IŠ Trešnja sve zadnje

5/21/2018 I Trenja sve zadnje

1/71

Pr!edlog 2014. - 2018. Tre"nja Ivica #imi$ Stranica od1 50

Natje!aj za ravnatelja

Kazali"te Tre"nja

Prijedlog: Ivica "imi#, glumac i redatelj

13. lipnja 2014.

Za Natje#aj za radno mjesto ravnatelja kazali"ta Tre"nja koji je objavljen u Narodnim novinama broj 59 od

14. svibnja 2014. prila$em:

1. Prijedlog programa rada koji sadr$i programski, financijski i kadrovski plan za #etverogodi"nje

razdoblje s analizama postoje%eg stanja kazali"ta Tre"nja

2. &ivotopis

3. Preslik diplome Kazali"ne akademije

4. Potvrdu o podacima evidentiranim u mati#noj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje

5. Preslik Indeksa Kazali"ne akademije (potvrda znanja engleskog jezika)

6. Preslik Svjedod$be

'kole za strane jezike (njema

#ki jezik)

KAZALI"TE TRE"NJA


2/71


UVOD

O razlozima za!to se natje"em za mjesto ravnatelja Kazali!ta Tre!nja

Cijeli sam svoj radni vijek proveo u kazali"tu za djecu i mlade. I prije Akademije koju sam zavr"io

1983. radio sam i glumio u predstavama za djecu u Kazali"nom studiju Zvjezdane Ladike, ali i

profesionalno u Zagreba#kom kazali"tu mladih (D$ingiskan u mjuziklu Ma!ak D"ingiskani Miki Trasi).

Radio sam u ZeKaeM-u kao glumac, osnovao sam kazali"te Mala scena, prvo neovisno kazali"te za

djecu i mlade u Hrvatskoj, gdje sam se ostvario i kao glumac i kao redatelj, ali i kao umjetni#ki direktor

koji je u hrvatsku kazali"nu stvarnost uveo mnoge novine koje su promijenile sliku kazali"ta za mladu

publiku. Svojim predstavama, a posebno predstavom Padobranci ili o umjetnosti padanja koja je

postigla svjetski uspjeh i obi"la sve kultne kazali"ne pozornice u svijetu (od Kennedy centra u

Washingtonu, DC, SAD, Sydney Opera Housea, Barbican centera u Londonu, do Koen-ji, kazali"ta u

Tokiju), sudjelovanjem na mnogobrojnim festivalima u svijetu, ali i svojim re$ijama u inozemstvu,

ostvario sam se kao umjetnik i u europskom i u svjetskom kontekstu, stvorio sam umjetni#ki kredibilitet

i ostvario kontakte sa svim zna#ajnim umjetnicima za djecu i mlade u svijetu. Bio sam #lan Izvr"nog

odbora ASSITEJ-a, svjetske organizacije kazali"ta za djecu i mlade od 1999. godine, a funkciju

Glavnog tajnika ASSITEJ-a obna"ao sam od 2008. do svibnja 2014. godine. Moj me%unarodni rad

omogu&io mi je uspostavu kontakata i veza s umjetnicima, kazali"tima, producentima i festivalima, ali i

kulturnopoliti#kim radnicima iz cijelog svijeta.

Pa ipak, iz pozicije neovisnog kazali"ta Mala scena, a zbog nedostatnog strukturalnog financiranja i

bez podr"ke, svi rezultati, povezanost i kredibilitet kojeg sam stvorio tijekom 25 godina aktivnoga rada,

ostaju isklju#ivo mojom osobnom svojinom koju ni na koji na#in ne mogu uobli#iti u sustav koji bi imao

utjecaja na "iru zajednicu i koji bi mogao promijeniti kazali"ni $ivot za djecu i mlade u Hrvatskoj.

Radi toga sam odlu#io prijaviti se na natje#aj u najve&em javnom kazali"tu za djecu i mlade u

Hrvatskoj koji svojim ljudskim, financijskim i tehni#kim resursima omogu&ava ostvarivanje svih

strate"kih ciljeva koje jedno suvremeno kazali"te za djecu i mlade mora imati pred sobom.

Mjesto ravnatelja kazali"ta Tre"nja omogu&ilo bi mi kapitalizirati sve moje iskustvo, kontakte i znanje o

suvremenom kazali"tu za djecu i mlade i staviti ih u slu$bu razvoja kazali"ta Tre"nja i kazali"ta za

djecu i mlade u Hrvatskoj, unapre%enje umjetni#kog rada i menad$menta te pozicioniranja kazali"ta

Tre"nja na europskoj i svjetskoj mapi kazali"ta za mladu publiku. Time bih omogu&io hrvatskim


3/71


kazali"nim umjetnicima svih profila aktivnu i ravnopravnu participaciju u umjetni#kom radu za djecu i

mlade u Europi i svijetu. Tako%er bih ostvario i svoja cjelo$ivotna nastojanja da hrvatsko kazali"te za

mladu publiku uklju#im u europski kontekst promjenom prije svega filozofije kazali"ta za djecu i mlade

i redefiniranjem uloge kazali"ta u procesu odgoja i obrazovanja, novim repertoarom utemeljenom na

autorskom kazali"tu, promjenom organizacijskih modela, edukacijom publike te estetskim profiliranjem

kazali"ta.

Moja je natje#ajna dokumentacija zasnovana na analizi postoje&eg stanja kazali"ta Tre"nja, analizi

ljudskih, tehni#kih i financijskih resursa, analizi mogu&nosti, slabosti i prednosti i na realnim

procjenama financijskog i organizacijskog ostvarenja predlo$ene vizije. Analize prila$em kao dodatakPrijedlogu programa.


4/71


OSNOVNE VRIJEDNOSTI KAZALI#TA

Grad Zagreb u svojim dokumentima komunicira za kazali"te Tre"nja sljede&e Programske funkcije:

Programski okvir za #etverogodi"nje razdoblje od 2014. do 2017.

Kazali"te Tre"nja

1. prezentira dramsko, plesno, glazbeno-scensko i lutakarsko stvarala"tvo za djecu od 6 do 14

godina iz opusa klasika hrvatske i svjetske knji$evnosti

2.

prezentira nova dramska djela hrvatskih i svjetskih autora

3. poti#e adaptacije poznatih bajki u kontekstu suvremenog kazali"ta

4. poti#e pedago"ki rad kroz dramske i plesne radionice

5. poti#e razvijanje inovativnih kulturnih praksi

6. omogu&ava suradnju s projektima nezavisne scene

7. omogu&ava suradnju s ostalim kazali"tima sli#nog profila

Redefiniranje Programskih funkcija, odnosno, definiranje MISIJE, nu$nost je koja #eka kazali"te

Tre"nja.

Prijedlog MISIJEza kazali"te Tre"nja kako ju vidim u sljede&em strate"kom razdoblju, odnosno,

prijedlog nadopuna Programskih funkcija.

Kazali!te Tre!nja

proizvodi i izvodi profesionalne kazali"ne predstave za mladu publiku od 6 do 9, od 10 do 13 i od 14

do 18 godina uva$avaju&i razli#ite estetske, intelektualne i emotivne potrebe i specifi#nosti koje

svaki uzrast ima. Svojim predstavama Kazali"te Tre"nja vodi dijalog za svojom publikom na razne

teme koje prate odrastanje mladih u suvremenom dru"tvu kojeg su nedjeljivi i integralni dio.

Dramski i plesni studio vitalni je dio kazali"ta Tre"nja u kojima mlada generacija osloba%a kreativni

potencijal i kreira originalna scenska ostvarenja kojima uspostavlja dijalog s mladima iz ostalih

dijelova Europe.


5/71


Kazali!te Tre!nja

predstavlja mladoj publici suvremena dramska djela za mlade te autorska ostvarenja postdramskog

kazali"ta hrvatskih i svjetskih autora

postavlja na scenu ona djela klasika hrvatske i svjetske dramske i lijepe knji$evnosti koja svojim

svevremenim temama doti#u suvremeni trenutak i probleme mlade publike u Hrvatskoj danas

razvija autohtoni repertoar zasnovan na suvremenim promi"ljanjima kazali"ne umjetnosti tretiraju&i

kazali"te za djecu i mlade jednako kao i kazali"te za odrasle, a svoju publiku ne kao publiku

sutra"njice nego sada"njice.

Kazali!te Tre!nja

stacionarno je kazali"te koje prije svega afirmira svoju dvoranu i ostale prostore zgrade brinu&i se o

punoj kapacitiranosti i punoj zaposlenosti ansambla

skrbi o kulturnom $ivotu djece i mladih u lokalnoj zajednici pa svojim programima ispunjava i

potrebe prostora koji gravitiraju kazali"tu, a otvara vrata i djeci i mladima kako bi u kazali"tu

ostvarivali svoje potrebe

razvija raznolike oblike suradnje sa srodnim kazali"tima u Hrvatskoj, gostuje na podru#ju cijele

Hrvatske, a sudjeluje i na festivalima u regiji i u cijelome svijetu.

U slu#aju da ovaj Program bude usvojen, u zajedni#kom radu sa svim zaposlenicima donijet &e se

#etverogodi"nji Strate!ki plante &e se, sukladno pravilima dono"enja strate"kih dokumenata,

zajedni#kim promi"ljanjem definirati.

VIZIJA KAZALI#TA TRE#NJA

U 2018. godini, Kazali"te Tre"nja vidim kao vode&e kazali"te za djecu i mlade u Hrvatskoj u

potpunosti integrirano u europski kazali"ni kontekst kako po repertoaru, tako i po organizacijskom

ustroju.

Kazali"te Tre"nja biti &e centar kulturnog $ivota djece i mladih u Zagrebu iz kojega &e se "iriti ideje i

inicijative koje &e izravno utjecati na razvoj kazali"ta za mlade u cijeloj Hrvatskoj.

Kazali"te Tre"nja svojim &e repertoarom i kvalitetom, novim idejama i originalno"&u postati

sredi"tem izvrsnosti i vode&e kazali"te za djecu i mlade u Hrvatskoj, a u regiji jugoisto#ne Europe

lider, promotor novih ideja i inicijator razli#itih oblika suradnje.


6/71


Kazali"te Tre"nja sura%ivat &e s vode&im kazali"tima za mladu publiku u Europi te na taj na#in

omogu&iti umjetnicima i mladima grada Zagreba da budu ravnopravni i integralni dio europskog

kulturnog kruga.

Kazali"te Tre"nja ne&e samo slijediti europske trendove nego &e ih i stvarati generiraju&i nova

dramska i postdramska autorska ostvarenja za djecu i mlade te svojim autorskim predstavama

gostovati na svim zna#ajnim svjetskim festivalima.

Kazali"te Tre"nja aktivno &e sudjelovati u radu europskih i svjetskih mre$a i asocijacija, inicirati i

sudjelovati u europskim projektima i natjecati se za financiranje u europskim fondovima.

PRIJEDLOG PROGRAMA KAZALI#TA TRE#NJA ZA RAZDOBLJE 2015. 2018.

Prijedlog programa kazali"ta Tre"nja u #etverogodi"njem razdoblju slijedi

Programski okvir Kazali!ta Tre!nja kako ga zadaje vlasnik kazali"ta, ali i predla$e promjene i

dodatke koji bi trebali unaprijediti rad kazali"ta i omogu&iti mu ostvarenje svoje vizije.

Kazali!te Tre!nja

1. prezentira dramsko i postdramsko stvarala"tvo za mladu publiku od 6 do 18 godina ponajprije

novim djelima hrvatskih i svjetskih autora te razvija autorsko kazali"te

2. poti#e postavljanje na scenu onih djela iz opusa klasika hrvatske i svjetske dramske i lijepe

knji$evnosti koja svojim svevremenim temama doti#u suvremeni trenutak i probleme mlade

publike u Hrvatskoj danas

3. poti#e reinterpretacije i adaptacije bajki u kontekst prostora i vremena te spoznaja o suvremenom

kazali"tu za djecu

4. razvija vlastiti dramski i plesni studio za djecu i mlade svih uzrasta

5. poti#e razvijanje inovativnih kulturnih praksa6. omogu&ava suradnju s projektima nezavisne scene iz podru#ja stvarala"tva za djecu i mlade

7. ostvaruje suradnju s ostalim kazali"tima sli#nog profila u zemlji, okru$enju te u europskom i

svjetskom kontekstu.


