52
Fakultet prirodoslovno-matemati č kih znanosti i odgojnih podru č ja Sveu č ilišta u Splitu Sveu č ilište u Splitu PRIJEDLOG DIPLOMSKOG STUDIJSKOG PROGRAMA Inženjerska fizika, usmjerenja: Termodinamički uređaji i Mehanički sustavi Split, 21. ožujka 2005.

Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu

Sveučilište u Splitu

PRIJEDLOG DIPLOMSKOG STUDIJSKOG PROGRAMA

Inženjerska fizika, usmjerenja: Termodinamički uređaji i Mehanički sustavi

Split, 21. ožujka 2005.

Page 2: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

N A S T A V N I P L A N I P R O G R A M

Diplomski studij: Inženjerska fizika, usmjerenja : Termodinamički uređaji i Mehanički sustavi

Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu Teslina 12, HR-21000 Split Telefon: + 385 21 385 133 Telefaks: + 385 21 385 431

[email protected]: //www.pmfst.hr

Page 3: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

1. Uvod

1.1. Razlozi za pokretanje studija

Tehničke znanosti imaju svoje temelje u fizici. Zbog njihovog brzog razvoja nastavni materijali u studijima tehničkih znanosti postali su izuzetno obimni. U težnji da se obim studija stavi u razumne okvire došlo je do snažnog smanjivanja nastave fizike.

Za cjelovito razumijevanje tehničkih rješenja ili za njihovu ostvarenje potrebno je razumijevanje fizikalnih osnova procesa koji su involvirani u tim rješenjima. Sadašnji studiji tehnika na Sveučilištu u Splitu, a i u Hrvatskoj, u nastojanju da studentima pruže što šire znanje iz tehničkih znanosti i informatike, su rađeni pod stalnim pritiskom za smanjenjem sadržaja fizike i temeljnih, tehnički orijentiranih kolegija mehanike i termodinamike. Istovremeno već više od stoljeća mehanike i termodinamika su relativno zanemarene na prirodoslovno-matematičkim studijima u Hrvatskoj i kao „tehničke“ prepuštene su uglavnom razvitku na tehničkim fakultetima i institutima.

Uviđajući obje činjenice, gubitak povezanosti fizike i tehnike, neopravdano stalno sažimanje temeljnih tehničkih kolegija iz termodinamike i mehanike u programima tehničkih fakulteta te neopravdano zanemarivanje tehnički primjenjivih grana fizike na prirodoslovno-matematičkim studijima, ovim programom rješavaju se oba spomenuta problema. Program će se ostvariti u suradnju odgovarajućim katedrama Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje.

Ovako koncipiran diplomski studij obrazuje stručnjake sposobne primjenjivati suvremene znanstvene spoznaje na praktične probleme vezane uz termodinamičke uređaje i mehaničke sustave.

Ovaj studij daje uvid u rad postojećih termodinamičkih uređaja i mehaničkih sustava, uvodi studenta u razvoj i projektiranje uređaja i sustava. Nakon završenog diplomskog studija magistri će biti sposobni raditi u razvojnim i istraživačkim laboratorijima, sudjelovati u projektnim timovima za termodinamičke uređaje i mehaničke sustave.

Ovo je prvi put da se pokreće studij ove vrste u Hrvatskoj. Do sada su se maturanti sa sklonostima i prema fizici i prema tehnici morali odlučiti za studij ili fizike ili tehnike. Po prvi put zahvaljujući ovom programu imaju priliku razviti oba talenta.

Zbog rastućeg problema globalnog zatopljenja klimatizacijski uređaji postaju sve potrebniji za normalnu radnu aktivnost tijekom vrućih ljetnih dana. Stoga potreba za stručnjacima ove vrste stalno raste. Ne postoji mjesto u Dalmaciji s barem nekoliko tisuća stanovnika bez tvrtke koja se bavi klimatizacijskim poslovima. U takvim tvrtkama magistar inženjerske fizike smjera termodinamički uređaji može obavljati bilo koji stručni posao. Nadalje nešto veća mjesta imaju niz specijaliziranih servisa za održavanje motornih vozila. Magistar inženjerske fizike oba usmjerenja sposoban je voditi ustanove ove vrste. Konačno može raditi i u tvornici motora, kao što je Tvornica motora Brodogradilišne industrije u Splitu.

