IPA Adriatic Cross Border Cooperation 2007-2013

IPA Adriatic Cross Border Cooperation 2007-2013

Collaborative platform to support research and technology transfer

STUDIJA IZVODLJIVOSTI ZA UPOTREBU BIOMASE U CILJU ISKORIŠTAVANJA DRVNOG OTPADA U REGIJI HERCEGOVINA

UNUTAR PROJEKTA NEXT

Innovation beyond borders

Projekt je sufinanciran od strane Europske unije, instrument za pred pristupnu pomoć

www.project-next.eu

OPĆI PODACI Naziv

Studija izvodljivosti za upotrebu biomase u cilju iskorištavanja drvnog otpada u regiji Hercegovina unutar projekta NEXT

Ugovorni organ

REDAH

Kneza MVH 11

88000 Mostar, BiH

Tel/fax +387 (0)36 580 121

www.redah.ba

www.ric.redah.ba

Izvršilac

Dvokut Pro d.o.o.

Projektiranje, inženjering, consulting i mjerenje

Avde Hume 11

71000 Sarajevo, BiH

Tel/fax:+ 387 33 447 875/447 881

E-mail: [email protected]

Datum

Listopad 2014.

Broj

Z-S-017-M4/14

www.project-next.eu

SADRŽAJ:

SADRŽAJ SLIKA ............................................................................................................................... 5 SADRŽAJ TABELA ........................................................................................................................... 5 1. UVOD ........................................................................................................................................ 7 2. ANALIZA POSTOJEĆIH DRVOPRERAĐIVAČKIH TVRTKI ..................................................... 12

2.1. Analiza zemljopisne lokacije ............................................................................................... 12 2.2. Opis specifičnosti lokacije ................................................................................................... 13 2.3. Opis analiziranih tvrtki i njihovih lokacija .......................................................................... 13 2.4. Uvod u anketni upitnik ....................................................................................................... 16 2.5. Opis dobivenih rezultata ..................................................................................................... 17

1. Tvrtka: Eromerc d.o.o. Ljubuški .................................................................................. 18 2. Tvrtka: Pro Domo d.o.o. Posušje ............................................................................. 19 3. Tvrtka: Rain d.o.o. Čitluk.......................................................................................... 19 4. Tvrtka: Šimunović d.o.o. Čapljina .......................................................................... 20 5. Tvrtka: Adonis d.o.o. Mostar ................................................................................... 21 6. Tvrtka: Drvoexport d.o.o. Mostar ............................................................................ 21 7. Tvrtka: Lignum d.o.o. Mostar ..................................................................................... 22 8. Tvrtka: Maoles d.o.o. Mostar ................................................................................. 23 9. Tvrtka: Coral Interijer d.o.o. Mostar ...................................................................... 23 10. Tvrtka: Niz d.o.o. Mostar ......................................................................................... 24 11. Tvrtka: Stolarija Kraljevići ....................................................................................... 25 12. Tvrtka: Omega Paneli d.o.o. ................................................................................... 26 13. Tvrtka: Babić ambijenta d.o.o. ............................................................................... 26 14. Tvrtka: Interijer Markić ............................................................................................ 26 15. Tvrtka: MGI-EKUS d.o.o. Ljubuški .......................................................................... 27 16. Tvrtka: Stolar d.o.o. Jablanica ................................................................................ 28 17. Tvrtka: Wood industry concept, Konjic ................................................................. 28 18. Tvrtka: Alhammad group, Jablanica ...................................................................... 29 19. Tvrtka: Rukotvorine, Konjic .................................................................................... 29 20. Tvrtka: Šujica-drvo d.o.o. ........................................................................................ 30 21. Tvrtka: Petričević d.o.o. ............................................................................................ 31 22. Tvrtka: Sonn d.o.o. .................................................................................................... 31 23. Tvrtka: Babić commerce d.o.o. ............................................................................... 32 24. Tvrtka: Čara d.o.o. .................................................................................................... 32 25. Tvrtka: Alba-S d.o.o. ................................................................................................ 33 26. Tvrtka: PPT d.o.o. ..................................................................................................... 33 27. Tvrtka: Mali Galečić d.o.o. ....................................................................................... 33 28. Tvrtka: TTD Dolac d.o.o. .......................................................................................... 34 29. Tvrtka: Drvopromet d.o.o. ....................................................................................... 35

2.6. Analiza podataka prikupljenih od članica Klastera .......................................................... 35 2.6. Analiza svih prikupljenih podataka .................................................................................... 41

3. PRAVNI OKVIR ...................................................................................................................... 46 3.1. Pregled legislative u oblasti proizvodnje električne energije iz biomase u FBiH ............ 46 3.2. Procedura dobivanja potrebnih dozvola ........................................................................... 47

4. OCJENA POTENCIJALA BIOMASE .......................................................................................... 51 4.1. Dostupnost biomase .......................................................................................................... 53

www.project-next.eu

4.2. Prikupljeni podaci o raspoloživoj biomasi ......................................................................... 55 4.3. Procjena količina drvnog ostatka ....................................................................................... 57 4.4. Definiranje dostupnih tehničkih rješenja/opcija .............................................................. 60

4.4.1. Mogućnosti korištenja biomase u Bosni i Hercegovini ........................................ 62 4.5. Opis tehničkih rješenja/opcija ........................................................................................... 63

5. TEHNO-EKONOMSKA ANALIZA TEHNIČKIH RJEŠENJA/OPCIJA ........................................ 69 5.1. Tehno-ekonomska analiza dostupnih tehničkih rješenja/opcija.............................. 69

5.1.1. Postrojenje za proizvodnju peleta ..................................................................... 69 5.1.2. Postrojenje za proizvodnju briketa ..................................................................... 73 5.1.3. Kogeneracijsko postrojenje na drvnu biomasu – gasifikacija (rasplinjavanje) drvne biomase ..................................................................................................................... 80

5.2. Tehno-ekonomska analiza predloženog tehničkog rješenja ................................. 85 5.2.1. Tehničko preliminarno rješenje ............................................................................. 85 5.2.1.1. Kogenerativni Organski Rankine-ov ciklus (ORC) ............................................ 85 5.2.1.2. Postrojenje za proizvodnju peleta ..................................................................... 90 5.2.2. Plan proizvodnje ...................................................................................................... 91 5.2.3. Planirana potrošnja goriva kotlovskog postrojenja i postrojenja za proizvodnju peleta 91 5.2.4. Pregled investicionih troškova .............................................................................. 92 5.2.5. Financijski plan ....................................................................................................... 93 5.2.6. Ekonomski vijek projekta ....................................................................................... 94 5.2.7. Eksploatacijski troškovi ......................................................................................... 94 5.2.8. Prihodi ..................................................................................................................... 96

5.3. Logistika ......................................................................................................................... 97 5.3.1. Prodaja logistika otpadne biomase short term ..................................................... 97

5.4. Preporuke najboljih rješenja za klaster drvoprerađivačkih tvrtki ........................... 101 6. MEHANIZMI FINANCIRANJA ............................................................................................... 102

6.1. Domaći izvori financiranja ............................................................................................ 102 6.1.1. Fond za zaštitu okoliša FBiH ................................................................................ 102 6.1.2. Razvojna banka FBiH ............................................................................................ 105

6.2. Međunarodni izvori financiranja ................................................................................... 106 6.2.1. Evropska investicijska banka (EIB) ....................................................................... 106 6.2.2. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) ......................................................... 107

7. ZAKLJUČCI I PREPORUKE .................................................................................................... 109 LITERATURA ................................................................................................................................. 112 PRILOZI .......................................................................................................................................... 113

www.project-next.eu

SADRŽAJ SLIKA

Slika 1 Shematski prikaz nastanka biomase ............................................................................ 10 Slika 2 Lokacija Hercegovačko-neretvanske županije .......................................................... 12 Slika 3 Raspored drvoprerađivačkih tvrtki u regiji Hercegovine koje su obuhvaćene istraživanjem .................................................................................................................................. 15 Slika 4 Bio-energetski lanac toka i logistike biomase ......................................................... 54 Slika 5 Udjeli biomase u sječi drveta ja prostoru južne Hrvatske ........................................ 56 Slika 6 Metodologija za procjenu raspoloživih količina drvnog ostatka ............................. 58 Slika 7 Projekcija raspoloživih količina drvnog ostatka u regiji Hercegovina ...................... 60 Slika 8 Oprema za proizvodnju ploča .................................................................................... 64 Slika 9 Usporedba kogenaracije i konvencionalne proizvodnje električne i toplinske energije 67 Slika 10 Oblast primjene kogeneracijskih modula u zavisnosti od potrebne izlazne snage 68 Slika 11 Primjer primjene kogeneracije sa ORC modulom ..................................................... 68 Slika 12 Izgled pogona za proizvodnju peleta ....................................................................... 69 Slika 13 Izgled pogona za proizvodnju briketa ....................................................................... 73 Slika 14 Tehnološka shema procesa rasplinjavanja ............................................................... 81 Slika 15 Termodinamički proces idealnog ORC procesa sa mokrim, suhim i izoentropskim fluidom 87 Slika 16 Shema ORC kogeneracijskog postrojenja na biomasu ........................................... 88 Slika 17 Projekcija raspoloživih količina drvnog ostatka u HNK i ZHK ................................. 110 SADRŽAJ TABELA Tabela 1 Termodinamičke karakteristike otpadne biomase .................................................. 36 Tabela 2 Vrsta i količina otpadne biomase .............................................................................. 36 Tabela 3 Termodinamičke karakteristike otpadne biomase .................................................. 42 Tabela 4 Vrsta i količina otpadne biomase .......................................................................... 42 Tabela 5 Kvote za poticaje (OIEiEK) ........................................................................................ 48 Tabela 6 Instalirani kapaciteti primarne prerade po županijama FBiH .................................. 53 Tabela 7 Ukupni godišnji potencijal biomase u Bosni i Hercegovini (7) ................................. 54 Tabela 8 Tehnički potencijal šumske biomase u BiH za 2008 ............................................ 54 Tabela 9 Podaci dobiveni od ŠGD Županije Zapadnohercegovačke d.o.o. Posušje ............... 55 Tabela 10 Podaci od ŠGP “Kupres” (ŠGD „Hercegbosanske šume“ d.o.o. Kupres) - izvršenje plana sječe u neto masi (m3) po godinama ................................................................. 55 Tabela 11 Sortimenti iz šumskih plantaža u Federaciji BiH (8) ............................................ 56 Tabela 12 Sječa za period od 2007. do 2012. Godine u BiH (9) ............................................. 56 Tabela 13 Ukupna raspoloživa količina drvnog sortimenta u Zapadno-hercegovačkoj županiji i Hercegovačko – neretvanskoj županiji, ŠPP „Nevesinjsko-Gatačko“ za Nevesinje i Gacko i Centar za upravljanje kršom Trebinje ............................................................................... 57 Tabela 14 Ukupna količina drvnog otpada koji ostaje u šumama ........................................ 58 Tabela 15 Iskoristiva količina drvne biomase (drvni otpad) iz šuma .................................... 58 Tabela 16 Ukupna raspoloživa količina drvnog sortimenta namijenjenog za pilane .......... 59 Tabela 17 Ukupna raspoloživa količina drvnog ostatka iz pilana ......................................... 59 Tabela 18 Ukupna raspoloživa količina drvnog ostatka iz pilana ......................................... 59 Tabela 19 Ukupna raspoloživa količina piljevine ................................................................... 59 Tabela 20 Iskoristiva količina drvnog ostatka iz pilana ......................................................... 59 Tabela 21 Ukupna raspoloživa količina drvnog ostatka – drvni ostatak iz pilana i šumski otpad (iskoristivi dio) .................................................................................................................... 60

www.project-next.eu

Tabela 22 Kalorična moć i minimalne cijene pojedinih vrsta biomase (10) ........................... 61 Tabela 23 Karakteristike biomase .......................................................................................... 62 Tabela 24 Prednosti i prepreke kogeneracije ......................................................................... 66 Tabela 25 Investicioni troškovi opreme za postrojenje za proizvodnju peleta .................... 70 Tabela 26 IRR i NPV za postrojenje za pelet ........................................................................... 72 Tabela 27 Investicioni troškovi opreme za postrojenje za proizvodnju briketa kapaciteta 1000 kg/h 74 Tabela 28 IRR i NPV za postrojenje za briket .........................................................................76 Tabela 29 Investicioni troškovi opreme za postrojenje za proizvodnju briketa kapaciteta 500 kg/h 77 Tabela 30 IRR i NPV za postrojenje za briket ......................................................................... 79 Tabela 31 Investicioni troškovi opreme za postrojenje za kogeneracijsko postrojenje ...... 82 Tabela 32 IRR i NPV za kogeneracijsko postrojenje .............................................................. 84 Tabela 33 Investicija za ORC kogenerativno postrojenje i postrojenje za proizvodnju peleta 92 Tabela 34 Kreditno zaduženje i vlastito učešće u investicijskim troškovima ...................... 93 Tabela 35 Kreditno zaduženje u investicijskim troškovima .................................................. 95 Tabela 36 IRR i NPV za ORC kogenerativno postrojenje i postrojenje za proizvodnju peleta 96 Tabela 37 Kalkulacija ruta sa cijenama goriva, amortizacijom i cijenom biomase ............. 101

www.project-next.eu

1. UVOD

1.1. Kratak opis projekta

Inicijativa za stvaranje Klastera drvoprerađivačkih tvrtki postoji u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, a temelji se na iskazanom interesu većeg broja tvrtki iz HNŽ, ali i šire u regiji Hercegovine: Lignum d.o.o. Mostar, Maoles Mostar, Judik Neum, Interijer Markić Mostar, Adonis Mostar, Konjic karton Konjic, Omega PANELI Mostar, Babić ambijenta Stolac, Coral Mostar, Drvoexport Mostar, Ivigo Mostar, Rain Međugorje i druge tvrtke iz sektora prerade drveta.

Navedene tvrtke su imale niz sastanaka s predstavnicima ministarstava gospodarstva Hercegovačko-neretvanske županije i Asocijacije za ekonomski razvoj - REDAH, gdje je identificiran jedan od glavnih problema, odnosno, problem piljevine i drugog drvnog otpada, kao i nedostatak mjesta za njegovo odlaganje, budući da bi to moglo biti korišteno za izgradnju energane na biomasu ili za druge svrhe kao što su peći za grijanje, kogeneracije, peleti i sl.).

REDAH je razgovarao s tvrtkama iz sektora prerade drveta i prikupili su sljedeće podatke: 25 tvrtki iz drvo prerađivačkog sektora proizvodi oko 7000 tona drvnog otpada godišnje, uglavnom piljevinu i komade, dok je plastični otpad odvojen od drvnog.

Projekt NEXT namjerava stvoriti suradničke platforme za podršku inovacije i prijenos tehnologije u zemljama na području Jadrana. Projekt je promoviran od strane 11 partnera iz šest zemalja: Italije, Hrvatske, Albanije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore i predstavnika različitih interesa i pozicija aktera inovacija: sveučilišta, regionalne razvojne agencija, gospodarske komore i lokalnih vlasti.

Projekt NEXT proizlazi iz razmatranja o ulozi inovacija, transnacionalne mreže i suradnje kao poluga nacionalnog gospodarskog razvoja i općenito o povećanju konkurentske sposobnosti poduzeća kroz bolju povezanost s inovacijskim krugovima. Izazovi s kojima se projekt namjerava baviti su značajni i oni se temelje na nekim pitanjima/perspektivama/stanjima/mogućnostima kao što su:

Što se tiče istraživanja i transfera tehnologije:

- Istraživanje i prijenos tehnologije na razini pojedinih regija/zemalja često dovodi do prevelike investicije koju treba učiniti u velikoj mjeri za utvrđivanje značajnih rezultata;

- Kako bi se povećala "vrijednost za novac" ovih aktivnosti, sinergije i mreže mogu biti razvijene za promicanje zajedničkih istraživanja i veze s poslovnom zajednicom u području suradnje;

- Dijeljenje rizika s EU i kapitalizacija prednosti na lokalnoj razini predstavlja veliku priliku za poboljšanje konkurentnosti područja kroz istraživanja i prijenosa tehnologije;

- Stvaranje/dostupnost dovoljne "kritične mase" (vještine, resurse, akteri, itd.) u odgovarajućim znanstveno-tehnološkim područjima presudno je za rješavanje i podršku velikim izazovima u području suradnje, danas i u budućnosti;

www.project-next.eu

- Projekti za suradnju i umrežavanje poput NEXT mogu podržati usvajanje novih kulturnih i radnih pristupa u području istraživanja i inovacija, te posljedično razvoja novih vještina i stručnih mogućnosti u regionalnim kontekstima zemalja korisnica.

1.2. Ciljevi projekta

Glavni cilj projekta je podržati Klaster drvoprerađivačkih tvrtki da koristi drvni otpad - biomasu i kreirati Studiju izvodljivosti korištenja biomase.

U tom okviru, očekuje se da će postići sljedeći specifični ciljevi:

Izrada studije koja će analizirati postojeće drvoprerađivačke tvrtke ili druge kategorije tvrtki čiji proizvodni procesi stvaraju čvrsti drvni otpad -biomasu, što ih povezuje u mrežu potencijalnih regionalnih dobavljača. Nadalje, potrebno je ispitati pouzdanost i dugoročni kapacitet (10 godina) opskrbe biomasom. Rezultati studije će uključivati procjenu godišnje količine čvrstog drvnog otpada - biomase prema vrstama, energetskom potencijalu, načinima prikupljanja i obrade i procjenu tržišne cijene. Temeljem provedene analize prikupljenih podataka dat će se prijedlozi za korištenje biomase, a koji donose najveće ekonomske i društvene koristi (primjerice grijanje, kogeneracija, energana, peleti).

Zadatak ove studije je procijeniti potencijal biomase u području Hercegovačko-neretvanske županije, kao i potencijal biomase koji je dostupan od strane najvećih tvrtki za preradu drva u području Hercegovine, npr. Lignum d.o.o Mostar, Maoles d.o.o Mostar, Stolarija Kraljevići i druge drvoprerađivačke tvrtke u regiji Hercegovine.

U okviru Studije izvodljivosti potrebno je obaviti kvantificiranje strukture čvrstog drvnog otpada - biomase koja se može koristiti u energetske svrhe.

Proizvodnja energije od drvnih ostataka ili biomase je generalno veoma niska. Visoki potencijal biomase za energetske svrhe je uglavnom usmjeren u postojeće ili planirane nove kapacitete proizvodnje briketa i peleta za što postoji zainteresiranost domaćih i stranih investitora.

Zajednički i usuglašen nastup šumarstva i prerade drveta prema novim tehnologijama će povećati iskorištenje raspoložive drvne mase (pogotovo manjih promjera i lošijeg kvaliteta), stvaranje novih proizvoda, kao i dodatne vrijednosti.

1.3. Općenito o biomasi

Biomasu definiramo kao “svaku tvar biološkog podrijetla, osim onih tvari koje su kategorizirane u geološkim naslagama, a koje su prošle kroz postupak mineralizacije, kakve su primjerice ugljen, nafta i plin. Biomasa je energetski resurs koji ima razne izvore, a nastaje, između ostalog, i kao nusproizvod eksploatacije šuma, industrija za primarnu preradu drveta te poljoprivrednih industrija.

www.project-next.eu

Biomasa nekad prvi i najstariji izvor energije koji su ljudi koristili, danas je obnovljivi izvor energije koji ima velike potencijale za iskorištavanje i koji može pridonijeti zaštiti okoliša, otvaranju novih radnih mjesta. U posljednje vrijeme biomasa se sve više počinje koristiti i za proizvodnju električne energije, kao i u obliku kogeneracije – kombinirane proizvodnje električne energije i toplotne energije.

Biomasom smatramo brojne proizvode biljnog i životinjskog porijekla, između ostalog i:

a) Drvna biomasa

‐ Ostaci iz šumarstva i drvne industrije,

‐ Brzorastuće drveće i plantažna biomasa,

‐ Otpadno drvo iz drugih djelatnosti,

‐ Drvo koje nastaje kao sporedni proizvod u poljoprivredi,

‐ Biljna bio masa koja nastaje krčenjem čišćenjem i održavanjem parkova vodotokova, dalekovoda i sl.

U proizvodnim pogonima drvne industrije nastaje drvni ostatak u obliku vlažne drvne biomase iz primarne prerade, odnosno pilana i linije okoravanja (kora, vlažna piljevina, komadni ostatak-okrajci i okorci) i suhe biomase iz finalne (sekundarne) prerade drva (piljevina, bruševina, blanjevina te sitni i krupni komadni ostatak), a koji nerijetko predstavlja opterećenje za poslovanje drvne industrije.

1.4. Korištenje biomase u svijetu (EU)

Godine 2002. je svjetska potražnja za energijom bila pokrivena energijom koja dolazi iz biomase u iznosu većem od 10 posto. U zemljama u razvoju potrošeno je 65 posto tih resursa a 35 posto u industrijski razvijenim zemljama. Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), neke zemlje dobivaju i preko 90 posto svoje energije iz drveta i drugih bioloških goriva.

Zemljopisno gledano u Aziji, Africi i Latinskoj Americi potroši se više od polovice svjetske biomase (otprilike jedna trećina potrošnje energije i za 2000 milijuna ljudi to je glavni izvor domaće energije).

Prognoze za budućnost koje je, između ostalih, postavila i Međuvladina skupina o klimatskim promjenama, kažu da će prije 2100. godine udio biomase u svjetskoj proizvodnji biti između 25 i 46 posto.

Najveći potrošači biomase među zemljama EU-a su Francuska, Švedska i Finska. (1)

www.project-next.eu

Slika 1 Shematski prikaz nastanka biomase

www.project-next.eu

1.5. Korištenje biomase u BiH

U Bosni i Hercegovini energija iz biomase ima značajnu ulogu uglavnom kada se radi o ogrjevnom drvetu za proizvodnju toplinske energije, iako se koristi i u drugim kućanskim aktivnostima, poglavito u područjima u kojima ruralni sektor ima značajnu ulogu u strukturi stanovništva jer je povijesno gledano ruralno stanovništvo u svim krajevima koristilo biomasu za grijanje ili kuhanje.

Ovdje je izuzetno važno naglasiti da se biomasa može tretirati kao obnovljivi izvor energije jedino pod uvjetom da se koristi na održiv način, što u slučaju ogrjevnog drveta znači da sječa šume mora biti usklađena s prirastom drvne mase. Kako bi se mogao procijeniti udio od ukupne količine ogrjevnog drva koji se koristi u BiH koji se može smatrati obnovljivim izvorom energije, potrebni su detaljni podaci o godišnjem prirastu svih šuma na području BiH, kao i pouzdani podaci o količinama posječenog drva po pojedinim šumama. Određivanje udjela biomase koji se smatra održivim treba definirati u sklopu Strategije šumarskog gospodarstva.

U svakom slučaju, ovaj sektor ima veći potencijal za domaću uporabu, ponajviše zbog činjenice da Bosna i Hercegovina ima dobro razvijen sektor šumarstva, zajedno s pilanama i obradom trupaca. Otpad tih, kao i nekih drugih tvrtki prikupljen u postupku čišćenja šuma važan je izvor energije. Trenutno se odlaže na odlagalištima otpada ili slobodno spaljuje i na taj način se propušta iskorištavanje njegove energije.

Biomasa u obliku ogrjevnog drveta i drvenog ugljena je trenutno rastući izvor energije u Bosni i Hercegovini, čija potrošnja se procjenjuje na 1 464 400 tona u 2013. godini.

Potrošnja biomase (kao što je loživo drvo ili drvo prerađeno u drveni ugljen) prevladava u kućanstvima i područjima izvan gradova Bosne i Hercegovine. Potrošnja biomase (poglavito ogrjevnog drveta i drvenog ugljena) u drugim sektorima, kao što je poljoprivreda, trgovina, industrija i rudarstvo je vrlo mala.

U 2003. godini udio biomase u ukupnoj potrošnji energije iznosio je oko 4,2 % (procjena uzimajući u obzir samo ogrjevno drvo i drvni otpad koji se može smatrati obnovljivim izvorom energije) (2). U teoriji, raspoloživa biomasa može doseći udio od gotovo 14 % (3) u ukupnoj potrošnji energije. Studija koju je provela tvrtka Innotech HT GmbH, donosi procjene o 1 milijun m3 godišnje neiskorištenog drvenog ostatka, drvenog otpada, itd., što bi moglo osigurati grijanje za 130 000 kuća, odnosno 300 000 stanovnika.

Procjene raspoložive biomase u BiH koja se koristi za grijanje a ne izvozi prema podatcima za 2013. Već prelazi udio od 9%. Trend rasta proizvodnje komercijalne biomase od paletiranog ogrjevnog drveta, drveta za potpalu, drvenog ugljena, briketiranog drvenog ugljena, briketa i peleta raste po stopi većoj od 5% godišnje. Većina komercijalizirane biomase namijenjena je izvozu dok tržište odnosno proizvodnja drvne sječke za domače potrebe još uvijek nema značajniji udio ali njena proizvodnja i potražnja raste.

www.project-next.eu

2. ANALIZA POSTOJEĆIH DRVOPRERAĐIVAČKIH TVRTKI

Ovo poglavlje uključuje analizu postojećih tvrtki za preradu drva čiji proizvodni procesi stvaraju čvrstu drvni otpad - biomasu, te ih povezuje u mrežu potencijalnih regionalnih dobavljača.

On učestvuje u ukupnom izvozu sa 11,16%, odnosno u apsolutnim vrijednostima, izvoz drvnog sektora u 2010. godini iznosio je 813.946,335 BAM, od 7,3 milijarde BAM ukupnog izvoza.

Sektor se sastoji od nekoliko podsektora: drvo i proizvodi od drveta (rezana građa, furnir, ploče, građevinska stolarija, podovi i parketi, drvena ambalaža), namještaj i montažna drvena gradnja. Najveći udio izvoza zabilježen je za izvoz sjedišta (6,20%), dok su rezana građa i namještaj ukupno činili preostalih 5% u približno jednakim procentima. (4)

Temeljem liste članova Klastera drvoprerađivača Hercegovina, sačinjena je lista tvrtki koje su obuhvaćene anketnim upitnikom i sa kojima je izvršen intervju da bi se dobili što potpuniji podaci o drvnom otpadu u regiji Hercegovine.

Temeljem sačinjenog anketnog upitnika izvršeno je ispitivanje stanja u sektoru drvoprerađivačkih tvrtki. Intervjui sa predstavnicima drvoprerađivačkih tvrtki su također vršeni temeljem sačinjenog anketnog upitnika. Nakon dobivanja ispunjenih anketnih upitnika formirana je baza podataka u Excelu (prilog br. 1), zbog mogućnosti lakše analize i procjene dobivenih podataka.

Rezultati ovog poglavlja uključuju i procjenu godišnjeg iznosa od biomase prema vrstama, energetskom potencijalu, načinima prikupljanja i obrade i procjene tržišne cijene.

2.1. Analiza zemljopisne lokacije

Hercegovačko-neretvanska županija, je službeno sedmi od 10 kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine u Bosni i Hercegovini.

Županija se uglavnom sastoji od doline rijeke Neretve i dijelova Hercegovine zapadno od Mostara, kao administrativnog centra.

Slika 2 Lokacija Hercegovačko-neretvanske županije

www.project-next.eu

U sastavu HN županije su općine: Čapljina, Čitluk, Jablanica, Konjic, Mostar, Neum, Prozor-Rama, Ravno i Stolac.

‐ Zemljopisne karakteristike

Hercegovačko-neretvanska županija je jedina županija sa izlazom na more preko općine Neum. Neum je grad sa 2.000 stanovnika (prema popisu iz 1991.g.), regija oko grada je bogata povijesnim i arheološkim ostacima Ilira.

Najveći grad u županiji i peti najveći grad u zemlji je Mostar. Rijeka Neretva protiče kroz Konjic, Jablanicu, Mostar i Čapljinu prije nego proteče kroz Hrvatsku i ulije se u Jadransko more. U županiji se nalaze i neka od najvećih jezera, kao što je Jablaničko jezero kraj grada Jablanice. Najjužnija općina u županiji je općina Neum, dok je najistočnija općina Ravno koja graniči sa Hrvatskom.