7/71


Glavnu i osnovnu sastavnicu Programa #ini

REPERTOAR KAZALI#TA TRE#NJA ZA RAZDOBLJE 2014. 2018.

Predlo$eni je repertoar razvojan i odvijat &e se u nekoliko pravaca kako bi osigurao

! kontinuitet

nastavkom izgradnje onog dijela repertoara koji Kazali"te Tre"nja #ini prepoznatljivim i korisnim

i kojim odgovara na trenuta#ne potrebe publike

! modernizaciju

uskla%ivanjem s repertoarima srodnih europskih kazali"nih ku&a

izvo%enjem sto$ernih djela suvremene dramatike za djecu i mlade

predstavljanjem najzna#ajnijih suvremenih autora iz cijeloga svijeta

! razvoj

stimuliranjem doma&eg dramskog pisma i autorskog kazali"ta za djecu i mlade otvaranjem

prema mladim hrvatskim autorima koji bi trebali donijeti nove estetike i promi"ljanja o

kazali"tu za djecu i mlade

njegovanjem stila u skladu sa suvremenim estetikama i spoznajama o kazali"tu za djecu i

mlade.

Za ostvarenje ovih repertoarnih ciljeva, kazali"te Tre"nja anga$irat &e redatelje i njihove autorske

timove:

Sa"a Ano#i&, Rene Medve"ek, Dora Ru$djak Podolski, Snje$ana Banovi&, Ivica 'imi&osigurat

&e kontinuitet

Miran Kurspahi&, Boris Bakal, Borut 'eparovi&, Anica Tomi&, Ana Proli&, Nora Krstulovi&, Sa"a

Bo$i&, Ksenija Zec, Dario Harja#ek, Ad de Bont, Klaus Schumacher, Liesbeth Coltof i Robert

Neumannte mladi redatelji iz programa Moja prva re$ija u kazali"tu za djecu osigurat &e

kazali"tu razvoj.


8/71


OBRAZLO$ENJE

Repertoarom se najjasnije izra$ava misija jednog kazali"ta. Postoje&i repertoar u potpunosti odra$ava

sada"nju misiju, a koja je jasno iskazana u opisu uloge i funkcije kazali"ta na internetskim stranicama

kazali"ta Tre"nja:

Tre"nja kakvu poznajete () Svake kazali"ne sezone, pomno biraju&i naslove i redatelje, nastaju

nove predstave koje imaju obrazovno-odgojnu zada&u, ali i misiju da djeci uvesele svakodnevicu, da

ih povedu na bajkovita putovanja te da poti#u ma"tu i kreativnost.

Ovim se #etverogodi"njim programom predla$e modificirana misija Kazali"ta Tre"nja koje ne&e

proizvodi predstave koje imaju obrazovno-odgojnu zada&u niti ima misiju da djeci uveseli

svakodnevicu niti da ih povedu na bajkovita putovanja te da poti#u ma"tu i kreativnost.

Kazali"te Tre"nja je, naime, umjetni#ka, a ne obrazovno-odgojna ustanova, koja je osnovana da bi

proizvodila umjetni#ka djela za mladu publiku, a ne produ$ena "kolska nastava. Paradigma kazali"ta

za djecu kao obrazovno-odgojne ustanove imanentna je nekom drugom, nedemokratskom vremenu

u kojem je kazali"te slu$ilo za promociju odre%enoga dru"tvenog poretka i promoviralo etiku i moral

vladaju&e dru"tvene klase. Ona je proizvod rigidnog odnosa prema kazali"tu za djecu u Hrvatskoj (ali i

u svim kazali"tima za djecu koja su nastajala u dr$avama iza $eljezne zavjese) jo"od vremena

njihova osnivanja u pedesetim godinama pro"log stolje&a i nije se mijenjala do danas. Takva je misija

u dijametralnoj suprotnosti sa suvremenim spoznajama o ulozi kazali"ta za djecu i mlade. Umjetnost

naime nikoga ni#emu ne u#i niti ikoga odgaja, iako, imanentno, u#i o svemu. Ako i"ta u#i, onda u#i o

lijepome. Upravo je estetski odgoj ono "to kazali"te za djecu #ini, ali ne odgaja u smislu morala ili

prihvatljiva dru"tvenog pona"anja. Ono "to kazali"te za mladu publiku najmanje #ini jest da odgaja

djecu kako bi jednoga dana bili publika. Djeca su publika sada i kazali"te im se mora obra&ati kao

svakoj drugoj publici, paze&i na njihove estetske, emotivne i intelektualne potrebe, ne u#e&i i ne

odgajaju&i, nego vode&i dijalog s njima na razli#ite teme njihove egzistencije.

Misija javnog kazali"ta ne mo$e biti niti da uveseljava dje#ju svakodnevicu (tome bi trebale slu$iti

neke druge ustanove kao "to su cirkus i manifestacije popularne kulture, ili pojedinci i skupine iz

neovisnog sektora koji je imanentno okrenut komercijalnom). Dakako, kazali"te mora biti zabavno i

pru$iti mladom gledatelju obilje vizualnih i akusti#kih senzacija i u$itaka, ali ono prije svega mora mo&i

mladoj generaciji omogu&iti da bolje razumije sebe, svijet i ljude oko sebe i na taj joj na#in pomo&i u

njihovu odrastanju.


9/71


Misija jednog kazali"ta nije da uveseljava svakodnevicu (makar kako ta svakida"njica bila turobna),

nego da o toj svakodnevici progovori po"teno, odgovorno i istinito, doti#u&i mnoge pojavnosti,

fenomene, probleme, radosti i tuge koje prate dje#je odrastanje. U kazali"tu dijete mora dobiti

odgovore na goru&a pitanja svoje egzistencije i mora iza&i s kazali"ne predstave ohrabreno i

oboga&eno za jedan istinit i autenti#an umjetni#ki do$ivljaj. Umjetnici su s toga pozvani da svoju

publiku shva&aju ozbiljno i da djeci progovore istinito, osvjetljavaju&i tajnovite i skrivene aspekte

ljudskog $ivljenja.

U kazali"tu an%eli (djeca I. '.) u#e kako je to biti #ovjek, napisao je Michael Ende u svojoj slavnoj

slikovnici Ofelijino kazali!te sjena. Ljudski i estetski odgoj trebalo bi biti ono osnovno "to povezujeobrazovni sustav i kazali"te i na tome bi se trebao graditi sav drugi odnos.

Obrazovne ustanove, obrazovni sustav u cjelini, vrti&i i "kole, koji su glavni kupci kazali"nih programa

izravno utje#u na repertoar kazali"ta za djecu i mlade zahtjevom da kazali"te bude obrazovno i

odgojno i kao takvo pomo&no sredstvo u nastavi. Prikazivanje lektirnih naslova osnovni je zahtjev

pri odre%ivanju repertoara u svim kazali"tima, ne samo za djecu, u Hrvatskoj. Razlozi za to su,

naravno, prije svega ekonomski jer se u organiziranoj prodaji ulaznica najlak"e ispunjava zahtjev

komercijalnosti i kvantitativnih evaluacija. Kazali"ni se repertoari tako pretvaraju u ilustraciju nastave,

a izbor naslova odvija se uglavnom putem popisa lektirnih naslova propisanog za odre%enu dob.

Nije stoga slu#ajno da je prvi kriterij Programskog okvira kazali"ta Tre"nja da

1. prezentira dramsko, plesno, glazbeno-scensko i lutkarsko stvarala!tvo iz opusa klasika

hrvatske i svjetske knji&evnosti.

Koliko god ovaj kriterij na prvi pogled izgledao opravdanim i razumljivim sam po sebi, jer skrbi o

ba"tini i klasi#nim vrijednostima literarnog stvaranja, on u sebi nosi opasnost da trajno zadr$i kazali"te

u domeni muzeja i arhivske gra%e, "to je u suprotnosti s razumijevanjem kazali"ta kao interaktivnog,

propulzivnog, suvremenog medija koji propituje dru"tvene fenomene i pojavnosti.

Ne dvoje&i da je nu$no potrebno mladoj publici ponuditi izbor iz klasi#nog repertoara doma&ih i stranih

autora, #etverogodi"nji repertoar pokazat &e da se izboru klasi#nih djela mo$e pristupiti selektivno,

biraju&i one naslove koji korespondiraju sa senzibilitetom vremena. Kazali"te Tre"nja mora mo&i

ponuditi druga#iji pristup klasi#nim tekstovima dramske i lijepe literature koji ne&e biti ilustracija i

prepri#avanje pri#a lektirnih naslova, nego polazi"te za dijalog s mladom publikom.


10/71


Kazali"te Tre"nja &e stoga, kako predla$em u misiji kazali"ta, postavljati na scenu ona djela klasika

hrvatske i svjetske dramske i lijepe knji$evnosti koja svojim svevremenskim temama doti#u suvremeni

trenutak i probleme mlade publike u Hrvatskoj danas.

W. Shakespeare: Kako vam drago, Oluja; Edmond Rostand Cyrano de Bergerac, C. S. Lewis

Lav, Vje"tica i Ormar, Patrick Sskind: Pri#a o gospodinu Sommeru, Barbo Lindgren: Te"ka trava

prema romanu Eldvin, Otfried Preuler: Mala vje"ticaili Razbojnik Hotzenplotz, Michael Ende:

Ofelijino kazali"te sjena klasici su svjetske knji$evnosti koji &e na&i mjesto u repertoaru kazali"ta

Tre"nja.

Adaptacija romana hrvatskih klasika" za djecu u zadnjih je desetak godina bila trend svih hrvatskih

kazali"ta za djecu i mlade. Kazali"ta kao da su se natjecala tko &e prvi napraviti adaptaciju romana

nekoga hrvatskog autora: Ivana Ku"ana, Sanje Pili&ili Silvije 'esto svi uglavnom na popisu za

lektiru. S druge pak strane, uto#i"te u krilu Ivane Brli&Ma$urani&najsigurniji je put k hrvatskoj ba"tini i

osiguranju velikog broja publike. Svjedoci smo nebrojenih verzija 'egrta Hlapi&a (kako na filmu tako i

u kazali"tu), 'ume Striborove, Rego#a i ostalih naslova na"e slavne pripovjeda#ice, bez obzira na

#injenicu da ta djela nikako ili tek jako tankim nitima povezuju pro"lo i dana"nje vrijeme. Uprizorenja ili

dramatizacije djela hrvatskih klasika mogu poslu$iti tek potrebama lektire i po"tovanju ba"tine, ali

nikako nije du$nost niti je zadatak kazali"ta da zbog tih potreba ova djela stavlja na pozornicu.

Hrvatsko kazali"te za djecu treba reviziju odnosa kazali"ta i obrazovnog sustava, reviziju uloge

kazali"ta u procesu odgoja i obrazovanja i uspostavu novih odnosa koji &e vratiti dignitet kazali"tu za

djecu i mlade i postaviti ga u ravnopravan odnos s kazali"tem za odrasle. Kao u Zlatnom klju"i'u

Alekseja Tolstoja, hrvatskom kazali"tu za djecu treba klju#koji &e otvoriti vrata NOVOG kazali"ta u

kojem &e vladati neki drugi odnosi i u kojem &e se pri#ati pri#e o djeci i za djecu 21. stolje&a u Zagrebu

i Hrvatskoj danas. U toj pri#i lutak Buratino ima klju# klju#za novo kazali"te le$i u rukama mladih

autora koji ga jedini mogu izvaditi iz mora pri#a i donijeti promjenu paradigme hrvatskog kazali"ta za

djecu i mlade.

Radi toga &e orijentacija i fokus kazali"ta Tre"nja biti na

2. prezentiranju novih dramskih djela hrvatskih i svjetskih autora.

Razvoj kazali"ta za djecu i mlade u zapadnoj Europi odvija se intenzivno od kraja 1960-ih godina.

Osim kratkog razdoblja po#etkom 1970-ih godina kad je ZKM postavljao djela Volkera Ludwiga (u


11/71


re$iji Dina Radojevi&a) te u zadnjih petnaestak godina sporadi#nih uprizorenja zna#ajnih tekstova

(Ne, prijatelj prema Robinson i Crusoe Nina DIntrone i Giacoma Ravicchia ili Mama kao pri#a

Michaela Ramloesea kazali"ta Tre"nja), repertoara kazali"ta Mala scena, Kazali"ta Virovitica (Tajni

prijatelj Rudolfa Herfurtnera, Trg ratnika Nicka Wooda, Dug put ku&i Charlesa Waya, Zna"li

zvi$dati, Johanna Ulfa Starka), hrvatsko kazali"te za djecu i mlade ostalo je zakinuto za suvremenu

europsku dramatiku. Plejada velikih europskih dramati#ara koji su stvarali suvremeno kazali"te za

djecu od 1970-ih do kraja pro"log stolje&a ostat &e nepoznata hrvatskoj publici.