Mnoga sveučilište u svijetu nude i programe u kojima se uz fiziku izučavaju i predmeti jedne tehničke discipline. U engleskom govornom područje ovi programi se najčešće nalaze pod

2

Page 4: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

nazivom Engineering Physics. Vrlo često se kao tehnička disciplina pojavljuje strojarstvo. Takve programe, među ostalima, nude Carl v. Ossietzky sveučilište iz Oldenburga u Njemačkoj

http://www.physik.uni.-oldenburg.de/EP/ i University of British Columbia (UBA) iz Vancouver-a u Kanadi http://www.engphys.ubc.ca/courses.htmlProgram Engineering Physics Sveučilišta iz Oldenburgu kao tehničku disciplinu sadrži

zvuk i vibracije, dok se u ovim usmjerenjima nude termodinamički uređaji i mehanički sustavi. Oba programa se koncepcijski podudaraju na način da uz fiziku i tehničku disciplinu (vibracije i zvukovi odnosno termodinamički uređaji i mehanički sustavi) kao glavne discipline izučavanja, sadrže i elektrotehniku i informatiku kao pomoćne discipline.

Dio program studija Engineering Physics s UBC sveučilišta u Vancouveru koji se odnosi na strojarstvo sadrži predmeta iz termodinamike i mehanike. U ovom programu ove discipline se posebno izučavaju u pojedinim usmjerenjima. Kolegiji koji se odnose na mehaničke sustave (termodinamičke uređaje) u usmjerenju Termodinamički uređaji (Mehanički sustavi), nadomješteni su kolegijima iz elektrotehnike i informatike. Danas su praktički svi termodinamički i mehanički uređaji, kao što su motori i klimatizacijski uređaji, opremljeni kontrolnim elektroničkim uređajima te su i informatizirani. Ovim studijem formira se stručnjak koji će moći sagledati sve segmente rad tako složenih uređaja i sustava.

1.2. Dosadašnja iskustva u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa

Predloženi program se prvi put predlaže u Hrvatskoj. Iskustva sveučilišta koji imaju programe ove vrste jako su dobra. Ovako školovani stručnjaci kompetentni su i u fizici i tehnici pa su vrlo traženi.

1.3. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

Ovaj studij mogu upisivati i studenti sa Sveučilišta u Osijeku, Sveučilišta u Rijeci, Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Mostaru. Očekuje se i recipročna dopuštenja sa sveučilišta u spomenutim gradovima.

1.4. Ostali elementi i potrebni podaci

Studij će se ostvariti u suradnji s Fakultetom elektrotehnike strojarstva i brodogradnje u Splitu. Dio programa koji uključuje matematiku i prirodne znanosti ostvarivat će se na ovom Fakultetu, dok će se dio programa koji sadrži kolegije vezane uz temeljne tehničke i tehničke znanosti ostvarivati na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu.

Imajući u vidu trend informatizacije termodinamičkih uređaja i mehaničkih sustava ovaj program omogućava studentu da stekne osnovna znanja iz elektrotehnike i informatike. Na taj način on stječe cjelovit uvid u rad tih uređaja i sustava.

Posebnost ovog studija je i velik izbor humanističkih kolegija kao izbornih kolegija. Na taj način omogućuje se studentima da steknu uvid u društvene odnose, koji će ih uz struku, neminovno pratiti u njihovom budućem radu.