2.2. Opis specifičnosti lokacije

Metodologija ispitivanja i istraživanja za ovu studiju se zasniva uglavnom na dostupnim podacima i raspoloživim, odnosno prisutnim drvoprerađivačkim tvrtkama u regiji Hercegovine koje su opće poznate i pripadaju Klasteru drvoprerađivača Hercegovina. Dio podataka se temelji na procjenama i bazama podataka sa kojim se raspolagalo tijekom izrade studije.

U ciljnoj skupini postoji određen niz varijabli koje se uglavnom odnose na karakteristike analizirane ciljne skupine. To su prije svega: mjesečni kapacitet proizvodnje i način prerade (primarna ili sekundarna), kao i oprema u proizvodnji koju posjeduju, ali i izvor sirovine i tržište na koje plasiraju proizvod.

2.3. Opis analiziranih tvrtki i njihovih lokacija

Drvna industrija je važan segment gospodarstva Bosne i Hercegovine. Njen razvoj je općenito zasnovan na korištenju domaćih prirodnih resursa i tradicionalno je izvozno usmjerena. Najznačajniji parametri njenog značaja za ekonomiju BiH ogledaju se u domaćoj sirovini kojom BiH obiluje, pa pored ekonomskog ima i veliki lokalni, odnosno regionalni i socijalni značaj.

Drvna industrija BiH ima višegodišnju tradiciju i najstarija je industrijska grana u BiH. Ekološki je prihvatljiva, ima izvozni potencijal s tržištem preko 60 % i privredna je grana koja bilježi visok suficit. Međutim, opća je ocjena da iskorištenost drveta i šumskog potencijala, funkcionalnost i raspoloživost kapaciteta za preradu drveta nisu na zadovoljavajućem nivou. Također je evidentno da nema koordiniranog strateškog sektorskog i međusektorskog pristupa za razvoj ove grane gospodarstva mada se radi o poslovnim sustavima koji čine povezan lanac u stvaranju dodatne vrijednosti.

www.project-next.eu

Kroz ovu Studiju i istraživanje koje je prethodilo, obuhvaćene su tvrtke na području Hercegovine:

1. Lignum d.o.o. Mostar,

2. Babić ambijenta d.o.o. Stolac,

3. Coral interijer d.o.o. Mostar,

4. Interijer Markić Mostar,

5. Adonis namještaj d.o.o. Mostar,

6. Maoles d.o.o. Mostar,

7. Eromerc d.o.o. Ljubuški

8. Omega paneli d.o.o. Mostar,

9. Judik Neum,

10. Rain Međugorje,

11. Šimunović d.o.o. Čapljina

12. Stolarija Kraljevići, Tomislavgrad

13. Pro domo d.o.o. Posušje

14. MGI-EKUS d.o.o. Ljubuški

15. Drvoexport d.o.o. Mostar,

16. Niz d.o.o. Mostar.

17. i druge drvoprerađivačke tvrtke na području Hercegovine, a koje nisu članice Klastera. Detaljan prikaz intervjuiranih i ispitivanih tvrtki dat je u nastavku dokumenta.

Na sljedećoj mapi je dat prikaz lokacija članica Klastera.

www.project-next.eu

Slika 3 Raspored drvoprerađivačkih tvrtki u regiji Hercegovine koje su obuhvaćene istraživanjem

Pored nabrojanih, prilikom istraživanja obuhvaćene su i šumska gazdinska društva:

‐ JP za gospodarenje šumama „Bosanskohercegovačke šume“ Sarajevo

‐ ŠGD Županije Zapadnohercegovačke d.o.o. Posušje

‐ Šumarstvo „Ljuta“

‐ Šumarstvo „Prenj“ Konjic d.d. Konjic

‐ ŠGD „Hercegbosanske šume“ d.o.o. Kupres

Prema podacima Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, odnosno Informaciji o gospodarenju šumama u Federaciji BiH u 2012. godini i planovima gospodarenja šumama za 2013. godinu (juni, 2013.) u Hercegovačko-neretvanskoj županiji i Zapadnohercegovačkoj, postoje sljedeće ŠGD:

www.project-next.eu

‐ HERCEGOVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

U ovoj županiji postoje četiri ŠGD: ‘’Konjičko”, ‘’Kalinovačko”–dio, ‘’Srednje Neretvansko” i Područje krša. Šumskogospodarske osnove su izrađene i usvojene za ŠGD ‘’Konjičko”, ‘’Kalinovačko”–dio i u toku je njihova realizacija. Županijsko ministarstvo HNŽ nije dostavilo kompletne podatke o gospodarenju šumama i realizaciji ŠGO, tako da se ne mogu prikazati rezultati realizacije planova sječa u dosadašnjem periodu.

‐ ZAPADNOHERCEGOVAČKA ŽUPANIJA

U ovoj županiji formirano je jedno ŠGD “Posušje” za koje je izrađena i usvojena šumskogospodarska osnova. Period važenja ŠGO za ovo ŠGD je od 01.01.2008. do 31.12.2017. godine. Realizacija plana sječa prikazana je za proteklih 5 godina, i to:

‐ kategorija visokih šuma površine od 4.690,1 ha, sječivi etat je do sada realizovan na površini od 1.420,0 ha, što je oko 30%. Količina sječa desetogodišnjeg etata iznosi 86.400 m3, godišnje 8.640 m3, do sada je realizovano 45.132 m3 što je oko 52%. Može se reći da je intenzitet sječa u kategoriji visokih šuma u granicama prosječnih godišnjih količina.

‐ kategorija kultura sa procijenjenom drvnom masom nalazi se na površini od 1.450,0 ha, sječivi etat je do sada realizovan na površini od 180,0 ha, što iznosi 12%, količina sječa desetogodišnjeg etata 4.100 m3 godišnje 410 m3, do sada je realizovano 5.788 m3 ili 141%. Realizacija sječa uzgojnog karaktera je dobra.

‐ u kategoriji izdanačkih šuma površine 23.687 ha, količina sječa desetogodišnjeg etata iznosi 33.000 m3 godišnje 3.300 m3 sječivi etat je do sada realizovan od 7.886 m3 ili oko 33%. Slaba realizacije sječa u dosadašnjem periodu obavezuje na realizaciju sječa u ovoj kategoriji šuma do kraja uređajnog perioda sa jačim godišnjim intenzitetom.

2.4. Uvod u anketni upitnik

Anketni upitnik koji je korišten za izradu Studije izvodljivosti korištenja biomase kako bi se iskoristilo drvni otpad, razvijen je od strane Dvokut pro d.o.o. Sarajevo u suradnji sa članovima Klastera i ugovornim organom – REDAH, njegov glavni cilj je dobiti podatke o raspoloživoj količini biomase za energetske svrhe.

Anketni upitnik se nalazi u prilogu br. 2.

Anketni upitnik sadrži sljedeća poglavlja:

- Osnovni podaci – ovo poglavlje sadrži osnovne podatke o anketiranom subjektu (naziv tvrtke, adresa, kontakt osoba i kontakt telefon, fax ili e-mail),

www.project-next.eu

- Mjesečni kapacitet proizvodnje – ovo poglavlje sadrži podatke o mjesečnom kapacitetu proizvodnje i to primarne ili sekundarne prerade, vrsti drveta koje se prerađuje bilo da se radi o crnogorici ili bjelogorici i mjesečna količina proizvodnje namještaja),

- Vrsta i količina otpadne sirovine – ovo poglavlje sadrži podatke o vrsti otpadne sirovine, bilo da se radi o piljevini, komadima, sječki, okorcima, MDF itd., kao i o dimenzijama otpadne sirovine),

- Način odlaganja biomase – u ovom poglavlju se sagledavaju podaci o načini odlaganja biomase na samoj lokaciji ispitivanja, bilo da se radi o odsisu u silos, odlaganju u kontejner, te drugim načinima odlaganjima),

- Trenutni način iskorištavanja biomase – se odnose na način zbrinjavanja biomase, da li se radi o korištenju u vlastite svrhe ili prodaju ili nešto drugo,

- Oprema u proizvodnji – ovo poglavlje sadrži detaljne podatke o opremi u procesu proizvodnje: o silosu i za koju vrstu i oblik sirovine, o sušari za određene vrste sirovine, te o broju radnih sati, o kotlovnici – njenoj snazi i broju radnih sati i potrošnji goriva, itd.,

- Interes za prodaju otpadnog drveta – u ovom poglavlju su podaci o interesu za prodaju otpadnog drveta od strane drvoprerađivača, o obliku i cijeni po kojoj su oni zainteresirani da je prodaju,

- Pouzdanost i kapacitet za dugoročno snabdijevanje biomasom – u ovom poglavlju ispitanici trebaju obezbijediti podatke o pouzdanosti i kapacitetu za dugoročno snabdijevanje biomasom i t o za period od 3, 5 ili 10 godina,

- Izvor sirovine - u ovom poglavlju su podaci o izvoru sirovine, da li su to domaća javna šumska gospodarska društva u županiji, FBiH ili RS ili se radi pak o uvozu sirovine iz drugih zemalja, i posljednje poglavlje u anketnom upitniku

- Interes za korištenje postrojenja klastera – u ovom poglavlju su date opcije da se ispitanici odluče o interesu za različita zajednička postrojenja.

Ispitivanje je izvršeno od strane poduzeća Dvokut pro d.o.o. Sarajevo, anketni upitnici su poslani svakom od članova Klastera elektronski (putem e-mail-a) ili putem fax-a. Eksperti poduzeća Dvokut obišli su tvrtke koje su prema procjeni, tvrtke sa „većim“ obimom proizvodnje. Istraživanje se vršilo u periodu od 05.09.2014. do 03.10.2014.g.

2.5. Opis dobivenih rezultata

U ovom poglavlju će biti analizirani dobiveni podaci s terena.

Cilj ovog poglavlja je prikupiti sve sirove podatke, sastaviti ih u jedinstvenom obliku koji će omogućiti statističke analize i pružiti statističku bazu podataka. Podaci su obrađeni u Excel-u i nalaze se u prilogu ovog dokumenta.

www.project-next.eu

Kako je već ranije definirano u ciljnoj skupini postoji određen niz varijabli koje se uglavnom odnose na karakteristike analizirane ciljne skupine. To su prije svega: mjesečni kapacitet proizvodnje i način prerade (primarna ili sekundarna), kao i oprema u proizvodnji koju posjeduju, ali i izvor sirovine i drugi relevantni podaci.

Neke od ovih varijabli su vrlo karakteristične za određene drvoprerađivačke tvrtke. Npr. većina ispitivanih drvoprerađivačkih tvrtki se bavi sekundarnom preradom, što predstavlja zajedničku varijablu i po tome su ove tvrtke slične i mogu se svrstati u istu grupu. Ali isto tako ako pripadaju grupi „sekundarne prerade“ isto tako mogu se razlikovati po obimu prerade odnosno proizvodnje, a samim tim i krajnje proizvodnje otpadne drvne biomase koja je ovdje od interesa za ovu Studiju. Stoga se sve varijable moraju uzeti u obzir i donijeti zaključak o formiranju grupe.

Temeljem ovoga imat ćemo par manjih grupa, što odgovara ovako malom uzorku istraživanja sa minimalnim gubicima u očekivanom nivou točnosti i pouzdanosti rezultata istraživanja.

Većina ispitanih tvrtki su dale podatak da koristite piljevinu i/ili drvne ostatke od prerade drveta uglavnom za grijanje prostora ili sušenje sirovine. Međutim neki ispitanici nisu dali pouzdane podatke za neka pitanja poput onih koja se odnose na godišnju potrošnju biomase.

1. Tvrtka: Eromerc d.o.o. Ljubuški

Direktor tvrtke: Žarko Bilić

Adresa: Teskara, Put za Crveni grm

Kontakt telefon: 063 325 690

E-mail : [email protected]

Web: www.eromerc.com

Tvrtka Eromerc d.o.o Ljubuški vrši sekundarnu preradu srednjeg kapaciteta proizvodnje.

Otpadnu sirovinu čine piljevina (5-6 m3/mjesečno) i komadi (10 m3/mj u dimenzijama 10 x 10 cm).

Biomasa se odlaže na vlastitu otvorenu deponiju.

Sirovina se nabavlja iz uvoza (preko domaće tvrtke koja se bavi uvozom).

Interes za prodaju otpadnog drveta postoji, ali ne za period duži od tri godine.

Tvrtka je izrazila interes za zajedničko postrojenje za proizvodnju komercijalnog briketa i proizvodnju maloprodajnog peleta (vreće 15 kg).

www.project-next.eu

2. Tvrtka: Pro Domo d.o.o. Posušje

Direktor tvrtke: Ante Jukić

Adresa: Kovači bb



Web: www.prodomo-po.com

Tvrtka se bavi primarnom preradom crnogorice, u količinama ispod 10 m3/mj (zanemarivo mala količina).

Kao otpad u najvećoj količini se radi o piljevini i to oko 40 m3/mj, dok preostali otpad čine komadi i to u dimenzijama: 60 x 10 (30%), 40 x 20 (30%) i ostalo 10%.

Tvrtka svoj otpad odlaže u zatvorenom prostoru i kasnije dio troši za vlastite potrebe, dok dio prodaje.

Od opreme u proizvodnji ima instaliran silos za suhu piljevinu.

Biomasu koristi u kotlovnici snage do 200 kW, čija potrošnja iznosi do 1 m3/h i radi do 2160 sati godišnje (cca 90 dana).

Postoji i interes za prodaju otpadne biomase, jer tvrtka to već i radi, uz uslov organiziranog prijevoza. Biomasa sadrži cca 30% vlage.

Sirovina se uglavnom uvozi (cca 80 %), dok se mali dio nabavlja od domaćih tvrtki (cca 20%).

Postoji i interes i kapacitet za dugoročno snabdijevanje biomasom za period od 5 godina.

Tvrtka je iskazala i interes za korištenje zajedničkog postrojenja Klastera i to: postrojenja za usitnjavanje drvnog ostatka, za kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju električne i toplotne energije i postrojenje za proizvodnju ploča od iverice za industriju namještaja.

Tvrtka Pro Domo d.o.o. Posušje je dala i komentar u toku ispitivanja: Anketa po mišljenju zadovoljava potrebe te je objedinila sve upite od značaja Klastera.

3. Tvrtka: Rain d.o.o. Čitluk

Direktor tvrtke: Dragan Raguž

Adresa: Tromeđa bb Čitluk



Web: www.rain.ba

Tvrtka Rain d.o.o. Čitluk se bavi sekundarnom preradom i proizvodnjom namještaja od iverala. Kapacitet proizvodnje, prema dobivenim podacima je 20 t/mj.

Kao otpadna biomasa javlja se:

- piljevina,

- komadi i

- MDF otpad.

www.project-next.eu

Piljevinu kao otpadnu biomasu imaju u količinama od 2 m3/mj, komade dimenzija 20 x 20 cm (10%), 30 x 10 cm (30%) i 60 x 5 cm (60%), oko 0,5-1 m3/mj.

Piljevina se otprema sustavom za odsis u silos i koristi za grijanje.

Otpadnu biomasu odlažu u zatvorenom prostoru, dok se piljevina pakuje u vreće. Biomasa se koristi za vlastite potrebe u kotlovnici snage do 200 kW, sa potrošnjom goriva do 1 m3/h, a broj radnih sati kotlovnice je do 2160 (ili cca 90 dana u godini).

Tvrtka je iskazala interes za prodaju otpadne biomase van grijne sezone i pouzdanost i kapacitet za snabdijevanje biomasom do tri godine.

Sirovina se uvozi 100%.

Postoji i interes za zajedničko postrojenje Klastera i to: postrojenje za proizvodnju ploča od iverice za industriju namještaja.

4. Tvrtka: Šimunović d.o.o. Čapljina

Direktor tvrtke: Vladimir Šimunović

Adresa: Zvirovići bb, Čapljina



Web: www.simunovic.ba

Tvrtka Šimunović d.o.o Čapljina se bavi sekundarnom preradom u količinama od 10 do 50 m3 i to uglavnom jele i smreke (do 90%) i manji dio bukva i hrast (do 10%).

Mjesečni kapacitet proizvodnje iznosi cca 10 t.

Od otpadne biomase se pojavljuje:

- piljevina i

- komadi.

Količine piljevine koje se javljaju su cca 10 m3/mj i komada 2 m3/mj.

Tvrtka posjeduje odsis u silos za suhu piljevinu gdje se nalazi piljevina, dok se komadi drže u zatvorenom prostoru.

Tvrtka prodaje piljevinu, dok komade koristi za proizvodnju toplotne energije u kotlovnici snage 160 kW sa potrošnjom goriva do 1 m3/h, samo u sezoni grijanja.

Postoji interes za prodaju otpadnog drveta, sa sadržajem vlage od 5-8 %, uz uslov da je osiguran kontinuirani otkup.

Tvrtka može pružiti pouzdanost i kapacitet za snabdijevanje biomasom na tri godine.

Sirovina se djelomično uvozi (50%), dok se preostali dio kupuje na domaćem tržištu, od privatnih šumskih poduzeća.

Postoji iskazan interes za zajedničko postrojenje Klastera, i to za proizvodnu liniju za maloprodajni pelet (15 kg vreće).

Tvrtka je dala i komentar na kraju intervjua: Prijedlog zajedničkog nastupa na ino tržištu za ivericu te snižavanja cijene iste.

www.project-next.eu

5. Tvrtka: Adonis d.o.o. Mostar

Direktor tvrtke: Sead Šejtanić

Adresa: Gnojnice, Mostar



Web: -

Mjesečna proizvodnja namještaja u tvrtki Adonis d.o.o. Mostar iznosi 15 m3. Od otpadne biomase se stvara:

- piljevina i MDF otpad.

Piljevina se proizvodi u količinama cca 3 m3 mjesečno, dok se MDF otpad proizvodi u količinama cca 1 m3/mj.

Piljevina se odsisava u silos i odlaže na deponiji.

Tvrtka ima kotlovnicu snage do 1 MW na čvrsto gorivo, koja radi do 1440 sati (cca 60 dana godišnje). Čvrsto gorivo koje se koristi u kotlovnici tvrtka kupuje.

Što se tiče pouzdanosti i kapaciteta za snabdijevanje biomasom, iz Adonis d.o.o. smatraju da mogu omogućiti pouzdano snabdijevanje do godine dana, razlog su male količine drvnog otpada koje imaju.

Sirovinu tvrtka uvozi 100%.

Tvrtka je izrazila i svoj interes za zajedničko postrojenje klastera, i to: postrojenje za proizvodnju ploča od iverice za industriju namještaja.

6. Tvrtka: Drvoexport d.o.o. Mostar

Direktor tvrtke: Marinko Bošnjak

Adresa: Rude Hrozničeka 39, Mostar



Web: -

Tvrtka Drvoexport d.o.o. Mostar se bavi primarnom preradom drveta i to primarnom. Kapacitet godišnje proizvodnje je 10 000 m3 bukve.

Bitno je napomenuti da u vrijeme intervjua tvrtka nije radila zbog nekih problema, te su podaci dati temeljem posljednje godine rada.

Od drvne biomase koja se javlja kao ostatak nakon prerade, tu su:

- piljevina i

- okorci.

I piljevina i okorci, kao otpadna biomasa, se javljaju u količinama od cca 15%, što bi iznosilo cca 125 m3 piljevine, odnosno cca 125 m3 okoraka u toku mjeseca.

www.project-next.eu

Sva otpadna biomasa se koristila u vlastitoj kotlovnici koja je imala dva kotla od po 3 MW. Ni kotlovnica nije trenutno u radu, a planirana je i zamjena ovih kotlova koji su dotrajali.

Tvrtka ima instaliranu i protočnu sušaru za furnir, te vakuumsku.

Interes za prodaju otpadnog drveta ne postoji, kao ni pouzdanost i kapacitet za snabdijevanje biomasom.

Sirovina je uglavnom bila sa domaćeg tržišta, i to: šumarija Posušje, te Konjic, Drvar i Nevesinje.

Tvrtka je izrazila interes za zajedničko kogenerativno postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije.

7. Tvrtka: Lignum d.o.o. Mostar

Direktor tvrtke: Zdravko Vojvodić

Adresa: Bišće polje (Konjusi) bb, Mostar



[email protected]

Web: www.lignumcentar.com

Tvrtka Lignum d.o.o. Mostar se bavi sekundarnom preradom drveta i to presušene iverice.

Godišnji kapacitet proizvodnje iznosi 63 000 m2 ili 1200 t/a. Od ukupne količine ulazne sirovine se iskoristi 80%, dok je ostalo otpad.

Od otpadne biomase se javlja:

- piljevina i

- MDF otpad.

Piljevina se javlja u količinama od 50 t/a i 200 t/a MDF otpada.

Tvrtka ima instaliran sustav za odsis piljevine u silos, dok se MDF pakuje u vreće. Krupniji komadi otpadne biomase se koriste za grijanje u vlastitoj kotlovnici, sa instaliranim kotlovima snage 250kW i 150 kW.

Tvrtka je izrazila i interes za prodaju otpadne biomase i to po cijeni od 5 KM/m3 drvne komade.

Piljevina i MDF komadi sadrže cca 8% vlage.

Sirovina se uvozi iz Mađarske, Austrije i Njemačke.

Postoji i interes za zajedničko postrojenje za proizvodnju poloča od iverice za industriju namještaja.

www.project-next.eu

8. Tvrtka: Maoles d.o.o. Mostar

Direktor tvrtke: Osman Macić

Adresa: Vrapčići, Mostar



Web: www.maoles.com

Tvrtka Maoles d.o.o se bavi sekundarnom preradom drveta i to bukve cca 15 m3/mj i jele cca 15 m3/mj. Prema podacima dobivenim na intervjuu cca 40% sirovine se iskoristi, dok je ostalo otpad.

Otpadnu biomasu čine:

- piljevina i

- komadi.

Piljevina se javlja u količinama od 30-40 m3 mjesečno, a komadi u količinama od cca10 m3 (veličina komada varira, ali je do 20 cm).

Tvrtka ima sustav za odsis piljevine u silos, koju potom komunalno poduzeće odvozi na deponiju.

Od opreme na lokaciji je instaliran silos, a u planu je instaliranje i sušare kapaciteta 50-100 m3.

Tvrtka je iskazala interes za prodaju otpadne biomase i to:

- piljevine za 10 KM/m3, sa sadržajem vlage od 8% i

- komade za 60-70 KM/m3, sa sadržajem vlage od 8%.

Postoji pouzdanost i kapacitet za snabdijevanje biomasom na period do 3 godine.

Tvrtka kupuje sirovinu na domaćem tržištu i to, suhu građu.

Za zajedničko postrojenje tvrtka je izrazila interes za sljedeća postojenja: sušara za drvo, kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije i postrojenje za proizvodnju ploča od iverice za industriju namještaja.

9. Tvrtka: Coral Interijer d.o.o. Mostar

Direktor tvrtke: Dragan Rezić

Adresa: Rodočki branitelja bb, Mostar



[email protected]

Web: www.coral-interijer.com

Tvrtka Coral Interijer d.o.o. se bavi sekundarnom preradom drveta i to bjelogorice u količinama cca 30 m3/mj, odnosno cca 360 m3/a. Sirovinu uglavnom čine panel ploče, iveral i medjapan.

www.project-next.eu

Od otpadne biomase se proizvodi:

- piljevina i

- komadi.

Piljevina u količini od cca 1 m3/d i 15-20% krupni okorci do 20 cm.

Biomasa se sustavom za odsis otprema u silos sa filtrima, a potom odlaže u kontejner i odlaže na javnu deponiju.

Od opreme u proizvodnji ima silos za suhu piljevinu i drobilicu, dok kotlovnicu nema.

Postoji interes za prodaju otpadnog drveta, piljevine prije svega, ali se nisu izjasnili o cijenama. Otpadno drvo ima sadržaj vlage od 8%.

Izvor sirovine je uvoz 100%.

Tvrtka je iskazala interes za zajedničko postrojenje klastera i to za: postrojenje za maloprodajni pelet (vreće 15 kg) i kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije.

10. Tvrtka: Niz d.o.o. Mostar

Direktor tvrtke: Mario Drmać

Adresa: Slobodna zona Hercegovina, Rodoč, Mostar

Kontakt telefon: 063 349 266 (Goran Zovko)


Web: -

Tvrtka Niz d.o.o. se bavi sekundarnom preradom drveta. Mjesečno prerade cca 10-50 m3.

Od otpadne biomase tu se javlja uglavnom MDF otpad u količinama od 20% od ulazne sirovine.

Od opreme tvrtka posjeduje sustav za odsis. Biomasa se odlaže na otvoreni natkriveni prostor.

Dio se koristi za grijanje, dok se dio daje trećim licima.

Tvrtka je izrazila interes za prodaju otpadne biomase, prije svega piljevine, po cijeni od 2 KM/m3. Napomena je da imaju vrlo malo piljevine do 2 m3/a.

Izvor sirovine je uvoz 100%. Što se tiče pouzdanosti i kapaciteta za snabdijevanje biomasom, tvrtka se izjasnila da bi davali i besplatno.

U ovoj tvrtki nema interesa za zajedničko postrojenje klastera.

www.project-next.eu

11. Tvrtka: Stolarija Kraljevići

Direktor tvrtke: Ivan Marinčić/Jure Petrović

Adresa: Mrkodol bb, Tomislavgrad



Web: www.stolarija-kraljevici.com

Stolarija Kraljevići se bavi primarnom preradom drveta, ali djelomično i sekundarnom, jer kupuju dasku.

U primarnoj proizvodnji obrađuju cca 2 m3 hrasta i 10 m3/mj bukve od bjelogoričnih vrsta drveća, a od crnogoričnih cca 4 m3/mj jele.

U sekundarnoj preradi, sa cca 30% u ukupnoj proizvodnji i o bukva, hrast i jela.

Proizvodni kapacitet namještaja je 400 m2/mj.

Od otpadne biomase javlja se:

- piljevina i

- komadi.

Komadi čine 5-10% od ukupne količine ulazne sirovine, dok ima i nešto piljevine, ali nisu dostavljeni točni podaci o količinama.

Od opreme tvrtka posjeduje sustav za odsis u silos suhe piljevine i sušaru za drvnu građu, koja radi do 2880 sati godišnje (cca 120 dana godišnje).

Drvnu otpadnu biomasu tvrtka koristi za vlastite potrebe, za proizvodnju briketa.

Prema dobivenim podacima, tvrtka posjeduje i vlastitu kotlovnicu, snage do 200 kW, sa potrošnjom goriva do 1 m3/h, a radi do 2880 sati godišnje (cca 120 dana godišnje).

Tvrtka nema interes za prodaju otpadnog drveta, jer sve koristi za vlastite potrebe. Također, nema pouzdanosti i kapaciteta za dugoročno snabdijevanje biomasom.

Sirovinu nabavljaju od privatnih šumskih poduzeća, iz Banja Luke i Uskoplja.

Tvrtka je iskazala interes za zajedničko postrojenje klastera, i to za: kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije, postrojenje za proizvodnju drvenih ploča za građevinarstvo i postrojenje za proizvodnju ploča od iverice za industriju namještaja.

www.project-next.eu

12. Tvrtka: Omega Paneli d.o.o.

Direktor tvrtke: Mile Marinčić

Adresa: Raštani bb, Mostar



Web: www.omegapaneli.hr

Podaci iz tvrtke Omega Paneli d.o.o. govore da se bave sekundarnom obradom drveta. Od otpadne biomase imaju otpad od iverice cca 10 m3/mj.

Imaju odsis u silos piljevine i odlaganje u kontejner. Trenutno se biomasa prodaje trećim licima.

Nisu se izjasnili o interesu za prodaju otpadnog drveta. Postoji relativna pouzdanost i kapacitet za dugoročno snabdijevanje biomasom za period od 10 godina.

Tvrtka je uslovno izrazila interes za zajedničko postrojenje klastera, za kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije.

Također su dali i komentar: Imaju otpad od proizvodnje iverica i MDF koje žele pametno iskoristiti.