Kazali"te Tre"nja poku"at &e u #etverogodi"njem razdoblju barem djelomi#no ispuniti tu prazninu i

djeci i mladima Zagreba i Hrvatske predstaviti dio svjetske dramatike i one autore koji su obilje$ilirazvoj europskog kazali"ta za djecu (Suzanne Osten, 'vedska: Djevojka, majka i sme&e ili

Medejina djeca; Ad de Bont, Nizozemska: Odiseja ili Balada o Garumi, Rudolf Herfurtner,

Njema#ka: Spatz Fritz, Volker Ludwig, Njema#ka: Linie 1) ili trenuta#no predstavljaju sami vrh

dramskog pisma za djecu i mlade u svijetu (Finegan Kruckemeyer, Australija: "Tragi#ni $ivot

Sirdje#aka" ili Djevojke, Charles Way, UK: Gusari! Dje#ak na moru, Suzanne Lebeau, Kanada:

Pri#e o pravoj djeci, Dennis Kelly, UK: DNK, Martin Baltscheit, Njema#ka: Prema visokoj zemlji).

Hrvatsko dramsko pismo za djecu i mlade s druge strane potpuno je nerazvijeno. U repertoarima

hrvatskih kazali"ta dominantne su adaptacije romana za djecu i mlade hrvatskih autora, a izvorne

drame pisane za djecu i mlade vrlo su rijetke. Da bi potaklo hrvatsko dramsko pismo za djecu i mlade,

kazali"te Tre"nja naru#ivat &e dramske tekstove za potrebe svojega repertoara od mladih dramskih

autora i dramaturga i tako poku"ati nadoknaditi ovu prazninu (Lana 'ari&: Budu&nost generacije ili

Virtualni Petar i svijet superjunaka).

Pa ipak, najva$niji rad, od kojega kazali"te Tre"nja u budu&nosti o#ekuje najve&e rezultate, i na

temelju kojeg &e razvijati svoj stil i biti prepoznatljivo u Europi jest stvaranje predstave kroz proces,

jedne od dominantnih metoda i najra"ireniji oblik stvaranja predstava u kazali"tu za djecu i mlade u

Europi. Najve&i broj i neke od najve&ih europskih predstava nastajale su ravnopravnom suradnjom

redatelja (koreografa), dramaturga i glumaca (izvo%a#a). I kazali"te Tre"nja takvom je metodom

ostvarilo neke svoje velike uspje"nice poput VIS $ivotinje ili Tijelo Ksenije Zec i Sa"e Bo$i&a.

Umjetnici ansambla Tre"nje imaju veliko iskustvo upravo u ovakvu na#inu rada (Sa"a Ano#i&, Damir

Klemeni&, Radovan Ru$djak, Jerko Mar#i&i drugi) i ta vje"tina ansambla bit &e polazi"te za novi

repertoar u budu&nosti. Glumci su svojim ostvarenjima dokazali da upravo unutar ansambla le$i

najve&a snaga kazali"ta koja mora biti temeljem za budu&i rad. Kazali"te Tre"nja upravo &e ovaj i

ovakav rad poticati i dalje razvijati s ambicijom da s vremenom postane dominantnim stilom Kazali"ta.


12/71


Reinterpretacija bajki

3. Kazali!te Tre!nja poti"e adaptacije poznatih bajki u kontekstu suvremenog kazali!ta

Suvremeno kazali"te za djecu ne vodi djecu na bajkovita putovanja u iluziju, skrivaju&i od djece

stvarnost, nego upravo obrnuto: ono upotrebljava bajke kako bi djeci progovorilo o stvarnosti i poslalo

djeci ohrabruju&e $ivotne poruke. U mnogim bajkovitim putovanjima te su poruke sakrivene pod

pra"inom povijesti i dru"tvenog konteksta u kojima su bajke nastale. Du$nost je kazali"ta za djecu

odstraniti pra"inu sa starih pri#a i prona&i u njima ono "to je svevremeno, dana"nje, aktualno i

osvijetliti bajku (mit ili pri#u) svjetlom suvremenog $ivota, suvremenim izra$ajnim sredstvima,

smje"taju&i je u vrijeme i prostor koje djeca prepoznaju kao svoje, a ne neko davno davno doba, u

nekom velikom carstvu. More pri#a se zatrovalo, poru#uje Salman Rushdie u svojem romanu

Haroun ili more pri"a. Treba ga o#istiti i omogu&iti da se stvore nove pri#e o dana"njem vremenu i

dana"njoj djeci i njihovoj stvarnosti, a stare bajke i mitove treba preispitati i propitati u svjetlu

senzibiliteta vremena u kojem djeca i mladi $ive.

Bajke u sebi nose svevremenske poruke, ali u mnogima su skriveni moral i etika nekih pro"lih

vremena koje se te"ko mogu braniti u dana"njem vremenu. Vrijeme u kojima su bajke nastajale

odra$avaju se u njima. U gotovo svim bajkama i pri#ama i"#itavaju se dru"tveni, klasni odnosi koji u

dana"nje vrijeme jednostavno ne funkcioniraju. Puko ilustriranje bajki "alje pogre"ne poruke mladoj

publici. Nu$no ih je preispitati i promisliti o njihovoj simboli#koj i arhetipskoj snazi te porukama koje

"alju. Kazali"na izvedba bajke ne smije biti jo"jedna ilustracija, nego polazi"te za dijalog o skrivenim

zna#enjima i porukama. Upravo takve bajke i pri#e ((eljezni Ivan i )ovjek koji je u#io strahovati

bra&e Grimm, Ljepotica i zvijer Pauline Mol), mitovi (Ad de Bont: Odiseja, Medejina djeca

Suzanne Osten), bremeniti arhetipskom snagom i simbolizmom te motivima prepoznatljivim

suvremenom djetetu bit &e dijelom repertoara Kazali"ta Tre"nja.

Repertoarni pravci

Repertoar &e se graditi na nekoliko razina i u nekoliko pavaca koji bi trebali ispuniti sve programske

funkcije kazali"ta, ali i pokrenuti kazali"te prema europskom kontekstu. U obzir &e se uzeti ponajprije

dob publike i poku"at &e se za svaku generaciju osmisliti primjeren repertoar, mislit &e se i na

$anrovsku zastupljenost (glazbeno kazali"te, dramsko kazali"te, postdramsko i autorsko kazali"te) te

stilsku razli#itost.


13/71


REPERTOAR PREMA UZRASTU DJECE

1. za djecu od 6 do 9 godina

1. Aleksej Tolstoj: Zlatni klju!i"

2. Otfried Preuler: Mala vje$ticai/ili Razbojnik Hotzenplotz

3. Suzanne Lebeau: Pri!e o pravoj djeci

4. Finegan Kruckemeyer: Tragi!an %ivot Sirdje!aka ili Djevojke

5. Salman Rushdie:Haroun i more pri!a

6. Charles Way: Gusari! Dje!ak na moru

7. Nora Krstulovi&i Vedran Peternel: &kola slu$anja

8. Ana Proli& autorski projekt

9. Sa"a Ano#i&i/ili Radovan Ru$djak autorski projekt

2. za djecu od 10 do 13 godina

1. Michael Ende: Ofelijino kazali$te sjena

2. Suzanne Osten: Djevojka, majka i sme"e

3. C. S. Lewis: Lav, Vje$tica i Ormar mjuzikl

4. Tom Lycos i Stefo Nantsou:Dinamo Hajduk(Crvena zvezda)

5. Snje$ana Banovi&/ Maja (arkovi&: Cool

6. Bra&a Grimm: 'ovjek koji je u!io strahovati

7. Bra&a Grimm: (eljezni Ivan

8. Rene Medve"ek autorski projekt

9. Boris Bakal autorski projekt

3. za mlade od 14 do 18 godinaIako je u programskim odrednicama gornja granica 16 godina, predla$em da se repertoar za mlade

gradi za one do 18 godina. To &e donijeti pove&anje broja gledatelja, raznolikost naslova, mogu&nost

igranja ve#ernjih predstava, a funkcija kazali"ta pro"irit &e se na mlade koji nemaju svoje kazali"te.

1. Dennis Kelly: DNK

2. W. Shakespeare: Kako vam drago

3. W. Shakespeare: Oluja

4. Stephen Sondheim: U $umu mjuzikl


14/71


5. Martin Baltscheit: Prema visokoj zemlji

6. Ad de Bont: Odiseja

7. Lana 'ari&: Budu"nost generacije mjuzikl

8. Sa"a Bo$i&i/ili Ksenija Zec autorski projekt

Ovaj i ovakav opse$an program popis je $elja i potreba, ostvarenje kojih &e ovisiti o mogu&nostima

financiranja. Programski okvir ograni#en je Financijskim okvirom koji ne daje prostora za vi"e od tri

premijere godi"nje. Da bi ostvarilo $eljene i predlo$ene programske ciljeve i ispo"tovalo predlo$eni

repertoar, Kazali"te Tre"nja morati &e pove&ati razinu financiranja. (Vidi analizu financijskog okvira.)

Pove&anjem mase sredstava za program omogu&it &e se i pove&anje broja premijernih naslova "to &e

pak dovesti do pune uposlenosti ansambla i pove&anja ritma proizvodnje i rada svih slu$bi u kazali"tu.

REPERTOAR KAZALI#TA TRE#NJA PO GODINAMA

Repertoar se temelji na "est premijera godi"nje od kojih su:

tri premijerna naslova sufinancirana iz sredstava Gradskog ureda za kulturu

jedan naslov iz vlastitog prihoda i marketinga

dva naslova financirana iz vlastitog prihoda, europskih fondova i instituta (Goethe Institut, British

Councile i sl.), koprodukcijama i marketingom.

Repertoar za 2014. godinu

Ugovor za 2014. godinu za programska sredstva izme%u kazali"ta Tre"nja i Grada Zagreba ve&je

potpisan. Prema planu (koji nije realan), u ovoj bi se godini trebale odr$ati sljede&e premijere:

Bugsy Malone(Sanja Hrenar), premijera 5. listopada 2014.

H. C. Andersen: Crvene cipelice(Anica Tomi&), premijera do 31. 12. 2014.

E. Kstner: Emil i detektivi(I. ). 'verko), premijera do 31. 12. 2014.

U program su uklju#eni i Dje#ja revija klasi#nog i suvremenog plesa Dani Silvije Hercigonjete

Natjecanje mladih plesa"a i koreografa suvremenog plesa Mia 'orak Slavenski.


15/71


Za cjelokupan program predvi%eno je 420.000,00 kuna te 180.000,00 kuna pri#uvnih sredstava.

Nije poznato jesu li ugovori s autorskim timovima za predstave za koje je potpisan ugovor s Gradom

ve&potpisani i u kojoj su fazi ovi projekti. Valja napomenuti da je predstava Crvene cipeliceprije

nekoliko sezona igrana u GK (ar ptica te nema nikakva razloga da se ovaj Andersenov tekst ponovno

preispituje u jednome javnom gradskom kazali"tu.

E. Kstner: Emil i detektivi(9+) dobar je lektirni naslov i njegovo postavljanje &e se ostvariti ako se

ne bude mogla (iz bilo kojih razloga) realizirati predstava Lav, Vje$tica i Ormar.

U slu#aju da navedeni program ne obvezuje kandidate koji se javljaju na natje#aj, predla&em za

2014. godinu:

Reprizni naslovi u 2014.

Reprizni naslovipostavljat &e se na repertoar prema kriterijima

- umjetni#kog dosega predstave ("to osigurava umjetni#ki kontinuitet)

- uspje"nosti kod publike i popularnosti predstave ("to osigurava vlastiti prihod)

Politika repriznih naslova gradit &e se u suradnji i konzultacijama s odjelima prodaje, marketinga i PR-

a, ali ova &e dva kriterija zajedno biti osnova evaluacije svake predstave.

