IRT3000 ADRIA 5-2008

3Prosinac 5 II

IRT3000 - HR - st5 - December - 3 3 11.12.2008 0:51:51

4 Prosinac 5 II

Salon inovacija i novih tehnologija u Čakovcu

Tradicionalna 33. središnja nacionalna izložba inovacija i novih tehnologija s međunarodnim sudjelovanjem INOVA 2008. održana je od 6. do 9. studenog u Čakovcu, u dvorani Međimurskog sajma poduzetništva. Na površini od ukupno 2 048 m2 bilo je izloženo više od 200 izuma iz cijele Hrvatske i inozemstva.

Intervju: Vlatko Blekić, predsjednik Uprave Đuro Đaković Montaže

Želja nam je da novi vlasnik bude spreman na ulaganja u znanje

Cilj je u idućem razdoblju ostvariti više od 60 posto efektivnih sati na stranom tržištu te povećati udio poslovnih prihoda u izvozu na 65 posto.Cilj Đuro Đaković Montaže je biti ugledna moderna i pouzdana montažerska tvrtka i atraktivan partner proizvodnim, inženjerskim i montažerskim kuća-ma europskoga i svjetskog ugleda.

Vinko Miočić

sadr

žaj

4

PREDSTAVLJAMO: ELCON GERÄTEBAU d.o.o., jedna od najvećih metaloprerađivačkih tvrtki u Hrvatskoj

DOMAĆE VIJESTI

Veliki uspjeh studenata Tehničkog fakulteta Sveučilišta u RijeciStudenti Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci postigli su izniman uspjeh na području strojogradnje, tj. implementacije modernih tehnologija i „low-cost“ inovativnih rješenja. Studenti Tina Babić i Dražen Polić u Laboratoriju za inteligentne strojeve i obradne sustave pod vodstvom mentora prof. Zlatana Cara, voditelja labo-ratorija, realizirali su projekt edukacijske CNC-glodalice „MEGCNC-LISOS 1“.

Klaster alatnica postao Centar proizvodnog strojarstva i alatničarstva RHNa osnivačkoj skupštini Centra proizvodnog strojarstva i alatničarstva Hrvatske, održanoj u Končaru 10. li-stopada ove godine, dosadašnji Klaster alatnica RH transformirao se iz udruge u trgovačko društvo. Skupštini su prisustvovala 22 osnivača s osnivačkim udjelima od pet do 70 tisuća kuna, čime je prikupljeno ukupno gotovo 500 tisuća kuna osnivačkoga kapitala novog društva. Među osnivačima su četiri tvrtke iz koncerna Končar, četiri tvrtke iz Đuro Đaković Holdinga, TŽV Gredelj, Elektrokontakt, Kordun, Strojarski fakultet iz Slavonskog Broda, Tehnički fakultet iz Rijeke te druge, manje, ali uspješne hrvatske tvrtke iz metaloprerađi-vačke industrije.

IZ SVIJETA

19

»Hydroforming« temperiranim alatima Za obojene (lake) metale u automobilskoj industriji vlada veliko zanimanje, kao i potražnja za njima, jer sma-njuju masu vozila. Međutim, u usporedbi s uobičajenim materijalima, njihova svojstva preoblikovanja bitno su ograničena. Svojstva preoblikovanja obojenih metala moguće je poboljšati njihovim zagrijavanjem, čime se smanjuje potrebna sila preoblikovanja te se povisuje točnost izrade. Preoblikovanje temperiranim alatima pri visokom unutrašnjem tlaku medija (T-IHU) je postupak budućnosti, koji mnogo obećava.

25

10

32

uvodnik 7

domaće vijesti 1414 Dani Fakulteta strojarstva i

brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu

15 Pad dobiti Đuro Đaković Holdinga 73 posto zbog rasta cijene čelika

18 Priča o uspjehu hrvatskoga proizvod-nog pogona

22 Grupa Končar uvećala dobit na 61,2 mil. kuna

26 Izrada kolegija u e-okruženju

30 SANDVIK Coromant u Varaždinu predsatvio svoje novosti

40 Pad industrijske proizvodnje 0,8 posto

40 Hrvatski dobavljači se predsatvili Fiatu

44 BICRO pokreće fond rizičnog kapitala

iz svijeta 4242 OSP-P200 - Upravljačko računalo

OKUMA Strojeva

48 Stroj za bušenje obradaka iz tvrdih metala

50 Rapid Manufacturing - RM u svijetu

52 Laki i prozračni metali

53 Stroj za rezanje vodenim mlazom, koji izabire optimalne metode za svaki rez

91 Samostalna izmjena šest kompleta brusnih ploča

automatizacija i informatizaija 6262 Ukupni troškovi vlastništva kao

mjerilo izbora

66 Nastavak priče o uspjehu

68 Stižu roboti

nemetali 7272 Osnove stezanja plastomernih

materijala (1. dio)

77 Ferromatik Milacron predstavio hibridnu ubrizgavalicu

79 Veliki ležaji načinjeni od polimera

80 Knjiga - POLIMERI I POLIMERNE TVOREVINE

84 Inovativni fotogalvanski modul od materijala DuPont

suvremene tehnologije 8690 U znaku jednostavnosti i elegancije

94 ESPRIT de Corps

95 Prodaja PC-ja u Hrvatskoj porasla 24 posto

94 ISinhronizacija štedi vrijeme

96 Nikonovi fotoaparati u svemiru

34

46

Vitla iz Splita pouzdanošću osvajaju svijet


5Prosinac 5 II

popis oglašivača

Roboti alatnom stroju donose sigurnost

Svi koji u zemljama s visokim plaćama žele proizvoditi konkurentne proizvode moraju biti

produktivni. To je, na primjer, moguće uz pomoć industrijskih robota koji služe za optimiranje

proizvodnih postupaka. A roboti ne dolaze u obzir samo za operacije umetanja i vađenja iz alatnih

strojeva. Mogu oni još mnogo toga. Na primjer, od obradne stanice preuzimaju naknadne radne korake kao što su čišćenje, skidanje oštrih rubova, operacije mjerenja i kontrole te označavanja, ili pak povezuju

više alatnih strojeva.

Proizvodnja i preradba polimera u Republiki

Hrvatskoj u 2007. godini

Trenutačni osnovni cilj Hrvatske je ulazak u Europsku uniju. On će se ostvariti u očekivanom

roku od tri godine. Pred Hrvatskom je golem napor da svoje gospodarstvo prilagodi uvjetima znatno

razvijenijega zajedničkog tržišta. Mora se, međutim, voditi računa o jakim gospodarskim vezama i sa

zemljama iz okruženja. To postavlja velike zadatke pred poduzeća koja se bave proizvodnjom plastike

te preradbom plastike i kaučuka.

Gordana Barić

nemetali

Nevidljiva magija pametnih mreža

Tehnički sustavi sa senzorima, pogonima i ugrađenim programima dobivaju identitet,

inteligenciju i autonomiju, a pametne mreže postaju jedno od najvažnijih usmjerenja našeg stoljeća. O pametnom povezivanju možemo govoriti

u građevinarstvu, industrijskoj automatizaciji, nad-zoru trgovanja, logistici, prometnoj telematici, zdrav-stvenoj skrbi i energetici. Rezultat takva povezivanja

također je internet i radiomreže. O pametnom povezi-vanju možemo govoriti u građevinarstvu, industrijskoj automatizaciji, nadzoru trgovanja, logistici, prometnoj

telematici, zdravstvenoj skrbi i energetici. Esad Jakupović

suvremene tehnologije

sadržaj

automatizacija i informatizacija

iz svijeta

Fakuma 2008 - Energijska učinkovitost

U subotu, 18. listopada, zatvorila su se vrata već 19. sajma FAKUMA. Najveći ovogodišnji europski

»plastičarski« sajam, na kojem se predstavilo rekordnih 1 705 izlagača iz 35 zemalja, održan je od 14. do 18.

listopada na obnovljenome sajamskom prostoru grada Friedrichshafena. Ovogodišnji sajam održan je na još

većem prostoru, a privukao je više od 41 000 posjetite-lja iz cijelog svijeta. Tradicionalno je i ove godine sajam

udružio sve novosti s područja injekcijskog prešanja i ekstrudiranja, sa svom potrebnom dodatnom

opremom i polimernim materijalima. Posjetitelji su mogli na jednome mjestu vidjeti sve što je potrebno

za suvremeni proizvodni proces, od samih polimernih materijala i njihovih dodataka do ubrizgavalica i

ekstrudera, sušila, dozatora, manipulatora, mlinova...

Matjaž Rot

91 3-WAY, Tomaž Vujasinovic s.p.

1, 69 ABB, d. o. o.

1, 75 ARBURG GmbH + Co KG

1, 3, 98 BTS, d. o. o.

100 BTS KOTHENNYA, d. o. o.

1, 12 Cajhen, d. o. o.

92 Camincam, d. o. o.

81 Celjski sejem, d. o. o.

20, 27 Gazela Platit, d.o.o.

11 GR Inženiring, d. o. o.

17 Hyundai avto trade, d. o. o.

15, 38, 49 ICM, d. o. o.

uložak Inea, d. o. o.

41 ISCAR Alati, d. o. o.

1, 782 KMS, d. o. o.

67 LAMA Avtomatizacija, d.o.o.

31 MARI MEDIA, d. o. o.(časopis Građenje&Opremanje)

1 Motoman Robotec, d.o.o.

61 NC Servis Lovrek Ivan, s. p.

1, 2 Nomis, d. o. o.

57 Nubius, d. o. o.

45 OKRET, d.o.o. (WALTER Avstria GmbH)

1, 29 Rappold Winterthur brusilna tehnika, d. o. o.

99 Sandvik, d. o. o.

89 Senaf (sajam MECSPE 2009)

83 Senator, d. o. o.

71 Servus, d. o. o.

1, 33 Siming, d. o. o.

23 STROJOTEHNIKA, d. o. o.

51 TBW, d. o. o.

28 TEH-CUT, d. o. o.

85 Tecos

1, 37 Teximp, d. o. o.

1, 24 TM, d. o. o.

77 TOP ELEMENT, d. o. o.

43 vertigo-precisa CNC Trade, d.o.o.

Slik

a na

nas

lovn

ici:

Texi

mp

d.o.

o.

82

64

86

54

250,4

345,5

270,4

234,1

197,5

153,4

316,7

126,1

174,4

222,6

0 50 100 150 200 250 300 350 400

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

God

ina

Iznos, milijuna USD

Izvoz

Uvoz

Vrijednost uvezenih i izvezenih polimernih materijala u milijunima USD 2003. – 2007.3,5


6 Prosinac 5 II


7Prosinac 5 II 9

Jedan od suradnika časopisa IRT 3000 nedavno je posjetio strojograđevnu tvrtku koja je vezana uz brodogradnju. Pitao je njezine vlasnike što misle o situaciji oko hrvatskih brodogradilišta, a oni su mu odgovorili da će im biti žao ljudi koji rade u brodogradilištima ako ona propadnu, ali da njihova tvrtka neće biti na gubitku jer u Hrvatskoj ostvaruje samo desetak posto prihoda, što pak znači da je etablirana na svjetskom tržištu i da nema pro-blema s izvozom kamo god zatreba.

A potom je iz utemeljitelja te tvrtke progovorila struka. Vrlo iskusni kon-struktor počeo je govoriti o tome kako može prepoznati zemlju podrijetla svakog postrojenja, jer Nijemci u svoje strojeve ugrađuju njemačku opre-mu, Talijani talijansku, Francuzi francusku... A onda se zapitao kakav to veliki, “grupni” proizvod Hrvati prodaju u svijetu, proizvod koji je platfor-ma za proizvode hrvatske strojogradnje, i jedino čega se na temelju bogata

iskustva uspio sjetiti bili su – brodovi.

Izgubi li Hrvatska brodove, izgubila je platformu na kojoj bi deseci tvrtki izvozili svoju strojarsku proizvodnju. Samim time, što je još važnije, izgubila je razvoj i priliku da se naše tvrtke natječu na svjetskom tržištu – zauvijek.

Prejako stezanje remena

Darko Švetakurednik

7

Glavni i odgovorni urednik

Darko Švetak

Urednik za nemetale

Dr. sc. Damir Godec

Urednik za tehnologije

Doc. dr. sc. Branimir Barišić

Urednik za metale

Tomislav Staroveški

Stručno vijeće časopisa Izv. prof. dr. sc. Zlatan Car, Prof. dr. sc. Goran

Cukor, Prof. dr. sc. Igor Duplančić, Vladimir

Ferdelji, Ruđer Friganović, Mr. sc. Željko Goja,

Prof. dr. sc. Bojan Jerbić, Doc. dr. sc. Lado

Kranjčević, Prof. dr. sc. Dubravko Majetić,

Vladimir Orešković, Ljiljana Pedišić,

Mr. sc. Gordana Pehnec Pavlović, Mr. sc. Saša

Sladić, Doc. dr. sc. Antun Stoić, Prof. dr. sc. Faruk

Unkić, Doc. dr. sc. Saša Vlahinić, Damir Vranić,

Izv. prof. dr. sc. Roberto Žigulić

Novinarski priloziMatilda Bačelić, Liderpress

Hrvoje Mateljić, Liderpress

Igor Škevin

Prijevod

Matea Hotujac (SLO)

Mr.sc. Marina Manucci (ENG)

Mr.sc. Snježana Kereković (NJE)

Lektura

Ela Orešković-Požek (HR)

Idejno rješenje

Saša Brunčič, Barbara Kodrun

Računalni prijelom časopisa

Darko Švetak s. p.,

Jan Lovše

Oblikovanje naslovnice i oglasa

Barbara Kodrun s.p.,

Boštjan Čadej

Nakladnik

PROFIDTP d.o.o.

Gospočak 58, 10000 Zagreb, Hrvatska

Adresa uredništva:

PROFIDTP d.o.o.

Časopis IRT3000

Gospočak 58, 10000 Zagreb, Hrvatska

Tel: +385 (0)98 409 690

E-pošta: [email protected]

Tisak: MEDIAPRINT-TISKARA HRASTIĆ d.o.o.

Naklada: 3.000 primjeraka

Cijena: 30 kn/4 €/5 $.

IRT3000 - inovacijerazvojtehnologijeISSN: 1846-5951

Copyright© IRT3000Autorska prava za časopis IRT3000 vlasništvo su nakladnika,

tvrtke PROFIDTP d.o.o. Dopušta se prijenos i umnožavanje

sadržaja časopisa samo u informativne svrhe i isključivo uz

izdavanje pisanog dopuštenja nakladnika.

uvod

nik

Jer Hrvatska nema automobilsku industriju pa da u automobile ugrađuje elektromotore, žarulje, visokotlačne crpke za gorivo i sve ostale proizvode industrije koja ide uz proi-zvodnju automobila. Nema ni neku industriju koja unosi iznimno puno novostvorene vrijednosti, ustvari rezultata istraživanja i razvoja u jedan jedini proizvod, kao što je to primjerice mikroprocesor kakav proizvode Amerikanci. Pa da se uz taj proizvod još nadoveže novostvorena vrijednost u nekoliko država kad se on ugradi u računalo.

A sve to s brodogradilištima i Europskom unijom znalo se i prije negoli je bilo “pet do dvanaest”. Jako se dobro znalo što je sve morala proći Poljska sa svojom brodogradnjom. Ovako nam samo ostaje nada da u sveopćem stezanju remena sadašnja hrvatska vlast neće tim remenom zadaviti i brodogradnju ili je pak izbaciti kao balast pri letu u EU. Možemo se nadati da će brodogradilišta, privatizirana za jednu kunu, postati hoteli ili marine koji će barem dati posao za tisuće današnjih cjevara, mehaničara, zavarivača i montera, iako je te ljude teško zamisliti u novim ulogama. Ali, tko će zaposliti konstruk-tore? A istraživače?


8 Prosinac 5 II

novo

sti

8

Sodick novosti sa sajma Jimtof TokioSodick je na sajmu Jimtof u Tokiu predstavio seriju novosti na području obradnih centara i strojeva za potopnu i žičanu eroziju. U godi-ni 2009. na tržište dolazi novi stroj za žičanu eroziju AG600, koji će zamijeniti sadašnji mo-del AQ537L. U manjem veličinskom razredu AG400L će zamijeniti model AQ327L.

Kod strojeva za potopnu eroziju novi AG40L će zamijeniti model AG35L, AG60L će biti naslje-dnik sadašnjeg AG55L. Za mikro alate i visoko preciznu obradu dolazi nova potopna erozija AP3L, koja će dopuniti manji model AP1L. Kao novi model za potopnu eroziju su predstavili stroj C32. U klasi HSC 5-osne obrade, Sodick Hi-Tech je predstavio novi obradni centar HS650L.

www.sodick.orgwww.bts-company.com

Izvrsna učinkovitost uz potrebu za malim prostoromTvrtka Aluplast treći je najveći proizvođač prozorskih sustava od PVC-a u Europi i peti u svjetskim mjerilima. Njihovi proizvodni pogoni opremljeni su s više od 45 ekstrudera Krauss Maff ei Berstorff .

Tvrtka Krauss Maf-fei ja za Aluplast ra-zvila brojna rješenja koja su ispunila za-htjeve za kompak-tnim linijama za ekstrudiranje, koje je moguće montira-ti i pomicati prema trenutnim potre-bama proizvodnje. Jedno od važnijih rješenja predstavlja kombinacija dvaju dvopužnih ekstrudera 90-32/P s koesktruderom KMD 50 K/P. Konfi gura-cija zauzima površinu 2,5 m x 5,4 m.

Svaka preradbena jedinica ima svoje osnovno kućište koje je moguće ski-dati i postavljati. Glavni upravljački ormar za svaku jedinicu nalazi se na kraju jedinice. Prostor u blizini alata zauzimaju manji upravljački ormarići na kojima se nalazi upravljačka ploča svake jedinice sa sučeljem za posluži-telja. Ušteda na prostoru ostvaruje se i s pomoću pričvršćenja pretvornika za AC motore između zupčaničkih sustava. I sustav upravljanja je vrlo pri-lagodljiv i omogućuje da linijom upravljaju istodobno dva poslužitelja ili samo jedan poslužitelj. Kapacitet stroja iznosi 900 kg na sat.

www.krauss-maff ei.com

Uređaj za mikrozava-rivanjeUređaj za mi-krozavarivanje M O L DM E N -DER, kojeg je razvila tvrtka Rocklin Manu-facturing Co iz SAD-a, nami-jenjen je repa-raturi kalupa za injekcijsko prešanje poli-mera, kalupa za injekcijsko prešanje kaučukovih smjesa, kalupa za tlačno lijevanje i raznih čelič-nih alata. Najčešći primjeri uporabe uređaja su linije spajanja, kutovi/rubovi, prodori/napukli-ne, greške koje nastaju pri obradi itd. Alati se popravljaju s pomoću točkastih zavara koji po-vezuju metalne trake, žice, paste ili prahove sa dijelom kojeg se popravlja. Kako se tijekom ta-kvog zavarivanja ne razvija velika količina topli-ne, ne dolazi do toplinskih naprezanja, stezanja materijala i sličnih grešaka. Zavarene površine mogu se konačno obraditi elektroerozijom, bru-šenjem, strojnom obradom, metalnim prevlaka-ma, poliranjem i slično, čime se postiže željena oštrina rubova.

www.rocklinmanufacturingco.com

SVC funkcija na 5-osnim obradnim centrima Mori Seiki5-osni obradni centri serije NMV, NMH i NT su od kolovoza opremljeni funkcijom SVC (Smooth Velocity Control Function). To znatno smanjuje vrije-me ciklusa i kakvoću obrađene površine.

Funkcija čita program-ske naredbe za uprav-ljanje konusa alata i pri promjeni kuta alata glede na obradak, au-tomatski upravlja pu-tanjom i brzinom alata. SVC funkcija također kompenzira promjenu brzine konusa alata, koja se pojav-ljuje pri prijelazu između programskih blokova. To omogućava kraće vrijeme ciklusa i obrade.

Zajedno sa izravnim pogonom osi DDM (Direct Drive Motor), optimal-nim indeksiranjem i visoko-preciznim pozicioniranjem, SVC poboljšava kvalitetu obrađene površine. Lako izaberemo 4 načina obrade – od nagla-ska na brzinu obrade do naglaska na točnost obrade.

www.moriseiki.comwww.bts-company.com


9Prosinac 5 II

novosti

9

Svrdla s izmjenjivim pločicamaSumitomo je napravio novu seriju svrdala s izmjenjivim pločicama WDX. Trenutno su u ponudi serije za dubine bušenja 2xD, 3xD i 4xD. Svrdlo ima dvije jednake WDXT pločice - središnju i vanjsku. Četiri rezna ruba na pločici osiguravaju ekonomičnost svrdla. Dobavljivi su u kvaliteti ACP300 za čelik i inox, te ACK300 za sivi lijev. WDX svrdla se mogu koristiti za bušenje na rav-noj i kosoj površini, moguće su također i aplikacije na CNC tokarilicama za vanjsko i unutrašnje tokarenje. U usporedbi sa sta-rijom WDS serijom, kod WDX svrdala je smanjena visina neravnine na dnu rupe koja iznosi 0,6 mm (ili 0,8 mm iznad ø29 mm). Trenutno su dobavljiva svrdla od ø18 mm do ø36 mm, a u sljedećoj godini je predviđeno proširenje ponude na područje od ø13 do ø54 mm.

www.sumitomotool.comwww.bts-company.comwww.bts-kothennya.hr

Internetska stranica za mobilne telefone www.igus.eu Proizvođač energijskih kabela Igus iz Kölna u Njemačkoj ima u ponudi vrlo zanimljivu i upotre-bljivu novost na internetu, koja je dostupna s pomoću mobilnog telefona. Na njihovoj engleskoj internetskoj stranici (www.igus.eu) moguće je potražiti upute za uporabu svih Igusovih ener-gijskih kabela. Upute se mogu rabiti u obliku teksta, fotografi ja ili kratkih videospotova. Na taj način svatko može iskonstruira-ti jedinstven sustav energijskog kabela s jednostavnim uputama. Preko mobilnog telefona mogu-će je vrlo brzo dobiti zahtijeva-ne informacije sa stranica “igus Mobile Pages” (Igusove mobilne stranice). Slike i fi lmovi prilago-đeni su mobilnim korisnicima, a prikazuju kako je lako pojedine elemente energijskih lanaca sa-staviti ili rastaviti, kako se u pojedine energijske lance umeću kabeli i cijevi te kako se montiraju konačni elementi i među članci.

www.hennlich.si

HSS svrdla za buše-nje velikim brzinamaNova generacija HSS svrdala NEXUS OSG je namijenjena prvenstveno za bu-šenje mekih čelika, inoxa, bakra i alumi-nijskih slitina. Svrdla imaju novu WDI presvlaku tvrdoće 3.300 HV, oksidacijske temperature 1.100°C. Jedinstvena geo-metrija spirale s kutom od 35°- 40° osi-gurava manje trenje i manje zagrijavanje prilikom bušenja. Rezni rub, koji je izu-zetno oštar stvara prilikom bušenja krat-ku strugotinu, što omogućuje konstantno bušenje (bez stupnjevanja) do dubine 3-4xD. NEXUS svrdla imaju u usporedbi s konkurentima veću postojanost oštri-ce i zahtjevaju manje brušenja. Kratka NEXUS-GDS i standardna -GDR svrdla su dobavljiva do promjera ø12 mm.

www.osgeurope.comwww.bts-company.comwww.bts-kothennya.hr

Šestosni robot koji glodaNjemačka tvrtka Maka može na osnovi proizvodne ćelije prikazati robota koji može glodati i bušiti. Robot sam uzima alate iz spremnika za alate i ulaže ih u njega. Programiranje robota sa gibljivom ručicom, što je bilo više puta predmetom brojnih kritika, stoga što je prezahtjevno i dugotrajno, nije potrebno. Uz to ro-bot je najčešće brži i fl eksibilniji nego li klasični CNC obrad-ni centri i strojevi. Za jednostavnije pro-gramiranje razvijen je poseban program-ski modul za kon-vertiranje programa BWO za 5-osnu CNC obradu u program za 6-osnu obradu s robotom. Pored toga, što robot kojeg proizvodi Kuka omogućuje glodanje, njegova masa iznosi svega 60 kg.

www.maka.com

Petosni centar za brušenje Petosni centar za brušenje tvrtke Wendt WAX 735 CENTRO omogućuje dobru iskoristivost svih pet osi. Potpuno nova izvedba s novim, vrlo kompaktnim su-stavom upinjanja C-Force, u kombinaciji s velikom brusnom pločom promjera 400 mm, omogućuje cjelovitu obradu vrlo zahtjevnih geometrijskih oblika u samo jednom stezanju. U samo jednom ciklusu se obrađuju ležišta, zarezne geometrije, zaštitne faze i stupnjevani prijelazi. Centar WAX 735 CENTRO vrlo je točan, vri-jeme obrade je kraće, a s time su i niži troškovi obrade.


10 Prosinac 5 II

inte

rvju

10

Razgovarao: Vinko Miočić

Đuro Đaković Montaža, tvrtka u većinskom vlasništvu slavonskobrodskog Đuro Đaković Holdinga, ulazi

u vrh montažerskih tvrtki u Hrvatskoj, ali i na europskom tržištu. Još snažniji zamah u Montaži trebao

bi omogućiti strateški partner, odnosno novi vlasnik paketa od 50 posto plus jedne dionice za koji je

raspisan međunarodni natječaj. Do kraja ove ili početkom iduće godine Đuro Đaković Montaža tre-

bala bi tako dobiti novog suvlasnika iz redova domaćih ili stranih respektabilnih tvrtki, među kojima

se spominju austrijski Bilfi nger Berger, Austrian Energy, IGH, Dalekovod itd. Cilj Đuro Đaković Montaže

je biti ugledna moderna i pouzda-

na montažerska tvrtka i atraktivan

partner proizvodnim, inženjerskim

i montažerskim kućama europsko-

ga i svjetskog ugleda. Kao svoju tr-

žišnu nišu u Montaži ističu europ-

sko tržište. Najjače izvozno tržište

Montaže je Njemačka, gdje je u

prvoj polovini 2008. godine ostva-

reno 73,5 milijuna kuna, ponajviše

na montaži kotlovskih postrojenja

i radovima na spalionici smeća.

Nakon Njemačke slijede tržišta Fin-

ske, Mađarske i Austrije, na kojima

se ostvaruju znatno manji prihodi

(zajedno 24 milijuna kuna). Gle-

dajući sektorski, 70 posto prihoda

dolazi od energetike i petrokemije,

17 posto od industrijskih postroje-

nja, a 13 posto od mostova i čelič-

nih konstrukcija. U Hrvatskoj Đuro

Đaković Montaža najviše radi na iz-

gradnji infrastrukture te za tvrtke u

državnom vlasništvu poput INA-e,

HEP-a, Petrokemije. O novim pla-

novima, stanju u industriji i oče-

kivanjima od novoga strateškog

partnera razgovarali smo s pred-

sjednikom Uprave Đuro Đaković

Montaže Vlatkom Blekićem.

Vlatko Blekić, predsjednik Uprave Đuro Đaković Montaže

Želja nam je da novi vlasnik bude spreman na ulaganja u znanje

Cilj je u idućem razdoblju ostvariti više od 60 posto efektivnih sati na stranom tržištu te povećati udio poslovnih prihoda u izvozu na 65 posto


11Prosinac 5 II

intervju: Vlatko BlekićImate li kakvih saznanja o tijeku prodaje? Ako sve bude prema planu, kada bi Đuro Đaković Montaža trebala dobiti novog suvlasnika?Mogu reći da je Uprava Đuro Đaković Montaže zadovoljna objavom natječaja te navedenim uvjetima koji su njime preci-zirani. Još jedanput ističem da smatramo kako će uvjeti natječaja zadovoljiti sve za-interesirane skupine. Kao što je najavljeno, 16. prosinca slijedi otvaranje prispjelih po-nuda, a tada će se i saznati tko je sve poka-zao interes za Montažu. Vjerujemo da će se prilikom razmatranja ponuda uzeti u obzir one koje će dati jasnu ponudu poslovnog plana s investicijskom i razvojnom vizijom te osigurati ulaganja i u nove i postojeće ka-drove te u stabilna tržišta.

Poznato je da je menadžment zagovornik prodaje. Što Đuro Đaković Montaža do-biva pod okriljem strateškog partnera? Želja i potreba za nastavkom privatizacije i strateškim partnerom istaknuta je prije go-tovo dvije godine, dakle to nije iznenadna odluka. Želja nam je da novi vlasnik bude spreman na ulaganja u znanje jer smo već sami započeli taj proces imajući u vidu ključnu važnost i ulogu obrazovanog rad-nika. Od novog vlasnika očekujemo i ula-ganje u tehnološki razvoj te nastavak rasta prihoda, dobiti i broja zaposlenih u tvrtki, ali jednako tako i otvaranje novih poslov-nih mogućnosti za druge članice Grupacije, što bi zasigurno osiguralo stabilnost i dalj-nji razvoj ne samo Đuro Đaković Montaže nego i naše lokalne društvene zajednice s obzirom na ulogu Grupacije u njoj. Vjeru-jemo da će Uprava Đuro Đaković Holdinga provesti odluku i izabrati većinskog vlasni-ka koji će nastaviti razvojnu strategiju i na domaćem i na svjetskim tržištima.

Koliko Đuro Đaković Montaža ima ugo-vorenih poslova u ovom trenutku? Hoće li

se i za koliko premašiti plan za ovu godinu? Koji je plan prihoda i dobiti?Poslovni plan za 2008. godinu predviđa određe-ne promjene u strukturi poslova, a prve procjene govore da bi se ukupni prihodi trebali kretati na razini od 380 milijuna (95 posto od godišnjeg plana), dok bi neto-do-bit Društva trebala biti veća u odnosu na prošlu godinu, odnosno na ra-zini 4,7 milijuna kuna. U prvom polugodištu ove godine ostvarili smo 46 posto godišnjeg plana, pri čemu je razina dobi-ti veća za 2,6 posto od one za prvo polugodište 2007. godine te iznosi oko 72 posto godišnjeg plana za 2008. godinu. Projekti Đuro Đaković Montaže do kraja 2008. godine uključuju radove na Tvornici šećera Viro, Rafi neriji Sisak, mostu Crna Rijeka na autocesti Zagreb – Split – Dubrovnik, što se tiče hrvatskog tržišta, te intenzivniji nasta-vak radova u SR Njemačkoj i na nuklearnoj elektrani Olkiluoto u Finskoj, a izvjesno je i proširenje opsega radova na projektu re-konstrukcije cementare u Mađarskoj.

Koliko ste u ostvarenju planova usmjereni na domaće tržište, a koliko na strana? Ima li nekih promjena u dosadašnjem trendu?Kao i prošle godine, i u prvom polugodištu ove godine udio poslovnih prihoda ostvare-nih na stranim tržištima iznosi 56 posto, dok je udio efektivnih sati na razini od 55 posto.

To je velik udio izvoza u strukturi priho-da. Kakva vam je daljnja strategija u tom smislu i zacrtani cilj? Trenutačno smo najviše prisutni na tržištu zemalja Europske unije. Radi se o projek-tima velikim dijelom vezanim za područje energetike u SR Njemačkoj, Finskoj, Austri-ji, dok smo u Mađarskoj prisutni u segmen-tu cementne industrije. Cilj nam je u idućem razdoblju ostvariti više od 60 posto efektiv-nih sati na stranom tržištu te povećati udio poslovnih prihoda u izvozu na 65 posto.

Kakav je plan za iduću godinu? Koliko će i kako na to utjecati prodaja 50 posto plus jedne dionice koja je najavljena za kraj ove godine?


12 Prosinac 5 II


13Prosinac 5 II

Detaljna izrada poslovnog plana za sljede-ću godinu trenutačno je u pripremi, ali sva-kako smatramo kako će ulazak strateškog partnera samo dodatno povoljno utjecati na našu tržišnu poziciju.

Najviše prihoda sada dolazi iz energetike. Koliko ste uspjeli iskoristiti trenutačni investicijski ciklus u Europi? Koji su vam novi planovi u tome i drugim segmentima?Ciklus izgradnje energetskih postrojenja u Europi tek je započeo, a predviđa se da će trajati još 5 do 7 godina. Posljednjih godina udjelom od otprilike 70 posto u ukupnim prihodima Đuro Đaković Montaže prednjači upravo sektor energetike i petrokemije, dok udjeli sektora industrijskih postrojenja i mo-stova ciklički rastu, odnosno padaju zavisno od trenutačne strukture poslova na tržištu.

Nedavno ste otvorili tvrtku u Mađarskoj. Što planirate na tom tržištu i zašto je ove godine ostvaren slabiji rezultat od plani-ranoga u Mađarskoj i Finskoj?Kasniji početak radova u Mađarskoj vezan je za kašnjenje isporuke opreme koju mon-tiramo, ali su svi ugovoreni termini do sada dostignuti. Na gradilištu nuklearne elektra-ne u Finskoj još nisu počeli radovi na jed-nom dijelu ugovorenih poslova.

Planirate li otvarati tvrtke i u nekim drugim zemljama?Uz udjele u svojim tvrtkama kćerima te po-vezanim društvima, među kojima je i no-voosnovano poduzeće DD – Montaza Kft . u Mađarskoj, Đuro Đaković Montaža putem svojih podružnica aktivno je prisutna na njemačkom i fi nskom tržištu. Trenutačno nemamo u planu sličnih aktivnosti premda uvijek postoji takva mogućnost, naravno sukladno potrebama tržišta.

Koliko sada ulažete u tehnologiju i ra-zvoj, a koliko biste trebali u optimalnim uvjetima s obzirom na to da znamo da se

strateški partner traži i zbog tog razloga? U kojem smjeru i u koja područja Đuro Đaković Montaža usmjerava najveći dio ulaganja?Sukladno našim planovima, trenutačno se glavna ulaganja odnose na obrazovanje kadrova, kao i na proširenje proizvodnih kapaciteta u Slavonskom Brodu. U buduć-nosti će biti potrebna još veća ulaganja, po-glavito u osnovna sredstva i opremu kako bi se osigurao rast produktivnosti i konti-nuiran tehnološki razvoj.

Koji su glavni trendovi u montažerskoj branši danas? Što su najveći problemi?Velik dio svjetskih trendova usmjeren je na zadovoljavanje sve većih zahtjeva proi-zašlih iz pitanja zaštite okoliša i čovjekova zdravlja.

Nastaju li novi operativni problemi iz uspostave novih trendova?Naravno, i sasvim logično. Sukladno tomu suočeni smo s pojavom sve većeg broja potrebnih certifi kata, ovlaštenja i licenci, posebno kada je riječ o poslovima na eu-ropskom tržištu.

U čemu je prednost Đuro Đaković Mon-taže pred konkurentima na stranom i domaćem tržištu?Đuro Đaković Montaža je stabilna tvrtka s dugom, osamdesetogodišnjom tradicijom u montažerskoj djelatnosti. Poslujemo sta-bilno, a u očekivanju smo većih projekata u hrvatskim, pretežno državnim tvrtkama, s kojima imamo dugogodišnju suradnju, te stalnom angažmanu na tržištu zemalja Eu-ropske unije s obzirom na započeti ciklus iz-gradnje energetskih postrojenja u Europi.

Tko su vam najveći konkurenti?Naši glavni konkurenti su poznate hrvatske montažerske kuće, dok su to na pojedinim stranim tržištima većinom domicilne mon-tažerske tvrtke.

U Hrvatskoj najviše radite za državne tvrtke na infrastrukturnim projektima. Koji su vam sljedeći projekti u planu i što očekujete od nedavno donesene energet-ske strategije? Na koji način možete sudje-lovati u tim najavljenim investicijama?Svakako se nadamo sudjelovanju u infra-strukturnim projektima, najavljenoj obnovi rafi nerija, kao i novim projektima HEP-a.

Koliko je ozbiljan problem nedostatka kva-lifi cirane radne snage i kako ga rješavate?Đuro Đaković Montaža trenutačno zapošlja-va oko 1 030 radnika, a posljednjih nekoliko godina bilježimo konstantan rast broja zapo-slenih. Kadrovi za kojima smo u stalnoj po-trazi prije svega su zavarivači svih postupaka zavarivanja, zatim bravari cjevari te inženjeri strojarstva. S obzirom na nadolazeću smje-nu generacija, radi pomlađivanja kadra, u posljednje dvije godine kroz niz zajedničkih projekata pokrenuli smo intenzivnu surad-nju s lokalnim obrazovnim ustanovama kako bismo došli do kvalitetnih mladih kadrova i pokušali stvoriti sinergiju iskustva postojećih kadrova i inovativnog pristupa mladih.

Surađujete li s fakultetima, školama, i kojima? Stipendirate li učenike i studente?Sukladno našoj strategiji, odlučili smo ulaga-ti u znanje postojećih kadrova, ali i potaknuti zanimanje za Đuro Đaković Montažu među mladim generacijama. Učiniti tvrtku atrak-tivnim poslodavcem. Stoga smo pokrenuli intenzivnu suradnju s lokalnim obrazovnim ustanovama. Već drugu godinu zaredom u suradnji sa Strojarskim fakultetom u Slavon-skom Brodu organiziramo zajedničke doga-đaje kako bismo ostvarili bolju komunikaciju s budućim kadrovima te zadržali ulogu vo-deće tvrtke na našem području. Jednako tako ponosni smo na suradnju s državnom Agen-cijom za strukovna zanimanja i Industrijsko-obrtničkom školom, koja ove godine upisuje prvu generaciju učenika novog zanimanja „bravar – monter metalnih konstrukcija“, ka-dra koji našoj tvrtki iz godine u godinu sve više nedostaje. U sklopu tih projekata svi stu-denti i učenici koji to žele mogu se uključiti u poseban program stipendiranja.

Koliko ste dosad uložili u kadrove i kakve rezultate postižete?Na godišnjoj razini ulažemo oko tri milijuna kuna, a ovim je putem u prošlom razdoblju zaposleno gotovo 70 radnika. Ciklus ulaganja u kadrove provodimo u suradnji s lokalnim obrazovnim ustanovama kao što su Strojar-ski fakultet u Slavonskom Brodu i Industrij-sko-obrtnička škola u Slavonskom Brodu te s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje.

Kako se globalna kriza odražava na vaše poslovanje i cjelokupnu industriju i kako se pripremate za nastavak i produbljenje krize, odnosno moguću recesiju?Trenutačno stanje još ne utječe na naše po-slovanje. Proizvodna hala tvornice Đuro Đaković Montaža.

intervju: Vlatko Blekićintervju


14 Prosinac 5 II

Dani fakulteta započeli su u utorak 25. stu-denoga javnom tribinom o temi “Pitcairn – otok posade broda Bounty”, s predava-čem Mladenom Šutejom. Središnje aktiv-nosti događale su se 27. i 28. studenoga. U četvrtak 27. studenoga službeno je dan na-glasak na Dan karijera na FSB-u, tijekom kojega se studentima FSB-a predstavilo u obliku postera i/ili prezentacija 16 tvrtki s područja strojarstva. Sve te tvrtke prepo-znaju FSB kao inkubator kvalitetnih struč-njaka te su iskoristile prigodu predstaviti se budućim stručnjacima i upozoriti na prednost zapošljavanja u njima. Činje-nica da strojarski inženjeri danas nakon završetka studija ne čekaju posao, već on čeka njih (što je tijekom svečane sjednice Fakultetskog vijeća ponovio i dekan FSB-a prof. dr. sc. Izvor Grubišić), svakako je pozitivna i poticajna za studente FSB-a, ali i za tvrtke koje žele zaposliti pouzdane i kvalitetne stručnjake. Stoga nije rijetkost da neke tvrtke stipendiraju studente već na ranijim godinama studija. Ove godine po-sebice veseli što su se pozivu na predstav-ljanje odazvale ne samo tvrtke iz Zagreba i okolice nego i iz Čakovca, Varaždina, Siska i Rijeke. Istodobno s održavanjem Dana karijera predstavljeni su brojni tre-nutačno aktivni znanstveni projekti na FSB-u i studentske udruge koje djeluju u sklopu fakulteta, kao i 16 tvrtki s područja strojarstva.

Kulturni događaj toga dana bilo je otvore-nje izložbe u Galeriji FSB-a, autorice prof. dr. sc. Ljerke Očić s Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu.

Posljednjeg dana obilježavanja ovogodiš-njih Dana fakulteta, prije svečane sjednice Fakultetskog vijeća, održan je okrugli stol o temi Inženjeri strojarstva – projektanti? Naime, prema Prijedlogu zakona o obavlja-

Dani Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu

Od 25. do 28. studenoga na Fakultetu strojarstva i brodogradnje (FSB) u

Zagrebu obilježena je 89. godišnjica fakulteta. Fakultet tradicionalno u stu-

denome obilježava svoju obljetnicu Danima fakulteta uz brojne događaje.

Ovogodišnji Dani fakulteta obilježeni su na četiri razine: kultura, karijera,

znanstveni projekti i aktualna tema o položaju strojarskih inženjera u pro-

jektantskim poslovima, a kruna događaja bila je održavanje svečane sjedni-

ce Fakultetskog vijeća 28. studenoga.

Priredili: Igor Škevin i Damir GodecFoto: Miodrag Katalenić

nju arhitektonske i inženjerske djelatnosti i poslovima građenja i Tehničkom propisu za čelične konstrukcije, znatno je smanjeno polje djelatnosti ovlaštenih inženjera stro-jarstva.

Okrugli stol, što ga je moderirao profesor Damir Semenski, održan je u Velikoj vi-jećnici fakulteta, a bilo mu je nazočno se-damdesetak osoba, među njima prorektor za poslovanje Sveučilišta u Zagrebu, profe-sor na FSB-u Tonko Ćurko, dekan Fakul-teta strojarstva i brodogradnje prof. dr. sc. Izvor Grubišić, prodekan za znanstveni rad prof. dr. sc. Dorian Marjanović i prodekan za organizaciju prof. dr. sc. Miljenko Math te mnogi sadašnji studenti fakulteta, ali i oni koji su odavno diplomirali, a sada su, i jedni i drugi, poprilično zabrinuti za svoju karijeru. Unatoč pozivima nije došao nitko

iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Okrugli je stol otvoren dekanovom izjavom kako misli da upitnik iz naslova skupa tre-ba izbrisati.- Od 1919. godine, kada je utemeljen Teh-nički fakultet kao preteča FSB-a, imamo sve kvalitete za obavljanje ovog posla i to se nije promijenilo – naglasio je dekan Grubišić.

Goste je pozdravio i prorektor Ćurko, koji je najavio da će se Sveučilište pridružiti za-ključcima okruglog stola te da će uspored-bom stručnih programa uspjeti dokazati kompetencije inženjera koji studiraju na ovome i sličnim fakultetima u Hrvatskoj.

Potom je Luka Čarapović, predsjednik Ra-zreda inženjera strojarstva Hrvatske ko-

dom

aće

vije

sti

događaji i dostignuća

Okrugli stol Inženjeri strojarstva - projektanti ?


15Prosinac 5 II

more arhitekata i inženjera u graditeljstvu, nazočne podrobno uveo u problematiku Prijedloga zakona o obavljanju arhitekton-ske i inženjerske djelatnosti i poslovima građenja te Tehničkog pravila za čelične konstrukcije. Pojednostavnjeno rečeno, spomenutim se zakonskim prijedlozima strojarskim inženjerima zabranjuje potpi-sivanje projekata vodovoda, kanalizacije i čeličnih, odnosno metalnih građevina. Čarapović je iznio i povijest Prijedloga za-kona i Tehničkog pravila. Prijedlog zakona u proceduru je stavljen početkom ljeta, u Komoru je stigao 30. srpnja, a Ministarstvo kao predlagatelj nije prihvatilo ni petinu Komorinih primjedaba. Trenutačno je Pri-jedlog zakona prošao prvo čitanje u Sabo-ru, koji ga je vratio Vladi na doradu. Vlada će ga uskoro vratiti Saboru te bi zakon, ako ga Hrvatski sabor prihvati, na snagu trebao stupiti 15. prosinca.

Tehničko je pravilo stupilo na snagu u ruj-nu, a njime je, naveo je Čarapović, margi-naliziran utjecaj zavarivanja i antikorozivne zaštite na nosivost konstrukcije. Čarapović je pred nazočnima održao prezentaciju koju je pokazao i ministrici prostornog uređe-nja, zaštite okoliša i graditeljstva Marini Matulović Dropulić na sastanku Komorina izaslanstva s ministricom 29. kolovoza. U prezentaciji je pokazan cijeli niz metalnih građevina, poput 60-metarskih dimnjaka toplana ili kuglastih spremnika za plin, koje su konstruirali te projekte vodili i nadzirali inženjeri strojarstva. Ministrica je na tom sastanku za prikazane projekte rekla da su protuzakoniti iako su im dozvole izdane još davnih dana, a, kako je rekao Čarapović, os-poravala je strojarskim inženjerima znanje o čvrstoći i statici pa su članovi izaslanstva Komore zatražili od dekana svih četiriju strojarskih fakulteta u državi da ministrici pošalju popis kolegija na kojima se studente poučava statici, što su dekani i učinili. Čara-pović je naveo da je Ministarstvo o Prijedlo-gu zakona tražilo mišljenje od svih kojih bi se on mogao ticati, uključujući i sindikate, ali ne i od fakulteta strojarstva, nijednoga od njih. Bez obzira na dopis u kojem su se ministrici pokušali argumentirano objasni-ti problemi oko čelika te iznijeti primjedbe na tehnički propis, Ministarstvo je 15. rujna uputilo Vladi nacrt zakona, koji se nakon dva dana našao na saborskoj sjednici. Tijekom saborske rasprave jedan je zastupnik pitao ministricu za razloge zbog kojih se inženjere strojarstva onemogućava u projektantskom i nadzornom poslu, a ona mu je odgovori-la da će taj posao dopustiti strojarima kad oni na svom fakultetu budu slušali predmet statika, iako je u Ministarstvo stigao dopis u kojem dekani nabrajaju cijeli niz kolegija u sklopu kojih studenti uče o statici.

