà mogu}nost za u~inke nelinearnogvlaklna koji se moraju regulisati.

Bez obzira na tip vlakna slijede}i fak-tori su glavni uzroci za pogor{anje rad-nog reìma: slabljenje koje ograni~avarazliku raspona. Disperzija tako|e ogra-ni~ava udaljenost raspona i zavisna je odbrzine bita. Ostali faktori, kao {to je hro-matska disperzija i disperzija polariza-cionog moda (PMD) limitira {irenje sis-tema na 10 Gb/s i ve}u transmisionu br-zinu, nelinearnosti, konektorizacija i ~e-sto spajanje, koje uvode dodotni gubitak.

Tehnologija za transmisiju opti~kihmreà i tehnologija opti~kog vlaknaobrazovale su integraciju iz koje su serazvila nova vlakna koja nude zna~ajneprednosti za posebne primjene.

Iako nova vlakna mogu biti kori{tenaza razne primjene, ona su posebno uprednosti zbog profitabilnosti. Na prim-jer, unapre|enja u opti~kim poja~ava~i-ma i DWDM insistirala su optimizacijunovih projekata sa vlaknom za regional-ne, jezgro, podmorske i kopnene mreèvelikih rastojanja.

Planiranja mreà tako da zadovoljerastu}u potrebu za kapacitetom bila je

oduvjek teàk zadatak za planere pos-ljednih godina, najvi{e zbog rasta pro-meta podataka. Promet podataka je znat-no manje predvidiv od prometa glasa,kako je dokazano na osnovu uticaja kojiima intenzitet i koji }e nastaviti da ima nazahtjeve za pojasnom {irinom.

5.2. OPTI^KA VLAKANA UTELEKOMUNIKACIJSKOJMRE@I

Opti~ko vlakno je transmisijski medijkoji sna`no prodire u telekomunikacijskumreù zahvaljuju}i nizu prednosti kojeima, a to su: malo slabljenje, nizak nivoBER-a (Bit Error Rate), veliki propusnikapacitet koji se za jedno vlakno procje-njuje na 50 Tb/s, cijena koja svakimdanom opada.

Prvo su opti~ka vlakna u{la u jezgromreù, u kojoj jo{ uvije dominiraju stan-dardna USF vlana. Pojavom DWDMtehnologije pove}an je i zahtjev za novimopti~kim NZDSF vlaknima, jer novetehnologije opti~kog vlakna u jezgromreì obezbje|uju pove}anje kapaciteta


Slika 2. HFC u CATV mreì

njem zahtjevnosti korisnika za uslugamaraste i potreba za modernizacijom pris-tupnih mreà, odnosno postupnim dovo-|enjem opti~kog vlakna bliè korisniku.Prvo se vlaknom povezuju udaljeni stup-njevi. Ova struktura poznata je kaoFTTSA (Fiber to the Service Area).Zatim se vlakno dovodi do opti~kih ~vo-rova, koji mogu biti FCN (Fiber/CoaxNode), kada se koriste HFC (HybridFibre Coax), sl.2. ili FWN, kada sekoristi HFW (Hybrid Fiber Wireless)tehnologija.

Vlakna se dovode do ONU (OpticalNetwork Unit) jedinica, kase se koristiFTTx (Fiber to the x) tehnologija, sl.3.

U svijetu su prisutne i sveopti~keFTTH (Fiber to the Home) tehnologije samalim kapacitetima.

6. ZAKLJUÂKPorastom nacionalnog prometa i

tranzitnog prometa preko BiH, postajeracionalno uvo|enja novih opti~kihvlakana na relaciji sjever-jug. U pristup-noj mreì nije jak prodor opti~ki vlakana,zbog prisustva komutacije kanalnogmoda i slabim razvojem Interneta. Unarednom periodu mora se agresivnije i}iu gradnju {irokopojasnih pristupnihmreà, kori{tenjem za stambene koris-nike hibridnih, a za poslovne korisnikesveopti~kih tehnologija.

bez smanjenja performansi i smanjenjadugoro~nih tro{kova mreè.

Prodor optike u pristupnu mreù jesnaàn. Optika u kombinaciji sa digital-nim centralama predstavlja veliku po-godnost za realizaciju pristupnih mreà.Polaganje opti~kog kabla do neposredneblizine korisnika obezbje|uje se {iroko-pojasnost u pristupu, odnosno velikiinformacioni kapacitet {to je osnovnipreduslov za budu}e multimedijalneusluge.

Razlog sporijeg prodiranja opti~kogvlakna u podru~je pristupa treba traìti uekonomskoj opravdanosti. Sa pove}a-


Slika 2. HFC u CATV mreì

LITERATURA�1¹ James J. Refi "Optical Fibers forOptical Networking" Januar-March1999.

�2¹ New Fibre Techologies for Long-Haul High Data-Rate Networks",2000.

�3¹ E.Alan Dowdel "High Data RateNetworks The Lates FiberTechnologies for Long-Haul",1999.Add

�4¹ E. Hatuni}: "Nova generacijatelekomunikacijskih usluga i mreà",KNJIGA iz oktobar 2003. Tuzla.

1. UVOD Razvoj standardizacije je tekao bitno

razli~ito za razli~ite oblasti ljudske dje-latnosti, te je uslovilo da su neke organi-zacije za standardizaciju formirane nasvjetskom, neke na kontinentalnom, nekeza udruènja dràva a neke su ~istonacionalne. Neke organizacije su ~vrstovezane za organe vlasti na dràvnim ilivi{im me|unarodnim nivoima, a neke sudjelimi~no ili potpuno nezavisne.

U ovom drugom dijelu rada nastavljase predstavljanje OSI/RM sa nekimnovim detaljima a zatim se daje pregledstandardizacije u pojedinim telekomu-nikacionim tehnologijama

2. DEFINISANJE USLUGAI SPECIFIKACIJE PROTOKOLA OSI/RMMODELAPostoje tri logi~ke metode komu-

nikacije me|u nivoima, dvije za komu-nikaciju me|u nivoima i jedna zaunutra{nju komunikaciju.1. Jedan-prema-jedan komunikacija

(horizontalna) - zajedni~ka zaglavlja;2. Nivo-prema-nivo komunikacija (ver-

tikalna) - zajedni~ke definicije usluga3. Specifikacije protokola - operacije sa

nivoima.

Nivo-prema-nivo komunikacija:primitiveSvaki nivo sadrì dijelove koji raz-

mjenjuju podatke i funkcioni{u u zajed-ni{tvu sa drugim dijelovima mreè. Ovidijelovi djeluju u dodirnim nivoima krozzajedni~ke gornje ili donje veze proslje-|uju}i parametre koji defini{u interakcijume|u nivoima. Termin koji se koristi zaovaj vid komunikacije je ''primitiva''. Pri-mitive koriste svi nivoi da bi komunici-rali sa dodirnim nivoima uklju~uju}i sli-jede}e:• Zahtjev: Primitivu pokre}e korisnik

usluge da bi pozvao neku funkciju.• Indikacija: Primitivu pokre}e pruà~

usluge ili da bi pozvao neku funkcijuili da bi indicirao da je funkcija poz-vana.