13. Tvrtka: Babić ambijenta d.o.o.

Direktor tvrtke: Željko Babić

Adresa: Paprati bb, Stolac



Web: -

Tvrtki Babić ambijenta d.o.o. je poslan anketni upitnik mailom, prije ugovaranja sastanka/intervjua, na što su odgovorili da se bave isključivo izradom i ugradnjom namještaja po mjeri, te da nisu kompetentni da daju odgovore na anketna pitanja.

14. Tvrtka: Interijer Markić

Direktor tvrtke: Ante Markić

Adresa: Polog bb, Mostar



Web: www.interijer-markic.com

Tvrtka Interijer Markić se bavi sekundarnom preradom bjelogorice i crnogorice, u količinama od 10-50 m3. Od bjelogoričnog drveća vrši se prerada bukve, hrasta, jasena, oraha, trešnje, topole i lipe, a od crnogoričnih jela i smreka.

www.project-next.eu

Od otpadne biomase se javljaju:

- piljevina i komadi.

Piljevina u količinama od cca 300 m3, a komadi cca 30 m3, koje drobe na veličinu komada sječke.

Otpadnu biomasu ne odlažu, već je koriste u vlastitoj kotlovnici, sa potrošnjom od 1,5 m3/h.

Od opreme u proizvodnji posjeduju sušaru i to vakuum i microwelle, kao i kotlovnicu.

Nemaju interes za prodaju otpadnog drveta, osim u slučaju povećanja proizvodnog kapaciteta.

A što se tiče pouzdanosti i kapaciteta za dugoročno snabdijevanje biomasom, imaju za period od 5 godina.

Sirovinu manjim dijelom nabavljaju iz Hrvatske (cca 15%), dok ostalo nabavljaju iz pilana širom BiH (Vitez-bukva, Brčko-lipa, hrast itd.).

Tvrtka je iskazala interes za zajedničko postrojenje za proizvodnju maloprodajnih peleta (15 kg vreće).

15. Tvrtka: MGI-EKUS d.o.o. Ljubuški

Direktor tvrtke: Mario Brekalo

Adresa: Tomislava Ivčića bb, Ljubuški


E-mail: [email protected]

Web: www.mgi-ekus.com

Prema podacima dobivenim na terenu firma MGI-EKUS d.o.o. vrši preradu bjelogoričnog (50%) i crnogoričnog drveta (50%).

Firma vrši uvoz sirovine u iznosu od 30%. Ostatak sirovine se obezbjeđuje iz privatne pilane tvrtke (70%).

Mjesečni kapacitet primarne prerade bjelogorice (bukva, hrast, jasen) je 10-50 m3, kao i kapacitet crnogorice.

Mjesečni kapacitet sekundarne prerade bjelogorice (bukva, hrast, jasen) je 10-50 m3, kao i kapacitet crnogorice.

Pri tome, 30% prerađenog drveta se koristi za proizvodnju namještaja.

Otpadnu sirovinu iz procesa proizvodnje čine:

- piljevina i

- komadi drveta dimenzija do 30 cm.

Biomasa se odlaže na vlastitu otvorenu deponiju. Također, odlaganje biomase se vrši odsisom u silos.

Unutar proizvodnje instaliran je silos za piljevinu. Sva piljevina iz procesa proizvodnje se pakuje u vreće i prodaje na tržištu.

www.project-next.eu

Komadi drveta dimenzija do 30 cm koriste se u kotlovnici snage 300 kW. Broj radnih sati kotlovnice je 2880 h/god (do 120 dana godišnje) i to samo u sezoni grijanja. Potrošnja goriva u kotlovnici iznosi do 1 m3/h.

Obzirom da ne postoji pouzdanost i kapacitet za dugoročno snabdijevanje biomasom, firma nije izrazila interes za prodaju otpadnog drveta. Također, firma nije izrazila interes za zajedničko postrojenje drvnog klastera.

16. Tvrtka: Stolar d.o.o. Jablanica

Direktor tvrtke: Ragib Mehmedagić

Adresa: Ostrožac 74, Jablanica


Tvrtka Stolar d.o.o. se bavi sekundarnom preradom drveta i to bjelogoricom (bukva i hrast) u procentualnoj zastupljenosti do 20% i crnogoricom (smreka) sa zastupljenošću do 70%.

Preradom se dobiva i drvni ostatak – biomasa u količinama cca 6-7 t/a.

Drvni ostaci se odlažu u zatvorenom prostoru. Prema podacima dobivenim od tvrtke Stolar d.o.o. dio (cca 50%) drvnog ostatka se prodaje i od njega se pravi briket, dok preostali dio koriste u vlastitoj kotlovnici.

Od opreme u proizvodnji instalirani su: silos za suhu piljevinu i sušara za drvnu građu. Sušara radi preko 2880 sati godišnje (više od 120 dana godišnje).

Također,u pogonu je instalirana i kotlovnica, snage do 200 kW, koja također radi preko 2880 sati godišnje, odnosno više od 120 dana godišnje, jer se toplinska energija dobivena iz kotlovnice koristi za sušenje drvne građe.

Ne postoji interes za prodaju otpadnog drveta, obzirom da tvrtka to već radi sa dijelom otpadne biomase.

Sirovinu nabavljaju uglavnom (cca 70%) od JP ŠD Srednjo-bosanska županija, a manji dio od privatnih šumarskih poduzeća (cca 30%).

Ne postoji interes za zajedničko postrojenje klastera, obzirom da tvrtka i nije član Klastera.

17. Tvrtka: Wood industry concept, Konjic

Direktor tvrtke: Muhamed Tulić

Adresa: Sarajevska 31, Konjic


Prema dobivenim podacima od tvrtke, bave se uglavnom primarnom preradom i sekundarnom preradom, i to bjelogorice (bukve) u količinama od 1000 m3, što iznosi oko 90% ukupne proizvodnje i manji dio crnogorice (jela, bor, smreka) oko 10%.

Biomasa se otprema odsisom u silos i koristi za vlastite svrhe. Na lokaciji su instalirani: silos za vlažnu piljevinu i sušara – pariona za drvo i kotlovnica

Sušara radi preko 2880 sati godišnje (više od 120 dana), snaga kotlovnice je oko 3 MW, a radi također preko 2880 sati godišnje, odnosno kada je potrebna sušara.

www.project-next.eu

Tvrtka je izrazila interes za prodaju otpadnog drveta, okoraka prije svega, ali nije definirala cijenu prodaje.

Postoji pouzdanost i kapacitet za dugoročno snabdijevanje biomasom za period od 10 godina.

Sirovina se nabavlja od JP ŠD HNŽ.

Tvrtka se nije izjasnila o interesu za zajedničko postrojenje klastera obzirom da nije član.

18. Tvrtka: Alhammad group, Jablanica

Direktor tvrtke: Nermin Vrtić

Adresa: Industrijska zona, Šljunkara, Jablanica


Tvrtka Alhammad group se bavi primarnom preradom crnogorice (jela i smreka), sa kapacitetom od 3000 m3/a.

Tvrtka proizvodi 30% otpadne sirovine od ukupne ulazne količine.

Od instalirane opreme na lokaciji se nalazi sustav za odsis suhe piljevine i piljevine tvrdog drveta i sušara za drvnu građu, te kotlovnica.

Sušara radi do 2160 sati godišnje (odnosno do 90 dana). Snaga kotlovnice je 420 kW, troši do 1 m3/h i radi kao i sušara do 2160 sati godišnje.

Biomasa se djelomično prodaje za proizvodnju briketa, a djelomično koristi za vlastite potrebe.

Tvrtka nije izrazila zainteresiranost za prodaju otpadnog drveta. Ne postoji kapacitet i pouzdanost za dugoročno snabdijevanje biomasom.

Sirovinu nabavljaju od ŠGD ZH (cca 30%), od ostalih šumskih gospodarskih društava u FBiH (cca 30%), od šumskih gospodarskih društava iz RS (cca 30%) i privatnih šumarskih tvrtki (cca 10%).

Iako tvrtka Alhammad group nije članica Klastera Hercegovina izrazila je interes za zajedničko postrojenje i to: sušara za gorivo (piljevina, sječka, ostaci, okorci), postrojenje za usitnjavanje drvnog ostatka, proizvodna linija za sušenje i skladištenje sječke i dr.

19. Tvrtka: Rukotvorine, Konjic

Direktor tvrtke: Adem Nikšić

Adresa: Varda 2, Konjic

Kontakt telefon: 036 727 299, 061 194 753


Web: www.rukotvorine.com

Tvrtka Rukotvorine, Konjic se bavi sekundarnom preradom drveta u količinama od 50-10 m3/a. Obrađuju sljedeće vrste drveta: bukva (5%), hrast (10%), jasen (10%), orah (25%), trešnja (25%) i javor (25%).

www.project-next.eu

Od otpadne biomase imaju:

- piljevinu i

- okorke.

Piljevina se javlja u količinama od 4-5 m3/mj, a okorci cca 1 m3/mj.

Na lokaciji je instaliran sustav za odsis piljevine i to za suhu piljevinu tvrdog drveta.

Otpadna biomasa se odlaže na otvoreni natkriveni prostor i koristi za vlastite potrebe.

Osim sustava za odsis piljevine na lokaciji je instalirana i sušara za drvnu građu i pariona za drvo, kao i kotlovnica. Sušara radi preko 2880 sati/godišnje (odnosno više od 120 dana godišnje). Kotlovnica je snage do 1 MW i troši do 1 m3/h goriva, radi kao i sušara preko 2880 sati u godini.

Tvrtka nema interes za prodaju otpadnog drveta, a ni kapacitet ni pouzdanost za dugoročno snabdijevanje biomasom.

Izvor sirovine za ovu tvrtku jesu šumska gospodarska društva na području Hercegovačko-neretvanske županije (cca 50%), šumarska gospodarska društva iz RS (cca 10%), te privatna šumarska društva.

Ne postoji interes za zajedničko postrojenje klastera (napomena: tvrtka nije članica Klastera).

20. Tvrtka: Šujica-drvo d.o.o.

Direktor tvrtke: Josip Zrno

Adresa: Kupres


Tvrtka Šujica-drvo d.o.o. se bavi primarnom preradom crnogorice i to u količinama od 8 000-10 000 m3/mj. Od drvnih ostataka imaju piljevinu i okorke. Biomasu prikupljaju sustavom za odsis u silos za vlažnu piljevinu, te je dalje prodaju.

Tvrtka je iskazala interes za prodaju otpadnog drveta i to:

- piljevine za 10-12 KM/m3,

- okore za 17 KM/m3.

Ne postoji pouzdanost i kapacitet za dugoročno snabdijevanje biomase.

Nema sušare niti kotlovnice.

Snabdijevanje sirovinom se vrši iz šumskih gospodarskih društava iz Kantona 10 u 95% slučajeva, a preostalo sirovinu nabavljaju iz šumarija u RS.

Napomena: Tvrtka nije članica Klastera.

www.project-next.eu

21. Tvrtka: Petričević d.o.o.

Direktor tvrtke: Ivan Petričević

Adresa: Jaklići bb, Prozor-Rama

Kontakt telefon: 036 780 066, 063 352 776

Tvrtka Petričević d.o.o. se bavi primarnom preradom crnogorice u količinama od 100 do 300 m3/mj.

Od drvnih ostataka javljaju se:

- piljevina i

- okorci.

Količine piljevine koje se javljaju kao otpadna biomasa prilikom primarne prerade su 60 m3/mj i okoraka 40 m3/mj.

Piljevina se sustavom za odsis odlaže u silos, ostalo u kontejner. Svu otpadnu biomasu prodaju.


Postoji interes za prodaju otpadnog drveta, i to: piljevine za 60 KM/m3 i okoraka za 40 KM/m3.

Pouzdanost i kapacitet za dugoročno snabdijevanje biomasom postoji za period od 3 godine.

Sirovina se nabavlja od šumskih gospodarskih društava, i to: iz Hercegovačko-neretvanske županije 10%, iz Zapadno-hercegovačke 10%, Kanton 10 60%, društva iz RS 10% i 10% iz privatnih šumarskih poduzeća.

Tvrtka je pokazala interes za zajedničko postrojenje klastera, iako nije članica, za sušaru za drvo, logistiku-transport, postrojenje za usitnjavanje drvnog ostatka i proizvodni kapacitet za proizvodnju ploča od iverice za industriju namještaja.

22. Tvrtka: Sonn d.o.o.

Direktor tvrtke: Ivan Ivić

Adresa: Suho polje, Kupres

Kontakt telefon: 063 343 834, 034 276 020

Tvrtka Sonn d.o.o. se bavi primarnom preradom crnogorice u količinama 3500-4000 m3/mj.

Od drvnih ostataka ima piljevinu i okorke (negdje oko 35%).


Piljevina se sustavom za odsis u silos odlaže u silos do prodaje.

Sirovina se nabavlja iz šumskih gospodarskih društava iz Kantona 10 u potpunosti.

www.project-next.eu

23. Tvrtka: Babić commerce d.o.o.

Direktor tvrtke: Ivan Babić

Adresa: Jaklići 109, Prozor-Rama


Tvrtka Babić commerce d.o.o. se bavi primarnom preradom crnogorice u količinama od 100 do 300 m3/mj.

Od otpadne sirovine se javljaju piljevina i okorci. Piljevina u količinama od 60 m3/mj, a okorci u količinama od 40 m3/mj.

Drveni otpad se odlaže na vlastitu otvorenu deponiju i potom prodaje.


Postoji interes za prodaju otpadnog drveta i to cijenama: piljevina 60 KM/m3 i okorci 40 KM/m3.

Postoji pouzdanost i kapacitet za dugoročno snabdijevanje biomasom na period od 3 godine.

Sirovina se nabavlja od šumskih gospodarskih društava iz Kantona 10 (80%) i privatnih šumskih poduzeća (20%).

Tvrtka je iskazala interes za zajedničko postrojenje klastera, iako nije članica klastera, i to za: sušaru za drvo i postrojenje za proizvodnju drvenih ploča za građevinarstvo.

24. Tvrtka: Čara d.o.o.

Direktor tvrtke: Branko Kuštro

Adresa: Vrila bb, Kupres


Tvrtka se bavi primarnom preradom drveta i to crnogorice, u količinama od 5000-6000 m3/mj.

Od drvnih ostataka se javljaju piljevina i okorci (cca 35%).

Biomasa se sustavom za odsis odlaže u silos do prodaje. Tvrtka ima silos za vlažnu piljevinu od opreme, dok nema sušaru niti kotlovnicu.

Tvrtka je iskazala interes za prodaju otpadnog drveta, što već i radi. I to po cijenama: piljevina 12 KM/m3, a okorci 25 KM/m3.

Ne postoji pouzdanost niti kapacitet za dugoročno snabdijevanje biomasom.

Sirovinu nabavljaju od šumskih gospodarskih društava iz Hercegovačko-neretvanske županije (30%), Zapadno-hercegovačke županije (30 %) i Kantona 10 (40%).

Tvrtka je iskazala interes za zajedničko postrojenje drvnog klastera, iako nije članica, ali se nije izjasnila za koje postrojenje konkretno.

www.project-next.eu

25. Tvrtka: Alba-S d.o.o.

Direktor tvrtke: Josipa Hrnjkaš

Adresa: Alojza Stepinca 11, Kupres



Tvrtka Alba-S d.o.o. se bavi primarnom preradom crnogorice u količinama od 3000 m3/mj.

Od otpadne biomase se javljaju piljevina i okorci (cca 35%).

Biomasa se prodaje. Na lokaciji nema silosa, niti sušare niti kotlovnice.

Postoji interes za prodaju otpadnog drveta i to: piljevine 12 KM/m3 i okoraka 17-18 KM/m3.

Postoji pouzdanost i kapacitet za dugoročno snabdijevanje biomasom za period od 3 godine.

Sirovinu nabavljaju iz šumarskih gospodarskih poduzeća koji djeluju na području Kantona 10.

26. Tvrtka: PPT d.o.o.

Direktor tvrtke: Mate Pačar

Adresa: Mokronoge bb, Tomislavgrad

Kontakt telefon: 034 210 140, 063 330 080

034 353 661, 063 330 100

Tvrtka PPT d.o.o. se bavi sekundarnom preradom bjelogorice (20%) i crnogorice (80%) u količini od 4000 m3/mj.

Od otpadne sirovine imaju piljevinu i okorke, u količinama: piljevina 800-1000 m3/mj i okorci 4000 m3/mj.

Od opreme na lokaciji imaju drobilicu za otpadno drvo, sušaru i kotlovnicu. Sušara radi preko 2880 sati godišnje (više od 120 dana), kotlovnica je snage 1,5 MW i troši oko 600 m3/mj.

Drvne ostatke prodaju. Sirovinu nabavljaju iz šumskih gospodarskih društava iz SBK (30%) i Kantona 10 (70%).

27. Tvrtka: Mali Galečić d.o.o.

Direktor tvrtke: Jozo Šimić

Adresa: Šujica, Tomislavgrad


Tvrtka se bavi primarnom preradom crnogorice, u količinama od 400-500 m3/mj.

Od otpadne sirovine tu su piljevina i okorci. Piljevina u količinama oko 100 m3/mj, okorci u količinama oko 100 m3/mj.

Biomasa se sustavom za odsis u silos za suhu piljevinu odlaže do prodaje.

Nemaju kotlovnicu, niti sušaru.

Postoji interes za prodaju otpadnog drveta i to piljevine za 10 KM/m3, a okorci 17,5 KM/m3.

www.project-next.eu


Sirovinu u potpunosti nabavljaju iz šumskih gospodarskih društava iz Kantona 10.

Postoji interes za zajedničko postrojenje drvnog klastera, iako tvrtka nije članica, i to za proizvodnu liniju za A1 maloprodajni pelet (vreće od 15 kg).

28. Tvrtka: TTD Dolac d.o.o.

Direktor tvrtke: Hrvoje Pašalić

Adresa: Dolac bb, Šujica, Tomislavgrad



Tvrtka TTD Dolac se bavi primarnom i sekundarnom preradom crnogorice. Količine koje se obrađuju u primarnoj preradi iznose cca 8000 m3/a. A u sekundarnoj preradi prerade cca 1200 m3/a.

Prilikom prerade javljaju se drvni ostaci i to:

- piljevina i

- okorci.

Piljevina u količinama od 2000 do 2500 m3/a (cca 160 - 210 m3/mj), a okorci u količini od cca 1100 m3/a (90 m3/mj).

Tvrtka ima instaliran sustav za odsis suhe piljevine u silos. Biomasa se na lokaciji koristi za vlastite potrebe (dio), dok se dio prodaje. Također je na lokaciji instalirana i sušara koja radi preko 2880 sati godišnje (preko 120 dana godišnje).

Tvrtka ima i kotlovnicu, snage 750 kW, koja troši cca 0,1 m3/h, a radi preko 2880 sati godišnje (više od 120 dana).

Postoji interes za prodaju otpadne biomase. Postoji i kapacitet i pouzdanost za dugoročno snabdijevanje biomasom za period od 3 godine.

Postoji kapacitet i pouzdanost za dugoročno snabdijevanje biomasom za period od 3 godine.

Sirovinu nabavljaju iz šumskih gospodarskih društava iz Kantona 10.

Tvrtka je zainteresirana za zajedničko postrojenje drvnog klastera i to kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije.

www.project-next.eu

29. Tvrtka: Drvopromet d.o.o.

Direktor tvrtke: Ivan Krstanović

Adresa: Dolac, Šuica, Tomislavgrad


Tvrtka se bavi primarnom preradom crnogorice u količini od 10 000 m3/a.

Od otpadne biomase se javljaju piljevina i okorci. Piljevina u količini od 2400 m3/a (cca 200 m3/mj) i okorci u količini od 2000 m3/a (cca 160 m3/mj).

Biomasa se sustavom za odsis odlaže u silos za suhu piljevinu i dalje se prodaje.

Na lokaciji nema sušare i kotlovnice.

Postoji interes za prodaju piljevine i okoraka, jer tvrtka to već i radi.


Sirovinu nabavljaju od šumskih gospodarskih društava iz Kantona 10.

Interes za korištenje zajedničkog postrojenja drvnog klastera postoji, iako tvrtka nije članica klastera, i to za: kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije.

2.6. Analiza podataka prikupljenih od članica Klastera

U ovom poglavlju su prikazani i analizirani svi rezultati dobiveni na temelju anketnog upitnika i prilikom intervjua na terenu onih firmi koje su članice Klastera, te prikupljanja postojećih informacija.

a) Analizom je obuhvaćeno četrnaest (14) tvrtki koje su članice klastera. Prema mjesečnom kapacitetu proizvodnje 14% tvrtki ima proizvodnju od 10-50 m3 mjesečno, dok preostalih 29% nisu dostavili te podatke, ali prema istraživanju i dostupnim podacima imaju manje od 10 m3 mjesečno.

Kod 36% se radi o sekundarnoj proizvodnji kapaciteta 10-50 m3 mjesečno, 7% tvrtki je kapaciteta 50-100 m3 mjesečno, dok se samo u 29% (4) tvrtki, od ukupnog broja obuhvaćenih istraživanjem, bave i proizvodnjom namještaja.

b) Prema podacima o vrsti i količini otpadne sirovine uglavnom se radi o piljevini u različitim količinama, uglavnom varira od 5-10 % od ulazne sirovine, pa do 60% od sirovine. Manji procent otpada je u obliku sječke i okoraka do 4 do 8%, dok 24% ispitanih tvrtki ima ostatke u komadima ispod 20 cm veličine. MDF ostatke ima 16% tvrtki i uglavnom se radi o malim količinama oko 20% od ukupne količine ostataka. Otpad od tretiranog drveta nema ni jedna tvrtka prema prikupljenim podacima. Dok otpad od iverice ima jedna tvrtka u količinama od 10 m3 mjesečno, odnosno 4%.

www.project-next.eu

Prema prikupljenim podacima ispitivane tvrtke proizvode:

Tabela 1 Termodinamičke karakteristike otpadne biomase

Vrsta biomase Vlažnost (%) Toplotna moć

(MWh/t) Gustoća goriva

(kg/nm3)

Piljevina 10 3,97 160 Sječka/hoblovina 30 3,40 220 Okorci 60 1,60 180 Komadi drvo 10 3,97 300 MDF 8 4,15 700 Iveral 8 4,15 660

Tabela 2 Vrsta i količina otpadne biomase

Vrsta biomase Količina (nm3/god) Količina (t/god) Količina

(MWh/god) Količina (MJ/god)

Piljevina 9240 1478 5869 21128Sječka/hoblovina 360 79 269 969 Okorci 3885 699 1119 4028Komadi drvo 295 89 329 1183MDF 338 237 633 2280Iveral 120 79 329 1183Ukupno (nm3/god):

14238 2661 8548 30772

*Bitno je napomenuti da proizvodnja varira od mjeseca do mjeseca, ovisi od sezone i potražnje tržišta, te su zapravo ove količine znatno manje.

piljevina44%

sječka4%

okorci8%

komadi24%

MDF16%

iveral4%

Vrsta i količina otpadne biomase ‐ Klaster

www.project-next.eu

Količine otpadne biomase u t/god, MWh/god i MJ/god izračunate su koristeći termodinamičke karakteristike različite vrste biomase (tabela 1).

Količine otpadne biomase koje proizvode ispitivane tvrtke, sukladno kaloričnoj moći, iznose 8.548 MWh/god ili 30.772 MJ/god.

c) Prema podacima o načinu odlaganja biomase uglavnom sve ispitivane tvrtke imaju sustav za odsis u silos, 10% ih odlaže u kontejner, 5% na javnu deponiju, 5% otvoreni natkriveni prostor i 16% vlastita otvorena deponija, iz preostalih odgovora može zaključiti da ostatke odlažu na deponiju ili koriste za vlastite svrhe na lokaciji.

d) Prema podacima o trenutnom načinu iskorištavanja biomase šest tvrtki prodaju ostatke (jedna proizvodi briket od ostataka), dvije tvrtke deponuju na javnu deponiju i deset koristi za vlastite potrebe (u kotlovnici).

odsis u silos53%

kontejner10%

u zatvorenom skladištu11%

otvoreni natkriveni prostor

5%

vlastita otvorena deponija16%

javna deponija5%

ne odlaže0% drobilica za

otpadno drvno0%

Način odlaganja biomase ‐ Klaster

www.project-next.eu

e) Prema podacima o opremi u proizvodnji dobiveni su podaci da 41% (9) tvrtki ima silos obzirom da imaju instaliran sustav za odsis u silos, 14% (3) tvrtki ima instaliranu sušaru-jedna je vakuum i mikrovalna, ostale su za drvnu građu, dok jedna tvrtka ima u planu instalaciju sušare za 50-100 m3 građe. Deset tvrtki (45%) ima instalirane kotlovnice.

f) Generalno gledano interes za prodaju drvnih ostataka iz proizvodnje postoji kod velikog broja ispitanika. Interesu za prodaju otpadnog drveta iskazuje preko 40% tvrtki i to piljevinu za 2-10 KM/m3, a okorke za 20-30 KM/m3 i komade po 5-10 KM/m3, dok ostale tvrtke ustvari nemaju značajne količine za prodaju pa stoga nisu iskazale jasan interes.

prodaja33%

odlaganje na deponiji11%

za vlastite potrebe56%

drugo0%

Trenutni način iskorištavanja biomase ‐Klaster

silos 41%

sušara14%

kotlovnica45%

Oprema u proizvodnji ‐ Klaster

www.project-next.eu

g) Prema podacima o pouzdanosti i kapacitetu za dugoročno snabdijevanje biomasom kod 22% tvrtki ne postoji pouzdanost i kapacitet, 43% postoji za 3 godine, 14% za 5 godina i 21% za period od 10 godina.

Ovo je svakako ohrabrujući podatak jer tvrtke ovise o sirovini koja je temelj proizvodnje. Međutim moramo napomenuti da veliki broj ispitanike nema drvo kao ulaznu sirovinu već poluproizvod koji kupuje od drugih tvrtki iz Bosne i Hercegovine, ali i u značajnoj mjeri iz uvoza.

h) Prikupljeni podaci o izvoru sirovine govore da se sirovina ili uvozi ili se kupuje sa domaćeg tržišta. Oko 59% tvrtki vrši uvoz iz susjednih zemalja, 41% sirovinu nabavlja sa domaćeg tržišta, dio ispitanika nije naveo ovaj podatak.

NE22%

DA (3g)43%

DA (5g)14%

Da (10g)21%

Pouzdanost i kapacitet za dugoročno snabdijevanje ‐ Klaster

Uvoz59%

Domaći41%

Izvor sirovine ‐ Klaster

www.project-next.eu

Obzirom da se istraživanje temelji u većem dijelu na članice klastera ovo je očekivan rezultat. Najveći dio tvrtki ima finalnu proizvodnju pločastog namještaja čija je sirovina uvozni proizvod. Također najveći pojedinačni kapaciteti dolaze iz tog sektora.

i) Prema podacima dobivenim o interesu za korištenje postrojenja klastera niti jedna tvrtka nije zainteresirana za sušaru kao zajedničko postrojenje, dok je 25% tvrtki zainteresirano za liniju A1 (maloprodajni pelet 15 kg), 31% tvrtki za kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju električne i toplotne energije i 31% za proizvodni kapacitet za proizvodnju ploča od iverice za industriju namještaja (bitno je napomenuti da su tvrtke kod ovog pitanja mogle izabrati maksimalno do 3 ponuđena odgovora). Niti jedna tvrtka nije zainteresirana za proizvodni kapacitet za proizvodnju drvenih ploča za građevinarstvo.

Veći broj ispitanika iskazao je interes i mogućnost direktnog sudjelovanja u realizaciji predloženih projekata. Može se reći da postoji interes za realizaciju ove vrste projekata. Pojedine tvrtke su spremne udružiti vlastite resurse od lokacija od sredstava i objekata.

Način udruživanja nije definiran i tu postoji određena barijera. Kroz prijedloge koji su navedeni u nastavku postoji mogućnost i način tehno-ekonomski i pravno održivog načina realizacije predloženog projekta.