Sudionici okruglog stola upozorili su na niz nelogičnosti koje slijede iz ovakvih propisa. Tako je Lovre Krstulović, profesor kon-strukcije sa splitskoga FESB-a, naveo kako ne može dobiti žig ovlaštenog projektanta iako ima položen stručni ispit. Krstulović je upozorio i na apsurd prema kojemu svaki projektant iz EU, bez obzira na struku, ovog trenutka može doći u Hrvatsku i nakon no-strifi kacije svog žiga može potpisivati bilo koji projekt, uključujući i metalne strojar-ske građevine, pa čak i ako je inženjer stro-jarstva, jer tako zahtijevaju direktive EU. Ali to ne smije činiti inženjer strojarstva koji je hrvatski državljanin, iako smije potpisivati projekte i nadzor projekata strojarskih gra-đevina ako su one izvan granica Hrvatske, primjerice u zemljama EU.

Jedan od apsurda na koji su upozorili go-vornici jest činjenica da je novim propisima strojarskim inženjerima zabranjeno potpi-sivati projekte vodovoda ili kanalizacije, ali im nije zabranjeno potpisivati plinovode i parovode, koji su sa stajališta struke tako-đer problem iz domene mehanike fl uida, ali su višestruko osjetljiviji jer rade pod većim opterećenjima i uz više zahtjeve za pouzdanošću.

Iako je nekoliko sudionika upozorilo na konstruiranje kao multidisciplinarnu ak-tivnost, možda je upravo taj argument dje-lovao dodatno deprimirajuće na nazočne. Čulo se i kako je predloženi zakon u su-protnosti s europskom pravnom stečevi-nom, a pokazan je primjer izvedbe projekta vjetroelektrane, koju zakon naziva građevi-nom, a građevinski joj se dio sastoji samo od temelja, dok su sve ostalo konstruirali inženjeri elektrotehnike i strojarstva. Iako je za inženjere strojarstva činjenica da im se

Vrhunac događaja na FSB-u bilo je održavanje svečane sjednice Fakultetskog vijeća, koju je vodio dekan prof. dr. sc. Izvor Grubišić.

domaće vijesti


Pad dobiti Đuro Đaković Holdinga 73 posto zbog rasta cijene čelikaNeto dobit ĐĐ Holdinga u prvih de-vet mjeseci ove godine iznosila je 1,65 milijuna kuna i manja je za 73 posto od dobiti iz istog prošlogodišnjeg raz-doblja, a to smanjenje je uvjetovano povećanjem cijene čelika, stoji u fi -nancijskom izvješću o poslovanju ĐĐ-Holdinga objavljenom na Zagrebačkoj burzi. Ukupni prihodi Holdinga u prvih devet mjeseci iznosili su 650,15 milijuna kuna što je za 21 posto više u odnosu na isto razdoblje lani.

Prihodi na domaćem tržištu iznose 258,9 milijuna kuna, dok je na inoze-mnom tržištu ostvareno 357,6 milijuna kuna. Pritom su prihodi na domaćem tržištu pali za 14,1 posto, a na stranom su porasli za 68 posto. Najveći dio pri-hoda na domaćem tržištu ostvaren je na programu teretnih vagona najvećim dijelom za inozemne naručitelje te na programu mostova, industrijske i elek-tromontaže, a na inozemnom tržištu prihodi se ostvaruju na području izra-de strojne i elektromontaže. (M. B.)


16 Prosinac 5 II

zabranjuje rad egzistencijalni problem, neki su sudionici istaknuli da je pravi problem u tome tko će sada moći isporučivati i naru-čivati projekte te da zakon treba zaustaviti jer će struci nanijeti golemu štetu.

U kuloarima okruglog stola moglo se čuti da je pravi razlog donošenja ovih propisa taj što država prestaje s izgradnjom auto-cesta te sada kreće u izgradnju energetskih postrojenja pa građevinski lobi kroji zako-ne po svojoj mjeri kako bi iz igre s projek-tima i nadzorom izbacio strojare i stavio ih u podređen položaj u kojem će biti samo podugovarači, koristeći se nepreciznošću kojom se izjednačuju zgrade i građevine, koje mogu biti i strojarske.

Zanimljivo razmišljanje iznio je Predrag Vulić iz Odjela za materijale Hrvatskog re-gistra brodova, koji je naveo da se strojari pokušavaju boriti argumentima protiv ne-logičnosti, ali i da je cijelo građevinarstvo previše regulirano. Naime, u brodogradnji, ako želite projektirati, registrirate tvrtku koja u popisu djelatnosti ima navedeno i projektiranje te, ako se držite tehničkih preporuka, radite. No ne postoji divlja bro-dogradnja, ali imamo divlju gradnju.

Čulo se i mišljenje da je bitno propisati rezultat te da je u ovom slučaju bitno da metalna konstrukcija bude projektirana na statičko i dinamičko opterećenje, ali i da projekt mora sadržavati procjenu vijeka trajanja. Naveden je primjer čeličnih kon-strukcija za velike prometne znakove na autocesti Zagreb – Split koje su konstruira-li građevinari. Statički je proračun načinio ugledni građevinski statičar, ali su kon-strukcije popucale zbog zamora materijala.

Svojevrstan zaključak diskusije dao je pro-rektor Ćurko, koji je izrazio mišljenje da je zakon isključivo u domeni politike, a ne struke, te da je posrijedi uspostavljanje rav-noteže snaga između pojedinih grupacija.- Moramo koristiti praksu Europske unije prema kojoj se ne može zvanje koristiti pri odlučivanju tko što može potpisati, nego is-ključivo njegove kompetencije – zaključio je Ćurko.

Dekan FSB-a u svojoj je završnoj riječi si-tuaciju s propisima nazvao sprječavanjem prava na rad. Isključivost kakva se sada ugrađuje u zakon, a ne bi ondje smjela biti, nazvao je zastarjelim konceptom, navodeći primjer građevinskog inženjera koji mora moći projektirati i brod koji ima pravo na plovidbu ako prođe postupak registracije.- Kao fakultet smo se našli posebno pogođeni jer smo izašli iz istog fakulteta iz kojega je nastao i AGG, pa je ta tvrdnja, da se ovdje ne zna statika, apsurdna, a i pismo četiriju dekana nabrojilo je što se tu uči – izjavio je za IRT 3000 profesor Grubišić.

Donese li se zakon, Luka Čarapović je, ograđujući se od posljedica koje bi to mo-glo imati za pristupanje Hrvatske Europ-skoj uniji, uime Razreda inženjera strojar-stva, čak i u Saboru najavio dizanje ustavne tužbe, a ako ni ona ne pomogne, najavio je tužbu Europskom sudu pravde. Za IRT 3000 izjavio je da je Razred donio odluku da će, stupi li restriktivni zakon na snagu, nakon toga poduzeti i druge mjere, sve do pozivanja inženjera strojarstva da ne pot-pisuju projekte koji su već u tijeku, ali se, kako kaže, nada da to neće biti potrebno.

Vrhunac događanja na FSB-u bilo je održava-nje svečane sjednice Fakultetskog vijeća koji je vodio dekan, prof. dr.sc. Izvor Grubišić.

Dekan je sjednicu otvorio poznatim sloga-nom pokojnog profesore Davorina Bazjan-ca “Tko hoće, može”, a nastavio je s neko-liko podataka o FSB-u, ponajprije o tome što se na fakultetu radilo u protekloj aka-demskoj godini. Općenito je naveo kako je zadaća fakulteta dosegnuti i održavati izvr-snost u nastavi, znanosti i struci, uz korište-nje hrvatskih komparativnih prednosti. U budućnosti FSB vidi kao središte kreacije i diseminacije naprednoga inženjerskog zna-nja, umreženo u europsko okruženje, što FSB u velikoj mjeri ostvaruje već danas.

Fakultet strojarstva i brodogradnje pod ime-nom Tehnički fakultet osnovan je 1919. go-dine. Danas se na njemu održavaju tri vrste studija: strojarstvo, brodogradnja i zrako-plovstvo. U akademskoj godini 2008./09. FSB ima ukupno upisanih 2 138 studenata, od toga je 436 na prvoj godini studija. Trenu-tačno na FSB-u radi 412 zaposlenika. Još od 2003. godine FSB ima organiziran studij pre-

ma bolonjskim načelima, a do sada je prema tom programu studij završilo 216 prvostupni-ka (bacc. ing.) i 36 magistara inženjera (mag. ing.). Nakon tih podataka dekan se osvrnuo i na stanje u struci. Istaknuo je kako razvoj tehnike zahtijeva prijenos više znanja u ogra-ničenom vremenu te kako su projekti i proi-zvodnja sve više optimirani prema kvaliteti. U takvim je uvjetima potrebno aktivno su-djelovanje FSB-a u razvoju kako bi se stvarale kreativne podloge za inženjerstvo. Također se ne smije zapostaviti ni pojam konkurencije u obrazovanju, koja je sve više prisutna na trži-štu. Dekan je također istaknuo kako je trend hrvatske industrije stvaranje unikatnih proi-zvoda koji zahtijevaju velik udio znanja. I, ko-načno, ono što posebice veseli jest činjenica da već nekoliko godina zaredom stručnjaci obrazovani na FSB-u ne čekaju zaposlenje.

Pri kraju svog izlaganja dekan je dao pre-gled aktivnosti FSB-a na međunarodnoj sceni (aktivno 19 međunarodnih projeka-ta, od toga četiri FP6/FP7 projekata) te pre-gled nakladničke djelatnosti.

Nakon završetka prvog dijela svečane sjed-nice dekan je, uz pomoć prodekanice za nastavu prof. dr. sc. Tanje Jurčević Lulić, podijelio priznanja koja FSB tradicionalno dodjeljuje najboljim studentima pojedinih studija sa svih godišta. FSB također dodje-ljuje nagrade zaposlenicima za poseban do-prinos u radu fakulteta te nagrade gimna-zijama i srednjim školama čiji đaci postižu izvanredne uspjehe na FSB-u. Osobito vese-li što se u nagrađivanje studenata uključuju i tvrtke. Tvrtke Inetec d.o.o. (Lučko) i Iscar alati d.o.o. (Samobor) to čine već nekoliko godina. Obilježavanje Dana FSB-a završilo je prigodnim domjenkom.

Predstavnik tvrtke Iscar alati d.o.o. Vanja Žokalj, dipl. ing. stroj., dodjeljuje nagradu najboljem studentu smjera proizvodno strojarstvo

dom

aće

vije

sti



17Prosinac 5 II


18 Prosinac 5 II

U travnju smo imali mnogo razloga za slav-lje u Belišću, ustvrdio je sa zadovoljstvom Günter Simon, direktor tvrtke Harburg-Freudenberger Maschinenbau GmbH iz Hamburga. S jedne strane, mogli smo proslaviti desetu obljetnicu naše uspješne proizvodnje u području preša za preradu kaučukovih smjesa. I, naravno, nazočno je bilo 130 radnika koji su proslavili deset go-dina rada u našoj tvrtki. Održana je velika svečanost zaposlenika s mnogim uglednim uzvanicima iz hrvatske industrije i politike. Osim proizvodnje preša za preradu kau-čukovih smjesa, u proizvodnom pogonu u

1998. – 2008. – Priča o uspjehu hrvatskoga proizvodnog pogona u sklopu tvrtke Har-burg-Freudenberger Maschinenbau GmbH

Norbert BEHRENDT, direktor Sektora izrade preša za preradu kaučukovih smjesa i izvršni direktor pogona u Hrvatskoj i Günter SIMON, direktor hamburške tvrtke Harburg-Freude-nberger Maschinenbau GmbH

Belišću, koje se nalazi na strateškom polo-žaju između Mađarske i Srbije, također se proizvode komponente za pogone u Ham-burgu i Freudenbergu.

Kontinuirani gospodarski rastPrije deset godina tvrtka Harburg-Freude-nberger preuzela je većinu dionica lokalne tvornice za proizvodnju strojeva kao dio zajedničkog ulaganja s tvrtkom Bel AG. Razlog toga ulaganja bila je potražnja za pogonima s jakom infrastrukturom, ne prestarim strojnim parkom te velikim i nei-skorištenim halama za sklapanje. Dodatno, postojao je zahtjev za odgovarajuće ospo-sobljenim zaposlenicima.

Menadžment tvrtke Harburg-Freudenber-ger Maschinenbau GmbH, smješten u Hamburgu, odlučio je svoj pogon za proi-zvodnju preša za izradu pneumatika loci-rati u Belišću. Cilj je bio doći do kvalitetnih strojeva koji će se moći prodavati u cijelom svijetu po konkurentnim cijenama. Godine 1998. pogon u Hrvatskoj započeo je s proi-zvodnjom isključivo za tvrtku Harburg-Fre-udenberger. Bilo je zaposleno 150 radnika, koji su proizvodili 40 preša za izradu pne-umatika godišnje. Danas pogon u Belišću ima ukupno više od 350 radnika koji su u proteklih deset godina proizveli ukupno oko 1 350 preša. Naši visokomotivirani za-poslenici vrlo su mladi, prosječne dobi od 35 godina, te čine visokoučinkovit tim. Takav tim može zadržati visoku razinu kvalitete i pri zahtjevima za visokom proizvodnošću, izjavio je Norbert Behrendt, direktor Sekto-ra izrade preša za preradu kaučukovih smje-sa i izvršni direktor pogona u Hrvatskoj, objašnjavajući uspjeh pogona koji vodi. Zajedno s kolegom Brankom Višnjovićem, članom Upravnog odbora, Norbert Behren-dt namjerava se i ubuduće držati provjere-ne formule. U pogonu Belišće trajno je na djelu modernizacija, što trenutačno znači, zamjena starih strojeva za obradu meta-la novima. Gospodarski uspjeh u Belišću pozitivno se odrazio i na kretanja u sjedi-štu Harburg-Freudenberger Maschinenbau GmbH. Kao primjer moguće je navesti da je odjel za preše za preradu kaučukovih smjesa s osmero zaposlenih narastao na trenutačno 44 zaposlena.

Stanje tehnikePreše za preradu kaučukovih smjesa pro-izvedene u Harburg-Freudenberger Mas-chinenbau GmbH na tržištu su veoma

uspješne zbog nekoliko različitih tehničkih rješenja kojima je cilj proizvesti strojeve koji će proizvodnju pneumatika učiniti jedno-stavnom i ekonomičnijom. Npr. instalacija preša bez potrebe za učvršćivanjem o pod. Među ostalim prednostima valja izdvoji-ti patentirani uređaj za brzo namještanje visine kalupa ili jednostavni sustav brav-ljenja kalupa. Također je tu i mehanizam noževa za obrezivanje koji su izvedeni bez dinamičkog brtvljenja uz uporabu PTFE-a. Pri izmjeni kalupa ili njegovu održavanju, preše s jednostavnim pristupom radnom prostoru mogu se, zbog modularne kon-strukcije, vrlo lako rekonfi gurirati.

Na temelju modularnog koncepta preša tvrtka Harburg-Freudenberger Maschine-nbau GmbH može proizvesti preše s razli-čitim tipovima kućišta. Uz osnovne module za izradu djelomično umreženih pneuma-tika i standardnog modula za ekonomičnu masovnu proizvodnju, moguća su mnoga rješenja tih strojeva u skladu sa specifi č-nim zahtjevima naručitelja. Među mogu-ćim rješenjima sustava na raspolaganju su i kompleksne visokosofi sticirane preše za proizvodnju zrakoplovnih i automobilskih pneumatika. Pri razvoju i izradi novih, pre-ma zahtjevima kupaca oblikovanih preša, radnici iz Hrvatske blisko surađuju s kole-gama u sjedištu tvrtke u Hamburgu.

Globalni uspjehTvrtka Harburg-Freudenberger Maschine-nbau GmbH s 1 100 zaposlenika diljem svijeta jedna je od vodećih tvrtki s područ-ja strojarstva i pružanja usluga na područ-ju proizvodnje jestivog ulja, smješavanja kaučukovih smjesa i njihove prerade. S proizvodnim pogonima u tri zemlje (Nje-mačka, Hrvatska i SAD) te zastupstvima diljem svijeta, tvrtka je prošle godine ostva-rila prodaju u vrijednosti od 235 milijuna eura.

Harburg-Freudenberger Maschinenbau GmbH

dom

aće

vije

sti



19Prosinac 5 II

domaće vijesti

INOVA 2008

Salon inovacija i novih tehnologija u Čakovcu

INOVA je hrvatski salon inovacija koji od 1971. godine redovito predstavlja najnovi-ja dostignuća u inventivnom radu u RH i inozemstvu. Niz godina održavala se u Za-grebu, a od 2003. izložba se organizira i u ostalim mjestima, i to svake druge godine. Cilj izlaska iz glavnoga grada bio je poti-canje inovatorstva u manjim sredinama i doprinos ravnomjernijem razvoju Repu-blike Hrvatske. Tako je nakon INOVA-e u Ogulinu, Samoboru i Rijeci, postignut velik uspjeh i u međimurskom izdanju. Ovogo-dišnja INOVA u Čakovcu, u kraju vrijednih ljudi, središtu male privrede i poduzetnika čiji se proizvodi prodaju ne samo na hrvat-skom nego i na inozemnim tržištima, svo-jom kvalitetom potvrdila je izvorni cilj.

Na svečanosti otvorenja izložbe bio je nazo-čan velik broj uzvanika, dužnosnika i gostiju iz Čakovca, Međimurske županije, Zagreba, Rijeke, Šibenika, Osijeka, Splita i drugih mjesta, županija i zemalja iz kojih su inova-cije stigle. Na otvorenju skup je pozdravio domaćin, predsjednik Udruge inovatora Međimurja INOMA Čakovec Darko Dobo-šić te predsjednica Hrvatskog saveza inova-tora Ljiljana Pedišić. Hrvatskim inovatori-ma čestitala je i Olga Sergejevna, zamjenica predsjednika Saveza inovatora iz Moskve, te

Tradicionalna 33. središnja nacionalna izložba inovacija i novih tehno-

logija s međunarodnim sudjelovanjem INOVA 2008. održana je od 6.

do 9. studenog u Čakovcu, u dvorani Međimurskog sajma poduzetniš-

tva. Na površini od ukupno 2 048 m2 bilo je izloženo više od 200 izuma

iz cijele Hrvatske i inozemstva: Ruske Federacije, Slovenije, Bosne i Her-

cegovine (inovatori Tuzlanskog kantona), Češke, SAD-a, kao i brojnih

mladih inovatora.

je pročitala pismo direktora Dmitrija Zezjulina, pred-sjednika Međunarodnoga inovacijskog centra „Arhi-med“, u kojemu se naglaša-va važnost ovakve izložbe i širenja kontakata među zemljama radi unaprjeđe-nja svjetskog tržišta. Na potrebu održavanja INO-VA-e u Čakovcu osvrnuo se i gradonačelnik Branko Šalamon, koji je pozvao na komercijalizaciju svih on-dje predstavljenih inovacija, ali i onih koje još nisu ugledale svjetlo dana. Gradonačel-nik je, otvarajući izložbu, naglasio da ino-vatori moraju izgraditi sustav povezivanja s državnim gospodarskim i upravnim struk-turama, kao i fondovima koji su dostupni za realizaciju inovacija za dobrobit cijeloga našeg društva.

Tijekom četiri radna dana izložbe prikazan je velik broj inovacija, novih proizvoda, tehnologija i razvojnih projekata iz različi-tih područja. Tu su bile inovacije za pobolj-šanje čovjekova zdravlja, sigurnosti i živo-ta, kao što su kozmetički preparati, kreme, paste i eliksiri, zatim naprave za vježbanje,

masažni proizvodi i razna druga pomagala. Prikazane su i inovacije iz područja građe-vinarstva, strojotehnike, elektronike, do-bivanja naft e i plina, naprave i sredstva za obradbu materijala i sl. Općenito se moglo vidjeti da je, uz uobičajen tehnički razvoj, rad inovatora bio usmjeren k boljem iskori-štenju prirodnih resursa, primjeni sirovina iz obnovljivih izvora te smanjenju oneči-šćenja okoliša.

Međunarodni ocjenjivački sud s poznatim svjetskim stručnjakom za inovacije Britan-cem Davidom Wardellom na čelu, koji ujed-no predvodi ocjenjivački sud najveće svjetske izložbe INPEX u Pittsburgu, imao je težak zadatak. Kriteriji za ocjenu inovacija bili su strogi, tako da se, uz razumljivu izvornost ili novinu, ocjenjivalo je li proizvod spreman za tržište ili je na stupnju ideje, sheme, pro-totipa, ima li tržište, primjenjuje li se, zatim ekonomska i ekološka izvedivost te stupanj zaštite intelektualnog vlasništva.

Na temelju toga dodijeljen je velik broj na-grada, prije svega zlatna, srebrna i bronča-na odličja, a zatim i osamnaest posebnih nagrada, koje su već tradicionalne. Najbolja hrvatska inovacija je “Sigurnosna grafi ka s infracrvenim bojama” autora Ivane Žiljak i Klaudija Papa s Grafi čkog fakulteta. Naj-bolja hrvatska udruga inovatora je Zagre-bački savez inovatora, koji je prikazao naj-više inovacija i dodatno predstavio knjigu S otvorenja INOVA-e 2008

Mladi riječki inovatori s motorom


20 Prosinac 5 II

“Zbornik najuspješnijih zagrebačkih inova-cija u vremenu od 2004. do 2008. godine”. Najbolji klub mladih inovatora je SIGMA, društvo inovatora koje djeluje pri Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, s vrijednim inovatorom Tomislavom Mar-janovićem na čelu. Najbolje inozemno iza-

slanstvo je ARHIMED iz Ruske Federacije, najbolji inozemni inovator je M. Jašarević iz Tuzlanskog kantona, s inovacijom “Lo-kalizator za smanjenje radijacije”. Prvom damom hrvatskog inovatorstva, odnosno najboljom inovatoricom proglašena je Mir-jana Brlečić, koja je svojom linijom kozme-

tičkih proizvoda NIKEL postigla izvanred-ne rezultate u komercijalizaciji.

Godišnja nagrada «Nikola Tesla» najboljem hrvatskom inovatoru pripala je Šimi Zonjiću te Slavenu Firingeru, tvrtka Protektor d.o.o. iz Razvojne agencije Zagreb-Tehnološkog parka Zagreb, za inovaciju “Sigurnosno svjetlo”. Taj gotovi proizvod sadržava svje-tleće diode u vodonepropusnom robusnom kućištu malih dimenzija s automatskim uključivanjem i punjenjem baterija putem bežičnog prijenosa energije, i već se prodaje ne samo u RH nego i u inozemstvu.

Od nagrada inozemnih izaslanstava valja iz-dvojiti pokal Inovacijskog kluba “Arhimed” za najbolju inovaciju mladih, koja je ujedno dobila poziv za sudjelovanje na Konvenciji mladih inovatora potkraj godine u Moskvi. Ta je nagrada pripala mladim inovatorima Tomislavu Majeru i Dariju Jukičiću iz Po-štanske i telekomunikacijske škole Zagreb, pod vodstvom mentora Drage Jurina, za “Tragač nemetalnih cijevi”. Besplatan na-stup na Inpexu 2009. dobio je D. Dobošić temeljem triju prikazanih inovacija.

Tvrtka Maziva-Zagreb d.o.o., članica INA grupe, proizvođač maziva i srodnih pro-izvoda za industriju, motore, obradbu i zaštitu materijala i dr. s osamdesetogodiš-njom tradicijom, dodijelila je dvije nagrade

Ocjenjivački sud kod inovatora Ivana Jurčević za inovaciju, Proteza za potkoljenice s pokretnim, elastičnim i prozračnim ležištem

dom

aće

vije

sti

INOVA 2008


21Prosinac 5 II

– dva paketa primjerenih proizvoda INA-Maziva koji će unaprijediti rad odabranih inovacija, a to su “Modelarska pila” Željka Žica, Viškovo, i “Naprava za kosilicu” Dar-ka Dobošića.

Osobito je bio zapažen izložbeni prostor INA-Industrije naft e d.d. s ukupno sedamna-est projekata, za što je INA dobila nagradu za najbolje trgovačko društvo, odnosno tvrtku koja se najbolje prezentirala na INOVA-i po broju inovacija i po njihovoj kvaliteti. Inine inovacije dobile su deset odličja, od čega 6 zlatnih te po dvije srebrne i brončane. Do-datno je nagradu za najbolji ekoproizvod dobila inovacija INA BIOFIL C 40, skupine autora s Ljiljanom Pedišić iz Maziva-Zagreb d.o.o. na čelu. To je biorazgradljivo mazivo na osnovi prirodnoga biljnog ulja, a kao emul-zija primjenjuje se na mjestima gdje mazivo može dospjeti u okoliš, kao što je hlađenje i podmazivanje velikih pila (gatera) za rezanje drva, valjaka pri nanošenju asfalta, škara pri izradi staklenih predmeta i dr.

Pobjednici INOVA-e 2008. s predsjednicom Skupštine grada Zagreba Tatjanom Holjevac i čako-večkim gradonačelnikom Brankom Šalamonom

Proizvod INA Biofi l C 40 dobitnik zlatne me-dalje i posebne nagrade Najbolja eko inovacija grupe autora na čelu s Ljiljanom Pedišić iz Maziva-Zagreb d.o.o.

Izložba je bila obogaćena brojnim poprat-nim sadržajima, kao što je posebno medij-sko predstavljanje inovacija na okruglim stolovima ili prezentacijama na izložbenim prostorima.

Tako je predavanje održao Tomislav Far-kaš, direktor MTČ-a, tvornica rublja d.d. iz Čakovca, koji je obrazložio inovativni su-stav tvrtke, kao i predstavljenog proizvoda na sajmu, popluna za trudnice. To je tvrtka koja potiče inovacije među zaposlenicima i ima sustav nagrađivanja. Veliko zanimanje bilo je i za predavanje profesora D. Drabića o ECDL sustavu kojim se izučava i ocjenju-je informatička pismenost. REDEA, koja djeluje u sustavu Međimurske županije, ta-kođer je organizirala predavanje, a u povo-du osnivanja vlastita centra i Tehnološkog parka.

Hrvatska gospodarska komora i njezina Zajednica za inventivni rad tradicionalno

pomažu inovatorima, a pomoćnik direk-tora Sektora za industriju HGK Zoran Ba-rišić predstavio je novosti u pomoći HGK pod nazivom: ‘’Enterprise Europe Network – uloga Hrvatske gospodarske komore u poticanju i promicanju inovativnog gospo-darstva Hrvatske’’.Državni zavod za intelektualno vlasništvo (DZIV) brojnim je prezentacijama i pretra-živanjima baza podataka omogućio uvid u vlastite i tuđe patente, za bolju orijentaciju inovatorima. DZIV je organizirao i uspješ-no predavanje o svojim dodatnim progra-mima, s naglaskom na mrežno poveziva-nje, osobito u Incentivu DZIV-a. Početkom godine DZIV je postao punopravni član Europskog centra informacija i Europsko-ga patentnog ureda, čime se inovatorima otvaraju nove mogućnosti.

Posebne prezentacije priredili su inovatori Ruske Federacije predstavljajući svoje proi-zvode, radove mladih i uspjehe izložbe “Ar-himed” u Moskvi. Udruga inovatora Bro-dograđevne industrije 3. maj prezentirala je rad inovatora i predstavila knjigu svojih inovatora, a međimurski obrtnici i podu-zetnici cijelo su vrijeme izložbe prezentirali svoje proizvode. Tehnologijsko-razvojni centar TERA iz Osijeka predstavio je cijeli niz inovacija te uspjehe i nagrade s nedav-no održane izložbe “Budi uzor”.

Od tiskanih materijala, osim uobičajenoga kataloga izložbe predstavljene su i tri knji-ge: „Zbornik najuspješnijih zagrebačkih inovacija 2004. – 2008.“, „Primjena elektro-lučno upucanih vijaka i naprava u pripremi spojeva prije zavarivanja“ inovatora Bože

INOVA 2008

Brodogradilištima do kraja godine na naplatu dolazi 4,5 milijardi kunaDo kraja siječnja iduće godine hrvat-skim brodogradilištima će trebati 253 milijuna dolara novih kredita, odno-sno oko 1,5 milijardu kuna. Uz prona-laženje izvora za refi nanciranje duga koji državi do kraja godine dolazi na naplatu, Vlada će se angažirati i na rješavanju problema tekuće likvidno-sti brodogradilišta kao i reprograma njihovih kredita, dogovoreno je na sastanku premijera Ive Sanadera i nje-govih ministara s upravama i sindika-tima jadranskih škverova. Brodogra-dilištima do kraja svibnja iduće godine na naplatu dolazi 4,7 milijarde kuna pri čemu glavnina tog iznosa, odno-sno čak 4,5 milijardi kuna, dospijeva do kraja ove godine. (M. B.)

Vrijednost off seta za drugu skupinu BOV-a oko 102 milijuna euraPovjerenstvo za nabavu borbenih oklopnih vozila predložilo je Vladi potpisivanje ugovora s koncernom Patria - ĐĐ Specijalna vozila o kupnji 42 borbena oklopna vozila AMV 8x8 u vrijednosti od oko 68 milijuna eura. Konačnoj odluci prethodi rasprava na užem kabinetu Vlade, a potom i odlu-ka na samoj sjednici Vlade.Prvu skupinu od 84 naručena BOV-a čine vozila za transport vojnika, a pro-sječna cijena im je bila 1,33 milijuna eura, odnosno ukupno 112 milijuna eura. Prosječna cijena jednog vozila iz druge grupe bi trebala iznositi 1,6 milijuna eura. Od toga bi vrijednost izravnog off seta trebala biti najmanje 35 posto. (M. B.)


22 Prosinac 5 II

Milana i Željka Vučkovića iz BI 3. maj, „Crtanje je interesantno“ Irine Leparske iz Ruske Federacije te najnoviji broj časopisa IRT3000, koji je razgrabljen.

Na pozornici salona bila je cijelo vrijeme, postavljena na lutku, nošnja Katarine Zrin-ske, dopremljena iz Muzeja staroga grada Ozlja, o kojoj brigu vodi Družba „Braća hrvatskoga zmaja“, i to sve kako bi salon imao obilježja grada domaćina, Čakovca - grada Zrinskih. Osim toga domaćini su organizirali i bogat međimurski kulturno-umjetnički program, koji je začinio Žiga Međimurski novim pjesmama.

Na završnoj svečanosti u subotu navečer prigodne riječi nagrađenima i nazočnima uputila je predsjednica Skupštine grada Zagreba Tatjana Holjevac, rekavši, među ostalim, da će tijela vlasti hrvatske metro-pole uvijek davati potporu naporima ino-vatora, ne samo u gradu Zagrebu nego i u cijeloj zemlji, kako bi svojom kreativnošću stvarali nove vrijednosti.

Osobito pohvalno o INOVA-i i hrvatskim inovatorima govorio je David Wardell, naglasivši da je svaki put otkako je na čelu ocjenjivačkog suda, iznova impresi-oniran ne samo brojem nego i kvalitetom izložaka. „Sve što vidimo, sve čime se ko-ristimo, sve oko nas je proizvod kreativ-nosti, čiji su nositelji ljudi, a tih resursa Hrvatska ima.“ Ocjena je gospodina Da-vida Wardella da je ovogodišnja INOVA organizirana na svjetskoj razini. Provjere-na i istinita uzrečica da inventivnost mi-jenja svijet samo može potvrditi da i naši inovatori sudjeluju u ukupnom svjetskom razvoju.

Izložbu su pratili Hrvatski radio Čakovec (HRČAK), Čakovečka televizija, dopisniš-tvo HTV-a, Međimurske novine, list Međi-murje, Večernji list, IRT3000, INA glasnik te mnogobrojne radiopostaje i drugi mediji.

Potporu su dali Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva kroz projekt Inovacije i novi proizvodi 2008., zatim INA-Industri-ja naft e d.d., Maziva-Zagreb d.o.o., Chro-mos boje i lakovi d.d., zajednice tehničke

kulture Zagreba i Rijeke te mnoge tvrtke i udruge.

33. hrvatski salona inovacija organizirala je Udruga inovatora Međimurja INOMA Čakovec, a suorganizatori su bili Hrvatski savez inovatora, Savez inovatora Zagreba, Savez inovatora Primorsko-goranske župa-nije te Međimurska županija.

Pokrovitelj i domaćin INOVA-e 2008. bio je Grad Čakovec, dok je supokrovitelj bila Hrvatska gospodarska komora. Osobito valja naglasiti visoko pokroviteljstvo pred-sjednika Republike Stjepana Mesića.

Svima koji su pridonijeli ostvarenju toga našeg zajedničkog projekta, domaćinima,

Ekskluzivna nagrada na Fakumi - Arburg Energy Effi cinecy

Ove godine na Fakumi tvrtka Arburg bila je pokrovitelj dodjele nove nagrade za energijsku učinkovitost – Arburg Energy Effi cinecy. Nagrada je dodijeljena za po-sebna nastojana s područja uštede energije i enetrgijske učinkovitosti tvrtki Wago Kontakttechnik iz Mindena. Takva gesta tvrtke Arburg samo je korak dalje u njenim nastojanjima da u 2008. godini težište svojih aktivnosti usmjeri na uštedu energije, što je obilježeno i sloganom “Energy Effi ciency Allround”, a učinkovito upravljanje energijom postalo je korporativni cilj. Pri tome, Michael Hehl, glasnogovornik tvrtke Arburg objašnjava kako je cilj dodjele te nagrade poticanje uporabe Arburg proi-zvoda i znanja iz Lossburga kako bi se efi kasno minimirala potrošnja energije svih Arburg klijenata diljem svijeta.

www.arburg.com

dom

aće

vije

sti

INOVA 2008

pokroviteljima, suorganizatorima, dona-torima izražavamo veliku zahvalnost. Če-stitamo svim sudionicima, osobito Udruzi inovatora Međimurja INOMA Čakovec na organizaciji INOVA-e 2008., a inovatorima želimo puno uspjeha u tržišnom ostvarenju njihovih inovacija.

Detaljna izvješća o INOVA-i 2008. mogu se vidjeti na stranicama www.inovator.hr, www.savez.-inovatora-zagreba.hr, www.inoma.hr. Pozivamo sve na 34. salon ino-vacija INOVA 2009., koji će se održati na Zagrebačkom velesajmu od 11. do 15. stu-denog 2009.

www.savez.-inovatora-zagreba.hr

Grupa Končar uvećala dobit na 61,2 mil. kunaGrupa Končar u prvih je devet mjeseci 2008. ostvarila 61,2 milijuna kuna neto dobiti, što je nešto više od plana i 58,9 posto više nego u istom razdoblju lani. Ukupni konsolidirani prihodi ostvareni su u iznosu od 2,2 milijarde kuna, a ukupni rashodi u iznosu od 2,1 milijarde kuna. Istodobno je u tom razdoblju ukupno ugovoreno 2,13 milijardi kuna novih poslova od čega 1,15 milijardi ili 54 posto na domaćem tržištu. Od ukupno 20 društava koja čine grupu Končar 18 društava je iskazalo pozitivan fi nancijski rezultat, dok su dva društva poslovala s gubitkom. Na domaćem je tržištu ostvaren je prihod od prodaje u iznosu od 1,08 milijardi kuna, a u izvozu 957,5 milijuna kuna. (M. B.)


23Prosinac 5 II


24 Prosinac 5 II


25Prosinac 5 II

domaće vijesti


Na prvi pogled ne primjećuje se ništa neobično u njihovu radu. Ali cjeloku-pan projekt bio je zamišljen tako da se primijeni znanje koje su studenti stekli na prijediplomskom studiju o rješavanju realnih problema u industrijskom okru-ženju korištenjem suvremenih tehnolo-gija uz primjenu napredne metodologi-je. Konstrukcija stroja zasnovana je na modularnoj metodologiji uz primjenu „Open Source“ tehnologije u kombinaciji s relativno jednostavnim hardverom za rješenje upravljačkog dijela stroja. Ta je kombinacija omogućila izradu moderno-ga, visoko funkcionalnoga edukacijskog stroja niske cijene.

Pri provođenju ovoga projekta jedna od glavnih ideja bila je da studenti uvide pri-mjenu svog znanja u realnom okruženju, industriji. Taj je pristup ključan za uspješ-nu provedbu Bolonjskog procesa. Da bi se i taj segment projekta uspješno ostvario, u realizaciju su bila uključena četiri gospo-darska subjekta, i to: ELCON Gerätebau d.o.o., Rotometal promet d.o.o., Solid-sta-te i EAG Centar d.o.o. Bez njihove pomo-

Veliki uspjeh studenata Tehničkog fakulteta Sveučilišta u RijeciStudenti Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci postigli su izniman uspjeh

na području strojogradnje, tj. implementacije modernih tehnologija i „low-

cost“ inovativnih rješenja. Studenti Tina Babić i Dražen Polić u Laboratoriju

za inteligentne strojeve i obradne sustave pod vodstvom mentora prof.

Zlatana Cara, voditelja laboratorija, realizirali su projekt edukacijske CNC-

glodalice „MEGCNC-LISOS 1“. Profesor Car ističe da je tim projektom poku-

šao primijeniti način izobrazbe studenata i iskustva koja je stekao tijekom

poslijediplomskog studija i rada u Japanu.

Marko Kršulja

Profesor Zlatan Car sa studentima Tinom Babić i Draženom Polićem u Laboratoriju za inteligentne strojeve i obradne sustave

MEGCNC-LISOS 1 u radnom pogonu

ći, materijalne i u iskustvu, svi segmenti projekta ne bi bili potpuno ostvareni. Sva-

kodnevna komunikacija s ljudima iz pro-izvodnje omogućila je studentima da uvi-de korisnost i primjenjivost znanja koje su stekli na prijediplomskom studiju. Ne smije se zaboraviti spomenuti ni podjed-naku fi nancijsku pomoć ovom projektu koju su pružili Tehnički fakultet i podruž-nica Studentskog zbora na Tehničkom fa-kultetu.

Na kraju prof. Car naglašava kako se tu neće stati, jer je čvrsta suradnja s gospodar-stvom jedini ispravni put, a, također, i za njega je to bilo poticajno iskustvo. Stoga je s novom skupinom studenata već ušao i u druge projekte koji su zasnovani na sličnim načelima, gdje je, ističe, najvažnije pokazati studentima primjenjivost stečenog znanja u suradnji s gospodarstvom na obostrano zadovoljstvo.


26 Prosinac 5 II

Radionica je organizirana kao posljednja u nizu radionica Tempusova projekta EQI-BELT – Education Quality Improvement by E-learning Technology u projektnom raz-doblju 2005. – 2008. radi okupljanja zainte-resiranih stručnjaka s europskih i hrvatskih sveučilišta i razmjene iskustava i rješenja u primjeni informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT) u nastavi, posebice s as-pekta problema razvoja i izrade kolegija u e-okruženju.

Pozdravni govor dobrodošlice uime insti-tucije domaćina održao je dekan Tehnič-kog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Tonči Mikac. Uime Sveučilišta u Rijeci sudionike je pozdravio prorektor prof. dr. sc. Pero Lučin, koordinator aktivnosti pro-jekta EQIBELT za Sveučilište u Rijeci, koji je čestitao svim projektnim partnerima na

6. radionica Tempus EQIBELT projekta

Izrada kolegija u e-okruženju / Course Development in E-learning EnvironmentU sklopu Tempusova projekta EQIBELT – Education Quality Improvement by

E-Learning Technology (Poboljšanje kvalitete obrazovanja tehnologijama e-

učenja), u kojem Sveučilište u Rijeci sudjeluje kao vrlo aktivan partner, 25. i

26. rujna 2008. na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci održana je radio-

nica o temi e-učenja pod nazivom “Course Development in E-learning Envi-

ronment“ (Izrada kolegija u e-okruženju). Cilj te dvodnevne radionice bio je

okupljanje i razmjena iskustava stručnjaka s partnerskih sveučilišta iz Europe

te stručnjaka i nastavnika praktičara s hrvatskih sveučilišta, kao i sveučilišnih

nastavnika i stručnih suradnika zainteresiranih za e-učenje i primjenu infor-

macijsko-komunikacijskih tehnologija u nastavi. Na radionici su predstavlje-

na i raspravljena brojna iskustva u razvoju i izradi e-kolegija, primjeri dobre

i loše prakse te analizirani i diskutirani najčešći problemi vezani uz razvoj i

primjenu e-učenja u visokoškolskoj nastavi.

dosad ostvarenim rezultatima. Prof. Lučin ujedno je predstavio strateške ciljeve ri-ječkoga Sveučilišta i aktivnosti koje se tre-nutačno provode u smislu institucionalne podrške uvođenju e-učenja, a u sklopu Strategije uvođenja e-učenja na Sveučilište u Rijeci 2006. – 2010. i pripadnoga Akcij-skog plana, koji su prvi takvi dokumen-ti doneseni na hrvatskim sveučilištima. Uime organizatora skup je pozdravila doc. dr. sc. Marta Žuvić-Butorac, zamjenica ko-ordinatora projekta za riječko Sveučilište, koja je ukratko predstavila osnovne ciljeve projekta, obavljene aktivnosti te ostvare-ne specifi čne rezultate projekta. Najavila je i radnu strukturu radionice, u obliku niza najavljenih predavanja i prezentacija koji su povezani i prikladno se izmjenju-ju s diskusijskim sekcijama, prostorom za pitanja i odgovore te sa zaključnom gene-

ralnom diskusijom radionice.

Na radionici je bilo 68 registriranih su-dionika; s hrvatske strane bilo je 35 sudionika sa Sveu-čilišta u Rijeci, 14 sa Sveučilišta u Za-grebu, 9 sa Sveuči-lišta u Dubrovniku, dvoje iz CARNet-a i jedan predstavnik Ministarstva zna-nosti, obrazovanja i športa, a sa strane europskih partnera bilo je 8 sudionika,

predstavnika partnerskih sveučilišta iz Eu-rope (Leuven, Belgija; Valencia, Španjol-ska; Porto, Portugal; Beč, Austrija, Tallin, Estonija; Helsinki, Finska). Sudionici iz Hrvatske bili su redom sveučilišni nastav-nici koji već prakticiraju e-učenje ili su zainteresirani za njegovu implementaciju te stručnjaci koji su uključeni u pružanje tehničke potpore.

Radionica je bila tematski koncipirana tako da pokuša dati odgovore na sljedeća pita-nja:• Kako početi razvoj i izradu e-kolegija

iz postojećega standardnoga, učionički koncipiranoga kolegija?

• Koja je nova uloga nastavnika i asiste-nata u e-kolegiju?

• Koji su organizacijski aspekti e-kolegi-ja?

• Koje se aktivnosti i koji načini komu-nikacije trebaju ostvarivati u e-okruže-nju?

• Kako osigurati kvalitetu?• Kako organizirati provjeru znanja?• Kako motivirati studente i pomoći im u

organizaciji vremena?

Razvoj, izrada i potpora u imple-mentaciji e-kolegijaTijekom radionice pruženi su brojni pri-mjeri dobre prakse razvoja e-kolegija i mogućeg načina ostvarivanja potpore na-stavnicima koju je potrebno pružiti institu-cijski. Jedan od primjera pružanja potpore i stvaranja poticajne atmosfere za visokoš-kolske nastavnike jest nastanak novog za-nimanja – edukacijski tehnolog, koje je na poticaj estonskoga E-sveučilišta uvedeno

Pozdravni govor prof. dr. sc. Pere Lučina, koordinatora projekta EQI-BELT za riječko Sveučilište

dom

aće

vije

sti



27Prosinac 5 II

na svim tamošnjim sveučilištima. Svaki estonski fakultet dužan je zaposliti određeni broj edukacijskih tehnologa (čiji je osobni razvoj i edukacija briga E-sveučilišta), koji pružaju stalnu potporu visokoškolskim nastavnicima u radu na razvoju e-kolegija. Aneelen Cosemnas sa Sveučilišta u Leuve-nu (Belgija) prezentirala je korisna iskustva

u organiziranju posebnih oblika komuni-kacije svih zainteresiranih strana u procesu (tzv. virtualni seminari), a Victor Manso sa Sveučilišta u Valenciji (Španjolska) iskustvo holističkog pristupa razvoju e-kolegija, koji uključuje studente, nastavnike i stvara par-tnerski odnos svih uključenih strana. Jan Th omas sa Sveučilišta u Beču predočio je

važna iskustva u korištenju određenih obli-ka online-komunikacije (primjerice foruma i wikija) s velikim studijskim grupama, dok je dr. Gottfried Csany s Tehnološkog sveu-čilišta u Beču radioničkim pristupom sudi-onike aktivno uključio u promišljenje svih aspekata problema prije donošenja odluke o transformaciji kolegija iz učioničkoga u e-okruženje. Kolegice Branka Vuk-Kora-čak i Jasna Tingle iz CARNet-a predstavile su iskustva e-učenja stečena organizacijom i održavanjem E-Learning akademije; po-seban naglasak dan je na temu korištenja wikija kao komunikacijskoga kanala s pola-znicima te na temu adaptiranja i/ili usvaja-nja gotovog e-sadržaja koji su razvili strani stručnjaci, ljudi koji ne dolaze iz iste kulture (program ELA razvili su stručnjaci s ka-nadskog Sveučilišta British Columbia), što može biti velik problem u brojnim segmen-tima održavanja nastave u e-okruženju.