• Reakcija: Primitivu pokre}e korisnikusluge da bi kompletirao funkcijuprethodno pozvanu od strane indici-raju}e primitive.

• Potvrda: Primitivu pokre}e davalacusluge ili da bi pozvao neku funkcijuili da bi indicirao da je funkcija poz-vana.Nivo-prema-nivo komunikacija:ta~ke pristupa uslugamaOvo je metoda u kojoj se komu-

nikacija odvija izme|u nivoa. Korisnikusluge komunicira sa davaocem uslugepreko neke adrese. Va`no je razumjeti dapri ovom na~inu komuniciranja vi{i nivosaop{tava nièm nivou {ta da uradi. Niìnivo ne odgovara ni na koji na~in da li jezadatak izvr{en.

U ovoj metodi, vi{i nivo ne moèznati da li je niì nivo uop{te funkcio-nalan.

Primitive i vremenske sekvenceKako se odvija nivo-prema-nivo

komunikacija najbolje se moè prikazatina vremenskom dijagramu.

Korisnici mogu biti pojedini nivoiOSI/RM komuniciraju preko niìh nivoa.Da bi bolje shvatili slijede}e primjere,poku{ajmo zamisliti korisnika kao apli-kaciju u jednoj ta~ci jedne me|umre`nekomunikacije sa drugom aplikacijo (opetkorisnik) na drugoj lokaciji. Ovo bi mo-gao biti neko iz San Francisco ko {aljevideo zapis u New York, na primjer. Pru-


dr Himzo Bajri} SSttaannddaarrddii ii ssttaannddaarrddiizzaacciijjaa uu tteelleekkoommuu-nniikkaacciijjaammaa - IIII ddiiooSSttaannddaarrddss aanndd SSttaannddaarrddiizzaattiioonn iinnTTeelleeccoommmmuunniiccaattiioonnss

Saètak: Telekomunikacije zbog njihove internacionalne prirode rada prinu|ene su darazvijaju i po{tuju zajedni~ke standarde. Standardizacijom se bave formalna ineformalna tijela za standardizaciju. U drugom dijelu rada nastavlja seprezentacija standarda "OSI referentni model", jednog od najva`nijih standar-da za telekomunikacijske i informacijske tehnologije. Nakon toga daje se osvrtna standardizaciju odre|enih tehnogija: Interneta, ATM-a, mobilnih komu-nikacija i multimedije.Klju~ne rije~i: telekomunikacije, standardi, tijela za standardizaciju, OSI refer-entni model, Internet, ATM, mobilne komunikacije, multimedija

Abstract:Because of their international nature telecommunications are forced to devel-oped and respect common standards. The formal and not formal bodies workon establishing standards. In second part of this paper continually presentedstandard called "OSI reference model". After that was presented standardiza-tion in some technologies: Internet, ATM, mobile communications and multi-media. Key words: telecommunication, standards, the bodi on standardization, OSIreference model, Internet, ATM, mobile communications, multimedia

SKRA]ENICEATM Asinchronous Transfer ModeCCIF International Consultative Committe CCIR International Radio Consultative

Committe CCIR International telegrph Consultative

Committe CCITT International Telephone and

Telegraph Consultative CommitteCEN Commite Europeen de

Normalisation DAVIC Digital Audio-Visual CouncilDCE Data Circuit-terminating EquipmentDNS Domain Name SystemDTE Data Terminal Equipment DVB Digital Video BroadcastingECS European Committee for

Standardization FDIS Final Draft International StandardFTP File Tranfer protocol HTTP Hiper Text Transfer ProtocolIAB Internet Architecture BoardIANA Internet Assigned Numbers

AuthorityIEC International Electrotechnical

CommissionIEEE Institut of Electrical and Electronic

Engineers IESG Intenet Engineering Stearing GroupIETF Internet Society Engineering Task

ForceIMT-2000ISDN Integrated Service Digital NetworkISO International Standard OrganizationISOC Internet SocietyITU International Telecommunication

Union ITU-D ITU-DevelopmentITU-R ITU-Radio

pismo i upisuje odredi{nu adresu. Uko-liko pismo nije napisano na me|usobnorazumljivom jeziku za po{iljaoca i pri-maoca ovdje se vr{i prevo|enje (funkcijaPrezentacionog nivoa). Slijede}i korak uovom procesu je odlu~ivanje kojemagentu dati pismo i da li se radi o jednos-mjernoj ili dvosmjernoj usluzi (Nivosesija). U slu~aju da se pismo izgubi naputu, po{iljalac treba da ima kopiju kodsebe (Transportni nivo). Slijede}a jeodluka, ko pla}a isporuku i da li ima vi{eodredi{ta. Je li pla}anje pouze}em iliunaprijed (Nivo mre`nog rada)? Potreb-na je dvostruka provjera da nema gre{akau pismu i njegovo stavljanje u omotnicusa pravom adresom (pakovanje i raspaki-ranje - Nivo povezivanja podataka), a on-da idu instrukcije o isporuci pisma. Zad-nji korak bi mogao biti priprema po{te zastvarnu isporuku, tako {to se preda u rukeisporu~iocu ili u po{tansko sandu~e(Fizi~ki nivo). Obrnut proces se odvijana strani primaoca. Pismo se prvo prov-jerava: da li je poslato na pravu adresu(Nivo povezivanja podataka)? Da li jepo{tarina unaprijed pla}ena ili je prima-lac mora platiti pouze}em (Nivo mre`-nog rada)? Da li primalac mora nazvatipo{iljaoca i obavijestiti ga o primitkupo{te? Da li je pismo poslano s potvrdomo identitetu (Transportni nivo)? Da li pri-malac uop{te èli da primi pismo (Nivosesija)? Da li primalac razumije jezik nakojem je napisano pismo, treba li prevo-|enje (Prezentacioni nivo)? Kona~no, {ta}e primalac uraditi sa podacima koje pri-ma (Aplikacioni nivo)?

3. STANDARDIZACIJAINTERNETAInternet je vrlo kompleksan pojam

koji opisuje jedan od naj~udnijih sistemakoji je ikada stvoren. Jo{ niko nije daodefiniciju koja bi ga mogla u potpunostidefinisati. Problem je u tome {to je to imreà svih mreà ali i softver svih soft-vera, aplikacija svih aplikacija ili da bu-demo malo odre|eno jednostavniji Inter-net je i mreà i informacijski sadràj.Nema jednog vlasnika jer vlasnikom semoè postati samo onog dijela koji se ilidoda mreì ili doda sadràju. U takvojsituaciji standardizacija je prijeko po-

à~ usluga bi mogla biti mreà uvezanapreko ~itavih Sjedinjenih Ameri~kihDràva preko WAN (Wide Area Net-work) konekcije.

Lokalno preuzimanjePodaci se mogu preuzimati ili preko

me|usistema ili preko krajnjih sistema.Preko me|usistema je obi~no brì pro-ces. Podaci putuju od jedne lokalne dodruge lokalne mreè dok ne stignu nacilj. Ne zna se u kakvom }e stanju podacisti}i na odredi{te. Ovaj metod se koristida bi se oslobodila mreà od slanjadodatnih podataka.