Kako ovaj natje#aj dolazi na kraju sezone i budu&i da se nova uprava ne&e mo&i na vrijeme pripremiti

za po#etak sezone 2014./2015. ( "to budu&eg ravnatelja/ravnateljicu stavlja u vrlo nezavidnu poziciju),


16/71


popis repriznih naslova ne&u ni navoditi dok se ne naprave sve potrebne kvalitativne i kvantitativne

analize postoje&eg stanja repertoara. Iz pregleda predstava objavljenih na internetu nije naime jasno

koje su predstave $ive, koje su predstave arhivirane, a koje su skinute s repertoara. Tek nakon

ove analize mo&i &e se donijeti i odluka o repriznim naslovima. Ako ovaj program bude prihva&en,

reprizni &e se naslovi isto tako morati uskladiti s prihva&enom misijom i vizijom.

Isto vrijedi i za reprizne naslove u narednim godinama. Politika repriznih naslova za svaku narednu

sezonu mora se napraviti i objaviti na kraju sezone koja zavr"ava, a nakon temeljite evaluacije

ostvarenoga. Dugoro#no se ne mo$e znati koja &e predstava biti uspje"na, a koja ne&e, koja &e

pobuditi zanimanje publike i stru#ne javnosti, a koja &e biti neuspje"na i zato &u se suzdr$ati odimproviziranja da bih zadr$ao formu. Tek nakon temeljitih kvalitativnih i kvantitativnih evaluacija koje

&e uklju#ivati i internu i eksternu evaluaciju (a u koju &e biti uklju#eni svi subjekti koji sudjeluju u

kazali"nom stvaranju), mo&i &e se donijeti relevantna reprizna politika.

Op&enito, dr$im da kazali"te Tre"nja ima previ"e naslova na repertoaru "to gu"i nove predstave i one

uspje"nice koje zaslu$uju ve&i broj izvedaba. Zbog toga &e se politika repriznih naslova revidirati kako

bi repertoar premijernih naslova vi"e do"ao do izra$aja.

Obrazlo&enje premijernih naslova u 2014.

Predlo$eni naslovi u jesenskom dijelu 2014. godine uvod su u programsku godinu 2015. i trebali bi

najaviti u kojem &e smjeru i&i kazali"te u narednom razdoblju.

Aleksej Tolstoj: Zlatni klju!i"(6+), premijera 17. listopada 2014.

Slavna pripovijetka Alekseja Tolstoja nastala je kao odgovor na Collodijeva Pinocchija.Uprizorena u

suvremenom stilu, kao potraga za novim kazali"tem, programski je uvod u predlo$eni repertoar, a

nastavlja se na prije nekoliko godina postavljenog PinochijaKazali"ta Tre"nja.

Drveni lutak Buratino, mladi glumac,u potrazi je za klju#em koji &e otvoriti tajanstvena vrata sakrivena

iza naslikane kulise. Klju#i&a se $eli domo&i i Karabas Barabas, vlasnik kazali"ta lutaka. Kao u kakvu

kriminalisti#kom romanu, uz mnogo zapleta i peripetija, Buratino, uz pomo&glumaca odbjeglih od

Karabasa, pronalazi klju#i&i otvara vrata novoga kazali"ta. Tamo &e Buratinopri#ati nove pri#e o


17/71


sebi i glumcima, koji u novom kazali"tu imaju drugu i druga#iju ulogu, kazali"tu koje se stvara po

novim i druga#ijim na#elima.

Dramatizacija i re$ija: Ivica 'imi&

Igra cijeli ansambl kazali"ta Tre"nja uz sudjelovanje #lanova plesnog studija Kazali"ta Tre"nja.

Napomena: Ako moj prijedlog #etverogodi"njeg programa bude prihva&en, osje&am obvezu potpisati

prvu re$iju u svojem eventualnom mandatu i time jasno preuzeti odgovornost nad repertoarom. U

narednim godinama re$irao bih jednu predstavu godi"nje bez financijske nadoknade, kao dio

eventualnog ugovora s vlasnikom kazali"ta.

C. S. Lewis: Lav, Vje#tica i Ormar(10+)

Pri!e iz Narnijeklasik je C. S.Lewisa, a Lav, vje$tica i ormarnajpoznatija je od svih pri#a iz zbirke,

#esto postavljana na pozornicu u mnogim dramatizacijama. Bogati svijet fantasti#nih likova Narnije u

vje#noj borbi dobra i zla otvara se pred gledateljima iza tajnih vrata ormara kroz koja djeca ulaze u

svijet ma"te.

Predstavom se $eli ostvariti kontinuitet rada kazali"ta Tre"nja na predstavama sli#nog estetskog

odre%enja (Ljepotica i Zvijer, Knjiga o d"ungli) i atraktivnim naslovom zadr$ati zanimanje gledatelja te

privu&i "to je mogu&e ve&i broj publike u kazali"te. Predstava je idealan izbor za prosinac, Dane dje#je

radosti i predbo$i&ne sve#anosti u kojima kazali"te Tre"nja ra#una na pove&ani posjet ("to je vidljivo i

iz podataka iz proteklih godina kad je posjet kazali"tu u prosincu rastao). Ovaj bi naslov morao

odigrati va$nu ulogu u popravljanju negativnog financijskog salda kazali"ta i omogu&iti lak"i start u

2015. godinu.

Re$ija bi se ponudila Dori Ru$djak Podolski koja bi oformila svoj umjetni#ki tim.

U slu#aju da se zbog produkcijskih razloga Lav, Vje$tica i Ormar ne&e mo&i realizirati, programski plan

za 2014. ispunit &e se postavljanjem ve&odobrenog naslova: E. Kstner: Emil i detektivi u re$iji I. ).

'verko.


18/71


PROGRAM ZA 2015. GODINU


Repertoar premijernih naslova i programa u 2015. godini trebao bi inaugurirati novu filozofiju i

temeljne programske odrednice repertoara koji &e se razvijati u #etverogodi"njem razdoblju. Svi su

programi i naslovi stoga postavljeni programatski i pokazuju intencije i razli#ite repertoarne pravce.


19/71


Salman Rushdie: Haroun i more pri!a(6+), premijera 30. sije#nja 2015.

Roman Salmana Rushdija u izvrsnoj dramatizaciji Tima Supplea i Davida Tushinghama, praizveden je

u Nacionalnom kazali"tu u Londonu prije desetak godina. Pisan u obliku bajke, roman govori o

herojskoj potrazi glavnog junaka za Morem pri#a koje se zamutilo i prestalo proizvoditi pri#e.

Uistinu, suvremenoj dramatici za djecu nedostaju nove pri#e koje bi se obra&ale djeci dana"njice.

Du$nost je autora (pa onda i kazali"ta koji postavlja pri#e na pozornicu), krenuti u potragu za novim

pri#ama, za novim izazovima pred koje &e postaviti svoje #itatelje i gledatelje.

U programskom smislu, ova predstava trebala bi najaviti novi repertoar i nove pri#e u kazali"tu

otvorenom Zlatnim klju#i&em.

Re$ija &e se ponuditi Sa"i Ano#i&u.

Sudjeluje cijeli ansambl kazali"ta Tre"nja.

Michael Ende: Ofelijino kazali#te sjena(9+), premijera 7. o$ujka 2015.

Nakon zatvaranja kazali"ta, stara "apta#ica Ofelija prisiljena je ostaviti mjesto u kojem je provela cijeli

svoj $ivot. Jedino "to nosi sa sobom su sjene. Nakon "to izgubi i svoj dom i zavr"i na ulici, sjene se

udru$e i naprave kazali"te sjena kako bi pomogle Ofeliji. Ofelija tako pre$ivi i postane slavna. Jednoga

dana velika sjena pojavi se i zamoli Ofeliju da je primi k sebi. Bila je to Smrt koju je Ofelija s mirom

prihvatila. U nebu, u najljep"oj zgradi koja postoji u nebu u kazali"tu, Ofelija nastavlja sa sjenama

pripremati predstave za an%ele koji u kazali"tu u#e kako je to biti #ovjek.

To je jo"jedna programska predstava koja odre%uje usmjerenje kazali"ta prema repertoaru koji &e se

baviti pitanjima ljudske egzistencije i svim problemima koji ju prate.

Re$ija &e se ponuditi Reneu Medve"eku ili Ani Proli&.


20/71


Martin Baltscheit: Prema visokoj zemlji (12+),premijera 17. travnja 2015.

Ferdinand je vuk koji $ivi s ovcama nakon "to je izgubio roditelje. Njegovi ov#ji roditelji su ga usvojili i

odgojili da bude najbolja ovca. Budu&i da je obdaren jakim glasom, poti#u ga na pjevanje. U

zatvorenom svijetu ovaca, njegov $ivot ima siguran i ravnomjeran $ivot, no kako odrasta, tako sve vi"e

posje&uje svijet izvan ograde. Na takvom jednom izletu izgubi svoju ov#ju djevojku, bude optu$en za

ubojstvo i bude protjeran iz ov#je zajednice. Lutaju&i uokolo susre&e sebi sli#ne koji mu otkrivaju drugi

i druga#iji $ivot.

U obliku parabole s gorkim humorom, Martin Baltscheit pri#a pri

#u o odrastanju, prelasku granica,

dru"tvenoj ulozi i potrazi za identitetom.

Re$ija &e se ponuditi Robertu Neumannu, njema#kom redatelju koji je tekst re$irao u GRIPS-u.

Predstava &e se ostvariti u suradnji s GRIPS teatrom i uz pomo&i potporu Goethe Instituta. Pripremni

dogovor s GRIPS teatrom ve&je postignut. Direktor GRIPS-a Stefan Fisher-Fells izrazio je veliku

zainteresiranost za suradnju s kazali"tem Tre"nja i spremnost na kooperaciju u svim projektima.

Bra&a Grimm: $ovjek koji je u!io strahovati(10+), premijera 18. rujna 2015.

Bajka bra&e Grimm o #ovjeku koji nije znao "to je to strah, polazi"te je za istra$ivanje emocija u

kazali"tu za djecu. U pragmati#nom vremenu u kojem $ivimo, osje&aji su kategorija o kojoj ne

razgovaramo. Pa ipak, upravo su oni, osje&aji, najsna$niji izraz dje#je egzistencije. Predstavom &e se

istra$iti taj ogromni prostor i njome &e se poku"ati ohrabriti mladu publiku da slobodno izra$ava svoje

osje&aje, da ih se ne stide te da slobodno razvijaju empatiju prema svojoj okolini.

U kazali"nom smislu, predstava &e se razvijati u suradnji glumaca i re$isera u procesu i bit &e po#etak

razvoja repertoara temeljenog na autorskom promi"ljanju tema i motiva iz svakodnevnog $ivota djece.

Bit &e to ujedno i poku"aj druga#ijeg pristupa uprizorenju klasi#nih pri#a i bajki koje su samo polazi"te

za kazali"no istra$ivanje.

Re$ija: Ivica 'imi&i ansambl Kazali"ta Tre"nja


21/71


Nora Krstulovi& Vedran Peternel: %kola slu#anja(7+), premijera 2. listopada 2015.

Autorski projekti koji &e se sna$no poticati u kazali"tu Tre"nja najavit &e se ve&u prvoj godini

autorskim projektom Nore Krstulovi&i Vedrana Peternela. Projekt bi se realizirao u suradnji s

Muzi#kom akademijom u Zagrebu, odnosno njezinim studentskim orkestrom, te mladim muzikolozima

i dramati#arima (Kazali"na akademija). S njima bi se kreirale pri#e o glazbi koje bi onda s orkestrom

izvodio ansambl kazali"ta Tre"nja. Orkestar bi se mijenjao s vremenom i to bi mladim glazbenicima

bio sastavni dio studija. Mladi glazbenici bi u projektu sudjelovali besplatno.

Osnovni cilj projekta jest educiranje mlade publike o glazbi i slu"anju iste, a prate&i su ciljevi prije svegauspostava suradnje s akademijama i umjetni#kim "kolama, "to bi dugoro#no trebalo biti trajnom

orijentacijom kazali"ta Tre"nja i "to bi u repertoaru donijelo zna#ajno oboga&enje. Predstava/edukacijski

program %kola slu$anja odvijao bi se najmanje jednom mjese#no, a prema zanimanju i #e"&e, i donio bi

kazali"tu Tre"nja veliku dodanu vrijednost u PR-u, uspostavi suradnje s akademijama, afirmaciji i

popularizaciji kazali"ta me%u mladima kao mjesto okupljanja i kreativnog stvarala#kog rada te nemalu

financijsku dobit.