O strukturiranju, izradi i upravljanju tzv. hibridnim (hybrid, blended) kolegijem go-vorila je doc. dr. sc. Nataša Hoić-Božić s Odjela za informatiku Sveučilišta u Rijeci, a novačka iskustva u primjeni e-učenja, ona-ko kako ih vide nastavnici, ali i studenti, dale su prof. dr. sc. Jasminka Ledić i Bojana Ćulum s Odsjeka za pedagogiju Sveučilišta u Rijeci te Vedrana Mikulić s Odjela za ma-tematiku Sveučilišta u Rijeci. O primjeni i važnosti multimedije za e-kolegij govorio

Doc. dr. sc. Marta Žuvić-Butorac obraća se sudionicima uime organizatora 6. radionice projekta EQIBELT

domaće vijesti



28 Prosinac 5 II

je Zoran Nebić s Tehničkog fakulteta u Ri-jeci, a doc. dr. sc. Branimir Barišić i asistent Marko Kršulja, također s Tehničkog fakul-teta Sveučilišta u Rijeci, predstavili su mo-gućnosti korištenja simulacija i fi lmova kao pomoćnih objekata u e-sadržaju kolegija Mjerna tehnika.

O iskustvima u pružanju potpore nastav-nicima koji žele uključiti online-nastavu u svoj rad govorili su Tona Perišić (Centar za

Predavač Heikki Hallantie s helsinškoga Sveučilišta za tehnologiju i radno okruženje na 6. radionici Tempusova projekta EQIBELT, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci

e-učenje, SRCE, Sve-učilište u Zagrebu) te Jasmin Klindžić i Mihaela Banek Zo-rica (Filozofski fa-kultet Sveučilišta u Zagrebu).

Mogućnosti koje Sveučilišna knjiž-nica kao sveučilišni

Izlaganje doc. dr. sc. Branimira Barišića i asistenta Marka Kršulje o ra-čunalom podržanim mjerenjima i e-učenju u kolegiju Mjerna tehnika. Održavanje prezentacije pomaže voditelj tehničke podrške u organiza-ciji radionice Zoran Nebić.

servis može pru-žati nastavnicima koji razvijaju svoj kolegij za e-okru-ženje predstavila je Senka Tomljanović, ravnateljica Sveu-čilišne knjižnice u Rijeci.

Nova, izmijenjena uloga nastav-nika u e-kolegijuNekoliko primjera dobre prakse izmije-njene uloge nastavnika u e-kolegiju pre-dočeno je temama korištenja i upravlja-nja komunikacijskim kanalima kao što su forum ili wiki u online-okruženju s velikim studijskim grupama, kao i nizom primjera korištenja Web 2.0 tehnologija i korištenja multimedije u poboljšanju i

dom

aće

vije

sti



29Prosinac 5 II

poticanju aktivnosti studenata, korisnika e-kolegija.

Organizacijski aspekti e-obrazovanjaProblem rješavanja organizacijskih aspe-kata e-obrazovanja predstavljen je novim mogućnostima ostvarivanja komunikacije između svih uključenih strana – primjeri-ce, kako defi nirati i kako organizirati razvoj kolegija u kojem zajednički sudjeluje više autora, a koji će biti namijenjen studentima

Sudionici 6. radionice Tempusova projekta EQIBELT održane 25. i 26. rujna 2008. na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci


Posebna nam je čast obavijestiti Vas o 9. međunarodnom savjetovanju ljevača, koje će se održati u Opatiji od 18. do 20. lipnja 2009. godine pod motom “Inova-tivni materijali i napredne koncepcije proizvodnje metalnih odljevaka” s osnovnim temama:- Računalom potpomognut dizajn i

brza izrada prototipa- Napredne tehnologije lijevanja- Materijali i veziva za kalupe i jezgre- Kontrola nukleacije, skrućivanje i

mirkostruktura- Svojstva i performanse odljevaka- Energija i kontrola okoliša u indu-

striji metalnih odljevaka

Predsjednik Organizacijskog odboraProf.dr.sc. Faruk Unkić

europskih sveučilišta i iz institucija članica ovoga projekta. U dijelu radionice izneseni su primjeri iz prakse o kreiranju e-kolegija na hrvatskim sveučilištima te održane diskusije koje su omogućile sudionicima da postavlja-ju pitanja i razmjenjuju znanja o ovoj temi.

Raspored predavanja s prezentacijama, popis sudionika te zaključci radionice objavljeni su na mrežnim stranicama pro-jekta EQIBELT http://eqibelt.srce.hr/wor-kshops/rijeka_6/.

više različitih sveučilišta predstavio je Hei-kki Hallantie sa Sveučilišta u Helsinkiju.

Radionica je nastavnicima pružila informa-cije kako početi s izradom e-kolegija, na koji način kreirati kolegij u e-okruženju, koja je nova uloga nastavnika u online- okruženju, kako iskoristiti nove aktivnosti i mogućnost povećane komunikacije te koji vidovi potpo-re moraju biti dostupni nastavniku. Na radi-onici su svoja iskustva i primjere dobre prak-se iznijeli stručnjaci i nastavnici praktičari s


30 Prosinac 5 II

(Foto: Nataša Müller)

Promoci jski č lanak

SANDVIK Coromant uVaraždinu predstavio svoje novosti

INFORMACIJE:

Sandvik d.o.o. Josipa Lončara 3, 10090 Zagreb tel: 01 6536 907, fax: 01 6536 908 [email protected]

30

SANDVIK Coromant razvio se 1862. godine od male željezare. Danas ima 60 podružnica di-ljem svijeta, tri distributivna centra, 20 centara produktivnosti, dva aplikacijska centra, 7 500 zaposlenika te oko dvije tisuće aktualnih patenata, od kojih je primjerice COROMANT CAPTO zasigurno najbolji alatni sustav, koji je od ove godine u ISO sustavu. Svoj razvoj i uspjeh od po-četka temelje na činjenici da je u proizvodnji najvažnije održati kreativnost, primjenjivati nove tehnologije i smanjiti troškove uz povećanje produktivnosti, što je, kako ističu u Sandviku, glavna smjernica u smanjenju troškova. Među tridesetak brandova unutar Sandvik Tooling grupacije Sandvik Coromant zauzima vodeće mjesto, a ove se godine posebna pozornost posvećuje ala-tima za glodanje.

“Biti partner u produktivnosti naše je obećanje i dužnost” slogan je tvrtke SANDVIK Coro-mant, vodećega svjetskog proizvođača reznih alata za obradu metala. Dio od 25 tisuća proi-zvoda te tvrtke predstavljen je u Varaždinu 24. listopada predstavnicima poduzeća koja se bave strojnom obradom. “Nakon duljega vremena ovo je prvo predstavljanje kupcima i svakako prvo u ovoj regiji”, rekao je voditelj prodaje Vladimir Karninčić, objasnivši cilj ne samo prezentacije nego i misiju SANDVIK grupe. “Nama je važno objasniti vam što možemo ponuditi na vašu ko-rist, radi povećanja produktivnosti i smanjenja troškova”, naglasio je Karninčić.

CoroMill 490U Varaždinu je posebno predstavljena ponuda alata za glodanje CoroMill. Kao glavna pred-nost ponovno je istaknuta produktivnost, koja se primjenom tih alata povećava za čak 40 do 50 posto. Iako se taj podatak u prvi mah čini

nevjerojatnim, u praksi je to potvrđeno. Glodala CoroMill 490 iz nove generacije preciznih alata koji pokrivaju materijale iz ISO-P (čelici) nado-punjena su glodalima za obradu materijala iz ISO-K područja, za odljevke.

Taj se program preciznih alata za glodanje odnosi i na pet tipova presvlaka, tri za ISO-P čelike i dva za ISO odljevke. Posebno je pogodan za serijsku proizvodnju zbog preciznoga rezanja smanjenom uporabom sile, rezova male dubine i učinkovitog postizanja završne obrade u jednom prolazu. To je prvi alat koji radi obradu od točno 90 stupnje-va bez stepenica, što neizbježno vodi nižim troš-kovima alata i zaliha te boljoj toleranciji.

CoroMill 490 može zamijeniti nekoliko razli-čitih tipova alata jer povećava potencijal manjih obradnih centara veličine vretena ISO 30-40 koji se često koriste u obradama s malim dodacima tek izrađenih odljevaka i otkivaka.

SANDVIK Coromant na tržište lansira Coro-Mill 690, valjkasto glodalo za obradu titana, posebno pogodnog za komponente u zrakoplov-stvu. To je visokoproduktivno glodalo s pločica-ma s četiri rezne oštrice za ekonomičnu obradu 2D oblika s optimiranim odvođenjem strugoti-ne. Valjkasto glodalo CoroMill 690 oblikovano je za uporabu s modularnim prihvatom Coro-mant Capto za bolju stabilnost i ponovljivost potrebnu prilikom obrade s velikim posmacima i dodacima za obradu.

Također je predstavljena ponuda alata za buše-nje, među ostalim i svrdlo s izmjenjivim pločica-ma CoroDrill 880, bez dvojbe vodeći proizvod u tom segmentu alata.


31Prosinac 5 II


32 Prosinac 5 II

dom

aće

vije

sti


Klaster alatnica postao Centar proizvodnog strojarstva i alatničarstva RH

Glavni cilj poslovanja novog društva je povećanje konkurentnosti tehnološkom modernizacijom, smanjenjem troškova proizvodnje i unapređenjem obrazovnog sustava.

Centar treba biti potpora hrvatskoj indu-striji u implementaciji nedostajućih i suvre-menih (state-of-art) tehnologija, uz aktiv-no uključivanje u razvoj i usvajanje novih proizvoda i usluga te primjenu rezultata istraživačko-razvojnih projekata za potre-be domaće industrije, kao i u organizaciji izobrazbe defi citarnih kadrova za potrebe obrta i poduzeća. Vodit će i zajedničke ak-tivnosti u promidžbi domaće industrije na inozemnim tržištima te koordinirati prija-vu nacionalnih i međunarodnih (pretpri-stupni i strukturni projekti EU) razvojno-istraživačkih projekata.

Nakon uvodne riječi Vlade Oreškovića, predsjedatelja osnivačke skupštine, sudi-onicima skupštine obratili su se riječima potpore Davor Mladina, član Uprave Kon-čar-Elektroindustrije d.d., Zdenka Mesić, načelnica Odjela za promociju, inozemna ulaganja i klastere u MGRP-u, te Zoja Cr-nečki, zamjenica direktora Sektora za indu-striju u HGK.

Za članove Nadzornog odbora s mandatom od četiri godine izabrani su Bartol Jerković iz Đuro Đaković-Specijalnih vozila iz Sla-vonskog Broda, Vlado Orešković, dosadaš-nji predsjednik Upravnog vijeća Klastera alatnica iz Končar-Elektroindustrije, Hristo Sikavičev iz TŽV Gredelj, Mladen Balija iz Elektrokontakta iz Zagreba te Ivica Šarić iz SIGA international iz Svete Nedjelje. Čla-novi NO na svojoj će prvoj sjednici izabrati predsjednika i njegova zamjenika te upravu društva.

Očekuje se da će do kraja godine druš-tvo dobiti status nacionalnoga klastera i time se proširiti na druge tvrtke u meta-loprerađivačkoj industriji i elektrotehnici.

Na osnivačkoj skupštini Centra proizvodnog strojarstva i alatničarstva Hr-

vatske, održanoj u Končaru 10. listopada ove godine, dosadašnji Klaster

alatnica RH transformirao se iz udruge u trgovačko društvo. Skupštini su

prisustvovala 22 osnivača s osnivačkim udjelima od pet do 70 tisuća kuna,

čime je prikupljeno ukupno gotovo 500 tisuća kuna osnivačkoga kapitala

novog društva. Među osnivačima su četiri tvrtke iz koncerna Končar, če-

tiri tvrtke iz Đuro Đaković Holdinga, TŽV Gredelj, Elektrokontakt, Kordun,

Strojarski fakultet iz Slavonskog Broda, Tehnički fakultet iz Rijeke te druge,

manje, ali uspješne hrvatske tvrtke iz metaloprerađivačke industrije.

“Centar ima potporu Ministarstva gos-podarstva, rada i poduzetništva, od kojeg dobiva nepovratnu fi nancijsku potporu, a status klastera od nacionalne važnosti bitan je ne samo zbog veće fi nancijske potpore nego i zbog prava na sudjelova-nje na natječaju Europske unije u progra-mu IPA IIIc, čija su sredstva namijenjena upravo razvoju klastera”, rekao je Vlado Orešković. Kao glavne razloge osnivanja Centra naveo je nedovoljno iskorišten potencijal metaloprerađivačke i elektro-tehničke industrije i elektronike u struk-turi hrvatskoga gospodarstva, potrebu za unapređenjem suradnje između industri-je, istraživačko-razvojnih i znanstveno-obrazovnih institucija te jedinica lokalne uprave i samouprave, kao i ukupno pove-ćanje konkurentnosti domaće industrije u globalnom okruženju.

U konačnici Centar treba biti organizacij-ski ustrojen u četiri zavoda:1. Novi proizvodi, programi i usluge

– veće uključivanje domaće industrije

u realizaciju tržišnih projekata te pro-jekata koje fi nancira lokalna uprava i samouprava: tračnička i vozila za po-sebne namjene, prometala, alternativni energetski izvori, brodogradnja…

2. Razvoj tehnologija – transfer sofi sti-ciranih i defi citarnih tehnologija na državnoj razini uz pružanje usluga industriji: petoosni laser, PVD/CVD presvlake, inteligentni sustavi, roboti-ka…

3. Alatničarstvo – daljnji razvoj alatni-čarstva u funkciji novih proizvoda s naglaskom na: CAD/CAM tehnologiju, simulacije, prototyping…

4. Obrazovanje – aktivno sudjelovanje u osnivanju edukacijskog centra RH s naglaskom na cjeloživotno učenje, usavršavanje i specijalističku izobrazbu postojećih i novih kadrova.


33Prosinac 5 II


34 Prosinac 5 II

pred

stav

ljam

o

34

Vitla iz Splita pouzdanošću osvajaju svijet

Splitska tvrtka Adria Win-

ch bavi se proizvodnjom

vitala i srodne brodske

opreme te je, iako je

samozatajna, u tome vrlo

uspješna izvan hrvatskih

granica jer, kako kažu

njezini utemeljitelji,

“strojarstvo prodajemo

Nijemcima, a brodsku

opremu Norvežanima”

pripremio: Igor Škevinfotografi je: Adria Winch d.o.o.

Predstavljamo tvrtku Adria Winch d.o.o. iz Splita

Čak i kada imate adresu i mislite da rela-tivno dobro poznajete Split, ni uz pomoć Google Mapsa neće vam poći za rukom da bez pomoći “iznutra” nađete tvrtku Adria Winch, koja je sakrivena u bivšim pogoni-ma Željezare Split, malo dalje od jarko žutih zgrada industrijske zone na Putu Mostina.

Druga stvar koja izgleda tajnovito oko Adria Wincha vlasnici su tvrtke koji toli-ko izbjegavaju publicitet da je najteži dio pisanja o tvrtki bio nagovoriti utemeljitelje da pristanu najprije na susret, a poslije i na fotografi ranje. Iskreno, dvojicu čelnih ljudi tvrtke nismo uspjeli nagovoriti pa je jedini od njih koji je stao pred objektiv bio Milivoj Peruzović, ali je i on bio preskroman da bi se dao fotografi rati sam – da mu pomažu dok je pozirao, pozvao je čelne ljude kon-strukcije i proizvodnje. Čak su željeli izbje-ći da im se spominju imena jer, kažu, bitna je tvrtka, a ne oni.

Doista, čelni ljudi tvrtke žive Adria Winch. Prava je rijetkost vidjeti direktora koji isto-

dobno radi na toliko toga kao što to radi Peruzović, ili drugog direktora, Marina Srzentića, kako juri kroz pogon zavrnutih rukava jer je doslovno vlastitim rukama pomogao inženjerima u proizvodnji. Peru-zović nas je proveo kroz pogon i pokazao da sve rade vlastitim sredstvima, pa tako i halu, odnosno njezine zidove preuređu-ju dio po dio, onoliko koliko imaju novca. Prioritet pri investiranju imaju najsuvre-meniji strojevi, poput CNC-horizontalno-ga obradnog centra HAAS EC-1600, gr-dosije zaprepašćujuće točnosti, u kojoj su se, kad smo stigli do nje, obrađivala ležišta ležaja vretena reduktora na tijelu jednoga velikog vitla. Drugi stroj među većim no-vim investicijama je CNC-tokarilica HAAS SL-20TBHE s pogonjenim alatima za buše-nje i glodanje, a od manje masivnih dije-lova nove opreme tu je mjerna ruka FARO Gage, kao i ESPRIT, soft ver za računalom podržanu proizvodnju (CAM), odnosno za programiranje CNC-strojeva, a tu je i CIM-CO, DNC veza za prijenos podataka izme-đu osobnog računala i CNC-strojeva.

Miroslav Komlenović, vodeći projektant Adria Wincha, Ante Grubišić, direktor proizvodnje Dalstroja d.d., i Milivoj Peruzović, direktor Adria Wincha, uz vitla spremna za transport u Ujedinjene Arapske Emirate


35Prosinac 5 II

Adria Winch d.o.o., Splitpredstavljam

o

Kod Adria Wincha je zanimljivo da nemaju velikih problema s pronalaženjem kadrova, za razliku od ostalih strojograđevnih tvrtki u Hrvatskoj. Za to je u Adria Winchu za-služan mr. sc. Ivo Jerčić, viši predavač kon-strukcijske skupine predmeta na Sveučilištu u Splitu i jedan od čelnih ljudi tamošnjega Sveučilišnog studijskog centra za stručne studije. Konstruktor s više od 25 godina iskustva, koji za sebe kaže da je konstruirao CNC-obradne centre prije četvrt stoljeća, skromno otkriva da je u Adria Winchu na-stavio voditi brigu da mladi inženjeri na-stave napredovati jer su u konstrukciji ma-hom inženjeri kojima je on predavao dok su bili studenti.

Jerčić kaže da kod njih svaki pripravnik prođe kroz sve odjele tvrtke i da mu dodije-le mentora koji ga poučava svim znanjima potrebnima za rad u Adria Winchu, poput posebnih znanja o hidraulici, i na kraju podnosi izvještaj o njemu. Jerčić smatra da je veoma važno koliko je snažna motivacija pripravnika za to da se razvija u struci te da o njoj ovisi napredak, koji nije kod svih jednak, niti je u istom smjeru koliko god se tvrtka trudila da svi budu svestrani. Ipak, Jerčić se ponosi svojim konstruktorima:- Kad bih morao ozbiljan posao obaviti

s petnaest inženjera, osam bih uzeo iz Adria Wincha – s ponosom u glasu kaže Jerčić, a na njegove se riječi nastavlja Peruzović tvrdnjom da su dobre mlade inženjere zaslužili svojom strategijom. Jerčić na to pak dodaje kako su uvjereni da će se njihovi ljudi prilagoditi novim okolnostima kako bilo da bilo, iako nitko ne može biti siguran da će i za deset go-dina izrađivati vitla. Također, kazao je da su poznati primjeri tvrtki koje se nisu dovoljno brzo prilagodile jer nisu imale dovoljno kvalitetne ljude, pa su propale.

Adria Winch počeo je kao tradicionalna obrtnička radionica 1987. godine i razvi-jao se uz inženjersko promišljanje i vlastiti

ESPRIT, soft ver za CAM, kojime se programiraju CNC obradni strojevi do kojih se podaci i programi s PC-a prebacuju CIMCO-m, DNC vezom

CNC horizontalni obradni centar HAAS EC-1600

razvoj novih proizvoda. Počeli su s malim sidrenim vitlima za jahte, prvim projektom i proizvodom tvrtke. Potkraj osamdesetih ta su se vitla serijski ugrađivala na brodo-ve hrvatskih proizvođača, na jahte i manje brodove. Adria Winch je s vremenom širio plasman i kapacitete te razvio veća vitla koja su ugrađivana na turističke jedrenja-ke i novogradnje Jadrolinije, a razvijena su i složenija vitla, ugrađena na istraživačke brodove. Prvo vitlo iz Adria Wincha koje je oplovilo svijet bilo je sidreno vitlo na “Hr-vatskoj čigri” Mladena Šuteja. Pozornost se usmjerava i prema izgradnji elektromotor-nih pogona, izgradnji hidrauličnih instala-cija i regulacije, ali i još složenijih i odgo-vornijih dijelova opreme plovila.

Godine 1996. Adria Winch počinje ulaziti u vlasničku strukturu Dalstroja i Adria-stroja, posrnulih dijelova Prvomajske, su-stava za proizvodnju alatnih strojeva koji je na svom vrhuncu imao i 14 000 zaposlenih, a kojemu je s raspadom Jugoslavije nestao znatan dio tradicionalnog tržišta te je stoga

i stao razvoj. Dalstroj, inače tvornica verti-kalnih obradnih strojeva, te je 1996. obilje-žavao šestu godinu od prvog stečaja. Adria Winch, tvrtka u usponu, između 1997. i 1999. preuzima većinski udio u Dalstroju, čime stječe proizvodne i prostorne moguć-nosti za daljnji razvoj. Adria Winch, danas vlasnik 97 % Dalstroja, već je imao razvije-ne proizvode i preuzimanje je bilo logično, kažu AW-ovi utemeljitelji.

Danas je Adria Winch tvrtka koja se bavi razvojem i prodajom i u kojoj radi 16 za-poslenih, dok malo više od osamdeset ljudi radi u Dalstroju, zaduženom za proizvod-nju i dokumentaciju.

Pogledate li web Adria Wincha, vidjet ćete iznimno skromnu stranicu na kojoj su osnovni podaci o tvrtki i tri niza pdf-do-kumenata, po jedan na engleskom, ruskom i turskom jeziku. Ako biste sudili prema tome kamo najviše izvoze, grdno biste se prevarili, o čemu svjedoči i magistar Jerčić:- Mi smo pomalo ludi jer prodajemo stro-

jarstvo Nijemcu, a najviše pomorske opreme prodajemo Norvežanima. Toliko puno ondje prodajemo da nas je pomalo strah toga pa se sada širimo na rusko tr-žište – kazao je Jerčić obrazlažući širenje na Rusiju izrekom o (ne)držanju svih jaja u istoj košari.

Sami rade i upra-vljačke programeNa pitanje podržava li njihova oprema upravljanje s pomoću računala, u Adria Winchu odgovaraju da su funkcije njiho-vih proizvoda podržane računalom, što je svjetski standard ispod kojega ne žele ići, kao i to da sami izrađuju taj soft ver, a surađuju s pojedincima i fakultetima na onome što ne mogu sami razviti.


36 Prosinac 5 II

Dok smo razgovarali, u ruke Peruzovića i Jerčića stigli su ruski standardi, knjige koje su obojica razgledala s iskrenim veseljem. A imaju se i zašto veseliti. Naime, prema Peruzovićevim riječima, na ruskom su trži-štu pobijedili Rolls Royce. Manje je pozna-to da ta britanska tvrtka, uz luksuzne limu-zine i avionske motore, proizvodi i brodsku opremu, pri čemu je nenadmašna u proi-zvodnji kormilarskih strojeva. Nedavno su na ruskom tržištu prodali nekoliko vitala, i to ispod cijene, koju su nadoknadili na kormilarskom uređaju istog broda. No na-ručitelj tog vitla obratio se Adria Winchu s narudžbom za njihovo vitlo nakon što mu se zbog leda Rollsovo vitlo zaglavilo.

Osim vitala Adria Winch izrađuje i dizali-ce. Kako vole reći, rade “najkompliciraniju hidrauliku u Hrvatskoj”.- Radimo automatska vitla za čamce za

spašavanje, što je vrlo komplicirano jer vitlo prati val, tako da je uže koje spušta čamac stalno zategnuto. Za Norvežane smo napravili vitlo koje automatski pri-teže uže i do sada se pokazalo izvrsnim za njihovo dosta grubo more – govori Jerčić, a Peruzović dodaje da se njihov proizvodni asortiman može imenovati kao sidrenopritezna oprema, pri čemu im je cilj podizanje razine automatiza-cije primijenjene na toj opremi i ne žele ulaziti u niše u kojima postoje ulazne

barijere, pa se okreću pametnijim proi-zvodima, a da ne treba ulagati u njihov razvoj ispočetka.

- Dobar odnos s kupcem je umijeće – kaže Peruzović, a Jerčić ga dopunjava riječi-ma da je odnos s kupcem put koji uvijek traje, a ne cilj.

- Želimo da je kupac zadovoljan kada mu ponudimo proizvod, a volimo ga nakon isporuke još ugodnije iznenaditi – objaš-njava Ivo Jerčić dodajući da svako vitlo, pogotovo ako je u pitanju posebna na-rudžba, ima svog voditelja projekta koji je zadužen za kontakt s kupcem i ovaj ga može nazvati i u svakom trenutku do-znati status narudžbe.

A tko su kupci vitala Adria Wincha? Hrvat-ska brodogradilišta? - U Hrvatskoj prodajemo manje od 20

posto vitala koja proizvedemo i to nisu isključivo vitla za brodogradnju. Sura-đujemo dosta s građevinarima, a brod-ska oprema što je prodamo u Hrvatskoj donosi nam oko 10 posto prihoda, dok 5-6 posto prihoda dolazi iz građevinskog sektora – kaže Jerčić. Dodaje zatim da bi voljeli prodavati više na domaćem trži-štu, ali se na stranim tržištima prodaje mnogo skuplja oprema, po proizvodu čak i četiri puta skuplja od opreme koja se prodaje u nas.

Adria Winch ima strategiju prema kojoj ot-pisuje tržište ako na njemu nema lokalnog predstavnika za podršku, iako svoju opre-mu prodaju izravno naručiteljima. Stoga taj predstavnik nije preprodavač ili zastupnik u smislu trgovine, nego je tvrtka ili čovjek koji mogu dati savjet, pa tako u Rusiji ima-ju vlastita zaposlenika koji ih predstavlja na tom tržištu. Zavidno je i poštovanje koje su u svijetu brodogradnje zavrijedili svojim radom, pa s njima, kaže Jerčić, kontaktira-ju projektni instituti u ranim fazama kon-

strukcije zbog pitanja o nekim projektima, a da odgovore iz Splita shvaćaju ozbiljno, vidi se po tome što često te odgovore ugra-de kao uvjete u natječaj. U tvrtki kažu kako su iznimno uspješni jer pobijede na 60 % natječaja na koje se jave, dok je u svijetu prosjek oko 20 %.

Opstanak na zahtjevnom brodograđevnom tržištu, na kojem ima sve više brodogradi-lišta iz zemalja jeft ine radne snage poput Kine i Vijetnama, Peruzović i Jerčić objaš-njavaju samo kvalitetom vlastite proizvod-nje i pouzdanošću proizvoda.- Ako imate dobro zavaren lim trupa bro-

da, onda vas nije briga gdje je to zavare-no, ali vas zanima čiji je motor ili vitlo, jer su bitni za sigurnost broda, pa ako imate s njim dobra iskustva, onda ćete tražiti određenog dobavljača, pa čak bio i iz Europe – objašnjava Peruzović. Isti-če da je njihova oprema iznimno važna za sigurnost jer je riječ, primjerice, o sidrenim vitlima čije otkazivanje rezul-tira havarijom broda ili, u slučaju vitla čamaca za spašavanje, tragičnim gubit-kom ljudskih života.

- Imamo sustav održavanja kvalitete koji prije svega nama koristi, ali on nije pri-maran našim kupcima jer kupac želi da sve kontrolira Germanischer Lloyd, American Bureau of Shipping ili bilo koja nezavisna kuća koju on odabere – kaže Jerčić. Objasnio je to primjerom iz proizvodnje spasilačkog čamca za koji Adria Winch mora dati, primjerice, Det Norske Veritasu (DNV) dokaze da ga može napraviti, a takav registar brodova mora odobriti Adria Winch kao proi-zvođača te opreme. Ustvari, DNV traži za svaki dio koji se izrađuje u Splitu da mu se unaprijed pošalju nacrti, koje oni ovjere pa na osnovi tako ovjerena nacrta Adria Winch kupuje materijal, koji opet ovjerava registar čiji ljudi u proizvodnji

Finalno montiranje vitala

pred

stav

ljam

oAdria Winch d.o.o., Split


37Prosinac 5 II


38 Prosinac 5 II

provjere obradu. Nakon montaže odre-đenog dijela provode se njegova ispitiva-nja dok on ne pokaže sve karakteristike navedene u projektu. Prema Jerčićevim riječima, dok ne dobiju certifi kat iz regi-stra bodova, u Adria Winchu ne smatra-ju proizvod gotovim, pa je stoga jasno da imaju i rigoroznu ulaznu kontrolu.

- Elektromotor mora pregledati inspektor registra koji to osigurava, a mi dodatno provjerimo, primjerice, priključne mjere

motora, pribor, dokumentaciju... Za si-drena vitla, primjerice, lančanik ne ku-pujemo ako inspektor registra nije otišao u tvrtku koja ga je proizvela i posvjedo-čio da je to to, a čak i tada mi ultrazvuč-no provjerimo lančanik – objašnjava Jerčić i dodaje da troškovi certifi ciranja iznose između četiri i pet posto troška poluproizvoda, a ako je u pitanju trošak materijala u njemu, certifi ciranje izno-si i desetak posto ili čak oko osam posto

cijene gotovog proizvoda uzmu certifi ka-cijske kuće.

- Uvijek kupujemo čelike samo s certifi ka-tom i bez obzira na taj certifi kat provje-ravamo materijal u laboratoriju splitskog škvera. Dogodilo nam se u dva od sto ispi-tivanja da materijal uopće nije odgovarao onomu navedenom u certifi katu – objaš-njava Jerčić. No ne bez ponosa nastavlja:

- Toliko smo poznati i priznati da nam za neke stvari unaprijed daju dopuštenje, tako da registar obavlja samo posljednju provjeru, a za sve ostale provjere dovolj-no je da priložimo svoju dokumentaciju o ispitivanju.

Jerčić kao najnormalniju stvar navodi da od početka konstrukcije u izradu proizvo-da ugrađuju kontrolu kvalitete te se imenu-je osoba koja kontrolira crtež i proračun, na ispitivanja pozivaju kupce i za svaki se CNC tokarilica HAAS SL-20TBHE sa samopogonjenim alatima za bušenje i glodanje

Strogi s kooperantimaMorali smo davati i do 20 posto cije-ne proizvoda za doradu do onoga što smo naručili od nekih kooperanata. Te smo kooperante eliminirali iz surad-nje – odlučno je naglasio Peruzović iz Adria Wincha.

pred

stav

ljam



39Prosinac 5 II

proizvod izrađuje dokumentacija o ispiti-vanju kvalitete. Dokumentacija je iznimno bitna kod servisiranja, iako Jerčić navodi da im se svih ovih godina dogodilo “pet-šest kvarova: par elektromotora na vitlu je izgorjelo i jedna je spojka zapekla”, na što je dometnuo da odmah može provjeriti kada se i gdje te na kojem komadu opreme do-godio kvar, čime je demonstrirao i kvalitetu dokumentiranja u tvrtki.

Za 2009. godinu Adria Winch trenutačno ima prodano između 70 i 80 posto kapacite-ta proizvodnje. Normalni ciklus proizvodnje iznosi četiri mjeseca, no za postojeći tip vitla treba im dva mjeseca ako za njega postoji do-kumentacija, ali u slučaju da moraju razvijati novu dokumentaciju, rok se produljuje za dva mjeseca, a moraju li nešto novo nabaviti, rok isporuke dostiže pet ili šest mjeseci. No unatoč tomu vrlo su konkurentni jer, pri-mjerice, naručuju hidrauliku koja im odgo-vara za niz proizvoda pa mogu izraditi pro-izvod brže od velikih svjetskih proizvođača jer mogu isporučiti proizvod u kraćem roku, zbog čega pobjeđuju na natječajima.

Mjerna ruka FARO Gage

govarali bio je na 7,11 kuna. Peruzović je ustvrdio da će samo na tečajnim razlika-ma u 2008. izgubiti 700 000 kuna.

Zanimljivo je bilo čuti kako poduzetnici iz strojograđevne branše gledaju na trenu-tačnu gospodarsku politiku. Čelnici Adria Wincha smatraju da vladajući političari, iako javno deklariraju strah od gospodar-skog sloma, ne čine ništa da se nadoknadi pad industrijske proizvodnje, koju bi treba-lo jačati ako ništa drugo a ono zbog otplate vanjskog duga.- Neshvatljivo nam je da brodogradilišta

dobivaju poticaje po svakome isporu-čenom brodu, a da mi kao proizvođači opreme za brodove ne dobijemo ništa iako bismo makar samo s pet posto lakše disali. U svijetu je poznato da Nijemci potiču industrijski razvoj pokrivanjem dijela troškova koji nastaju pri razvoju. Mi smo, primjerice, nedavno odgodili

na neodređeno vrijeme projekt na ko-jem treba raditi na projektiranju tisuću ili dvije tisuće sati. Da nam država dade neki postotak samo tog troška, mi bismo to radili, a i država bi zaradila jer bismo taj proizvod izvezli u Rusiju, a poslije u Kinu – objašnjava Jerčić.

Iako bi se moglo pomisliti da je sljedeći lo-gični korak u razvoju Adria Wincha kupnja brodogradilišta, čiju privatizaciju po hit-nom postupku najavljuje hrvatska Vlada, čelni adriavinčevci ne misle tako. Peruzo-vić kaže da nemaju fi nancijsku snagu za kupnju brodogradilišta, a Jerčić, opet uz smiješak i dozu samoironije, dodaje da su imali prilike uložiti i “zavrtjeti” novac, ali su odavna odlučili da će ulagati samo u vla-stiti razvoj i te su se odluke uvijek držali.

U slučaju da brodogradilišta budu zatvore-na, Peruzović kaže da će im biti žao kolega,

Kako je rastao promet Kad smo preuzimali Dalstroj potkraj 1996. godine, Adria Winch imao je za-poslenog samo jednog čovjeka, direk-tora, a u Dalstroju ih je radilo 62. Prve godine kad smo preuzeli tvrtku promet je iznosio milijun i pol kuna. Od tadaš-njeg broja radnika ostalo je dvadesetak, a sada ih u Dalstroju ima šezdesetak novih – govori direktor Peruzović te nastavlja:Rastemo po stopi od 25-30 posto godiš-nje i cilj nam je doći do 70-80 milijuna samo vlastitim resursima te biti na razi-ni tvrtke koja se takvim poslom bavi bilo gdje u svijetu – zaključio je Peruzović. Ostvareni promet po godinama:2006. - 30 milijuna kuna2007. - 40 milijuna kuna2008. – 50 milijuna kuna2009. – rast od 20 % (procjena po prednarudžbama)

Iako kažu da nema ulaska u bilo koji posao bez barem deset posto predujma, postoje i kupci koje oni kreditiraju, ali je riječ o kli-jentima koji su godinama morali zasluživati taj status i toliko povjerenje. U načelu, ban-ka im daje jamstva na predujam koji dobiju, katkad sredstva osiguravaju na temelju kre-ditnog pisma, pa je, kako kaže Peruzović, njihovo fi nanciranje mješavina svega.- Generalno govoreći, sredstva su skupa i

nije lako taj trošak prevaliti na kupca opreme – kaže Peruzović ističući da je Adria Winchu veći problem kad ugovori posao prema jednome tečaju pa isporuči prema drugome. Jerčić pri tome navodi da je ova godina počela s tečajem od 7,35 kuna za euro, a u trenutku dok smo raz-

predstavljamo

Adria Winch d.o.o., Split


40 Prosinac 5 II

kao i onih koji su ostali bez posla pri raspa-du Prvomajske, ali da je za državu i njezino gospodarstvo mnogo kobnije ako nestane brodogradnja.

Jerčić navodi da je komercijalna brodo-gradnja na Mediteranu više nego moguća i potkrepljuje to primjerom Turske, koja stalno otvara nova brodogradilišta pa u Tuzli kod Istanbula imaju 60 brodogradi-lišta u koja poslovni ljudi ulažu očekujući povrat uloženoga kao i u bilo kojoj drugoj industrijskoj grani. - Ako, primjerice, Croatia Pumps mora

plasirati svoju pumpu u Norvešku, njima je preteško onamo plasirati samo pum-pu bez velikih ulaganja. Pravi bi put bio da se ta pumpa plasira kroz naš domaći grupni proizvod, a to je brod. U brodo-vima leži 12-13 posto izvoza, što znači da je brodogradnja jako važna, i ako je izgubimo, domaći proizvođači opreme nemaju kamo plasirati svoje proizvode – zdvojno je rekao Jerčić.

- Ja sam konstruktor i znam tko je proi-

zveo neki stroj po tome koja oprema ide uz njega jer Nijemci u svoje postrojenje stavljaju svoju opremu, Talijani svoju, Francuzi pak svoju – objašnjava Jerčić primjerom da je brod kao grupni proi-zvod platforma za izvoz proizvoda, ali i da njegov nestanak znači i nestanak istraživanja i razvoja za velik dio stro-jarstva u državi.

Financijska kriza u svijetu nije neočekivano zaskočila Adria Winch, kažu njegovi čelni-ci te dodaju da prate tržište brodova pa su načinili i svoje prognoze. A one govore da će zbog drastičnog pada cijene vozarina biti manje naručenih brodova. Pola vitala pro-daje se uz platforme i brodove za naft u, a pola ide za trgovačku fl otu pa je jasno da manje vozarine znače i manju proizvodnju, za što se oni pripremaju. Taj se dio krize još ne osjeća, ali u Adria Winchu kažu da su spremni na pad potražnje za brodovima koji bi se trebao dogoditi nagodinu. Za dvije go-dine sigurno će opasti potražnja za našom opremom pa se sada trudimo zgrabiti što

Europske plaće kao uvijet o(p)stankaPropast ćemo kao tvrtka ako za dvije godine ne budemo mogli isplaćivati plaće kao u Europskoj uniji pa nam je cilj racionalizacija poslovanja, ali tako da plaće u Adria Winchu budu kao u Njemačkoj, i uvjereni smo da ćemo to uspjeti – ustvrdio je Jerčić objašnjavajući da je takva politika plaća jedini način sprječavanja inženjera da odu raditi u zemlje EU nakon ulaska Hrvatske u Uniju. Peruzović i Jerčić kažu da u nji-hovoj tvrtki najbolje plaćeni inženjer ima neto- plaću malo manju od 1 600 eura, a početnik 6 000 kuna. Ako tko ima dobru ideju, imamo takav sustav stimulacija da bez puno razmišljanja on i dobije stimulaciju, koja za neke iznosi i do 30 % plaće na tri do šest mjeseci. Ako i nakon tog vremena postoji razlog za stimulaciju, potpisuje se novi ugovor na veću plaću. Kao i u svakoj tvrtki, imamo ljudi koji na istom iznosu “stoje” godinama, ali imamo i momka koji je prije dvije godine počeo raditi za 4 000 kuna, a već nekoliko mjeseci zarađuje 10 000 kuna – govori Jerčić, a na to se nastavlja Peruzović govoreći da je njihov bivši zaposlenik direktor hrvatskog dijela Cemexa, drugi je postao in-spektor brodova u Kini, pa je očito da se neke ne može spriječiti u odlasku, ali poku-šavaju ih što više privući.

više, objasnio je Jerčić dodajući da će pad pokušati nadoknaditi u Rusiji, koja je veliko tržište i manje bi trebala osjetiti udar krize. Unatoč kriznim planovima splitski proizvo-đači vitala ne gledaju sve jako crno. Ili su samo dobro promislili o svojoj sudbini.

Svako jutro ulaze u borbu za život ili, kako je to rekao Milivoj Peruzović, zaspiš li na dulje od dva dana, već si u problemu. A je-dan od izlaza je u outsourcingu.- Ne možete samo tako naći radnika koji

će spojiti kompliciranu hidrauliku, a ne znamo što ćemo za nekoliko godina s radnikom koji danas brusi bridove, on mora napredovati, ali ne vidimo kako bi on s tom vrstom posla mogao naprijed – kaže Jerčić i ističe da je stajalište tvrtke da neće raditi iste proizvode kao i doma-će tvrtke, da im ne uzimaju tržište i da im ne budu konkurenti.

- Još ne razmišljamo o nekom dalekom outsourcingu, ali nismo daleko od raz-mišljanja da dio poslova prebacimo u BiH, barem poslove poput brušenja bri-dova – priznaje Peruzović, ali dodaje da još dugo vremena ne planira iz Kine na-ručivati zavarene konstrukcije.

pred

stav

ljam


Pad industrijske proizvodnje 0,8 postoIndustrijska proizvodnja u listopadu je smanjena 0,8 posto na godišnjoj razini, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). U tom je razdoblju najviše sma-njena proizvodnja energije 9,1 posto te proizvodnja trajnih proizvoda za širo-ku potrošnju 6,1 posto. Prema podaci-ma DZS-a proizvodnja je u prvih deset mjeseci porasla 2,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Najviše je pora-sla proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju, 4,5 posto i kapitalnih proizvoda 4,4 posto. (M. B.)

Hrvatski dobavljači se predstavili FiatuCentar proizvodnog strojarstva i alat-ničastva RH zajedno s HD Auto d.o.o., AD Plastik d.d. i SIGA International d.o.o. vrlo uspješno je predstavio 29 najznačajnijih hrvatskih tvrtki kao potencijalnih dobavljača dijelova i usluga za FIAT Srbija. U tijeku je ana-liza tehničko - fi nancijskih pokazatelja uspješnosti poslovanja hrvatskih tvrt-ki, a tijekom prosinca je najavljen audit predstavnika FIAT-a odabranim hrvat-skim tvrtkama. (M. B.)


41Prosinac 5 II


42 Prosinac 5 II

OSP-P200 predstavlja posljednju Okuminu inovaciju na području CNC upravljačkih računala. Arhitektura ovog sustava najno-vije generacije objedinjuje prednosti CNC i PC računala na vrlo efi kasan i ergonom-ski prihvatljiv način. PC-CNC računalo zasnovano je na dva međusobno nezavi-sna operacijska sustava. Okuma se oslanja na Windows XP kako bi osigurala poznato korisničko okruženje, u kombinaciji s ne-zavisnim operacijskim sustavom stvarnog vremena za upravljanje osima i ostalim funkcijama stroja. Na taj su način korisniku, uz poznato okruženje, osigurane pouzdana proizvodnost i visoka stabilnost procesa. Primjerice, pad Windowsa neće utjecati na rad stroja, budući da se za rad stroja koristi operacijski sustav s neovisnom jezgrom.

Zajednička platforma je kompaktan CPU modul s Intelovim procesorom, DRAM

OSP-P200 – Upravljačko računalo OKUMA strojeva sa sustavom izbjegavanja kolizijePostoji mnoštvo razloga za Okumin konstantan rast unazad nekoliko go-

dina. Jedan od njih je svjetski rast metaloprerađivačke industrije. Drugi i

ne manje važan svakako je sveukupna mehatronička konkurentnost alatnih

strojeva ove tvrtke. OKUMA je jedini proizvođač alatnih strojeva s četrde-

setogodišnjim iskustvom u proizvodnji i razvoju vlastitih CNC upravljačkih

računala, servo pogona te apsolutnih mjernih sustava. Ukupan broj isporu-

čenih alatnih strojeva s OSP upravljačkim sustavom trenutno iznosi oko 152

000. Tijekom ove godine planirana je proizvodnja dodatnih 7000 strojeva,

što je visoko rastući trend.

memorijom, industrijskim tvrdim dis-kom te sustavom besprekidnog napajanja. Upravljačko računalo dolazi s uobičajenim PC priključcima pružajući pritom do 4 USB 2.0 utora za izravan pristup vanjskim memorijama, industrijskim kamerama i slično. Također je ugrađen i brzi Ethernet za prijenos većih količina podataka, bilo putem HTTP-a ili nekog drugog mrežnog protokola.Nadalje, u OSP-P200 su ugrađena i brojna industrijska sučelja za komunikaciju s de-centraliziranim podsustavima (DeviceNet, ServoLink i slično).

Kroz Windows XP, ova nova arhitektura upravljačkog sustava proširuje Okumin dvostruki način programiranja, odnosno interaktivno programiranje s automat-skim generiranjem putanja i DIN/ISO programiranje. Korisnici sada mogu ko-

ristiti uredske aplikacije na samom stroju kako bi si olakšali rad. Tako se, primjeri-ce, Microsoft Excel može koristiti za uči-tavanje programskih parametara. Okuma, zajedno s Homel grupom, ekskluzivnim zastupnikom i servisnim partnerom tvrt-ke za Europu, ujedno pruža i programska sučelja (API). Kroz makro programiranje i programski paket Microsoft Visual Basic for Applications (VBA), korisnici pomo-ću ovih API-a mogu izravno pristupiti CNC operacijskom sustavu i na taj način utjecti na kompenzaciju alata (uključujući i mjernu strategiju), varijable NC progra-ma, kao i razne parametre stroja. Nadalje, API funkcijama mogu se na jednostavan način povezivati periferni podsustavi, pri-mjerice industrijski roboti, indeksatori ili drugi sustavi za posluživanje stroja. Uko-liko je sustav spojen na internet, mogu se koristiti i svi uobičajeni internetski servisi (WEB preglednici, E-mail i slično.)

U ovom trenutku, Hommel uspostavlja si-gurnu internetsku platformu pomoću koje će svojim kupcima omogućiti on-line kon-ferencije s istovremenim audio i video opci-jama. Zahvaljujući sigurnim mrežnim pro-tokolima (HTTPS), autorizaciji lozinkom i drugim mjerama, sigurnost i povjerljivost podataka također nisu problem. Ovlašteno osoblje i korisnici mogu se izravno prijaviti na ovaj sustav kako bi razmijenili iskustva, programe i ostale informacije neovisno o mjestu gdje se nalaze. Svaki se on-line sa-stanak može snimiti i pohraniti u kompri-miranom obliku za kasniju reprodukciju.