Direktno povezivanjeU ovom protokolu, primalac mora

potvrditi da je pravilno primio podatke,tj. Nakon primanja svakog podatka moraposlati preko mreè nazad informaciju opravilnom primanju podatka da bi bioposlan slijede}i podatak. Ovaj proces seodvija preko jedan-prema-jedan komu-nikacije. Pri tome se stvori jedan virtuel-ni krug, recimo Boston -Pariz.

Indirektno povezivanjeU ovom metodu nema povratne infor-

macije o primanju podataka, ni na nièmni na vi{em nivou.

Pakovanje i raspakiranjeZajedno sa podacima koji putuju

preko sedam nivoa putuje i informacija oprotokolu koja je pridruèna podacima uobliku protokolne kontrolne informacije.Ovu informaciju ~ita primalac i onaobja{njava koje su usluge dostupne, akoje nisu, kako }e podaci biti predstavl-jeni, kako implementirati gre{ke, kopla}a konekciju i si~no.Funkcija pako-vanja se odvija na Nivou povezivanjapodataka. Podaci silaze do Fizi~kognivoa koji ih proslje|uje do Fizi~kognivoa primaoca gdje se opet penju ponivoima dok napokon ne stignu do pri-maoca. Istim putem se vra}a i informaci-ja o primitku podataka.

Primjer pakovanja i raspakivanjaPostupak slanja podataka preko se-

dam nivoa OSI referentnog modela i pri-manja na drugoj strani preko, opet, se-dam nivoa primaoca moè biti ilustriran ipoja{njen preko analogije o dogovore-nom prenosu standardne po{te (pisma).Podatke predstavlja sadràj pisma. Apli-kacioni nivo stavlja pe~at sa datumom na


ITU-T ITU-Telecommunication JTC1 Joint technical commitee 1

MHEG Multimedia and Hypermedia infor-mation coding Expert Group

MPEG Moving Picture Experts GroupNNI Network Node InterfacesODA Office/Open Document ArchitectureOSI/RM Open Systems Interconnection

/Reference ModelSMTP Simple Mail Transport protocolSNHC Synthetic Natural Hybrid CodingTCP/IP Transport Control Protocol/Internet

ProtocolUMTS Univerzal Mobile Telecommunication

ServiceUNI User Network InterfaceVC Virtual CircuitsVP Virtual PathWAN Wide Area NetworkWG Working Group

trebna, uz dodatak da je prisutno i kom-pleksno pitanje odnosa Interneta premadrugim tehnologijama.U cilju institu-cionalizacije procesa standardiziranja ujanuaru 19192. godine formirano jeInternet udruènje ISOC (InternetSociety). Danas je to neprofitna, nevlad-ina, me|unarodna organizacija profe-sionalaca koji dolaze iz vi{e od 100drugih organizacija ali i preko 6000 poje-dinaca iz preko 100 zemalja svijeta.ISOC je okupila i IETF i IAB (InternetArchitecture Board) koje vr{e standard-izaciju Internet infrastrukture. Na ~eluISOC je Board of Trustees izabranih izcijelog svijeta, koji koordinira radizme|u IAB i IETF.

IAB je grupa za tehni~ke savjeteISOC, koja ima zadatak da proslijedizahtjeve prema IESG (Intenet Engine-ering Stearing Group), koja rukovodiprocesom standardizacije na osnovuuspostavljenih pravila i procedura. IESGima formalne veze prema organizacijamaITU-T i ATM Forum. IETF nije dioISOC ve} predstavlja samorganiziraju}ugrupu koja pravi tehni~ke i druge prijed-loge. Njene aktivnosti standardizacijeInterneta vode se sa velikim stepenomotvorenosti, ~ime se omogu}ava da svimzainteresovanim stranama da prezentira-ju svoja stanovi{ta, naj~e{}e putem mailaali i na satancima koji se odràvaju triputa godi{nje. Prije nego {to tehni~korje{enje moè biti odobreno kao standardono mora biti ugra|eno i testirano u iz-vjesnom broju razli~itih sistema. Cilj jeda se stigne do zrelih i stabilnih standar-da koji su prihva}eni od strane Interneta{irom svijeta. IETF ~ine radne grupe WGpodijeljene po tematskim oblastima za:Aplikacije, Op{ta pitanja, Internet, Fun-kcionisanje i mend`ment, Rutiranje, Ko-risni~ke usluge. Pored toga postoji:IANA (Internet Assigned NumbersAuthority) kao centralni koordinator zaocjenjivanje jedinstvenih parametaraInternet protokola i DNS (Domain NameSystem) vrhovni organ za dodjeljivanjeInternet adresa. Ovdje postoji i ne{toposebno: RFC (Request for Comments)serija dokumenata o Internetu koja jestartovala 1969. godine. Danas se kaoRFC formalno objavljuju specifikacije

Internet protokola, koje postoje u vi{ekategorija od ~isto informativnih dostvarnih standarda. Protokol za kontroluprijenosa/Internet protokol TCP/IP(Transport Control Protocol/Internet pro-tocol). je paket industrijskih standardakoji omogu}ava komunikacije u het-erogenoj sredini i on zauzima centralnomjesto u standardizaciji interneta. Poredtoga, TCP/IP pruà usmjerivi, poslovnimre`ni protokol i pristup Internetu i nje-govim resursima. On je postao standard-ni protokol koji se koristi za me|usobnopovezivanje i zajedni~ki rad razli~itih


Slika 1.12. Prikaz proslje|ivanja paketa podataka od po{iljaoca do primaoca preko OSI-RM

biti rije~i kasnije u poglavlju 3 posve}e-nom Internet mreì.

4. ATM FORUM I STANDARDIZACIJAATM-AMo`da najva`nije tijelo za stvaranje

preporuka koje brzo vode ka standard-izaciji ATM tehnologije je upravo ovagrupa, formirana od proizvo|a~a i koris-nika. Ustanovljen 1991, ATM Forum sebrzo razvijao od {a~ice kompanija osni-va~a do preko 800 predstavnika iz indus-trije komunikacija i ra~unara, kao i koris-nika tih kompanija. Dok bi normalno bilepotrebne godine da se razdijele inìnjer-ske grupe za razvoj i standardizacijumre`ne tehnologije, ova grupa je ostvari-la stabilnost u brojnim veoma komplek-snim oblastima za samo nekoliko mjese-ci. Na osnovu ovih uspjeha, proizvo|a~isu investirali u mnoge mre`ne ATMproizvode s namjerom da postignu brùprihva}enost i razvoj. ATM Forum jeodgovoran za ~itav paket specifikacija zakorisni~ko mre`no su~elje UNI (UserNetwork Interface). Prva verzija koja jeprihva}ena i {iroko rasprostranjena bilaje verzija 3.0. Zatim je do{la verzija 3.1,koja se ve} pribliìla standardima kao {tosu Q.2931. Ova publikacija tako|e speci-ficira:• Ta~ka-ta~ki i ta~ka-vi{e ta~aka virtu-

alne krugove VC (virtual circuits) .• Korijen/najvi{i nivo (Root) ili preda-

jnik mogu prihvatati nove primaoce.• Primaoci mogu prihvatiti ili odbiti

dolaze}i poziv od korijena ilipo{iljaoca, ali ne mogu signaliziratikorijenu da se pridruì odzivu.