Sušara za drvo0%

postrojenje za usitnjavanje drvnog

ostatka7%

linija za komercijalni briket6%

linija A1 (maloprodajni pelet‐15 kg)

25%

kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju el. I topl. Energije

31%

proizvodni kapacitet za proizvodnju

drvenih ploča za građevinarstvo

0%

proizvodni kapacitet za proizvodnju ploča

od iverice za industriju namještaja

31%

Interes za zajedničko postrojenje ‐ Klaster

www.project-next.eu

2.6. Analiza svih prikupljenih podataka

U ovom poglavlju su prikazani i analizirani svi rezultati dobiveni na temelju anketnog upitnika i prilikom intervjua na terenu, te prikupljanja postojećih informacija.

a) Analizom je obuhvaćeno četrnaest (14) tvrtki koje su članice klastera. Prema mjesečnom kapacitetu proizvodnje 20% tvrtki ima proizvodnju od 10-50 m3 mjesečno, 60% tvrtki ima proizvodnju 50-100 m3 mjesečno, dok 40% nisu dostavili te podatke.

Kod 40% se radi o sekundarnoj proizvodnji kapaciteta 10-50 m3 mjesečno, 13% tvrtki je kapaciteta 50-100 m3 mjesečno, dok se samo u 27% (4) tvrtki, od ukupnog broja obuhvaćenih istraživanjem, bave i proizvodnjom namještaja.

b) Prema podacima o vrsti i količini otpadne sirovine uglavnom se radi o piljevini u različitim količinama, uglavnom varira od 5-10 % od ulazne sirovine, pa do 60% od sirovine. Manji procent otpada je u obliku sječke (2%) i okoraka (26)%, dok 13% ispitanih tvrtki ima ostatke u komadima ispod 20 cm veličine. MDF ostatke ima 8% tvrtki dok otpad od tretiranog drveta nema ni jedna tvrtka prema prikupljenim podacima. Dok otpad od iverice ima jedna tvrtka u količinama od 10 m3 mjesečno, odnosno 4%.

piljevina49%

sječka2%

okorci26%

komadi13%

MDF8%

iveral2%

Vrsta i količina otpadne biomase ‐Ukupno

www.project-next.eu

Prema prikupljenim podacima ispitivane tvrtke proizvode:

Tabela 3 Termodinamičke karakteristike otpadne biomase

Vrsta biomase Vlažnost (%) Toplotna moć

(MWh/t) Gustoća goriva

(kg/nm3)

Piljevina 10 3,97 160 Sječka/hoblovina 30 3,40 220 Okorci 60 1,60 180 Komadi drvo 10 3,97 300 MDF 8 4,15 700 Iveral 8 4,15 660

Tabela 4 Vrsta i količina otpadne biomase

Vrsta biomase Količina (nm3/god) Količina (t/god) Količina

(MWh/god) Količina (MJ/god)

Piljevina 18728 2997 11896 42826Sječka/hoblovina 360 79 269 969 Okorci 13146 2366 3786 13630Komadi drvo 295 89 329 1183MDF 338 237 633 2280Iveral 120 79 329 1183Ukupno (nm3/god):

32987 5846 17242 62072

*Bitno je napomenuti da proizvodnja varira od mjeseca do mjeseca, ovisi od sezone i potražnje tržišta, te su zapravo ove količine znatno manje.

Količine otpadne biomase u t/god, MWh/god i MJ/god izračunate su koristeći termodinamičke karakteristike različite vrste biomase (tabela 1).

Količine otpadne biomase koje proizvode ispitivane tvrtke, sukladno kaloričnoj moći, iznose 17.242 MWh/god ili 62.072 MJ/god.

c) Prema podacima o načinu odlaganja biomase uglavnom sve ispitivane tvrtke imaju sustav za odsis u silos, 9% ih odlaže u kontejner, 3% na javnu deponiju, 3% otvoreni natkriveni prostor i 12% vlastitu otvorenu deponiju, iz preostalih odgovora može se zaključiti da ostatke odlažu na deponiju ili koriste za vlastite svrhe na lokaciji.

www.project-next.eu

d) Prema podacima o trenutnom načinu iskorištavanja biomase sedamnaest tvrtki prodaju ostatke (jedna proizvodi briket od ostataka), dvije tvrtke deponuju na javnu deponiju i šesnaest koristi za vlastite potrebe (u kotlovnici).

odsis u silos61%kontejner

9%

u zatvorenom skladištu

9%

otvoreni natkriveni prostor3%

vlastita otvorena deponija12%

javna deponija3%

ne odlaže0%

drobilica za otpadno drvno

3%

Način odlaganja biomase ‐ Ukupno

prodaja48%

odlaganje na deponiji

6%

za vlastite potrebe46%

Trenutni način iskorištavanja biomase ‐Ukupno

www.project-next.eu

e) Prema podacima o opremi u proizvodnji dobiveni su podaci da 43% (19) tvrtki ima silos obzirom da imaju instaliran sustav za odsis u silos. 21% (9) tvrtki ima instaliranu sušaru. Šesnaest tvrtki (36%) ima instalirane kotlovnice.

f) Generalno gledano interes za prodaju drvnih ostataka iz proizvodnje postoji kod velikog broja ispitanika. Interes za prodaju otpadnog drveta iskazuje preko 40% tvrtki i to piljevinu za 2-10 KM/m3, a okorke za 20-30 KM/m3 i komade po 5-10 KM/m3, dok ostale tvrtke ustvari nemaju značajne količine za prodaju pa stoga nisu iskazale jasan interes.

g) Prema podacima o pouzdanosti i kapacitetu za dugoročno snabdijevanje biomasom kod 28% tvrtki ne postoji pouzdanost i kapacitet, 48% postoji za 3 godine, 8% za 5 godina i 16% za period od 10 godina.

silos 43%

sušara21%

kotlovnica36%

Oprema u proizvodnji ‐ Ukupno

NE28%

DA (3g)48%

DA (5g)8%

Da (10g)16%

Pouzdanost i kapacitet za dugoročno snabdijevanje ‐ Ukupno

www.project-next.eu

Ovo je svakako ohrabrujući podatak jer tvrtke ovise o sirovini koja je temelj proizvodnje. Međutim moramo napomenuti da veliki broj ispitanike nema drvo kao ulaznu sirovinu već poluproizvod koji kupuje od drugih tvrtki iz Bosne i Hercegovine, ali i u značajnoj mjeri iz uvoza.

h) Prikupljeni podaci o izvoru sirovine govore da se sirovina ili uvozi ili se kupuje sa domaćeg tržišta. Oko 32% tvrtki vrši uvoz iz susjednih zemalja, 68% sirovinu nabavlja sa domaćeg tržišta, dio ispitanika nije naveo ovaj podatak.

i) Prema podacima dobivenim o interesu za korištenje postrojenja klastera tri tvrtke su zainteresirana za sušaru kao zajedničko postrojenje, dok je 22% tvrtki zainteresirano za liniju A1 (maloprodajni pelet 15 kg), 26% tvrtki za kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju električne i toplotne energije, 7% za proizvodni kapacitet za proizvodnju drvenih ploča za građevinarstvo i 19% za proizvodni kapacitet za proizvodnju ploča od iverice za industriju namještaja (bitno je napomenuti da su tvrtke kod ovog pitanja mogle izabrati maksimalno do 3 ponuđena odgovora).

Uvoz32%

Domaći68%

Izvor sirovine ‐ Ukupno

www.project-next.eu

3. PRAVNI OKVIR

U ovom poglavlju je dat pregled zakonodavstva iz području korištenja biomase u proizvodnji električne energije, uzimajući u obzir razvoj sustava korištenja biomase. Isto tako, ovo poglavlje će definirati procedure za dobivanje potrebnih dozvola prilikom korištenja biomase.

Obzirom da u ovom trenutku ne postoji pravni okvir proizašao iz Zakona o šumama FBiH koji je van snage od 2011. godine daje se pogled na ovu problematiku vezan za proizvodnju električne energije iz biomase.

Sa aspekta institucionalne organiziranosti drvna industrija pripada Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije koje u sektoru industrije ima odjel (segment) za drvnu industriju.

Specifičnost okolišnog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini je da najviša razina okolišnog zakonodavstva općenito spuštena na razinu entitetskih ministarstava. Međutim, treba naglasiti činjenicu da su legislative Federacije BiH i Republike Srpske u velikoj mjeri usuglašene sa odgovarajućom legislativom Evropske unije, te činjenicom da su oba entitetska zakonodavstva međusobno identična u pogledu temeljnih rješenja, sa određenim razlikama u pogledu podzakonskih propisa i provedbenih dokumenata.

3.1. Pregled legislative u oblasti proizvodnje električne energije iz biomase u FBiH

Vlada Federacije BiH je donijela Uredbu o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Službene novine Federacije BiH, broj 36/10) od 16.6.2010. Nakon toga su slijedile: Uredba o izmjenama i dopunama uredbe o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Službene novine Federacije BiH, broj 11/11) od 16.3.2011. godine i Uredba o izmjenama i

Sušara za drvo11%

postrojenje za usitnjavanje drvnog

ostatka11%

linija za komercijalni briket4%

linija A1 (maloprodajni pelet‐15 kg)

22%

kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju el. I topl. Energije

26%


drvenih ploča za građevinarstvo

7%


ploča od iverice za industriju namještaja

19%

Interes za zajedničko postrojenje ‐ Ukupno

www.project-next.eu

dopunama uredbe o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Službene novine Federacije BiH, broj 88/11) od 28.12.2011. godine. Ovom Uredbom i njenim izmjenama i dopunama propisuju se: način korištenja obnovljivih izvora energije i kogeneracijskih postrojenja (u daljnjem tekstu: OIEiK), grupe postrojenja, minimalni udio električne energije proizvedene iz postrojenja koja koriste OIEiK u ukupnoj potrošnji, podsticanje proizvodnje električne energije iz OIEiK, ispitivanje potencijala OIEiK, registar projekata i postrojenja za korištenje OIEiK, izgradnja postrojenja OIEiK, otkup i naknade, priključak postrojenja OIEiK na elektroenergetsku mrežu, certificiranje porijekla električne energije proizvedene iz OIEiK, uspostavljanje institucionalne strukture za operacionalizaciju sustava podsticaje proizvodnje iz OIEiK, kao i druga pitanja od značaja za korištenje OIEiK.

Nakon dugog perioda nažalost i uz proceduralne opstrukcije u Federaciji BiH je usvojen Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije (Zakon je usvojen u Parlamentu Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma održanoj 26.06.2013. godine i sjednici Doma naroda održanoj 18.07.2013. godine a isti je objavljen u "Službenim novinama Federacije BiH", broj: 70/13 od 11.09.2013.godine.).

Cilj ovih dokumenata je bio poticaj veće proizvodnje i potrošnje električne energije iz OIEiK na unutarnjem tržištu električne energije i razvoj regulatorne i tehničke infrastrukture za OIEiK, a naročito u pogledu:

- uklanjanja prepreka za porast korištenja obnovljivih izvora energije, uključujući i administrativne što nije vidljivo u praksi

- smanjenja utjecaja upotrebe fosilnih goriva na okoliš,

- približavanja ciljevima iz Kyota- smanjenje emisije stakleničkih plinova,

- poticanja, uvođenja, primjene i razvoja nove opreme i tehnologija, i domaće ekonomije,

- otvaranja novih radnih mjesta i razvoja poduzetništva u energetici,

- dugoročnog osiguranja izvora energije,

- efikasnog korištenja energije, uključujući energetsku efikasnost i uštedu,

- kvalitetnog zbrinjavanja otpada (u ovom slučaju drvnog otpada).

3.2. Procedura dobivanja potrebnih dozvola

Procedura dobivanja dozvola ovisi o lokaciji gradnje (odnosno administrativne jurisdikcije), jer su sve procedure regulirane zakonima i podzakonskim aktima ovisno od administrativnog nivoa: entitet, županija ili općina.

Procedure i prateći dokumenti koji se trebaju podnijeti sa zahtjevom za dozvole/dopuštenja ovise od nekoliko čimbenika:

- gdje investitor želi da gradi ,

- da li je postrojenje unutar granica jedne općine ili prelazi u granice druge općine,

www.project-next.eu

- plan prostornog uređenja koji se tiče same lokacije,

- vrsta zahvata odnosno kakva je građevina (nova, renoviranje, tip objekta, itd.).

- vrsta tehnologije kapacitet i povezanost na javnu infrastrukturu (el. mreža, prometnice, željeznica, ...)

Ove razlike određuju kojoj će se instituciji podnijeti zahtjev za dozvolu/dopuštenje: da li se radi o općini, županiji ili entitetskom ministarstvu.

- Lista potrebnih dozvola i suglasnosti za razvoj projekta.

Sve neophodne dozvole i suglasnosti za razvoj projekta, građenje i rad, podrazumijevaju uglavnom:

- Okolišnu dozvolu,

- Urbanističku ili lokacijsku dozvolu,

- Građevinsku dozvolu

- Upotrebnu dozvolu.

Precizna procedura dobivanja potrebnih dozvola ovisi od lokacije predmetnog projekta i administrativne jurisdikcije, kako je već ranije pomenuto.

Uz gore navedeno ukoliko se radi o kogeneracijskom postrojenju nakon dobivene građevinske dozvole potrebno je provest i proceduru dobivanja dozvola vezanih za proizvodnju električne energije te dobivanje mogućih poticaja kroz sustav Federalne regulatorne agencije za električnu energiju (FERK) i Operatora obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije (OIEiEK).

Sa ovog aspekta postoji i ograničenje ukupnih kvota za poticaje raspoloživih prema dolje navedenom planu:

Tabela 5 Kvote za poticaje (OIEiEK) rada

godišnje

2015. 2016. 2017.

MW GWh MW GWh MW GWh

ENERGIJA IZ BIOMASE: 6500 1,846 12,000 2,154 14,000 2,769 18,000

rada

godišnje

2018. 2019. 2020.

MW GWh MW GWh MW GWh

ENERGIJA IZ BIOMASE: 6500 3,385 22,000 3,846 25,000 4,615 30,000

Za dobivanje dozvole koja je potrebna za rad i prihodovanje kogeneracijskog postrojenja odnosno tvrtke koja će biti pravni subjekt realizacije potrebno je prikupiti slijedeće dokumente:

1. aktualni izvod iz sudskog registra nadležnog suda za pravne osobu koja djelatnost proizvodnje električne energije,

2. statut podnosioca zahtjeva,

www.project-next.eu

3. obavještenje o razvrstavanju pravne osobe prema djelatnosti nadležne službe za statistiku,

4. uvjerenje nadležne porezne uprave, a ukoliko je podnosilac zahtjeva obveznik i

5. uvjerenje o registraciji/upisu u Jedinstveni registar obveznika direktnih poreza,

6. organizaciona struktura podnosioca zahtjeva (organizaciona shema), podaci o broju zaposlenih i njihovoj stručnoj osposobljenosti za obavljanje djelatnosti za koju se podnosi zahtjev,

7. dokaz da podnosilac zahtjeva ima pravni temelj za korištenje objekata, postrojenja, uređaja i opreme za obavljanje elektroprivredne djelatnosti za koju podnosi zahtjev,

8. komplet financijskih izvještaja za prethodne tri godine (bilancu stanja, bilancu uspjeha,

9. izvještaj o gotovinskim tokovima, izvještaj o promjenama na kapitalu, bilješke uz financijske izvještaje i izvještaj nezavisnog revizora u skladu sa važećim propisima za prethodne tri godine), a za novoosnovane pravne osobe početnu bilancu,

10. potvrda Centralne banke Bosne i Hercegovine o svim otvorenim transakcijskim računima podnosioca zahtjeva sa priloženim potvrdama/izjavama komercijalnih banaka o solventnosti tih računa,

11. lista komunikacijskih sredstava koja služe za obavljanje licencirane djelatnosti podnosioca zahtjeva sa naznačenim vlasništvom nad tim sredstvima,

12. spisak i opis funkcija softvera potrebnih za obavljanje licencirane djelatnosti kojim raspolaže podnositelj zahtjeva,

13. godišnji i trogodišnji planovi poslovanja podnositelja zahtjeva,

14. uvjerenje nadležnog organa, da podnositelju zahtjeva, kao i osobama ovlaštenim za zastupanje podnositelja zahtjeva koji je pravna osoba u skladu sa izvodom iz sudskog registra, ne traje izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja poziva, djelatnosti ili dužnosti, odnosno sigurnosna mjera zabrane obavljanja određene djelatnosti, za koju se podnosi zahtjev,

15. uvjerenje nadležnog suda da se nad podnositeljem zahtjeva ne vodi stečajni ili likvidacijski postupak,

16. dokaz da podnositelj zahtjeva elektroprivrednu djelatnost za koju podnosi zahtjev u skladu sa zakonom obavlja funkcionalno razdvojeno, a ODS i pravno razdvojeno, od ostalih djelatnosti,

17. tabelarni pregled elektroenergetskih objekata i postrojenja, kojima je podnositelj zahtjeva vlasnik ili ima pravni temelj za korištenje, i tabelarni pregled uređaja i opreme, za koje podnositelj zahtjeva ima pravni osnov za korištenje, a kojima će se obavljati licencirana djelatnost,

18. tehničko-energetski parametri elektroenergetskih postrojenja i objekata,

www.project-next.eu

19. trogodišnji plan održavanja i korištenja elektroenergetskih objekata,

20. plan održavanja, korištenja i praćenja proizvodnog objekta koji podliježe toj obvezi prema važećim zakonima i propisima,

21. vodna dozvola pribavljena u skladu sa propisima,

22. okolišna dozvola pribavljena u skladu sa propisima (ranije već navedena kao temeljni dokument),

23. dokaz da je podnosilac zahtjeva krajnji kupac električne energije od jednog od opskrbljivača u Federaciji BiH odnosno da je zaključio ugovor o opskrbi električnom energijom, ukoliko se radi o zahtjevu za dozvolu za rad za proizvodnju električne energije u mikro-postrojenjima OIE,

24. elektroenergetska suglasnost za krajnjeg kupca i elektroenergetska suglasnost za mikro-postrojenje ukoliko se radi o zahtjevu za dozvolu za rad za proizvodnju električne energije u mikro-postrojenjima OIE,

25. elektroenergetsku suglasnost za proizvođača izdanu od nadležnog operatora mreže,

26. dokaz o primjeni suvremene tehnologije u korištenju novog elektroenergetskog objekta,

27. odobrenje za upotrebu proizvodnog objekta (upotrebna dozvola ranije navedena),

28. dokaz o uspostavljanju baza podataka vezanih za obavljanje licencirane djelatnosti,

29. dokaz o uplati jednokratne naknade za obradu zahtjeva.

Iz gore navedenog vidljiva je složenost procedure dobivanja dozvola za rad kogeneracijskog postrojenja na biomasu. Ipak se može utvrditi da sustav funkcionira te da postoji veliki broj pravnih osoba koje su prošle zahtjevnu proceduru dobivanja dozvola.

Moramo napomenuti da je za podnošenje zahtjeva i sklapanje ugovora sa OIEiEK potrebna ista dokumentacija.

www.project-next.eu

4. OCJENA POTENCIJALA BIOMASE

Temeljem provedenih analiza prikupljenih podataka, pripremljena je analiza biomase koja se može koristiti sa ekonomskom i društvenom koristi. U okviru ove analize, dan je detaljan opis različitih mogućnosti za prikupljanje i obradu drvnog ostatka - biomase.

Razmatrane su mogućnosti različitih okolišno prihvatljivih i održivih tehničkih rješenja/opcija (npr. grijanje, kogeneracija, zajednička energana, članova klastera za sušenje rezane građe, peleti i dr.) za korištenje dostupne biomase.

Za svako predloženo tehničko rješenje/opciju, napravljena je detaljna tehno-ekonomska analiza, koja uključuje i i sljedeće:

- Tehnički opis,

- Prednosti i nedostaci,

- Zahtjevi za biomasu,

- Potencijali za rast

Korištenje biomase za proizvodnju energije se smatra da je CO2 neutralno, a temelji se na činjenici da biljke tijekom svog rasta uzimaju CO2 iz prirode tijekom procesa fotosinteze.

Sagorijevanje biomase oslobađa CO2 ali u istoj količini koja je već uzeta iz prirode. Ako se korištenje šume sprovodi na održiv način, onda sav CO2 oslobođen tijekom sagorijevanja biomase biva vezan tijekom rasta sljedeće generacije biljaka. Stoga EU Direktiva sugerira vraćanje korištenja biomase i drugih obnovljivih izvora u proizvodnji energije.

Pored održavanja ravnoteže CO2, korištenje biomase ima i druge pozitivne efekte. Usporedbom sadržaja i količine pepela u biomasi i ugljenu, jasno je da zamjena ugljena gorivom od biomase dovodi do smanjenja, čak nekoliko puta, količine pepela koja se stvara tijekom sagorijevanja. Uzimajući u obzir da pepeo ugljena ima štetna metale, da se pepeo od jednog postrojenja obično deponira na jednoj lokaciji, to znači da je zemljište na toj lokaciji vrlo zagađeno. Smanjenjem količine pepela pomoći će da ovakva mjesta budu manje ugrožena.

Usporedbom sadržaja sumpora biomase na jednoj strani i ugljena i tekućeg goriva na drugoj strani, pokazuje se da korištenje biomase umjesto ovih fosilnih goriva dovodi do značajnog smanjenja emisije SO2. Sumpor dioksid nije ''staklenički plin'', ali njegov negativan utjecaj se sastoji u formiranju takozvanih kiselih kiša, koje su štetne za šume, jer dovode do opadanja lišća i iglica, a time do sušenja drveća i štete u šumi.

Usprkos činjenici da je korisno zbog bio-raznolikosti ostavljati drvne ostatke u šumi poslije sječe, ipak ostavljanje svih drvnih ostataka u šumi pravi se više štete nego koristi. Površina pod drvnim ostacima je degradirana. Šteta nastaje zbog razgradnje dušika i drugih materija iz tih ostataka. Dušik je vrlo značajan element za rast drveća međutim nedostatak kao ni višak dušika u tlu nije dobar za šumu. Od velike je važnosti održavati ravnotežu dušika u tlu,kao i minerala. Održavanje ravnoteže dušika u tlu može biti kontrolirano ostavljanjem ili uklanjanjem drvnih ostataka iz šume, dok ravnoteža mineralnih materija u intenzivnom

www.project-next.eu

uzgoju šuma za proizvodnju drvne mase može biti dijelom održavano ostavljanjem drvnih ostataka, ali također i vraćanjem pepela iz biomase u zemljište.

Postojeće stanje u šumama vezano za šumsku biomasu je da iste nema u komercijalnom smislu. Taj potencijal postoji i ne koristi se. Može se reći da takvo stanje ima negativan utjecaj sa aspekta prirodnog i ekonomskog gledišta.

Nekorištenje šumske biomase smanjuje ekonomsku vrijednost šume dovodi do bolesti, povećava opasnost od širenja šumskih požara. Sa okolišnog aspekta održivost je dvojbena obzirom da eksploatacija je prisutna i time se dodatno ugrožava bio-raznolikost gdje izdanačke šume prekrivaju sve veće prostore.

- SWOT analiza upotrebe drvne biomase u proizvodnji energije i analiza rizika

Upotrebom SWOT analize na jednom mjestu se prikazuju sve snage i prilike, kao i sve prijetnje i slabosti upotrebe biomase.

Predstavljena SWOT analiza ujedno sadrži i analizu rizika, jer su u njoj identificirane sve potencijalne opasnosti i ograničenja kod primjene drvne biomase.

SNAGE SLABOSTI

‐ Veliki potencijal za korištenje ‐ Raspoloživost biomase ‐ Velike društvene implikacije korištenja ‐ Cijena biomase prema fosilnim gorivima ‐ Obnovljiv izvor energije ‐ Domaći resurs ‐ Energetska neovisnost ‐ Mogućnost korištenja domaće opreme ‐ CO2 neutralan energent

‐ Nedostatak informacija ‐ Nepostojanje institucionalnog okvira za korištenje biomase ‐ Nepostojanje organiziranog tržišta u BiH ‐ Nedostatak reguliranja tržišta po pitanju energije iz biomase ‐ Nedostatak profesionalnih znanja ‐ Nedostatak stručnog osoblja ‐ Nedostatak financijskih sredstava ‐ Nedostatak uspješnih demonstrativnih projekata kogeneracije

PRILIKE PRIJETNJE

‐ Kreiranje kritične mase za samostalno funkcioniranje tržišta ‐ Kreiranje novih radnih mjesta ‐ Povećanje životnog standarda ‐ Povećanje prateće privredne aktivnosti ‐ Smanjenje ovisnosti o uvozu ‐ Smanjenje emisije štetnih gasova ‐ Povećan interes bankarskog sektora ‐ Zaštita okoliša

‐ Nefunkcioniranje tržišta ‐ Defragmentiranost tržišta ‐ Kvaliteta goriva i raspoloživost adekvatnih oblika biomase ‐ Sustav opskrbe gorivom i visoki troškovi transporta ‐ Rast cijena biomase ‐ Manipulativni, proizvodni i skladišni troškovi ‐ Neadekvatno upravljanje šumskim resursima ‐ Konkurentske aktivnosti tvrtki iz sektora naftnih derivata, plina i ugljena

www.project-next.eu

4.1. Dostupnost biomase

Kao rezultat prerade drveta postoje tri glavne vrste ostatka prema veličini: kora, krupni ostaci nakon sječe oblovine i sitni ostaci (piljevina, strugotina, drvna prašina). Obično je u pilanama od ukupne količine drveta koja se prerađuje između 50 i 65% komercijalni proizvod, a ostatak je drvni ostatak.

U drvoprerađivačkim tvrtkama se dio ostatka koristi interno, ali značajne količine ostatka su raspoložive za druge potrebe, kao što je na primjer proizvodnja peleta ili za direktno sagorijevanje i proizvodnja toplinske energije.

Naredna tabela prikazuje kapacitete iskazane po županijama prema podacima Privredne/Gospodarske komore FBiH kao i Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije. (5)

Tabela 6 Instalirani kapaciteti primarne prerade po županijama FBiH

R.br Županije

Prerada drveta - Pilane

Br. pilana Instalirani

kapaciteti m3/god

Broj

radnika

Opskrba

%

1 UNSKO-SANSKI 72 510.000 792 492 POSAVSKI 6 5.000 24 103 TUZLANSKI 85 255.000 340 464 ZENIČKO-DOBOJSKI 103 618.000 695 455 BOSANSKO-PODRINJSKI 4 12.000 16 1006 SREDNJEBOSANSKI 124 682.000 1.256 347 HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI 29 145.000 421 358 ZAPADNO-HERCEGOVAČKI 5 12.500 35 399 SARAJEVSKI 30 210.000 350 4510 KANTON 10 49 490.000 750 51FBiH UKUPNO 507 2,939.500 4.679 44

Usporedbom relevantnih pokazatelja iz oblasti šumarstva i drvoprerađivačke industrije za Federaciju BiH, može se zaključiti da su instalirani drvoprerađivački kapaciteti opskrbljeni sa 44% sirovine, odnosno da su isti oko dva puta veći u odnosu na raspoložive količine pilanskih drvnih sortimenata.

Neiskorišteni su potencijali rezidualnog drveta i drvnog otpada, koji se procjenjuju na oko 1 milion m3, a što bi moglo osigurati toplotnu energiju za 130.000 domaćinstava ili 300.000 građana. Otpadci iz drvne industrije su iskorišteni manje od 50%. (6)

Šume su jedan od glavnih prirodnih resursa BiH. Biomasa u BiH je uglavnom šumska biomasa, industrijski i poljoprivredni otpad. Biomasa kao energent u BiH ima značajnu ulogu kada se radi o drvetu za individualna ložišta.

www.project-next.eu

Tabela 7 Ukupni godišnji potencijal biomase u Bosni i Hercegovini (7)

Podrijetlo biomase Dostupna biomasa Potencijal (PJ)

Bioplin sa farmi(m3) 20.100.000 0,508

Grane voćaka (t) 211.257 0,739

Ostaci žitarica (t) 634.000 8,876

Otpad mahunarki i uljarica (t) 3.858 0,038

Pilanski drvni otpad (m3) 1.141.398 7,524

Ogrjevno drvo (m3) 1.464.706 13,181

Šumski ostatak (m3) 599.251 2,621

Ukupno 24.154.470 33,485

Tabela 8 Tehnički potencijal šumske biomase u BiH za 2008

Porijeklo biomase Biomasa (m3) Dostupnost (%)

Biomasa dostupna za energetsko korištenje

Količina (m3) Energetski

potencijal (GJ) Ogrjevno drvo 1,689,223 100 1,689.,223 18,447,618 Šumski ostaci 697,338 50 348,669 3,071,029 Ostaci iz pilana 702,265 80 561,812 4,798,224 Kora 132,147 60 79,288 570,575 Piljevina i iverica – ostaci iz drvoprerađivačke industrije

45,825 80 36,660 335,928

Crna tečnost - 74,476 813,340 UKUPNO 3,266,798 2,790,128 28,036,714

Najvažniji faktor kod iskorištavanja biomase je uspostavljanje bioenergetskog lanca koji podrazumijeva sveobuhvatni proces od proizvodnje goriva, preko transporta i identificiranih lokacija, sagorijevanja do isporuke energije konačnim korisnicima.