3

Page 5: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

2. Opći dio

Vrsta studija Diplomski

Naziv Inženjerska fizika, usmjerenja: Termodinamički uređaji i Mehanički sustavi

Predlagači Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu

Nositelji

Izvođači Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu i Fakultet elektrotehnike ,strojarstva i brodogradnje u Splitu

Trajanje 2 godine

ECTS 120

Uvjeti za upis a)Preddiplomski studij inženjerska fizika, termodinamika i mehanika. b)Preddiplomski studiji fizike, matematike i fizike, fizike i informatike, fizike i tehnike. Dodatni uvjet je upisivanje razlikovnih kolegija iz Preddiplomskog studija inženjerske fizike, termodinamika i mehanika. To su: Statika, Mehanika materijala I, Tehnička dinamika, Mehanika materijala II, Osnove prijenosa topline, Elementi strojeva, Tehnička termodinamika, Mehanika fluida I Osnove elektrotehnike.

Kompetencije koje se stječu završetkom studija

Primijeniti temeljne fizikalne zakone iz mehanike, termodinamike, elektriciteta i magnetima, vibracija, valova, statističke mehanike i kvantne mehanike na probleme inženjerske fizike. Objasniti rad standardnih strojeva kao što su pumpe, ventilatori, turbine, motori, toplinske pumpe. Primijeniti i riješiti diferencijalne jednadžbe naprezanja materijala, mehanike fluida i toplinskih procesa . Sudjelovanje u razvojnim i projektnim timovima koji se bave termodinamičkim uređajima i mehaničkim sustavima. Procijeniti utjecaj termodinamičkih uređaja i mehaničkih sustava na okolinu. Objasniti rad osnovnih analogni i digitalnih sklopova. Objasniti koncept negativne povratne veze koristeći blok dijagrame. Objasniti uvjete stabilnosti sustava za upravljanje. Objasniti rad Unix operacijskog sustava pomoću blok dijagrama. Primjena osnovnih naredbi i alata Unix operacijskog sustava. Objasniti principe upravljanja strojeva pomoću kompjutera.

Mogućnosti nastavka studija

Doktorski studiji iz fizike, usmjereni na primjenu, i doktorski studiji strojarstva

Stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završetkom studija

Magistar inženjerske fizike

4

Page 6: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

3. Opis programa

3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta

I. semestar

Kod

Naziv predmeta Nastava

P+S+V+L

ECTS

Fizika materijala 30+0+15+0 3 Inženjersko modeliranje 30+15+15+15 6 Objektno orijentirano programiranje 30+0+30+0 5

Predmeti usmjerenja Termodinamički uređaji Toplinski strojevi i uređaji 45+0+30+0 6 Termodinamika nepovratnih procesa 30+0+15+0 3 Osnove procesa i sustava klimatizacija 30+0+30+0 5

Predmeti usmjerenja Mehanički sustavi Mehanika neprekidnih sredina 30+30+15+0 7 Mehanika fluida II 30+0+30+0 7

Izborni predmeti za oba usmjerenja (upisuje se jedan) Uvod u astronomiju i astrofiziku 30+0+0+0 2 Uvod u simboličku logiku 15+0+15+0 2 UKUPNO: 390(345) 30

* U zagradama je broj sati nastave usmjerenja Mehanički sustavi

5

Page 7: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

II. semestar

Kod

Naziv predmeta

Nastava P+S+V+L

ECTS

Elektronički elementi 30+0+0+30 5 Operacijski sustavi 30+0+30+0 5 Optimiranje u tehnici 30+0+15+0 5

Predmeti usmjerenja Termodinamički uređaji Obnovljivi izvori energije i održivi razvoj 30+0+0+0 3 Termodinamička analiza 30+0+30+0 5

Izborni seminari usmjerenja Termodinamički uređaji (upisuju se jedan)

Seminar iz Toplinskih strojeva i uređaja 0+30+0+0 5 Seminar iz Obnovljivih izvora energije i

održivog razvoja0+30+0+0 5

Seminar iz Osnova procesa i sustava klimatizacije

0+30+0+0 5

Predmeti usmjerenja Mehanički sustavi Vibracije 30+0+30+0 5 Mehanika materijala III 30+0+30+0 4