• Primalac moè prekinuti poziv.Posljednja verzija, UNI 4.0 ide jo{

dalje jer uvodi:• Unapre|enje kvaliteta usluge.• Pregovaranje o kvalitetu usluga, vir-

tualnim krugovima i virtualnim pute-vima VP (Virtual Path).

• Primalac-inicijator pridruùje sepozivu.

• Grupno adresiranje.Dodatno, ATM pozivne rutine, ili

su~elje mreà-~vor NNI (Network NodeInterfaces) u javnim i privatnim mreà-

ra~unara, te ga podràvaju gotovo svemreè. TCP/IP podràva usmjeravanje iobi~no se koristi kao protokol za povezi-vanje vi{e lokalnih ra~unarskih mreà, azbog svoje popularnosti de facto jepostao standard u toj oblasti. Na slici 2.prikazan je model TCP/IP protokola kojise sastoji od ~etri sloja i njegov odnosprema OSI modelu. Sa slike je uo~ljivoda ni Internet mreà nema implementi-rane sve nivoe referentnog modela, aliova implementacija je najbogatija odsvih do sada realizovanih. Internet je iz-bacio nivoe sesije i prezentacije, a iskust-vo nas u~i da ti nivoi i nisu neophodni ida su rijetko neophodni u praksi. [to seti~e realizacije objedinjeno dva najniànivoa to je slabost Interneta koja setokom proteklog perioda rje{avala narazli~ite na~ine ali i prednost da seInternet mogao realizovati koriste}i prvadva nivoa drugih mre`nih tehnologija(Ethernet, ATM, ISDN, SDH).

Upravo su u toku velika istraìvanja uSAD na rje{avanju glavnih problema uokviru dva velika ameri~ka projekta gdjesu uklju~eni veliki univerziteti i istraì-va~ki centri. Na taj na~in se od po~etnogIPv 2 preko IPv 4 evoluiralo do trenutnogstandarda IPv 6 koji je uspio da razrije{inekoliko bitnih problema, kao {to jeproblem broja IP adresa. Ali o ovome }e


Slika 2. OSI/RM i model TCP/IP protokola Internet mreè

ma, su pojedina~no prou~ene i napravlje-ne su odgovaraju}e preporuke od straneATM Foruma. Mnogo je jo{ posla ostaloda se uradi na stabilizaciji i standar-dizaciji odre|enih aspekata ATM-a. Nekeod takvih oblasti su signalizacija, uslugapregovaranja, menad`ment i kvalitetusluga. Ove teme bi mogle podpasti podUNI specifikacije. Kasnije su pokriveneteme koje se jo{ uvijek prou~avaju kao{to su LAN emulacija i IP. Nakon dobrogdefinisanja i starta ATM kao platforma jena{la zna~ajnu primjenu u objedinjava-nju razli~itih tehnologija za prijenos po-dataka. Me|utim nu`no je ovdje napo-menuti da je ATM barem u po~etku u po-re|enju sa OSI/RM implementirala rela-tivno malo nivoa, odnosno samo drugi itre}i i to po~inju}i na relativno visokojbitskoj brzini. Kasnije je dogra|en ifizi~ki nivo ali se sti~e utisak da je to ve}kasno da bi ATM postala glavna mre`naplatforma.

5. STANDARDIZACIJAMOBILNIH KOMUNIKACIJA.Izvanredni uspjeh dana{nje druge

generacije mobilnih mreà nagovjestio jebrì razvoj mobilnih komunikacija. Ovajrazvoj ima cilj da se dostigne {irokopo-jasnost fiksnih mreà. Postoje}i mobilnisistemi jednostavno ne podràvaju svemogu}nosti za pruànje korisnicimamultimedijalnih usluga 21. vijeka. Kakose razvijala telekomunikaciona infra-struktura, tako se pove}ao i zna~aj svjet-ski dogovorenih standarda. IMT-2000 jestandad za 3G mobilnih komunikacija,koji obezbje|uje radio pristup fiksnim imobilnim javnim i poslovnim korisnici-ma globalnoj telekomunikacionoj infra-strukturi preko zemaljskih i satelitskihsistema. Otkako je naslu}ena ogromnapopularnost mobilnih komunikacija, ope-ratori teè da ih razvijaju i implementira-ju na nacionalnom i regionalnom nivouSvjetska populacija postaje znatno mo-bilnija, nacionalne ekonomije se nastav-ljaju preobraàvati, a problemi izazvanineuskla|enim nacionalnim standardimase pogor{avaju.

Kao {to su izazvane pote{ko}e zakorisnike, kojima treba roaming po raz-

nim regijama, mnogobrojni standarditako|e remete implementaciju mobilnihsistema na malim trì{tima i {irom svije-ta, {to rezultira ve}im tro{kovima i ma-lim kori{tenjem spektra radio frekven-cija.

Da se rije{i ova situacija, ITU-T jerazvio fleksibilan me|unarodni standardza radio komunikacije kako bi se obezb-jedila neprekidna me|upovezanost me|ukorisnicima mobilnih i fiksnih komu-nikacija svugdje u svijetu.

IMT-2000 }e integrirati svjetske sis-teme mobilne telefonije, obezbje|uju}ipotrebne standarde koji isporu~uju uslu-ge naredne generacije na {irokom nivourazli~itih sredina. Da savlada korisni~kezahtjeve budu}e generacije, IMT-2000morao osigurati da pretplatnici mobilnetelefonije mogu pristupiti odre|enimvrstama {irokopojasnih (broadband) iusluga visokog kvaliteta koje danas pri-maju preko fiksne mreè.

Po{to su radio usluge zna~ajno inte-grisane u strukturu globalne telekomu-nikacijske mreè, korisnici trebaju bitisposobni da neprekidno prakti~no pris-tupaju svakoj èljenoj kombinaciji uslu-ga izme|u pristupnih kablovskih ibeì~nih veza.

Marketin{ke studije pokakazuju da sunajzna~ajniji faktori za korisnike mreàmobilne telefonije kvalitet, pokrivenost icijena. IMT-2000 sistemi je obratiopa`nju na ova tri klju~na korisni~ka zah-tjeva, pobolj{anjem kvaliteta usluge, pru-ànjem svugdje prisutnog i neprekidnogpokrivanja i osiguravaju}i niè tro{kovetako operatori mogu da nude usluge pokonkurentskim cijenama.

[tavi{e, IMT-2000 obezbje|uje boga-tu lepezu usluga dostupnih razli~itimsredstvima s ciljem da udovolje koris-ni~kim potrebama u novom milenijumu.Zapravo, usluge koje omogu}ava IMT-2000 }e "podi}i nivo" u svakom pogledu,omogu}avaju}i nove usluge prijenosaglasa i podataka koje nisu bile ostvarivetehnologijama prve i druge generacije.