Preduvjeti za udaljenu dijagnostiku već su integrirani u OSP-P200 i mogu se izravno koristiti.

Prema HOMELU, udaljeni servis i dija-gnostika (e-servis, e-dijagnostika) trebale bi otvoriti sasvim novu dimenziju u smi- Upravlja�ka plo�a OSP-P200

iz s

vije

tadogađaji i dostignuća


43Prosinac 5 II

Arhitektura upravlja�kog sustava OSP-P200

slu preventivnog održavanja, dijagnostike i servisa općenito. Na primjer, ukoliko je nastao neki problem na stroju, Hommel poziva korisnika na on-line sastanak. Ser-visni inženjer može tada s udaljenog mjesta izravno provjeriti stanje stroja korisnika (postavke raznih parametara stroja, stanja graničnih prekidača i slično).

Za olakšan prikaz podataka i vizualizaci-ju procesa obrade, u OSP-P200 je ugrađen 15’’ LCD zaslon u touchscreen izvedbi. Programiranje i podešavanje parametara jednostavnim dodirivanjem ekrana čini rad na stroju udobnijim. Dakako, operater se prema potrebi može služiti i USB mišem ili sličnim pomagalima u radu. Tu je i interak-

tivan sustav za pomoć koji se može uključiti u bilo kojem trenutku. Ukratko, OSP-P200, uz istovremeno robustan sustav upravljanja alatnim strojem, objedinjuje sve pogodnosti i mogu�nosti iz PC svijeta.

Zna�ajna inovacija OSP-P200 svakako je i nova generacija sustava za izbjegavanje kolizije (eng. Collision Avoidance System ili kra�e, CAS). Vrlo često, u suvremene obradne sustave ugrađeno je 6 i više tran-slacijskih ili rotacijskih osi koje se mogu istovremeno upravljati. Pripremni radovi i pokretanje proizvodnje na ovim strojevima može biti iznimno složeno. S većim brojem istovremeno upravljanih osi, općenito se povećava se i rizik od kolizije, što je uglav-nom slučaj kod složenijih NC programa. Posljedice kolizije, koje većinom nasta-ju upravo za vrijeme pripremnih radova, mogu se kretati od jednostavnijih kvarova do težih oštećenja stroja, za koje su potreb-ni zahtjevni i dugotrajni zahvati.

Tehnolozi stoga ne smiju samo provjeravati gibanja alata, već stalno moraju nadzirati i gibanja svakog zasebnog dijela stroja u zoni kolizije. Iz sigurnosnih se razloga također smanjuju i posmaci, a u kritičnim se situaci-jama NC program izvodi korak po korak.

Zavisno o složenosti aplikacije (gdje je pri-mjerice zahtijevano istovremeno gibanje 4

iz svijetadogađaji i dostignuća


44 Prosinac 5 II

što je osobito korisno u slučajevima slože-nijih geometrija. Potrebno je još defi nirati veze među pojedinim elementima (npr. držač alata – alat, stezne čeljusti – stezna naprava i slično) čime je CAS za danu apli-kaciju u potpunosti konfi guriran.

Kako bi se u cjelosti iskoristio potencijal ovog računala, pri čemu se poglavito mi-sli na CAS, preporuča se odgovarajuća obuka koju je najbolje obaviti na lokaciji kupca. Nažalost, još uvijek premalen broj korisnika nalazi vrijeme kako bi pohađalo ovaj oblik obuke. S druge strane, sve više poduzetnika smatra ovu vrst obuke stra-teški važnom. Dobro obučeni korisnici zasigurno će u kraćem vremenu pripre-miti stroj za novu seriju, odnosno skratiti pripremna vremena i povećati raspoloži-vost stroja.

Prema mišljenju Hommel grupe, novi OSP-P200 ima značajne prednosti pred konku-rencijom, posebno kod tokarskih i glodaćih obradnih centara MULTUS i MAC TURN serije, tim više što ovi centri svojom kon-strukcijom predstavljaju vrhunac precizno-sti, performansi i pouzdanosti.

Izvor:www.okuma-e.prinfos.de

ili više osi), pripremni radovi mogu trajati i nekoliko sati, što u ekonomskom smislu može biti od presudne važnosti, osobito kod manjih serija.

U CAS je uključeno Okumino dugogodiš-nje praktično iskustvo kao proizvođača više osnih obradnih centara. Ukoliko se ovaj sustav koristi dosljedno, njime je mogu�e posti�i znatne vremenske uštede tijekom pripremih radova na stroju (do 50% prema Okumi). Primjenom ovog sustava, korisnici tako mogu prilagoditi stroj za proizvodnju novog dijela znatno brže i pouzdanije, što pomaže da se smanje troškovi, osobito kad se radi o složenim višeosnim obradama.

CAS ne samo da simulira strojnu obradu u virtualnom okruženju prije stvarnog pro-cesa, već po prvi put, omogućuje praćenje i vizualizaciju procesa u stvarnom vremenu tijekom obrade, uzimajući pritom u obzir volumen odvojenog materijala i pamteći obrađene zone pripremka. Sustav je također

aktivan i kod ručnog pozicioniranja stroja te u bilo kojem trenutku precizno pokazuje položaj kritičnih dijelova stroja na zaslo-nu. Putanja alata i podaci o kompenzaciji kontinuirano se provjeravaju nekoliko mi-lisekundi prije stvarnog gibanja. Ukoliko se negdje u NC programu pojavi potencijalna opasnost od kolizije, izvršavanje programa se prekida i stroj se trenutno zaustavlja. Kako bi se opasnost od kolizije čim prije uočila i otklonila, kritični se elementi na zaslonu prikazuju crvenom bojom.

Da bi CAS djelovao ispravno, uz poznatu kinematsku strukturu određenu samim strojem, u sustav je potrebno pohraniti i geometrijske informacije o korištenim ala-tima, pripremku, obratku i steznoj napra-vi. Geometrija alata i pripadajućih držača, steznih naprava sa čeljustima, te obradka i pripremka mogu se u pojednostavljenom obliku modelirati izravno na OSP-P200. Alternativnim načinom, ovi se podaci, ta-kođer, mogu učitati i putem STL datoteke,

USP-P200 tokom strojne obrade s vizualizacijom procesa i uklju�enim sustavom izbjegava-nja kolizije (CAS)

Vertigo-precisa CNC Trade d.o.o.Zagreba�ka 2210000 Zagreb, Hrvatskat. + 385 1 3750-887f. + 385 1 3750-897e-mail: of� [email protected]

iz s

vije

tadogađaji i dostignuća

HEP grupa u gu-bitku od 165 milijuna kunaHrvatska elektroprivreda grupa ostvarila je za devet mjeseci ove go-dine gubitak fi nancijske godine od 165,05 milijuna za razliku od 26,49 milijuna kuna dobiti u istom lanj-skom razdoblju. U istom razdoblju HEP grupa je zabilježila rast prihoda za 8,5 posto, sa 7,76 na 8,42 milijardi kuna u prva tri ovogodišnja kvartala. No, prihodi od prodaje u inozemstvu koji iznose 272 milijuna kuna manji su za čak 57 posto u odnosu na de-vet mjeseci 2007. godine. Predsjednik

Uprave HEP-a Ivan Mravak najav-ljivao je kako kompanija mora ući u gubitak nakon povećanja cijene ener-genata koje ona koristi za više stotina posto, dok istovremeno bitno ne po-većava cijene struje unazad nekoliko godina. (M. B.)

BICRO pokreće fond rizičnog kapitalaMinistarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO potpisali su sporazum o provedbi projekta fonda rizičnog kapitala. Riječ je o fondu koji

bi trebao sudjelovati u razvoju inova-tivnih projekata, kroz sudjelovanje u vlasničkoj strukturi i upravljanju tvrtkama koje nemaju dovoljno kapi-tala da realiziraju svoje ideje. Ciljani kapital fonda je 108 milijuna kuna, a država bi u tome sudjelovala sa 32 milijuna kuna kroz dva ministarstva, gospodarstva i znanosti, koja sudje-luju u projektu. Ostatak sredstava trebalo bi prikupiti od privatnog sek-tora. Fond se osniva u okviru VEN-CRO-a, jednog od pet BICRO-ovih potprograma za poticanje poduzet-ništva utemeljenog na inovacijama i novim tehnologijam. Fond bi trebao postati operativan u srpnju iduće go-dine. (M. B.)


45Prosinac 5 II


46 Prosinac 5 II

Unatoč zahtjevima za smanjenje potrošnje goriva i razvoju lakših vozila, masa vozila u posljednjih se nekoliko godina konstan-tno povećava [1]. Najvažniji način kojim se može oduprijeti tom trendu je uporaba obojenih (lakih) metala za izradu kompo-nenata vozila. U usporedbi s uobičajenim materijalima, njihova svojstva preoblikova-nja, međutim, bitno su ograničena.

Zbog toga proizvođači u automobilskoj industriji i njihovi dobavljači unatrag pet godina intenzivno istražuju tehnološka rje-šenja preoblikovanja temperiranim alatima legura Al i Mg. Značajke tog postupka su

Preoblikovanje s pomoću visokoga unutrašnjeg tlaka medija

»Hydroforming« temperiranim alatimaZa obojene (lake) metale u automobilskoj industriji vlada veliko zanima-

nje, kao i potražnja za njima, jer smanjuju masu vozila. Međutim, u uspo-

redbi s uobičajenim materijalima, njihova svojstva preoblikovanja bitno su

ograničena. Svojstva preoblikovanja obojenih metala moguće je poboljšati

njihovim zagrijavanjem, čime se smanjuje potrebna sila preoblikovanja te

se povisuje točnost izrade. Preoblikovanje temperiranim alatima pri viso-

kom unutrašnjem tlaku medija (T-IHU) je postupak budućnosti, koji mnogo

obećava. U provedenim pokusima istraživači su uspjeli, primjerice, proširiti

cijevi načinjene od magnezija za oko 120 posto, dok se preoblikovljivost

poluproizvoda od aluminija povisila za više od 63 posto.

lakše preoblikovanje, smanjenje potrebnih sila preoblikovanja te povišena točnost po-stignutih mjera i oblika zbog poboljšanih svojstava elastičnog izravnavanja. Navede-ne značajke nedvojbeno su potvrdila i broj-na istraživanja [2−4].

Na Institutu za obradne strojeve i preobli-kovanje (IWU) u Chemnitzu (www.iwu.fh g.de) daju pri preoblikovanju obojenih metala u temperaturnom području do 300 °C prednost preoblikovanju pod visokim unutrašnjim tlakom medija – tzv. hydro-formingu (T-IHU). Kao medij rabe se ka-pljevine, koje omogućuju brzo zagrijavanje komponente bez vanjskih izvora topline. Dodatno, prednost imaju mediji koji su manje stlačivi i koji mogu relativno jedno-stavno i brzo postići visoke unutrašnje tla-kove. Neovisno o tome, postupak T-IHU, pri preoblikovanju cijevi od magnezijevih i aluminijevih legura s aksijalnim odvaja-njem materijala, još je nedovoljno istraženo

područje. Stoga je cilj istraživačkog projek-ta prikazanoga u nastavku teksta razjasniti neke nepoznanice s tog područja.

Niže krivulje plastičnosti pri rastućoj temperaturiNa temelju ankete provedene u automobil-skoj industriji, za materijale obrađene u po-kusima izabrane su tri magnezijeve legure: AZ 31 B, AZ 61 A, AZ 80 A-F, a kao us-poredni materijal iz skupine aluminijevih legura AlMgSi0,5. Poluproizvodi načinje-ni od svih materijala oblika cijevi imali su početnu debljinu stijenke 2,0 mm, 3,0 mm i 4,0 mm. Pri ispitivanju tih poluproizvoda analizirana su mehanička svojstva i krivulje tečenja pri rasteznim i tlačnim pokusima u temperaturnom rasponu od sobne tem-perature do 450 °C (s koracima od po 50 °C), u ovisnosti o debljini stijenke s0 i brzi-ni deformacije ε (0,0015 s−1; 0,015 s−1 i 0,15 s−1). Usto, za sve materijale analizirane su kristalografske strukture i topografi je povr-

Pionir: Studija o jednolitarskom automobilu, koja je provedena u Volkswagenu, odnosi se na brojne komponente od magnezija i aluminija izrađene lijevanjem ili preobliko-vanjem u zagrijanim uobičajenim alatima za preoblikovanje.

Reimund NeugebauerMichael Seifert

Jasan zadatak: Krivulje tečenja za magnezijevu leguru za deformiranje AZ 61 A (brzina defor-macije ε 0,015 s−1, početna debljina stijenke 3,0 mm) kao funkcija temperature. Strelicama su označeni glavni ciljevi preoblikovanja pri povišenim temperaturama.

iz s

vije

tahydroforming


47Prosinac 5 II

šina ovisno o smjeru istiskivanja (0°, 45° i 90°) te kemijskom sastavu.

Rezultati rasteznih ispitivanja pri poviše-nim temperaturama pokazali su da se s porastom temperature kod svih analizira-nih materijala, uz različite stupnjeve defor-macije, krivulja plastičnosti bitno smanjila. Pri 300 °C granica plastičnosti materijala iznosila je samo još oko trećine vrijednosti postignute pri sobnoj temperaturi. Istodob-no su se s povišenjem temperature kod svih materijala povećale vrijednosti postizivih istezanja. Primjerice, u slučaju magnezijeve legure AZ 80 A-F i pri temperaturi od 300 °C utvrđeno je kako je istezanje tri puta veće negoli istezanje pri sobnoj temperaturi.

Smanjenje krutosti materijala uz istodob-no povećanje maksimalnog istezanja prije loma znači potrebu za manjom silom pre-oblikovanja uz bitno povišenu duktilnost materijala. S druge strane, takvo se stanje negativno odražava zbog pojave osnih tlačnih naprezanja pri aksijalnom dodava-nju materijala pri hydroformingu. Stoga su umetci alata bili temperirani u području osnog odvajanja materijala.

Temperirani mikrotlačni pokusi, koji se temelje na normi DIN EN 50106, potvrdili su očekivanja da kod pokusnih materijala nastupaju tlačna opterećenja bitno većeg stupnja deformacije negoli pri rasteznim opterećenjima (primjerice za AZ 61 A, pri 300 °C i ε 0,015 s−1, φv max imao je vrijed-nost 1,31, a za AlMgSi0,5 vrijednost 2,21). Kristalografska istraživanja pokazala su da razdioba zrna obzirom na smjer istiskivanja cijevi ne utječe bitno na strukturu i veličinu kristalnih zrna. Kako pri postupku T-IHU zbog visokoga površinskog pritiska između obratka i alata te djelomice velikoga osnog pomaka materijala na rezultat preobliko-

vanja odlučujuće utječu tribološka zbiva-nja, pri analizi površinske topografi je bile su provedene serije opsežnih istraživanja s primjenom različitih maziva.

Za provedbu pokusa preoblikovanja ra-bljen je uređaj za zagrijavanje s integrira-nim temperiranim tlačnim transforma-torom. Uređaj se sastoji od električnoga grijača snage 60 kW za zagrijavanje medija do temperature od 345 °C i tlačne sabirni-ce medija. S jedne strane, s pomoću takvog uređaja može se temperirati medij za preo-blikovanje, a s druge strane, s pomoću tako zagrijanog medija može se temperirati i sam alat za preoblikovanje.

Uređaj i alat za provedbu pokusaU visokotlačnom krugu uređaja za pripre-mu medija može se s pomoću visokotlačne pumpe pri temperaturi od 330 °C postići tlak medija od 800 bara, koji omogućuje

Grijač: Uređaj za zagrijavanje medija s integriranim tlačnim transformatorom dopunjuje susjedni IHU-uređaj (50.000 kN) s ugrađenim T-IHU alatom.

Za sada još unikat: Donji dio alata za preoblikovanje s visokim unutrašnjim tlakom pri poviše-nim temperaturama u montažnom položaju.

izvođenje visokotlačnog preoblikovanja temperiranim alatom.

Alat za T-IHU sastoji se od hlađenih i zagri-javanih umetaka koji su toplinski izolirani izolacijskim pločama. Za potrebe istraživa-nja na raspolaganju su bila tri osnovna ge-ometrijska oblika umetaka alata: za izradu T-oblika, cilindra i kvadra. Pri izradi cilin-dara i kvadra izrađena su po četiri geome-trijski različita umetka, koji omogućuju povećanje opsega cijevi za 25 do 100 posto u slučaju oblika cilindra, odnosno za 30 do 120 posto u slučaju oblika kvadra. Cilj je istraživanja bio što više smanjiti slobodni prostor za preoblikovanje i tako omogućiti defi niranje granice preoblikovanja. Preo-stali prostor za preoblikovanje odgovara tijeku preoblikovanja, do trenutka kada stijenka cijevi prvi put ne dotakne gravuru alata za preoblikovanje i ostane uz nju.

Simulacija procesa preoblikova-nja metodom konačnih eleme-nata (e. Finite Element Method – FEM)Simulacija ponašanja alata i procesa prove-dena je simulacijskim programom za FEM “Abaqus” s eksplicitnim solverom. Simulaci-jom se nastojalo doći do odgovora u kolikoj mjeri izabrana izolacijska ploča udovoljava zahtjevima za toplinskim odvajanjem izme-đu zagrijanih i ohlađenih dijelova gravure alata. Osim toga, istraživači su simulacijom nastojali defi nirati kolika je najviša dopu-štena temperatura na vanjskoj strani T-IHU alata i jesu li temperaturni gradijenti u preo-blikovanom obratku dovoljno visoki za osi-guranje povoljnih uvjeta pri T-IHU.

Simulacija procesa T-IHU bila je prove-dena nakon uspostave termodinamičke ravnoteže promatranog sustava. Dobivena raspodjela temperatura u obratku poklapa-la se s očekivanjima i bila je pozitivno ocije-

iz svijetahydroforming


48 Prosinac 5 II

njena. Oblikovanje u polumjeru nastajućeg T-oblika bilo je nedovoljno pa je, unatoč visokoj temperaturi alata, bilo potrebno izabrati tlak kalibriranja viši od 500 bara, što su potvrdili i pokusi.

Termografska mjerenja za prikaz izmjene toplineZa defi niranje koncepta i konstrukcije ala-ta s obzirom na raspored temperatura i na obratku i alatu te s obzirom na način rada grijaćih elemenata, prije provedbe pokusa preoblikovanja provedena su termografska mjerenja kalupa. Mjerenja su pokazala da je temperatura, unatoč protoku zagrijanog medija temperature oko 200 °C, kroz čitavo područje odvajanja materijala na površini cijevi niža oko 110 °C. Pri postupku T-IHU s osnim odvajanjem materijala takvo sta-nje bitno poboljšava transport materijala u zonu preoblikovanja. Kao primjer dobi-venih rezultata pokusa u nastavku su nave-deni rezultati preoblikovanja osnovne geo-metrije T-oblika s naglaskom na dobivene najveće visine žigova za materijale AZ 61 A i AlMgSi0,5 pri početnoj debljini stijenke cijevi 3,0 mm.

Najbolja vrijednost bila je postignuta kod magnezijeve legure AZ 61 A pri temperatu-ri preoblikovanja od 300 °C i visini žiga od

Trostruki test: Kalupni umetci za osnovne geometrijske oblike: T-dio (lijevo), cilindar (sredina) i kvadar (desno). Konačna funkcija: najveće moguće povećanje opsega – minimalni kutni polumjer izbočene cijevi.

Dijelovi od magnezija: Eksperimentalno određene najveće visine žiga kao funkcija temperature (magnezijeva legura AZ 61A, početna debljina stijenke 3,0 mm): a) 5,9 mm pri temperaturi 20 °C; b) 5,9 mm pri 100 °C; c) 5,9 mm pri 150 °C; d) 47,2 mm pri 200 °C; e) 61,4 mm pri 250 °C i f) 100,2 mm pri 300 °C.

a

b

c

d

e

f

Stroj za centrirano brušenje SL1 globalna je inovacija, namijenjena brušenju, stožaca i stožasto odre-zanih rubova na obratcima od tvrdih metala. Stroj SL1 specijaliziran je samo za takvu vrstu obrade i s njime nema poteškoća pri upravljanju. Omogućuje izvanredno niske troškove obrade. Operacije koje se danas često izvode na stroju za cilindrično brušenje, moguće je izvesti na jednostavan način na SL1 stroju, kojeg proizvodi tvrtka Fritz Studer AG.

SL1 može obrađivati dijelove različitih dimenzija, od promjera 3 mm i visine 45 mm do promjera 30 mm i visine 350 mm, a najveća masa dijelova može iznositi 3,5 kg. Stroj ima dvoosni upravljački sustav SPS, koji upravlja X-osi i vibrirajućom W-osi. Rotacijski nagib B-osi i položaj glave na stroju podešavaju se ručno. Raspon nagiba je između 30° i 70°, brzina obrade doseže do 10 m/min, a razlučivost je svega 0,001 mm. Stroj za brušenje se odlikuje svojim brusnim kolutom 1A1 promjera 250 mm i srednje visine 125 mm. Stroj zauzima jedan metar kvadratni radne površine, uz što je potreban dodatni prostor za upravljački ormar Siemens SPS S7-300. Stroj je visok 2 metra i zahtijeva dodatni prostor 0,8 metara za otvaranje vrata. Vrata na potpuno ograđenoj jedinici oblikovana su tako, da omogućuju optimalni pristup stroju.

Stroj za brušenje obradaka iz tvrdih metala

iz s

vije

tahydroforming


49Prosinac 5 II

100,2 mm. To odgovara povećanju opsega za približno 120 posto u odnosu na po-četnu cijev. Bitan podatak pri T-IHU ma-gnezijskih cijevi bilo je zadebljanje cijevi u sredini obratka s obzirom na žig.

Svojstva preoblikovanja aluminijeve legure bila su već pri sobnoj temperaturi relativ-no dobra, a s porastom temperature su se poboljšavala. Pri 250 °C bila je dosegnuta najveća visina žiga od 81,9 mm. To odgova-ra 63,5-postotnom povećanju visine žiga u usporedbi s vrijednostima postignutima pri sobnoj temperaturi. Pri 300 °C maksimalna visina žiga iznosila je još samo 74,7 mm. Zbog izrazitog omekšavanja materijala, u zoni dobave materijala pojavilo se poprilič-no nabiranje materijala, što je uzrokovalo manji tok materijala u zoni žiga.

Pri određivanju svojstava materijala i obra-daka načinjenih procesom T-IHU bile su analizirane debljine stijenki, čvrstoća i tok promjene oblika, kao i kristalografske pro-mjene i promjene površinske topografi je na izabranim zonama obradaka. Za anali-zu učinaka elastičnog izravnavanja nakon preoblikovanja bili su mjereni stvarni polu-mjeri i geometrijska odstupanja obradaka

od propisanih mjera i oblika. Mehanička svojstva obratka bila su, s obzirom na po-četni oblik cijevi, analizirana mikroraste-znim ispitivanjima na izabranim dijelovi-ma obradaka. Za daljnju ocjenu kvalitete površina i struktura bili su izrađeni SE-, BSE- i EDX-snimke izabranih zona obra-daka, uglavnom na mjestima kontrakcija i kidanja, kako bi se mogle odrediti fazne promjene u materijalu te mehanizmi de-formacija i oštećivanja materijala. Takva su ispitivanja provedena na obradcima s naj-većim povećanjem opsega.

Dokazana primjerenost za serij-sku proizvodnjuRezultati potvrđuju da su postupak T-IHU i uporabljeni sustav temperiranja te kon-strukcija toplinski segmentiranih alata za preoblikovanje primjereni za serijsku pro-izvodnju. Istraživanja su također potvrdila mogućnosti za bitno poboljšanje svojstava preoblikovanja materijala (obojenih meta-la), uz istodobno smanjenje sila preobliko-vanja i manje elastično izravnavanje nakon preoblikovanja.

Cijena istiskanih profi la od magnezijeve le-gure samo je 30 do 60 posto viša od cijene

usporedivih aluminijskih cijevi. Uzimajući u obzir moguće uštede u masi obratka i povoljna mehanička svojstva, serijski pre-oblikovani T-IHU obradci postaju još više pristupačni. Kao dokaz tih tvrdnji, na IWU Chemnitz pripremaju prototip za T-IHU za modifi cirani prednji poprečni nosač vozila u mjerilu 1:1 od različitih magnezijevih i aluminijevih legura.

Reimund Neugebauer i Michael Seifert zaposleni su na Fraunhoferovu institutu za obradne strojeve i preoblikovanje (IWU) u Chemnitzu, www.iwu.fh g.de

Reference1. Gewichtsentwicklung in der Automo-

bil-industrie 2003. Autom.-Prod. 2003, www.automobil-produktion.de/the-men/02544/index.php

2. Neugebauer, R., Doege, E., Seifert, M. und O. Vogt: Temperierte Umformung von Blech aus Mg-Knetlegierungen mittels Hochdruck-Blechumformung (HBU). In: EFB-Forschungsbericht, AiF/EFB 12917BG, 2003

3. Dröder, K.G.: Untersuchungen zum Umformen von Feinblechen aus Ma-gnesiumknetlegierungen. Dissertation Universität Hannover 1999

4. Novotny, S.: Innenhochdruck-Umfor-men von Blechen aus Aluminium- und Magnesium-Legierungen bei erhöhten Temperaturen. Dissertation Friedrich-Alexander-Universität Nürnberg-Er-langen 2002

Dijelovi od aluminija: Eksperimentalno određene najveće visine žiga kao funkcija temperature (aluminijeva legura AlMgSI0,5, početna debljina stijenke 3,0 mm): a) 50,1 mm pri temperaturi 20 °C; b) 49,2 mm pri 100 °C; c) 57,5 mm pri 150 °C; d) 65,2 mm pri 200 °C; e) 81,9 mm pri 250 °C i f) 74,7 mm pri 300 °C.

Pokusna serija: Pokusni montažni element prednjega poprečnog nosača osobnog vozila od različitih magnezijskih i aluminijskih poluproizvoda.

a

b

c

d

e

f

iz svijetahydroforming


50 Prosinac 5 II

iz s

vije

takonferencija iCAT 2008

Rapid Manufacturing - RM u svijetu

Dr. Igor Drstvenšek

Druga međunarodna konferencija o aditivnim postupcima (iCAT – International Conference on Additive Technologies) održana je 17. i 18. rujna 2008. u hotelu “Primus” u Ptuju. Naj-stariji slovenski gradić svojom se povijesnom vrijednošću i okolicom pokazao kao izvrsna okolina za organizaciju konferencije. Konfe-renciju su zajednički organizirali Strojarski fakultet (Fakultet za strojništvo) Sveuči-lišta u Mariboru, Interesansa - zavod, DAAAM International i Inovacijsko-razvojni institut Sveučilišta u Ljubljani. Konferenciju je fi nancijski poduprla i Javna agencija za istraživačku djelatnost Republike Slovenije.

Kako bi se pratio tako brz razvoj aditivnih postupaka i kako bi se što više informacija o njima prenijelo prije svega u slovensko okruženje, ali i šire, u sklopu mreže RAPI-MAN (www.rapiman.net) organizirana je konferencija o aditivnim postupcima, koja je održana drugi put. Naglasak ovogodiš-nje konferencije bio je na primjeni aditiv-nih postupaka u medicini i na poslovnim modelima koje ti postupci omogućuju. Sa sigurnošću se može zaključiti kako je to bila jedna od rijetkih tehnoloških kon-ferencija (vjerojatno i jedina) na kojoj se među 122 sudionika okupilo i 15 liječnika, koji su svoja iskustva razmjenjivali s inže-njerima.

Usporedno s konferencijom u Ptuju se održavalo još zanimljivih događaja pove-zanih s aditivnim postupcima. Dan prije

Proizvodni postupci pri kojima proizvodi nastaju dodavanjem materijala

i/ili energije u proces (tzv. aditivni postupci) sve se više uvode i dokazuju u

industrijskom okruženju. O tome govore mnogi pokazatelji, od porasta pro-

daje uređaja za takve postupke do otvaranja novih područja primjene što

ih omogućuju ti postupci. Uz trenutačno vrlo visoke tehnološke dodane

vrijednosti, te postupke karakterizira ponajprije neovisnost o geometrijskoj

zahtjevnosti proizvoda te oni omogućuju izradu vrlo kompleksnih proi-

zvoda u samo jednom ciklusu (jednim postupkom). Na početku svojega

postojanja na tržištu aditivni postupci rabili su se isključivo na područjima

brze proizvodnje prototipova (Rapid Protoyping) i brze proizvodnje kalupa

(Rapid Tooling). Danas se, međutim, ti postupci sve više primjenjuju u po-

dručju brze izrade konačnih proizvoda (Rapid Manufacturing). Sve je to, na-

ravno, najizraženije na područjima gdje prednosti tih postupaka (geome-

trijska kompliciranost, pojedinačna prilagodba) najbolje dolaze do izražaja.

To su područja medicine, sporta, visokozahtjevnih proizvoda kao što su le-

tjelice, svemirska tehnika i automobilska industrija. Uz to, javljaju se i mnogi

poslovni modeli, koji se često i ne temelje na aditivnim postupcima, već su

posljedica razmišljanja koja su se razvojem aditivnih postupaka i informacij-

skih tehnologija raširila u industrijskom okruženju. Poznat je primjer tvrtke

Adidas, koja 10 % sportske obuće izrađuje po mjeri za poznatoga kupca, a

slušni se aparati u većini slučajeva već izrađuju po mjeri i primjenom adi-

tivnih postupaka.

konferencije održan je 5. sastanak europ-ske tehnološke platforme za brzu izradu – RM platform, koji je okupio velik broj sudionika iz industrijskog okruženja i bio je izvrstan uvod u konferenciju. Većina su-dionika sastanka odazvala se i na sudjelo-vanje na konferenciji, što je bitno pomoglo u realizaciji njezina cilja. Svrha konferenci-je u prvom je redu prijenos i razmjena zna-nja između industrijske i akademske sfere, što znači da prednost prije svega imaju teme koje imaju više uporabnu podlogu od samo istraživačke.

Zbog svoje praktične prirode konferencija je okupila i veći broj tvrtki koje se bave aditiv-nim postupcima, koje su svoja dostignuća predstavile sudionicima konferencije. Tako su u izložbenom prostoru izlagale renomi-rane svjetske tvrtke kao što su EOS, Con-

ceptLaser, MTT group (prije MCP-HEK), Materialise, GOM (tvrtka Topomatika iz Zagreba), e-Studiotech i Ib-procadd.

Konferencija je neformalno počela prima-njem za goste u Ptujskome vinskom po-drumu, gdje su sudionici upoznati s nekim povijesnim i zemljopisnim činjenicama o gradiću domaćinu konferencije.

Novosti i napredakSlužbeno je konferencija počela sljedeći dan (17. rujna) uvodnim predavanjem predsjed-nika Organizacijskog odbora konferencije Igora Drstvenšeka, koji je gostima predstavio viziju razvoja aditivnih postupaka i znače-nje konferencije iCAT u širenju informacija i znanja o aditivnim postupcima. Prvi dan konferencije bio je posvećen predavačima s pozivnim predavanjima. U Ptuj su doputo-vala neka velika imena s područja aditivnih postupaka, tj. istraživači koji su referentni za to područje tehnike. Prvi se predstavio najveći analitičar brze proizvodnje i najviše citirani autor na području brze izrade Terry Wohlers. Njegova tvrtka Wohlers Associates bavi se analizom tržišta i razvoja aditivnih postupaka. Najpoznatija publikacija koju tvrtka tiska je godišnji “Wohlers Report”, koji u svakom izdanju objavljuje najnovije događaje i dostignuća s područja aditivnih postupaka na svjetskoj razini.


51Prosinac 5 II

iz svijetakonferencija iCAT 2008

Drugo poznato ime na tom području je prof. Gideon Levy, koji dolazi iz instituta Inspire iz Sankt Gallena u Švicarskoj. Prof. Levy vodi jedan od rijetkih europskih insti-tuta koji je potpuno samostalan i koji svojim istraživanjima ostvaruje prihod od nekoliko milijuna eura. Prof. Levy je vlasnik mnogih patenata prema kojima američka tvrtka 3D Systems proizvodi uređaje i materijale. U posljednje se vrijeme najviše posvetio po-

Terry Wohlers u Ptuju predstavlja stanje na području Rapid Manufacturing

dručju jamstva kvalitete, a na konferenciji je predstavio svoje viđenje o važnosti jamstva kvalitete za daljnji razvoj aditivnih tehnolo-gija u industrijskoj proizvodnji.

izravna serijska proizvodnja konačnih proi-zvoda prema načelima aditivnih postupaka više gospodarski nego uvriježen alatničarski pristup. Tvrtka microTEC izrađuje mikro-komponente za medicinu i farmaceutsku industriju, a vrlo je aktivna i na području mikroelektronike. Tako su nedavno na tr-žište ponudili microSD memorijsku karticu kapaciteta 40 GB, izrađenu njihovim paten-tiranim postupkom koji je prema svojim na-čelima vrlo sličan stereolitografi ji (SLA).

Prof. Ian Campbell zaposlen je na britan-skom Sveučilištu Loughborough. To je jed-no od sveučilišta koje se prije svega bavi aditivnim postupcima i oblikovanjem. Dr. Campbell predstavio je primjer neposred-ne izrade konačnih proizvoda na području biomehaničkih analiza, gdje su rabili po-stupak selektivnoga laserskog srašćivanja (SLS) za izradu nosača koji se prilagođava-ju bilo kojem dijelu tijela i omogućuju pri-kupljanje kinematičkih podataka tijekom gibanja tijela. Predavanje je zorno pokazalo kako aditivni postupci danas donose bitnu tržišnu prednost.

Gideon Levy (Inspire AG)

U sljedećem bloku predavanja predstavi-la se Andrea Reinhardt, direktorica tvrtke microTEC koja je u praksi dokazala kako je

Andrea Reinhardt (microTEC)


52 Prosinac 5 II

iz s

vije

takonferencija iCAT 2008

Iako konferencija u svom nazivu ima ri-ječ aditivni, profesor Jukka Tuomi s hel-sinškoga Tehničkog sveučilišta pokazao je kako se i postupak preoblikovanja može razmatrati kao postupak brze proizvod-nje. Inkrementalno preoblikovanje limova, koje je predstavio prof. Tuomi, u biti nije aditivni postupak, no zbiva se slojevito, što je obilježje svih brzih postupaka. Na broj-nim primjerima iz svakidašnje fi nske indu-strijske prakse prof. Tuomi pokazao je kako postupak inkrementalnoga preoblikovanja limova (Incremental Sheet Forming – ISF) više nije revolucionaran te je nakon velikog

broja istraživanja postao potpuno primje-njiv industrijski postupak. Prof. Igor Smu-rov znanstvenik je ruskog podrijetla koji radi na francuskom institutu ENISE u Sa-int-Etienneu. Njegova temeljna istraživanja jedna su od najiscrpnijih na području osi-guranja i nadzora procesnih parametara na laserskim aditivnim sustavima. Predstavio je novi, patentirani način nadzora i regu-lacije procesnih parametara za postupke selektivnoga laserskog taljenja. Službeni dio prvog dana zaključila su dva predava-nja iz poslovnog svijeta. Dr. Phill Reeves

Ian Campbell (LU)

Jukka Tuomi (HUT)

iz britanske tvrtke Econolyst predstavio je sve raširenije poslovne modele s područja industrije zabave i rekreacije, koje je ne-posredno omogućilo aditivno tehnološko načelo. Martijn Laar iz tvrtke Berenschot, Nizozemska, govorio je o poslovnim vidi-cima prilagođavanja proizvoda zahtjevima kupaca, što omogućuje brza izrada aditiv-nim postupcima. Prvi dan konferencije zaključen je konferencijskom večerom. Vrhunac večeri bila je dodjela priznanja i nagrada. Organizator je u suradnji s časo-pisom Rapid Prototyping Journal dodijelio nagradu za najbolji članak na konferenciji, plaketu najboljem mladom znanstveniku i plaketu za najbolji proizvod.

Drugi dan konferencije bio je posvećen prije svega primjeni aditivnih postupaka u medicini. Otvorio ga je prof. Ian Gibson s Nacionalnog sveučilišta u Singapuru preglednim predavanjem o medicinskim proizvodima načinjenima aditivnim po-stupcima. Prof. Gibson vrlo je aktivan na području medicinske primjene i ima bo-gato iskustvo na području implantata, ali i inženjeringa organskih tkiva.

Dr. Joules Poukens iz Sveučilišne bolnice Maastricht u Nizozemskoj iznio je prak-tična iskustva u primjeni aditivnih po-stupaka na području kirurgije lica. Dr. Poukens je izveo prvu implantaciju lu-

Prednosti uporabe lakih (obojenih) i pjena-stih metala (kompoziti) posebice se javljaju u automobilskoj industriji i konstruktor-stvu. Prva serija obradnih strojeva načinje-na od kompozita ima bolja mehanička svoj-stva nego strojevi načinjeni od klasičnih materijala. Razvoj kompozita temelji se na načelima strukture drva ili kostiju. Ćelijasta građa drva, odnosno građa kostiju, omogu-ćuju dobru rasteznu čvrstoću i savojnu žila-vost pri bitno manjoj masi konstrukcije.

Kontrolirana proizvodnja materijala s plin-skim mjehurima velik je izazov za istraživače. Cilj je istraživanja načiniti metale strukture “spužve”. To je moguće ostvariti miješanjem metalnih prahova s manjim količinama re-agensa za pjenjenje i njihovim prešanjem u kalupe. Druga je mogućnost popunjavanje šupljikavih metalnih oblika kompaktnim materijalom. Pri zagrijavanju materijala se iz hidrida izlučuje vodik, a iz karbonata ugljični dioksid. Tajna pri tome leži u odgovarajućem omjeru između metalne komponente i rea-gensa za pjenjenje, a samo pjenjenje se mora provesti tik ispod tališta metala. Pri tome je potrebno određeno vrijeme održavati odgo-varajući temperaturni profi l, koji će spriječiti slijeganje strukture. Vodeći položaj u razvoju i proizvodnji kompozita te vrste ima Metal

Laki i prozračni metali

Foam Center iz Chemnitza koji je ujedno i osnivač udruge za ćelijaste materijale “Asso-ciation for Celular materials Saxony”. Metal Foam Center je poseban laboratorij Fraunho-ferovog instituta za obradne alate i postupke preoblikovanja. Centar ima veći broj peći, procesnih uređaja u analitičkih alata. Omo-gućuje razvoj i izradu pjenastog metala od ideje preko koncepcije, računalnih modela i simulacija do izrade gotove komponente. Su-radnja s drugim institutima omogućuje posti-

Foto: Fraunhofer IWU

Aluminij je radi male gustoće idealan materijal za punilo. Poluproizvodi se izrađuju i od cinko-vih i bakrenih legura: lijevo su prikazane pjenaste 3D-komponente, a desno kompozitna pjena i čelične komponente

zanje visoke kvalitete komponenata. Rezultati centra su vidljivi u brojnim prototipnim stro-jarskim komponentama, te u komponentama načinjenim u manjim serijama. Obzirom na zahtjeve industrijskih partnera u centru izra-đuju primjerice nosače konstrukcija punjenje pjenastim metalima i različite zavarene tj. sendvič konstrukcije načinjene od čeličnih ploča i aluminijskog punila. Zajednička svoj-stva svim tim proizvodima je manja masa uz poboljšanje mehaničkih svojstava.


53Prosinac 5 II

banjskog usatka načinjenoga postupkom selektivnog taljenja elektronskim snopom (EBM). Blok pozivnih predavanja zaklju-čio je dr. David Gonzales, koji je prikazao primjer dobre prakse u izradi kirurške opreme i alata.

U nastavku, konferencija se održavala u dvije paralelne sekcije, u kojima su bila predstavljena 22 referata. Prva je sekcija bila namijenjena medicinskim primjena-ma aditivnih postupaka, a druga poslov-nim modelima i praktičnim primjerima industrijske primjene tih postupaka. Tije-kom konferencije održavala se i posterska sekcija, u kojoj je radove predstavilo 16 autora.

Konferencija je okupila 122 sudionika iz 25 zemalja diljem svijeta. Među sudionicima je bilo i 15 liječnika, od toga 9 maksilofaci-jalnih kirurga, što je svojevrstan kuriozitet na konferenciji s tehničkog područja.

Dojmovi nakon održane konferencije vrlo su poticajni, a prije svih ističe se ko-

iz svijetakonferencija iCAT 2008

Pet ponuda za Đuro Đaković MontažuNa natječaj za kupnju slavonskobrod-ske Đuro Đaković Montaže stigle su ponude pet kompanija: Austri-an Energy&Enviroment AG iz Beča, njemačkog Kraft anlagen Muenchen GmbH, Bilfi nger Berger Power Servi-ces GmbH iz Oberhausena, splitskog Konstruktor inženjeringa te Instituau građevinarstva Hrvatske (IGH). Je-dan od ponuđača, Bilfi lger Berger je već manjinski dioničar ĐĐ Montaže. Za 50 posto dionica tvrtke, njen dosa-dašnji vlasnik Đuro Đaković Holding traži najmanje 63,3 milijuna kuna, a uz to su uvjeti natječaja i poslovni plan do 2013., zadržavanje sjedište tvrtke u Slavonskom Brodu kao i glavne regi-strirane djelatnosti tvrtke u narednih pet godina te zadržavanje zatečenog broja radnika u sljedeće tri godine. Ponude će biti otvorene 6.prosinca, a odluka o najpovoljnijem ponuditelju donijet će se do 23. siječnja 2009. go-dine. ĐĐ Montaža se bavi montažom energetskih i industrijskih postrojenja te čeličnih konstrukcija poput mosto-va i naft nih platformi. (H.M.)

Sudionici konferencije na izletu na dvorcu Ptuj

mentar Terryja Wohlersa što ga je zapisao na svom blogu Wohlers Talk. U tekstu pod naslovom “SAD zaostaje” (“Th e US Has Fallen Behind”) usporedio je konfe-renciju iCAT iz Ptuja s najvećom istovr-snom konferencijom u Austinu, Teksas, riječima: »Osim nekoliko akademskih istraživanja, većina razmišljanja u SAD-u izvan je vremena, nerealna i jednostavno dosadna.«

Cijeli komentar može se pročitati na http://wohlersassociates.com/blog/2008/09/the-us-has-fallen-behind/.

Zbog iznimno brzog razvoja na industrij-skom području, kao i potražnje gospodar-stva za znanjem, Organizacijski odbor kon-ferencije iCAT odlučio je nastaviti tradiciju održavanja konferencije. Sljedeća konferen-cija iCAT održat će se u listopadu 2010.

Stroj za rezanje vodenim mlazom, koji izabire optimalne metode za svaki rezČetveroosni portalni rezni stroj COMBICUT DJ/NC 500 patentirana je inovacija iz tvrtke Breton S.p.A. S njime mogu proizvođači povisiti produktivnost i sniziti pro-izvodne troškove pri rezanju metala, obojenih metala, smola, kompozitnih ploča i drugih materijala.

Combicut je opremljen waterjetom i reznom pločom, koji se mogu rabiti odvojeno ili u kombinaciji za rezanje, oblikovanje, bušenje i graviranje. Stroj je moguće brzo podesiti na najbrže i najekonomičnije rje-šenje za svaku vrstu reza.

Portalna konstrukci-ja s gibljivim popreč-nim nosačem, koji je značajka za strojeve Breton, omogućuje jednostavan pristup stroju i olakšano po-stavljanje i skidanje obradaka sa stroja. Zatvoren, stroj ima veliki prozor za nadzor rada, koji operateru jamči pregled nad radom i maksimalnu točnost obrade. Integracija Combicuta s automatskim sustavom za postavljanje i skidanje obradaka zadovoljava vrlo zahtjevnu proizvodnju te zahtje-ve za automatizacijom.

Računalna numerička digitalna upravljačka jedinica na platformi Windows pobolj-šava dinamiku i točnost stroja, te je vrlo jednostavna za uporabu. Korisničko sučelje vrlo je jednostavno i samo po sebi razumljivo. Radi činjenice da je moguće komple-ksne oblike postavljati izravno na stroj, Combicut optimira utrošak materijala, odno-sno omjer između korisnog materijala i otpada.

www.sbreton.it


54 Prosinac 5 II

Sajam je održan pod sloganom »Energij-ska učinkovitost«, i to se osjetilo kod svih izlagača. Na gotovo svim područjima opre-me naglasak je bio na smanjenju potroš-nje energije. Električni pogoni, izolirani grijači, optimirana programska podrška i drugi detalji zorno su pokazali trendove u toj industrijskoj branši. Za sve one koji su u mislima već u idućoj godini, treba ista-knuti kako će svoju dvadesetu, jubilarnu izvedbu sajam doživjeti već iduće godine, i to u razdoblju od 13. do 17. listopada na istoj lokaciji.

U nastavku slijedi pregled onoga što su na sajmu ove godine pokazale tvrtke koje su dobro poznate i zastupane i u hrvatskoj po-limernoj industriji.