Izborni predmeti usmjerenja Mehanički sustavi (upisuje se jedan) Tankostijene konstrukcije 45+0+30+0 4 Pogonska čvrstoća 30+0+30+0 4

Izborni predmeti za oba usmjerenja (upisuje se jedan) Epistemologija i dinamika znanja 30+0+0+0 2 Fizika nanostruktura 30+0+0+0 2 UKUPNO: 315(375 ili 390) 30

* U zagradama je broj sati nastave usmjerenja Mehanički sustavi

6

Page 8: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

III. semestar

Kod

Naziv predmeta Nastava P+S+V+L

ECTS

Elektronički sklopovi 45+0+30+30 8 Sustavi za upravljanje 30+0+30+30 7

Predmeti usmjerenja Termodinamički uređaji Gorivne ćelije 30+15+0+0 3

Izborni seminari usmjerenja Termodinamički uređaji (upisuju se jedan ) Seminar iz Toplinskih strojeva i uređaja 0+30+0+0 5 Seminar iz Obnovljivih izvora energije i

održivog razvoja0+30+0+0 5

Seminar iz Osnova procesa i sustava klimatizacije

0+30+0+0 5

Predmeti usmjerenja Mehanički sustavi Teorija mehanizama 30+0+30+0 4 Prijenosnici snage 30+0+30+0 4

Izborni predmeti za oba usmjerenja (upisuje se jedan) Osnove likovnih umjetnosti 30+0+0+0 2 Marketing 30+0+0+0 2 UKUPNO: 300(345) 30

IV. semestar

Kod

Naziv predmeta Nastava P+S+V+L

ECTS

Magistarski rad 0+300+0+0 30 UKUPNO: 300 30

Legenda: P-predavanja S-seminar V-auditorne vježbe L-laboratorijske vježbe

* U zagradama je broj sati nastave usmjerenja Mehanički sustavi

7

Page 9: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

3.2. Opis predmeta

Naziv predmeta Fizika materijala

Kod

Vrsta Teorijski

Razina Srednja

Godina I Semestar I

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

AKTIVNOST Broj školskih satii Broj sati ECTS Predavanja 30 22.5 0.75 Auditorne vježbe 15 11.25 0.375 Samostalni rad 53.25 1.775 Konzultacije 3 0.1 UKUPNO 90 3

Nastavnik Doc. dr. sc. Paško Županović

Kompetencije koje se stječu

Razumijevanje pojava u kristalima, posebno onih vezanih uz mehanička svosjtva kristala, unutar jednočestičnog ili fenomenološkog pristupa.

Preduvjeti za upis Kvantna mehanika i Statistička mehanika

Sadržaj Kristalna struktura. Difrakcija valova i recipročna rešetka. Brillouinova zona. Kohezija kristala. Fononi. Debyeva teorija toplinskog kapaciteta. Model slobodnog elektronskog plina. Toplinski kapacitet metala. Električna i toplinska vodljivost metala. Wiedemann-Franzov zakon. Kronig-Penney model. Enegijske vrpce. Šupljine. Poluvodiči. Dielektrična svojstva kristala. Magnetska svojstva kristala. Supravodljivost. Laseri. Površine i točkasti defekti. Difuzija. Dislokacije. Deformacije i lom..

Preporučena literatura

21Y. Quere, Physics of materials, Gordon and Breach Scientific Publishers, Amsterdam, 1998. 2.C.A. Wert and R.M. Thomsom, Physics of Solids, Mc Graw-Hill, Inc,NY, 1964.

Dopunska literatura

1. V. Šips, Uvod u fiziku čvrstog stanja, Školska knjiga Zagreb, 1991. 2. C. Kittel, Introduction to Solid State Physics, 5th edition, John Wiley & Sons, Inc., 1976

Oblici provođenja nastave

Predavanja . Rješavanje zadataka na auditornim vježbama. Zadavanje zadataka studentima za samostalno rješavanje. Provjera rješenja i diskusija na satovima predviđenim za konzultacije.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kolokviji, pismeni ispit iz cjelokupnog gradiva. Usmeni ispit koji može obuhvaćati cjelokupno gradivo ili pojedine dijelove.