Pove}ani zahtjevi za radio frekvencij-skim spektrom ~itavog niza primjenaradio telefonije tako|e zna~i da sistemitre}e generacije trebaju biti krajnjeefikasni za korisnike ovog iscrpnog


serija preporuka je razvijena da pokrijeperformanse sistema koji podràvaju ter-minalnu i personalnu mobilnost, dok sepreporuka F.115 (Service Objectives andPrinciples for IMT-2000) i ITU-R pre-poruka M.1079 (Speech and VoicebandData Performance Requirements forIMT-2000) bave parametrima koji seprimjenjuju na IMT-2000 sisteme u smis-lu kvaliteta usuge. Brojevi IMT-2000 ter-minala i korisni~ka identifikacija suva`ni elementi IMT-2000 arhitekture ipodràvaju veliki spektar baznih funkci-ja kao {to su adresiranje, uspostavljanjepoziva, menad`ment lokacija, regis-traciju, dostavu poziva, naplatu iispostavu ra~una. Identifikacija oprememobilne stanice je tako|e va`na za bezb-jednost i integritet sistema, jer obezbje-|uje da ukradeni i terminali neodobrenogtipa ne mogu dobiti pristup mreì.

Po{to }e IMT-2000 sistemi podràtistvarni globalni roaming, univerzalnunumeraciju i me|upovezivanje na novevrste usluga i mreà kao {to su novisatelitski sistemi, Internet i {irokopojasnemultimedijske mreè, domeni ovih stan-darda se dalje unaprije|uju. Svjetskaadministrativna radio konferencija1992.g. je identifikovala dodjeljivanjespektra od 230 MHz u pojasima 1885-2025 MHz i 2110-2200 MHz. Ovaj glob-alni spektar je od tada postao podvrgnutstepenu regionalne fragmentacije premaodlukama done{enim u Americi, rezulti-raju}i time da spektar za IMT-2000 vi{enije harmonizovan {irom svijeta. Ipak,mnogi eksperti su uvjereni da globalnioperativni model jo{ moè biti razvijenkori{tenjem fleksibilne mobilne opremesposobne da se adaptira na regionalnevarijacije i da omogu}i transparentnouslugu korisnicima. Tako|e izgledavjerovatno da }e biti potrebno identifiko-vati dodatni spektar uslugama tre}e gen-eracije, kako bi mogle inkorporiratibudu}e multimedijske aplikacije iomogu}iti pove}anje broja korisnika.Trenutno se potrebe zemaljske kompo-nente sistema za spektrom procjenjuju naoko 500 MHz, uz dodatni spektar koji }evjerovatno biti identifikovan u pojasimaispod 3 GHz. Po{to ove bandove ve} obi-

resursa. Sistemi zasnovani na IMT-2000}e posti}i znatno bolje kori{tenje spektraod njihovih srodnika druge generacije,dok istovremeno odràvaju optimalnokori{tenje dostupnog spektra za sve uslu-ge u svako vrijeme, usprkos razli~itihzahtjeva za brzine podataka, simetrije ikvalitet kanala.

Nadalje, postoji rastu}a potreba zaprilago|avanjem maksimalnog nivoauzajamnog djelovanja izme|u mreà raz-li~itih tipova za pruànje ve}e pokrive-nosti i konsistentnosti korisnicima. IMT-2000 je projektovan da pruì ve}u fleksi-bilnost za podr{ku ovog uzajamnog rada,preko multifunkcionalnosti, mogu}nostimultiokoline, rada u vi{e modova i multi-band fleksibinosti.

Oni koji rano usvoje tre}u generaci-ju sistema }e mo}i da koriste dana{njemobilne mreè, kao {to su to ~inili dosada. Istovremeno, oni }e mo}i da isko-riste prednost ve}eg izbora opcija koje suna raspolaganju mreàma tre}e generaci-je, ondje gdje su usluge tre}e generacijeraspoloìve.

To tako|e zna~i da }e operatori mo}iizabrati nadogradnju svoje mre`ne infra-strukture postepeno, dok ne povratesvoja ulaganja u drugu generaciju mobil-nih mreà koja }e biti profitabilna jo{dugi niz godina. Sa IMT-2000 i konver-gencijom komunikacija, informacionihtehnologija i sadràja putem {irokopojas-nih sistema, ide se prema pomaku premaglobalnom mobilnom Informacionomdobu, u kom }e ljudi imati pristup dodrugih ljudi, podataka i informacija doksu u pokretu. Jedan od najva`nijih eleme-nata koji defini{u performanse IMT-2000sistema }e biti izbor radio transmisionihtehnologija za "zra~ni" interfejs, koje sudio sistema koji nosi poziv izme|u baznestanice ili mobilnog komutacionog cen-tra i korisnikovog terminala. Brojnestudijske grupe u okviru ITU-ovog tele-komunikacionog standardizacionog sek-tora (ITU-T), tako|e su radile na razvi-janju standarda potrebnih da specificirajumre`ne aspekte IMT-2000 sistema.Signalni protokoli potrebni za IMT-2000se mogu podijeliti na me|u~vorne i pris-tupne signalne protokole. ITU-T E.750


lato koristi {iroki spektar zemaljskihusluga, bi}e na ekspertima da razvijuIMT-2000 standarde tako da sve uslugemogu koegzistirati bez uzrokovanja {tet-nih interferencija. Pored toga, neki odpotrebnih spektara }e se skoro sigurnoponovo koristiti kako stariji sistemi buduizlazili iz upotrebe.

6. STANDARDIZACIJAMULTIMEDIJE. Definisanje strukture tzv. objekta koji

opisuju multimedijalne i hipermedijalnekomunikacije je jedno od podru~ja djelo-vanja grupe MHEG (Multimedia andHypermedia information coding ExpertGroup). Standardizacijom su obuhva}enii formati za kodovanje podataka, deko-dovanje i memorisanje multimedijalneinformacije, koje su trenutno naj~e{}ekori{tene metode kompresije na mirnusliku, video i audio signale. Formati ne-kih multimedijalnih datoteka ugra|eni suu novije programske pakete i podràvajukori{tenje audio signala, animacija ivideo sekvenci u kombinaciji sa tekstomi slikama. Rad na standardizaciji podra-zumijeva i neophodne aktivnosti na poljutelekomunikacija. Relevantni standardiza audio vizuelne usluge opisani su uITU-T dokumentu H.200. Standardizaci-jom su obuhva}ene strukture multimedi-jalnih poruka (hipermedija), obrada ikodovanje i komunikacioni protokoli.

Postoje}a verzija ODA arhitekture(Office/Open Document Architecture) zanivo 7 OSI referentnog modela, defini{eprotokol i format za razmjenu dokume-nata koji se odnose samo na ra~unarskemedije (tekst, grafika, slika), a ne obuh-vataju medije u realnom vremenu, tj. glasi video. Rad na pro{irenoj verziji ODAodnosi se na protokole za integrisanemultimedijalne komunikacije, u kojimase specificiraju formati za kodovanje go-vora i videa, kao i opisi struktuiranih doku-menata (kombinacija ra~unarski obradivihmedija i medija u realnom vremenu).