Slika 4 Bio-energetski lanac toka i logistike biomase

Šumarstva i drvne industrije u Bosni i Hercegovini su u nadležnosti vlade entiteta Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, koji su posebnim propisima definirali nadležnost i upravljanje šumskom biomasom.

U većem dijelu Bosne i Hercegovine, sječa drveta se vrši tako da se od drveta uzima samo ravni, cilindrični dijelovi, dok su svi ostali dijelovi, kao što su korijenje I grane ostaju u šumi. Temeljem ovoga, može se zaključiti da oko 20% drveta ostaje u šumi. Najvažniji prepreka za

Prikupljanje biomase

Transport,obrada i plasman

DistribucijaProces

sagorijevanjaPotrošač

www.project-next.eu

korištenje ovog drvnog otpada je značajan trošak koji sa sobom nosi sam proces uklanjanja i prikupljanja drvnog otpada.

U travnju 2007.godine zemlje Evropske Unije su se složile da se obavežu da do 2020. godine učešće obnovljivih izvora u proizvodnji energije bude 20%. Biomasa će imati glavni doprinos u dostizanju ovog cilja. Prema Evropskoj Komisiji, tehnologije korištenja biomase će do tada dostići proizvodnju energije od 215-239 miliona tona ekvivalentne nafte (Mtoe), samo temeljem korištenja domaćih izvora. Pošto su goriva od drveta (uključujući drvne pelete) najdostupniji vid biomase u većini zemalja EU, onda će ova goriva imati značajnu ulogu u dostizanju cilja u 2020. godini. Pored toga, trgovina gorivom (tj. uvoz) predstavljat će značajnu pogodnost da se postavljeni cilj dostigne i čak pređe.

4.2. Prikupljeni podaci o raspoloživoj biomasi

Podaci prikupljeni o raspoloživim količinama biomase u šumama na području Hercegovine, prema podacima dobivenim od šumskih društava koji gospodare pojedinim šumama prikazani su u sljedećim tabelama.

Tabela 9 Podaci dobiveni od ŠGD Županije Zapadnohercegovačke d.o.o. Posušje

% od krupnog drveta Količina m3

četinari lišćari četinari lišćariVISOKE ŠUME S PRIRODNOM OBNOVOM KATEGORIJA 1000Ukupni sortimenti 81,2 83,8 449 6450Otpadno drvo 18,2 16,2 81 1250ŠUMSKE KULTURE KATEGORIJA 3000 Ukupni sortimenti 73,2 - 299 - Otpadno drvo 26,8 - 111 - IZDANAČKE ŠUME KATEGORIJA 4000 Ukupni sortimenti - 81,0 - 2673Otpadno drvo - 19,0 - 627

Tabela 10 Podaci od ŠGP “Kupres” (ŠGD „Hercegbosanske šume“ d.o.o. Kupres) - izvršenje plana sječe u neto masi (m3) po godinama

Šumarije 2010 2011 2012 2013

Drvar 96.798,75 91.665,58 97.400,00 90.012,00

Glamoč 131.609,92 148.212,19 137.000,00 149.851,00

Grahovo 94.803,65 93.216,98 87.000,00 79.743,00

Kurpes 38.511,71 41.773,35 41.800,00 38.088,00

Livno 19.083,74 20.209,47 17.400,00 16.766,00

Tomislavgrad 16.913,48 19.046,73 20.000,00 23.344,00

UKUPNO: 397.721,25 414.124,30 400.600,00 397.804,00

www.project-next.eu

Tabela 11 Sortimenti iz šumskih plantaža u Federaciji BiH (8)

% od krupnog drveta Količina m3

četinari lišćari četinari lišćariNeto sortimenti - - 101.956,91 81.588,98 Otpadak - - 28.800,41 9.596,14

Tabela 12 Sječa za period od 2007. do 2012. Godine u BiH (9)

Vrsta drveta

Dozvoljeni etat

Izvršena sječa po godini2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

m3

Četinari 1.302.175 1.132.169 1.089.122 958.738 1.038.731 1.112.226 1.099.790 Lišćari 1.516.501 1.280.854 1.247.723 1.151.363 1.079.720 1.179.626 1.129.498 Ukupno 2.818.676 2.413.023 2.336.845 2.110.101 2.118.451 2.291.852 2.229.288

Na narednoj slici su prikazani udjeli biomase u sječi drveta na prostoru Južne Hrvatske (Gospić. Sinj, Split).

Slika 5 Udjeli biomase u sječi drveta ja prostoru južne Hrvatske

Od JP za gospodarenje šumama „Bosanskohercegovačke šume“ je dobiven dopis da nisu prikupljali podatke o raspoloživosti šumske biomase prilikom gospodarenja šumama u regiji Hercegovine. Stoga se u budućim projekcijama koriste iskustveni podatci iz dostupnih podataka u okruženju prikazano na Slici 5.

0,00

20,00

40,00

60,00

80,00

100,00

G24 G26 SI23 SP19

80,26 81,3966,62 72,05

19,74 18,6133,38 27,95

Po

sto

tni

ud

io,

%

Sitna granjevina

Deblovina do 7 cm

www.project-next.eu

4.3. Procjena količina drvnog ostatka

Za procjenu količina raspoloživog drvnog ostatka korišteni su podaci:

‐ ŠGD Županije Zapadnohercegovačke d.o.o. Posušje; ‐ ŠGP “Kupres” (ŠGD „Hercegbosanske šume“ d.o.o. Kupres); ‐ ŠP „Botin“/ŠPP „Nevesinjsko-Gatačko“ sa sjedištem u Nevesinju i Šumska

uprava u Gacku i ‐ Centar za upravljanje kršom Trebinje.

Prema podacima prikupljenim od ŠGD Županije Zapadnohercegovačke d.o.o. Posušje, ukupne raspoložive količine drvnog sortimenta, koje obuhvaćaju šumske kulture kategorija 3000, visoke šume s prirodnom obnovom kategorija 1000 i izdanačke šume kategorija 4000, iznose:

‐ Četinari: 748 m3 i otpadno drvo 192 m3 i

‐ Lišćari: 9123 m3 i otpadno drvo 1877 m3.

Ukupne raspoložive količine drvnog sortimenta prema podacima ŠGP “Kupres” (ŠGD „Hercegbosanske šume“ d.o.o. Kupres) iznose 402.562 m3/god(računajući kao prosjek za prethodne četiri godine).

Prema dostupnim podacima JP šumarstva“Šume Republike Srpske“ a.d. Sokolac, na području Hercegovine koja pripada RS (regija Istočne Hercegovine), gazduje ŠP „Botin“ za ŠPP „Nevesinjsko-Gatačko“ sa sjedištem u Nevesinju i Šumskom upravom u Gacku.

‐ plan realizacije šumskih drvnih sortimenata za Šumsko gazdinstvo „Botin“ za četinare iznosi 15 630 m3, dok za lišćare iznosi 16 749 m3.

‐ plan realizacije šumskih drvnih sortimenata za Centar za upravljanje kršom Trebinje za četinare iznosi 0, a za lišćare iznosi također 0, prema javno dostupnim podacima.

‐ Ukupno plan realizacije šumskih drvnih sortimenata za Šumsko gazdinstvo „Botin“ (četinari + lišćari) iznosi 32 379 m3.

‐ Ukupno plan realizacije šumskih drvnih sortimenata za Centar za upravljanje kršom Trebinje (četinari + lišćari) iznosi 0.

Tabela 13 Ukupna raspoloživa količina drvnog sortimenta u Zapadno-hercegovačkoj županiji i Hercegovačko – neretvanskoj županiji, ŠPP „Nevesinjsko-Gatačko“ za Nevesinje i Gacko i Centar za upravljanje kršom Trebinje

Ukupno m3/god

Ukupna raspoloživa količina drvnog sortimenta u ŠGD Županije Zapadnohercegovačke d.o.o. Posušje, ŠGD "Hercegbosanske šume" d.o.o. Kupres, - ŠP „Botin“/ŠPP „Nevesinjsko-Gatačko“ sa sjedištem u Nevesinju i Šumska uprava u Gacku, - Centar za upravljanje kršom Trebinje

444.812,39

www.project-next.eu

Kako bi se dobili podaci o raspoloživim količinama drvnog ostatka, korištena je naredna metodologija:

Slika 6 Metodologija za procjenu raspoloživih količina drvnog ostatka

1. Temeljem ukupnih raspoloživih količina drvnog sortimenta iz Zapadno-hercegovačkog i Hercegovačko-neretvanskog kantona i ŠPP „Nevesinjsko-Gatačko“ za Nevesinje i Gacko i Centar za upravljanje kršom Trebinje izračunata je količina drvnog otpada koji ostaje u šumama nakon sječe, koristeći pretpostavku da 20% drvne biomase ostaje kao drvni otpad u šumama.

Tabela 14 Ukupna količina drvnog otpada koji ostaje u šumama

PRETPOSTAVKA 1: 20% DRVETA JE OTPAD KOJI OSTAJE U ŠUMAMA

Ukupno m3/god

Količina drveta koji ostaje u šumama nakon sječe 88.962,48

2. Ukupna raspoloživa količina drvne biomase koja ostaje u šumama nakon sječe a koju je moguće iskoristiti, izračunata je temeljem pretpostavke da 20% od ukupne raspoložive količine drvne biomase koja ostaje u šumama je raspoloživa (iskoristiva).

Tabela 15 Iskoristiva količina drvne biomase (drvni otpad) iz šuma

PRETPOSTAVKA 2: 80% DRVETA KOJI OSTAJE U ŠUMAMA JE ISKORISTIV

Ukupno m3/god

Količina drveta (koja ostaje u šumama nakon sječe) koja je raspoloživa

71.169,98

www.project-next.eu

3. Temeljem ukupnih raspoloživih količina drvnog sortimenta u ŠGD Županije Zapadnohercegovačke d.o.o. Posušje, ŠGD "Hercegbosanske šume" d.o.o. Kupres, - ŠP „Botin“/ŠPP „Nevesinjsko-Gatačko“ sa sjedištem u Nevesinju i Šumska uprava u Gacku, - Centar za upravljanje kršom Trebinje, izračunata je količina drveta namijenjenog za pilane, koristeći pretpostavku da je 80% drveta iz raspoloživog drvnog sortimenta namijenjeno za pilane.

Tabela 16 Ukupna raspoloživa količina drvnog sortimenta namijenjenog za pilane

PRETPOSTAVKA 3: 80% drveta je namijenjeno za pilane Ukupno m3/god

Ukupna raspoloživa količina drvnog sortimenta namijenjenog za pilane

355.849,91

4. Ukupna raspoloživa količina drvnog ostatka iz pilana izračunata je na temelju

pretpostavke da 15% od ukupnog drveta namijenjenog za pilane čini drvni ostatak.

Tabela 17 Ukupna raspoloživa količina drvnog ostatka iz pilana

PRETPOSTAVKA 4: 15% od ukupnog drveta namijenjenog za pilane je drvni ostatak Ukupno m3/god

Ukupna raspoloživa količina drvnog ostatka iz pilana 53.377,49

5. Ukupna raspoloživa količina drvnog ostatka iz pilana izračunata je na temelju pretpostavke da 15% od ukupnog drveta namijenjenog za pilane čini drvni ostatak.

Tabela 18 Ukupna raspoloživa količina drvnog ostatka iz pilana

PRETPOSTAVKA 6: 80% drvnog ostatka se može iskoristiti Ukupno m3/god

Iskoristivi drvni ostatak iz pilana 42.701,99

Tabela 19 Ukupna raspoloživa količina piljevine

PRETPOSTAVKA 5: 5% od ukupnog drvnog ostatka je piljevina Ukupno m3/god

Sadržaj piljevine u ukupnom drvnom ostatku iz pilana 2.668,87

6. Obzirom da u toku proizvodnje dolazi do rasipanja drvnog ostatka, iskoristiva količina drvnog ostatka iznosi 80%.

Tabela 20 Iskoristiva količina drvnog ostatka iz pilana

PRETPOSTAVKA 6: 80% drvnog ostatka se može iskoristiti Ukupno m3/god

Iskoristivi drvni ostatak iz pilana 42.701,99

www.project-next.eu

Procijenjene količine ukupnog iskoristivog drvnog ostatka iz pilana i šumskog otpada iznose 113.872 m3/god.

Tabela 21 Ukupna raspoloživa količina drvnog ostatka – drvni ostatak iz pilana i šumski otpad (iskoristivi dio)

Ukupno m3/god

Ukupni raspoloživi drvni ostatak (drvni ostatak iz pilana i šumski otpad)

113.871,97

Projekcija količina iskoristivog drvnog ostatka izvršena je na način da je predviđen porast planiranih količina iskoristivog drvnog ostatka i to za 2,5%/god. Pri tome, predviđeno je da će porast količina iskoristivog drvnog ostatka biti konstantan u 4., 7. i 10. godini.

Slika 7 Projekcija raspoloživih količina drvnog ostatka u regiji Hercegovina

4.4. Definiranje dostupnih tehničkih rješenja/opcija

Drvni ostaci u drvoprerađivačkim tvrtkama (kao što su pilane, tvornice celuloze i papira, proizvodnja drvenih ploča, ili proizvodnja vrata, prozora i namještaja) su različite vrste. U pilanama i tvornicama celuloze i papira drvni ostaci se uglavnom sastoje od kore, piljevine drvene prašine, a također i drvni otpad koji sadrži neke otrovne materije nakon kemijskog tretmana drveta. Piljevina je vrlo interesantan materijal za različito korištenje, posebno za proizvodnju drvenih ploča. Drvna prašina također može biti iskorištena za proizvodnju ploča, dok je kora uglavnom interesantna samo za korištenje kao gorivo. Drvni otpad koji sadrži određene štetne materije može biti korišten samo kao gorivo i to u posebnim ložištima.

113.

871

,97

113.

871

,97

116.

718

,77

119.

636,

74

119.

636,

74

122.

627,

66

125.

693,

35

125.

693,

35

128

.835

,68

132.

056

,58

132.

056

,58

100.000,00

105.000,00

110.000,00

115.000,00

120.000,00

125.000,00

130.000,00

135.000,00

2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024

Ras

pol

oživ

a ko

ličin

a d

rvn

og o

stat

ka (

m3/

god

)

Godina

www.project-next.eu

Ostaci u proizvodnji drvenih prozora i vrata, kao i namještaja, mogu biti čisto drvo, tretirano drvo kao i dijelovi ploča. Ako je ostatak tretirano drvo, to jest drvo koje je prethodno zaštićeno smolama, obojeno ili komadi ploča sadrže smole kao vezivo, onda je njihovo korištenje vrlo ograničeno. Ukoliko nije moguće iskoristiti tretirani komadni drvni ostatak u postojećem procesu proizvodnje namještaja, prozora ili vrata i sl. onda je ove ostatke moguće iskoristiti kao gorivo u procesu sagorijevanja u adekvatnim ložištima koja ispunjavaju okolišne standarde., Okolišni standardi nalažu da plinovi nastali sagorijevanjem moraju zadovoljiti zakonom, odnosno važećim zakonskim podaktima definirane granične vrijednosti emisija u zrak.

To znači da ova vrsta drvnog otpada nije pogodna za proizvodnju peleta koji se koriste u domaćinstvima sa otvorenim ložištem (npr. kamini). Standardi za drvene pelete (u Austriji, Danskoj, Njemačkoj, EU) određuju gornju granicu sadržaja pojedinih opasnih materija (klor, živa, olovo) u peletima. Rješenje može biti u proizvodnji industrijskog peleta klase B2 ili za proizvodnju peleta uz vrlo mali udjel takve sirovine koja bi se miješala sa drugom vrstom čistog drveta, kako bi se dobili drveni peleti koji zadovoljavaju standarde.

Stvarno raspoložive količine sirovine za proizvodnju iverice npr. (ostaci u pilanama, trupci lošeg kvaliteta, posebno šumska biomasa) ostaje neiskorišteno ili se koristi isključivo u energetske svrhe.

Uzimajući u obzir količine drvnih ostataka od oko 1 milion m3, (neke procjene dolaze i do znatno većih količina) može se zaključiti da količina ovih ostataka biti dostatna kao sirovina i za proizvodnju drvenih ploča (iverice). Dugoročna pouzdana opskrba sirovinom je ključna za pokretanje ovakve proizvodnje.

Tabela 22 Kalorična moć i minimalne cijene pojedinih vrsta biomase (10)

R.br. Vrsta kJ/kg kWhth/kg Cijena

1. Ogrjevno drvo 10.280 (8.000-12.000) * 2.85 75 KM/prm

2. Briket 15.000 (12.000-16.000) 4.16 140 KM/t

3. Pelet 17.000 (14.000-18.000) 4.72 260 KM/t

4. Drvna sječka 10.280 (8.000-12.000) * 2.85 90 KM/t

5. Drvni ostatak iz pilana 10.280 (8.000-12.000) * 2.85 50 KM/prm *Navedene vrijednosti od 8.000 kJ/kg odgovaraju sadržaju vlage od 50%, a vrijednosti od 12.000 kJ/kg odgovaraju sadržaju vlage od 30%. Omjer između J i Wh je 3600, odnosno, vrijednosti izražene u kJ podijelimo sa 3600 i dobijemo tu vrijednost izraženu u kWhth

www.project-next.eu

Tabela 23 Karakteristike biomase

Naziv goriva Tipična veličina čestice Uobičajena metoda pripreme

Briketi Ø > 25 mm Mehanička kompresija Peleti Ø < 25 mm Mehanička kompresija Gorivo u prahu < 1 mm Mljevenje Piljevina 1 mm do 5 mm Rezanje oštrim alatima Sječka 5 mm do 100 mm Rezanje oštrim alatima Cjepanice 100 mm do 1000 mm Rezanje oštrim alatima Cijelo drvo > 500 mm Rezanje oštrim alatima Svežnjevi Različito Polegnuti u dužinu i povezani Kora Različito Ostatak odkoravanja stabala

4.4.1. Mogućnosti korištenja biomase u Bosni i Hercegovini

Najčešće se glavni dio energije koji dolazi iz biomase koristi za proizvodnju toplinske energije u kotlovima te tek odnedavno u manjoj mjeri za proizvodnju električne energije u energetskim objektima za kogeneraciju, gdje se kombinira proizvodnja toplinske i električne energije. Biomasa se može uglavnom koristiti u proizvodnji toplinske i/ili električne energije.

Najčešće su primjene biomase za proizvodnju toplinske energije i tople vode u kućanstvima i industrijskim objektima,a u zadnje vrijeme i za grijanje naselja i gradova. Temeljem navedenih konstatacija možemo ustvrditi da se gotovo sva raspoloživa biomasa pretvara u korisnu energiju. Tu svakako treba izdvojiti veliki dio biomase koja je namijenjena izvozu i to u obliku briketa, peleta, ogrjevnog drveta i drveta za potpalu. Značajan derivat biomase je i proizvodnja drvenog ugljena koji je također u velikoj mjeri namijenjen izvozu.

Cilj korištenja biomase treba biti što složeniji proizvod odnosno proizvod koji ima najveći dio dodane vrijednosti u odnosu na ulaznu sirovinu. Tu možemo spomenuti nekoliko proizvoda:

‐ Građevinske ploče (OSB)

‐ Oplemenjena iverica

‐ Torificirani pelet

Tehnološki i investicijski zahtjevi proizvodnje navedenih proizvoda iziskuju znanje i značajne investicije. Razlog rasta broja jednostavnih proizvodnih kapaciteta poput proizvodnje briketa i standardnog peleta je velika potražnja stabilna cijena i relativno mala i jednostavna investicija.

Kvaliteta proizvoda iz biomase u BiH je relativno niska zbog usitnjene proizvodnje, nedostatka znanja i loše tehnologije. To dokazuje i činjenica da tek jedna tvrtka u BiH ima kvalitetu peleta u klasi EN plus A1 po standardu EN 14961-2.

www.project-next.eu

4.5. Opis tehničkih rješenja/opcija

Postoje dvije glavne vrste čvrstog biogoriva. Jedna vrsta biogoriva obuhvaća ogrjevno drvo, sječku, piljevinu i druge drvne ostatke bez bilo kakve pripreme. A druga vrsta biogoriva obuhvaća torificirane pelete, drvne pelete i brikete, biogoriva koja se namjenski proizvode povećavanjem njihove nasipne gustoće.

‐ Briket

Tvrtke koje se bave preradom drveta i proizvodnjom predmeta od drveta, ali ne mogu koristiti nastale drvne ostatke, prokušati će da učine da ti ostaci imaju neku vrijednost. Postoje dvije mogućnosti: jedna je da ustupe ili prodaju drvne ostatke nekome tko će proizvoditi biogorivo od njih ili ih iskoristiti za proizvodnju toplote, a druga da sami proizvode briket ili pelet.

Briketi su većih dimenzija. Tipične dimenzije drvenih briketa su: promjer 60 -100 mm, a dužina 20 -200mm. Zbog svoje relativno velike dimenzije briketi nisu pogodni za male i srednje kotlove sa automatskim doziranjem goriva, za razliku od peleta. Briketi su pogodni za kotlove i ložišta sa ručnim loženjem.

Tu postoji iznimka koja se koristi u skandinavskim zemljama gdje se proizvodi poseban briket za automatsko loženje. Takav briket ima nešto manju dimenziju od standardnog. Njegova gustoća po jedinici volumena je nešto manja zbog manjeg tlaka prešanja koji se koristi u proizvodnji takvog briketa. Briket proizveden na taj način pogodan je transport u rasutom stanju bez pakiranja poput sječke. Njegova toplotna moć kao je znatno veća od sječke. Takav briket je moguće koristiti kod kotlova na sječku sa automatskim loženjem gdje se isti u transportnim sustavima mrvi i ponaša poput sječke. Kotlovi koji koriste takvo gorivo su nešto cijenom povoljniji jer rade bez pokretnih dijelova i predsušenja što je slučaj sa ložištima sa kosom pokretnom rešetkom, ali imaju nešto robusniji sustav doziranja goriva.

Zbog svoje težine i dimenzija briketi su skloniji lomljenju i mrvljenju od peleta. Iz tog razloga su peleti interesantniji kao gorivo kod manjih automatskih ložišta.

‐ Pelet

Opcija da se drvni ostatak ustupi nekome sve je manje zastupljena obzirom na povećanu potražnju. Kod manjih proizvođača također postoji obveza zbrinjavanja otpada za one koji stvaraju drvni otpad gdje je ta opcija izvjesnija prvenstveno radi troškova transporta. Prodaja drvnih ostataka je sve zastupljenija i tržište se razvija posebno na prostorima gdje ne postoji veći broj proizvodnih kapaciteta za pelet.

Princip proizvodnje peleta je složeniji od proizvodnje briketa. Pelete bi trebalo proizvoditi iz čistog drveta, ali to često nije slučaj u BiH. Uobičajena praksa je da se peleti proizvode bez dodatka vezivnog sredstva (ljepila ili smola), ali zbog nestalne kvalitete sirovina ponekad je potrebno dodavanje aditiva. Tehnologija proizvodnje peleta treba da ispuni osnovne uvjete

www.project-next.eu

kvaliteta proizvoda, a to je otpornost na lomljenje i osipanje pri skladištenju i transportu. Neke evropske zemlje gdje se peleti troše u velikoj količini, usvojile su vrlo detaljne standarde po pitanju kvaliteta peleta.

Peleti mogu biti proizvedeni iz drvnog otpada koji je čisto drvo, a mogu biti proizvedeni sa aditivima, ali oni moraju zadovoljiti zahtjeve po pitanju maksimalnog sadržaja štetnih materija. Peleti treba da imaju deklaraciju sa specifikacijom, tako da je cijena peleta na tržištu veća ako je sirovina za pelete čisto drvo.

Proizvodnja pelete od vlastitih drvnih ostataka je vrlo zanimljiva posebno financijski sposobnim tvrtkama koje imaju velike količine takvih ostatak. Ovo je opravdana varijanta pod uvjetom da tvrtka ima dovoljne količine ostataka, stabilna kvaliteta (bez opasnih materija) i da ima financijske mogućnosti za novu investiciju.

‐ MDF iverica

Tvrtke koje se bave proizvodnjom određenih tipova drvenih ploča za koje se može koristiti drvni ostatak, u pravilu nema interes za proizvodnju drugih energetskih drvnih proizvoda poput peleta. Ova vrsta proizvodnje svoje potrebe za toplotnom i električnom energijom ponekad rješava kogeneracijskim postrojenjem, a češće samo termoenergetskim postrojenjem koje koristi drvne ostatke koji se ne mogu adekvatno upotrijebiti u proizvodnji ploča. Najveći dio toplinske energije odlazi na sušenje biomase odnosno ulazne sirovine za gotove proizvode.

Ova vrsta proizvodnje je investicijski i logistički zahtjevna. Izbor lokacije kao i vrste tehnologije može biti presudno za uspješnost ovakvog projekta. Tehnologije za proizvodnju su razvijene u Europi, Sjedinjenim državama i Kanadi, kao i u Kini.

Slika 8 Oprema za proizvodnju ploča

Investicijske vrijednosti ulaganja u proizvodnu opremu bez pratećih objekata i infrastrukture kreću se od 15-30 M EUR-a, za takvu investiciju presudno je dugoročno osiguranje kvalitetne sirovine. U posljednjih nekoliko godina izgrađena je samo je jedna takva tvornica u Europi i to

www.project-next.eu

u Slovačkoj 2013. Sa kapacitetom od 375.000m3/a i to namijenjena za tvornice namještaja u Slovačkoj, Češkoj, Austriji i Mađarskoj.

Koliko je logistički zahtjevna ovakva proizvodnja govori i činjenica da je u neposrednoj blizini tvornice ploča izgrađena i tvornica namještaja okova i ambalaže. Time je dobiven izniman sinergijski učinak i veliko smanjenje ili bolje rečeno izbjegavanje transportnih troškova. Obzirom na rast proizvodnje namještaja u BiH od 40% (što je 2011. iznosilo 78M KM) uvoznog drvnog sortimenta u BiH, ploča od iverice, postoji izvjesna mogućnost za projekt izgradnje tvornice ploča uz ispunjene sve tehno-ekonomske i političke pretpostavke.

‐ Vrijednost investicije 30 M EUR

‐ PB=11,2 god.

‐ IRR=9,8%

‐ Vlastito učešće 30%

‐ Kamata 6%

‐ Rizici: Tehnologija, izvor i cijena sirovine,...

U ovom trenutku ne postoji opravdanost ovakve investicije obzirom na postojeće rizike. Sa druge strane regionalno tržište koje bi takva proizvodnja mogla pokrivati ima potencijal od 500.000m3/a.

‐ Proizvodnja toplinske energije

Najčešći način iskorištenja drvnog otpada je u proizvodnji toplinske energije sagorijevanje u kotlovima ili ložištima. U drvnoj industriji vrlo često se koriste za opskrbu sušara energijom.

Izvedbe kotlova:

‐ Toplovodni kotlovi na kruto gorivo (komadno drvo) 10-2000 kW;

‐ Parni kotlovi na komadno drvo 200-1000 pare kg/h;

‐ Gasifikacijski kotlovi 300kW-2000kW;

‐ Kotlovi na sječku 100kW-2000kW i veći.

www.project-next.eu

Proizvodnja toplinske energije obzirom na vrstu goriva:

PELET

KOMADNO DRVO

SJEČKA

PARA

RASPLINJAVANJE/GASIFIKACIJA

BRIKET

10kW 100kW 1MW 2MW 5MW

‐ Kogeneracija

Kogeneracija se može definirati kao proces korištenja primarne energije goriva za proizvodnju dvaju korisnih energetskih oblika: toplinske energije i korisnog rada. Dobiveni korisni rad koristi se najčešće za proizvodnju električne energije, dok se proizvedena toplinska energija koristiti u tehnološkim procesima, procesima grijanja ili procesima hlađenja (trigeneracija).