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Hrvatski

Način praćenja kvalitete i

Studentske ankete

8

Page 10: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

9

Page 11: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

Naziv predmeta Inzenjersko modeliranje

Kod

Vrsta Predavanja / Auditorne vježbe / Konstrukcijske vježbe /Seminar Obvezatni

Razina Predmet temeljne razine

Godina 1 Semestar I

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

6 (30 sati predavanja i 45 sati vježbi --> 3 ECTS, domaći rad i 60 sati samostalno učenje --> 3 ECTS)

Nastavnik Željan Lozina

Kompetencije koje se stječu

Razumijevanje principa inženjerskog modeliranja. Primjena metode konačnih elemenata. Korištenje gotovih paketa za konačne elemente u analizi konstrukcija.

Preduvjeti za upis Kompetencije i vještine koje se stječu slušanjem/položenim ispitom iz predmeta: Matematika I-IV, Fizika I-IV, Tehnička dinamika, Tehnička termodinamika

Sadržaj Uvod. Diskretni sustavi. Elementi diskretnih sustava. Lokalne i globalne matrice. Transformacija koordinata. Formiranje globalne matrice. Kontinuum i polja. Diferencijalne jednadžbe matematičke fizike. Metode aproksimacije. Prostor aproksimacije i test prostor. Numeričko rješavanje diferencijalnih jednadžbi. Jaka i slaba formulacija. Varijacijska formulacija i funkcija potencijala. Metoda virtualnog rada. Konačni elementi: linijske, ravninski i prostorni. Izoparametarski konačni element. Numerička integracija. Srodne numeričke metode, prikaz i usporedba. Primjena na odabrana područja: provođenje topline, potencijalno strujanje, elastičnost. Primjena u analizi konstrukcija. Programiranje u konačnim elementima. Primjena postojećih programa (ADINA).

Preporučena literatura

Lozina, Ž.: Uvod u metodu konačnih elemenata, skripta, FESB, Split, 1994. Lozina, Ž.: FEMFESB II, program za proračun metodom KE, FESB, Split, 1994. Jović, V.: Uvod u inženjersko modeliranje, Aquarius engineering, Split, 1993.

Dopunska literatura

Klaus-Juergens Bathe: Finite Element Procedures, Prentice Hall Inc., 1996 Thomas J.R. Hughes: The Finite Element Method, Dover Publications Inc., 2000. R.D. Cook, D.S. Malkus and M.E. Plesha: Concepts and Applications of Finite Element Analysis, John Wiley & Sons, 1989.

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Auditorne vježbe. Domaći rad. Konzultacije, Seminar.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave: provjera domaćih radova. Ispit: pismeni/usmeni/

Jezik poduke Nastava se izvodi na hrvatskom

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.

10

Page 12: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

Naziv predmeta Objektno orijentirano programiranje

Kod Kod će biti naknadno usklađen s ostalim kolegijima

Vrsta Predavanja i vježbe.

Razina Osnovna

Godina 1 Semestar I

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS 30 šk. sati predavanja i 30 šk. sati vježbi = 45 sati = 1.5 ECTS 45 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1.5 ECTS 30 sati proucavanje literature = 1 ECTS 30 sati izrada završnog rada = 1 ECTS