Multimedijalni telekomunikacioniprotokoli se mogu ugraditi i u okvirunivoa 3 i 4 OSI modela, gdje se upravlja-nje komunikacijama obavlja uz ra~unar-sku podr{ku u cilju obezbje|enja efi-

kasne i fleksibilne multimedijalne komu-nikacije.

ITU-T preporuka H.320 defini{estrukturu audio vizuelnih komunikacijaza bitske protoke do 1920 kb/s. Mogu}aje primjena razli~itih tehnika za audiokodovanje u slu~aju ISDN baznog pristu-pa sa protokom 2x64 kb/s. Da bi seobezbjedila kompatibilnost neophodno jeda ure|aji zadovoljavaju uslove definisa-ne ITU-T preporukom G.711. kodovanjeslike se obavlja u skladu sa ITU-T pre-porkom H.261.

Primjenjuju se slijede}e kombinacijeprotokola audio i video signala: frekven-cijski pojas je 3,4 KHz za audio signalprotoka 64 kb/s (G.711), frekvencijskipojas je 7 KHz za audio signal protoka48 kb/s (G.722) i video signal protoka76,8 kb/s, frekvencijski pojas 3.1 KHz zaaudio signal protoka 16 kb/s (G.728) ivideo signal protoka 108,8 kb/s. Preostalikapacitet kanala 2x64 kb/s koristi se zamultipleksni ram u skladu sa ITU-T pre-porukom H.221. Ovaj ram sadrì pro-tokole za signalizaciju izme|u terminala(ITU-T preporuka H.242).

Me|utim danas glavni oslonac multi-medijskih standarda je dala ISO/IECJTC1/SC29/WG11 MPEG (MovingPicture Experts Group) radna grupa kojaradi od 1988 godine. Ona okuplja velikibroj stru~njaka i kompanija iz oblastiaudio i video industrije. Uo~avaju}ikompleksnost problematike kojom sebavi formirano je 5 funkcionalnih i 4konsultativne grupe.

Video i Audio grupe imaju zada}u dadefini{u standarde za kodovanje prirod-nih izvora video i audio signala, dokgrupa SNHC (Synthetic Natural HybridCoding) defini{e standarde za ra~unarskigenerisane signale. Grupa System imazadatak da razvija standarde za za infra-strukturu kako bi se kodovani video/audio signali mogli koristiti u aplikacija-ma. Grupa Delivery razvija standardekojima se audio/video tok prilago|avarazli~itim prijenosnim sistemima. Ostale4 konsultativne grupe: Za zahtjeve(Requirements) (definira aplikacije kojezahtijevaju standard i uvjete koje stan-dard treba da zadovolji), Studija imple-


vojem ogromnih baza podatak i multi-medijalnog sadràja na svjetskom WWWnastao je veliki problem pronalaènja od-govaraju}eg èljenog sadràja. Uo~ava-ju}i dramati~nost ovog problema MPEGje 1996. godine pokrenuo projekat stan-dardizacije interfejsa za opis sadràjamultimedije (Multimedia Content Des-cription Interface), nazvanog MPEG-7.Cilj ovog standarda je standardizovatiopis audi/video sadràja tako da je mogu-}e postavljati upite u bazama multimedi-jalnih sadràja ili televizijskim kanalima.MPEG-7 ima status FDIS (Final DraftInternational Standard) od jula 2001.godine. Koncept za MPEG-7 je pro{iren1999. godine kada je definisan novi pro-jekat standarda MPEG-21 MultimediaFramework za digitalni sadràj kao inte-gralnu cjelinu sa kontrolom pristupa idefinisanom semantikom opisa njegovasadràja. Cilj je definisati skup standardaza identifikaciju sadràja, povezivanjepodataka sa meta-podacima, interoper-abilnu za{titu podataka te integraciju saplatformama za finansijke transakcije.Planirano je da neki dijelovi MPEG-21standarda u 2002. godini dostignu statusWorking Draft.

7. ZAKLJUÂKBudu}i razvoj telekomunikacijskih

usluga i mreà zavisi}e u velikoj mjeri odbudu}ih aktivnosti na polju me|unaro-dne standardizacije. Telekomunikacije suzbog prirode njihova rada tradicionalnopo{tovale ulogu organizacija za standar-dizaciju i vrlo ~esto angaòvale svojenajbolje stru~jake da u~estvuju u kreira-nju neophodnih standarda. Ovakav pri-stup je njima donosio veliku korist jer suimali stabilno okruènje konstantan rastprihoda i sve manje tro{kove izgradnje ieksploatacije sve pouzdanije opreme.Aktivnost na standardizaciji za istraìva-~e je poseban izazov i neodoljivu poseb-nu mogu}nost da svojim radom uti~u nabudu}nost tehnologija. S druge samistandardi predstavljaju za istraìva~e sta-bilan oslonac za njihov dalji kreativan is-traìva~ki rad. Me|utim sam processtandardizacije mnogih me|unarodnihtijela za standardizaciju je po~eo zna~aj-no da zaostaje za brzim razvojem tehno-

metacija (Implementations) studies (pro-vjerava sloènost implementacije stan-darda i daje smjernice), Test (definira ivr{i testiranja kvaliteta), Za koordinaciju(Liaison) (upravlja dokumentima stan-dardizacije izme|u raznih grupa) su usu{tini tako|er dio tehni~kih struktura zakreiranje odgovaraju}ih standarda.MPEG grupa radi sli~no kompaniji kojarazvija svoje proizvode, te su zato njenistandardi visokog kvaliteta, ta~no dogov-orenih specifikacija i usvojeni u pravovrijeme!? Na ovaj na~in ustvari MPEGgrupa je postala isporu~ilac tehnologije ida bi zadovoljila uslove pojave standardau pravo vrijeme svi MPEG standardi susamo na nivou specifikacija tehnolo{kihkomponenti (tools), koje korisnici inte-gri{u prema svojim potrebama, a ne nanivou specifikacije proizvoda. MPEGdefini{e minimalne specifikacije standar-da potrebne za interoperabilnost usvaja-ju}i vrlo vaàn princip: jedna funkcional-nost - jedna komponenta (one functiona-lity - one tool). Ovo je mo`da tajna usp-jeha MPEG standarda u kojima ba{ zbogtoga nema nepreciznosti i nema dvosmis-lenosti. Prvi MPEG standard vezan zaaudio/video kodovanje za skladi{tenje ipretraìvanje na kompakt diskovima, jeMPEG-1 koji je ponudio potpuno soft-versku implementaciju audio/videodekodera i postigao veliki uspjeh natrì{tu (Video CD, Windows 95/98/NT/2000/XP MPEG-1 software decoder,MPEG-1 Audio Layer 3 ili poznati MP3,DAB). Sljede}i veliki korak je po~eo1990. godine razvojem MPEG-2 standar-da koji se zavr{ava nakon 4 godine rada.MPEG-2 je zaista uspio i postao je stan-dard digitalne televizije (set top box,DVD). Godine 1993 pokrenuta je stan-dardizacija MPEG-4 standarda zasnovanna kodovanju audio/video objekata ipodr{ci interoperatibilnosti na nivouza{ti}enog sadràja. Ovaj standard je dosada objavljen u 4 verzije (Verzije 3. i 4.su objavljene u januaru 2001. godine) alijo{ nije u potpunosti zavr{en. MPEG-4 jede-facto standard za prijenos videa naInternetu i u mobilnim komunikacijamatre}e generacije UMTS (Univerzal Mo-bile Telecommunication Service). Raz-


logijom a neka od tih tijela su zna~ajnopropustila prave prilike za dono{enjepravih standarda.