Tabela 24 Prednosti i prepreke kogeneracije

PREDNOSTI PREPREKE

znatne uštede primarne energije iz čega proizlaze i manji troškovi,

kvalitetnija opskrba električnom energijom i veća pouzdanost, što je izuzetno važno za potrošače osjetljive na prekide opskrbe,

smanjenje štetnog utjecaja na okoliš, jer iz visoke energetske učinkovitosti i manje potrošnje primarnog energenta proizlaze manja emisija štetnih tvari, manja količina otpadne topline i manja emisija buke,

ulaganja u odnosu na pozitivne karakteristike i isplativost za nekoliko godina,

kratak rok izgradnje zbog paketne izvedbe agregata i prethodno tvornički sklopljenih elemenata,

jednostavniji put dobivanja raznih dozvola, naročito za slučaj industrijskih pogona ili nekog javnog objekta.

Kompliciran i dugotrajan postupak priključenja na mrežu, te građevinsko-tehničke procedure izgradnje kogeneracijskog postrojenja;

Nedovoljna zainteresiranost i razumijevanje financijskih institucija za financiranje projekata energetske učinkovitosti općenito, kao i kogeneracija u BiH.

Prednosti kogeneracijskih sustava, u odnosu na klasične sustave s odvojenom proizvodnjom električne i toplinske energije, vidljive su ako se međusobno usporede gubici koji nastaju pri proizvodnji energije u oba promatrana sustava. Takva usporedba kogeneracijske i odvojene proizvodnje energije sa stajališta stupnja iskoristivosti dana je na donjoj slici.

Pritom treba istaknuti da je ovakav stupanj iskoristivosti kogeneracijskog postrojenja svojstven režimu rada pri kojem se utroši sva toplinska energija proizvedena u sustavu.

www.project-next.eu

Slika 9 Usporedba kogenaracije i konvencionalne proizvodnje električne i toplinske energije

‐ Kogeneracijska postrojenja

Kogeneracijska postrojenja su postrojenja u kojim se odvija proces kogeneracije. Kod kogeneracijskih postrojenja koriste se izravni i neizravni postupci pretvorbe kemijske energije goriva u električnu i toplinsku energiju.

Za neizravnu se pretvorbu koriste:

‐ Parni motori,

‐ Parne turbine,

‐ Plinski motori,

‐ Organski Rankine-ov ciklus (ORC)

‐ Stirling motori.

Na sljedećoj slici prikazana je oblast primjene svakog od modula u zavisnosti od potrebne izlazne snage.

www.project-next.eu

STIRLINGOV MOTOR

ORC

PLINSKA TURBINA S INDIREKTNIM IZGARANJEM

PLINSKA TURBINA

PLINSKI MOTOR

PARNI MOTOR

PARNA TURBINA

10 kWe 100 kWe 1000 kWe 1000 kWe 100000 kWe

Slika 10 Oblast primjene kogeneracijskih modula u zavisnosti od potrebne izlazne snage

‐ Primjer kogeneracije sa ORC modulom

Slika 11 Primjer primjene kogeneracije sa ORC modulom

Druge tehnologije, kao na primjer rasplinjavanje koja se danas još vrlo rijetko koristi, polako nalazi svoje mjesto kao najefikasnija rješenja u proizvodnji električne energije iz biomase. Tijekom 2014. Implementacija projekata kogeneracije u posljednjih godinu dana je u ekspanziji. Nekoliko projekata se temelji na rasplinjavanju biomase dok se postrojenja većeg kapaciteta temelje na klasičnoj tehnologiji parnog kotla i parne turbine. Jedan takav projekt je nedavno realiziran u BiH snage 30MWth i 8MWel.

Tehnološka rješenja u rasponu 1-2 MWel često koriste ORC modul u sprezi sa vrelo-uljnim kotlom koji daje povoljni odnos investicije i operativnih troškova.

www.project-next.eu

5. TEHNO-EKONOMSKA ANALIZA TEHNIČKIH RJEŠENJA/OPCIJA

Za svaki od predloženih tehničkih rješenja daje osnovnu tehno-ekonomska analiza, uključujući i sljedeće:

- Prednosti i nedostaci tehničkog rješenja,

- Investicijski troškovi,

Napravljena je usporedba više različita tehnička rješenja/opcija na temelju rezultata o usporedbi i analiza.

5.1. Tehno-ekonomska analiza dostupnih tehničkih rješenja/opcija

5.1.1. Postrojenje za proizvodnju peleta

- Opis tehnološkog procesa

Po prijemu sirovina za proizvodnju peleta ista se usitnjava i ubacuje u postrojenje za sušenje koje može biti trakasta kanalna sušara. U struji toplog zraka sirovina se suši.

Transportnim sustavom materijal ulazi u mlinove čekićare gdje se vrši mljevenje sirovine do granulacije ispod 3mm pogodnog za proizvodnju peleta. Rad sušare je potpuno automatiziran, a sama sušara mora imati autonomni sustav detekcije i gašenja požara.

U pelet presama određene konstrukcije i kapaciteta vrši se peletiranje biomase u energetske pelete. Peleti se formiraju utiskivanjem mase u matrice sustavom rotirajućih valjaka.

Gotovi peleti, zadovoljavajuće čvrstoće i određenog oblika koje mu daje otvor na matrici pelet prese, transportnim sustavom odvoze se u hladnjak. U hladnjaku se u struji zraka peleti hlade na temperaturu okoline i pri tome se gubi dio vlage u peletima. Ohlađeni peleti se mogu skladištiti u silosu ili pakirati u određenu ambalažu.

Slika 12 Izgled pogona za proizvodnju peleta

www.project-next.eu

- Kapacitet postrojenja

Kapacitet postrojenja za peletiranje (tvrdo drvo): 2.000 kg/h

Planirani broj radnih sati: 8.000 h/god

Ukupan godišnji kapacitet postrojenja za peletiranje: 16.000 t/god

- Investicioni troškovi

Tabela 25 Investicioni troškovi opreme za postrojenje za proizvodnju peleta

R.br. Oprema Jedinica mjere (J.M.)

KoličinaJedinična

cijena (KM/J.M.)

Ukupna cijena (KM)

1 Linija pripreme sirovine (valjkasti transporter, detektor metala, trakasti transporter, sjeckalica trupca tvrdog drveta, vibracijsko sito, elevator, dozirni silos, pužni transporter)

kpl 1 378.000 378.000

2 Linija sušenja (toplovodni kotao 1000 kW, cjevovod kotlovske jedinice, dimnjak, senzori za protiv požarnu zaštitu, ciklon sa pneumatskim sustavom, multicikloni, trakasti transporter, kontrolna jedinica)

kpl 1 476.000 476.000

3 Linija mljevenja (elevator, dozirni silos, pužni transporter, spremnik mlina čekićara, dozirna pužnica, separator neželjenih metala, mlin čekićar, spremnik za izuzimanje piljevine iz pužnice, zvjezdasti izuzimač, filtar, ventilator)

kpl 1 303.600 303.600

4 Linija za sušenje-trakasta kanalna sušionica biomase (trakasta kanalna sušionica, toplotni izmjenjivač, ventilator, vlagomjer, cijevi za vodu, cijevi za zrak, automatska jedinica)

kpl 1 609.000 609.000

5 Linija peletiranja (pužnica za miješanje, automatski sustav za doziranje vode,sustav za mjerenje vlažnosti, dozirni silos, granične sklopke za nivo punjenja, dozirna pužnica, sustav za doziranje vode, pelet presa, pogon za presu, uređaj za centralno podmazivanje žrvnja, hidraulična jedinica za presu, pneumatski sustav za odsisavanje pare, cjevovod za zrak, strmi trakasti transporter, protustrujni hladnjak, filtar, ventilator, vibracijsko sito)

kpl 1 582.000 582.000

6 Linija za pakiranje kpl 1 44.000 44.000

7 Elektro oprema i automatika kpl 1 232.600 232.600

8 Instaliranje, testiranje i puštanje u rad kpl 1 164.000 164.000

9 Projektna dokumentacija kpl 1 25.000 25.000

10 Drugi neplanirani troškovi kpl 1 50.000 65.000

UKUPNO bez PDV-a (KM) 2.879.200

www.project-next.eu

- Izvor financiranja

Kreditno zaduženje 70% 2.015.440 KMVlastito učešće 30% 863.760 KM

- Operativni troškovi

POTREBNA KOLIČINA BIOMASE 23.200 t/godPotrebna količina biomase 2.900 kg/h 23.200.000 kg/godCijena drvne biomase 80 KM/tTrošak biomase 1.856.000 KM/god

INSTALIRANA SNAGA ELEKTRO-POTROŠAČA 822 KwPotrošnja električne energije 2.630.400 kWh/godCijena električne energije 0,193 KM/kWhTrošak električne energije 507.667 KM/god BROJ STALNO ZAPOSLENIH 7 Prosječna mjesečna plata (bruto) 1.500 KM/mjProsječna godišnja plata (bruto) 18.000 KM/godUkupna godišnja plata (bruto) 126.000 KM/god

TROŠAK OSIGURANJA POSTROJENJA 0,5% Ukupna investicija 2.879.200 KM

Trošak osiguranja postrojenja 14.396 KM/god

TROŠAK ODRŽAVANJA POSTROJENJA 3,0% Ukupna investicija 2.879.200 KM

Trošak održavanja postrojenja 86.376 KM/god DRUGI NEPREDVIĐENI TROŠKOVI RADA I ODRŽAVANJA 0,2% Ukupna investicija 2.879.200 KMDrugi nepredviđeni troškovi 5.758 KM/god

www.project-next.eu

KREDITNO ZADUŽENJE Kamatna stopa 6% Period otplate kredita 5 godinaGodišnja otplata kredita 467.569 KM/godUKUPNI TROŠKOVI POSTROJENJA ZA PELETIRANJE 3.063.767 KM/god

- Prihodi od prodaje peleta

Prodajna cijena peleta: 250 KM/t

UKUPNI PRIHODI OD PRODAJE PELETA: 4.000.000 KM/god

- PB, IRR, NPV

NETO PRIHODI: 936.233 KM/god

PB: 3,1 god

Tabela 26 IRR i NPV za postrojenje za pelet

15 god. 20 god. 30 god.

IRR (%) 32,0% 32,4% 32,5%

NPV (KM) 5.134.466 6.312.874 7.660.708

www.project-next.eu

5.1.2. Postrojenje za proizvodnju briketa


Ulazna sirovina za proizvodnju briketa je drvna biomasa iz drvno-prerađivačke industrije, a može se dodatno koristiti i šumska biomasa. Biomasa se u obliku sječke doprema na lokaciju postrojenja. Unutar pogona odlaže se na skladištu za sječku. Vlažnost samljevene biomase kreće se oko 50%, u ovisnosti o vremenskim prilikama i godišnjem dobu. Vozilom se sječka doprema do silosa za sušaru. Sječka se suši u sušari, toplim zrakom, do potrebnog udjela vlage. Osušena sječka se iz silosa transportira u dozirni spremnik mlina čekićara. Iz dozirnog spremnika izuzimačem se transportira u mlin čekićar koji usitnjava biomasu na konačnu debljinu od 12 do 15 mm. Biomasa usitnjena na konačne dimenzije dozira se u dozirni silos briketirke. Pripremljena biomasa slobodnim padom pada u kanal te se pomoću hidrauličkog cilindra potiskuje kroz matricu. Briket se djelomično ‘’plastificira’’ zbog utjecaja temperature (70-80oC) i pritiska cilindra.

Slika 13 Izgled pogona za proizvodnju briketa


Kapacitet postrojenja za briketiranje 1.000 kg/h

Planirani broj radnih sati 8.000 h/god

Ukupan godišnji kapacitet postrojenja za briketiranje 8.000 t/god

www.project-next.eu


Tabela 27 Investicioni troškovi opreme za postrojenje za proizvodnju briketa kapaciteta 1000 kg/h


Količina Jedinična

cijena (KM/J.M.)

Ukupna cijena (KM)

1 Linija pripreme sirovine (valjkasti transporter, detektor metala, trakasti transporter, sjeckalica trupca tvrdog drveta, vibracijsko sito, elevator, dozirni silos, pužni transporter)

kpl 1

790.000 790.000

2 Linija sušenja (toplovodni kotao 1000 kW, cjevovod kotlovske jedinice, dimnjak, senzori za protiv požarnu zaštitu, ciklon sa pneumatskim sustavom, multicikloni, trakasti transporter, kontrolna jedinica)

kpl 1

3 Linija mljevenja (elevator, dozirni silos, pužni transporter, spremnik mlina čekićara, dozirna pužnica, separator neželjenih metala, mlin čekićar, spremnik za izuzimanje piljevine iz pužnice, zvjezdasti izuzimač, filtar, ventilator)

kpl 1

4 Linija za sušenje-trakasta kanalna sušionica biomase (trakasta kanalna sušionica, toplotni izmjenjivač, ventilator, vlagomjer, cijevi za vodu, cijevi za zrak, automatska jedinica)

kpl 1

5 Presa za briketiranje kpl 1

6 Silos za doziranje biomase 14 m3 kpl 1

7 Automatika sustava kpl 1

8 Sustav za pakiranje kpl 1

9 Montaža, testiranje i puštanje u rad kpl 1

10 Projektna dokumentacija kpl 1

11 Drugi neplanirani troškovi kpl 1

UKUPNO bez PDV-a (KM): 790.000


KreDitno zaduženje 70% 553.000 KM

Vlastito učešće 30% 237.000 KM

www.project-next.eu


POTREBNA KOLIČINA BIOMASE 9.200 t/god

Cijena drvne biomase 80 KM/t

Trošak biomase 736.000 KM/god

INSTALIRANA SNAGA ELEKTRO-POTROŠAČA 120 kW Potrošnja električne energije 960.000 kWh/god

Cijena električne energije 0,193 KM/kWh

Trošak električne energije 185.280 KM/god

BROJ STALNO ZAPOSLENIH 5

Prosječna mjesečna plata (bruto) 1.500 KM/mj

Prosječna godišnja plata (bruto) 18.000 KM/god

Ukupna godišnja plata (bruto) 90.000 KM/god

TROŠAK OSIGURANJA POSTROJENJA 0,5%

Ukupna investicija 790.000 KM

Trošak osiguranja postrojenja 3.950 KM/god

TROŠAK ODRŽAVANJA POSTROJENJA 3,0%


Trošak održavanja postrojenja 23.700 KM/god

DRUGI NEPREDVIĐENI TROŠKOVI RADA I ODRŽAVANJA

0,2%


Drugi nepredviđeni troškovi 1.580 KM/god


0,2%


Drugi nepredviđeni troškovi 1.580 KM/god

Godišnja otplata kredita 128.292 KM/god

UKUPNI TROŠKOVI POSTROJENJA ZA BRIKETIRANJE:

1.168.802 KM/god

www.project-next.eu

- Prihodi od prodaje briketa

Prodajna cijena briketa 200 KM/t UKUPNI PRIHODI OD PRODAJE BRIKETA 1.600.000 KM/god

- PB, IRR, NPV

NETO PRIHODI: 431.198 KM/god PB: 1,8 god

Tabela 28 IRR i NPV za postrojenje za briket

15 god. 20 god. 30 god.

IRR (%) 54,5% 54,6% 54,6%

NPV (KM) 2.900.830 3.443.566 4.064.334

www.project-next.eu


Obzirom da unutar klastera postoji resurs suhe piljevine koji se može iskoristiti za proizvodnju

briketa postavljena je i opcija proizvodnje kapaciteta do 500kg/h bez procesa usitnjavanja i

sušenja .

Kapacitet postrojenja za briketiranje 500 kg/h

Planirani broj radnih sati 8.000 h/god

Ukupan godišnji kapacitet postrojenja za briketiranje 4.000 t/god


Tabela 29 Investicioni troškovi opreme za postrojenje za proizvodnju briketa kapaciteta 500 kg/h



cijena (KM/J.M.)

Ukupna cijena (KM)

1. Presa za briketiranje kpl 1

150.000 150.000

2. Silos za doziranje biomase kpl 1

3. Automatika sustava kpl 1

4. Sustav za pakiranje kpl 1

5. Montaža, testiranje i puštanje u rad kpl 1

6. Projektna dokumentacija kpl 1

7. Drugi neplanirani troškovi kpl 1

UKUPNO bez PDV-a (KM): 150.000


Kreditno zaduženje 70% 105.000 KM


www.project-next.eu


POTREBNA KOLIČINA BIOMASE 4.600 t/god

Cijena drvne biomase 80 KM/t


INSTALIRANA SNAGA ELEKTRO-POTROŠAČA 65 kW

Potrošnja električne energije 520.000 kWh/god

Cijena električne energije 0,193 KM/kWh

Trošak električne energije 100.360 KM/god

BROJ STALNO ZAPOSLENIH 2

Prosječna mjesečna plata (bruto) 1.500 KM/mj

Prosječna godišnja plata (bruto) 18.000 KM/god

Ukupna godišnja plata (bruto) 36.000 KM/god

TROŠAK OSIGURANJA POSTROJENJA 0,5%


Trošak osiguranja postrojenja 750 KM/god

TROŠAK ODRŽAVANJA POSTROJENJA 3,0%


Trošak održavanja postrojenja 4.500 KM/god


0,2%


Drugi nepredviđeni troškovi 300 KM/god

KREDITNO ZADUŽENJE

Kamatna stopa 6%

Period otplate kredita 2 godina

Godišnja otplata kredita 55.844 KM/god

UKUPNI TROŠKOVI POSTROJENJA ZA BRIKETIRANJE: 565.754 KM/god

www.project-next.eu

- Prihodi od prodaje briketa

Prodajna cijena briketa 200 KM/t UKUPNI PRIHODI OD PRODAJE BRIKETA 800.000 KM/god

- PB, IRR, NPV


Tabela 30 IRR i NPV za postrojenje za briket

15 y 20 y 30 y

IRR (%) 156,2% 156,2% 156,2%

NPV (KM) 1.855.024 2.149.862 2.487.091

www.project-next.eu

5.1.3. Kogeneracijsko postrojenje na drvnu biomasu – gasifikacija (rasplinjavanje) drvne biomase


Gasifikacija ili rasplinjavanje je termo-kemijski proces, u kojem se vrši konverzija krutog goriva, koji sadrži suhu organsku tvar, a time i ugljik, u fleksibilno i zapaljivo plinovito gorio. Točnije, rasplinjavanje je termo-kemijski proces koji se ostvaruje kada se biomasa zagrijava u uvjetima sa smanjenim prisutnošću kisika (okolina sadrži oko 1/3 od količine zraka potrebne za potpuno sagorijevanje) i tada dolazi do proizvodnje drvnog bio-plina, niske ili srednje toplinske vrijednosti, koji sadrži ugljični monoksid i vodik.

Rasplinjavanje biomase nudi određene prednosti u odnosu na direktno sagorijevanje biomase, jer je plin bez pepela i drugih kemijskih spojeva u produktima sagorijevanja, a posebno je pogodan za aplikacije kao što su visokoučinkoviti kotlovi. Proizvedeni drvni bio-plin može se dalje preraditi (očistiti) što omogućuje korištenje za pogon strojeva kao što su brzohodni klipni motori za mala postrojenja za kombiniranu proizvodnju toplinske i električne energije.

Glavne odlike odabranog postrojenja za rasplinjavanje biomase su: jednostavno pokretanje/startanje sustava, manji sadržaj katrana u plinu, visoka učinkovitost izlaznog (hladnog) plina i niski sadržaj ugljika u pepelu.

Tehnološki proces rasplinjavanja započinje skladištenjem sječke prosječne veličine 3-4 cm na lokaciji elektrane u deponiji sječke. Nakon toga suha sječka se pomoću elevatora unosi u komoru-reaktor rasplinjača gdje se pri visokim temperaturama do 1200°C pretvara u drvni bio-plin. Bio-plin iz drvne mase se nakon toga pročišćava kroz nekoliko stupnjeva. Pri tome se hladi direktnim hlađenjem u Venturi peraču i preko izmjenjivača topline spojenog na rashladni uređaj. Tim postupcima postiže se plin visokog stupnja čistoće pogodan za uporabu u motorima s unutarnjim izgaranjem. Uobičajeni sastav drvnog bio-plina iz rasplinjavanja je:

‐ CO 17-20%

‐ H2 13-16%

‐ CH4 0,5-2%

‐ CnHm 0,1-0,5%

‐ CO2 8-12%

‐ N2 ostatak

Pročišćenom plinu se diže tlak te se koristi za pogon plinskog motora koji pokreće generator za proizvodnju električne energije.

Efikasnost rasplinjavanja biti će 75 – 80%, a efikasnost proizvodnje električne energije 33%, te se na taj način postiže ukupna efikasnost od 25 to 26 % u odnosu na energiju sadržanu u gorivu.

www.project-next.eu

Na tehnološkoj shemi prikazan je rad kogeneracijskog sustava na drvnu biomasu za proizvodnju električne i toplinske energije.

Slika 14 Tehnološka shema procesa rasplinjavanja

‐ Kapacitet postrojenja

KAPACITET POSTROJENJA Električna energija - instalirana snaga 0,30 MWel Toplotna energija - instalirana snaga 0,56 MWth Planirani broj radnih sati 8.000 h/god Prodaja električne energije u mrežu 2.400 MWh/god Prodaja toplotne energije za grijanje obližnjih objekata 4.480 MWh/god

www.project-next.eu


Tabela 31 Investicioni troškovi opreme za postrojenje za kogeneracijsko postrojenje



cijena (KM/J.M.)

Ukupna cijena (KM)

1. Kogeneracijska elektrana sa montažom, testiranjem i puštanjem u rad Pri tome, kogeneracijski sustav će se sastojati od narednih elemenata: - Sustav za dopremu goriva

odgovarajućeg kapaciteta; - Postrojenje za rasplinjavanje biomase; - Sustav za odlaganje pepela; - Sustav za čišćenje plina; - Sustav hlađenja plinova i baklje za hitne

i nepredviđene situacije; - Plinskog motora i generatora za

proizvodnju električne i toplinske energije;

- Automatika i paneli/displeji za praćenje rada postrojenja za rasplinjavanje biomase i plinskog motora.

kpl 1

1.780.000 1.780.000

2. Elektro radovi i oprema kpl 1

3. Trošak priključenja na mrežu kpl 1

4. Dozvole i dokumentacija kpl 1

5. Mehanizacija (kamioni za prijevoz trupaca, iverač, utovarivač) kpl 1

6. Rezervna sredstva (3% od investicije) kpl 1

UKUPNO bez PDV-a (KM): 1.780.000


Kreditno zaduženje 70% 1.246.000 KM


www.project-next.eu


POTREBNA KOLIČINA BIOMASE Potrošnja drvne biomase w=15% 300 kg/h Ukupna potrošnja drvne biomase w=15% 2.400 t/god Cijena drvne biomase iz drvno-prerađivačke industrije 80 KM/t


BROJ STALNO ZAPOSLENIH 3 Prosječna mjesečna plata (bruto) 1.500 KM/mj Prosječna godišnja plata (bruto) 18.000 KM/god Ukupna godišnja plata (bruto) 54.000 KM/god

TROŠAK OSIGURANJA POSTROJENJA 0,5% Ukupna investicija 1.780.000 KM Trošak osiguranja postrojenja 8.900 KM/god

TROŠAK ODRŽAVANJA POSTROJENJA Trošak održavanja postrojenja 0,027 KM/kWhInstalirana snaga postrojenja 300,00 kWel Planirani broj radnih sati 8.000 h/god Trošak održavanja postrojenja 65.716 KM/god


0,2%

Ukupna investicija 1.780.000 KM Drugi nepredviđeni troškovi 3.560 KM/god

KREDITNO ZADUŽENJE Kamatna stopa 6% Period otplate kredita 5 godina Godišnja otplata kredita 289.064 KM/god UKUPNI TROŠKOVI POSTROJENJA ZA BRIKETIRANJE: 613.240 KM/god

www.project-next.eu

- Prihodi od prodaje električne i toplotne energije

Zakon o korištenju OIE i efikasne kogeneracije (Službene novine FBiH, broj 70/13), član 39.

Mini postrojenje 150 kW - 1 MW

Referentna cijena (RFc) 12,26 pf/kWh Tarifni koeficijent (C) za krutu biomasu iz drvno-prerađivačke industrije

1,41

Feed-in-tarifa 172,87 KM/MWh Prihod od prodaje električne energije 414.878,40 KM/god Prodaja toplotne energije 4.480,00 MWh/godCijena toplotne energije 95,00 KM/MWh Prihod od prodaje toplotne energije 425.600,00 KM/god

- PB, IRR, NPV


Tabela 32 IRR i NPV za kogeneracijsko postrojenje

15 y 20 y 30 y

IRR (%) 9,5% 11,3% 12,4%

NPV (KM) 165.039 451.056 778.196

www.project-next.eu

5.2. Tehno-ekonomska analiza predloženog tehničkog rješenja

Kogeneracijsko postrojenje ORC 1MWel s proizvodnjom peleta 2t/h

Korištenjem obnovljivih izvora energije postižu se višestruke koristi/efekte za društvo: smanjenje upotrebe fosilnih goriva, smanjenje emisije stakleničkih gasova, korištenje domaćih resursa, neovisnost o uvozu, razvoj pratećih djelatnosti/industrija i povećanje zaposlenosti.

Biomasa, kao obnovljivi izvor energije, njena raspoloživost u lokalnim okvirima, kao i raspon koristi dobivenih iskorištavanjem, stavlja je u poziciju prioritetnog izvora koji treba poticati i razvijati, ali ne zanemarujući i ostale OIE.

5.2.1. Tehničko preliminarno rješenje

Analizirajući prethodno navedene prednosti biomase, najveće tehno-ekonomski koristi postižu se instalacijom kombinacije:

- kogenerativnog ORC (organski Rankine-ov ciklus) sustava sa termo uljnim kotlom snage 1 MWel i 4,1 MWth i

- postrojenja za proizvodnju peleta kapaciteta 2 t/h.

Princip rada organskog Rankine-ovog ciklusa (u daljem tekstu ORC) je sličan konvencionalnom Rankine-ovom procesu sa razlikom u korištenju organskog radnog medijuma (ugljovodonici kao što su toluen, silikon, ciklopentan) umjesto vode. Pošto ovi ugljovodonici isparavaju na nižoj temperaturi potrebna je niža temperatura u kotlu, što odgovara korištenju biomase.

5.2.1.1. Kogenerativni Organski Rankine-ov ciklus (ORC)

Organski Rankine-ov ciklus (ORC) varijacija je već opisanog Rankine-ovog ciklusa u kojem se umjesto vode kao radni medij koristi organski fluid (silikonsko ulje, izopentan, izooktan, amonijak). Isti radni mediji mogu se koristiti i u primarnom krugu rashladnih postrojenja i toplinskih pumpi. Zbog relativno niske temperature isparavanja radnog medija ORC je pogodan za iskorištavanje topline na znatno nižim temperaturama. Proces se najviše primjenjuje u geotermalnoj proizvodnji električne energije, te u teškoj industriji gdje se iskorištava otpadna toplina industrijskog procesa. Novije primjene usmjerene su ka korištenju sunčeve energije i energije biomase.

Glavna razlika ORC procesa u odnosu na klasični vodeno parni Rankine-ov ciklus ogleda se u termodinamičkim svojstvima radnih fluida među kojima se najčešće koriste silikonsko ulje i izopentan. U usporedbi s vodenom parom izopentan je gušći a ima i negativan nagib krivulje zasićenja suho zasićene pare što omogućava ekspanziju pare u pregrijano područje. Energetske transformacije odvijaju se na nižim temperaturnim razinama (250 – 300 °C). ORC se u postrojenjima na biomasu primjenjuje u rasponu snaga od 200 kWe do više od 2000 kWe uz električnu iskoristivost od 10 do 15 %.