ArburgTvrtka Arburg razvila je cjelovit pristup op-timiranju potrošnje energije na razini cijele tvrtke i na razini svih svojih proizvoda. Cilj je tvrtke proizvodnja ubrizgavalica serije Allrounder koje troše vrlo malo energi-je. Jednako tako žele da uporaba njihovih proizvoda smanji potrošnju energije kod krajnjega korisnika. U tu svrhu energijski

Fakuma 2008 – Energijska učinkovitostU subotu, 18. listopada, zatvorila su se vrata već 19. sajma FAKUMA. Najveći

ovogodišnji europski »plastičarski« sajam, na kojem se predstavilo rekordnih

1 705 izlagača iz 35 zemalja, održan je od 14. do 18. listopada na obnov-

ljenome sajamskom prostoru grada Friedrichshafena. Ovogodišnji sajam

održan je na još većem prostoru, a privukao je više od 41 000 posjetitelja

iz cijelog svijeta. Tradicionalno je i ove godine sajam udružio sve novosti s

područja injekcijskog prešanja i ekstrudiranja, sa svom potrebnom dodat-

nom opremom i polimernim materijalima. Posjetitelji su mogli na jednome

mjestu vidjeti sve što je potrebno za suvremeni proizvodni proces, od sa-

mih polimernih materijala i njihovih dodataka do ubrizgavalica i ekstrudera,

sušila, dozatora, manipulatora, mlinova...

Matjaž Rot

učinkovite ubrizgavalice Allrounder ozna-čene su oznakom “e2”.

Na sajmu su predstavljene četiri ubrizgava-lice oznake “e2”, dvije s električnim pogo-nom iz serije A i dvije s hidrauličnim pogo-nom iz serije S. Ubrizgavalice Allrounder 920 S 5000-4600 i Allrounder 570 A nude mogućnost mjerenja potrošnje energije i prikaz rezultata na zaslonu ubrizgava-lice. Poslužitelj ubrizgavalice tako može jednostavno voditi evidenciju i analizirati prosječnu i trenutačnu potrošnju energije tijekom procesa injekcijskog prešanja. Do-biveni podaci omogućuju općenito optimi-ranje potrošnje energije, a time i potrošnje energije po proizvedenom otpresku.

žanja kalupa 150 kN. Ubrizgavalica je bila opremljena pužnim vijkom promjera 12 mm za izradu mikrootpresaka.

Prvi je put predstavljena i ubrizgavalica Allrounder 570 S sile držanja kalupa 2 200 kN. Riječ je o novoj veličini hidrauličnih ubrizgavalica serije S, na kojoj je bila pred-stavljena prerada poliestera-BMC, od kojeg se izrađivala izolacijska letva za glačala. U tu svrhu ubrizgavalica je bila opremljena pužnim vijkom s prilagodljivim položajem i optimiranim doziranjem taljevine. Opre-ma ubrizgavalice uključivala je i integriran sustav temperiranja kalupa. Gotove je ot-preske iz kalupa vadio i naknadno obradio potpuno automatizirani 6-osni robot tvrtke Kuka, a za programiranje svih gibanja kori-štena je upravljačka jedinica Selogica.

Na sajmu je prvi put predstavljena kom-binacija ubrizgavalice Golden Edition i robotskog sustava. Prije svega je zanimlji-va bila njihova povezanost. Kompleksni električni sustav Multilift V Select bio je integriran izravno na ubrizgavalicu. Pro-gramiranje i upravljanje robotom izvodilo se putem upravljačkog sustava Selogica.

Na električnoj ubrizgavalici za dvokom-ponentno injekcijsko prešanje Allrounder 470 A sile držanja kalupa 1 000 kN izrađi-vao se otpresak od kapljevitoga silikonskog kaučuka (LSR) u kombinaciji tvrdo/meka-no. Dvije jedinice za ubrizgavanje bile su namještene u obliku slova L, što omogućuje da se prethodno načinjen otpresak s pomo-ću robota prenese iz jedne kalupne šupljine u drugu.

Tvrtka je predstavila i najmanju ubrizgava-licu iz serije S, Allrounder 170 S sile dr-

iz s

vije

tasajam FAKUMA 2008


55Prosinac 5 II

Krauss-Maff eiTvrtka Krauss-Maff ei na svom je izložbe-nom prostoru prikazala tri ubrizgavalice. Najveću pozornost posjetitelja izazvala je nova električna ubrizgavalica serije AX, koja se odlikuje izvrsnom energijskom učinkovitošću i pripada nižem cjenovnom razredu. Uz seriju AX, posjetitelji su mogli vidjeti i više rangiranu visokoproduktivnu električnu ubrizgavalicu serije EX te kla-sičnu hidrauličnu ubrizgavalicu serije CX u kombinaciji s postupkom za nanošenje PUR brtvila na proizvode, koje robot uzi-ma izravno iz kalupa na ubrizgavalici. Sva tri primjera primjene bila su potpuno au-tomatizirana i činila su zaokruženu proi-zvodnu cjelinu.

Električna ubrizgavalica AX zaokružu-je ponudu ubrizgavalica tvrtke Krauss-Maff ei, a unatoč bogatoj serijskoj opremi može se svrstati među cjenovno povoljnije ubrizgavalice, namijenjene prije svega za standardne primjere ubrizgavanja. Ušteda potrošnje električne energije iznosi kod ubrizgavalica serije AX do 60 %. Serija AX nalazi se u rasponu sila držanja kalupa od 500 do 1 300 kN. Ubrizgavalice odlikuje već provjeren klinasti sustav zatvaranja te

jednostavnost rukovanja. Na izloženom primjerku AX 100-380 bio je integriran robot Krauss-Maff ei LRX-50, koji s ubriz-gavalicom čini potpuno samostalnu i auto-matiziranu proizvodnu ćeliju. Takva konfi -guracija opreme omogućila je 25 % uštede u potrebnoj radnoj površini, a ušteda je ostvarena i na izostanku zaštitne opreme, senzora, zaštitnih ograda itd.

Visoka točnost pri masovnoj proizvodnji odlikuje ubrizgavalicu EX 240-1000 Clean Form. U uvjetima tzv. “čiste sobe” na ubriz-gavalici je bio postavljen kalup za izradu kućišta medicinskih injekcija s 48 kalupnih šupljina i vremenom ciklusa od samo 11 sekundi. Serija ubrizgavalica EX svrstava se

u premijski razred ubrizgavalica i slovi kao primjer izvrsne kombinacije visoke brzine i točnosti.

Optimalno iskorištenje energije u proi-zvodnji jamči uporaba još jednog novite-ta iz tvrtke Krauss-Maff ei – paketa Blue Power. Mjernim se uređajima najprije iz-mjeri učinkovitost pojedine ubrizgavalice, a na temelju rezultata analize generiraju se prijedlozi koji pomažu povišenju ener-gijske učinkovitosti. To povišenje može iznositi i do 50 %. Paket se prije svega pre-poručuje za proizvodne pogone s većim ubrizgavalicama.

iz svijetasajam FAKUMA 2008

Novi poslovi Erics-sona vrijedni 13,6 milijuna kunaTvrtka Ericsson Nikola Tesla ugovorila je na tržištu Gruzije i Ruske Federa-cije nekoliko novih izvoznih poslova ukupne vrijednosti 13,6 milijuna kuna. Najvažniji i najveći ugovor potpisan je u Gruziji s operatorom United Telecom, a riječ je o isporuci nove AXE interna-cionalne centrale u Tbilisiju, navode iz Ericssona. Zajedno s postojećom AXE centralom koju je Ericsson Nikola Tesla isporučio još 2002 godine, nova centra-la u Gruziji preuzet će kompletni među-narodni telefonski promet. (M. B.)

U 2009. smanjenje infl acije na 3,5 postoGodišnja stopa infl acije u prosincu će iznositi oko 4,2 posto u odnosu na 5,8 posto u istom lanjskom mjesecu, ali će prosječna godišnja infl acija ove godine biti 6,2 posto, u odnosu na 2,9 posto prošlogodišnje, procijenila je Hrvat-ska narodna banka. U idućoj godini prosječna infl acija spustit će se na 3,5 posto. Realne plaće su stagnirale zbog infl acije pa će osobna potrošnja u ovoj godini iznositi samo 2,1 posto u odnosu na prošlogodišnjih 6,2 posto. Rast bruto domaćeg proizvoda usporio se s 5,6 po-sto u prošloj na 3,3 posto u ovoj godini, dok bi u 2009. stopa rasta mogla biti dva posto, procjenjuje HNB. S usporava-njem gospodarstva povećavao se defi cit u razmjeni roba i usluga sa 8,4 posto na 9,4 posto , a defi cit platne bilance sa 8,6 posto na 10 posto BDP-a što ove godine iznosi 4,2 milijarde eura. (M. B.)

Dalekovod i Sitolor ponudili 18 mili-juna kuna za HŽ Pružne građevine Za većinski paket dionica (74 posto) tvrt-ke HŽ pruže građevine stigla je zajednič-ka ponuda zagrebačkog Dalekovoda i Si-tolora iz Slavonskog broda u vrijednosti 18 milijuna kuna. U ponudi dvije tvrtke obećavaju uložiti dodatnih 41,3 milijuna kunat te zadržavanje svih radnika slije-deće tri godine. Natječaj je raspisao Hr-vatski fond za privatizaciju, ali će konač-nu odluku o prodaji donijeti uprava HŽ holdinga. HŽ Pružne građevine se bave izgradnjom, rekonstrukcijom i održava-njem željezničke infrastrukture kaošto su mostovi, tuneli, peroni itd. (H.M.)


56 Prosinac 5 II

EngelU Engelu su u posljednje vrijeme zaklju-čili kako potreba za ubrizgavalicama sila držanja kalupa od 5 000 kN do 7 000 kN ubrzano raste, uz istodobni porast zahtjeva korisnika koji žele prilagodljive i sigurne ubrizgavalice. Stoga su razvili i na sajmu prikazali ubrizgavalicu oznake ENGEL duo pico. Riječ je o maloj, kompaktnoj, brzoj i sigurnoj ubrizgavalici. Vrijeme praznog hoda u radu te ubrizgavalice iznosi samo 2,6 sekundi, zbog čega je to trenutačno naj-brža ubrizgavalica s dvije ploče na tržištu. Hidraulično-mehanički sustav zatvaranja kalupa omogućuje manju potrošnju ener-gije, kraća vremena praznih hodova, više sile držanja kalupa i veću čvrstoću ploča.

U seriji ubrizgavalica bez priječnica, tvrt-ka Engel prikazala je zanimljivu primjenu ubrizgavalice oznake ENGEL e-victory s električnim pogonom jedinice za ubrizgava-nje i provjerenom jedinicom za zatvaranje.

Serija ENGEL victory omogućuje veliku uštedu u energiji zahvaljujući servohidra-uličnom pogonu. Servohidraulika je, nai-me, aktivna samo tijekom pomaka eleme-nata ubrizgavalice, dok tijekom mirovanja ubrizgavalice ne troši energiju. Energijsku učinkovitost ubrizgavalice povećava i ser-voelektrična jedinica za ubrizgavanje. Ova serija ubrizgavalica primjerena je sigurnoj proizvodnji, a moguća je primjena i za ka-lupe s hidrauličnim izvlačenjem jezgri i vrućim uljevnim sustavima.

Na sajmu je prikazana i potpuno električ-na ubrizgavalica oznake ENGEL e-max. Kompaktna i sigurna, ubrizgavalica je na-mijenjena korisnicima koji prije svega žele optimirane procese injekcijskog prešanja. Uz malu tlocrtnu radnu površinu, nudi izvrsnu točnost i pouzdanost, koje omogu-ćuju integrirana pogonska tehnika i uprav-ljanje. U toj su seriji na raspolaganju četiri ubrizgavalice u rasponu sila držanja kalupa od 500 kN do 1 800 kN.

U seriji ENGEL e-motion predstavljena je ubrizgavalice oznake 740/180 (sila dr-

žanja kalupa 1 800 kN). Na njoj je prika-zana proizvodnja pakovanja za margarin od polipropilena, čime je dokazano kako se potpuno električne ubrizgavalice mogu rabiti i za izradu pakovanja, odnosno za sve primjere gdje se zahtijeva visoka brzina. Uz

navedenu ubrizgavalicu izložena je bila i ubrizgavalica ENGEL e-motion 200/55, na kojoj se izrađivalo pakovanje za cjepivo.

Liniju njihovih linearnih robota dopunio je robot ENGEL ERC 43.

Wittmann- Battenfeld

BattenfeldCjelovita ponuda (ubrizgavalica + sva ostala dodatna oprema) tvrtke Wittmann-Battenfeld nedvojbeno je velika konkurentna prednost.

Tvrtka Battenfeld predstavila je na sajmu hidrauličnu seriju ubrizgavalica oznake HM. Na ubrizgavalici Battenfeld HM 110 bila je prikazana proizvodnja tijela fl oma-stera. Kalup je načinila tvrtka Stemke – ri-ječ je o prvom kalupu na svijetu bez medija za temperiranje. Sustav djeluje prema jed-nakim načelima kao hladnjak – hlađenje se provodi u kalupu, rashladni medij hlapi kroz vrlo male provrte, pri čemu iz kalupa istiskuje toplinu. Takvo načelo temperira-

nja posebice je primjereno za manje jezgre koje je na drugi način nemoguće temperi-rati, ili za dijelove kalupa gdje se ne može primijeniti klasično temperiranje. Tijelo fl omastera izrađivalo se u vremenima ci-

klusa od 16 sekundi, a proizvode je iz kalu-pa vadio robot Wittmann W801.

Predstavljene su bile još dvije hidraulične ubrizgavalice – HM 45/60 (sila držanja ka-lupa 450 kN) i HM 110/210 (sila držanja kalupa 1 100 kN). Na posljednjoj se izrađi-vao otvarač za staklenke od ABS-a. Vrijeme ciklusa u tom slučaju iznosilo je 50 sekundi, a radilo se o novom postupku injekcijskog pjenjenja. Robot Wittmann W811 u kalup je ulagao metalne umetke te iz kalupa va-dio gotove proizvode. Novim postupkom injekcijskog pjenjenja postiže se jednaka ili čak bolja kvaliteta površine otpresaka u usporedbi s klasičnim postupkom injekcij-skog prešanja. Ključne komponente novog postupka su: ubrizgavanje taljevine, koja se miješa s pjenilom, cikličko induktivno zagrijavanje taljevine i cikličko temperi-ranje kalupa temperiralom s dvostrukim sustavom kanala. Posebna prednost tog postupka je da vanjska stijenka otpreska pri ubrizgavanju taljevine u kalupnu šupljinu postaje vrlo kompaktna. Otpresci imaju vrlo lijepu površinu, a mehanička svojstva su povišena. Fina i ujednačena struktura

iz s

vije

tasajam FAKUMA 2008


57Prosinac 5 II

pjene u središtu otpreska sprječava pojavu usahlina i vitoperenje.

Primjerom višekomponentnoga injekcij-skog prešanja predstavljena je ubrizgavalica oznake HM240/1330H/210S. U kalupu s dvije kalupne šupljine izrađivao se otpresak u kombinaciji PP-a i TPE. Robot Wittma-nn W823 prenosio je gotove proizvode na beskonačnu vrpcu koja se nalazila unutar kućišta ubrizgavalice. Takav sustav zauzima vrlo malu radnu površinu i smanjuje troš-kove prerade. Ubrizgavalica je bila opre-mljena sustavom EcoPower, koji smanjuje jalovo opterećenje i efektivnu energiju.

Prvi je put predstavljena i integracija ro-bota Wittmann W8 u upravljački sustav Unilog B6. Time se postiže mogućnost upravljanja robotom putem grafi čkog su-stava Unilog B6.

Ubrizgavalica PLUS 35/75 s upravljačkim sustavom Unilog B2 prikazivala je proizvodnju kućišta za konek-tore. Na ubrizgavalici TM Xpress 270/1350 sile držanja kalupa 2 700 kN bila je prikazana proizvodnja kvadratnih lončića od PP-a. U kalupu sa 64 kalu-pne šupljine, na

ubrizgavalici TM 110/350 izrađivao se dio fl omastera od PP-a, mase samo 0,5 g.

Na električnoj ubrizgavalici EM 110/300 bila je prikazana proizvodnja ventila od kapljevitoga silikonskog kaučuka (LSR) za perilice za suđe. Vrijeme ciklusa iznosilo je 23 sekunde. Prikazane su i mogućnosti vertikalne ubrizgavalice Vertical R. Zbog modularne konstrukcije moguće su broj-ne kombinacije. Moguća je i prilagodba u potpuno automatiziranu proizvodnu ćeliju. Na ubrizgavalici VMR 60/65 electric bila je predstavljena proizvodnja kućišta fi ltra od PA. Ubrizgavalica je imala okretni stol i jedinicu za ubrizgavanje na servoelektrični pogon.

Na sajmu su se mogle upoznati i iskušati nove usluge poduprte informacijskim teh-nologijama. Riječ je o uslugama Web Servi-ce, Web Training i Remote Maintenance, koje omogućuju internetsku komunikaciju između korisnika opreme i stručnjaka u tvrtki Wittmann-Battenfeld.

WittmannPredstavljen je novi upravljački sustav za robote WITTMANN R8, koji je svjetlo dana ugledao na sajmu K2007, a u među-vremenu se dokazao pouzdanošću u mno-gim zahtjevnim primjenama. Od sajma FAKUMA 2008 nadalje svi Wittmannovi servoroboti serije W8xx bit će opremljeni R8 upravljanjem. Novi upravljački sustav “WITTMANN R8 robot control’’ jamči jednostavnu uporabu i brojne funkcije, uz vrlo jednostavno i intuitivno korisničko

sučelje. Novi sustav omogućuje uprav-ljanje robotima na različitim razinama, ovisno o predznanju poslužitelja. Time je pokrivena široka paleta funkcija, od jednostavnih ‘’pick-and-place’’ sekven-


cija do vrlo zahtjevnih primjena i opsežnih programa te mogućnosti programiranja do 12 numeričkih osi.

Osniva se klaster za poluvodičku industrijuAgencija za promicanje izvoza i ula-ganja (APIU) pokrenula je inicijativu osnivanja prvog hrvatskog klastera za poluvodičku industriju (Semiconduc-tor Cluster Croatia – SEMICRO ).

Oko inicijative su se okupili znanstve-nici i stručnjaci koji u ovome područ-ju djeluju u Hrvatskoj i u inozemstvu, Petar Biljanović (FER), Tomislav Šuli-goj (FER), Dalibor Vrsalović (CroTek), Josip Turković (CEI Mikroelektroni-ka), dr. sc Mile Ivanda (Institut Ruđer Bošković), Darko Sertić (Applied Ce-ramics), Branko Šestak (Eurobastion), Mario Čebulc (Solvis), Zdravko Berić (TZR Prvomajska) i Dubravko Babić (Etanvie Technologies, SAD). Cilj kla-stera je okupljanje znanstvenika i inže-njera koji posjeduju znanje iz poluvo-dičkih tehnologija, kao i koordinacija njihova rada i nastupa prema potenci-jalnim izvorima fi nanciranja. Plan je da klaster svoje djelovanje započne kroz četiri projekta: visoko efi kasan električ-ni grijač temeljen na poluvodiču, centar za integraciju na razini sustava i sustave na čipu, SLI/SoC, HCBT „foundry“ im-plementacija te integracija postojećih i novih javnih servisa koristeći Internet i jake izvore/čitače osobne identifi kacije potencijalno proizvedene u Hrvatskoj poluvodičkoj industriji. (H.M.)


58 Prosinac 5 II

BoyI tvrtka BOY slijedila je glavnu misao ovo-godišnjeg sajma, a to je “energijska učinko-vitost”. Predstavili su, naime, svoju pumpu na servopogon. Nova pogonska tehnika smanjuje potrošnju energije do 50 %. Isto-dobno se smanjila i razina buke za 20 %, a prazni hodovi u ciklusu injekcijskog pre-šanja kraći su za 10 %. Ubrizgavalice na servoelektrični pogon udružuju prednosti hidrauličnih i elektromehaničkih ubriz-gavalica, stoga su od posebne važnosti za energijski učinkovitu budućnost.

Motor pumpe na servoelektrični pogon nadzire brzinu protoka hidraulične pum-pe, koja ovisi o frekvenciji vrtnje. Kada pumpa nije potrebna, motor se isključi i ne troši energiju. Ponovno uključenje motora vrlo je brzo, što štedi dosta energije. Jedi-na funkcija koju je potrebno održavati jest nadzor temperature ulja. Energijska učin-kovitost je na razini elektromehaničkih ubrizgavalica, međutim u ovom slučaju ne dolazi do istrošenosti, visokih troškova pri-čuvnih dijelova i slično.

Tvrtka BOY jedini je europski proizvođač ubrizgavalica koji nudi vrstu tehnike ko-jom se odlikuju ubrizgavalice oznaka BOY 55 E i BOY 90 E.

Ferromatik-MilacronTvrtka Ferromatik-Milacron na sajmu je predstavila veći broj novosti.

ELEKTRA selection novi je model elek-tričnih ubrizgavalica koji nudi unaprijed defi niran popis dodatne opreme. Time se omogućuje kraći rok dobave i niža cijena ubrizgavalica. Komponente su kvalite-te na razini serije ELEKTRA evolution, iako nisu na raspolaganju sve funkcije. Takav pristup omogućuje da svatko sa-stavi optimalnu ubrizgavalicu ELEKTRA selection prilagođenu svojim potrebama. Moguć je pri tome izbor modela sa si-lama držanja kalupa 500 kN, 750 kN i 1 100 kN, uz izbor triju jedinica za ubriz-

gavanje. Cijene ubrizgavalice kreću se od 54 100 € naviše, a rok dobave je šest do osam tjedana.

Na sajmu je predstavljena hibridna ubriz-gavalica CAP-TEC 200 XL, koja je nasta-vak modela CAP-TEC. Ubrizgavalica je namijenjena prije svega izradi pakovanja. Na raspolaganju su sile držanja kalupa 2 000 kN, 3 000 kN i 4 000 kN.

Predstavljena je bila i linija GreenLine, koja se temelji na tri ključna elementa – energijski učinkovitoj pogonskoj tehnici, inteligentnom upravljanju akumulatorom i mjerenju potrošnje energije. Energijski učinkovitu pogonsku tehniku omogućuje

motor EFF 1. Serija GreenLine onemogu-ćuje djelovanje paralelnih funkcija kada to nije prijeko potrebno, čime se sprječava ve-lika potrošnja energije.

MAXIMA 650 MSW sile držanja kalupa 6 500 kN primjer je ubrizgavalice nami-jenjene patentiranom sendvič-postupku. Sendvič-postupak inačica je višekompo-nentnoga injekcijskog prešanja. U prvom se koraku jeft iniji materijal, koji se rabi za popunjavanje jezgre, plastifi cira u standar-dnoj jedinici za ubrizgavanje. Zatim se u ci-lindar jedinice za ubrizgavanje dodaje dru-ga, kvalitetnija komponenta, koja se rabi za površinske dijelove otpreska. U kalupnu se šupljinu tako istodobno ubrizgavaju dvije

komponente. Materijal koji će tvoriti povr-šinu otpreska ravnomjerno se raspoređuje po kalupu, a za njim slijedi materijal koji čini jezgru.

Prikazana je i usluga TELESERVICE, koja omogućuje održavanje ubrizgavalica i opti-miranje proizvodnih procesa na daljinu. S pomoću te se usluge podaci o ubrizgavalici i parametrima prerade mogu analizirati u sjedištu tvrtke Ferromatik Milacron.

PiovanTvrtka Piovan na sajmu je u središte po-stavila sušilo materijala HR300, gravime-trijsku miješalicu MDW200 i programsku opremu za nadzor Win Factory.

Na području sušenja tvrtka je razvila ino-vativni postupak – uporabu rotora saćaste strukture za izlučivanje vlage koja nastaje tijekom sušenja plastičnih materijala. Po-četkom 2008. godine tvrtka je ponudila na tržište potpuno novu seriju sušila: HR50, HR100, HR150 i HR200 (protok zraka od 50 do 200 m3/h).

iz s

vije

tasajam FAKUMA 2008


59Prosinac 5 II

Sušilo HR300, s protokom zraka od 300 m3/h, omogućuje brojne prednosti upora-be serije HR: radi na električnu energiju, što znači da izostaju dodatni troškovi zbog priključka rashladne vode ili stlačenog zra-ka, potrošnja energije smanjena je za 50 %, jednostavan pristup do svih vitalnih dijelo-va, sprječavanje nakupljanja prašine i one-čišćenja materijala itd. HR300 može dje-lovati u kombinaciji s lijevkom kapaciteta 800 litara, a opremljen je uređajima za inte-ligentni nadzor energije (IES) i inteligentno sušenje materijala (IMD). Nova sušila rabe Silikagel, koji omogućuje postizanje vrijed-nosti rosišta do – 10 °C. Kako bi se posti-gla rosišta koja zahtijevaju konstrukcijski polimeri (do – 50 °C), razvijen je poseban postupak sušenja materijala koji se temelji na većem broju sita na unutrašnjoj površini saćastih lopatica rotora.

Nova gravimetrijska miješalica oznake MDW200 ima kapacitet 200 kg/h. Primje-rena je za primjenu na području injekcij-skog prešanja i ekstrudiranja.

HASCOTvrtka HASCO predstavila je proširenu ponudu čelika za kalupe (u obliku ploča). Kupcima je na raspolaganju više od 3 000 različitih veličina ploča. Ponuda se proši-rila prije svega zbog primjene većeg broja novih materijala. Među ostalim valja ista-knuti čelik za cementiranje 1.2162 te zaka-ljeni nehrđajući čelik oznake 1.2099.

Na području vrućih uljevnih sustava pred-stavljena je mlaznica iz serije Compact Shot Z3210. Riječ je o mlaznici s novom inačicom zapornog ventila. Iglasti ventil jamči mini-malan pad tlaka i sprječava lošu kvalitetu ušća. Promjer prednjeg dijela konusa mla-znice iznosi 7 mm, a po cijeloj duljini 14 mm. Na raspolaganju su mlaznice do duljine 180 mm. Mlaznica je primjerena za preradu po-liolefi na i stirena u rasponu mase otpresaka od 2 g do 20 g. Zbog homogene temperature i mogućnosti uporabe pri visokim tlakovi-ma moguća je prerada i drugih materijala. Poseban oblik konusa mlaznice omogućuje gibanje zaporne igle samo 3 mm, što bitno smanjuje trošenje vodilice igle te produljuje vijek mlaznice. Upravljanje zapornim iglama može biti hidraulično ili pneumatsko.

Nova je i mlaznica s četiri konusa Qua-ttro Z3280. Mlaznica ujedinjuje prednosti mlaznica s jednim ili više konusa i smanju-je troškove pri proizvodnji kompleksnih razdjelnika vrućih uljevnih sustava. Omo-gućuje proizvodnju preciznih otpresaka u malom prostoru. Moguća je regulacija pojedinih ušća, a modularni koncept jamči jednostavno održavanje.

Predstavljen je i vrući uljevni sustav H4015. Sustavi iz te serije vrlo su traženi jer su izra-đeni po mjeri i sastavljeni tako da ih kori-snik samo montira u kalup. Dimenzijska stabilnost i brtvljenje između mlaznica i razdjelnika su zajamčeni.

EwikonTvrtka EWIKON na sajmu je predstavila novu mlaznicu za vruće uljevne susta-ve s izravnim bočnim položajem ušća za kalupe s više kalupnih šupljina. Nova mlaznica HPS III-MH prikladna je za zahtjevne primjene u medicini – za injek-cijsko prešanje dugih, tankih i cjevastih otpresaka kao što su injekcije, pipete, ra-zna pakovanja itd.

Inženjeri su se pri razvoju te mlaznice prije svega usmjerili cjenovno povoljnoj monta-ži mlaznice u kalup i jednostavnom održa-vanju. Konusi mlaznica u kalup se monti-raju u posljednjem koraku, nakon što su već mlaznica i vrući razdjelnik montirani. Uokolo konusa mlaznice nalaze se posebni elementi koji omogućuju brtvljenje.

Na raspolaganju su trenutačno dvije inačice mlaznice – radijalna mlaznica koja omogu-ćuje primjenu u kalupima s osam kalupnih šupljina i linearna s konusima raspoređe-nima u dva reda po četiri na međusobnoj udaljenosti od 11 mm.

DuPontTvrtka DuPont predstavila je nekoliko za-nimljivih primjena svojih materijala.

Elastoplastomer Hytrel; Jedinstven pristup integraciji funkcija brtvljenja i smanjenja buke u novim, poprečno ugrađenim auto-matskim 6-stupanjskim mjenjačima 6T40 i 6T45 produljuje vijek kvačila i mjenjača. Novi mjenjači ugrađuju se u automobile kao što su Chevrolet Malibu, Daewoo Tos-ca i Buick LaCrosse. Elastična komponen-

ta, izrađena od elastoplastomera DuPont™ Hytrel®, onemogućuje prodor kisika u ulje i djeluje kao brtva koja sprječava prelijeva-nje kapljevine po karici tijekom prijenosa okretnog momenta.

Crastin SF; Novim PBT-om Crastin po-stižu se kraći ciklusi injekcijskog prešanja i do 30 %. Novi materijal može se ojača-ti staklenim vlaknima. Primjeren je prije svega za tankostjeno injekcijsko prešanje, odnosno za izradu tankostjenih konek-tora ili velikih otpresaka kao što su razna kućišta. Skraćenje ciklusa injekcijskog prešanja postiže se zbog izvrsne tecljivosti materijala. Temperatura taljevine je niža, što također utječe na skraćenje vremena djelovanja naknadnog tlaka i vremena hlađenja otpreska.

Delrin 300CP; Odlikuje ga optimirana postojanost na udarce, cjenovno je pri-hvatljiviji i ima poboljšanu tecljivost. To je novi poliacetal (polioksimetilen, POM), koji zadržava postojanost na udarce pri ši-rokom rasponu temperatura te ima visoku čvrstoću, krutost i istezanje pri granici raz-vlačenja. Zbog relativno niske viskoznosti taljevine njegova je prerada jednostavna. Primjeren je za izradu automobilskih kom-ponenata kao što su dijelovi sigurnosnih pojasa, ručice mjenjača, zatim proizvoda za sport i slobodno vrijeme, kao i za masovnu izradu proizvoda kao što su kopče, bedževi i izmjenjivi elementi.

Materijal omogućuje veću fl eksibilnost pri oblikovanju proizvoda jer ujedinjuje do-bro tečenje taljevine i izvrsna mehanička svojstva.



60 Prosinac 5 II

Zytel – prvi karter od polimera, namije-njen serijskoj proizvodnji automobila; Prvi put u povijesti proizvodnje automo-bila za serijski proizvedene automobile pri-mjenjuje se karter načinjen od plastomera. Tvrtka Daimler razvila je modularni oblik 4-cilindričnoga dizelskog motora, čiji je gornji dio načinjen tlačnim lijevom alumi-nija, a donji dio od materijala Zytel 70G35 HSLR. Tako su zajamčene krutost i manja masa proizvoda. Leđni dio kartera, koji sa-država približno 6 litara ulja, zbog svog je oblika vrlo krut. Prednji je dio plosnatiji, jer to zahtijeva podvozje i upravljački mehani-zam, zbog čega je također manje postojan na deformaciju. Tako su potrebni dodatni zahvati za smanjenje mogućnosti savijanja i deformacija, kao i uvlačenja u kontaktu s aluminijskim dijelom. Rješenje je bio sen-dvičasti oblik s drugim injekcijski prešanim dijelom – odvojeno načinjen preusmjerivač ulja, privaren na plosnati dio kartera, umi-ruje uzgibano ulje i usmjerava ga u karter. Uporaba Zytela omogućuje postizanje kra-ćih ciklusa injekcijskog prešanja, pojedno-stavnjeno nadziranje procesa, smanjen je broj hladnih spojeva i manja je mogućnost pojave zračnih mjehura u otpresku.

Bayer Tvrtka je predstavila novi reciklat nazvan Levblend (polikarbonat + akrilonitril + butadien + stiren). Novi reciklat pomoći će pri smanjivanju troškova u automobilskoj industriji jer je jeft inija i sigurnija alterna-tivu postojećim materijalima. Primjeren je za izradu spojnih dijelova, dijelova karose-rije te za prednja i stražnja svjetla.

Prvi proizvod iz nove skupine materijala bit će Levblend 80. Ključno svojstvo tog mate-rijala je njegova temperaturna postojanost po Vicatu VST/B120 (između 124 i 134 °C). Bit će dostupan u crnoj boji.

Zajedno s tvrtkom Geba razvili su ojača-ni poliuretan (TPU-R), kojemu je osnova materijal Desmopan (elastičan, postojan na pojavu napuklina i na udarce, bez ha-logena) tvrtke Bayer. Novi proizvodi iz te skupine dobili su naziv Desmovit. Primje-reni su za izradu kućišta za automobilsku i električnu industriju, industriju kućanskih aparata, za poljoprivredu te za sportske re-kvizite i igračke.

BASFTvrtka BASF predstavila je Luran S BX 13042, prvo antimikrobno sredstvo – ASA. Akrilonitril-stiren-akrilat-kopolimer sa-država srebro u tragovima i uništava mi-kroorganizme kao što su bakterije i plijesan, koji se pojavljuju na površini materijala.

Luran HD namijenjen je medicinskoj industriji. Ri-ječ je o stiren-akrilonitril-kopolimeru, koji se rabi za liječenje i dijagnostiku. U usporedbi s drugim sličnim materijalima, po-stojaniji je na kemikalije, čvršći je, omogućuje lak-šu preradu i postojan je na temperaturne promjene. Primjeren je za primjene kao što su različita pakovanja za urin, vaku-umske staklenke, kućišta za inhalatore. Novi materijal može se sterilizirati beta i gama zračenjem, a prednost je i u niskoj cijeni.

Novost je i poliamid Miramid A3WZ1, postojan na udarce i namijenjen za izradu kabelskih cijevi.

Na sajmu su predstavljene dvije nove vrste PBT-a, postojane na hidrolizu, koje su se dokazale pri ispitivanju savojne čvrstoće pri sadržaju vlage od 100 % i temperaturi od 110 °C. Riječ je o proizvodima Ultradur B4300G6 HR i Ultradur B4330G6 HR.

Nedavno se na tržištu pojavila nova pumpa za ulje, koja s pomoću unutrašnje zupčaste

pumpe s evolventnim zupčanicima regulira protok ulja. Jedan od dva zupčanika pomi-če se pri tome aksijalno, što je omogućeno plastičnom komponentom postojanom na visoke temperature i ulje te s dobrim tar-nim svojstvima. Po takvim je svojstvima poznat Ultrason KR 4113, polieter sulfon ojačan ugljikovim vlaknima.

Tvrtka također nudi materijal Luran HH u prahu. Riječ je o stiren/akrilonitril/ko-polimeru, koji je dimenzijski stabilan pri visokim temperaturama. Novi materijal iz te skupine, Luran HH 120 Powder, rabi se kao toplinski stabilizacijska komponenta kod profi la, cijevi i ploča od PVC-a koji moraju zadržati dimenzijsku stabilnost i pri visokim temperaturama, npr. cijevi za vruću vodu, prozorski profi li itd.

Mješavinama PMMA/ABS dodan je atraktivan izgled površine. Kupci, naime,

iz s

vije

tasajam FAKUMA 2008

žele da su njihovi električni uređaji u ku-hinji, uredu ili kupaonici sjajni ili mat. Na tom su području ponuđena dva rješenja: Terluran BX 13036 (ABS jamči dobra mehanička svojstva, a PMMA postojanost na pojavu napuklina, visok sjaj i dubinu boje) i Luran CC (zbog visokog sjaja i po-stojanosti na pojavu pukotina primjeren je za prevlake na telefonima, aparatima za kavu itd.).

U grupaciji BASF je i tvrtka Elastogran. Ta tvrtka nudi liniju proizvoda po mjeri nači-njenih od materijala Elastollan, poliuretan (PUR). Rabi se u proizvodnji cijevi i au-tomobilskih dijelova, u elektrotehničkom sektoru i poljoprivredi.

TLM smanjuje temeljni kapital radi pokrića gubitakaTvornica lakih metala (TLM) je najavila smanjenje temeljnog kapitala kompanije za čak 368 milijuna kuna. U pozivu za glavnu skupštinu koja se održava početkompro-sinca, Uprava i Nadzorni odbor kompanije kao glavni razlog za za takvu odluku navode pokrivanje gubitaka te prijenos sredstava u rezerve kapitala. Tako će umjesto 552 milijuna kuna, temeljni kapital TLM-a iznositi 184 milijuna kuna i biti će podije-ljen na 1,84 milijuna dionica na ime, bez nominalne vrijednosti.


61Prosinac 5 II


62 Prosinac 5 II

Odlučivanje o automatizaciji na osnovi modela

Ukupni troškovi vlasništva kao mjerilo izbora

Sve kraći životni vijek

proizvoda, manje serije

i kratki rokovi isporuke

samo su neki od izazo-

va koje svjetsko tržište

postavlja planerima

u proizvodnim podu-

zećima. Osiguravanje

kvalitete proizvoda i

sve skuplja radna snaga

u njihovu jednadžbu

unose i dodatne ne-

poznanice. Zato se sve

češće koriste suvremene

metode analiziranja i

vrednovanja rezultata

planiranja, od kojih je

najcjelovitija metoda

ukupnih troškova vla-

sništva TCO (Total Cost

of Ownership), udružena

s pokazateljem ukupne

učinkovitosti opreme

OEE (Overall Equipment

Eff ectiveness), koja osim

tehnološke učinkovito-

sti uzima u obzir i sve

troškove cjelovitoga

životnog vijeka nekoga

proizvodnog ili logistič-

kog sustava.

Dr. Tomaž Perme

Novi proizvodi i nove proizvodne tehno-logije postavljaju nove izazove za inženjere pri razvoju proizvodnih sustava. Tehnološ-ki napredak vodi sve kompleksnijim proi-zvodnim i logističkim sustavima, a zahtjevi tržišta za stalno novim proizvodima sve kra-ćemu vijeku njihove uporabe. Oblikovanje, odnosno izbor najučinkovitijega rješenja nije olakšano razvojem koncepata učinkovi-tih proizvodnih sustava, koji se kreću s jed-ne strane u smjeru inteligentnih troškovno učinkovitih sustava, utemeljenih većinom na manualnim radnim mjestima, a s druge strane u smjeru automatiziranih modular-nih i sustava koji se mogu brzo preuređivati. Stoga je odlučivanje razapeto između razli-čito velikih troškova nabave i operativnih troškova s jedne strane te kapaciteta i prila-godljivosti s druge strane. Inženjeri za rješa-vanje tako složenih poslova moraju usvojiti sustavan način planiranja koji je potkrije-pljen preciznom procjenom troškova i učin-kovitosti razvijenoga rješenja.

Cjelovit uvidKao dokaz za to da je proizvodni ili logi-stički sustav primjereno zasnovan, treba uvesti sustavnu provjeru koja pomaže de-fi nirati i razumjeti uspješnost planiranja. Treba razumjeti troškove životnoga ciklusa, što je prvi korak k povećanju ekonomske uspješnosti, te tehnološke čimbenike, koji ne smiju biti izostavljeni iz jednadžbe od-lučivanja. Treba implementirati analitičke alate i pokazatelje, poput ukupne učinkovi-tosti opreme (OEE) i ukupne učinkovitosti tvornice (OFE – Overall Factory Eff ective-ness), ukupnih troškova vlasništva opreme (TCO), modeliranja i simulacije te druge alate kojima se može unaprijediti razvoj su-vremenih, prilagodljivih, preuredivih i mo-dularnih proizvodnih i logističkih sustava. Valja istaknuti činjenicu da suvremena me-toda ne smije biti samo procjena troškova nego mora i dati cjelovitu ocjenu uspješno-sti nekoga proizvodnog ili logističkog su-stava koji treba osigurati zahtijevanu proi-zvodnju i kvalitetu proizvoda. Pritom treba uzeti u obzir sve važne čimbenike koji utje-ču na učinkovitost i troškove, od koncepta, izgradnje, pokretanja i rada do održavanja i uklanjanja nakon isteka životnoga vijeka.

Troškovi opremeTroškovi, vrijeme i kvaliteta najpoznatiji su aspekt učinkovitosti nekoga sustava. Ključ-ni izazov ulaganja u nove kapacitete ili u obnovu postojećih prije svega je smanjiva-nje, odnosno optimizacija troškova. Trošak nabave opreme samo je jedan parametar koji se uzima u obzir pri analizi troškova opreme. Postoje različite metode procje-ne troškova, ali samo neke uključuju i ne-materijalne (neopipljive) troškove poput prilagodljivosti, produktivnosti, kvalitete proizvoda, odnosno usluga, promjene pro-cesnih vremena, modularnosti sustava ili pak vrijednosti ponovne uporabe opreme. Iako je mnoge neopipljive čimbenike teško posve razumjeti, njihovi se troškovi mogu defi nirati neizravno. Većinom se postupak defi niranja troškova može izvesti iz mjerila za učinkovitost.

Prvobitni TCOModeliranje ukupnih troškova vlasništva bilo je prvobitan alat sustavnoga izračuna svih troškova koji su povezani s odlukom o investiciji u IT-opremu. Modeli TCO, koji su razvijeni u poduzeću Gartner Research 1987. godine, danas su općeprihvaćeni. TCO se najlakše opisuje kao metoda koja defi nira sve troškove, neizravne i izravne, a koji nastaju u razdoblju uporabe, od-nosno vlasništva nad nekom imovinom. Jednostavan primjer objašnjenja koncepta metode TCO jest vlasništvo nad automobi-lom. TCO defi nira sve troškove vlasništva, od kupnje, uporabe, redovitog održavanja, nepredviđenih popravaka do prodaje ra-bljenog automobila. Komparativno istra-živanje različitih marki i vrsta automobila na osnovi TCO može pomoći kupcu pri izboru automobila koji odgovara njegovim zahtjevima i raspoloživim novčanim sred-stvima.

Zamisao metode TCO može se koristiti pri odlučivanju, odnosno izboru nekoga rješenja ili ponuđača opreme. Ocjena TCO nudi konačni zaključak, koji osim troško-va kupnje opreme odražava i sve troškove koji nastaju tijekom razvoja, postavljanja, provjere, pokretanja, uporabe, održavanja i uklanjanja opreme. U te se troškove mogu

auto

mat

izac

ija i

info

rmat

izac

ija

62


63Prosinac 5 II

svrstati i troškovi obuke operatera i drugih radnika koji će upravljati opremom, odno-sno koji će je održavati, te troškovi prosto-ra, energije, troškovi zastoja i prekida pro-izvodnje. Pa ipak je procjena svih troškova koji nastanu u razdoblju uporabe opreme za proizvodnju samo ekonomski aspekt uspješnosti na koji utječu i tehnološka svoj-stva neke opreme.

Ukupni troškovi opremeKao što je to ključni pokazatelj ukupne učinkovitosti opreme OEE [1], tako je i po-kazatelj troškova opreme (Cost of Owners-hip – COO) prihvaćeno mjerilo prije sve-ga u industriji poluvodiča, koje se koristi za procjenu troškovne učinkovitosti neke opreme po proizvedenoj jedinici. COO je razvijen za prikaz ekonomske i proizvodne učinkovitosti opreme za proizvodnju plo-čica za čipove te je postao opća preporuka među ponuđačima i korisnicima opreme. COO je prema glavnoj defi niciji omjer ukupnih troškova opreme u cjelokupno-me razdoblju uporabe i broja svih dobrih proizvoda koje oprema izradi u tome raz-doblju.

Ukupni troškovi opreme znače zbroj jednokratnih i promjenjivih troškova te troškova kvalitete, odnosno otpadaka. U jednokratne troškove pripadaju troškovi nabave, postavljanja, pokretanja i uklanja-nja opreme te ne ovise o uporabi opreme. Promjenjivi troškovi jesu troškovi koji na-staju zbog rada, odnosno uporabe opreme, a u to pripadaju operativni troškovi te troš-kovi radnika, održavanja, popravaka i slič-no. Za vrijeme rada nastaju i troškovi koji su povezani s kvalitetom proizvoda, poput troškova otpadaka i popravaka te troškovi izgubljenih mogućnosti na tržištu. Tako

defi nirani ukupni troškovi mogu se izjed-načiti i s ukupnim troškovima vlasništva, koji se defi niraju primjenom metode TCO.

Broj dobrih proizvoda u cjelokupnome razdoblju uporabe opreme ovisi o njezinoj iskorištenosti, raspoloživosti, kapacitetu i kvaliteti. Iskorištenost opreme znači odnos između planiranoga vremena rada opreme i cjelokupnoga životnog vijeka opreme. Na primjer, ako se neka oprema koristi u dvi-je smjene, ta se oprema manje koristi od opreme koja radi u tri smjene. Preostala tri pokazatelja jesu parametri pokazatelja uku-pne učinkovitosti opreme OEE.

Bez digitalne okoline ne ideNa osnovi pokazatelja, odnosno metoda izračuna OEE, TCO i COO, razvijeni su koncept metodologije i alati E-Race TCO za izbor najboljega rješenja sustava za sa-stavljanje. Na pojednostavnjenoj i dopunje-noj shemi na slici 1 prikazana je osnovna zamisao toga koncepta, koja obuhvaća i modeliranje i simulaciju, odnosno provje-ru u digitalnoj okolini. Naime, na stupnju razvoja nekoga sustava bez simulacije nije moguće dobiti dovoljno precizne podatke o produktivnosti i parametrima pokazatelja OEE [3], koji su potrebni za izračun broja dobrih komada te utjecaja kvalitete na troš-kove. Pritom valja istaknuti činjenicu da je bolje osiguravanje kvalitete obično skuplje, a također može utjecati i na smanjenje pro-duktivnosti [4].

Zamisao metode E-Race TCO može se koristiti i za procjenu uspješnosti planira-nja i izbora opreme drugih proizvodnih i logističkih sustava. Za procjenu se može koristiti upravo omjer TCO i OEE, koji odlikuju sva potrebna svojstva pokazate-

lja. Još bolje od toga bilo bi umjesto OEE koristiti ukupnu učinkovitost tvornice OFE [1][3], a pritom bi bit zamisli ostala nepromijenjena.