Univerziteti finansirani od stranevlada definisali osnovni skup protokolaza prijenos paketa i kontrolu podatkov-nog toka kao {to su (SMTP, FTP, HTTP,itd) kao i odre|enog broja Internet apli-kacija koje se oslanjaju na njih. I u dru-goj oblasti informacijskih tehnologijaJTC1 je zakazala, {to za rezultat imamode-fakto standarde ~iji su vlasnici poje-dine kompanije (Microsoft Win32 API,Sun Java, Oracle database, itd.) Na osno-vu ovoga da se zaklju~iti da su danas for-malna tijela za standardizaciju izgubilana zna~aju i ne defini{u vi{e pravce raz-voja telekomunikacijskih standarda, {toje opasno i {to }e izazvati nesaglediveposljedice. Za{to se ovo desilo i {ta seonda radi?• Tijela za standardizaciju su formirana

u periodu relativno sporog rastatehnologija te je proces standardizaci-je, koji je po prirodi spor radi dugo-trajne demokratske procedure, kakotako pratio razvoj tehnologije. Danasimamo strahovito brz razvoj tehnolo-gije i sporu standardizaciju, odnosnotehnolo{ka rje{enja i na njima izgra-|eni prizvodi preti~u proces standard-izacije. Potrebna su brà standardnarje{enja koja ve} dolaze od industri-jskih konzorcija ili udruènja.

• Doneseni standardi su ~esto imaliprevi{e opcija, kao rezultat demokrat-skog kompromisa prilikom dono{e-nja standarda.

• Standardizacije zajedni~kih tehnolo-gija za vi{e oblasti su se posebno stan-dardizovale kroz nezavisne projekte,{to je stvorilo veliku konfuziju i nas-tanak vi{e standarda za isti problem.

• I pored niza reorganizacija formalnastandardizacija zaostaje zna~ajno izatehnologije.Odgovor industrije je bio prirodan,

ona je pristupila formiranju konzorcija ili

su s druge strane formirani odre|eni sav-jeti ili forumi za odre|ene tehnologije.Forumi mogu privremeno rije{iti prob-leme ali stvari se uslo`njavaju jer se opetjavlja paralelizam i takmi~enje izme|uforuma pri ~emu se gubi zna~ajna krea-tivna snaga. Postoji sve vi{e i jedan drugiproblem: problem patenata. Naime refer-entni opis softvera i hardvera ~esto sadrìve}i broj patenata i to posebno standardikoji pokrivaju dijelove industrije gdjenjihova pravila zahtijevaju patente priimplementaciji. Na|eno je odre|enokompromisno rje{enje da ISO/IEC tole-ri{e postojanje neophodnog broja patena-ta u standardima ali i da njihovi vlasnicisvoja patentna prava licence daju naosnovu po{tenih i razumnih uvjeta nanediskriminiraju}oj osnovi.Ovaj kom-promis je otvorio opet ~itav niz novihproblema:• Patenti su roba kojom kompanije

trguju,• Proces patentiranja opet zahtijeva

previ{e vremena, {to izaziva tzv."sivu zonu",

• Savremeni a posebno budu}i komu-nikacijski sistemi postaju izuzetnokompleksni i trebaju mnogo patenata,

• Potrebni su novi modeli licenciranjapatenata za programibilne ure|aje,

• Svaka kopija digitalnog sadràja jeopet original {to postavlja potrebu zaograni~enjem pristupa sadràju aposebno mogu}nosti kopiranja.Ovaj pregled standardizacije nam

otkriva sve prisutniji problem za{titeintelektualne svojine koji je nametnuonovi digitalni svijet. Intelektualna svoji-na u telekomunikacijama ima zna~ajanuticaj na izbor tehnologija kao i spajanjepatenata i prava kopiranja koje nije vi{eni geografski ograni~eno. Jedno odmogu}ih rje{enja je sli~no rje{enju ko-munikacijskih mreà, odnosno u budu}-nosti standardi bi trebali postati slojeviti,horizonatlno povezani sa potpunomfunkcionalno{}u.


LITERATURA�1¹ http://www.gsmworld.com

�2¹ http://www.itu.org

�3¹ http://www.iec.org

�4¹ http://www.ieee.org

�5¹ http://www.atmforum.com

�6¹ http://www.ipdr.org

�7¹ http://www.jtc1.org

�8¹ http://www.cenelec.org

Cijene usluga promocije i marketinga u ~asopisu"TELEKOMUNIKACIJE" i drugim projektima

Cijene objavljenih reklama u ~asopisu:1. cijena jedne A4 vanjske strane, zadnja korica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2 500 KM 2. cijena jedne A4 unutra{nje strane, unutra{nje korice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1 500 KM3. cijena jedne A4 unutra{nje strane na drugim mjestima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1 000 KM4. cijena objavaljene stru~ne informacije na jednoj A4 strani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1 000 KM5. cijena jedne A4/2 unutra{nje strane je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .500 KM 6. cijena objavljene stru~ne informacije na A4/2 strani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .500 KM7. cijena reklame na web stranici: www.bhtel.ba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .500 KM

Zahvaljujemo Vam se na saradnji i molimo da budete sponzor - promotor svojih tehnologija i usluga. Sve detalje, informacije iprogramu rada "BH-TEL"-a, dat na web stranici: www.bhtel.ba.

Vi moète predloìti ugovor ili va{a sredstva namjenski uplatiti kod Raiffeisen banke, Sarajevo, na ra~un broj: 1610000031970047(u korist BH TEL - Bosansko - hercegova~kog udruènja za telekomunikacije, Sarajevo).

Unaprijed se zahvaljujemo za saradnju!PREDSJEDNIK PREDSJEDNI[TVA

prof. dr Dragoljub Milatovi}, dipl. el. ing.