Proces se odlikuje relativno visokom iskoristivosti na nižim opterećenjima što predstavlja prednost kod pogona kogeneracijskog postrojenja u režimu koji slijedi toplinsku potrošnju.

www.project-next.eu

Korištenjem termičkog ulja umjesto vode kao omogućen je pogon kotla loženog biomasom na nižim tlakovima s čime se, u usporedbi s vodeno parnim procesom, smanjuju naprezanja i produljuje životni vijek kotla. Za pogon na nižim tlakovima nije potrebna dozvola inspektora parnih kotlova kao što je slučaj s parnim kotlovima u mnogim zemljama. Proces se može potpuno automatizirati.

U nedostatke ORC procesa ubrajaju se visoki specifični investicijski troškovi (kod manjih postrojenja > 5.000 EUR/kWe), zapaljivost silikonskog ulja na sobnim temperaturama kao i potrebna primjena dodatnih mjere zaštite od propuštanja vrelouljnog kotla.

Biomasa izgara u kotlu na pokretnoj ili fiksnoj rešetki s automatiziranom dobavom goriva i odvođenjem pepela. Toplina izgaranja predaje se termičkom ulju koje se koristi kao posrednik (odnosno zamjena za vodu). Temperature ulja održava se u rasponu 250-300 °C. Dimni plinovi hlade se u ekonomajzeru što omogućava povećanje ukupne iskoristivosti do 80 %. U nekim se slučajevima instalira i predgrijač zraka. Organski medij isparava u izmjenjivaču a zatim pare ekspandiraju u turbini koja se vrti s relativno malim brzinama vrtnje što omogućava izravno spajanje na generator kao i smanjivanje mehaničkih gubitaka. Ekspandirani organski medij hladi se u regeneratoru u cilju podizanja iskoristivosti ciklusa. Nakon regeneratora organski medij kondenzira u ogrjevnom kondenzatoru, grijući vodu u sustavu područnog grijanja. Ohlađeno ulje pumpama se vraća u kotao, a kondenzirani radni medij u izmjenjivač.

U idealnom procesu ekspanzija i kompresija odvijaju se izentropski, a procesi isparivanja i kondenzacije su izobarni. U realnom procesu prisutni su nepovratni gubici pa realni proces ima manju iskoristivost od teoretskog. Uzroci nepovratnosti sadržani su u:

- Pri ekspanziji - samo dio energije iz razlike tlaka može se pretvoriti u koristan rad, a drugi dio se pretvara u toplinu i biva izgubljen. Efikasnost ekspanzijskog stroja (turbine) definirana je usporedbom s izentropskom ekspanzijom

- U izmjenjivačima topline – Strujanje radnog fluida kroz izmjenjivače topline dovodi do pada tlaka koji će sniziti količinu toplinske energije pretvorene u koristan mehanički rad

Naredna prikazuje idealni ORC proces u T-s dijagramu za slučaj primjene mokrog, suhog i izentropskog radnog fluida. Suhim fluidima smatramo one organske spojeve koji imaju pozitivan nagib krivulje suho zasićene pare za razliku od izentropskih kod kojih je nagib krivulje suho zasićene pare približno okomit odnosno mokrih kod kojih je nagib krivulje suho zasićene pare negativan.

www.project-next.eu

Slika 15 Termodinamički proces idealnog ORC procesa sa mokrim, suhim i izoentropskim fluidom

Iz T-s dijagrama je vidljivo da suhi fluid, nakon ekspanzije zasićene pare u turbini, ostaje u parnoj fazi. Radi toga kod suhih fluida nije nužno pregrijavanje pare prije uvođenja u turbinu u svrhu izbjegavanja granične vlažnosti nakon ekspanzije u turbini. U nekim slučajevima može se koristiti blago pregrijanje ako to poboljšava korisnost odnosno ukupne performanse ORC procesa. S obzirom da fluidu nakon ekspanzije u turbini treba odvesti toplinu da bi se ohladio do temperature kondenzacije, uobičajeno se koristiti regenerator koji na račun hlađenja izlazeće pare predgrijava kapljevitu fazu prije uvođenja u ekonomajzer. Kod izentropskog fluida krivulja suhozasićene pare je približno okomita odnosno odlikuje se približno konstantnom entropijom. Radi toga, ekspanzija u turbini završava u blizini krivulje suho zasićene pare. Radi toga, pregrijanje fluida kao ni korištenje regeneratora nije nužno. Također je vidljivo da je kod mokrog fluida, radi izbjegavanja prevelikog udjela kapljevite faze na kraju ekspanzije u turbini, nužno koristiti pregrijavanje fluida. Zbog više temperature ostvarene pregrijanjem teoretski su moguće više korisnosti procesa. Međutim utjecaj temperature pregrijanja na korisnost i ukupne performanse procesa povezan je i s vrijednosti radnog tlaka. S obzirom da je latentna toplina isparivanja veća kod nižih tlakova, isparivanje fluida kod nižih tlakova zahtijeva veću količinu topline, dok isparivanje fluida kod viših tlakova zahtijeva manju količine topline ali i veći rad doveden napojnoj pumpi.

Na narednoj slici prikazana je shema ORC procesa u postrojenju loženom biomasom.

www.project-next.eu

Slika 16 Shema ORC kogeneracijskog postrojenja na biomasu

Shema ORC procesa ukazuje na sličnost s Clausius-Rankine-ovim procesom, primijenjenom u parnim energetskim postrojenjima koja koriste kondenzacijske, kondenzacijsko-oduzimne ili protutlačne parne turbine. Kako organske fluide, nakon kondenzacije, nije nužno otplinjavati niti kemijski pripremati prije dobave u izmjenjivače topline, ORC postrojenja ne sadrže otplinjač niti spremnik napojne vode.

Bitno je uočiti da se kod ORC postrojenja često primjenjuje regenerator u kojem se kondenzirani fluid predgrijava prije ulaza u izmjenjivač topline, na račun hlađenja izlazeće pare iz turbine, koja se pritom hladi do temperature kondenzacije uvećane za minimalnu temperaturnu razliku nužnu za prijelaz topline.

Svojstva fluida za ORC proces

Kod izbora optimalnog radnog fluida valja voditi računa o sljedećim karakteristikama:

- Izentropska (okomita u T-s dijagramu) linija suho zasićene pare - Budući da se ORC usredotočuje na iskorištenje srednje-temperaturne toplinske energije, klasično pregrijanje kao u slučaju Rankine-ovog procesa nije prikladno. Zbog ovoga, blago pregrijanje na izlazu iz turbine će uvijek biti poželjno, što predstavlja nedostatak kod „mokrih“ fluida (koji su u dvofaznom stanju na kraju ekspanzije). U slučaju suhih fluida nužna je primjena regeneratora.

- Niska točka ledišta, visoka temperaturna stabilnost Organski fluidi kemijski degradiraju i razgrađuju se pri nižim temperaturama u odnosu na vodu. Najviša ulazna temperatura toplinskog izvora ograničena je upravo kemijskom stabilnošću radnog fluida.

- Visoka temperatura samozapaljenja - Organske fluide karakteriziraju razmjerno niske

Područno grijanje i proizvodnja peleta

www.project-next.eu

temperature samozapaljenja. U slučaju curenja fluida na spojevima cjevovoda i armature i kontakta sa zrakom nastupilo bi zapaljenje fluida što može biti vrlo opasno. Radi toga je potrebno maksimalne temperature radnog fluida u procesu postaviti ispod temperatura samozapaljenja pojedinog fluida.

- Toplina isparivanja i gustoća - Fluid velike latentne topline i gustoće apsorbirati će više energije iz izvora u isparivaču, i uslijed toga smanjiti maseni protok, veličinu postrojenja i potrebnu snagu pumpe

- Mali utjecaj na okoliš - Glavni parametri uzeti u obzir su potencijal osiromašivanja ozona (eng. ozone depletion potential – ODP) i potencijal globalnog zatopljenja (eng. global warming potential – GWP).

- Sigurnost - Radni fluid trebao bi biti nekorozivan, nezapaljiv i neotrovan. Kao pokazatelj razine opasnosti za primjenu fluida u ORC sustavima slijede se smjernice članka 9. europske direktive 97/23/EC za tlačnu opremu.

Prihvatljivi radni tlakovi - Potrebno je provjeriti koji tlak kondenzacije odgovara izabranoj temperaturi kondenzacije. Također je nužno provjeriti koje maksimalne tlakove isparivanja fluid može ostvariti obzirom na temperaturu dovođenja topline.

Da bi se rizik od zapaljenja fluida sveo na minimum predložene su sljedeće smjernice:

- Održavati minimalnu brzinu strujanja dimnih plinova kroz kanal kako bi se spriječila stagnacija mješavine radnog fluida i dimnih plinova

- Prije puštanja sustava u pogon nužno je ispuhati kisik iz ORC postrojenja primjenom inertnog plina

- Predvidjeti ugradnju ugljikovodičnih senzora u svrhu detekcije curenja radnog fluida. U slučaju curenja nužna je aktivacija sigurnosnog sustava koji će preusmjeriti vruće dimne plinove u mimovodni dimnjak i smanjiti tlak radnog fluida u sustavu.

S obzirom na kemijski sastav fluide općenito možemo podijeliti na sljedeće glavne skupine:

- Ugljikovodike - Etere - Alkohole - Siloksane - Fluorovodike - Klorofluorougljike (CFC) - Klorofluorougljikovodike (HCFC)

S obzirom na strukturu fluide općenito možemo podijeliti na sljedeće glavne skupine:

- Linearni - Ciklički - Razagranati - Nerazgranati

www.project-next.eu

Primjena ORC procesa

Dosadašnja istraživanja ORC procesa uglavnom su usmjerena na energetske i ekonomske aspekte takvih sustava te izbor radnog fluida. Analizira se primjena ORC-a u postrojenjima loženim biomasom, geotermalnim postrojenjima, a u novije vrijeme i u postrojenjima za solarnu desalinizaciju, korištenje otpadne topline iz bioplinskih postrojenja te u mikro-kogeneracijskim postrojenjima.

U pogonu je više od 100 kogeneracijskih postrojenja na biomasu s ORC procesom (najviše u Njemačkoj, Austriji Italiji, a i u Hrvatskoj).

5.2.1.2. Postrojenje za proizvodnju peleta

Sirova sječka se transportira na skladište, gdje pomoću vibracijskog sita ulazi u otvor mokrog mlina. Tako pripremljena sječka u granulometriji „mikro sječke“ putem elevatora ulazi u silos mokre sječke, gdje uz pomoć hidraulike i gurača te pužnice za izuzimanje dozira trakastu sušionicu. Sječka se u sušionicu dozira tripleks pužničicom iz razloga ravnomjernog nanošenja sječke na traku sušionice. U sušionici na temperaturi od cca 80°C sječka se suši na konačnu vlagu od 10 +/- 2%. Tako osušena sječka odlazi u silos suhe sirovine. Sušionica se opskrbulje toplinskom energijom iz termouljnog kotla (kogenerativnog postrojenja), koji kao energent za dobivanje toplinske energije koristi drvenu sječku, koja se pohranjuje na skladište koje sustavom hidraulike i gurača puni kotao.

Osušena sječka se iz silosa transportira se u dozirni spremnik mlina čekićara. Iz dozirnog spremnika izuzimačem se transportira u mlin čekićar koji usitnjava sječku na konačnu granulaciju od 0,1 do 1 mm.

Adekvatno granulirani drveni ostatak s definiranom granulometrijskom krivuljom iz postojećeg silosa se pužnim izuzimačem dozira u dozirni silos peletirke. Lopatica u dozirnom silosu se okreće tako da je doziranje piljevine uvijek konstantno bez osciliranja što je važno za kvalitetan pelet. Iz dozirnog silosa pilljevina se preko pužnog dozatora prenosi u mješalicu gdje se, ako je piljevina ispod 12% vlažnosti, dodatno navlažuje te sa vlažnošću od 12 – 14% ulazi u otvor peletirke. Piljevina slobodnim padom pada na matricu peletirke po kojoj kruže žrvnji peletirke te piljevinu potiskuju kroz otvore na matrici promjera 6 mm. U otvorima matrice pelet se plastificira zbog utjecaja temperature (90°C) i pritiska žrvnja. Uslijed pritiska žrvnja i utjecaja temperature, drvena masa se „zgušnjava“ do specifične težine do 1kg/dm3. Na donjem dijelu matrice nalaze se noževi koji dimenzioniraju duljinu peleta.

Tako definiran pelet odlazi na trakasti transporter s kojim dolazi do protustrujnog hladnjaka, gdje se pelet hladi na sobosuhu temperaturu. Iz hladnjaka pelet pada na vibracijsko sito, prašina se putem pužnog dozatora vraća natrag u peletirku, a dimenzioniran pelet odlazi na kosi trakasti transporter do linije za pakiranje. Na pužnom dozatoru se nalazi dozator štirke koja se po potrebi dozira za bolju kvalitetu peleta. Time se postiže veća otpornost na trošenje. Gotov pelet se pakira u 15 kg PVAC vreće na automatiziranom stroju za pakiranje. Vreće se zatvaraju sustavom varenja i pohranjuju i automatski stavljaju na paletu gdje se omataju strech folijom. Isto tako pelet se pohranjuje u silos za rastresiti kamionski transport (cisterna).

www.project-next.eu

5.2.2. Plan proizvodnje

Planirani kapacitet sustava je 1 MWel i 4,1 MWth i 2 t/h proizvodnja peleta. Predviđeni broj radnih sati postrojenja je 8000 h/god. Prema ovim parametrima proizvodnja električne energije, toplotne energije i peleta je:

- Električna energija:

Instalirana snaga 1 Mwel

Neto snaga 0,95 Mwel

Planirana proizvodnja električne energije 8000 MWh/god

Planirana prodaja električne energije 7600 MWh/god

Vlastita potrošnja kogenerativnog postrojenja 400 MWh/god

- Toplotna energija:

Instalirana snaga 4,1 MWth

Planirana proizvodnja toplotne energije 32800 MWh/god

Planirana prodaja toplotne energije 24800 MWh/god

Potrošnja postrojenja za proizvodnju peleta 8000 MWh/god

- Pelet:

Instalirani kapacitet 2 t/h

Ukupan godišnji kapacitet postrojenja za proizvodnju peleta 16000 t/god

5.2.3. Planirana potrošnja goriva kotlovskog postrojenja i postrojenja za proizvodnju peleta

Planirane godišnje potrebe sustava za biomasu su određene temeljem podataka proizvođača vrelouljnih kotlova, ORC sustava i sustava za proizvodnju peleta o potrošnji biomase u sustavu (t/h), kao i planiranog broja radnih sati.

U skladu sa specifikacijom proizvođača, potrošnja biomase u kogenerativnom postrojenju iznosi 2247 kg/h. Uz planiranu proizvodnju, odnosno planirani broj radnih sati od 8000 h/god, i poznatu satnu potrošnju, dolazimo do ukupne godišnje potrebne količine biomase koja iznosi 17976 t/god.

Uz planirani radni broj sati od 8000 h/god za proizvodnju peleta u kapacitetu 2 t/h, potrebna količina biomase iznosi:

8000 ∙ 2900 23200

Ukupne godišnje potrebne količine biomase za kogenerativno postrojenje i postrojenje za proizvodnju peleta su 41176 t/god.

www.project-next.eu

5.2.4. Pregled investicionih troškova

Ukupni investicioni troškovi su podijeljeni u tri grupe, i to:

1. ORC sustav kogeneracije: 6.666.900 KM

2. Postrojenje za proizvodnju peleta: 2.879.200 KM

3. Rezervna sredstva: 280.000 KM

Ukupni investicioni troškovi (bez PDV-a) iznose 9.826.100 KM.

Tabela 33 Investicija za ORC kogenerativno postrojenje i postrojenje za proizvodnju peleta


KoličinaJedinična

cijena (KM/J.M.)

Ukupna cijena (KM)

1 ORC sustav kogeneracije 6.666.900

Vrelouljni kotao snage 5,1 MWth kpl 1 1.710.000 1.710.000

ORC modul kpl 1 2.924.000 2.924.000

Montaža opreme kpl 1 70.400 70.400

Izolacija opreme na lokaciji kpl 1 48.900 48.900

Troškovi transporta i krana za istovar i pozicioniranje opreme

kpl 1 38.100 38.100

Elektro radovi i oprema kpl 1 492.000 492.000

Trošak priključenja na mrežu kpl 1 292.300 292.300

Dozvole i dokumentacija kpl 1 228.600 228.600

Mehanizacija (kamioni za prijevoz trupaca, iverač, utovarivač)

kpl 1 862.600 862.600

2 POSTROJENJE ZA PROIZVODNJU PELETA 2.879.200

Linija pripreme sirovine (valjkasti transporter, detektor metala, trakasti transporter, sjeckalica trupca tvrdog drveta, vibracijsko sito, elevator, dozirni silos, pužni transporter)

kpl 1 378.000 378.000

Linija sušenja (toplovodni kotao 1000 kW, cjevovod kotlovske jedinice, dimnjak, senzori za protiv požarnu zaštitu, ciklon sa pneumatskim sustavom, multicikloni, trakasti transporter, kontrolna jedinica)

kpl 1 476.000 476.000

Linija mljevenja (elevator, dozirni silos, pužni transporter, spremnik mlina čekićara, dozirna pužnica, separator neželjenih metala, mlin čekićar, spremnik za izuzimanje piljevine iz pužnice, zvjezdasti izuzimač, filtar, ventilator)

kpl 1 303.600 303.600

www.project-next.eu


KoličinaJedinična

cijena (KM/J.M.)

Ukupna cijena (KM)

Linija za sušenje-trakasta kanalna sušionica biomase (trakasta kanalna sušionica, toplotni izmjenjivač, ventilator, vlagomjer, cijevi za vodu, cijevi za zrak, automatska jedinica)

kpl 1 609.000 609.000

Linija peletiranja (pužnica za miješanje, automatski sustav za doziranje vode,sustav za mjerenje vlažnosti, dozirni silos, granične sklopke za nivo punjenja, dozirna pužnica, sustav za doziranje vode, pelet presa, pogon za presu, uređaj za centralno podmazivanje žrvnja, hidraulična jedinica za presu, pneumatski sustav za odsisavanje pare, cjevovod za zrak, strmi trakasti transporter, protustrujni hladnjak, filtar, ventilator, vibracijsko sito)

kpl 1 582.000 582.000

Linija za pakiranje kpl 1 44.000 44.000

Elektro oprema i automatika kpl 1 232.600 232.600

Instaliranje, testiranje i puštanje u rad kpl 1 164.000 164.000

Projektna dokumentacija kpl 1 25.000 25.000

Drugi neplanirani troškovi kpl 1 50.000 65.000

3 Rezervna sredstva (3% od investicije) kpl 1 280.000 280.000

UKUPNO bez PDV-a (KM): 9.826.100

5.2.5. Financijski plan

Ovaj poslovni poduhvat može se realizirati znatno brže u suradnji sa financijskim institucijama. Prethodno pribavljene dozvole, te znanje i stručno iskustvo glavnog nosioca projekta daje dodatnu garanciju izvedivosti.

Daljom analizom predviđeno je da realizacija projekta bude provedena vlastitim sredstvima u iznosu od 3.930.440 KM (40%) i kreditnim zaduženjem u iznosu od 5.895.660 KM (60%) sa kamatnom stopom 6% i periodom otplate kredita 5 godina.

Tabela 34 Kreditno zaduženje i vlastito učešće u investicijskim troškovima

Kreditno zaduženje 60%

5.895.660 KM Vlastito učešće 40% 3.930.440 KM

www.project-next.eu

5.2.6. Ekonomski vijek projekta

Za dalje analize, uzeto je da je ekonomski vijek projekta jednak vijeku trajanja opreme – 30 godina.

5.2.7. Eksploatacijski troškovi

Eksploatacijski troškovi se sastoje od:

A. TROŠKOVI BIOMASE ORC KOGENERATIVNOG POSTROJENJA

Ukupne godišnje potrebne količine biomase za kogenerativno postrojenje su 17.976 t/god. U okviru analize korištena je cijena drvne (drvnog otpada, sječka, piljevina, ...) biomase u iznosu od 80 KM/t.

Ukupni trošak biomase ORC kogenerativnog postrojenja iznosi 1.438.080 KM/god.

B. TROŠKOVI BIOMASE POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU PELETA

Ukupne godišnje potrebne količine biomase za postrojenje za proizvodnju peleta iznosi 23.200 t/god. U okviru analize korištena je cijena drvne (drvnog otpada, sječka, piljevina, ...) biomase u iznosu od 80 KM/t. Ukupni trošak biomase iznosi 1.856.000 KM/god.

C. TROŠKOVI ELEKTRIČNE ENERGIJE POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU PELETA

ORC kogenerativno postrojenje će za svoje potrebe koristiti 400 MWh/god iz vlastite proizvodnje. Postrojenje za proizvodnju peleta će za potrebe proizvodnog procesa koristiti 2.630 MWh/god. Troškovi električne energije postrojenja za proizvodnju peleta iznose 507.667 KM/god.

D. TROŠKOVI PLATA

Za potrebe rada i održavanja ORC kogenerativnog postrojenja u postrojenja za proizvodnju peleta biće zaposleno 10 zaposlenika. Za prosječnim mjesečnim platama zaposlenika u iznosu od 1.500 KM/god, ukupni troškovi plata zaposlenika iznose 180.000 KM/god.

E. TROŠKOVI OSIGURANJA POSTROJENJA

Ukupni trošak osiguranja postrojenja izračunat je kao postotak (0,5%) od ukupne investicije:

9.826.100 ∙ 0,5%

49.131

www.project-next.eu

F. TROŠAK ODRŽAVANJA KONERATIVNOG POSTROJENJA

Održavanje ORC kogenerativnog postrojenje će biti povjereno proizvođaču postrojenja. Pri tome, trošak održavanja postrojenja iznosi 0,027 KM/kWh proizvedene električne energije. Ukupni trošak održavanja kogenerativnog postrojenja iznosi:

0,027 ∙ 8000000 219.053

G. TROŠAK ODRŽAVANJA POSTROJENJA ZA PELETIRANJE

Trošak održavanja postrojenja za proizvodnju peleta izračunat je kao postotak (3%) od ukupne investicije:

9.826.100 ∙ 3%

294.783

H. DRUGI NEPREDVIĐENI TROŠKOVI RADA I ODRŽAVANJA

Drugi nepredviđeni troškovi rada i održavanja izračunati su kao postotak (0,2%) od ukupne investicije:

9.826.100 ∙ 0,2%

19.652

I. KREDITNO ZADUŽENJE

Daljom analizom predviđeno je da realizacija projekta bude provedena vlastitim sredstvima u iznosu od 3.930.440 KM (40%) i kreditnim zaduženjem u iznosu od 5.895.660 KM (60%) sa kamatnom stopom 6% i periodom otplate kredita 5 godina. Godišnja rata kredita će iznositi 1.367.755 KM/god.

Tabela 35 Kreditno zaduženje u investicijskim troškovima

KAMATNA STOPA 6%

Period otplate kredita 5 godina

Mjesečna rata 113.980 KM/mj

Godišnja rata 1.367.755 KM/god

UKUPNO ZADUŽENJE 6.838.777 KM

Ukupni eksploatacijski troškovi postrojenja iznose 5.932.121 KM/god.

www.project-next.eu

5.2.8. Prihodi

Prihodi (dobit) projekta će se ostvariti prodajom električne energije, toplotne energije i peleta.

Cijena električne energije definirana je članom 39. Zakona o korištenju OIE i efikasne kogeneracije (Službene novine FBiH, broj 70/13). Za mini postrojenja, snage od 150 kWel do 1 Mwel, referentna cijena (RFc) iznosi 12,26 pf/kWh, dok tarifni koeficijent (C) za krutu biomasu iz drvno-prerađivačke industrije iznosi 1,41. Feed-in-tarifa za električnu energiju proizvedenu iz biomase iz drvno-prerađivačke industrije iznosi:

∙ 12,26 ∙ 1,41 172,87

Prihodi od prodaje električne energije su:

172,87 ∙ 7600 1.313.781,60

Prodajna cijena toplotne energije, korištena u okviru ove analize, iznosi 85 KM/MWh. Prihodi od prodaje toplotne energije su:

85 ∙ 24800 2,108,000

Cijena peleta na tržištu BiH zavisi od sadržaja vlage u gorivu, kao i od toplotne moći peleta. Obzirom da je projektom predviđena proizvodnja peleta vrhunskog kvaliteta (nizak sadržaj vlage i visoka toplotna moć), planirana cijena peleta 280 KM/t.

Prihodi od prodaje toplotne energije su:

280 ∙ 16000 4.480.000

Ukupni prihodi projekta iznose:

1.313.781 2.108.000 4.480.000 7.901.781

Neto prihodi projekta iznose:

š

7.901.781 5.932.121 1.969.660

Period otplate ukupne investicije je:

9.826.100

1.969.6605.0

Tabela 36 IRR i NPV za ORC kogenerativno postrojenje i postrojenje za proizvodnju peleta

15 god 20 god 30 god

IRR (%) 18,5% 19,5% 20,0%

NPV (KM) 7.033.163 9.512.312 12.347.906

www.project-next.eu

5.3. Logistika

5.3.1. Prodaja logistika otpadne biomase short term

Organizacija transporta i prikupljanja biomase može biti brz i održiv projekt i cilj za koji Klaster iskazuje interes.

Osim moguće ekonomske dobiti članice ovim putem mogu riješiti i obavezni plan upravljanja otpadom čime će izbjeći pritiske inspekcija i eventualne kazne.

- Razmatranje mogućih transportnih ruta

1. Jedna od promatranih ruta je: GRAČANICA-DOBOJ-SARAJEVO-MOSTAR-STOLAC-NEUM-ČAPLJINA-ČITLUK-LJUBUŠKI-POSUŠJE-TOMISLAVGRAD-GRAČANICA u ukupnoj duljini od 780 km. Ova ruta je odabrana zbog zainteresiranosti jedne tvrtke u Gračanici za otkup otpadne biomase.

www.project-next.eu

2. Druga moguća ruta za prikupljanje otpadne biomase je: SARAJEVO-MOSTAR-STOLAC-NEUM-ČAPLJINA-ČITLUK-LJUBUŠKI-POSUŠJE-TOMISLAVGRAD-SARAJEVO, čija ukupna razdaljina iznosi: 530 km.

www.project-next.eu

3. Treća ruta koja je uzeta u razmatranje je: LIVNO-TOMISLAVGRAD-POSUŠJE-LJUBUŠKI-ČITLUK-ČAPLJINA-NEUM-STOLAC-MOSTAR-LIVNO i njena ukupna udaljenost iznosi: 410 km.

www.project-next.eu

4. Četvrta ruta, ujedno i najkraća je: TOMISLAVGRAD-POSUŠJE-LJUBUŠKI-ČITLUK-ČAPLJINA-NEUM-STOLAC-MOSTAR-TOMISLAVGRAD i iznosi ukupno: 328 km.

Lokacije su uzete temeljem mogućih i iskazanih interesa za otkup otpadne biomase. U prilogu (br. 3) se nalaze karte sa ucrtanim rutama.

‐ Volumen vozila: 20m3 ‐ Potrošnja goriva na 100km: 30 l ‐ Amortizacija: 1 KM/km ‐ Cijena piljevine: 5 KM i 10 KM ‐ Cijena ostalih ostataka: 10 KM

www.project-next.eu

Tabela 37 Kalkulacija ruta sa cijenama goriva, amortizacijom i cijenom biomase

Lokacija Ruta (km)

Potrošnja goriva (l)

Cijena goriva (KM)

Amortizacija Ukupno20 m3

100 KM 20 m3

200 KM

Neto pelet izlaz (KM)

Gračanica 780 260.0 572.0 780.0 1352.0 1452.0 1552.0 900

Sarajevo 530 176.7 388.7 530.0 918.7 1018.7 1118.7 900

Livno 410 136.7 300.7 410.0 710.7 810.7 910.7 900

Tomislav grad 328 109.3 240.5 328.0 568.5 668.5 768.5 900

Uz pretpostavku da se iz 20 m3 piljevine može proizvesti 6 t peleta. 5.4. Preporuke najboljih rješenja za klaster drvoprerađivačkih tvrtki

1. Otkup sirovine – otpadne biomase

Jedno od najoptimalnijih rješenja koje se kroz ovo istraživanje, također pokazalo prihvatljivo za članice Klastera jeste i otkup otpadne biomase.