Koncept i re$ija: Nora Krstulovi&i Vedran Peternel

Sudjeluje ansambl kazali"ta Tre"nja, orkestar Muzi#ke akademije i studenti dramaturgije Kazali"ne

akademije u Zagrebu.

Autorski projekti Sa!e Bo&i'a i/iliKsenije Zec(14+), premijera 13. studenog 2015.

Autorski projekti Ksenije Zec i Sa"e Bo$i&a obogatili su repertoar Kazali"ta Tre"nja izvrsnim predstavama

(VIS "ivotinje,Tijelo) koje bi trebale biti (a i jesu) najzanimljiviji repertoarni pravac Kazali"ta. Ovaj zna#ajni

rad autorskog dvojca svakako bi se se morao nastaviti jer upravo u njihovu radu vidim mogu&nost

pozicioniranja Kazali"ta Tre"nja u europskom kontekstu, ali i osobne me%unarodne afirmacije ovo dvoje

iznimnih umjetnika. Razgovori s umjetnicima nisu obavljeni, ali se nadam da &e do ove suradnje do&i bilo u

predlo$enu obliku, bilo u obliku do kojeg &e se do&i u razgovoru s autorima.

Projekt &e se ostvariti u suradnji s ICH Institutomu Amsterdamu, Nizozemska, i kazali"tem Kopergieterij,

Ghent, Belgija, kako bi se otpo#etka osigurao europski $ivot predstave, me%unarodno financiranje i

uspostava europske suradnje ve&u prvoj godini strate"kog razdoblja.


22/71


Suradnja s ICH Institutom u Amsterdamu va$na je i zbog razvoja plesnog studija kazali"ta Tre"nja pa &e se

ova suradnja iskoristiti i za razvoj ove djelatnosti.

Napominjem da su pripremni razgovori o suradnji s direktorom kazali"ta Kopergieterij Jochanom de

Smetom ve&obavljeni i u slu#aju da ovaj program bude prihva&en, suradnja &e se ostvariti u predlo$enu

obliku.



23/71


Obrazlo&enje premijernih naslova za 2016.

Otfried Preuler: Mala vje#ticaili/i Razbojnik Hotzenplotz(6+), premijera 29. sije#nja 2016.

Otfried Preuler slavni je njema#ki pripovjeda#i ilustrator #e"kog podrijetla. Njegove slikovnice za

djecu, prepune blagog humora i ironije, propituju odgojne i obrazovne sustave i stimuliraju dje#ju

kreativnost i ma"tu.

Mala vje!ticaima samo sto dvadeset i sedam godina, "to nije ni mnogo za jednu vje"ticu. Svaki dan

ona "est sati vje$ba svoje #arolije, ali nikako da nau#i formule. Preostaje joj samo godina dana dasavlada sve zadatke i postane dobra vje"tica ili &e biti isklju#ena iz vje"ti#je udruge.

Razbojnik Hotzenplotzukrade prekrasan bakin mlinac za kavu koji svira kad se melje kava. Bakin

unuk Kaspar kre&e na zadatak kako bi oslobodio baku, vratio mlinac za kavu i priveo razbojnika

pravdi.

Ove dvije male pri#e mogu se uprizoriti posebno kao dvije predstave ili kao jedna predstava u dva

dijela, "to &e ovisiti o redateljskoj koncepciji koja &e biti povjerena mladim redateljima u sklopu

projekta Moja prva re$ija u kazali"tu za djecu.

Tom Lycos i Stefo Nantsou:Dinamo Hajduk(ili Crvena zvezda) (10+),premijera 4. o$ujka 2016.

Nogomet je glavna preokupacija dje#aka i sve se u njihovim $ivotima mjeri nogometnim zbivanjima.

Nogometne navija#ke skupine izra$avaju stanje svijesti mlade generacije, ali su i odraz dru"tvenih

odnosa pogotovo naspram antagonisti#kih skupina (plemena). Nije stoga #udno da je nogometna

tematika sna$no prisutna u dramskom stvarala"tvu za mlade kako u Europi, tako i svijetu.

Tom Lycos i Stefo Nantsou, australski dvojac Zeal Theatrea iz Sydneyja, koji je proizveo jednu od

najslavnijih predstava u povijesti kazali"ta za mlade Kamenje (Stones), u suradnji s kolegama iz

Republike Ju$ne Afrike, praizveli su 2008. godine predstavu Australia vs. South Africau kojoj se

dvije suprotstavljene nogometne skupine susre&u na utakmici svojih idola i prolaze kroz razne

peripetije.


24/71


Ovaj predlo$ak idealan je za postavljanje predstave u hrvatsku situaciju gdje suprotstavljena navija#ka

plemena jasno odra$avaju i stanje svijesti u dru"tvu. Prigoda je to i za uspostavljanje suradnje s

kazali"tima u Hrvatskoj (Gradsko kazali"te mladih u Splitu) i u regiji (Malo pozori"te Du"ko Radovi&u

Beogradu).

Autorski tim odredit &e naknadno, a re$ija &e se ponuditi Borutu 'eparovi&u.

Dennis Kelly: DNK(14+), premijera 1. travnja 2016.

DNKjedan je od najsna$nijih tekstova britanske dramatike zadnjih desetak godina o

me%ugeneracijskom nasilju.

Skupina mladih nehatom uzrokuje ubojstvo te, da bi ga prikrili, policiji podme&e la$ne dokaze (DNK)

nepoznata #ovjeka i na taj ga na#in optu$e.

Predstava je to o odgovornosti i krivnji, o nasilni#kom pona"anju i okrutnosti mlade generacije.

DNKje jedan od najboljih primjera anga$iranog kazali"ta za mlade i slavan tekst jo"slavnijeg

britanskog autora.

Predstava &e se ostvariti u suradnji s British Councilom i kazali"tem Unicorn u Londonu, UK.

Re$ija &e se ponuditi Anici Tomi&.

Charles Way: Gusari! Dje!ak na moru(6+), premijera 16. rujna 2016.

Charles Way jednako je slavan britanski autor kao i Dennis Kelly i autor je mnogih tekstova koji su

izvo%eni na mnogim pozornicama Europe i svijeta. (U Hrvatskoj izvedena je njegova drama Dug put

ku&iu kazali"tu Virovitica.)

Glavno lice, Jim Watts, obi#an je dje#ak osim "to je opsjednut gusarima. Njegova je soba ispunjena

brodovima, pomorskim kartama, uklju#uju&i i stari gusarski sanduk za blago. Jedne je no&i Jim jako

uznemiren. Saznao je da &e njegova majka koju godinama nije vidio i s kojom se samo dopisivao, na

njihov susret dovesti svoju novu djecu. U trenutku najve&e uzrujanosti, iz gusarskog sanduka izlazi

gusarica Freely, otme dje#aka i povede ga u pro"lost na gusarsku pustolovinu.


25/71


Gusari! su sjajna pustolovna pri#a, ali je to prije svega pri#a o dje#aku koji se mora suo#iti s

turbulentnim obiteljskim $ivotom bez majke.

Re$ija &e se ponuditi Dariu Harja#eku.

Ad de Bont: Odiseja(14+), premijera 14. listopada 2016.

Ad de Bont ikona je kazali"ta za djecu i mlade. Jo"od sedamdesetih godina pro"log stolje&a ovaj

nizozemski dramati#ar i redatelj odre%uje smijer kazali"ta za mlade u svijetu. Njegova Odiseja

praizvedena je u Hamburgu (u re$iji Klausa Schumachera) prije desetak godina. Predstavila se na

svim va$nijim festivalima i pozornicama svijeta.

Problem oca i njegova odsustva u odgoju djeteta (Telemah) jedan je od klju#nih problema civilizacije u

kojoj $ivimo. Civilizacija bez oca veliki je problem odrastanja mladih u dana"njem vremenu i kroz tu

prizmu Ad de Bont i"#itava i Homerovu Odiseju. Telemahov je otac negdje na putu i tko zna ho&e li

se vratiti. Telemah ima pravo na oca i pravo na odrastanje u okru$enju obitelji, ali problemi odraslih

#esto su u suprotnosti s potrebama djece i mladih.

Predstava &e se poku"ati ostvariti u suradnji s kazali"tem De Toneelmakerij iz Amsterdama i Adom de

Bontom osobno. U slu#aju da ova suradnja ne&e biti mogu&a, re$ija &e se ponuditi Klausu

Schumacheru, a ako ni ta suradnja ne uspije, predstavu &e re$irati Ivica 'imi&.

Autorski projekt Renea Medve!eka(10+), premijera 11. studenog 2016.

Svoja najbolja ostvarenja Rene Medve"ek ostvario je u autorskim projektima gdje je njegova

kreativnost i imaginacija dolazila do punog izra$aja. Oslobo%en zadatosti dramskog teksta, Medve"ek

je znao materijalizirati na pozornici sve bogatstvo ideja i slika koje u sebi nosi (Zimska bajka, Hamper,

Brat magarac). Kazali"te Tre"nja ima prigodu i obvezu omogu&iti Reneu Medve"eku nastavak svojeg

istra$ivanja u kazali"tu za djecu.

Velo Teatar, Francuska, po svojem je izri#aju i senzibilitetu blizak Medve"ekovu i suradnja Kazali"ta

Tre"nja i ovog francuskog kazali"ta #ini mi se prirodnim spojem te daje mogu&nost da Reneova

umjetnost prije%e granice Hrvatske.


26/71



Obrazlo&enje premijernih naslova za 2017.

Suzanne Lebeau: Pri!e o pravoj djeci(8+), premijera 27. sije#nja 2017.

Suzanne Lebeau slavna je kanadska dramati#arka za djecu i njezine drame izvode se na svim

pozornicama svijeta. Posebnim senzibilitetom ona tretira dje#je probleme i donosi na scenu poetske

tekstove koji prelaze dobne granice i komuniciraju sa svim generacijama publike.


27/71


Pri!e o pravoj djecitekst je o odnosu prema djetinjstvu i o tome kako ga sa#uvati i kad postanemo

odrasli. Djeca i odrasli, suo#eni licem u lice, jedni nasuprot drugima, u situacijama koji se ljuljaju

izme%u zaigranog i tragi#nog, neobi#nog i svakodnevnog, snova i realnosti, poezije i kazali"ta. 'est

pri#a istra$uje razli#itost osje&aja koji odre%uju odnos djece i odraslih prema djetinjstvu.

Stil Suzanne Lebeau neobuzdan je, oslobo%en, i tretira tekst kao glazbenu partituru. Stoga se re$ija

ove delikatne predstave mora povjeriti redatelju s razvijenim senzibilitetom za poeziju i glazbu.

Predla$em za redateljicu Anu Proli&.

Lana 'ari&: Budu"nost generacije(mjuzikl) (14+), premijera 10. o$ujka 2017.

Lana 'ari&, jedna je od vode&ih hrvatskih dramati#arki mla%e generacije (Neboder,Ifigenija). Tekst

Budu&nost generacije naru#en je za potrebe repertoara Kazali"ta Tre"nja, a bavit &e se projekcijama

mladih, tinejd$era, o tome kako &e izgledati njihov $ivot kad odrastu. Snovi se naravno nikad ne&e

poklapati s onim "to &e im se u realnom $ivotu dogoditi, a simulacije razli#itih $ivotnih izbora koji &e

likove, prijatelje iz razreda jedne generacije, odvesti u mogu&im razli#itim $ivotnim smjerovima,

pokazat &e im da budu&nost nikada ne mo$e biti do kraja predvidljiva i da budu&nost nikada ne

izgleda upravo onako kako smo je zamislili kad smo bili "kolarci.

Budu&nost generacije stvarat &e se kao rock-mjuzikl u suradnji s rock-skupinom Jinx, a re$ija &e se

ponuditi Sa"i Ano#i&u.