Nastavnik Doc. dr. sc. Marko Rosić

Kompetencije koje se stječu

Cilj predmeta je upoznati studenta s temeljnim elementima objektno orijentiranog programiranja. Student je po uspješno položenom predmetu u mogućnosti pristupiti timskom i samostalnom radu korištenjem objektno orijentirane paradigme. Cilj predmeta se postiže kroz upoznavanje s teorijskim postavkama na predavanjima kao i samostalnim i timskim objektno orijentiranim programiranjem na vježbama.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Definicija razreda (klase). Objekti. Varijable unutar objekta. Postupci unutar objekta. Elementi razreda i kontrola pristupa. Privatni, zaštićeni i javni članovi. Postupci ugrađeni u razrede. Prijateljske funkcije i operatori. Poruke i način uporabe. Životni vijek objekta. Polimorfizam, lista raznorodnih objekata i virtualne funkcije. Nasljeđivanje. Kontrola pristupa nad razredima. Vrste razreda. Hijerarhija razreda. Mreža razreda. Pregled objektno orijentiranih jezika i odgovarajućih razvojnih okruženja. Uvod u tehnologije raspodijeljenih objekata.

Preporučena literatura

M.Abadi, L.Cardelli: A Theory of Objects, Springer-Verlag, 1996. G. Booch: Object-Oriented Analysis and Design with Applications, Benjamin/Cummings Publishing Co., 1994.

Dopunska literatura

I. Graham, Object Oriented Methods, Addison-Wesley Publishing Company Inc., London, 1994.

Oblici provođenja nastave

Predavanja i laboratorijske vježbe.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Praktični ispit i usmeni ispit.

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Hrvatski / Engleski

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja.

11

Page 13: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

Naziv predmeta Toplinski strojevi i uređaji

Kod

Vrsta Predavanja / Vježbe Obvezatni

Razina Predmet osnovne razine

Godina 1 Semestar 1

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

6

Nastavnik Prof.dr.sc.Neven Ninić

Kompetencije koje se stječu

Poznavanje osnovnih termotehničkih i termoenergetskih uređaja i strojeva.Poznavanje količinskih veza među glavnim parametrima ovih uređaja. Osposobljenost za pisanje jednadžbi bilanci energije i stupnjeva djelovanja.

Preduvjeti za upis Tečaj Tehničke termodinamike i Osnova prijenosa topline na prethodnom studiju.

Sadržaj Rekuperativni izmjenjivači topline. Načelo rada i primjena rashladnih tornjeva. Parni kotlovi. Shema toplinskog proračuna parnih kotlova. Regulacija, tipovi i primjena parnih kotlova. Parno – energetska postrojenja i uloga parnih turbina. Pretvorba energije u parnim turbinama. Akcioni i reakcioni turbinski stupanj. Unutarnji stupanj djelovanja. Shema termodinamičko-strujnog proračuna parnih turbina. Konstruktivne izvedbe za različite primjene parnih turbina. Plinske turbine za pogon i propulziju. Izbor optimalnih parametara, podjela i primjene.Turbo i klipni kompresori Rad idealnog i stvarnog klipnog kompresora.Kapacitet, snaga i regulacija kompresora. Motori sa unutarnjim izgaranjem – idealizirani procesi i podjela. Stvarni procesi, indicirani dijagram tlaka i stupnjevi djelovanja. Veze među pojedinim parametrima i specifična snaga motora.regulacija snage i pogonske karakteristike motora Uloga prednabijanja.Specifičnosti i primjena pojedinih tipova motora.Moderna kogeneracijska postrojenja.

Preporučena literatura

Shvets I.S. i ostali: Heat Engeering, Mir Publishers, Moscow 1975. O'Neill: Industrial compressors, Butherworth, London 1993. Grljušić M.: Motori sa unutrašnjim izgaranjem, sveučilište u Splitu, Split 2000. Šneller S.: Pogon broda I, Sveučilište u Zagrebu, FSB, Zagreb 1996. Šneller S.,Parat Ž.: Pogon broda II, Sveučilište u Zagrebu, FSB, Zagreb 1999

Dopunska literatura

Mills A.E.: Heat transfer, Prentice Hall, 1999. Saarlas M.: Steam and gas turbines for marine propulsion, Naval institute press – Annapolis, Maryland, 1987.

Oblici provođenja nastave

Predavanja.. Auditorne vježbe. Konzultacije.

Način provjere znanja i polaganja ispita

seminarski radovi,... Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku

Način praćenja kvalitete i

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.