Postoje iskazani razni interesi od strane tvrtki koje se bave daljnjim iskorištavanjem biomase u različite svrhe.

Otkup otpadne biomase ovisi o različitim faktorima koji su elaborirani u prethodnim poglavljima. Ovo je optimalno kratkoročno rješenje, a ovisi od udaljenosti od kupca, cijeni i naravno kao najbitnijoj stavki količini i kvalitetu biomase, koji bi morali biti konstantni, odnosno bez većih oscilacija, jer to utiče na krajnji proizvod.

U prethodnom poglavlju je detaljno prikazani pojedine transportne rute, do kupaca, sa proračunima koji bi bili prihvatljivi za njih. Ukoliko bi cijena peleta po toni bila veća nego je prikazano to onda ne bi bilo isplativo.

2. Kogeneracija sa proizvodnjom peleta

Kao najoptimalnije rješenje za Klaster drvoprerađivača je odabrano kogenerativno postrojenje ORC sa proizvodnjom peleta.

3. Proizvodnja ploča

Veliku zainteresiranost članovi klastera su iskazali i za zajedničko postrojenje za proizvodnju ploča od iverice. Ova vrsta proizvodnje je investicijski i logistički zahtjevna. Izbor lokacije kao i vrste tehnologije može biti presudno za uspješnost ovakvog projekta. Za ovu investiciju presudno je dugoročno osiguranje kvalitetne sirovine. Od presudnog je značaja i logistika i transport sirovine za izradu ploča, jer znatno utiču na samu investiciju i njenu isplativost.

U ovom trenutku ne postoji opravdanost ovakve investicije obzirom na postojeće rizike.

www.project-next.eu

6. MEHANIZMI FINANCIRANJA

Financiranje uključuje prikupljanje sredstava u svrhu obavljanja određenih djelatnosti ili provedbe planiranog projekta. U okviru ove Studije analizirani su domaći i međunarodni mehanizmi financiranja.

Kao kod svake investicije potrebno je sagledati postojeću situaciju kao i projekciju u odnosu na planirano razdoblje. Investicija se može racionalno izvesti samo u slučaju da ista osigura povrat uloženih sredstava bilo kroz direktni financijski efekt ili kroz druge indirektne doprinose. U ovom slučaju možemo investiciju promatrati kao isključivo ekonomsku projekciju ili kao širi društveni interes i to sa aspekta dugoročnog socioekonomskome koristi za društvenu zajednicu, ali i privrede ukoliko se kroz ovaj projekt potaknu i nove privredne aktivnosti.

U Bosni i Hercegovini u ovom trenutku postoji veliki broj mogućih izvora financiranja projekata iskorištavanja biomase.

Mogućnosti za realizaciju financiranja prvenstveno ovise o financijskoj/kreditnoj sposobnosti investitora.

Raspoloživi mehanizmi financiranja obuhvaćaju:

Domaći mehanizmi financiranja:

o Fondovi,

o Lokalne razvojne banke,

Međunarodni izvori financiranja:

o Evropska investicijska banka (EIB),

o Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD).

6.1. Domaći izvori financiranja

Domaći izvori financiranja obuhvaćaju fondove i banke sa sjedištem u Bosni i Hercegovini, specijalizirane za financiranje projekata u sektoru voda. Osim klasičnih oblika kreditiranja, investitorima su na raspolaganju i bespovratna sredstva.

6.1.1. Fond za zaštitu okoliša FBiH

Fond za zaštitu okoliša Federacje Bosne i Hercegovine osnovan je kao fond sa ciljem financiranja nacionalnih programa u oblasti zaštite okoliša.

Fond za zaštitu okoliša FBiH je osnovan Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša broj: 01-337/03 od 8. jula 2003. godine (objavljen u “Službenim novinama Federacije BiH”, br. 33/03). Prema Zakonu o Fondu za zaštitu okoliša FBiH, Fond obuhvaća djelatnosti u vezi sa prikupljanjem sredstava, poticanjem i financiranjem pripreme, provedbe i razvoja programa, projekata i

www.project-next.eu

sličnih aktivnosti u području očuvanja, održivog korištenja, zaštite i unapređivanja stanja okoliša i korištenja obnovljivih izvora energije.

Djelatnost Fonda za zaštitu okoliša FBiH čini prikupljanje i distribucija financijskih sredstava za zaštitu okoliša na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, a koristi se naročito za sljedeće namjene:

podršku u ostvarivanju zadataka koji proizlaze iz obaveza i odgovornosti prema međunarodnoj zajednici iz oblasti zaštite okoliša;

suzbijanje štete po okoliš u slučaju kada se ne može primijeniti princip odgovornosti za izvršavanje štete određenom licu (zagađivač plaća);

troškove sprječavanja ili otklanjanja štete po okoliš koja zahtijeva neposrednu intervenciju;

potpora mjerama u cilju zaštite okoliša, naročito u oblasti razvoja i financiranja informativnog sustava, obrazovanja i širenja informacija;

unapređivanje razvoja ekonomske strukture koja je povoljna po okoliš;

očuvanje zaštićenih prirodnih područja;

unapređivanje ekološke svijesti javnosti i istraživanje okoliša;

očuvanje, održivo korištenje, zaštita i unapređivanje stanja okoliša.

Djelatnost Fonda obuhvata poslove u vezi sa pribavljanjem sredstava, poticanjem i financiranjem pripreme, provedbe i razvoja programa, projekata i sličnih aktivnosti u oblasti očuvanja, održivog korištenja, zaštite i unapređivanja stanja okoliša i korištenja obnovljivih izvora energije, a posebno:

stručne i druge poslove u vezi sa pribavljanjem, upravljanjem i korištenjem sredstava Fonda;

posredovanje u vezi sa financiranjem zaštite okoliša iz sredstava stranih država, međunarodnih financijskih institucija i tijela, te domaćih i stranih pravnih i fizičkih lica;

pružanje stručnih usluga u vezi sa financiranjem zaštite okoliša;

vođenje baze podataka o programima, projektima i sličnim aktivnostima u području zaštite okoliša, te potrebnim i raspoloživim financijskim sredstvima za njihovo ostvarivanje;

poticanje, uspostavljanje i ostvarivanje suradnje sa međunarodnim i domaćim financijskim institucijama i drugim pravnim i fizičkim licima radi financiranja zaštite okoliša u skladu sa: Federalnom strategijom zaštite okoliša, planovima zaštite okoliša donesenim temeljem Strategije, međunarodnim ugovorima čija je članica Bosna i Hercegovina, te drugim programima i spisima u području zaštite okoliša;

obavljanje i drugih poslova u vezi sa poticanjem i financiranjem zaštite okoliša, utvrđenih Statutom Fonda.

Sredstva Fonda se dodjeljuju na temelju Javnog poziva koji se objavljuje na web stranici Fonda, te u javnim (dnevnim) novinama. Javni poziv se raspisuje sa ciljem prikupljanja prijava za programe/projekte za raspodjelu sredstava.

www.project-next.eu

Posebnosti

Sredstva za financiranje, u skladu Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša FBiH, osiguravaju se iz:

naknada zagađivača okoliša;

naknada korisnika okoliša;

posebne naknade za okoliš koja se plaća pri svakoj registraciji motornih vozila.

Prihodi za financiranje djelatnosti se ostvaruju i iz:

sredstava ostvarenih s osnova međunarodne bilateralne i multilateralne suradnje, te suradnje u zemlji na zajedničkim programima, projektima i sličnim aktivnostima u području zaštite okoliša;

budžeta Federacije;

kredita banaka;

sredstava iz zajmova i pozajmica drugih pravnih lica i financijskih institucija;

donatorskih sredstava i drugih vidova podrške;

poslovanja Fonda (naknada za obavljene usluge, otplate glavnica, kamata i dr.);

drugih izvora sredstava određenih posebnim zakonom, drugim propisima ili ugovorom.

U skladu sa članom 26. Zakona o Fondu, sredstva Fonda se koriste za financiranje zaštite okoliša, a posebno za:

zaštitu, očuvanje i poboljšanje kvalitete zraka, tla, vode i mora, te ublažavanja klimatskih promjena i zaštite ozonskog omotača;

saniranje, poticanje izbjegavanja i smanjivanja nastajanja otpada;

iskorištavanje vrijednih svojstava, te obrade otpada;

zaštitu i očuvanje biološke i pejzažne raznovrsnosti;

provođenje energetskih programa;

provođenje programa razminiranja;

unapređenje i izgradnju infrastrukture za zaštitu okoliša;

poboljšanje, praćenje i ocjenjivanje stanja okoliša te uvođenje sustava upravljanja okolišem;

poticanje održivog korištenja prirodnih dobara;

poticanje održivih privrednih djelatnosti, odnosno održivog ekonomskog razvoja;

poticanje istraživanja, razvojnih studija, programa, projekata i drugih aktivnosti, uključujući i demonstracijske aktivnosti.

Fond može sudjelovati u sufinanciranju programa, projekata i sličnih aktivnosti za namjene zaštite, očuvanja i poboljšanja kvaliteta zraka, tla, voda i mora, koje organiziraju i financiraju međunarodne financijske institucije i organizacije.

www.project-next.eu

Kako se prijaviti

Nakon objave Javnog poziva potrebno je dostaviti dokumentaciju koja uključuje: prijavu projekta, financijski pregled projekta, izjavu o namjenskom trošenju sredstava, kao i druge podatke koji se definiraju Javnim pozivom.

Web/kontakti

www.fzofbih.org.ba

6.1.2. Razvojna banka FBiH

Razvojna banka Federacije BiH je financijska institucija čija je zadaća provođenje ekonomske politike Vlade Federacije BiH radi privrednog razvoja i zapošljavanja, kroz stimulativno kreditiranje koje podrazumijeva razvojne stimulativne i diferencirane kamatne stope, koje su u naravi niže od tržišnih kamatnih stopa.

Razvojna banka Federacije BiH osnovana je Zakonom o Razvojnoj banci Federacije BiH (˝Sl. novine Federacije BiH˝ broj. 37/08), a počela je sa radom 01. jula/srpnja 2008. kao slijednik Investicijske banke Federacije BiH koja je sa svojih 109 uposlenika uspješno egzistirala od 1997. godine. Razvojna banka Federacije BiH je jedan od ključnih mehanizama u realiziranju posebnih projekata bitnih za Federaciju BiH i Bosnu i Hercegovinu, uvažavajući funkciju uravnoteženja strukturalnog i regionalnog principa, te skladnijeg ekonomskog razvoja, naročito u oblastima u kojima komercijalne banke nemaju interesa (infrastruktura, vodosnabdijevanje, zaštita okoliša itd.), te onih koje je moguće realizirati samo kroz srednjoročne i dugoročne kredite uz razvojne kamatne stope. Razvojna banka FBiH će, pod najpovoljnijim kreditnim uvjetima, financirati, kroz specifične kreditne linije, obnovu i razvitak malog i srednjeg biznisa.

Posebnosti

Razvojna banka Federacije BiH komitentima nudi:

dugoročne kredite za investicije

dugoročne i kratkoročne kredite za obrtni kapital

kredite za financiranje izvršenog izvoza

obavljanje platnog prometa u zemlji i inostranstvu za korisnike kredita RB FBiH

garancijske poslove u zemlji i inostranstvu

a sve uz povoljne kamate i aktivan pristup klijentu. Pri tome, krediti se plasiraju: (1) direktno klijentima, (2) putem poslovnih banaka.

Kako se prijaviti

Ukoliko se sredstva kredita plasiraju direktno klijentima, tvrtka podnosi RB FBiH na odobrenje kreditni zahtjev sa ostalom obaveznom dokumentacijom, kojom dokazuje opravdanost ulaganja, odnosno financiranja tekućeg poslovanja tvrtki, u skladu sa Uredbom o kriterijima i načinu vođenja nadzora nad poslovanjem Razvojne banke Federacije Bosne i Hercegovine (Sl. novine Federacije BiH, broj: 57/08). Sektor za analizu i ocjenu projekta, analizira i vrši ocjenu dostavljene dokumentacije, te dostavlja Kreditnom odboru prijedlog za razmatranje kreditnog zahtjeva. Kreditni odbor RB FBiH donosi odluku o odobravanju kredita

www.project-next.eu

rukovodeći se:

ocjenom boniteta klijenta

kvalificiranošću projekta i opravdanosti ulaganja

Nakon toga, RB FBiH dostavlja klijentu odluku o odobrenom kreditu. RB FBiH sa klijentom potpisuje ugovor o kreditu, a po reguliranju prihvaćenog kolaterala (upis hipoteke i/ili založnog prava) u skladu sa usvojenim pravilnikom o kolateralima RB FBiH. Doznaka kreditnih sredstava se vrši odmah po izvršenoj uplati jednokratne ugovorene naknade za obradu zahtjeva. U slučaju da RB FBiH donese odluku o neodobravanju zahtjeva za kredit, RB FBiH dostavlja klijentu odluku sa detaljnim i konkretnim obrazloženjima za odbijanje financiranja dostavljenog zahtjeva klijenta.

Ukoliko se sredstva kredita plasiraju preko komercijalne banke, tvrtka podnosi komercijalnoj banci na odobrenje investicioni program, kojim dokazuje opravdanost ulaganja i ostalu dokumentaciju potrebnu za kreditni dosje. Banka analizira, razmatra i odobrava zahtjev za kredit Kreditnom odboru, te upućuje RB FBiH zahtjev za kreditiranje projekta, vodeći računa da pritom dostavi kompletnu dokumentaciju koja je u skladu sa propisima Agencije za bankarstvo FBiH u pogledu sadržaja kreditnog dosjea. Kreditni odbor RB FBiH donosi odluku o odobravanju kredita rukovodeći se:

trenutno raspoloživim sredstvima,

kvalificiranošću projekta i tvrtki,

ocjenom boniteta Banke.

Nakon toga RB FBiH dostavlja Banci odluku o odobrenom kreditu, temeljem kojim Banka zaključuje ugovor sa korisnikom, te regulira kolateral za odobreni kredit prema odluci RB FBiH, a u skladu sa usvojenim pravilnikom o kolateralama RB FBiH. Ispunjenjem prethodno navedenih uslova Banka i RB FBiH potpisuju ugovor o kreditu i puštanje kredita u tečaj.

Web/kontakti

www.rbfbih.ba

6.2. Međunarodni izvori financiranja

Međunarodni izvori financiranja obuhvaćaju specijalizirane fondove i banke u stranom vlasništvu. Dvije najaktivnije evropske financijske institucije, Evropska investicijska banka (EIB) i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) već su duže vrijeme u BiH prisutne kao financijski partneri na velikim infrastrukturnim projektima. EIB i EBRD također su prisutne i kao kreditori domaćim bankama.

6.2.1. Evropska investicijska banka (EIB)

Evropska investicijska banka je neprofitna financijska institucija Evropske unije specijalizirana za dugoročno financiranje projekata koji podupiru razvojnu politiku EU. Projekti koje financira EIB nisu usko specijalizirani za jedan sektor stoga je moguće dobiti sredstva za razne infrastrukturne projekte.

www.project-next.eu

Posebnosti – financijski okvir

Direktni kredit - Za direktni kredit je jedini uvjet da vrijednost investicije mora prelaziti 25 miliona eura. Ne postoji ograničenje visine kredita, međutim EIB standardno financira do 50% investicije. Razdoblje povrata ovisi o vrsti investicije i kreće se od 5 do 12 godina za industrijske projekte, te 15 do 25 godina za investicije u infrastrukturu i energetiku. Kamatne stope mogu biti fiksne ili varijabilne, uz mogućnost počeka otplate glavnice. Zahtijeva se osiguranje zajma u obliku bankarske garancije ili drugog prvoklasnog instrumenta osiguranja;

Posredni kredit - U slučaju da vrijednost investicije ne prelazi 25 milijuna eura moguće su dvije opcije: dogovoriti posredni kredit ili grupirati više projekata kako bi se ostvarila tražena vrijednost investicije za direktni kredit.

Posredni kredit realizira se uz posredovanje banke partnera koja se nalazi u zemlji samog investitora. U tom slučaju visina kredita kreće se u rasponu od 40 000 do 25 miliona eura, odnosno 100% vrijednosti investicije.

Kako se prijaviti

Prilikom apliciranja projekta za dobivanje sredstava od EIB ne postoji standardna dokumentacija niti upitnik koji treba popuniti. Međutim, za svaki projekt potrebno je izraditi studiju isplativosti, pribaviti potrebne zakonske dozvole, navesti detaljne tehničke specifikacije projekta, relevantne podatke o investitoru, kreirati plan troškova i financijsku analizu, te napraviti studiju utjecaja na okoliš.

Web/kontakti

www.eib.org

6.2.2. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD)

Evropska banka za obnovu i razvoj osnovana je 1991. godine kao međunarodna financijska institucija za pomoć tranzicijskim zemljama pri prelasku na tržišnu ekonomiju i demokratsko uređenje. EBRD usko surađuje i sa regionalnim bankama pri financiranju projekata u javnom sektoru. EBRD standardno financira projekte na području poljoprivrede, energetske učinkovitosti i opskrbe energijom, industrijske proizvodnje, infrastrukture lokalne zajednice, turizma, telekomunikacija i transporta.

Posebnosti – financijski okvir

Financiranje EBRD-a vrši se putem kredita i vrijednosnih papira u vrijednosti od 3 do 230 milijuna eura. Manje vrijedni projekti mogu se financirati posredno preko privatnih banaka ili posebnih razvojnih programa. Razdoblje otplate kredita kreće se od jedne do 15 godina. Udio EBRD-a u ukupnoj vrijednosti projekta standardno iznosi do 35%, ali može biti i veći. EBRD prilagođava uvjete financiranja ovisno o stanju regije i sektora u kojem se projekt odvija.

Webseff: direktno financiranje projekata energetske efikasnosti i obnovljivih izvora za projekte investicione vrijednosti veće od 3 M EUR

Webseff II: financiranje projekata energetske efikasnosti i obnovljivih izvora putem komercijalnih banaka (RBA i Unicredit) za projekte investicione vrijednosti do 2 M EUR

www.project-next.eu

Finance in motion: financiranje projekata energetske efikasnosti i obnovljivih izvora projekte investicione vrijednosti do 2 M EUR

Komercijalne banke daju financijsku podršku za projekte iz oblasti EE i korištenja biomase, počevši od proizvođača opreme i goriva do krajnjih korisnika. Pretpostavka tome je ostvarenje smanjenja emisija čestica i ugljen monoksida u cilju postizanja ekoloških efekata pored već neospornih ekonomskih.

Pri tome:

Obavezno zadovoljavanje financijskih i okolišnih kriterija koje postavlja EBRD.

Kako se prijaviti

Prijava projekta vrši se putem formulara dostupnog na internet stranicama EBRD u kojem se daje kratki opis, vrsta i vrijednost projekta.

Web/kontakti

http://www.ebrd.com/pages/country/bosniaandherzegovina.shtml

www.project-next.eu

7. ZAKLJUČCI I PREPORUKE

Realizacija projekta „Studija izvodljivosti za upotrebu biomase u cilju iskorištavanja drvnog otpada u Regiji Hercegovina“ (u daljem tekstu: Studija) izvršena je u skladu sa projektnim zadatkom.

U okviru Studije izvršena je analiza postojećih drvoprerađivačkih tvrtki sa aspekta zemljopisne lokacije i specifičnoj lokacije na kojoj se nalaze tvrtke. Projektom je predviđeno da se izvrši anketiranje i terenski obilazak 29 drvo-prerađivačkih firmi. Nakon informativnog telefonskog razgovora sa predstavnicima firmi, utvrđeno je da se dvije firme ne bave drvo-prerađivačkim aktivnostima. Rezultati prikupljenih podataka su prikazani u Poglavlju 2 Studije.

Anketiranjem je utvrđeno da tržišna cijena drvnog otpada u regiji Hercegovina varira i to:

‐ Neselektirani ostatak: 0-10 KM/m3; ‐ Okorci: 10-20 KM/m3; ‐ Komadno drvno: 10-20 KM/m3; ‐ Komadno drvo suho: 10-30 KM/m3; ‐ Piljevina mokra 0-15 KM/m3; ‐ Piljevina suha: 15-40 KM/m3; ‐ MDF komadi: 0-10 KM/m3; ‐ MDF piljevina: 0-15 KM/m3.

Terenski obilazak je obuhvatio 14 drvo-prerađivačkih tvrtki članica Klastera u regiji Hercegovine. Analizom raspoloživih podataka utvrđeno je da se na godišnjem nivou generiraju količine otpadne biomase u iznosu od 14238 nm3, sa najvećim učešćem piljevine u iznosu od 9240 nm3.

Analizom raspoloživih podataka svih anketiranih tvrtki (29) utvrđeno je da se na godišnjem nivou generiraju količine otpadne biomase u iznosu od 32987 nm3, sa najvećim učešćem piljevine u iznosu od 18728 nm3. Bitno je napomenuti da proizvodnja varira od mjeseca do mjeseca, ovisi od sezone i potražnje tržišta, te su zapravo ove količine znatno manje. Prema podacima o pouzdanosti i kapacitetu za dugoročno snabdijevanje biomasom kod 28% tvrtki ne postoji pouzdanost i kapacitet, 48% postoji za 3 godine, 8% za 5 godina i 16% za period od 10 godina.

Studija je obuhvatila ocjenu potencijala biomase u regiji Hercegovina. U više dostupnih dokumenata naznačeno da podaci za područje razmatranja nisu dostupni iz službenih izvora ili nisu kompletni prvenstveno jer tvrtke koje ne ulaze u sastav ŠPD/ŠGD „Šume Hercegovačko-neretvanske“, ne dostavljaju podatke županiJskoj upravi za šumarstvo, pa kao takvi nisu mogli biti evidentirani. Međutim ostali podaci i procjene daju sliku stanja koje je prikazana.

Za procjenu količina raspoloživog drvnog ostatka korišteni su podaci ŠGD Županije Zapadnohercegovačke d.o.o. Posušje, ŠGP “Kupres” (ŠGD „Hercegbosanske šume“ d.o.o. Kupres), ŠP „Botin“/ŠPP „Nevesinjsko-Gatačko“ sa sjedištem u Nevesinju, Šumska uprava u Gacku i Centar za upravljanje kršom Trebinje. Temeljem ukupnih raspoloživih količina drvnog sortimenta izračunata je količina drveta namijenjenog za pilane (koristeći metodologiju opisanu u Poglavlju 4.).

www.project-next.eu

Proračunom je utvrđeno da iskoristiva količina drvnog ostatka iznosi 113.872 m3/god.

Projekcija količina iskoristivog drvnog ostatka izvršena je na način da je predviđen porast planiranih količina iskoristivog drvnog ostatka i to za 2,5%/god. Pri tome, predviđeno je da će porast količina iskoristivog drvnog ostatka biti konstantan u 4., 7. i 10. godini.

Slika 17 Projekcija raspoloživih količina drvnog ostatka u HNK i ZHK

Interes članica klastera za udruživanje načelno postoji, a obzirom na nalaze ove studije istu je moguće usmjeriti u proizvodnju energije iz biomase kao dugoročni projekt.

Tehno-ekonomska analiza je izvršena za nekoliko dostupnih tehničkih opcija, i to:

‐ Postrojenje za proizvodnju peleta kapaciteta 2 t/h; ‐ Postrojenje za proizvodnju briketa kapaciteta 1,5 t/h; ‐ Postrojenje za rasplinjavanje drvne biomase kapaciteta 1 MWel (1,2 MWel) i 1,45

MWth.

113.

871

,97

113.

871

,97

116.

718

,77

119.

636,

74

119.

636,

74

122.

627,

66

125.

693,

35

125.

693,

35

128

.835

,68

132.

056

,58

132.

056

,58

100.000,00

105.000,00

110.000,00

115.000,00

120.000,00

125.000,00

130.000,00

135.000,00

2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024

Ras

pol

oživ

a ko

ličin

a d

rvn

og o

stat

ka (

m3/

god

)

Godina

www.project-next.eu

Obzirom da su tvrtke u izrazile interes za zajedničko postrojenje drvnog klastera bude kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju električne i toplotne energije, u nastavku Studije napravljena je detaljna analiza i pripremljen je biznis plan za ORC kogenerativno postrojenje (1 MWel i 4,1 MWth) u kombinaciji sa postrojenjem za proizvodnju peleta 2 t/h. Analizom je utvrđeno da:

‐ investicija u predloženo postrojenje iznosi 9.826.100 KM. Pretpostavljeno je da će realizacija projekta biti provedena vlastitim sredstvima u iznosu od 3.930.440 KM (40%) i kreditnim zaduženjem u iznosu od 5.895.660 KM (60%) sa kamatnom stopom 6% i periodom otplate kredita 5 godina.

‐ eksploatacijski troškovi postrojenja iznose 5.932.121 KM/god; ‐ period povrata ukupne investicije je 5.0 godina, IRR (15 godina) je 18,5% i NPV (15

godina) 7.033.163 KM.

Kratkoročno rješenje

Otkup i preuzimanje pretežno piljevine ali i drugih ostataka nameće se kao opcija koja se može brzo realizirati. Nedostatak ovog rješenja je mali interes za ostatke iz prerade obzirom da su troškovi transporta veliki uzevši u obzir raštrkanost pogona i relativno velika udaljenost potencijalnih pogona koji bi isti preuzeli zbrinuli/korisno iskoristili.

Kao kratkoročno rješenje prikupljanje biomase od članica klaster direktno je iskazano od strane tvrtke ESCO Eko Energija d.o.o. iz Livna. Postoji još nekoliko poduzeća poput Trgovir Gračanica koja ima interes za otkup biomase.

Realizaciju takvog rješenja moguće je uspostaviti u kratkom vremenskom razdoblju uz pretpostavku da se postignu optimalni odnos troškova kvalitete i količina sirovine te operativnosti procesa i transporta.

www.project-next.eu

LITERATURA

(1) Studija energetskog sektora u BiH – Konačni izvještaj, Modul 12 – Upravljanje potrošnjom, štednja energije i obnovljivi izvori energije. 2008.

(2) Pilot study on using biomass-fired Boilers in Rural Buildings or For Rural Productive Uses Local Wood Waste in Bosnia and Herzegovina. United Nations Development Programme. 2006

(3) Present energy status and renewable energy sources reserves and application” Renewable energy coordinated development in the Western Balkan Region (RECOVER). 2005

(4), (6) Izvještaj o analizi stanja okolišnih tehnologija i obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini. 2012

(5) Studija Šumarstvo CEPOS, 2011. Podaci prema “Analizi postojećeg stanja i prijedloga mjera za poboljšanje rada u drvnoj industriji Federacije BiH, BiH”. FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE. 2010

(7) Studija energetskog sektora u BiH, Konzorcij: Energetski institut Hrvoje Požar – Hrvatska, Soluziona – Španija, Ekonomski institut Banja Luka – BiH, Rudarski institut Tuzla – BiH. 2008

(8) Izvještaj o napretku realizacije konsultantske usluge za izradu studije „Odnosi šumarstva i drvo-prerađivačke industrije“, CEPOS. 2011

(9) Informacija o gospodarenju šumama u Federaciji BiH u 2012. godini i planovima gospodarenja šumama za 2013. godinu.

(10) Cost/benefit analiza u sektoru biomase u BiH, sa posebnim fokusom na regiju Srebrenice. UNDP. 2011

www.project-next.eu

PRILOZI

Prilog 1 – Baza podataka o anketiranim učesnicima

Prilog 2 – Anketni upitnik

Prilog 3 – Karte sa rutama

Projekt je sufinanciran od strane Europske unije, instrument za pred pristupnu pomoć

Ova brošura je nastala uz financijsku pomoć programa IPA jadranske prekogranične suradnje. REDAH je odgovoran za sadržaj ove publikacije i pod nikakvim okolnostima ne odražava stav odgovornih unutar programa IPA jadranske prekogranične suradnje.

www.project-next.eu

Documents

IPA Adriatic Cross Border Cooperation 2007-2013