Omjer TCO i OEE te povezanost TCO i OEE (slika 1) ujedno je i ciljna funkcija s ovisnim parametrima, koja se na stupnju planiranja sustava nastoji minimizirati. To se ostvaruje tako što se najprije razvije rje-šenje i odabere oprema koja će ostvariti što manje troškove pri što većoj ukupnoj učin-kovitosti.

ZaključakPredlagana metoda za ocjenu uspješnosti Predlagana metoda za ocjenu uspješnosti nekoga rješenja i izbor opreme na osno-vi procjene ukupnih troškova vlasništva i tehnološke učinkovitosti jest jednostavna u zamisli, ali je njezina provedba vrlo složena i zahtjevna. Metoda proistječe iz metoda i pokazatelja koji se primjenjuju u visokoteh-nološkim proizvodnim sustavima, koji su sa stajališta tijeka materijala i vođenja prilično jednostavni. Međutim, dovoljno precizna ocjena tehnološke učinkovitosti komplek-snih suvremenih sustava za izradu i sastav-ljanje te logističkih sustava nije moguća bez modeliranja i diskretne simulacije [5]. Pre-cizna ocjena nekih troškova, poput troškova održavanja, popravaka i kvalitete proizvoda, također je povezana s čimbenicima koji se na stupnju razvoja ne mogu precizno defi ni-rati bez digitalnoga modela i provjere u digi-talnoj okolini. Opasnost od toga da ukupni troškovi povoljnijega rješenja na kraju budu veći od troškova rješenja koje je u osnovi skuplje, bez cjelovitoga proučavanja troš-kova i tehnološke učinkovitosti može ostati neotkrivena. Osim toga, cjelovito mjerilo ocjene uspješnosti planiranja može unapri-jediti komunikaciju i suradnju između do-bavljača rješenja i konačnih korisnika.

Literatura[1] Perme, T.: S ključnimi kazalniki do

uspeha, IRT3000 2(2007)5, str. 102–103

[2] Heilala, J., Montonen, J., Helin K.: Se-lecting the right system – assembly system comparison with total cost of ownership methodology, Assembly au-tomation, 27(2007)1, str. 44–54

[3] Huang, H., S., in soavtorji: Manufactu-ring productivity omporvement using eff ectiveness metrics and simulation analysis, International Journal of Pro-duction Research, 41(2003)3, str. 513–527

[4] Demšar, B., Stanonik, T. Perme, T.: Kakovost je na prvem mestu, kaj pa produktivnost, IRT3000 2(2007)4, str. 98–104

[5] Perme, T.: Diskretna simulacija kosov-ne proizvodnje, IRT3000 2(2007)1, str. 86–88

Slika 1: Ideja metode ukupnih troškova vlasništva i pokazatelja ukupne učinkovitosti za defi niranje mjerila za izbor najboljeg rješenja

automatizacija i inform

atizacijaautomatizacija


64 Prosinac 5 II

Konkurentna proizvodnja u zemljama s visokim plaćama

Roboti alatnom stroju donose sigurnost Svi koji u zemljama s visokim plaćama žele proizvoditi konkurentne proi-

zvode moraju biti produktivni. To je, na primjer, moguće uz pomoć indu-

strijskih robota koji služe za optimiranje proizvodnih postupaka. A roboti

ne dolaze u obzir samo za operacije umetanja i vađenja iz alatnih strojeva.

Mogu oni još mnogo toga. Na primjer, od obradne stanice preuzimaju na-

knadne radne korake kao što su čišćenje, skidanje oštrih rubova, operacije

mjerenja i kontrole te označavanja, ili pak povezuju više alatnih strojeva.

Katrin Stuber

auto

mat

izac

ija i

info

rmat

izac

ijarobotika

Roboti se mogu ugraditi u radni prostor ne-kog stroja, postaviti na stroj ili integrirati u koncepciju ćelije tako da vise s linearne osi, sve ovisno o danostima proizvodnje i za-htjevima koje automatizacija mora ispuniti.

Koliko su opsežne i raznovrsne mogućnosti primjene industrijskih robota u području alatnih strojeva, već dulje vrijeme pokazuje tvrtka Kuka Roboter. To poduzeće, vodeće na europskom tržištu, ponajprije stavlja na-glasak na inovativne koncepcije koje omo-gućuju suradnju između čovjeka i stroja: za svaku se primjenu može izabrati odgovara-jući robot među više od 280 varijanta.

Osim produktivnosti, fl eksibilnosti i preci-znosti Kuka Roboter i čovjeku i stroju jam-či i sigurnost. Sigurnost ima svoju cijenu – ali ne i kod Kuke. Interdisciplinarna teh-nologija Kuka Safe Robot, koja se već do-kazala u različitim industrijskim granama, omogućuje, na primjer, konstrukciju ćelija kod kojih nisu potrebne skupe svjetlosne zapreke.

Proizvođači alatnih strojeva, kao što su Hermle i DMG, već se dulje vrijeme osla-njaju na ovu tehnologiju. U Kuka Safe Ro-

Robot s trostrukom prihvatnicom za vađenje obradaka iz glodalice

Obradni centar Hermle s KR 16 – vađenje obradaka iz stroja

bot vjeruje i Bartsch GmbH, tvrtka koja se bavi integriranjem sustava. U jednoj kon-cepciji postrojenja Bartsch kombinira dva robota tvrtke Kuka tipa KR 16 s dva ulanča-na stroja DMC 60 H. Roboti su tu preuzeli vađenje neobrađenih dijelova i umetanje u alatne strojeve, polaganje obradaka na te-kuću vrpcu i odlaganje gotovih dijelova na paletu. Pri tome kućište robota služi samo kao zaštita od neovlaštenog pristupa, a ne, kako je to kod robota prije bilo uobičajeno, kao zaštita okoline od robota, jer sada rad-ni prostor robota nadzire Kuka Safe Robot. Radni se prostor robota nadzire tako da ro-bot čak i u slučaju kvara ne može krenuti prema kućištu. Osim toga postoji nadzor i brzine i snage, ovisno o situaciji. Ako se, na primjer, otvore vrata, robot usporava svoju

brzinu i/ili se kreće samo u ograničenome radnom prostoru, dalje od prostora u koji ulazi operater stroja. Različitim situacija-ma može se pridružiti do sedam različitih radnih prostora s defi niranim brzinama i snagom.

Robot na konzoli štedi prostorKuka Safe Robot nije jedina tehnologija koja štedi dragocjen prostor, pa onda i no-vac. Kad je riječ o koncepcijama postrojenja na malom prostoru, roboti na konzoli Kuka pružaju dodatne prednosti. Ako je, dakle, potrebno uštedjeti na prostoru, roboti se mogu postaviti na stroj, na primjer na to-karilicu tipa CTX4100 tvrtke DMG. Robot KR 16 K prikladan je ovdje za vađenje ne-obrađenih dijelova iz karusela. Neobrađeni


65Prosinac 5 II

robotika

Tokarilica CTX410 s robotom na konzoli

Robot s trostrukom prihvatnicom – skidanje oštrih rubova glodanog obratka

DMC60H: povezani horizontalni obradni strojevi s po jednim robotom KR16

dio se predcentrira i ulaže u tokarilicu. A kako robot ima još kapaciteta, nakon vađe-nja preuzima i kontrolu kvalitete.

Ali što kad neobrađeni dijelovi dolaze ne-sređeni ili obradak nakon obrade izlazi iz stroja u različitim položajima, npr. preko žlijeba? Zahvaljujući raspoznavanju obli-ka to nije nikakav problem, kako se vidi na robotu KR 5 na tokarilici tipa GMC 42. Integrirana kamera prepoznaje polo-žaj svakog obratka i javlja robotu kako ga mora zahvatiti. Robot tada može obradak položiti usmjereno, odnosno može ga da-lje obraditi. „Fleksibilnost robota očita je prednost“, objasnio je Andreas Schuhbau-er, direktor za poslovni razvoj u području

alatnih strojeva. Na jednoj glodalici robot Kuka umeće neobrađene dijelove u postro-jenje, privremeno ih skladišti i konačno vadi gotovi dio.

Kako obradak u pojedinim fazama obrade poprima različite oblike, tako i robot radi s različitim prihvatnicama koje može sam mijenjati. Robot također usput skida oštre rubove ili skida četkom, odnosno odbacuje strugotine te označava gotove dijelove.

Najmodernija tehnika pretvorila je indu-strijskog robota u fl eksibilnog partnera u industriji alatnih strojeva. Razvoj na ovom području ide brzo naprijed. An-dreas Schuhbauer ima već sada jasnu predodžbu o tome kako bi mogla izgle-dati budućnost: „Robot bi mogao funk-cionirati kao operater stroja.“ Laki robot tvrtke Kuka, koji je nastao u suradnji s njemačkim centrom DLR, još je, doduše, u statusu prototipa, ali već danas može naučiti različite radne korake. Kopiraju-ći ljudsku ruku, modularno konstruira-ni laki robot Kuka ima sedam stupnjeva

slobode, koji mu u usporedbi s klasičnim industrijskim robotima daju veću fl eksi-bilnost i manipulativnost.

Integrirani senzori za snagu/moment, za-jedno s inovativnim algoritmima upravlja-nja, dopuštaju da robot popusti vanjskim silama bez obzira na to gdje se pojavljuju, na prirubnici ili na samoj konstrukciji ro-bota. Povezivanjem ovih novih generacija robota nastaje jedna sasvim nova vrsta ro-bota, robot konstruiran kako bi s čovjekom dijelio radni prostor. Robot može naučiti radne korake tako da ga čovjek primi za ruku i vodi – nije potrebno mnogo progra-miranja. Robot kojeg čovjek može gurati kraj sebe i koji se sa svojih sedam stup-njeva slobode čini gotovo jednako gipkim kao i čovjek, važna je prekretnica na putu do uslužne robotike, ali je već moguć u sektoru alatnih strojeva. „Robot bi mogao otvarati vrata, vaditi komponente i sam po-kretati stroj“, opisuje Andreas Schuhbauer blisku budućnost.

www.kuka.com

Proizvođač autodi-jelova Magna traži dobavljače u HrvatskojPredstavnici jednog od najvećih svjetskih proizvođača dijelova za automobilsku industriju Magna In-ternationala predstavili su hrvatskim proizvođačima autodijelova moguć-nosti suradnje i zajedničkih ulaganja u Hrvatskoj. U organizaciji Agencije za promicanje izvoza i ulaganja, na prezentaciji je sudjelovalo 120 pred-stavnika iz 50-tak hrvatskih poduze-ća koji su se sastalai s vodećim ljudi-ma Magne zaduženim za nabavu u 5 različitih segmenata: metal, plastika, alati, elektronika i staklo. Magni je APIU već predložio 10 lokacija za pokretanje proizvodnje autodijelova, a od najnovijeg sastanka se očekuju ugovori o kooperantskoj proizvod-nji. Magna zapošljava oko 83.000 u 23 zemlje, a proizvodi dijelove i gotova vozila za proizvođače poput Mercedes-Benza, Chryslera, Saaba i BMW-a. (H.M.)


66 Prosinac 5 II

auto

mat

izac

ija i

info

rmat

izac

ijasajam VISION 2008

Strojni vid ključna je tehnologija za eko-nomičnu i prilagodljivu automatizaciju u industriji. Ta je tehnologija poveznica jer ima vrlo široku paletu korisnika i bilježi u posljednjim godinama izvanredan rast pro-daje, pa i u vremenima manjega gospodar-skog rasta. To dokazuju i rezultati i zaklju-čci s ovogodišnje izložbe VISION 2008.

Na temelju izvanrednog uspjeha prošlogo-dišnjega stručnog sajma o strojnom vidu za industrijsko okruženje, i sajam VISION 2008, koji je održan od 4. do 6. studenoga na novome stuttgartskom sajamskom pro-storu, postigao je jednako visoku razinu, i s obzirom na broj i kvalitetu posjetitelja, i glede zanimanja za proizvode i rješenja izlagača. To je osnovna misao 292 izlaga-ča nakon odrađena tri uspješna sajamska dana. S približno 6 200 stručnih posjeti-telja, ovogodišnji posjet sajmu približio se rekordnom broju posjetitelja iz prošle godine (6 142 posjetitelja). Posebno veseli udio posjetitelja (86 posto) koji su na sajam

VISION 2008

Nastavak priče o uspjehuPorast broja izlagača i izložbene površine, veći međunarodni odaziv

izlagača i veća ponuda izložbenog programa sajma samo su neki od

pokazatelja koji govore o nastavku priče o uspjehu koja je počela pri-

je godinu dana, kada se izložba VISION preselila u novi stuttgartski sa-

jamski prostor. VISION, međunarodna stručna izložba za tzv. strojni vid,

odnosno za industrijsku obradu slika i tehnologije prepoznavanja, ove

je godine potvrdio mjesto vodećega industrijskog sajma na području

strojnog vida u svijetu. To potvrđuje i broj posjetitelja, koji je ostao na

razini prošlogodišnjega rekordnog posjeta. Od 4. do 6. studenoga 2008.

izložbu je posjetilo približno 6 200 ljudi s jasnim željama te brojnim upi-

tima i ulagačkim namjerama.

došli s jasnom i unaprijed defi niranom na-mjerom ulaganja, odnosno nabave opreme. U 2007. godini udio neposrednih kupaca u

ukupnom broju posjetitelja iznosio je viso-kih 84 posto.

Iznenađuje pozitivan zaključak sa sajma, da unatoč općoj gospodarskoj uznemire-nosti zbog fi nancijske krize nije zamije-ćen nikakav pad namjera investiranja, a upita za nova rješenja s tog područja ima jednako mnogo. “Naše članove veseli vrlo pozitivan odaziv na sajam te su zadovoljni kvalitetom i zanimanjem posjetitelja”, pre-nio je opći dojam izlagača dr. Dietmar Ley, predsjednik stručne udruge za industrijski strojni vid pri VDMA (Verband Deutscher Maschinen- und Anlagenbau).

Gotovo svaki drugi posjetitelj (45 posto) doputovao je s udaljenosti veće od 300 km. Posjetitelji iz inozemstva su s udjelom od 29 posto zadržali prošlogodišnju razinu. Inozemni posjetitelji su došli iz 33 zemlje, pretežno Austrije, Švicarske, Francuske, Nizozemske i Belgije, a također i iz SAD-a, Indije, Izraela i Brazila.


67Prosinac 5 II


atizacijasajam VISION 2008Najviše zanimanja posjetitelji su posvetili sustavima strojnog vida i komponentama za uporabu u sustavima strojnog vida (više od 56 posto). Pri tome je težište, naravno, bilo na industrijskoj primjeni strojnog vida (66 posto), što je uporabu strojnog vida u neindustrijskoj primjeni (11 posto) poti-snulo na margine izložbe. Za oba područja zanimalo se oko 23 posto posjetitelja. Takvi odnosi ne iznenađuju, jer su uz posjetitelje isključivo s područja strojnog vida (38 po-sto), koji su se na sajmu željeli informirati o novostima, na sajam došli i posjetitelji s po-dručja elektrotehnike i elektronike (24 po-sto), strojogradnje, automobilske industrije i dobavljači u automobilskoj industriji (18 posto), kao i s područja precizne mehanike i optike (18 posto).

Forum predavanja i rasprava o industrij-skom strojnom vidu Industrial VISION Days, pod pokroviteljstvom udruge indu-strijskoga strojnog vida pri VDMA, aktu-alnim je temama pogodio bit zanimanja posjetitelja, što potvrđuje sudjelovanje pri-bližno 2 500 posjetitelja na forumu. Pose-bice su bile zanimljive i posjećene rasprave (okrugli stolovi) znakovita naslova “Veliki brat vas gleda: strojni vid i sigurnost”, u sklopu kojih su “označeni” stručnjaci s po-dručja strojnog vida i stručnjaci s područja sigurnosti raspravljali o tome kako bi se trebali oblikovati novi sigurnosni standar-di na tom području. Misao vodilja raspra-

ve bila je da je potrebno pronaći sustave i tehnologije koji neće biti u stanju samo pri-mati i obrađivati velike količine podataka nego bi trebali moći i pohraniti i dati na ra-spolaganje podatke samo u slučaju oprav-dane sumnje.

VISION je još više utvrdio položaj struč-nog sajma u svjetskim razmjerima. Razvio

se u nezamjenjiv međunarodni događaj na području strojnog vida u industriji. Tako također misli više od 60 posto posjetitelja koji vjeruju da će sajam VISION još više dobivati na važnosti na svom području. Sljedeći sajam VISION održat će se od 3. do 5. studenog 2009., ponovno u dvora-nama Novoga izložbenog prostora pokraj stuttgartske međunarodne zračne luke.

Gredelj obnavlja lokomotive za KosovoTvornica željezničkih vagona Gredelj je na međunarodnom natječaju dobila posao modernizacije dizel električne lokomotive serije G16 vrijedan oko 2,5 milijuna eura. Rok isporuke obnovlje-ne lokomotive je 16 mjeseci. U Jugosla-viji je od 1960. do sredine 1970-tih na-bavljeno oko dvjesto lokomotiva tipa G16, a ovo će biti prva lokomotiva iz te serije na kojoj će se izvršiti temeljita modernizacija u suradnji s EMD-om, tvrtkom sljednicom GM-a koji je pro-izvodio lokomotive serije G16. Nakon modernizacije, lokomotiva će imati veću snagu, dvije upravljačke kabine i novi, ekološki prihvatljivji dizel motor.

Gredelj planira obnovu lokomotiva ponuditi i ostalim državam s područja bivše države. (H.M.)

Većini domaćih tvrtki slabi produktivnostDirektori i članovi uprava u gotovo 80 posto poduzeća koje je za tjednik Eukonomist ispitala agencija Hendal zadovoljni su kretanjem produktivno-sti svog poduzeća. Istovremeno u 63,3 posto poduzeća produktivnost stagni-ra u posljednje tri godine, a u svakom desetom pada. K tome, čak 67,5 posto ispitanih menadžera ne planira u idu-ćih godinu dana poduzeti mjere za povećanje produktivnosti. Europski poduzetnici ističu, naprotiv, kako je u

uvjetima fi nancijske krize i nadolazeće recesije povećanje produktivnosti ap-solutni prioritet. (M. B.)

Veliki pad dobiti HGspot-a Tvrtka HGspot u prvih je devet mje-seci ostvarila drastičan pad neto dobiti na samo 584 tisuće kuna s 20,09 mili-juna kuna u istom lanjskom razdoblju. Najveću udio u prihodima čine priho-di od prodaje u zemlji koji su neznatno smanjeni, sa 234,44 na 232,51 milijuna kuna, dok presudan pad od 75 posto bilježe inozemni prihodi. Do kraja godine kompanija očekuje usporava-nje rasta prihoda od veleprodaje zbog još ozbiljnijeg pristupa naplati u cilju smanjenja rizika nelikvidnosti kod po-slovnih partnera. (M. B.)


68 Prosinac 5 II

auto

mat

izac

ija i

info

rmat

izac

ijarobotika

Industrijski roboti, koji su se na proizvod-nim sajmovima do sada isticali samo kao pojedinačni slučajevi, sve se više šire. Nai-me, broj robotskih sustava izloženih na saj-movima relevantnima za tvrtke koje se bave obradom lima osjetno je veći. Posljednji takav sajam bio je Lasys, gdje je istodobno izloženo više robotskih sustava za zavariva-nje i rezanje laserom. Trumpf je, na primjer, svoju ćeliju za obradu laserom TruLaser Robot 5020 prikazao na istaknutome mje-stu, a Erlas GmbH, tvrtka iz Erlangena koja se bavi integriranjem sustava, izložio je ro-bot s laserskim sustavom koji upotrebljava optička vlakna i glavom za lasersko kaljenje te robot-skener za daljinsko zavarivanje.

Ovaj trend potvrđuju i statistike udruže-nja njemačkih proizvođača opreme i po-strojenja VDMA, i to strukovne sekcije Automatizacija i robotika (vidi uokvireni tekst). U Njemačkoj je u 2007. godini pro-met robotikom porastao za 22 posto, na 2,1 milijardu eura, a u 2008. se planira daljnji rast od 12 posto. Predstavnik sekcije Th ilo Brodtmann potvrđuje da postoji tendencija prema visokovrijednim robotskim rješenji-ma kao temelju razvoja. Ukupna vrijednost naprednih i, što se tiče primjene, specifi č-nih robotskih rješenja raste zbog toga što se povećava i kompleksnost integracije u kompletne sustave postrojenja.

Stižu robotiAutomatizacija u obradi lima – već dugo je to područje u kojem su specijal-

ni automatizirani sustavi važniji od industrijskih robota. Sada se to mijenja,

jer su roboti novih generacija lakši, snažniji, jednostavnije se programiraju,

a u njihovu se unutrašnjost mogu smjestiti setovi kabela i cijevi. Automa-

tizirani sustavi koji se koriste robotima za specifi čne primjene nude dobra

rješenja za zahtjeve suvremene proizvodnje.

Automatizacija s pomoću lakih, snažnih i brzih robota ubrzano se razvija (foto: Hannover Messe)

Takav se razvoj može pratiti i u obradi lima. Sada se u mnogim područjima obrade i prerade limova nude robotski sustavi, po-čevši, na primjer, od robota tvrtke Remmert GmbH za umetanje ili sortiranje dijelova rezanih laserom koje je potrebno i ukloniti s radnog stola, preko brojnih verzija robota u ćelijama za savijanje, kao što su Amanda, Trumpf, Safan, Warcom, Gasparini, ili pak robota u području zakretnog savijanja tvrt-ke RAS Reinhardt, pa sve do klasičnih robo-ta za zavarivanje sa zavarivačkim kliještima ili robota za trodimenzionalno zavarivanje koji su upravljani po pogonskoj traci proi-zvođača ABB Automation, Kuka Robotic, Reis Robotics, Fanuc ili Cloos, da spomene-mo samo neke njemačke proizvođače.

S pomoću novih laserskih sustava koji upotrebljavaju optička vlakna, kao što su pločasti laser, vlaknasti laser ili pak diodni (poluvodički) laser, jednostavnije je svjetlo-snu energiju dovesti do obradne glave kroz svjetlovod pa se u području obrade laserom s pomoću robota primjećuje znatan napre-dak. Osim toga, daljinsko zavarivanje lase-rom otvara nova područja primjene robota kad se na robotskoj ruci učvrsti pomična jedinica za skeniranje.

U početku pod pritiskom zahtjeva za au-tomatizacijom u automobilskoj industri-

ji, danas se u obradi lima traži primjena 6-osnih robota s visokim učinkom. To je svakako manje opterećenje za operatera, jer više ne mora rukovati teškim tereti-ma, a prednosti su preciznost kod po-navljanja aktivnosti, otpornost na umor i, posljednje, ali ništa manje važno, tu je i čimbenik troškova plaća u bruto-izno-su. Čak i ondje gdje robot dugo vremena nije uživao naklonost zbog nedovoljne preciznosti, okreću se proizvođači alat-nih strojeva najnovijim generacijama robota.

Premda proizvođači prije početka saj-mova automatizacije kao što su Factory Automation u sklopu Hannoverskoga in-dustrijskog sajma ili Automatica u lipnju 2008. u Münchenu ne odaju sve novosti i detalje koji će se moći vidjeti, ipak se u grubim crtama može raspoznati u kojem se smjeru razvoj kreće. Roboti sljedeće generacije bit će snažni, brzi i šuplji. To također vrijedi i za robotske sustave, tako su to bar od svojih izlagača doznali pri-ređivači sajma Automatica. (Standardizi-rana) robotska rješenja, zajedno s kom-ponentama, projektirana za specifi čne primjene, udovoljavaju i zahtjevima ko-risnika koji umjesto kompleta sastavnih dijelova žele rješenja koja mogu odmah primijeniti.


69Prosinac 5 II


atizacijarobotika

Laka konstrukcija donosi brzinuMeđu najavljenim novostima u oči upada trend koji se već godinama najavljuje, ali je tek sada zaista došao do izražaja: veća nosivost pri manjoj vlastitoj masi rezultirala je dinamič-nijim robotima. Nove pogonske koncepcije omogućuju osim toga još veća ubrzanja i brzi-

(Slika: ABB)

ne po osima. I sam inovator, međutim, koliko god zaljubljen u tehniku, mora ovdje zadržati u vidu praktičnu primjenu: zbog visoke cijene dva pogona po osi nikada neće postati stan-dardom. Tehnički je to ipak moguće: kad se radi o primjenama kod kojih je brzina u pr-vom planu, potreban potisak je osiguran.

Iz prakse dolazi i potražnja za modelima sa šupljom rukom i šupljim ručnim zglo-bom. To je trend koji prije svega dobiva na važnosti kod robota za zavarivanje koji je upravljan po pogonskoj traci, bilo da je riječ o zavarivanju konvencionalnim postupcima ili laserom. Noviji primjeri sa setovima cijevi koji su uloženi u unu-trašnjost, kao što je robot za zavarivanje ARC Mate 100i nosivosti 10 kg ili pak robot za zavarivanje KR 5 arc HW proi-zvođača Kuka, potvrđuju ovaj razvojni smjer. Oba proizvođača vide prednosti u zaštićenom i jednostavnom polaganju ka-bela, kao i vodiča energije i medija, jer se ni konstruktori postrojenja ni programeri u offl ine-programiranju ne moraju baviti prostorom za slobodne kabele i cijevi, već se mogu koncentrirati na zavarivanje na traci. Šuplja ruka, međutim, nije najbolje rješenje: premda bi troškovi održavanja trebali biti niži, jer zbog ulaganja kabela u ruku robota dolazi do manje oštećenja, takva je ruka ipak skuplja.

Također, ne traže se samo lagani i šuplji roboti; upravo predstavljeni roboti za za-varivanje imaju iznimno kompaktnu kon-strukciju, zahvaljujući kojoj se mogu lako montirati u neku ćeliju, koja pak može ra-diti preko viličara. Ionako je zbog sigurno-snih razloga nužno da roboti rade unutar sigurnosne ćelije.


70 Prosinac 5 II

Masa treba snaguNa sajmu Automatica senzaciju će svakako izazvati do sada najsnažniji robot na svi-jetu, Titan tvrtke Kuka, koji ima nosivost od 1 000 kg. Premda je na prošlogodišnjoj prezentaciji taj robot dočekan s rezervom te se postavilo i pitanje je li robot s takvom nosivosti uopće potreban, ipak se nosivost od najmanje 700 kg danas traži u više in-dustrijskih grana, kao na primjer u indu-striji grube keramike ili u automobilskoj industriji, gdje se rukuje teškim dijelovima karoserije kao što je cijelo podvozje.

Prijeko potreban instrument automatizacije Robot kao fl eksibilan instrument auto-matizacije nužan je u svakoj industrijskoj grani jer se od proizvodnje i dalje zahtije-va maksimalna fl eksibilnost uz istodobnu spremnost da se i najmanje proizvodne količine proizvedu što je moguće jeft inije. A pri tome ni pod kojim uvjetima ne smi-je biti ugrožena kvaliteta tijekom cijeloga proizvodnog ciklusa, uključujući i početak proizvodnje.

Zahtjev za fl eksibilnošću se od slučaja do slučaja tumači različito – ne moraju se bri-nuti oni koji svoja postrojenja mogu brzo i jeft ino preusmjeriti, odnosno osuvremeni-ti. Koncepcije koje pokrivaju sve varijante u nekoj dogradnji su, doduše, prema sadaš-njem stanju stvari u ovoj branši još mogu-će, ali se već smatraju izlaznim modelom. Tako automatizirano vađenje laserom rezanih dijelova s pomoću industrijskog robota, kako je to predstavila tvrtka Re-mmert GmbH, ima bitno više potencijala od skupih sustava za vađenje i sortiranje u portalnoj izvedbi. Brza izmjena alata je ovdje alfa i omega. A kako brze te operaci-je mogu biti, na primjer u slučaju laserskih obradnih glava, pokazuje magnetna spojka na robotu TRULaser.

Prema procjenama stručnjaka, roboti će osim zadataka, koji su već danas vrlo razli-čiti, dobiti i neke nove. Jedan smjer razvoja je integracija mehatronike, elektronike i in-formatike, sve do inteligentnih mehaniza-ma i robota koji funkcioniraju u interakciji sa svojim okruženjem. Primjer su sve češći zadaci koji se odnose na kontrolu funkci-ja i kontrolu kvalitete u automatiziranoj proizvodnji. To pretpostavlja postojanje odgovarajućih senzora, kao što su senzo-ri za vizualnu kontrolu. Također, „hvatači koji vide i prepoznaju“ dobivaju na važ-

Robotika i automatizacija na putu uspjehaIndustrijska grana koja se bavi robotikom i automatizacijom na dobitku je u 2007. godini zahvaljujući tomu što je trend automatizacije ponovno ojačao. Prema prvim rezultatima, promet u ovoj grani u 2007. porastao je za ukupno 15 posto, na 8,4 mili-jarde eura. Automatizacijom nije investirano u veću produktivnost samo u automo-bilskoj industriji nego i u drugim proizvodnim područjima – od obrade plastičnih materijala preko obrade metala do medicine. Tako se i na ionako jakome stranom, ali i na njemačkom tržištu, povećao broj narudžbi te se čini da će se u 2008. ostvariti daljnji rast od 10 posto, na 9,2 milijarde eura.

Njemački proizvođači robota i robotskih sustava smatraju prošlu godinu jednom od najuspješnijih. Promet robotikom u Njemačkoj je u 2007. porastao za 22 posto, na 2,1 milijardu eura. U 2008. se planira daljnji rast od 12 posto. Jači trend prema visoko-vrijednim sistemskim robotskim sustavima razlog je toga uspješnog razvoja. Ukupno raste vrijednost naprednih robotskih rješenja konstruiranih za određenu primjenu, dok kompleksnost integracije u kompletne sustave postrojenja opada. Promet nje-mačkih proizvođača montažne i manipulacijske tehnike u 2007. godini porastao je za 15 posto, na 5,1 milijardu eura. Tako je montažna i manipulacijska tehnika po prometu najjači segment u svojoj grani. U međuvremenu se poduzeća suočavaju s uskim grlima što se tiče kapaciteta, kao i s nedostatkom stručne radne snage. Uzima-jući u obzir broj narudžbi, koji još raste, u 2008. se očekuje daljnji rast prometa od 10 posto.

Nakon godina dinamičnog rasta, porast industrijskih sustava vizualne kontrole u 2007. je oslabio. Ukupni promet njemačkog sektora koji se bavi sustavima vizualne kontrole porastao je u 2007. godini za 4 posto, na 1,15 milijardi eura. Time se u samo 10 godina promet cijelog sektora gotovo učetverostručio. U 2008. se očekuje daljnji, solidan rast od 6 posto, na 1,22 milijarde eura.

nosti kad se usporedno proizvode različiti proizvodi. Više nije dovoljno preko mreže priopćiti podatke o dijelu koji stiže, već se traže i sustavi za prepoznavanje koji će pre-poznati proizvod i aktivirati odgovarajuće programe.

www.automatica-munich.comwww.hannovermesse.de

www.messe-muenchen.dewww.messe.de

(Slika: Trumpf) (Slika: Trumpf)

auto

mat

izac

ija i

info

rmat

izac

ijarobotika


71Prosinac 5 II


72 Prosinac 5 II

Poznavanje zakonitosti

stezanja plastomernih

materijala temeljni je

preduvjet pravilnog

dimenzioniranja eleme-

nata kalupa za injekcijsko

prešanje koji oblikuju

otpresak. Pri tome valja

uzeti u obzir sve utjecaj-

ne parametre kao što su

svojstva plastomernog

materijala (dijagram p-

v-T), parametre prerade

injekcijskim prešanjem,

debljinu stijenke otpreska

te krutost oblika otpreska.

Osnove stezanja plastomernih materijala (1. dio)

Olaf Zöllner

Načela stezanja plastomernih otpresakaPri preradi plastomernih materijala injek-cijskim prešanjem dimenzije otpreska mi-jenjaju se tijekom hlađenja otpreska. Najče-šće se te promjene opisuju kao “stezanje” ili “vitoperenje”. Strogo govoreći, stezanje na-staje zbog stlačivosti i toplinske širljivosti plastičnih materijala. Kada se plastomerni materijal steže, prolazi kroz promjenu vo-lumena. S druge strane, u slučaju vitopere-nja dolazi do promjene oblika, dok volu-men uglavnom ostaje nepromijenjen.

Kako bi se postigle željene dimenzije pla-stomernog otpreska, dimenzije kalupne šu-pljine moraju biti uvećane za iznos stezanja koji se utvrđuje za pojedini plastomerni materijal. Stoga konstruktori kalupa i/ili alatničari moraju predvidjeti razlike, s obzi-rom na stezanje, između dimenzija kalupne šupljine i otpreska. U mnogim slučajevima to nije nimalo lagan zadatak jer na stezanje utječe velik broj parametara.

Osim parametara prerade (temperature, tlakovi) i svojstava materijala (primjerice ponašanje materijala prema dijagramu p-v-T, sadržaj punila i ojačavala, amorfna ili kristalasta građa ma-kromolekula), na ste-zanje otpreska bitno utječe krutost i debljina stijenke.

Iako se stezanje temelji na toplinskoj stlačivosti, efektivno smanjenje di-menzija nakon vađenja otpreska iz kalupa ma-nje je negoli bi se očeki-valo isključivo na teme-lju toplinske stlačivosti. Dodatni mehanizmi koji utječu na stezanje dovode do smanjenja razine toplinske stlači-vosti. Glavni mehaniz-mi koji se pojavljuju u ovom slučaju su:• unutrašnje napeto-

sti, na koje utječu• temperature profi la

72

nem

etal

i

tijekom hlađenja• temperature stijenke kalupne šupljine• kristalizacija u slučaju prerade kristala-

stih plastomera, na koju utječu• temperature stijenke kalupne šupljine• profi l hlađenja• mehaničke zapreke stezanju, na koje

utječu• ograničenja unutar kalupa.

Osim navedenoga, na toplinsku stlačivost utječe termodinamička komponenta pro-cesa injekcijskog prešanja, posebice preko:• profi la tlaka u kalupnoj šupljini tijekom

hlađenja• djelovanja tlaka i prijenosa naprezanja

na plastomernu taljevinu s obzirom na oblik i položaj ušća

• temperature taljevine i drugih parame-tara prerade.

Utjecaj profi la termodinamičkog procesa na stezanje prikazan je vrlo jasno na di-jagramu tlak (p) – specifi čni volumen (v) – temperatura (T), poznat pod jednostav-nijim nazivom p-v-T dijagram (slika 1). Tim se dijagramom opisuju:

Slika 1. Shematski prikaz dijagrama tlak (p) – volumen (v) – tem-peratura (T).0-1 volumno punjenje kalupne šupljine1-2 stlačivanje2-3 djelovanje naknadnog tlaka3-4 snižavanje tlaka na okolišni tlak4-5 hlađenje otpreska do temperature otvaranja kalupa (TOK)5-6 hlađenje otpreska do temperature okoline (TO)


73Prosinac 5 II

osnove stezanja plastomernih materijalanekovinenem

etali

- stlačivost plastomera; promjena volu-mena (obujma) pri promjeni tlaka

- toplinsko ponašanje plastomera; pro-mjena volumena pri promjeni tempe-rature.

Dijagram p-v-T daje podatke o volumnom (obujamnom) stezanju plastomernog mate-rijala, SV, na temelju razlike volumena (ΔV = V1bar – VA) te upućuje na potencijal steza-nja. Obujamno stezanje defi nira se kao:

(1)

gdje je VHK – obujam hladne kalupne šuplji-ne, a Vo – volumen otpreska.

Stezanje je moguće računati i prema sljede-ćem izrazu:

(2)

gdje je SU – uzdužno stezanje, SP – popreč-no stezanje, SS – stezanje debljine (visine).

Međutim, kada se stezanje razmatra u praksi, do izražaja dolazi linearno stezanje ili skupljanje:

(3)

gdje je SL – skupljanje (linearno stezanje), IHK – dimenzija hladne kalupne šupljine, IO – dimenzija otpreska.

Stvarni otpresci ne mogu se stezati jednoli-ko u smjeru svih triju osi (u smjeru duljine, širine i debljine/visine). Jedino u smjeru debljine (visine) otpreska dolazi do privid-no nesmetanog stezanja. Stoga uglavnom obujamno stezanje podrazumijeva stezanje debljine stijenke otpreska. Čak i da kalup ne utječe na stezanje ni na koji način, činjenica da se slojevi otpreska hlade izvana prema unutra upućuje na to da je stezanje ograni-čeno u smjeru duljine i širine otpreska.

Sljedeći slučaj stezanja općenito je rezultat ograničenog stezanja zbog djelovanja unu-trašnjih ograničenja u otpresku (slika 2).

Stezanje u smjeru debljine: (4)

Stezanje u smjeru duljine ili širine: (5)

Stezanje SU/P ne dopušta nikakvo anizotro-pno stezanje koje bi moglo nastati zbog do-dataka punila ili ojačavala.

Kako je stezanje vremenski ovisan parame-tar, potrebno je precizno odrediti trenutak u kojem će se nakon vađenja otpreska iz kalupa mjeriti stezanje.

Potrebno je načiniti razliku između steza-nja nakon vađenja otpreska iz kalupa (SD), koje se mjeri odmah nakon vađenja otpre-ska iz kalupne šupljine, stezanja otpreska (SM) i naknadnog stezanja (SP). Prema DIN 16901, stezanje otpreska defi nira se kao razlika između dimenzija hladne kalu-pne šupljine i otpreska pohranjenih 16 sati u standardnim uvjetima /2/. Uz produlje-nu pohranu pri povišenim temperaturama dolazi do daljnje promjene u dimenzijama otpreska, što je defi nirano pojmom “na-knadno stezanje” (SP).

Vrijednosti navedenih stezanja računaju se prema izrazima:

(6)

(7)

gdje je IF1 – dimenzija otpreska prije na-knadnog stezanja (SP), IF2 – dimenzija ot-

Slika 2. Unutrašnje ograničenje stezanja na primjeru hlađenja plastične ploče /1/

Slika 3. Promjene dimenzija otpreska tijekom vremena zbog stezanja

preska nakon naknad-nog stezanja (SP).

Razlozi naknadnog stezanja su relaksacija unutrašnjih napetosti zajedno s procesom re-orijentacije, a u slučaju kristalastih plastomera tomu valja pridodati potencijalnu naknadnu kristalizaciju materijala /3/.

Kod nekih plastomera izmjene u izmjerama otpreska, uz naknadno

stezanje, također može izazvati kondicioni-ranje (upijanje vlage). Taj je efekt posebice specifi čan za preradu poliamida.

Razina naknadnog ste-zanja može biti vrlo izražena ako parametri prerade nisu odgova-rajuće prilagođeni za pojedini plastomerni materijal.

Pojam “prosječno ste-zanje” podrazumijeva defi niciju:

Prosječno stezanje = stezanje otpreska (SM) + naknadno stezanje (SP)

Stezanje – utjecajni čimbeniciRelacije među različi-

tim utjecajnim čimbenicima vrlo su kom-pleksne. Postoje čimbenici koji međusobno djeluju jedni na druge i ovisni su jedni o drugima (slika 4). Primjerice, loše dimen-zionirano ušće (otpresak) može izravno negativno utjecati na efekt djelovanja na-knadnog tlaka (parametar prerade).

D-M-E proširuje ponudu na području raskoljivih jezgriKao odgovor na trajno rastuće zahjte-ve, tvrtka D-M-E dodala je svojoj paleti raskoljivih jezgri pet novih veličina. Ra-skoljive jezgre omogućuju alatničarima jednostavno i gospodarski opravdano vađenje otpresaka s unutrašnjim podre-zima. U usporedbi s većinom sličnih, obično vrlo skupih rješenja problematič-nih za održavanje, linija raskoljivih jezga-ra tvrtke D-M-E idealna je za izradu če-pova, poklopaca, proizvoda za transport fl uida i ostalih otpresaka s unutrašnjim podrezima, navojima ili prodorima.

www.dme.com


74 Prosinac 5 II

nem

etal

iosnove stezanja plastomernih materijala

U nastavku teksta nisu obuhvaćene sve mo-guće interakcije različitih utjecajnih čimbe-nika. Umjesto toga su objašnjena temeljna načela utjecaja tih čimbenika na stezanje. Razlog takvoj odluci jest u činjenici da su korelacije između utjecajnih čimbenika i stezanja uvijek vidljive preko mehanizama kao što su profi l termodinamičkog stanja materijala, unutrašnja naprezanja i krista-lizacija.

To omogućuje objašnjenje ovisnosti steza-nja o utjecajnim čimbenicima na vrlo tran-sparentan način.

Materijal

Amorfni i kristalasti plastomeriRazličito ponašanje (stezanje) tijekom hla-đenja amorfnih i kristalastih plastomera moguće je vrlo jasno uočiti na p-v-T dija-gramu (slika 5).

Zelena krivulja na slici 5 prikazuje ovisnost specifi čnog obujma o temperaturi amor-fnog plastomera (npr. ABS, PC). Hlađe-

Slika 4. Čimbenici koji utječu na stezanje (foto: Arburg i Clariant)

Slika 5. Kvalitativni dijagram tlak – specifi čni obujam – tempe-ratura (p-v-T dijagram) za amorfni i kristalasti plastomer

Amorfni materijali

nje taljevine tu je evidentno pri sniženju temperature. Ispod temperature staklastog

prijelaza (staklišta) TG dolazi do bitno manjih promjena u volumenu pri daljnjem hlađenju taljevine (manji gradi-jent), a materijal se na-lazi u staklastom stanju – “pothlađene kapljevi-ne”. Slobodni volumen ostaje tijekom te faze prividno konstantan /5/.

Crvena krivulja na slici 5 prikazuje promjenu specifi čnog obujma u ovisnosti o promjeni temperature za krista-

lasti plastomer (npr. PA, PBT). U slučaju kristalastih plastomera tijekom hlađenja taljevine dolazi do kristalizacije. Kada se

Kristalasti plastomeri

taljevina ohladi ispod temperature krista-lizacije (kristališta) TC, linearni ili slabo umreženi lanci s lagano složivim ponavlja-jućim jedinicama rekonfi guriraju se u sre-đenije (kristalno) stanje s manjom razinom slobodne entalpije.

Polimerni lanci leže paralelno jedan uz drugi, u nekim slučajevima vrlo gusto “pa-kirani”, čineći kristalite u kojima gotovo prevladava potpuno uređena struktura, uz iznimku nekoliko strukturno defektnih točaka. Suprotno od potpuno kristalnih materijala, kod kristalastih materijala ne postoji jedna točka (temperatura) kristali-zacije, već cijeli prijelazni raspon /5/.

Superponiranje napredujuće kristalizacije i toplinskog stezanja dovodi do paralelnog profi la dijela krivulje u kristalastom po-dručju. Pri preradi kristalastih plastomera dolazi do viših vrijednosti stezanja negoli u slučaju prerade amorfnih plastomera.

Utjecaj tlaka na specifi čni obujam koji pre-vladava tijekom hlađenja prikazan je sli-kom 6.

Borsoft - mekan aličvrstTvrtka Borealis je lansirala novi mekani, vrlo transparentni polipropilen (PP) za izradu tankostjenih posuda za kućanstvo injekcijskim prešanjem. Novi Borsoft ™ SG220MO pojednostavnjuje proizvodnju tankostjenog pakovanja, omogućuje iz-vrsnu prozirnost i jednostavno otvaranje poklopca i u uvjetima hladnjaka. Borsoft ™ SG220MO materijal je jedinstvene kombi-nacije uporabnih svojstava: izvrsna savit-ljivost, prozirnost, dimenzijska stabilnost i savojna (udarna) žilavost, što omoguću-je izradu vrlo kompleksnih oblika posuda uz vrlo malu razinu vitoperenja.

www.pressreleasefi nder.com


75Prosinac 5 II


76 Prosinac 5 II

nem

etal


Slika 6 prikazuje kako viša gustoća tijekom naknadnog tlaka, postignuta višim razi-nama tlaka, pomiče staklište TG u slučaju amorfnih plastomera i kristalište TC u sluča-ju kristalastih plastomera prema višim vri-jednostima /5/. Specifi čni obujam postignut pri sobnoj temperaturi pri višim tlakovima manji je negoli specifi čni obujam pri atmos-ferskom tlaku. Kada se tlak kao opterećenje ukloni, plastomer nastoji postići specifi čni obujam koji odgovara tlaku od 1 bara.

Slika 7 prikazuje raspone linearnog stezanja (skupljanja) za nekoliko uobičajenih amor-fnih i kristalastih plastomera. Navedeni ras-poni stezanja rezultat su utjecaja materijala, parametara prerade, kalupa, oblika otpreska (npr. debljine stijenke) i punila, odnosno ojačavala materijala. Stezanje neojačanih amorfnih plastomera uglavnom je manje od 1 %, dok se neojačani kristalasti plastomeri stežu više od 1 %. Kod staklenim vlaknima (GF) ojačanih plastomera moguće je uočiti povećanu anizotropiju u stezanju.

Slika 6. Dijagram p-v-T amorfnoga (lijevo) i kristalastog (desno) plastomera tijekom sporog hlađenja uz različite tlakove p0, p1 i p2

Ponašanje tijekom kristalizacijeU slučaju kristalastih plastomera proces kristalizacije zbiva se tijekom hlađenja plastomerne taljevine. Taj je proces vre-

Slika 7. Rasponi stezanja za amorfne i kristalaste plastomere /4/

menski i temperaturno ovisan. Brzina hla-đenja ima najjači utjecaj na proces nukle-acije i rast nukleusa, a time i na strukturu koja se razvija tijekom kristalizacije. Što je hlađenje sporije (primjerice pri visokoj temperaturi stijenke kalupne šupljine), to je postignuti stupanj kristalizacije viši, a posljedično i viša razina stezanja. Ako se temperatura taljevine snizi vrlo brzo, sma-njuje se mogućnost za nukleaciju i rast nu-kleusa. Time je omogućen rast strukture koja ima manji stupanj sređenosti, odno-sno postignut je manji stupanj kristaliza-cije, a posljedično se postiže niža razina

vrijednosti stezanja. Takvo stanje, među-tim, dovodi do više izražene naknadne kristalizacije i, kao posljedice, neželjenoga naknadnog stezanja.