12

Page 14: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd.

13

Page 15: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

Naziv predmeta Termodinamika nepovratnih procesa

Kod

Vrsta Teorijska

Razina Srednja

Godina 1

Semestar III

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

AKTIVNOST Broj školskih sati Broj sati ECTS Predavanja 30 22.5 0.75 Auditorne vježbe 15 11.25 0.375 Samostalni rad 53.25 1.775 Konzultacije 3 0.1 UKUPNO 3

Nastavnik Doc. dr. sc. Paško Županović

Kompetencije koje se stječu

Razumijevanje nepovratnih procesa unutar fenomenološke teorije. Postavljanje jednadžbi i njihovo rješavanja za slučajeve kada nepovratni procesi interferiraju.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Termodinamički zakoni. Princip lokalne ravnoteže. Proizvodnja entropije. Difuzija, prijenos topline i viskoznost. Termodinamičke sile i konjugirani tokovi. Onsagerove relacije reciprociteta. Linearna neravnotežna termodinamika i princip maksimalne proizvodnje entropije. Termoelektrični efekti. Difuzija većeg broja tekućina. Kemijske reakcije većeg broja komponenti. Kirchhoffovo pravilo petlje i neravnotežna termodinamika.

Preporučena literatura

1.P. Županović: Predavanja iz Opće fizike IV, skripta za internu uporabu 2.I. Prigogine: Uvod u termodinamiku neravnotežnih procesa, Građevinska knjiga, Beograd, 1967.

Dopunska literatura

1.D. Kondepudi and I. Prigogine: Modern thermodynamics, John Wiley & Sons, NY, 2002. 2.L. Onsager, Phys. Rev. 37 (1931), 405-426.

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Rješavanje zadataka na auditornim vježbama. Zadavanje zadataka studentima za samostalno rješavanje. Provjera rješenja i diskusija na satovima predviđenim za konzultacije.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kolokviji, pismeni ispit iz cjelokupnog gradiva. Usmeni ispit koji može obuhvaćati cjelokupno gradivo ili pojedine dijelove.

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Hrvatski

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Studentske ankete

14

Page 16: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

Naziv predmeta Osnove procesa i sustava klimatizacije

Kod

Vrsta Stručni kolegij

Razina Predmet srednje razine

Godina 1 Semestar 1

ECTS 5 ECTS boda (2+2) Predavanja: 30 sati: 1 ECTS bod Projekt: 30 sati: 1 ECTS bod Vježbe: 30 sati: 1 ECTS bod Priprema za ispit: 60 sati 2 ECTS boda

Nastavnik Dr.sc. Orest Fabris, red. prof.

Kompetencije koje se stječu

Studenti se osposobljavaju za analiziranje i samostalno rješavanje zadataka iz ove oblasti: uvjeti i proračuni potreba za grijanjem i klimatizacijom, projektiranje osnovnih sustava, analiza i izbor potrebne opreme, izvođenje instalacija, te problematika u eksploataciji i održavanju.

Preduvjeti za upis Poznavanje Termodinamike, Hidromehanike, Toplinskih strojeva, Hidrauličkih strojeva i Automatizacije.

Sadržaj Fiziološko-higijenski uvjeti u prostoru i unutarnje projektne temperature. Klimatsko-meteorološki uvjeti okoline i vanjske projektne temperature. Proračun gubitaka topline kod grijanja. Ogrjevna tijela. Sustavi centralnog grijanja. Cijevne mreže. Kotlovi i kotlovnice. Proračun dobitaka topline kod hlađenja (klimatizacije). «Fan-coil» aparati. Centralni (vodeni) sustavi klimatizacije. Količine zraka za klimatizaciju. Kanali i distributori zraka. Klima komore. Toplinske pumpe.