W. Shakespeare: Kako vam drago(14+), premijera 21. travnja 2017.

Shakespeareovi komadi #esto se uprizoruju za mladu publiku, no ni jedan ne odgovara senzibilitetu

mladih kao Kako vam drago. Bez obzira na to "to se ova komedija smatra manje vrijednom od

ostalih Shakespeareovih komedija, ona je i danas popularna i #esto se izvodi. U njoj mladi mijenjaju

svoje identitete poigravaju&i se izgledom i spolom ne bi li postigli svoj cilj u ljubavi. Idealna je to pri#a

za poigravanje sa stereotipima mu"ko/$ensko koje tako sna$no mladima name&u mediji i popularna

kultura danas. Cijeli svijet je pozornica, ka$e Shakespeare upravo u Kako vam drago, kao da nas iz

davnih vremena upozorava na na"e vrijeme u kojemu mladi obla#e kostime i maske koji &e prikriti

njihovu osobnost i predstaviti ih u socijalno prihvatljivu obliku.


28/71


Provokativno i"#itavanje Shakespearea moralo bi pobuditi zanimanje mladih koji &e dolaziti u kazali"te

ne zato "to moraju, ve&zato "to $ele sudjelovati u toj provokaciji u kojoj &e se prepoznati.

Re$ija &e se ponuditi Miranu Kurspahi&u.

S. Banovi&/ M. (arkovi&: Cool(10+), praizvedba 1.srpnja 2017.

Nasilje me%u mladima akutan je problem ne samo hrvatske stvarnosti. Svakodnevno smo svjedoci

slu#ajeva koji vi"e nego eklatantno upozoravaju na problemati#no stanje odnosa me%u mladima.

Dru"tvo se nedovoljno odlu#no bavi problemom nasilja, a kazali"te, ako $eli biti dru"tveno odgovorno i

anga$irano, mora o tome progovoriti.

Predstava &e se stvarati na temelju istra$ivanja nasilja u "kolama i nastat &e u suradnji s udrugama

koje se bave tim dru"tvenim problemom. Proces rada na predstavi zapo#et &e ve&u prvoj godini

programskog razdoblja i svoj &e zavr"etak imati u ljeto 2017. Budu&i da je problem nasilja me%u

mladima i europski problem, cjelokupan projekt postavit &e se kao europski i ostvarit &e se u suradnji s

kazali"tima Dschungelwien, Austrija, i Kopergieterij, Belgija. Praizvedba &e se odr$ati u sklopu

Schxpir festivala u Linzu u srpnju 2017.

Ansambl predstave #init &e glumci iz ansambla Kazali"ta Tre"nja, dvoje do troje mladih pjeva#a MA u

Zagrebu za Hndlove i druge barokne arije te mladi plesa#i iz Plesnog studija kazali"ta Tre"nja.

Re$ija i dramaturgija: Snje$ana Banovi&

Izbor glazbe i suradnica redateljice: Maja (arkovi&

Finegan Kruckemeyer: Tragi!an &ivot Sirdje!akaili Djevojke(6+), premijera 13. listopada 2017.

Finegan Kruckemeyer jedan je od vode&ih dramskih autora dana"njice. Zablistao je svojom dramom

Tragi!an "ivot Sirdje!aka (The Tragical Life of Cheeseboy)na kongresu ASSITEJ-a u Adelaideu,

Australija, 2008. i otad se njegove drame izvode u cijelome svijetu. Ro%en u Tasmaniji, autor s

posebnom vizurom i odnosom prema svijetu donio je neophodnu svje$inu kazali"tu za djecu i mlade i

hrvatska publika mora upoznati barem dio opusa ovog svjetski priznatog autora.


29/71


Tragi!an &ivot Sirdje!aka

Pri#a Sirdje#aka jedna je od najstarijih: izgubio je roditelje nakon "to nije poslu"ao njihove savjete.

Njegov je planet od sira uni"ten i pretvoren u fonduekad je meteor udario u njega. U potrazi za

roditeljima Sirdje#ak raste i odrasta. Prekrasna, poeti#na pri#a pisana u senzibilitetu Malog princa

malo &e koga ostaviti ravnodu"nim.

Djevojke

Tri sestre napu"tene su ostale usred "ume. Otac je oti"ao tko zna gdje. Suo#ene s nesigurnom

budu&nosti, jedna odlu#i oti&i jednim putem oko svijeta, druga drugim, a tre&a odlu#i ostati tamo gdje

ve&jest. Nakon dvadeset godina lutanja, prela$enja oceana, sru"enih svjetionika i porobljenih vojski,dvije lutalice vra&aju se na isto mjesto u "umi gdje ih #eka tre&a sestra.

Prekrasna pri#a o odrastanju ispisana je stilom romana potrage i donosi pred gledatelje mnoge

nepredvidljive situacije i senzacije.

Re$ija &e se povjeriti mladom redatelju u sklopu projekta Moja prva re$ija u kazali"tu za djecu.

Boris Bakal: Autorski projekt(10+), praizvedba u studenom 2017.

Boris Bakal afirmirao se svojim alternativnim pristupom kazali"nom stvaranju i ostvario neke od

najzanimljivijih kazali"nih projekata u Hrvatskoj unatrag desetak godina. Pa iako su njegove predstave

uglavnom namijenjene odraslima i njihovim problemima, stil Baca#a sjenki mo$da je nabli$i onome

"to se u zapadnoj Europi #ini u kazali"tu za mlade, pogotovo u flamanskom dijelu Belgije.

Pripremni dogovor s Borisom Bakalom o eventualnoj suradnji s Kazali"tem Tre"nja ve&je postignut.

Budu&i da projekt potencijalno ima veliku mogu&nost europskog povezivanja, poku"at &e se napraviti

suradnja s kazali"tem BRONKS iz Bruxellesa, Belgija, i istoimenim festivalom, jednim od

najzna#ajnijih festivala za mladu publiku u Europi.

Kazali"te Tre"nja ovim &e projektom ne samo ostvariti jedan od ciljeva zadanih Programskim okvirom

(suradnja s neovisnom scenom) nego &e napraviti velik iskorak u razvoju stila kazali"ta. S druge pak

strane, trojnom suradnjom Kazali"ta Tre"nja, "Baca#a sjenki" i BRONKS kazali"tem i festivalom,

Tre"nja &e u#vrstiti svoju poziciju u Europi kao partnera i pokreta#a novih ideja u kazali"tu za mlade.


30/71




Bra&a Grimm: 'eljezni Ivan (10+), premijera 26. sije#nja 2018.

U kraljevstvu postoji "uma, a u "umi jezero u kojemu nestaje sve "to u njega padne. Nakon "to

dje#aku, kraljevi&u, u jezeru nestane lopta kojom se igrao, kralj isu"i jezero i na dnu pronadje Divljeg

#ovjeka. Kralj ga zatvori u kavez i odnese u Dvorac. Jednoga dana dje#aku lopta zavr"i u kavezu.

Dat &u ti loptu ako me oslobodi", re#e Divlji #ovjek. Bih, re#e dje#ak, ali ne znam gdje je klju#od

kaveza. Ja znam, re#e Divlji #ovjek, nalazi se ispod jastuka u krevetu tvoje majke.

'eljezni Ivanjedna je od najsna$nijih pri#a o odrastanju dje#aka i prelasku iz dje#a"tva u mladena#ko

doba. Pri#a je to o tome kako se postaje mu"karcem, prepuna arhetipova i simbola. Nije stoga #udo

da je upravo ta pri#a poslu

$ila Robertu Blyu, slavnom ameri

#kom pjesniku, autoru, aktivistu i vo

%i


31/71


Mu"kog mitopoeti#kog pokreta za analizu arhetipova u bajkama u knjizi Iron John: A Book About

Menkoja je postala svjetskom uspje"nicom u devedesetima pro"log stolje&a i dala jasan putokaz za

i"#itavanje ne samo ove, nego i drugih bajki, ali i za razumijevanje arhetipa mu"karca danas.

Re$iju &e preuzeti mladi re$iser u sklopu programa Moja prva re$ija u kazali"tu za djecu, a pod

mentorstvom Ivice 'imi&a.

Sa"a Ano#i&i/ili Radovan Ru$djak: Autorski projekt(6+), premijera 16. o$ujka 2018.

Sa"a Ano#i&svoje je najbolje predstave ostvario u autorskom kazali"tu. Kauboji, iako njegova

najpoznatija predstava, nije i jedina u njegovu opusu koja je polu#ila veliko zanimanje i publike i

stru#ne javnosti. Kazali"te Tre"nja mora mo&i omogu&iti takvom autoru i #lanu ansambla ostvarenje

autorskog projekta u vlastitoj ku&i "to je i jedna od odrednica ovoga programa.

Radovan Ru$djak dokazao se kao autor svojom predstavom Ja buka. Svoj stvarala#ki potencijal

Radovan Ru$djak mora dalje graditi i dobiti poticaj i prigodu da ostvari jo"predstava i projekata.

Suzanne Osten: Djevojka, majka i sme"e(10+), premijera 6. travnja 2018.

Djevoj#ica $ivi s psihi#ki oboljelom majkom koja opsesivno skuplja sme&e i donosi ga u ku&u. U ku&i

$ive i duhovi Polter i Gheist, koji zbijaju "ale s njom i #ine $ivot djevoj#ice nepodno"ljivim. Djevoj#ici

poma$e njezin "kolski prijatelj koji joj savjetuje da nazove bolnicu. Djevoj#ica to i u#ini, majku odvezu

iz tamne, u#male ku&e pune duhova, a kroz vrata zasja bijelo svjetlo i osvijetli mrak.

Djevojka, majka i sme&e, autobiografska je pri#a Suzanne Osten, najve&e europske redateljice i

dramati#arke, osniva#ice slavnog kazali"ta Unga Klara u Stockholmu i za#etnice suvremenoga

kazali"ta za mlade (Medejina djeca, 1968.)

Predstava je to koja na najsna$niji na#in pokazuje "to bi kazali"te za mlade trebalo biti: odgovorno

prema mladima, skrbe&i o njihovim problemima i pokazuju&i im put kako da svoje probleme rije"e.

Predstava daje nadu mladim ljudima koji su suo#eni s istim ili sli#nim problemima, "to kazali"te za

djecu mora #initi slati poruke nade i ohrabrenja mladoj publici, bez obzira na to kako te"ka i mra#na

ta stvarnost bila.

Re$ija &e se ponuditi Dori Ru$djak Podolski


32/71


Stephen Sondheim: U #umu!(mjuzikl)(14+), premijera 5. rujna 2018.

Stephen Sondheim najve&i je i najslavniji autor mjuzikla dana"njice. U Hrvatskoj nikad nije izvedeno ni

jedno njegovo djelo i malo tko uop&e zna za njegov opus, iako se radi o autoru koji je neprijeporan i

#ija se djela izvode na svim pozornicama svijeta. Zvu#i nevjerojatno, ali je istinito i porazno za

hrvatsku kazali"nu stvarnost.

U #umu(Into the Woods) kapitalno je Sondheimovo djelo koje je na pozornicu dovelo gotovo sva lica

iz bajki bra&e Grimm: Pepeljugu, Jacka ((arobni grah) i njegovu majku, Trnoru$icu, Crvenkapicu i

Vuka, Vje"ticu, Pekaricu, Prin

#eve i svi oni moraju pro

&i kroz

"umu da bi ostvarili svoje ciljeve. U

"umi dolazi do nevjerojatnih susreta i gradi se pri#a koja neizbje$no vodi sretnom kraju i ostvarenju

svih $elja. No, kad se sve $elje ispune, s neba si%e (ena Div i postavi to zlokobno pitanje

odgovornosti: Tko je ubio moga mu$a?!

Mjuzikl je to o ostvarenju $elja, ali i o vremenu nakon ostvarenja istih, predstava o odgovornosti, krivnji

i kazni, o ljubavi i o vremenu nakon nje.

Mjuzikl &e re$irati Ivica 'imi&, a ostvarit &e se u suradnji s Muzi#kom akademijom u Zagrebu.

Ana Proli&: Autorski projekt(6+), premijera 12. listopada 2018.

Ana Proli&, dramati#arka, dramaturginja i redateljica ostvarila je niz zapa$enih projekata u kazali"tu za

djecu i mlade. Sudjelovala je na me%unarodnim susretima mladih pisaca (Interplay) i na redateljskim

seminarima (Redateljski seminar u organizaciji ASSITEJ-a iz Njema#ke).

Ve&dulje vrijeme Ana Proli&razmi"lja o obradama pri#a iz gr#ke mitologije i $eli istra$iti mogu&nosti

njihova suvremenog i"#itavanja. Pri#a o Demetri i Perzefoni poslu$it &e kao polazi"te za to istra$ivanje

i izgradnju autorskog teksta i predstave.