Plastomeri s punilima i ojačavalimaPunila sfernih oblika pogoduju smanjenju stezanja na račun njihove manje linearne toplinske rastezljivosti u usporedbi s pla-stomerima /3/.

Staklena ojačavala još izraženije utječu na stezanje od punila sfernog oblika /6/. Sta-klena vlakna čine dodatno unutrašnje ogra-ničenje koje utječe na toplinsku stlačivost u smjeru orijentacije staklenih vlakana i do-vode do manjih vrijednosti stezanja. Oko-mito na smjer orijentacije vlakana, vlakna djeluju kao i punila i slično snižavaju razinu stezanja, no u malo manjoj mjeri /1/.

Tablica 1 prikazuje širok raspon mogućno-sti utjecaja na stezanje poliamida 6 (PA6) uporabom punila različitih oblika i različi-tih sadržaja.

Tablica 1. Utjecaj punila na stezanje poliamida PA6 (naknadni tlak: 500 bar)

Uporabom staklenih vlakana moguće je smanjiti stezanje u rasponu od 50 do 80 % u uzdužnom smjeru vlakna. Dodavanje više od 20 do 25 % staklenih vlakana nema dalj-njeg utjecaja na stezanje kristalastih plasto-mera /4/. To je prikazano slikom 8, koja pri-kazuje kako se mijenja stezanje kristalastog materijala Durethan® AKV (PA66) u ovisno-sti o promjeni sadržaja staklenih vlakana.

KraussMaff ei pred-stavio novu seriju AX ubrizgavalicaNa temelju 60 % više energijske učinko-vitosti u usporedbi s klasičnim hidrau-ličkim ubrizgavalicaa i 25 % manjeg po-trebnog radnog prostora, nova potpuno automatizirana i potpuno električna se-rija ubrizgavalica AX tvrtke KraussMaf-fei pomoći će u snižavanju proizvodnih troškova. Potpuno električne ubrizga-valice imaju raspon sila držanja kalupa od 500 do 3500 kN. Ubrizgavalice mogu biti isporučene kao cjelovita proizvodna jedinica s integriranim KraussMaff ei li-nearnim robotom.

www.kraussmaff ei.com


77Prosinac 5 II

osnove stezanja plastomernih materijala

Proces prerade

Vrijeme djelovanja naknadnog tlakaSvrha uporabe naknadnog tlaka je kompen-zacija stezanja dodavanjem dodatne taljevi-ne u kalupnu šupljinu. Tijekom djelovanja naknadnog tlaka taljevina se u kalupnoj šupljini stlačuje pa dolazi do kompenzacije obujamnog stezanja nastalog zbog hlađenja taljevine. Stoga vrijeme djelovanja naknad-nog tlaka ima najjači utjecaj na količinu

Slika 8. Utjecaj sadržaja staklenih vlakana na stezanje materi-jala Durethan® AKV (PA 66, GF) /4/

Slika 9. Ovisnost stezanja otpreska o vremenu djelovanja naknadnog tlaka /4/

dodatno ubrizgane taljevine i na kompen-zaciju stezanja. Što je vrijeme djelovanja na-knadnog tlaka dulje, to je stezanje manje.Pri preradi amorfnih plastomera vrijeme djelovanja naknadnog tlaka ima malo manji utjecaj na stezanje ne-goli pri preradi krista-lastih plastomera, zbog manjeg volumena ma-terijala koji se dodaje u kalupnu šupljinu /3/.

Uporaba većih ušća s velikim presjekom znatno povećava vri-jeme tijekom kojega je moguće djelovati naknadnim tlakom. Preporuka je smjestiti ušće uvijek u zonama

većih debljina stijenke otpreska.

Vrijednost naknadnog tlakaPri preradi i amorfnih i kristalastih plasto-mera visina naknadnog tlaka odlučujuće utječe na stupanj stezanja otpreska. Pri višim vrijednostima naknadnog tlaka ostvaruju se niže vrijednosti stezanja otpreska u kalupu.

Međutim, utjecaj kojim se djelovanjem na-knadnog tlaka smanjuje stezanje je regresi-van. Drugim riječima, s porastom vrijednosti

Slika 10. Ovisnost stezanja otpreska o visini naknadnog tlaka /4/

naknadnog tlaka, smanjenje stezanja posta-je sve manje izraženo. U slučaju optimalno oblikovanoga uljevnog sustava i otpreska moguće je povećanjem naknadnog tlaka smanjiti stezanje za do 0,5 % u slučaju krista-lastih plastomera.

Pri preradi amorfnih plastomera nije mo-guće postići smanjenje stezanja veće od 0,2 % zbog manjeg potencijala stezanja amor-fnih materijala /3/. Slika 11 prikazuje kako

Slika 11. Različit utjecaj naknadnog tlaka u blizini i dalje od ušća smještenoga u sredini kružnog diska od neojačanog plastomera /4/

Ferromatik Milacron predstavio hibridnu ubrizga-valicu Novi koncept hibridne ubrizgavalice oznake K-TEC 155, sile držanja kalupa 1.550 kN, omogućuje izradu tankostjenih pravokutnih posuda od prozirnog poli-propilena visokim brzinama. Konstruk-cijska osnova s hidrauličnim sustavom i hidrauličnom pumpom dodatno ostva-ruje 15-postotnu uštedu energije, što je vidljivo već pri izrazito kratkim vreme-nima ciklusa. Sam koncept ubrizgavalice temelji se na tihome djelovanju.

www.ferromatik.com


78 Prosinac 5 II

nem

etal


dolazi do različitog stezanja zbog djelova-nja različitih vrijednosti naknadnog tlaka, u blizini i dalje od ušća.

Temperatura stijenke kalupne šupljineStezanje otpreska u kalupu povećava se s povišenjem temperature stijenke kalupne šupljine (slika 12). S obzirom na opći utje-caj temperature stijenke kalupne šupljine, dolazi do superponiranja različitih faktora, što utječe na proces tečenja (faza djelova-nja naknadnog tlaka), kristalizacije i profi la unutrašnjih napetosti. To je posebice izra-ženo kod kristalastih plastomera.

Slika 12. Ovisnost stezanja otpreska o tempe-raturi stijenke kalupne šupljine /4/

Osim naknadnog tlaka, na brzinu hlađenja otpreska snažno utječe i temperatura sti-jenke kalupne šupljine (slika 13).

Niska temperatura stijenke kalupne šu-pljine TK (40 °C) rezultira višim brzinama hlađenja i posljedično nižim stupnjem kri-stalizacije poliamida, što je prikazano na slici 13. Time se postiže manje stezanje u

Slika 13. Stezanje kao funkcija temperature stijenke kalupne šupljine za Durethan B 30 S (PA6, neojačan)

kalupu, no slijedi veće naknadno stezanje. Pri visokim temperaturama stijenke kalu-pne šupljine TK (120 °C) dolazi do većeg stezanja odmah u kalupnoj šupljini (posti-gnut viši stupanj kristalizacije). Pri tome je potencijal za naknadno stezanje drastično smanjen. Prosječno stezanje je više- manje jednako pri obje temperature stijenke kalu-pne šupljine (slika 13).

Temperatura taljevineTemperatura taljevine također utječe na stezanje otpreska. Pri tome se javljaju dva efekta sa suprotnim djelovanjem. Prvo, povišenje temperature taljevine povisuje potencijal za toplinsku stlačivost taljevine (povećano stezanje, A – slika 14), i drugo, dolazi do snižavanja viskoznosti taljevine,

Slika 14. Ovisnost stezanja otpreska o tempe-raturi taljevine /4/


79Prosinac 5 II

nemetali

osnove stezanja plastomernih materijalaa time i boljeg stlačivanja, čime se postižu manje vrijednosti stezanja (B). U pravilu se promatra i mjeri stezanje prema krivulji B. Povećana stlačivost taljevine dominira nad potencijalom stlačivosti. Međutim, ako ot-presak ima nepovoljne debljine stijenki i ako su ostvareni vrlo loši uvjeti tijekom faze stlačivanja taljevine, tada porast tempera-ture taljevine dovodi do povećanja stezanja (pojava usahlina, profi l krivulje A) /3/.

Brzina ubrizgavanjaBrzina ubrizgavanja gotovo nema utjecaja na prosječnu vrijednost stezanja. Očito se nasuprotni efekti, kao što su orijentacija i

Slika 15. Ovisnost stezanja otpreska o brzini ubrizgavanja /4/

Slika 16. Ovisnost stezanja otpreska o tempe-raturi vađenja otpreska iz kalupa /4/

reorijentacija te smično zagrijavanje i raz-dioba tlakova, međusobno poništavaju.

Temperatura vađenja otpreska iz kalupaŠto se otpresak dulje nalazi u kalupnoj šu-pljini, to je dulje vrijeme hlađenja otpreska i niža temperatura pri kojoj se otpresak vadi iz kalupne šupljine. Istodobno je ot-presak izložen povećanim ograničenjima za stezanje koja predstavlja kalupna šuplji-na. U praksi, pri preradbi kristalastih pla-stomera niže temperature vađenja otpreska iz kalupa rezultiraju manjim iznosima ste-zanja (slika 16). U slučaju vađenja otpreska iz kalupa pri višim temperaturama (kraće

vrijeme hlađenja) dolazi do izraženijeg po-višenja temperatura u vanjskim slojevima otpreska. Dolazi do neke vrste prividnog “skladištenja topline” u tim slojevima. To pak dovodi do relaksacije površinskih na-petosti i povećanja stezanja.

Literatura:/1/ Stitz, S.:”Analyse der Formteilbildung

beim Spritzgießen von Plastomeren als Grundlage für die Prozesssteuerng”, Dissertation RWTH Aachen, 1973.

/2/ DIN 50014: Normklimate - Klimate und ihre technische Anwendung, 1985.

/3/ Pötsch, H.G.: “Prozesssimulation zur Abschatzung von Schvindung und Ver-zug Th ermoplasischer Spritzgussteile”, Dissertation RWTH Aachen, 1991.

/4/ Bayer AG/5/ Zöllner, O.: “Prozessgrößen beim Spri-

tzgießen von Th ermoplasten als Pro-duktionskostenfaktor”, SKZ Würzburg, Bayer AG, 1993.

/6/ Hoven-Nievelstein, W.B.: “Die Verar-beitungsschwindung thermoplastischer Formmassen”, Dissertation RWTH Aa-chen, 1984.

Veliki ležaji načinjeni od VICTREX® PEEK™ polimera širi Daidovu nazočnost na tržištuVodeći proizvođač ležaja Daido Metal Co., Ltd iz Japana, razvio je veliki ležaj namijenjen za primjenu u hidro-ge-neratoru. Kako je riječ o vrlo oštrim zahjtevima glede postojanosti na trošenje, kao idealni materijal za izradu ležaja izabran je VICTREX® PEEK™ polimer. Ti veliki PEEK ležaji vrlo su dobro prihvaćeni od strane roizvođača električne energije u Japanu, ali i u ostatku svijeta. Daido planira agresivnije ući u područje plinskih i parnih ge-neratora u Europi i SAD-u, ali i proširiti se na područja velikih industrijskih strojeva koji rabe velike pumpe, kom-presore i ostalo.

Materijal korišten za izradu ležaja hidro-generatora koji su visoko opterećeni uz visoke frekvencije vrtnje i za slične namjene, do sada je uglavnom bio tzv. bijeli metal (legura kositra, bakra i antimona). Međutim, bijeli metal se po-kazao neodgovarajućim pri nastojanjima minijaturizacija radi nedovoljnih mehaničkih svojstava i toplinske posto-janosti. Poznavajući tu problematiku, stručnjaci iz Diado pokušali su i uspjeli u primjeni VICTREX® PEEK™ poli-mera, poznatog po visokoj čvrstoći i visokoj toplinskoj postojanosti te niskom faktoru trenja, za izradu svojih ležaja. Time je Daido bio u mogućnosti poboljšati kapacitet opterećenja ležaja za 50 % i sniziti faktor trenja za otprilike 30 do 40 %. To je rezultiralo mogućnošću smanjena površine ležaja za otprilike 60 %, te povišenja radne temperature na 250 °C. To je dvostruko u usporedbi sa slučajevima primjene bijelog metala gdje su radne temperature bile ograničene na svega 125 °C. Dodatno, Daidova prva istraživanja su pokazala kako se vijek trajanja takvih ležajeva produljuje dvostruko u usporedbi s ležajima od bijelog metala.

Ležaji se izrađuju tako da se na čeličnoj podlozi sinterira ultra fi na bronca, na koju se nanosi sloj VICTREX® PEEK™ polimera upo-rabom odgovarajućeg impregnacijskog postupka. Na taj način se međusobno povezuju osnovni materijal (čelik) i materijal klizne površine (VICTREX® PEEK™ polimer). Uporaba tog materijala uklanja potrebu za ugradnoj uljih fi ltara u sustav, a sam materijal može radi svoje izvrsne kemijske postojanosti poslužiti i kao izolacija samog ležaja.

www.victrex.com

Veliki ležaj Daido Metal Co., Ltd temeljen na VICTREX® PEEK™ polimeru


80 Prosinac 5 II

Tijekom višegodišnjeg nastavnog bavljenja polimerima i postupci-ma proizvodnje polimernih tvorevina kontinuirano je bila naglašena potreba za udžbenikom koji će obuhvatiti i obraditi cjelovito podru-čje polimerstva, od proizvodnje polimernih tvari i materijala do pro-izvodnje polimernih tvorevina i zbrinjavanja isluženih polimernih proizvoda.

Obzirom da su postupci proizvodnje kao i kvaliteta gotovih tvorevina u najužoj vezi sa svojstvima polimera, logičnim se nameće potreba spoznavanja procesa proizvodnje polazišnih polimernih tvari i ma-terijala, njihove građe i ostalih strukturnih karakteristika. S takvog se motrišta pristupilo izradbi ovog udžbenika u nakladi Društva za plastiku i gumu iz Zagreba.

Snažan razvoj polimerijskih znanosti (nakon spoznaje makromolekulne strukture polimera) tijekom prošlog stoljeća i pretvaranje tih spoznaja u korisne proizvode iz temelja je promijenio ljudski život. Danas su plastični i gumeni proizvodi sveprisutni. Teško je dosjetiti se nekog proizvoda suvremene kulture, a da u njemu nema polimernih dijelo-va. Sudeći po svemu takav trend će se nastaviti i u dovoljno dalekoj budućnosti.

Imajući to u vidu, jednostavno je odgovoriti na pitanje kojim je krugo-vima udžbenik namijenjen? Namijenjen je prije svega studentima čiji nastavni programi uključuju kolegij Preradba polimera, bilo kao sa-mostalan kolegij ili kao sastavnicu drugog kolegija. Sve učestalije se javljaju i nositelji raznih programa cjeloživotnog obrazovanja koji bi željeli ponuditi pouku i na području polimerstva. Za takve programe ova je knjiga pogodan udžbenik s područja kojeg mogu po potrebi

proširiti. Udžbenik također može biti od koristi prerađivačima polimernih materijala, stručnjacima u gospodarstvu i svima koji žele steći temeljnu naobrazbu iz ovog područja.

Obzirom da je težište postavljeno na proizvodnju (stvaranje novih vrijednosti) polimernih tvorevina, udžbenik započinje sustavnom analizom proizvodnje u širem smislu i podjelom proizvodnih postupaka po različitim kriterijima. Nakon toga su opisani reakcijski postupci proizvodnje polimernih tvari i materijala, građa makromolekula, opće strukturne karakteristike polimernih materijala, po-djela polimera i detaljan prikaz svih skupina polimernih materijala sa karakterističnim predstavnicima. Pod zajedničkim nazivom teo-rijske osnove proizvodnje, osim fi zičkih stanja polimera, obrađena su sva svojstva polimernih materijala (mehanička svojstva, reološka i toplinska svojstva). Zatim se objašnjavaju električna, kemijska i ostala intrinzična svojstva. Opisani su, za praksu vrlo važni postupci identifi kacije polimernih materijala. Nadalje su obuhvaćeni postupci oplemenjivanja polimernih tvari, postupci praoblikovanja i preoblikovanja, te proizvodnja pjenastih i ojačanih polimernih tvorevina. Načinjen je također osvrt na obradu polimera odvajanjem čestica i postupke povezivanja polimernih tvorevina. Dat je kratak prikaz postupaka oplemenjivanja površine polimernih tvorevina, kao i oplemenjivanje površine tvorevina načinjenih iz drugih materijala s pomoću polimera.

Po prvi puta su u ovakvom udžbeniku opisani neki postupci poput onog povezivanja drvenih tvorevina s pomoću polimera i ukra-šavanja površine tvorevina tiskom u vodi.

Tablično su prikazani primjeri nekih tipičnih tvorevina današnjice, u korelaciji s kriterijima izbora materijala i proizvodnog postup-ka, čime se načinio presjek kroz prethodno gradivo. I na kraju je životni ciklus polimernih tvorevina završen poglavljem o zbrinja-vanju polimernih tvorevina i polimernog otpada.

Knjiga je podijeljena u 17 poglavlja. Pridodan je popis najčešće upotrebljavanih kratica i kazalo. Udžbenik je nastao na temelju spoznaja brojnih autora, o čemu svjedoći i popis korištene literature.

Nužno je naglasiti da sadržaj udžbenika ima za cilj dati pregled kroz kompleksno i multidisciplinarno područje proizvodnje poli-mera i polimernih tvorevina, a za detaljnije i dublje razumijevanje valja posegnuti za specifi ciranom literaturom.

Knjigu je moguće naručiti na adresi:Društvo za plastiku i gumuIvana Lučića 510000 ZAGREBtel/fax: 01 6150 081e-mail: [email protected]

POLIMERI I POLIMERNE TVOREVINE

Cijena knjige:Za pravne osobe - 150,00 knZa fi zičke osobe - 100,00 knZa đake i studente - 60,00 knU slučaju narudžbe većeg broja primjeraka, cijena se ugovara posebno.Rok dobave za područje Hrvatske je pet dana od potvrde narudžbe.

Ana Rogić, Igor Čatić, Damir Godec


81Prosinac 5 II


82 Prosinac 5 II

Preradba plastike i kaučuka u Hrvatskoj seže u razdoblje dvadesetih godina prošlo-ga stoljeća, a s proizvodnjom sintetske pla-stike započelo se 1945. (PF). Proizvodnja PVC-a započela je potkraj četrdesetih go-dina prošlog stoljeća, a petrokemijska pro-izvodnja plastike proslavit će iduće godine 50. obljetnicu (PE-LD, PS i PS-E).1 Uspješ-na prošlost polimerstva u Hrvatskoj na prvi pogled trebala bi značiti da postoji do-voljno znanja i iskustva na tome području. Devedesetih godina došlo je do drastičnog smanjenja proizvodnje plastike te preradbe plastike i kaučuka i, što je još teže, do na-glog umirovljenja stručnjaka starije i oso-bito srednje generacije. Stoga sadašnjost za mnoge tvrtke još znači borbu za opstanak, s upitnim planovima za budućnost i daljnji razvoj. Ponajprije zbog pomanjkanja struč-njaka svih vrsta.

Pri planiranju budućnosti i hrvatska plasti-čarska i gumarska industrija moraju uzeti u obzir neke bitne činjenice. Suvremenu svakodnevicu nemoguće je zamisliti bez pla-stike i gume. Zahvaljujući tim materijalima omogućena je proizvodnja velikoga broja proizvoda vrhunske tehnike, a zbog svojih svojstava vrlo prijateljskih prema okolišu, polimeri su najzeleniji materijali svakidaš-njice.

Ova se industrija i u Hrvatskoj mora prila-goditi općim zahtjevima kao što je sniženje proizvodnih troškova, smanjenje količine otpada i bolja zaštita okoliša. Stoga je po-trebno stalno optimiranje proizvodnog lanca počevši od konstrukcije proizvoda do gospodarenja iskorištenim polimernim tvorevinama.2 Morat će se uložiti veliki na-pori u uvođenje boljih postupaka za proi-zvodnju polimernih tvorevina, rukovanje materijalom i proizvodima, optimiranje vođenja proizvodnje, jamstvo kvalitete te optimiranje montaže i pakiranja. Suvre-mena proizvodnja na sve konkurentnijem tržištu zahtijeva skraćenje vremena dolaska na tržište novorazvijenih proizvoda. Pre-težni dio tih zadataka mora riješiti indu-

Proizvodnja i preradba polimera u Republici Hrvatskoj u 2007. godini

Priredila: Gordana Barić

Trenutačni osnovni cilj Hrvatske je ulazak u Europsku uniju. On će se ostva-

riti u očekivanom roku od tri godine. Pred Hrvatskom je golem napor da

svoje gospodarstvo prilagodi uvjetima znatno razvijenijega zajedničkog

tržišta. Mora se, međutim, voditi računa o jakim gospodarskim vezama i sa

zemljama iz okruženja. To postavlja velike zadatke pred poduzeća koja se

bave proizvodnjom plastike te preradbom plastike i kaučuka.

strija sama, ali nužna je i pomoć društva u cjelini.

Proizvodnja i preradba plastike i kaučuka u HrvatskojPodručje preradbe plastike i kaučuka u Hr-vatskoj veoma je usitnjeno. Oko 90 % po-duzeća smatra se malima (s manje od 100 zaposlenih), s time što oko 52 % ima samo do 50 zaposlenih.3 Tvrtke su uglavnom u privatnom vlasništvu (većinom doma-ćem).3 Velike međunarodne tvrtke, iako su prisutne, još ne vide Hrvatsku kao mjesto za investiranje i izgradnju svojih pogona, već samo kao potencijalno tržište. Ipak, situacija se postupno mijenja. Znatan dio preradbe zbiva se u obrtničkim radionica-ma, koje imaju svoje posebnosti.

U području DH 25 (Proizvodnja proizvoda od plastike i gume) u 2007. je bilo registri-rano oko 500 poduzeća.3 Međutim, samo dio tih poduzeća doista se i bavi prerad-bom plastike i kaučukovih smjesa, dok se ostala poduzeća registrirana u području DH 25 bave isključivo trgovinom ili nekom drugom djelatnošću i osnovni izvor njiho-va prihoda nije preradba plastike i kauču-ka. No ima i suprotnih primjera, kada su poduzeća, uz osnovnu djelatnost, i veliki (evidentirani) prerađivači plastike. Tako-đer, postoje i tvrtke registrirane u sasvim drugim industrijskim granama kojima je

preradba plastike osnovna djelatnost. Me-đutim, prema AMI Plasticsu, slična je situ-acija i s podatcima prikupljenima u Europ-skoj uniji.4

Prema podatcima Državnoga zavoda za statistiku, samo tri tvrtke registrirane su u području DG 24.16 i bave se proizvodnjom polimernih materijala.

Broj zaposlenih u poduzećima koja pripa-daju području polimerstva počeo se sma-njivati 1991. Podatci govore da se od 1997. do 1999. broj zaposlenih smanjio za 900. Zatim se u 2000. povećao za 400 i sljedećih šest godina zadržao na oko 7 000. Prema podatcima, 2006. i 2007. znatno je pove-ćan broj zaposlenih (slika 1). Uz spome-nutih 500 poduzeća, preradbom plastike bavi se i oko 1 250 obrtnika s oko 1 700 zaposlenih.

Ukupan prihod područja prerade polimera u 2007. godini iznosio je oko 960 milijuna USD.3,5 Ukupan potencijal područja poli-merstva u Republici Hrvatskoj u prošloj godini bio je oko 1,7 milijarda USD (uku-pan prihod – izvoz + uvoz). Istodobno je doprinos toga područja defi citu trgovačke bilance bio gotovo 740 milijuna USD. Vri-jednost uvezenih polimernih materijala i polimernih proizvoda premašio je u 2007. 1,2 milijardi USD.3

7 6007 400

6 700

7 100 7 200

6 900 7 000 7 000 7 000

7 500

8 000

6 000

6 500

7 000

7 500

8 000

8 500

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Godina

Bro

j zap

osle

nih

Slika 1 - Zaposleni u plastičarskoj i gumarskoj industriji Hrvatske 1997. – 2007.3,5

nem

etal

iproizvodnja i preradba polimera


83Prosinac 5 II

Slika 2 prikazuje kretanje vrijednosti uveze-nih, odnosno izvezenih polimernih mate-rijala u milijunima USD u razdoblju 2003. – 2007. Slika 3 prikazuje kretanje vrijedno-sti uvezenih, odnosno izvezenih gotovih polimernih proizvoda u milijunima USD u razdoblju 1997. – 2007. Podatci pokazuju kako je uvoz polimernih proizvoda gotovo peterostruko veći od izvoza, tako da je to jedno od gospodarskih područja na kojem su nužne promjene.

Proizvodnja polimernih materijalaU Hrvatskoj se u većim količinama pro-izvodi polietilen niske gustoće (PE-LD) i polistiren (PS), dok je trenutačno proi-zvodnja vinil-klorida (VC) i poli(vinil-klo-rida) (PVC) ugašena. Očekuje se ponovna proizvodnja VC-a i PVC-a tijekom 2009.

Kapaciteti za proizvodnju polimernih ma-terijala u Hrvatskoj znatno su smanjeni

250,4

345,5

270,4

234,1

197,5

153,4

316,7

126,1

174,4

222,6

0 50 100 150 200 250 300 350 400

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.G

odin

a

Iznos, milijuna USD

Izvoz

Uvoz

Slika 2 - Vrijednost uvezenih i izvezenih polimernih materijala u milijunima USD 2003. – 2007.3,5

231,9

241,5

372,5

903,8

753,6

640,9

580,2

508,4

293,2

256,8

279,5

184,4

148,9

144,0

122,2

96,9

82,7

71,8

69,2

69,2

81,8

82,0

0 200 400 600 800 1000

1997.

1998.

1999.

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

God

ina

Iznos, milijuna USD

IzvozUvoz

Slika 3 - Vrijednost uvezenih i izvezenih gotovih polimernih proizvoda u milijunima USD 1997. – 2007.3,5

nemetali

proizvodnja i preradba polimera

Vlada predstavila energetsku strategiju do 2020. godinePotpredsjednik Vlade, Damir Polan-čec, predstavio je Strategiju energet-skog razvitka do 2020. koja predviđa ulaganja u vrijednosti 10 milijardi eura od kojih bi se 4,5 milijardi od-nosilo na gradnju novih elektrana. Do 2020. Hrvatska bi trebala izgradi-ti 3500 MW novih kapaciteta za pro-izvodnju energije. Hoće li to biti nu-klearne elektrane, termoelektrane ili elektrane na ugljen pokazat će javna rasprava koja traje do 10. prosinca.

Od tri moguća scenarija za gradnju novih elektrana, vladajuća stranka HDZ se izjasnila za onaj bez nuklear-ke. Prva nova elektrana trebala bi biti puštena u pogon već 2014. godine. Polančec je kazao kako Energetska strategija ima tri cilja, a to su: sigur-nost energetske opskrbe, konkuren-tnost energetskog, ali i gospodarskog sustava, te održivost energetskog ra-zvoja. (H.M.)


84 Prosinac 5 II

te danas DIOKI d.d. raspolaže kapacite-tom za proizvodnju 150 000 t PE-LD-a, 50 000 t PS-a i 15 000 t PS-E-a, CHROMOS – Tvornica smola d.d. raspolaže kapacite-tom za proizvodnju oko 20 000 t nezasi-ćenih poliestera (UP), akrilnih i alkidnih smola, poliola i vinil-estera, a ORIOLIK

0

20 000

40 000

60 000

80 000

100 000

120 000

140 000

160 000

1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Godina

Pro

izvo

dnja

, t

PE-LD PS

PS-E PVC

Slika 5 - Kretanje proizvodnje polimera po vrstama 1996. – 2007.3,5,7

370,2

328,3 314,1287,2

307,2 307,3

262,7 270300,3

241,4

181,2 169 164,5 157,2183,2

202,3 196,6216,4

0

50

100

150

200

250

300

350

400

1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Godina

Kol

i�in

a m

ater

ijala

u 1

000

t

Slika 4 - Proizvodnja polimernih materijala u Hrvatskoj 1990. – 2007.3,5

d.d. kapacitetom za proizvodnju 3 500 t krutih i savitljivih PUR pjena.6,7

Ostali materijali, uključivo PVC, uglav-nom se uvoze. Slika 4 prikazuje kretanje ukupnih količina proizvedenih polimernih materijala u Hrvatskoj 1990. – 2007., a sli-

ka 5 proizvodnju pojedinih vrsta polimera 1996. – 2007. U 2007. DIOKI d.d. proi-zveo je 119 000 t PE-LD-a, 54 000 t PS-a i 11 600 t PS-E-a.7

nem

etal

iproizvodnja i preradba polimera

Inovativni fotogalvanski modul od materijala DuPontTM Rynite® PERInovativan fotogalvanski modul od moćnog i robusnog mate-rijala DuPont TM Rynite ® PER, izmjera 83,3 x 56,5 cm, jamči dimenzijsku stabilnost, malo vitoperenje i atraktivnu kvalitetu površine. Materijal se također odlikuje izvrsnim tečenjem, vi-sokom čvrstoćom o izvrsnim izolacijskim svojstvima. Sabirni fotogalvanski modul ima ogledalo ili staklene leće, potrebne za sakupljanje i fokusiranje svjetlosti iz okolice na malu površinu, površine jedan centimetar kvadratni. Na modul se može učvr-stiti šest elemenata, koji uspješno sakupljaju sunčevu svjetlost (preciznosti 0,2 °C). Za plastične module, u tvrtki su odlučili limene komponente zamijeniti visokokvalitetnim polimerom, koji je postojan na koroziju, preoblikovljiv, s niskim troškovi-ma proizvodnje i manjim brojem koraka u obradi.

http://uk.news.dupont.com


85Prosinac 5 II

Preradba plastike i kaučukovih smjesaSlika 6 prikazuje kretanje količine proizvo-da od plastike i gume u razdoblju 1990. – 2007. Današnja proizvodnja plastičnih pro-izvoda iznosi oko 83 % one iz 1990., dok je proizvodnja gumenih proizvoda i dalje za-nemariva. Na slici 7 prikazana su područja primjene plastičnih proizvoda načinjenih 2007. u Hrvatskoj.

125,0

101,6 85,4 87,9 83,7 79,971,5

66,0 67,8 66,9 62,3 67,1 70,7 75,1 76,0

95,5 98,4103,9

37,8

9,62,5 2,7 2,5 2,4 1,9 1,9 2,1 1,7 1,5 1,8 1,8 2,1 2,3 2,1 1,6 1,5

0

20

40

60

80

100

120

140

1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Godina

Proi

zvod

nja

u 1

000

tPlasti�ni proizvodiGumeni proizvodi

Slika 6 - Proizvodnja plastičnih i gumenih proizvoda u razdoblju 1990. – 2007.3,5

Ostalo, 15,9 %

Ambalaža,38,9 % Gra�evinarstvo,

7,0 %

Profili, cijevi iplo�e, 38,2 %

Slika 7 - Područja primjene plastike prera-đene u Hrvatskoj u 2007.3,5

ZaključakUočljiv je rastući trend u količini proizve-denih i prerađenih polimernih materijala u Hrvatskoj. Međutim, hrvatska plastičarska

i gumarska industrija (zajedno s državnim institucijama) još mora ulagati znatne napo-re kako bi se područje polimerstva uključilo u rastuće svjetske trendove. Kako je riječ o radno intenzivnoj industrijskoj grani, ona je jedna od mogućnosti za budući razvoj Hrvatske. Stoga treba uložiti sve moguće napore kako bi se u području proizvodnje i preradbe polimernih materijala i očuvala postojeća i otvorila nova radna mjesta. Brža obnova strojeva i opreme te uvođenje novih preradbenih postupaka nužnost su ako Hr-vatska želi uhvatiti korak s razvijenim svije-tom te odgovoriti na zahtjeve tržišta koji se postavljaju pred proizvođače.

ZahvalaRad je dio istraživanja u sklopu projekta Pri-mjena sustavnosne teorije u raščlambi opće tehnike. Autorica zahvaljuju Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa na fi nancij-skoj potpori toga projekta.

Literatura1. Čatić, I.: Proizvodnja polimernih tvore-

vina, Društvo za plastiku i gumu, Za-greb, 2006.

2. Šercer, M., Barić, G.: Production and Processing of Polymers in the Republic of Croatia, Plasty a kaučuk, 40(2003)2, 40-44.

3. Podatci Državnog zavoda za statistiku, 1997. – 2007.

4. Th e European plastics industry, u AMI’s 2007 European plastics industry report, Amiplastics, Bristol, 2007.

5. Proizvodnja kemikalija, kemijskih proi-zvoda i gumenih i plastičnih proizvoda, Hrvatska gospodarska komora, Sektor za industriju, 1997. – 2007.

6. Podatci sa savjetovanja Proizvodnja i prerada plastike – strateški oslonac gos-podarskoga razvoja Hrvatske, DIOKI d.d., Društvo za plastiku i gumu, Sekci-ja za petrokemiju Znanstvenoga vijeća za naft u HAZU, Rijeka, 22. 4. 2005.

7. Deželić, J.; Podatci tvrtke DIOKI d.d., e-pošta, 4. 7. 2008.

Članak preuzet iz časopisa Polimeri.

nemetali

proizvodnja i preradba polimera


86 Prosinac 5 II

suvr

emen

e te

hnol

ogije

86

Nevidljiva magija pametnih mrežaEsad Jakupović

Tehnički sustavi sa

senzorima, pogonima

i ugrađenim programi-

ma dobivaju identitet,

inteligenciju i autono-

miju, a pametne mreže

postaju jedno od najvaž-

nijih usmjerenja našeg

stoljeća.

Jata dupina, kolonija termita, domoroci u Australiji i poslovni ljudi u zagrebačkome Avenue Mallu ili poslovnom središtu u Londonu imaju mnogo više zajedničkoga nego što bi se moglo pomisliti. Sve te za-jednice, naime, djeluju zato što međusobno komuniciraju, organiziraju se i ustanovlju-ju mreže. Samo s pomoću mreža društvena bića uspijevaju svladati izazove koje pred njih postavlja okruženje. Općenito govore-ći, prirodni i drevni modeli vrijede također i za suvremene tehnologije. Tehnički susta-vi postaju sve samostalniji zbog senzora, pogona i soft vera, koji inertnim objektima osiguravaju nešto inteligencije i identiteta. Takvi sustavi s pomoću komunikacijske tehnologije ostvaruju mreže na višoj razini i sposobni su djelovati brže i učinkovitije, prilagodljivije i jeft inije nego njihovi poje-dinačni dijelovi. Načelo „dodatne vrijed-nosti utemeljene na inteligentnom pove-zivanju“ postaje jedan od „megaorijentira“ novog stoljeća.

»Međumreža« objekataO pametnom povezivanju možemo govoriti u građevinarstvu, industrijskoj automatiza-ciji, nadzoru trgovanja, logistici, prometnoj telematici, zdravstvenoj skrbi i energetici. Rezultat takva povezivanja također je in-ternet i radiomreže. Velika i kompleksna IT poduzeća, kakva su, na primjer, IBM i Sie-mens, razvijaju različita tehnološka rješenja na tom području, koja obično podrazumije-vaju i dobro poznavanje potreba korisnika, odnosno stranaka. Kako će se dalje razvijati svijet povezanih objekata? Kako će komuni-cirati uređaji u našim umreženim domovi-ma? Što će biti s razvojem upravljanja susta-vima javnog prometa u gradovima? Kakvo

će biti daljnje povezivanje sustava u zgra-dama, trgovinskim centrima, zabavištima i drugdje, gdje će se i dalje poboljšavati učin-kovitost i sigurnost? „Svestrana distribucija informacija i mrežno povezivanje svijeta postaju iz dana u dan sve više stvarnost“, naglašava prof. Friedmann Mattern sa švi-carskoga Tehnološkog instituta. „Dugoroč-no gledano, stvara se internet (međumreža) neživih objekata, čije nam se djelovanje sve više čini kao nevidljiva magija.“

Mreže senzora koje se samoorganizira-ju mogu se pobrinuti za gašenje požara u zgradi, upozoriti na opasnost od lavine ili poboljšati učinkovitost elektrane na vjetar, da spomenemo samo nekoliko primjera. Mrežne tehnologije u stanju su također voditi računa o sigurnosti u zabavnim par-kovima i prometnih tunelima, u kojima je njihova uporaba posebno važna zbog mo-gućih pogubnih posljedica nesreća. U tune-lu Giswil u Švicarskoj, na primjer, oprema tvrtke Siemens automatski otkriva prespora ili zaustavljena vozila, zastoje i požar, oba-vješćuje nadzornu službu i prema potrebi

TV stopama računala: širokopojasne veze danas omogućuju korištenje TV usluga putem interneta, također i kod nas

Prikupljanje informacija o zastojima, važnim događajima u prometu, mjestima gdje se gradi i javnom prometu: Centar za nadzor prometa u Berlinu


87Prosinac 5 II

pametne mrežesuvrem

ene tehnologije

datnih 10 posto, a onečišćenje zraka sma-njiti za 15 posto. Prema istraživanju ana-litičke tvrtke Frost & Sullivan, 88 posto europskih vlasnika automobila zanima se za telematičke aplikacije kao što su susta-vi za navođenje (GPS) i pozivni centri za hitne slučajeve.

Vlasnike kamiona zanimaju sustavi za upravljanje koji nadziru vozila i priku-pljaju podatke korisne za planiranje pu-tovanja, logističko planiranje i tehnički nadzor vozila. Godine 2004. u Europi je bilo već 4,2 milijuna automobila opre-mljenih telematičkim i „infozabavnim“ (engl. infotainment) sustavima, a trećina njih i navigacijskim sustavima. Do 2010. godine broj tako opremljenih automobila povećat će se na 14 milijuna. Sustavima za navođenje bit će opremljeno 80 posto novih manjih automobila. Prema ocjeni tvrtke Frost & Sullivan, tržište takvih su-stava je 2006. godine donijelo 2,7 milijar-di eura. Analitička tvrtka ABI Research ocjenjuje da će samo tržište sustava za navođenje zrakoplova 2013. vrijediti više od 150 milijardi eura. Pokretač rasta bit će sigurnosni sustavi koji reagiraju u hitnim slučajevima, sustavi za praćenje u slučaju krađe te integrirani sustavi koji ujedinju-ju navigaciju, zabavu (prije svega radio), pomoć pri parkiranju, pozive u pomoć i daljinsku dijagnostiku. Frost & Sullivan ocjenjuje da je 2004. godine u Europi biti 1,1 milijun integriranih sustava, a 2010. će se broj povećati na 6,6 milijuna i dosegnu-ti udio od 38,6 posto. Očito je da vozači žele sve više udobnosti, sigurnosti i zabave u širem smislu.

Industrijske mrežeIntegrirani sustavi također su prilagodljivi kako bi mogli odgovarati posebnim željama vozača, a njihove će se cijene i dalje smanji-vati. Fiat u suradnji s Microsoft om razvija standardizirana telematička rješenja koja su već na raspolaganju. Analitičari najavlju-ju da će do kraja 2012. gotovo sve europske države uvesti elektroničke sustave naplate cestarina (e-cestarina). Njemačka udruga elektrotehničke i elektroničke industrije ocjenjuje da je tržište prometne telematike vrijedno 25 milijardi eura, uz rast od 6 do 7 posto godišnje. Tržište će se još brže širiti uvođenjem standarda za koje će se pobri-

aktivira alarm. Nadzorni sustav u zgradi Taipei 101, najvišoj na Zemlji, visokoj 500 m, pripada među najnaprednije na svijetu. Sustav SiPass, naime, povezuje 500 nadzor-nih kamera i 300 čitača kartica ugrađenih pred vratima, dizalima i na drugim mje-stima. Posvuda je onemogućen neovlašten pristup. Sa sustavom SiPass povezan je sustav upravljanja i nadzora energije, koji se brine za kvalitetu zraka, temperaturu i osvjetljavanje prostora s pomoću 35 000 fl uorescentnih cijevi, što obuhvaća 47 000 kontrolnih jedinica u zgradi.

Integrirani sustaviInteligentne mreže na području prometa donose sve veću dodatnu vrijednost jer se neprekidno povećava mobilnost ljudi. Opseg putničkog prometa samo se u Eu-ropi od početka devedesetih godina pove-ćao za više od 18 posto. Prosječan vozač u Njemačkoj izgubi 65 sati godišnje čekaju-ći u prometnim zastojima, zbog kojih se samo ondje potroši 40 milijuna litara go-riva na dan. Takvi gubici stoje njemačko gospodarstvo između 100 i 200 milijardi eura godišnje. Još je gore što se u Europi događa 1,4 milijuna prometnih nesreća s 1,8 milijuna ozlijeđenih i 50 000 mrtvih svake godine. Telematička rješenja na vo-zilima mogu smanjiti gospodarske i ljud-ske gubitke tako da, na primjer, pomažu vozačima pri izbjegavanju zastoja ili pri traženju mjesta za parkiranje. Prema rije-čima prof. Edwarda Krubasika, učinkoviti navigacijski sustavi već danas smanjuju zastoje za 100 posto i potrošnju goriva za 15 posto. Performanse autocesta mogu se telematičkim sustavima povećati za do-

Najviše će rasti prodaja integriranih sustava: udjeli na tržištu telematičkih i „infozabavnih“ sustava za automobile

Najsigurniji tunel na svijetu: nadzorni sustav u Giswilu automatski otkriva zastoje u prometu i dim (što se povremeno provjerava i vježbama vatrogasaca)

Industrijske bežične lokalne mreže (iWLAN) omogućuju međusobno dje-lovanje strojeva bez dodira, bez mrežnih kabela, pa još u poboljšanim proizvodnim procesima. U Volkswagenovoj tvornici u Emdenu prije dvije su godine takvom teh-nologijom opremili cijelu proizvodnu lini-ju. iWLAN omogućuje siguran i pouzdan prijenos podataka brzinom od 11 Mbit/s na frekvenciji 2,4 GHz, odnosno 54 Mbit/s na frekvenciji 5 GHz. Tehnologiju WLAN najprije smo upotrebljavali samo za kućne i uredske mreže, dok se nije pokazalo da je dovoljno dobra i za industrijsku upotrebu. U tradicionalnim mrežama WLAN pri prevelikom opsegu prijenosa podatkov-ni paketi čekali su na red. U industrijskoj upotrebi to nije moguće jer bi došlo do po-grešnog djelovanja, kao što je okretanje ili kretanje pogrešnom brzinom, prekid rada na pogrešnome mjestu, ponavljanje opera-cija i slično. Zato je uvođenjem iWLAN-a povećana sigurnost operacija, uspostavlje-

Poboljšanje procesa bežičnom mrežom iWLAN: radnik u Volkswagenu u Emdenu na ekranu prati faze rada, strojevi automatski zauzimaju odgovarajući položaj, a sustav osigurava da se dijelovi pravilno povezuju

nuti zakonodavstvo, sektor javnih ulaganja i industrijske udruge. Europska je unija prije tri godine postavila cilj da do 2010. godine smanji troškove komercijalnog pro-meta za 25 posto i broj smrtnih nesreća za 50 posto. Uvjet je, naravno, povećana upo-treba telematičke opreme. U Njemačkoj su u posljednje dvije godine uložili 200 miliju-na eura da bi osuvremenili sustave nadzora prometa na autocestama.


88 Prosinac 5 II

suvr

emen

e te

hnol

ogije

pametne mrežena međusobna ovisnost, a poboljšane su dijagnostika i kontrola. Sada, na primjer, obruč koji donosi vijak uspoređuje njego-vu veličinu s podacima u bazi, a radnik sve operacije prati na ekranu.

Mrežna dodatna vrijednostPametno povezivanje uvodi se također u skladišta, kao što je Rewe u Norderstedtu u Njemačkoj, u kojem se može složiti 30 000 paleta. Približno 3 500 paleta sadrža-va 1 600 različitih proizvoda koji se svaki dan distribuiraju u hamburška predgrađa. Na palete svaki dan dođe približno 100 000 paketa, odnosno kutija. Za skladište su razvili novi soft ver za upravljanje, koji će

međutim, s ozbiljnim teškoćama kao što su utjecaj metala na točnost čitanja (ako vre-ćice sadržavaju aluminijsku foliju) i voda u proizvodima.

Direktor švicarskoga Saveznog tehnološ-kog instituta prof. Friedmann Mattern u svojoj knjizi „Internet stvari“ (Internet of Th ings) opisuje dolazeći svijet, u kojem će gotovo svaki objekt biti inteligentno po-vezan s drugim objektima. Udruživanje tehnologija kao što su mikroelektronika, bežične komunikacije, senzori i novi ma-terijali neizbježno će nas dovesti do „pa-metnih objekata“, koji će prepoznavati svoj okoliš, obrađivati podatke i komunicirati s

drugim objek-tima. „To ne želimo nazvati inteligencijom, jer objektima nedostaje zna-nje i analitička s p o s o b n o s t , koju imamo mi ljudi“, kaže Mattern. Dok postaju sve pa-metnije i sve autonomnije, stvari se ne po-našaju uvijek kako se oče-kuje.