BOSANSKOHERCEGOVA^KO UDRU@ENJE ZA TELEKOMUNIKACIJE

SARAJEVO

Informacija o CNAP - Cisco Networking Academy Program

CNAP je program, kroz koji se u~i: kako rade ra~unarske mreè, kako se one dizajniraju, realiziraju i odràvaju. On se sastoji se od ~etiri semes-tara, po 70 nastavnih sati, kao priprema za CCNA (Cisco Certified Network Associate) sertifikaciju. Nastavnom materijalu se pristupa prekoInterneta i potpuno isti za studente u svim Cisco akademijama {irom svijeta. Ovakva edukacija podrazumijeva potpuno novi model u~enja i ocjen-jivanja razvijan zajedni~ki od strane eksperata iz oblasti ra~unarskih mreà i edukacije. Internet je izmijenio svijet u kojem ìvimo. On je dota-kao svaki dio na{eg ìvota, na~in na koji radimo, ìvimo, igramo se i u~imo. U osnovi te promjene nalazi se tehnologija firme Cisco Systems�Gotovo cjelokupan saobra}aj na Internetu prolazi, kroz njihovu opremu ! Za osniva~e firme Cisco Systems otkri}e je bila ~injenica da su razli~itekompjuterse mreè u stanju komunicirati izme|u sebe. To je dovelo do razvoja mreè svih mreà koju danas zovemo Internet. CNAP je jedan odna~ina kako osnaìti Internet generaciju. Kako je nastao CNAP? Krenulo se od spoznaje da ve}ina {kola i univerziteta nema odgovaraju}e uslo-ve za kvalitetnu nastavu iz oblasti ra~unarskih mreà. Razli~iti seminari iz oblasti ra~unarskih mreà zamjenjuju se, ili dopunjuju, jedinstvenimnastavnim programom. Kakva je korist od CNAP-a? Priprema polaznike za univerzitet, dobar posao, uspje{nu karijeru... Pruà neophodnu teh-nolo{ku i kadrovsku podr{ku kompanijama i dru{tvu u cjelini. Pomaè u prevazilaènju nesta{ice kvalitetnog informati~kog kadra koji je osno-va Internet bazirane ekonomije.Dolazak do CCNA certifikat je prvi korak u karijeri osobe koja èli postati profesionalac u oblasti savremenih ra~unarskih mreà. Nude se dvana~ina certificiranja - op{ta i usmjerena. Op{tu certifikaciju ~ine tri nivoa (eng. Associate, Professional i Expert) i oni ukazuju na nivo stru~nostiu jednoj od tri oblasti umreàvanja. S druge strane, usmjerena certifikacija pokazuju da njihov nosilac posjeduje odgovaraju}a znanja ospecifi~nim tehnologijama, mre`nim servisima ili poslovnim rje{enjima. Op{ta certifikacija ima tri razli~ita puta: 1. Instalacija i odràvan-je mreà - je put namijenjen onima koji èle postati profesionalci u oblasti realizacije i odràvanja LAN i WAN mreà baziranih na Cisco teh-nologiji. Ruteri i switchevi su sastavni dio ovakvih mreà. 2. Mre`ni inìnjering i dizajn - je put za profesionalce ~iji }e zadatak biti dizajnLAN i WAN mreà baziraih na Cisco tehnologiji. 3. Telekomunikacije i mre`ni servisi, gdje je akcent na kreiranju rje{enja uz pomo} Ciscotehnologije u oblasti telekomunikacija (npr. IP telefonija, beì~ne mreè itd.). Ovi certifikati uklju~uju i specifi~ne tehnologije (npr. DSL) ili pri-jedlog poslovnog rje{enja iz odre|ene oblasti (npr. mre`na sigurnost). Usmjerena certifikacija ima tri nivoa: 1. Associate � je prvi korak uCisco certifikaciji. Ovim certifikatom polaznik dokazuje da posjeduje bazna znanja u oblasti ra~unarskih mreà. 2. Professional - nosilac ovogcertifikata je profesionalac koji vlada naprednim tehnikama izgradnje i podr{ke LAN i WAN mreà baziranih na Cisco tehnologiji. 3. Expert �je vrh piramide certifikata kojim se potvr|uje da je njegov nosilac dostigao najvi{i nivo koji se moè dosti}i u Cisco certifikaciji i postao prizna-ti expert u oblasti ra~unarskih mreà. Koko je organizovana nastava u CNAP-u Program se sastoji iz dva dijela: Cisco Certified NetworkAssociate (CCNA) je nastavni plan od 280 sati nastave, podijeljen u ~etiri semestra i prva stepenica u hijerarhiji Cisco certifikata. Cisco CertifiedNetwork Professional (CCNP) je sljede}i korak. I ovaj program se realizuje kroz ~etiri semestra sa ukupno 280 sati. U okviru njega studenti u~eo sloènijim mre`nim konfiguracijama, te kako dijagnosticirati i otkloniti probleme koji mogu nastati u ra~unarskim mreàma. Semestar nasta-ve u dogovoru sa instruktorima, kandidati mogu birati da li }e poha|ati semestar jednom ili dva puta sedmi~no u trajanju od 7 do 14. Najkra}edozvoljeno vrijeme trajanja semestra je 6 sedmica. Kolika je cijena jednog semestra? Cijena jednog semestra koji traje 70 ~asova je: 1.) 200KM za studente ETF-a Sarajevo, 2.) 300 KM za ostale studente Uneverziteta u Sarajevu i 3.) 500 KM za sve ostale kandidate.Ko moè poha|ati nastavu? Svi kandidati stariji od 16 godina koji dobro poznaju engleski jezik. [ta dobija kandidat koji uspje{no zavr{i sva4 semestra? Po uspje{nom zavr{etku svakog semestra kandidat dobija diplomu o zavr{enoj fazi pripreme za CCNA sertifikacioni ispit. Narednilogi~an korak je prijavljivanje i polaganje CCNA ispita. I za kraj � umjesto doda{njih obja{njenja. Izvje{taj ITAA (The Information Technology Association of America) u ~lanku �Bouncing Back:Jobs, Skills and the Continuing Demand for IT Workers,� od maja 2002, je najavio da }e gotovo 600 000 radnih mijesta u oblasti ra~unarskihmreà ostati nepopunjeno u SAD. Za sve dodatne informacije posjetite web-stranicu CNAP-a (http://cisco.netacad.net), a za informacije oCNAP-u na ETF-u, obratite se na: CNAP - Regionalna i lokalna CNA, Elektrotehni~ki fakultet Sarajevo Adresa: Zmaja od Bosne bb (Kasarna�Mar{al Tito�, Kampus univerziteta) , Tel: 033 250752, E-mail:[email protected], kao i na web stranici: www.etf.usna.ba, www.bhtel.ba.

hibridna po ta predstavlja najlakš ši naèinprocesiranja elektronskih podataka uštampanom obliku. Štedi vrijeme i novac,omoguæava brzo štampanje velikog brojaraèuna, letaka, propagandnog materijala...

i vrijeme

Poštovani,sa zadovoljstvom Vas obavještavamo da je JP BH Pošta uvela u radni proces SISTEM ZAAUTOMATSKU PRERADU PISMONOSNIH POŠILJAKA, kojim æe se poveæati brzina prijenosa,urednost uruèenja poštanskih pošiljaka i osigurati još kvalitetnija poštanska usluga.Obzirom da ovaj sistem automatski usmjerava pismonosne pošiljke prema adresnim podacimakoje oèitava mašina, Vaša pomoæ nam je neophodna u smislu pravilnog adresiranja Vaše pošiljke.Automatska prerada pismonosnih pošiljaka moguæa je samo ako je adresa primaoca pravilno,èitko i po moguænosti mašinski (ili velikim štampanim slovima) ispisana taèno u prostoruodreðenom za adresiranje.Pošiljke koje ne budu zadovoljavale navedene uslove obraðivaæe se ruèno, što æe usporiti njihovuobradu i uruèenje.

BH PO[TA

9 7 7 1 5 1 2 8 3 1 0 0 0

ISSN 1512 - 8318