Svojim posebnim, istan#anim ukusom i svojom profinjeno"&u Ana Proli&svojim &e tekstom i

autorskom koncepcijom sasvim sigurno donijeti kazali"tu Tre"nja posebnu i originalnu kazali"nu

vrijednost.


33/71


William Shakespeare: Oluja(14+), premijera 16. studenog 2018.

Posljednje Shakespeareovo djelo ujedno je i posljednji naslov u #etverogodi"njem repertoaru

Kazali"ta Tre"nja, kojim bi se zavr"ilo strate"ko razdoblje i ostvarili svi strate"ki ciljevi postavljeni ovim

prijedlogom repertoara.

Olujase vrlo #esto izvodi u kazali"tu za djecu i mlade zbog bogatsva tema i motiva te razli#itih

diskursa iz kojih se mo$e i"#itavati. Oluju sam postavio na kraj programskog razdoblja jer u svojoj

krajnjoj konzekvenci ovo djelo i jest pri#a o zavr"etku, o pomirbi, o dovr"enju djela i prepu"tanja palice

mladoj generaciji (Miranda i Ferdinand) o kojima ovisi daljnja sudbina otoka-kazali"ta.

Ako ovaj program bude usvojen, Oluju &e re$irati Liesbeth Coltof, najve&a redateljica europskog

kazali"ta za djecu, osniva#ica kazali"ta Huis aan de Amstel u Amsterdamu, Nizozemska (sada"nji De

Tuneelmekerij koji vodi zajedno s Adom de Bontom) i zadnja dobitnica najve&e ASSITEJ-eve nagrade

(ASSITEJ Award for Artistic Excelency, 2014.). Dogovor s Liesbeth Coltof ve&je postignut i ako do ove

suradnje do%e, bit &e to ogromna dobit ne samo za kazali"te Tre"nja, nego za cijelo hrvatsko kazali"te

za djecu i mlade, #ime &e se zavr"iti proces integracije Kazali"ta Tre"nja u europski kontekst.


34/71


OSTALI ELEMENTI PROGRAMA PREMA PROGRAMSKOM OKVIRU

Pedago!ki rad

4. Kazali!te Tre!nja poti"e pedago!ki rad dramskim i plesnim radionicama

Rad dramskih i plesnih studija zasnivat &e se na suvremenim spoznajama o radu s djecom i mladima

koji se s velikim uspjehom prakticiraju u Zapadnoj Europi.

Dramski studio

Za razliku od dramske pedagogijekoja je u Hrvatskoj dominantni na#in i metoda rada s djecom i

mladima (Centar za dramski odgoj, U#ili"te ZeKaeM-a), Kazali"te Tre"nja nudi druga#iji oblik rada s

mladima temeljen na kreativnoj dramaticikoja djecu ne u#i vje"tinama glume, nego razvija

osobnost, kreativnost i ma"tu putem scenskog izra$avanja. Voditelji dramskih studija kazali"ta

Tre"nja, i sami umjetnici, a pogotovo oni koji su kao mladi prolazili kroz proces estetskog odgoja u

razli#itim dramskim studijima, jamstvo su kvalitete rada s djecom i mladima i omogu&uju razvoj

dramskih studija kako u sadr$ajnom tako i kvantitativnom smislu.

Iako cilj rada s djecom i mladima nije krajnji rezultat nego je fokus na procesu, zadatak voditelja

Dramskog studija mora biti stvaranje autorskih projekata/predstava kojima &e se djeca i mladi ne

samo pokazivati na svojim godi"njim produkcijama i tako opravdavati ulo$ena sredstva, nego

ostvarivati esteti#ki relevantne produkte kojima &e kazali"tu donijeti dodanu vrijednost i mogu&nost

dodatnog financiranja.

Kazali"te s djecom, a osobito ono s mladima, do$ivjelo je u zadnjih dvadesetak godina u Europi svoju

renesansu i postalo jednim od trendova europskoga kazali"ta za mladu publiku. Kazali"te Tre"nja

mora i u tom segmentu svoga rada napraviti zna#ajan iskorak i sudjelovati u europskim tendencijama i

trendovima.

Inkluzivnost

Dramski studio mora biti i mjesto za one mlade ljude koji gravitiraju Kazali"tu Tre"nja, a koji su u bilo

kojem smislu hendikepirani ili dru"tveno marginalizirani. Kriti#ne skupine mladih moraju mo&i u

Kazali"tu prona&i mjesto za svoju integraciju u dru"tvo, za mogu&nost uspostave i osvje"&ivanja

vlastitih vrijednosti pa &e Kazali"te prona&i mogu&nost dodatnog sufinanciranja (vlastitim prihodom,

marketingom, europskim financiranjem) za posebne programe i dodatne skupine, posebice


35/71


adolescenata. Inkluzivnostkao zahtjev modernog promi"ljanja kazali"ta za mladu publiku (vidi IIAN,

International Inclusive Arts Network) #init &e jednu od osnovnih Strate"kih ciljeva Kazali"ta Tre"nja

u #etverogodi"njem razdoblju.

Plesni studio

Sve re#eno za Dramski studio vrijedi i mora se mo&i primijeniti i za plesni studio. Plesno kazali"te za

mlade i s mladima potpuno je nerazvijeno u Hrvatskoj i gotovo da ne postoji iako je u Europi ve&dugo

godina jedan od glavnih trendova. Samo se sporadi#no pojave neke predstave koje dokazuju da je

kvalitetno plesno kazali"te za djecu i mlade i u Hrvatskoj mogu&e. I kazali"te Tre"nja u pro"losti je

produciralo nekoliko izvrsnih neverbalnih i plesnih predstava i taj rad &e se nastaviti i u sljede&emrazdoblju. No, #injenica da postoji plesni studio prigoda je da Kazali"te Tre"nja razvija autenti"no

plesnokazali!teza mlade.

Uloga i cilj plesnog studija mladih plesa#a u Kazali"tu Tre"nja ne smije se iscrpljivati u povremenom

nastupanju djece u profesionalnim predstavama, nego u kreativnom procesu stvaranja autorskih

plesnih predstava s mladima koje &e na najbolji i izravan na#in uspostavljati komunikaciju s mladom

publikom. Suvremeni ples prirodan je, imanentan izraz mladog #ovjeka. Mladi odrastaju u globalnom,

interkulturnom svijetu punom tehnolo"kih genijalnosti, a popularna kultura u kojoj je ples jedan od

najvitalnijih dijelova dijelom je njihova svakodnevnog $ivota. Pa ipak, na plesnoj sceni za mlade

prevladavaju tradicionalne vrijednosti ili plesnog kazali"ta za mlade uop&e nema. Plesni studio

Kazali"ta Tre"nja mora ispuniti tu prazninu i ponuditi mladima sadr$aj oko kojeg &e se okupljati u

kazali"tu bilo kao izvo%a#i bilo kao gledatelji. Zbog toga &e se dizajnirati novi program za plesni studio

u kojem &e se primjenjivati najsuvremenija na#ela rada s djecom i mladima, u suradnji s mladim

koreografima, redateljima i dramaturzima.

Ovako koncipiran program Dramskih i plesnih studija i novokreirani programi omogu&it &e povezivanje

s kazali"tima u Europi koja njeguju plesno kazali"te za mlade (vidi Kopergieterij, Ghent, Belgija, ili

Fresh Tracks Europe europskumre$u kazali"ta koja njeguju suvremeni ples i plesno kazali"te za

mlade), a prije svega s ISH Institutom iz Amsterdama. Ovakav &e pristup i redizajn plesnog studija

otvoriti i mogu&nost europskog financiranja za specifi#ne programe i projekte uklju#ivanja mladih,

posebno marginaliziranih, u procese integracije i resocijalizacije.

Napominjem da &e se manifestacije kao "to su Dje#ja revija klasi#nog i suvremenog plesa Dani

Silvije Hercigonjete Natjecanje mladih plesa#a i koreografa suvremenog plesa Mia (orak Slavenski

i dalje poticati i odr$avati.


36/71


5. Kazali!te Tre!nja poti"e razvijanje inovativnih kulturnih praksa

U skladu s Misijom, kazali"te Tre"nja dizajnirat &e umjetni#ke inovativne programe da bi, s jedne

strane, educirali i senzibilizirali mladu publiku za kazali"te i uveli ih u svijet umjetnosti, a s druge, da bi

afirmirali sam prostor i zgradu Kazali"ta Tre"nja kao Kulturni centar za djecu i mlade.

Za ove projekte bit &e nu$no ostvariti suradnju s umjetni#kim akademijama, a program &e se

financirati vlastitim sredstvima, sredstvima partnera i marketingom.

Ovi popratni programi nu$no se moraju financirati iz vlastitih izvora, ali i iz programa Ruksak (pun)

kulture Ministarstva kulture RH.

Suradnja s Kazali!nom akademijom Projekt Moja prva re&ija u kazali!tu za djecu

Problem re$ije u kazali"tu za djecu i mlade kroni#an je ne samo u hrvatskim okvirima. Akademija u

svojem kurikulu nema kazali"te za djecu i mlade kao poseban predmet, iako se ono u#i na mnogim

kazali"nim "kolama u svijetu. Zbog toga mladi re$iseri lutaju u svojim re$ijama tra$e&i na#ine kako

napraviti predstavu koja &e biti prihvatljiva mladoj publici, #esto se slu$e&i stereotipima i

prepoznatljivim obrascima bez rizika. Po uzoru na praksu kazali"ta Het Labiz Utrechta, Nizozemska,

kazali"te Tre"nja jednu &e predstavu godi"nje povjeravati mladim re$iserima koji se jo"nisu oku"ali u

radu u kazali"tu za djecu. Rad na predstavama odvijat &e se pod mentorstvom i ovaj &e program biti

ponu%en Akademiji dramske umjetnosti s ciljem uspostave suradnje i uvo%enja kazali"ta za mladu

publiku u kurikul.

Suradnja s likovnim umjetnicima i Likovnom akademijom u Zagrebu

Prostor Kazali"ta Tre"nja, kao kulturni centar za djecu i mlade, mora biti prostor gdje &e mladi

umjetnici mo&i izlagati svoje radove, postavljati instalacije i raditi projekte u suradnji s glumcima

Kazali"ta Tre"nja i na taj na#in senzibilizirati djecu i mlade za suvremenu likovnu umjetnost. Likovni &e

umjetnici biti pozvani da predla$u svoje projekte, izlo$be i instalacije, a kazali"te Tre"nja omogu&it &e

im postavljanje svojih projekata kojima &e obogatiti i oplemeniti prostore samog kazali"ta te u#initi da

svaki posjet Kazali"tu Tre"nja bude #arolija i iznena%enje za djecu i odrasle.


37/71


Jedan od primjera mogu&ih instalacija za djecu jest izlo$ba starih ormara Lea Vukeli'a (stari ormari,

likovno obra%eni, izlo$eni su djeci koja u njihovoj unutra"njosti pronalaze razli#ite iznena%uju&e

sadr$aje). Ova bi instalacija poslu$ila kao idealan odabar za uvod u predstavu Lav, Vje#tica i Ormar.

Glumci i umjetnici kazali"ta Tre"nja, s druge strane, bit &e poticani da kreiraju svoje vlastite inovativne

projekte/predstave u suradnji s likovnim i glazbenim umjetnicima (vidi kazali"te Carte Blanche,

Danska, i predstavu Kaleidoscop) u kojima bi se omogu&ilo umjetnicima u ansamblu kreativan

umjetni#ki razvoj i mogu&nost umjetni#kog izra$avanja, a kazali"te bi se afirmiralo kao kulturni centar

za djecu i mlade te bi se i u promid$benom i marketin"kom smislu ostvarila nesumnjiva korist.

Suradnja s Muzi"kom akademijom

Suradnja s Muzi#kom akademijom trebala bi biti strate"ka suradnja i mladi glazbenici te komorni

orkestri mogli bi se koristiti u svim glazbenim predstavama kazali"ta.

Jedan od primjera programa, u suradnji s Muzi#kom akademijom u Zagrebu, kojim bismo djecu

educirali u glazbi i slu"anju iste jest %kola slu#anjaNore Krstulovi&i Vedrana Peternela koju sam

podrobnije opisao u prijedlogu repertoara.

Jednako tako, projekt Snje$ane Banovi&Cool(opisan u prijedlogu programa za 2017. godinu)

oslanjat &e se na ovu suradnju.