Zato neki stručnjaci ustraju na moguć-nosti deaktiviranja inteligencije objekata, koja neće uvijek biti ni moguća ni pre-poručljiva. „Umreženost donosi dodatnu vrijednost -slično, kao što je ljudsko tijelo više od skupa tjelesnih stanica“, komenti-ra Mattern. „Zato će u svijetu inteligen-tnih mreža i pametno povezanih objeka-ta postojati i planovi koji će osiguravati pravilno djelovanje sustava u posebnim situacijama.«

Brže i sigurnije kretanja robe: nesmetano čitanje RFID-naljepnica na paketima s dosta vode, koja utječe na radiosignale, omogućuje „zastavica“ – uspravno podignut dio u kojem je transponder

Sustav za vožnju bez papira: putnicima s e-kartama Allfa u Dresdenu automatski sustav u autobusu zapiše iznos i pošalje ga u kontrolni centar, koji jedanput mjesečno ispostavi odgovara-jući račun

se koristiti naljepnicama za radioidentifi -kaciju (RFID) s minijaturnim čipom i an-tenom. Čip može sadržavati nekoliko sku-pina podataka, kao što su vrsta proizvoda, datum proizvodnje, namjena i svrha. Po-daci se mogu pročitati odjedanput s cijele palete, a uskoro će to biti moguće za cijeli teretnjak. Takva identifi kacija povezana je,

Odgovor u vjetru

Senzorske mreže za bolje iskorištenje vjetra i smanjenje troškova rada: „eolski park“ na moru u blizini Nysteda u Danskoj

Morske elektrane na vjetar posta-ju sve važnije za dobivanje energije. Svjetsko tržište energije vjetra danas donosi više od 6 milijardi eura godiš-nje, uz rast od 13 posto. U Njemač-koj, na primjer, u kojoj ih je sagra-đen velik broj, vjetroelektrane imaju ukupnu snagu veću od 17 000 mega-vata i osiguravaju 4 posto električne energije. Do 2030. godine na Sjever-nome i Baltičkome moru sagradit će se morskih vjetroelektrana ukupne snage između 20 000 i 25 000 mega-vata. Danski proizvođač turbina na vjetar Bonus Energy već je postavio 5 000 vjetroturbina u 20 zemalja u svijetu, snage veće od 3 000 megava-ta. Elektrana 10 km južno od Nysteda najveća je na svijetu, sa 72 turbine i snagom od približno 166 megavata, što je dovoljno za potrebe 145 000 kućanstava. Održavanje morskih vjetroelektrana poseban je problem, jer je vrijeme popravljanja u slučaju kvara bitno dulje zbog udaljenosti, potrebnog prijevoza na kopno, mon-taže dijelova i drugoga. Zato su neka poduzeća, među kojima je i Siemens, razvila rješenja za automatski nadzor rada vjetroelektrana, koji se prilago-đava okolnostima, čime se sprječava preveliko opterećenje i slični rizici, a ujedno osigurava pravodobno upozo-ravanje na promjene koje bi mogle s vremenom dovesti do kvara. Rješenja su utemeljena na sustavu senzora na lopaticama, osovini i u unutrašnjo-sti turbina, koji mjere snagu vjetra, smjer i trešnju. Oprema je povezana u mreže, koje se nadziru s kopna.


89Prosinac 5 II


90 Prosinac 5 II

industrijsko oblikovanje

Touch Sight (komunikacijski alati, koncepti – zlato)Revolucionarni digitalni fotoaparat za slabovidne umjesto zaslona sadržava Braillovu ploču za prikaz 3D slika, koje korisnik pregledava dodirom. Pritiskom na okidač aktivira se i zapisuje zvuk koji traje tri sekunde. Prilikom pregleda zvukovi omogućuju uređivanje slika. Moguća je i njihova razmjena s drugim sličnim kamerama.(razvoj i dizajn: Samsung Design China, Kina)

Priznanja IDEA 2008.

U SAD-u dodijeljene međunarodne nagrade za izvrsnost u dizajnu IDEA

2008., a broj nagrada nakon prošlogodišnje oseke gotovo se udvostručio

Esad Jakupović

U znaku jednostavnosti i elegancije

Unaprijeđena kategorizacijaDo prije nekoliko godina vrijedilo je pra-vilo da se na natječaj mogu prijaviti samo američki proizvodi i proizvodi stranoga podrijetla koji su prisutni na američkome tržištu. Sada se mogu prijaviti i proizvodi koji su u prodaji na bilo kojem tržištu, ne samo na američkome. Prije nego što se po-svetimo ovogodišnjim priznanjima IDEA, valja napomenuti da je prošle godine dodi-jeljeno znatno manje nagrada nego nekoli-ko godina prije toga: 20 zlatnih, 19 srebrnih i 42 brončane nagrade, dakle ukupno 81 nagrada. Smanjenje je pridonijelo dojmu da je na svjetskome tržištu zavladala tzv. oseka inovativnih proizvoda. IDSA se ove godine očito potrudila ostaviti bolji dojam te očuvati i opširnost nagrade. Ove je go-dine malo povećan broj kategorija, koje su ujedno i primjerenije profi lirane. Nagrade su dodijeljene u 17 kategorija: komercijal-ni i industrijski proizvodi, komunikacijski alati, strategija dizajna, ekodizajn, zaba-

Američko društvo industrijskih dizajnera (Industrial Designers Society of America, IDSA) nedavno je objavilo popis nagrada IDEA za 2008. godinu. IDEA je najugled-nija svjetska nagrada za industrijski dizajn i unatoč tomu što se dodjeljuje u SAD-u, ima međunarodni karakter. Kratica potje-če od naziva Industrial Design Excellence Awards, u kojem je prije dvije godine prva riječ zamijenjena riječju International kako bi se i formalno naglasio međunarodni ka-rakter nagrade.

iPhone (komunikacijski alati – zlato, »najbolji natjecatelj«)Svjetski omiljeni proizvod nudi tri ure-đaja u jednome – mobilni telefon, iPod s velikim zaslonom (9 cm) i uređaj za pristup internetu. Zaslon osjetljiv na dodir omogućuje upravljanje i pritiska-njem ili širenjem i sličnim pokretima prstiju. Visokokvalitetno staklo na zaslonu osigurava jasnost te je otporno na ogrebotine.

(razvoj i dizajn: Apple, SAD)

RC 5500 Series Rider Counterbalance Lift Truck (komercijalni i industrijski proizvodi – zlato)Novi stroj za utovar proizvođača Crown postavlja nove dizajnerske stan-darde u pogledu korisnikove udobnosti i preglednosti te podrške zadacima. Namijenjen je različitim stupnjevima radnih procesa u skladištima i distri-bucijskim centrima. RC5500 posebno se preporučuje za utovar i istovar teret-njaka, pri čemu palete mase od 200 kg podiže na visinu od šest metara.

(razvoj: Crown Equipment; dizajn: Crown Design Center, SAD)

va, život kod kuće, iskustvo interaktivnih proizvoda, slobodno vrijeme i rekreacija, medicinska i znanstvena oprema, pakira-nje i grafi ka, osobni dodaci, istraživanje, studentski dizajn i promet.

Design Language for Smith & Nephew Orthopedic Instrumentation (medicina i znanost – zlato) Novi alati poduzeća Smith & Nephew Orthopedic Instrumentation namije-njeni su kirurzima i bolničarkama za mjerenja, složene operacije i ugradnju umjetnoga koljena ili kuka.(razvoj: Herbst LaZar Bel; dizajn: Lan-guage, SAD)

suvr

emen

e te

hnol

ogije


91Prosinac 5 II

SizeChina (istraživanja – zlato)Dosadašnji ergonomski podaci bili su utemeljeni na oblicima tijela zapad-njaka unatoč tomu što su oblici glave i lica Kineza i pripadnika južnoazijskih naroda drukčiji. U projektu SizeChina u Kini sastavlja se digitalna baza oblika glave i lica, na osnovi koje će dizajneri oblikovati bolje proizvode za azijsko tržište.

(razvoj: Innovation and Technology Commission of the Government of Hong Kong, Strategic Sports HK, New Era Cap; dizajn: Hong Kong Polytech-nic University i Hong Kong Productivi-ty Council, Hongkong, Delft University of Technology, Nizozemska, Anthro-tech, SAD, i Institute of Technology – Sheridan College, Kanada)

industrijsko oblikovanjeU pojedinim kategorijama dodjeljuju se i nagrade za koncepte, dakle za projekte koji još nisu provedeni (ili možda nikada neće ni biti). Ove je godine na natječaj prijavljeno 1 517 proizvoda i koncepata. Stručna komi-sija organizacije IDSA prvi put u povijesti nagrade nakon završetka kandidiranja pro-izvoda i koncepata izabrala je veću skupinu od 389 fi nalista. Zatim su članovi žirija, u sastavu od 20 svjetski poznatih dizajnera i teoretičara dizajna, više tjedana proučavali fi naliste putem interneta. Na kraju je žiri u trodnevnoj izravnoj raspravi dodijelio 176 nagrada za proizvode (32 zlatne, 62 srebrne i 82 brončane) te 14 nagrada za koncepte (3 zlatne, 7 srebrnih i 4 brončane).

Sve više iz inozemstvaPrvi put u povijesti nagrade IDEA žiri je dodijelio i dvije posebne nagrade. Prva nagrada u kategoriji »najbolji natjecatelj« (Best in Show) dodijeljena je organizato-rima istraživačkoga projekta SizeChina, u sklopu kojega se prikupljaju podaci repre-zentativnih uzoraka iz cijele Kine te se tvori digitalna baza o oblicima glave i lica Kine-za, a druga je nagrada pripala Appleu za novi pametni telefon iPhone. Ove je godine više sudionika bilo iz inozemstva, a osim proizvoda iz SAD-a nagrađeni su i proizvo-di i koncepti iz Australije, Austrije, Belgije, Brazila, Danske, Francuske, Hong Konga, Hrvatske, Irana, Italije, Japana, Južne Ko-

Zeppelin iPod Speaker Dock (zabava – zlato)Integrirani sustav zvučnika za iPod odlikuju jednostavan i neobičan dizajn te visoka kvaliteta. Poleđi-na je od visokopoliranoga čelika, a prednji dio školjke presvučen je mekanom tkaninom. Prsten u sre-dini je priključna postaja za iPod, a cjelokupan sustav izrađen je u stilu karakterističnom za Apple.(razvoj: Bowers & Wilkins; dizajn: Native Design i Bowers & Wilkins, Velika Britanija)

suvremene tehnologije

Samostalna izmjena šest kompleta brusnih pločaDruštvo Haas Schleifmaschinen nudi novost – skladište za komplete ploča, raz-mješteno na šest mjesta, opremljeno jedinicom za samostalnu izmjenu; novost je namijenjena za njihove 5-osne brusne strojeve Multigrind®. Stroj omogućuje cjelovito brušenje i kompleksnih obradaka u samo jednom stezanju. Osmišlje-na kinematika skladišta (prijavljen patent) u vezi sa skladištem omogućuje si-gurnu obradu. Vrijeme izmjene vrlo je kratko. Pored toga je skladište u radnom prostoru. Jedinica za izmjenu djeluje na osnovi jedne rotacijske i jedne linearne osi. S pomoću 90-stupanjskog okreta prihvatnik uzima čitav komplet brusnih ploča iz skladišta, a linearna os ih prenese do položaja za izmjenu. Istodobno drugi prihvatnik iz glavnog vretena uzima drugi komplet ploča, te ih smjesti u prazno mjesto u skladištu. U međuvremenu glavno vreteno na položaju za izmjenu mijenja drugi komplet ploča. Novo skladište sa samostalnom jedinicom za izmjenu jamči fl eksibil-nost i pri obradi zahtjevnih obradaka. Vrijeme obrade je kraće, a točnost je radi obrade u jednom stezanju poboljšana.

http://www.haas-schleifmaschinen.de


92 Prosinac 5 II

reje, Kanade, Kine, Kolumbije, Njemačke, Nizozemske, Novog Zelanda, Singapura, Španjolske, Švedske, Švicarske, Tajvana, Turske i Velike Britanije.

IDSA je prvi put izvela i program inaugu-racije izabrane države, ovoga puta Brazila, u suradnji s organizacijom Objeto Brasil. Zahvaljujući organiziranoj akciji i velikom sudjelovanju, među fi nalistima izdvoje-na su 53 proizvoda, od toga je 12 dobilo nagradu IDEA. Također se može očeki-vati da će Brazil biti posebno zastupljen na službenoj dodjeli nagrada IDEA, koja će se održati 13. rujna u dvorani Arizona Biltmore u Phoenixu u sklopu simpozija

Eva Solo Bin (život kod kuće – zlato)Suvremeno oblikovana kanta za smeće omogućuje lakšu zamjenu uložaka, uporabu i pražnjenje. Ključni dio novoga sustava čini poklopac, koji se zahvaljujući pametnoj geometriji može pomicati po rubu posude. Rub je izrađen od kovine, presvučene gumom. Kanta za smeće u ponudi je u tri veličine: velika za kuhinju, srednja za ured i mala za kupaonicu.

(razvoj: Eva Denmark A/S; dizajn: Tools Design, Danska)

One Laptop Per Child XO Laptop(računalna oprema, strategije u dizajnu – zlato)Neprofi tna organizacija One Laptop per Child (OLPC), koju je na MIT-u osnovao Nicholas Negroponte, razvila je revolucio-narno prijenosno računalo za djecu. Raču-nalo povoljne cijene namijenjeno je učenju, informiranju i komuniciranju u nerazvije-nim državama. Prijenosna računala OLPC kupuju vlade za škole. Računalo je elastično, lagano i energetski učinkovito.(razvoj: One Laptop Per Child; dizajn: fuse-project, SAD)

2008. IDSA National Conference & Edu-cation Symposium.

Socijalna namjenaNekim je proizvodima put do uspjeha po-pločio neobičan dizajn. U dizajnu mnogih proizvoda može se zamijetiti kako se uzi-mala u obzir briga za okoliš, što svjedoči o porastu ekološke osviještenosti. Od onih koji se sami brinu za dizajn svojih proizvo-da najviše nagrada IDEA osvojile su tvrtke: francuski Decathlon (6), američki Apple i Eva Denmark, Motorola, One Laptop Per Child (OLPC) i Samsung (po 4). Decathlon nije dobio nijednu zlatnu nagradu, a Apple je osvojio tri i OLPC dvije. Od agencija

za dizajn najviše nagrada pripalo je ovim agencijama: IDEO (7), Fuseproject (5), Whipsaw (4), Ziba Design (4), Ergonomi-design (3) i Rockwell Group (3). U katego-riji škola šest nagrada pripalo je školi Art Center College of Design, a Samsung Desi-gn Membershipu pripale su tri nagrade.

industrijsko oblikovanjesu

vrem

ene

tehn

olog

ije

Sinhronizacija štedi vrijemeNovi programski modul Machine Sync tvrtke ABB za robote skraćuje vrijeme posluživanja robotiziranih strojeva za mehaničku obradu i povisuje produk-tivnost izradbenih procesa. Program skraćuje vrijeme prihvata obratka i jamči neprekinut tijek rada. Ušteđeno vrijeme toka izrade znači smanjenje troškova, tako da obradni strojevi kao najvažnije sredstvo u proizvodnom procesu posta-ju produktivnijima.

Machine Sync optimira interakciju robota i proizvodnih strojeva, tako da uklanja nepotrebna vremena čekanja. Stoga se signali za otvaranje i zatvaranje obradnog stroja obrađuju neposredno u upravljačkoj jedinici robota. Tako ro-bot može pravodobno posegnuti u radni prostor stroja ili prihvatiti obradak i usklađeno slijediti rad stroja.

Suvremeni strojevi za tlačni lijev značajan su primjer takve uporabe. Njihovo daljnje optimiranje zahtjeva posebne zahvate, a ušteda vremena pri tim stroje-vima znači neposredno osiguranje sredstava. Pri otvaranju i zatvaranju stroja za prihvat odljevka važna je svaka sekunda. Novi programski modul Machine Sync povećava uporabljivost robota, jer vremenski usklađuje gibanje robota sa ciklusima otvaranja i zatvaranja stroja.

www.abb.com


93Prosinac 5 II

U svojim ocjenama žiri IDSA naglašava kako inovacije koje prate cjelokupne kate-gorije proizvoda obično počinju s dizajnom koji kompleksne proizvode čini lakšima za uporabu, a često i povoljnijima. Mnoge pro-izvode koji su osvojili ovogodišnje nagrade karakterizira jednostavnost. Velik broj proi-zvoda za kućnu i osobnu uporabu osvojio je nagradu zahvaljujući eleganciji, a neki dru-gi proizvodi, od maloga kamkordera do di-vovskoga teretnjaka, zahvaljujući pak svojoj prihvatljivosti za korisnika. Žiri je posebnu pozornost posvetio i socijalnoj komponenti proizvoda. Od proizvoda i prototipova iz-dvojili su one koji podržavaju trajni razvoj, biračke procese, suzbijanje bolesti, potiču obrazovanje siromašnih i pomažu ljudima s tjelesnim nedostacima. Stoga se može reći da je ovogodišnji natječaj za nagrade IDEA bio u znaku ne samo jednostavnosti i ele-gancije, kao što je istaknuto u naslovu, nego i socijalne namjene.

Oblo - didactic puzzle (studentski dizajn – zlato)Didaktična zagonetka Oblo namijenje-na je djeci. Omogućuje sastavljanje i ra-stavljanje dijelova prema načelu ključa i ključanice te slojevita slaganja. Za svaki dio valja u svakome sloju pronaći točan položaj kako bi se dio mogao ukloniti, odnosno postaviti.(razvoj i dizajn: Marko Pavlović, Sveuči-lište u Zagrebu, Hrvatska)

Razgovarali smo sa dobitnikom zlatne medalje Marko Pavlićem iz Sveučilišta u ZagrebuKako ste dobili ideju za igračku?Sve je počelo na prvoj godini Studija Di-zajna. Slagalica OBLO, zamišljena kao trodimenzionalna slagalica nastala je djelomično na temelju proučavanja i ana-liziranja pojma „zaštita“, pri čemu se vo-dila briga o harmoniji i skladu elemenata unutar kompozicije. Rani predmodeli nastali su kao pokušaj artikulacije pojma zaštite u prirodi i životinjskom svijetu.Usporedno sa tim projektnim zadatkom objavljen je natječaj Global Student Awar-ds 2007 u Londonu, te se u jednoj od ka-tegorija tražilo od studenata da osmisle inovativnu, suvremenu 3D igračku bez vi-sokotehnoloških dijelova. Predložio sam mentoru da se sa postojećim projektom nadovežem na raspisani natječaj i poku-šam načiniti slagalicu koja će zadovoljiti kriterije natječaja u potpunosti. Mentor je podržao ideju pa sam uz studijski pro-gram paralelno radio i na natječaju. Na-kon 3 mjeseca rada stvoreni su sferični elementi koji funkcioniraju kao sastavni dio veće cjeline, ali legitimno i u potpu-nosti predstavljaju tu cjelinu i kada se na-laze izvan nje. Ta poveznica koja spaja sve elemente sa kućištem je njihov oblik, koji odgovara otvoru na kućištu. Tako je rota-cijom elemenata oko središta omogućeno rastavljanje i sastavljanje slagalice. Slagali-ca teži razvoju inteligencije i fi ne motorike kod djece predškolskog uzrasta.

Da li već pregovarate i za izradu i pro-daju igračke?Pristigle su određene ponude vezano uz prodaju i distribuciju slagalice koje tre-nutačno razmatramo. U ovom trenutku

ne mogu dati više informacija vezanih uz mogući početak proizvodnje. Do ovog trenutka podnešena je patentna prijava za Republiku Hrvatsku kao i međunarodna patentna prijava i zaštita žiga. Moja je želja završiti projekt u potpunosti, kako bi slaga-lica OBLO postala dostupna u prodaji.

Kakve ste materijale koristili za izradu igračke?Modeli korišteni u prezentacijske svrhe su izra-đeni od ABS plastike, pomoću uređaja za brzu izradu prototipova. Preporučeni materijal za izradu igračke je pjenasti materijal na bazi po-liuretana. Elementi od kojih se sastoji slagalica OBLO moraju posjedovati: čvrstoću, glatku površinu, dobra klizna svojstva te postojanost na trošenje i atmosferske utjecaje. Potrebno je uzeti u obzir i težinu slagalice obzirom da je namijenjena djeci predškolskog uzrasta.

Jeste li očekivali nagradu?Moram priznati da sam ostao iznenađen zlatnom nagradom obzirom na količinu i kvalitetu prijavljenih radova. Tome u prilog govori i brojka od 1517 prijavljenih radova

u 17 kategorija. Ukupno je dodijeljeno 35 zlatnih, 77 srebrnih i 93 brončane nagrade. U kategoriji studentskih radova dodijeljeno je ukupno 6 zlatnih, 12 srebrnih i 15 bron-čanih nagrada što je do sada najveći broj osvojenih nagrada u toj kategoriji.

Slagalici OBLO nakon prošlogodišnjeg, ovo je već drugo, veliko međunarodno priznanje. Igračka je nastala na temelju prošlogodišnjeg projektnog zadatka za na-tječaj D&AD Global Student Awards u ka-tegoriji Product Design & Innovation, koju je sponzorirala engleska tvrtka Hamleys. Tada je, u konkurenciji od oko 200 radova u kategoriji, osvojila treće mjesto. Vrijed-nosti rješenja didaktičke slagalice OBLO brzo su prepoznate od članova žirija koji su se spontano počeli igrati sa modelom. Ovogodišnja dodjela nagrada održat će 13. rujna u Phoenixu, Arizona, u sklopu završetka Nacionalne konferencije i edu-kacijskog simpozija IDSA 2008. Slagalica OBLO također je sudjelovala na izložbi u 10 mjesecu, BIO21 u Ljubljani (SLO) i 0708 Izložbi hrvatskog dizajna u Zagrebu.

Coasting Components and Bicycles from Shimano, Trek, Giant, and Raleigh (promet – zlato)Coasting je linija kom-ponenata Shimano za rekreacijske bicikle za različite proizvođače (Trek, Giant, Raleigh i druge) koja vožnju biciklom čini zabavnijom. Integrirana industrijska strategija teži oduševljenju ma-nje iskusnih biciklista. Poduzeća zajednički uvode nove funkcije kao što su automatski mjenjač, gume otporne na bušenje, inova-tivni torpedo itd.

(razvoj: Shimano American Corporation; dizajn: IDEO, Trek Bicycle Corp., Raleigh Bicycle, Giant Bicycle i Shimano American Corp.)

industrijsko oblikovanjesuvrem

ene tehnologije


94 Prosinac 5 II

suvr

emen

e te

hnol

ogije

novo na tržištu

Ovom novom inačicom uvodi se velik broj novih, inovativnih tehnologija u područja 3-osnoga i 5-osnoga glodanja, prepoznava-nja oblika i korisničkog sučelja, kao i dug popis karakteristika za poboljšanje produk-tivnosti pri glodanju, tokarenju i programi-ranju žičanih EDM dijelova. ESPRIT 2009 izrađen je tako da može raditi i s Microsoft Windows XP i s Microsoft Vista operacij-skim sustavom.

Novi 3-osni i 5-osni ciklusi obradeDvadeset i dvije nove 5-osne strategije strojne obrade dodane su postojećim 5-osnim funkcijama i ESPRIT SolidMilla i SolidMillTurn FreeForma. Ovi novi si-multani 5-osni ciklusi obrade raspoloživi su kod programiranja obradnih centara i tokarskih obradnih centara, omogućujući još veću fl eksibilnost obrade i poboljšana trajanja ciklusa. Potpun učinak ovih ciklusa obrade postiže se kada rade s pomoću ra-čunala s više glavnih memorija (multi-core računala), što rezultira i do 145 % boljom performansom za svaku glavnu memoriju koja se dodaje (1 na 2, 2 na 4 itd.).

Novi FreeForm 5-osni ciklus kompozitne obrade, u fazi patentiranja, koji se prvi put pojavljuje u ESPRIT-u 2009, omogućuje korisniku da neovisno odredi način obrade i strategiju orijentacije alata koja se mora koristiti kada se stvara simultana 5-osna putanja alata i obuhvaća 20 različitih stra-tegija obrade (ciklusa) u jednome, što re-zultira širokim rasponom lako upravljivih mogućnosti.

Novi ESPRIT kompozitni obradni ciklus omogućuje korisniku da jednim jednostav-nim korisničkim sučeljem obavi simultanu 5-osnu obradu za velik broj različitih dije-lova i industrija, uključujući zrakoplovstvo, medicinu i autoindustriju.

Swarf milling, 5-osno konturno glodanje, i 3-osna z-level undercut obrada zaokružuju popis novih ciklusa obrade koji su na ras-polaganju za FreeFrom obradu u ovoj no-voj inačici soft vera. Korištenjem ovih novih višeosnih obradnih ciklusa korisnici mogu steći fl eksibilnost obradom dijelova bilo na tradicionalnim glodalicama ili na moder-

ESPRIT de Corps

Novi način obrade odvajanjem čestica (swarf milling) omogućuje rezanje bočnom stranom glodala duž odabrane površine obrađivanog dijela. Swarf milling jedna je od 22 nove 5-osne strategije strojne obrade koje su dodane postojećim 5-osnim funkcijama i ESPRIT SolidMilla i SolidMillTurn FreeForma.

ESPRIT 2009 sadržava novu, inovativnu tehnologiju koja povećava produk-

tivnost, za CNC programere glodalica, tokarilica i žičanih EDM strojeva.

ESPRIT 2009, najnovija inačica softvera ESPRIT, rezultat je ujednačenih na-

pora koji se fokusiraju i na kratkoročnije potrebe kupaca i na dugoročniju

orijentaciju zajednice koja se bavi obradom metala.

nijim strojevima za glodanje i tokarenje, povećavajući produktivnost smanjenjem broja stezanja koja su potrebna kako bi se dijelovi potpuno obradili.

Tehnologija FX za napredno prepoznavanje oblika obradeKod ESPRIT-a 2009, ESPRIT FX stablo oblika, koje je poboljšano i ima bolje mo-gućnosti prenošenja i vizualizacije, sada podržava CAD modele od više dijelova i sklopova. Nova asocijativna tehnologija koja je uvedena u ESPRIT 2009 također je potpuno integrirana u stablo oblika ESPRIT FX, povezujući tako karakteristike dizajna ugrađene u CAD sustav s proizvodnim ka-rakteristikama ugrađenima u ESPRIT.

ESPRIT 2009 uključuje novu podršku za CATIA, Pro Engineer i Autodesk Inventor (podrška postoji i za Solid Works i Solid Edge), uz podršku za sklopove i moguć-nosti spajanja više dijelova CAD-a – čak i kad su kreirani u različitim CAD apli-kacijama. Dodatna poboljšanja uključuju

podršku za konfi guracije SolidWorks od nekoliko dijelova, funkcionalnost koja omogućuje korisnicima da vide status CAD datoteka u CAD drvu oblika, mo-gućnost ažuriranja unesenih (učitanih) CAD modela koji su izmijenjeni izvan ESPRIT-a i mogućnost prilagođavanja pozadine CAD stabala oblika.

Nova asocijativna tehnologija (spajanja) u ESPRIT-u 2009 – defi nirana kao pre-poznavanje odgovarajućeg dijela i daljnje aktivnosti (downstream – od mreže prema terminalu) – dopušta prepoznavanje teh-ničkih izmjena napravljenih na modelu dijela i povezivanje (asocijaciju) između originala i izmijenjenog dijela. ESPRIT zadržava vezu s originalnom CAD datote-kom, kao i vezu s površinama korištenima za svaku obradu stvorenu unutar ESPRIT-a. Ako se CAD model izmijeni, ESPRIT prepoznaje koje su se površine izmijenile, dodale ili izbrisale, i ažurirat će pridruženi ESPRIT oblik, a na kraju ažurirati i tehno-loške procese.


95Prosinac 5 II

novo na tržištusuvrem

ene tehnologije

Prodaja PC-ja u Hrvatskoj porasla 24 postoU Hrvatskoj je u trećem tromjeseč-ju 2008. isporučeno 87.302 osobnih računala ili čak 24 posto više nego u istom razdoblju prethodne godi-ne, pokazuju rezultati kvartalnog istraživanja tvrtke IDC Adriatics.Prodaja računala porasla je u svim segmentima, ali i dalje po snažnom rastu od 40 posto prednjači segment prijenosnika kojih je ukupno isporu-čeno 47.705 komada. Broj prodanih stolnih računala porastao je za devet posto na ukupno 37.593 jedinice dok je tržište x86 poslužitelja iskazalo rast od 8 posto, uz ukupnu isporuku 2.004. jedinice. Gledano po udjelima prema tipu, najveći dio tržišta u Hr-vatskoj u trećem kvartalu odnosi se na prijenosna računala čiji je udio u ukupnim isporukama 55 posto. Udio stolnih računala iznosi 43 posto, dok su x86 poslužitelji zastupljeni s brojkom od 2 posto.Vodeći isporuči-telj računala na hrvatskom tržištu u trećem kvartalu 2008. bio je HP, na drugu poziciju probio se Acer, dok je na trećem mjestu domaća kompanija HGspot. (M. B.)

Osimpex objavio ponudu za preuzi-manje OLT-a Tvrtka Osimpex je objavila javnu ponudu dioničarima osječke ljevao-nica željeza i tvornica strojeva OLT u kojoj nudi otkup njihovih dionica po cijeni od 152 kune. Osimpex je sa udjelom od 39,4 posto drugi najve-ći dioničar OLT-a poslije Hrvatskog fonda za privatizaciju koji ima 42 posto dionica. Ostatak vlasništva (18 posto dionica) je pod kontro-lom malih dioničara. je u rukama malih dioničara. Iako su se u javno-sti pojavile spekulacije da Osimpex želi kupiti OLT samo zbog zemljišta na kojem se nalaze pogoni, uprava OLT-a je objavila pozitivno mišlje-nje o ponudi za preuzimanje. Upra-va je zaključila da je ponuđena cijena prihvatljiva, te je podržala planove Osimpexa o daljnjem razvijanje po-slovanja i proširivanju proizvodnog asortimana.. (H.M.)

Inovativno novo korisničko sučeljeESPRIT 2009 vodi prethodni redizajn sof-tverskoga operacijskog menadžera jedan korak dalje novim grafi čkim korisničkim sučeljem (GUI) za ESPRIT Cutting Tool Manager (menadžer reznog alata). Ovo novo grafi čko korisničko sučelje donosi jednak izgled i osjećaj, i za alate za glodanje i tokarenje, s time što su rezni alati grupira-ni prema glavi za glodanje ili okretnoj gla-vi tokarilice kojima pripadaju. Novi alatni menadžer također ima bolju integraciju s bazom znanja KnowledgeBase (baza poda-taka reznih alata). Ikone pokazuju koji su alati dodani iz baze znanja, a koji su alati stvoreni individualno u ESPRIT dokumen-tu, koji se može jednostavno dodati u bazu znanja, tako da se mogu ponovno upotri-jebiti u drugim programima ili od drugih programa. Dodatna poboljšanja grafi čkoga korisničkog sučelja obuhvaćaju nove dijalo-ge za defi niranje individualnih reznih alata, koji su znatno pojednostavnjeni i podrža-vaju defi niciju prihvata za alat. Novo gra-fi čko sučelje prikazuje preciznije slike alata radi lakšeg defi niranja geometrije alata.

Novi ESPRIT 2009 FreeForm obradni ciklusi također uključuju novi stil kori-

Grafi čka poboljšanja koja omogućuje ESPRIT 2009 obuhvaćaju funkcije „paniranja“ (praćenje okretanjem ka-mere oko osi), zumiranja i rotiranja, koji su modernizirani u

najnovijoj inačici softvera kako bi se bolje prilagodili funkcijama promatranja u svakoj CAD aplikaciji. Sada

je moguće kontrolirati grafi čki izgled 3D mišem, standardnim mišem ili s pomoću tipkovnice.

sničkog sučelja (tehnološka stranica), koji se nalazi s lijeve strane zaslona, a unutar ESPRIT projektnog menadžera. Ovo novo korisničko sučelje maksimalno povećava područje zaslona koje se koristi za grafi ku, omogućujući tako programeru da lakše odredi koji se parametri trebaju koristiti i koje karakteristike dijela (geometriju) valja obraditi. Obradni se parametri sada mogu odabrati izravno iz grafi ke i/ili prozora di-jaloga. Novo grafi čko korisničko sučelje je dinamično i prikazuje samo one parame-tre koji su potrebni i koji odgovaraju za-datku koji korisnik obavlja. Ovo novo 3D korisničko sučelje također uključuje novi 3D FreeForm Feature, karakteristiku koja pojednostavnjuje defi niciju višestrukih obradnih koraka koji se obično izvode u 3-osnim i 5-osnim grubim rezanjima, po-luzavršnom i završnom rezanju.

Za programere žičanih EDM-a, ESPRIT 2009 ima novu Wizard (interaktivnu) teh-nologiju, koja je sada na raspolaganju pro-gramerima Charmillesa i Sodick žičanih EDM strojeva. Ova Wizard (interaktivna) tehnologija vodi korisnika korak po korak kroz postupak programiranja i daje kori-snicima s malo iskustva ili prakse „recepte“ kako će brzo napraviti programe dijelova.


96 Prosinac 5 II

suvr

emen

e te

hnol

ogije

skeniranje objekataOva nova tehnologija također dobro odgo-vara povremenim korisnicima koji se kat-kad koriste soft verom, tako da ne moraju zapamtiti točno kako se programira dio jer ih Wizard (interaktivna) tehnologija vodi kroz taj postupak.

Što je novo u SolidMillu i SolidTurnuESPRIT 2009 stavlja naglasak na integrira-nu strojnu obradu, uporabu glodanja i/ili tokarenja u bilo kojoj kombinaciji na svaki tip obradnog alata – Swiss-turn, Mill-turn, B-osni strojevi itd. Stoga, kao i u slučaju 3-osnoga i 5-osnoga poboljšanja koje je prije navedeno, većina poboljšanja soft vera ide u korist programera.

Ostala nova ili poboljšana svojstva nagla-šena u inačici 2009 obuhvaćaju poboljšanja sljedećih obradnih ciklusa: planskoga glo-danja, glodanja otvorenog džepa, glodanja utora, zarubljivanja i glodanja navoja. Do-dana je dodatna podrška za napredne koor-dinatne sustave, uključujući programiranje Rotate Tool Center Point (RTCP – središnja točka rotirajućeg alata) za 5-osno glodanje, podršku za kolinearne osi i automatizirani-je alate koji rješavaju razlike između koor-dinatnog sustava koji se koristi u original-nom dizajnu i koordinatnog sustava obrade (orijentacija obradaka).

Dizajnirana tako da distribuira toplinu i tro-šenje učinkovitije nego tokarski alat s jed-nom točkom (single-point lathe tool), nova tehnologija tokarenja rotacijskim alatom (turning spinning-tool technology) koju do-nosi ESPRIT 2009 može povećati produktiv-nost i do 500 % i produljiti životni vijek alata i do 2 000 %. Ova se nova rezna tehnologija koristi specijalnim umetkom – sličnim po dizajnu okruglom umetku ili umetku punog radijusa – koji je montiran na dnu cilindrič-nog drška (shank) alata koji drži rotacijsko vreteno. Prednost je rotacijskog alata u tome da ne postoji nijedna točka na alatu koja je u kontaktu s obratkom sve vrijeme, što je vrlo dobro za rasipanje topline i trošenje alata. Uvjeti rezanja nisu više ograničeni toplinom koja se stvara tijekom postupka, nego sna-gom koju daje stroj.

Žičani EDMTehnološke stranice (korisničko sučelje) za Agie 123 i AgieVision doživjele su u ESPRIT-u 2009 potpunu preobrazbu, tako da su postale al pari svim drugim žičanim EDM tehnologijama u ESPRIT-u. Korisnici Agieja mogu sada iskoristiti svu moderni-ziranu tehnologiju i prednosti u ESPRIT žičanom EDM-u, uključujući automati-zirano prepoznavanje koničnih oblika za geometriju i tijela, osnovno aplikacijsko programsko sučelje (API), lakoću uporabe i novi ekspertni sustav za AgieVision i Agi-eVision V kontrole.

ESPRIT sada sadržava integriranu bazu po-dataka ESPRIT-a s režimima rada koji uklju-čuju tvornički preporučene parametre reza-nja za sve četiri Sodick linearne kontrole (LP, LQ33W, LQ i LN). Ako neki tip stroja nije u bazi podataka ESPRIT-a, korisnici sada ima-ju mogućnost dodati nove podatke o stroju u bazu podataka tako da unesu svoje So-dick datoteke o strojnim podacima rezanja izravno u ESPRIT. Ovoj novoj bazi podataka ESPRIT-a za Sodick pristupa se izravno iz ESPRIT-ova korisničkog sučelja specifi čnog za Sodick (tehnološke stranice).

Višestruki odrezi (cut-off s), koji se obično nazivaju „mostovi“ (bridges), potrebni su

kad su žigovi ili otpadak (kad je u pitanju rezni alat (matrica)) možda preteški ili pre-glomazni, a da bi se mogli izvaditi bez teš-koća. Odabirom lokacija višestrukih odre-za, uspješno se može ukloniti naprezanje, a žig ili otpadak mogu se ukloniti bez teško-ća. Novom funkcijom višestrukog odreza u ESPRIT-u 2009 lokacije višestrukog odreza povezuju se s karakteristikama „žig“, „ma-trica“ ili „otvorenim konturama“. „Višestru-ki odrez“ radi i na koničnim (2-osnim) i na ruled karakteristikama (4-osnima). Tehno-logija SolidWire modernizirana je kako bi prepoznala lokacije višestrukog odreza na liku i primijenit će jednaku duljinu odreza na svim mjestima odreza.

Nikonovi fotoaparati u svemiru

Nikon u akciji: japanski astronaut Akihiko Hoshide izvan međunarodne svemirske stanice

Nikonovi aparati stalni su sudionici svemirskih misija američke svemirske agencije NASA. Slično je bilo i nedav-no tijekom lansiranja svemirske letjelice Discovery na 14-dnevni posjet Među-narodnoj svemirskoj postaji (ISS), kada je bio uporabljen veći broj Nikonovih proizvoda, kao što su šest digitalnih zr-calno-refl eksnih aparata Nikon D2XS, tri objektiva NIKKOR (AF-S DX Zoom-Nikkor 12-24 mm f/4G IF-ED i AF DX Fisheye-Nikkor 10,5 mm f/2,8G ED) te bljeskalice (SB-800). Fotoaparati su bili posebno aktivni pri važnim zadaćama, primjerice kada je japanski astronaut

Akihiko Hoshide na međunarodnoj sve-mirskoj postaji ISS namjestio novi ekspe-rimentalni modul Kibe. Astronauti su načinili više zanimljivih snimaka letjeli-ce, njenih dijelova i okolice, a također i planeta Zemlje, a kao dodatak su četiri fotoaparata ostavili na svemirskoj postaji ISS za daljnja fotografi ranja događaja. Di-gitalni fotoaparati, uporabljeni u svemi-ru, se od »zemaljskih«, koji se mogu naći na prodajnim policama trgovina, vrlo malo razlikuju. Pri Nikonu D2XS su tako sukladno zahtjevima agencije NASA za-mijenili vrlo malo određenih mehaničkih sklopova te na aparat namjestili pripre-

mljenu strojnu i pro-gramsku opremu, svi ostali dijelovi aparata ostali su nepromijenje-ni. Prema ocjeni astro-nauta i Nasinih struč-njaka, aparati D2XS, koji ostvaruju najveću razlučivost 12,4 mili-juna točaka i u sekundi snime pet vrhunskih snimaka, tehnički su ne samo odgovarali, već i premašivali naj-više zahtjeve i najteža ispitivanja agencije NASA. (E. J.)


97Prosinac 5 II 161

novo na knjižnim policam

a

Hrvatska:V.B.Z. d.o.o.; Goranska 12, 10010 ZagrebTel. 01/6235 626, 6235 419Fax 01/6235 418e mail: [email protected] 97

Knjiga Mechanical Engineer’s Handbook još je jedan vrlo upotrebljivi strojarski priručnik, koji pokriva područja statike, dinamike, mehanike materijala, mehanizme, elemente strojeva, podru-čje vibracija, izmjenu topline, dinamiku fl uida, kibernetiku s naglaskom na upravljanje pri au-tomatizaciji. U prilogu su prikazani razni tipovi diferencijalnih jednadžbi za rješavanje problema s navedenih područja. Mechanical Engineer’s Handbook obrađuje glavne zakone s pojedinih po-dručja, teoriju, jednadžbe s primjerima uporabe te defi nicije iz svih glavnih nabrojanih područja stro-jarstva. Pored toga su detaljno predstavljeni upra-

vljanje i matematika diferencijalnih jednadžbi koji se rabe u svakodnevnoj strojarskoj praksi. Autori pojedinih poglavlja su priznati stručnjaci iz aka-demskih krugova i prakse. Njihovu upotrebljivost pažljivo je provjerio urednik, koji je i sam izvanre-dni profesor i vrhunski stručnjak na područjima dinamike sudara, biomehanike, nelinearne dina-mike i robotike.

Knjiga obrađuje osnove potpore i posebice metode te alate za izbor i planiranje učinkovitosti suvre-menih proizvodnih sustava, među koje se uvršta-vaju prilagodljivi i namjenski proizvodni sustavi te proizvodni sustavi koje je moguće jednostavno i učinkovito ponovo oblikovati. Sadržaj knjige je podijeljen u šest poglavlja različitih autora, koji se nadopunjuju i zaokružuju uvid u izazove pla-niranja učinkovitosti unaprijeđenih suvremenih proizvodnih sustava u njihovom cjelovitom živo-tnom ciklusu. Teme slijede jedna drugu, od opisa značaja konkurentnog okoliša, strategije planira-nja, do potpore odlučivanju i metoda za provjeru

učinkovitosti, koje su podržane alatima koje čine teorija usvajanja odluka, teorija optimiranja, dis-kretna simulacija i masovna posluživanja. Knjiga je namijenjena studentima, istraživačima, istraži-vačima i stručnjacima koji se bave proizvodnim ili industrijskim inženjerstvom te operacijskim istra-živanjima.

Novo izdanje Kelleyjevog priručnika Pro/ENGI-NEER INSTRUCTOR prikazuje mnoga pobolj-šanja nove inačice Pro/ENGINEER Wildfi re 3.0, uz istodobno očuvanje učinkovitog pedagoškog pristupa i vježbi radi kojih su bila tako uspješna prethodna izdanja. Knjiga je zamišljena kao zbir-ka vježbi, priručnik i udžbenik, primjeren kako za tečajeve, tako i za samostalno učenje. Poglavlja započinju umjereno detaljnim predstavljanjem izabranih tema, slijede jedna ili više vježbi, koje pokrivaju ciljeve i teme poglavlja. Na kraju svakog poglavlja su praktični savjeti za utvrđivanje pred-stavljenih koncepata. Na osobnom internetskom mjestu na raspolaganju su rješenja za instruktore

i dodatni sadržaji za studij i prijenos. Između tema moguće je naći uvod u parametarsko konstruira-nje, korisničko sučelje Pro/ENGINEER, skiciranje na temelju ograničenja, upravljanje geometrijskim oblicima (features), alati za konstruiranje oblika, rotacijski oblici, alati za manipulaciju oblicima, napredne tehnike modeliranja, modeliranje mon-tažnih sklopova i površina itd.

ISBN: 9780073402451Izdavač: McGraw-Hill

Godina izdanja: srpanj, 2006Opis: meki uvez, 576 stranica

ISBN: 9781402029301Izdavač: Springer

Godina izdanja: 2005Opis: tvrdi uvez, 268 stranica

Vrsta plastomera, oblik proizvoda i konstrukcija kalupa tri su najosnovnija područja, koja pored sa-mog procesa injekcijskog prešanja jamče kvalitetu otpresaka. U prvom dijelu knjiga obrađuje pona-šanje taljevine u kalupu, daje neke najosnovnije informacije o tome, kako različiti oblici i debljine stijenke otpreska utječu na ponašanje taljevine u kalupu te kakve posljedice imaju ta dva elementa na deformacije konačnog proizvoda. Teorijska ana-liza problema nadograđena je s mnoštvom skica koje se temelje na praktičnim primjerima. Naslov knjige je za hrvatskoga “plastičara” vrlo varljiv, jer se na temelju njega može zaključiti kako je knjiga

namijenjena prije svega korisnicima simulacijskog programskog paketa Moldfl ow. A to nije točno! Posebice mladima, koji tek ulaze u svijet injekcij-skog prešanja, knjiga će omogućiti ono, za što su njihovi stariji prethodnici trebali utrošiti godine rada i iskustva. Iskusnijima će knjiga razriješiti brojne dvojbe oko pravih rješenja, za koje nisu bili potpuno sigurni jesu li to ona prava rješenja za od-govarajuće probleme.

ISBN: 9780124713703 Izdavač: Academic Press, Elsevier

Godina izdanja: kolovoz 2001Opis: tvrdi uvez, 880 stranica

ISBN: 9783446406407Izdavač: HANSER

Godina izdanja: 2006Opis: meki uvez, 326 stranica, 241 ilustracija

Bosna i Hercegovina:V.B.Z. d.o.o., Safeta Pašalića 44, 71000 SarajevoTel. 033/258 640Fax. 033/258 641e mail: [email protected]

Sve predstavljene knjige možete naručiti:

Mechanical Engineer's Handbook

Dan B. Marghitu

Design of Advanced Manufacturing Systems

Andrea MattaQuirico Semeraro

Moldfl ow Design Guide

Jay Shoemaker

Pro/ENGINEER - Wildfi re 3.0 Instructor

David S. Kelley


98 Prosinac 5 II


Documents

IRT3000 ADRIA 5-2008