Dru!tvena odgovornost Kazali!ta Tre!nja

Kazali"te Tre"nja $eli biti i dru"tveno odgovorno i anga$irano, sudjelovati u rje"avanju problema

mladih te utjecati na njihov $ivot. Ovo &e se, naravno, #initi i putem redovitog repertoara, ali &e se

dizajnirati i posebni programi za posebne skupine djece i mladih (projekt Snje$ane Banovi&o nasilju

me%u djecom i mladima Cool).

U Dramskim i plesnim studijima posebna &e se pozornost posvetiti projektima s mladima koji pripadaju

u tzv. kriti#ne skupine s ciljem njihove resocijalizacije i rehabilitacije.


38/71


Edukacijski programi za u"itelje, pedagoge i roditelje

Notorna je #injenica da uspjeh repertoara kazali"ta za djecu ne ovisi o djeci nego o onima koji

odlu#uju o njima i koji kupuju ulaznice za kazali"ne predstave. Da bi se kazali"te Tre"nja moglo

afirmirati kao suvremeno, europsko kazali"te za mladu publiku, nu$no je uspostaviti intenzivnu

komunikaciju i tijesnu suradnji sa sustavom odgoja i obrazovanja (vrti&i i "kole) i roditeljima koji svoju

djecu dovode na predstave u terminima slobodne prodaje. Kazali"te Tre"nja &e dizajnirati raznolike

programe edukacije odraslih: od razgovora, radionica i seminara, marketin"kih aktivnosti, studija

slu#aja iz europske kazali"ne prakse do organizacije gostovanja zna#ajnih europskih predstava i

umjetnika. Edukacijski programi odvijat &e se uz svaku premijeru kazali"ta i slu$it &e i marketin"kim i

promid$benim potrebama kazali"ta. Svaka &e predstava biti opremljena posebnim pedago"kim

paketima kojima &e se komunicirati estetski i pedago"ki razlozi postavljanja odre%ene predstave na

repertoar, "iri kontekst predstave kao i vodi#Kako gledati predstavu.

Umjetni"ke radionice i seminari

Seminarima i radionicama posebno dizajniranima uz pojedine predstave (ili repertoarne pravce)

polaznici &e se sustavno upoznavati sa suvremenim tendencijama u kazali"tu za djecu, o njegovu

razvoju i filozofiji, o ulozi kazali"ne umjetnosti u procesu odgoja i obrazovanja, o stilovima, $anrovima i

oblicima, o holisti#kom u#enju kroz umjetnost itd. i na taj &e se na#in pove&ati kapacitet publike za

bolje razumijevanje repertoara. U seminarima &e kao voditelji sudjelovati umjetnici Kazali"ta Tre"nja,

umjetnici iz Hrvatske i Europe, a cjelokupan program organizirat &e se u suradnji s europskim

sveu#ili"tima (Unversitet u Hildesheimu), kazali"nim centrima (Kinder und Jugendtheaterzentrum in

Bundes Republick Deutchland, Frankfurt, Njema#ka; Teatar Zentrum, Kopenhagen, Danska),

najve&im kazali"tima za djecu u Europi (DschungelWien, Austrija; Bronx, Belgija; De Toneelmakerij,

Amsterdam, Nizozemska) zna#ajnim umjetnicima i znanstvenicima (prof. dr. Wolfgang Schneider;

ITYARN International TYA Reserch Network). Va$nu ulogu u ostvarivanju ovog programa igrat &e i

poseban program Me%unarodne kazali"ne akademije ASSITEJ-a.

Kao primjer navodim jedan od oglednih seminara.

Taboo teme u kazali!tu za djecu i mlade

Seminar je dizajniran u Argentini u suradnji Argentinskog centra ASSITEJ/ATINA (Maria Ines Falconi) i

Nordijskog regionalnog ASSITEJ centra 2011. u Buenos Airesu. Zahvaljuju&i ogromnom uspjehu,


39/71


seminar se od tada do danas ponovio u mnogim dr$avama svijeta (zadnji seminar organiziran je u

Beogradu 2013.) i pokrenuo je zna#ajne promjene u razumijevanju ove teme kako kod umjetnika, tako

i kod publike (odraslih). Seminar &e voditi Vigdis Jakobsdotir, redateljica iz Islanda, #lanica izvr"nog

odbora ASSITEJ-a. Seminar &e se organizirati uz premijeru predstave Ofelijino kazali!te sjena

Michaela Endea, a organizirat &e se i gostovanje zna#ajne europske predstave na neku od tabu-tema,

kao dio suradnje i razmjene kazali"ta Tre"nja s velikim europskim kazali"nim ku&ama.

Po obrascu ovog seminara, dizajnirat &e se i drugi programi kontinuirane edukacije odraslih.

6. Kazali!te Tre!nja omogu'ava suradnju s projektima nezavisne scene

Suradnja &e se ostvarivati:

- putem zajedni#kih projekata kao "to &e to biti autorski projekt Borisa Bakala i Baca#a sjenki

- omogu&avanjem igranja predstavama s neovisne scene u dvorani Kazali"ta Tre"nja

- organiziranjem dijela Burze neovisnih kazali#tau Kazali"tu Tre"nja

- koprodukcijama s kazali"nim skupinama neovisne scene (kao "to je to mogao i trebao biti projekt

Kauboji Sa"e Ano#i&a ostvaren u Teatru Exit s glumcima Kazali"ta Tre"nja).

7. Kazali!te Tre!nja omogu'ava suradnju s kazali!tima sli"nog profila

Suradnja i umre$avanje s kazali"tima u Hrvatskoj, regiji srednje i jugoisto#ne Europe, zapadne Europe

i u cijelome svijetu bit &e jedna od glavnih strategija budu&eg strate"kog plana Kazali"ta Tre"nja. Ova

suradnja ne&e se ostvarivati samo preko ASSITEJ-a, nego i kroz druge me%unarodne mre$e (npr.

Fresh Track Europe), europske projekte u kojima &e Kazali"te Tre"nja biti lider ili sudionik projekta i

bilateralne suradnje s najva$nijim europskim kazali"tima za djecu i mlade. Europski fondovi i europsko

financiranje bit &e strate"ki zadatak koji &e odrediti sudbinu Kazali"ta Tre"nja. Bez iskoraka u

europsko financiranje i bez uspostave suradnje sa srodnim kazali"tima u Europi, kazali"te Tre"nja

ostat &e neva$no, minorno kazali"te bez referenci i bez vidljivosti na europskoj kulturnoj mapi.

Primjer suradnje jest projekt Australia vs. South Africa (u na"oj ina#ici Dinamo Hajduk ili

Dinamo Crvena zvezda), australskog autora makedonskog podrijetla Stefe Nantsoua, idealan je

materijal za uspostavu suradnje s kazali"tima u Hrvatskoj, ali i u regiji. Predstave se mogu

koproducirati sa svim kazali"tima u regiji Pozori"te mladih, Sarajevo; Malo pozori"te Du"ko Radovi&,


40/71


Beograd (s kojim je Tre"nja ve&sura%ivala), Babec, Bitola, Makedonija, samo su neka kazali"ta,

potencijalni partneri u regiji.

Fokus kazali"ta Tre"nja bit &e na suradnji s kazali"tima iz Europske unije, kojoj pripadamo i

kulturolo"ki, povijesno, ali i formalno. Ovdje &u nabrojiti samo nekoliko zna#ajnih kazali"ta u Zapadnoj

Europi s kojima kazali"te Tre"nja $eli sura%ivati: DschungelWien, Be#, Austriaj; GRIPS, Berlin;

Mumpitz, Nrnberg; Yes, Stutgart; Junges Schauspielhouse, Hamburg, i druga kazali"ta za mlade u

Njema#koj; Velo Theatre, Francuska; Testoni Ragazzi, Bologna, Italija; Unga Klara, 'vedska; De

Toneelmekerij i ISH Institute, Amsterdam; Artemis, Den Bosh; Speeltheater Holland, svi Nizozemska;

BRONX, Bruxelles; Kopergieterij i LAIKA, Ghent, i ostala kazali"ta u Belgiji, Imaginate, Edinburgh,'kotska itd. Suradnja &e se odvijati na vi"e razina od razmjene predstava i uzajamnih gostovanja,

preko koprodukcija, do umre$avanja u europske mre$e i zajedni#ke projekte.

Kazali"te Tre"nja uspostavit &e suradnju i s kazali"tima izvan Europe. Kazali"ta kao "to su Le

Carrousel, Kanada; ATINA iz Buenos Airesa, Childrens Theatre Seattle, Minneapolis Childrens

Theatre, Kennedy Centre, SAD; Zeal Theatre, Australija; Song Song Song Theatre, Taipei, Tajvan,

Mingri, Hong Kong, Vietnam Youth Theatre, kazali"ta su s kojima &e Kazali"te Tre"nja sura%ivati i

ostvarivati razmjenu.

Strate"ki cilj Kazali"ta Tre"nja je trajna prisutnost na svjetskim festivalima gdje &e se predstavljati

svojim autorskim projektima. Kazali"te Tre"nja u#init &e sve kako bi se hrvatski umjetnici afirmirali u

europskom kontekstu pa &e svoje autorske predstave i izvoziti na druge pozornice Europe i svijeta te

omogu&iti istaknutim umjetnicima rad u europskim kazali"tima.

ZAKLJU(AK

Punim ispunjenjem predlo$enog Programskog okvira ostvarit &e se svi strate"ki ciljevi postavljeni u

prijedlogu Vizije kazali"ta Tre"nja. Ako se ovaj prijedlog programa prihvati, kazali"te Tre"nja &e na

temelju prijedloga pristupiti izradi Strate"kog plana koji &e se dosljedno provoditi. Zavr"etkom

strate"kog razdoblja, dovr"it &e se i razlozi moje kandidature za mjesto ravnatelja.


41/71


(ETVEROGODI#NJI FINANCIJSKI OKVIR

FinancijskI okvir za rad kazali"ta Tre"nja koje je Grad Zagreb dao za #etverogodi"nje razdoblje:

U izra#une nisu uvr"tena dodatna o#ekivana subvencijska sredstva Ministarstva kulture RH

(gostovanja, Ruksak (pun) kulture, me%unarodna razmjena) kao ni sredstva iz europskih i drugih

fondova te sredstva iz marketinga i eventualnih pokrovitelja. Ova &e sredstva omogu&iti bolje rezultate

poslovanja, ve&i broj izvedaba i ve&u produkciju nu$nu za vitalnost kazali"ta.

Struktura financiranja

Analiza poslovanje kazali"ta Tre"nja za 2012. i 2013. godinu prema podatcima iz Natje#ajne

dokumentacije:


42/71


Prihodi od Grada Zagreba

U 2014. godini Grad Zagreb subvencionira poslovanje kazali"ta Tre"nja s 9.020.000,00 kuna, od #ega

je 8.380.000,00 kuna namijenjeno redovnoj djelatnosti, a 640.000,00 kuna programskoj djelatnosti.

Nakon odobrenih 10.705.143,00 kuna u 2012., Grad Zagreb smanjio je sufinanciranje u 2013. na

9.996.569,00 kuna (smanjenje za 708.574,00 kuna), a u 2014. godini do"lo je do dodatnog smanjenja

sufinanciranja za #ak 976.569,00 kuna. Ovo radikalno smanjenje strukturalnog financiranja vrlo

je zabrinjavaju'e i dovodi u pitanje funkcioniranje kazali!ta. Predvi)eno pove'anje

sufinanciranja za 2015. i 2016. nedostatno je uzme li se u obzir inflacija, nestimulativna

porezna politika u dr&avi i op'e pove'anje tro!kova &ivota.

Ako ovaj program bude prihva&en, kazali"te Tre"nja napravit &e sve kako bi se sufinanciranje Grada

Zagreba podiglo na realnu i odr$ivu razinu. Lobiranjem i zagovaranjem kazali"ta za djecu i mlade

poku"at &e se podi&i svijest o nu$nosti ve&eg strukturnog financiranja i postavljanja programa

Kazali"ta Tre"nja kao prioritetnog programa u Potrebama u kulturi Grada Zagreba.

Rashodi Grad Zagreb

Ova tablica pokazuje svu apsurdnost sustava financiranja javnih kazali"ta u kojima se u ponajprije

financiraju radna mjesta. Posebno upada u o#i stavka financijskih rashoda.

5/21/2018 I

Documents

IŠ Trešnja sve zadnje