Preporučena literatura

- O. Fabris: Grijanje i klimatizacija, FESB, Interna skripta, Split, 2000 - Recknagel, Sprenger, Schramek, Čeperković: Grijanje i klimatizacija 2002, Energetika marketing, Zagreb, 2002 (Prijevod sa njemačkog) - ASHRAE Handbooks: Fundamentals, Applications, Systems and Equipment, Refrigeration, ASHRAE, Atlanta, USA, 2001, 2002, 2003, 2004

Dopunska literatura

- Časopis: E G E, Energetika marketing, Zagreb - Časopis: ASHRAE Journal, ASHRAE, Atlanta, USA

Oblici provođenja nastave

Nastava se sastoji od predavanja sa izvođenjima i prikazima svih fenomena, sustava i instalacija koje se tumače. Nastavu prate vježbe gdje se daju primjeri proračuna i tipičnih rješenja u praksi. Treći dio nastave se izvodi prikazom eksponata i eksperimentalnih uređaja u laboratoriju, te obilaskom većih i novijih instalaciji u praksi. Studenti samostalno rade projekt i manji seminarski rad.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Ispit se sastoji iz dva dijela: pregled i ocjena studentskom projekta i seminarskog rada, te pitanja iz teoretskog dijela nastave. Ispit je usmeni.

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Hrvatski. Nastavni materijali na hrvatskom jeziku. Engleski

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Interna evaluacija i ankete studenata.

15

Page 17: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

Naziv predmeta Mehanika neprekidnih sredina

Kod

Vrsta Teorijski

Razina Srednja

Godina II Semestar III

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

AKTIVNOST Broj školskih satii Broj sati ECTS Predavanja 30 22.5 0.75 Auditorne vježbe 15 11.25 0.375 Seminar 30 22.5 0.75 Samostalni rad 150.75 5.025 Konzultacije 3 0.1 UKUPNO 7

Nastavnik Doc. dr. sc. Paško Županović

Kompetencije koje se stječu

Postavljanje jednadžbi koje opisuju deformaciju čvrstih tijela i laminarnog toka viskozniih tekućina te njihovo rješavanje.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Kinematika deformabilnih tijela. Staika deformabilnih tijela. Dinamika defromabilnih tijela. Teorija vrtloga. Valovi. Navier-Stokesove jednadžbe. Protjecanje tekućine uz dane granične uvjete. Hidrodinamička teorija podmazivanja. Osnove teorije elastičnosti.

Preporučena literatura

A. Sommerfeld: Mechanics of Deformable Bodies, Volume II, Academic Press, NY,1950

Dopunska literatura

1.D.J. Acheson Elementary Fluid Dynamics, Claredon Press, Oxford UK, Oxford, 1995. 2. L.D. Landau i E.M. Lifšic, Mehanika neprekidnih sredina, Građevinska knjiga, Beograd, 1965.

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Rješavanje zadataka na auditornim vježbama. Zadavanje zadataka studentima za samostalno rješavanje. Provjera rješenja i diskusija na satovima predviđenim za konzultacije..

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kolokviji, pismeni ispit iz cjelokupnog gradiva. Usmeni ispit koji može obuhvaćati cjelokupno gradivo ili pojedine dijelove.

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Hrvatski

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe predmeta

Studentske ankete

16

Page 18: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

Naziv predmeta Mehanika fluida II

Kod

Vrsta Predavanja i vježbe Obvezatni

Razina Predmet napredne razine

Godina 1 Semestar 1

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

7 1 (30 sati predavanja) 1 (30 sati auditornih i laboratorijskih vježbi) 1 (30 sati za rasprave, izvještaje ) 4 (120 sati samostalnog učenja)

Nastavnik Dr. sc. Zoran Milas

Kompetencije koje se stječu

Upoznavanje s bitnim postavkama ovisnosti naprezanja u fluidu o strujanju i s jedn. strujanja realnog fluida. Razumijevanje bitnih značajki teorije podmazivanja. Produbljivanje znanja o graničnom sloju i primjena teorije graničnog sloja na ravnu ploču. Upoznavanje s analizom strujanja u mlazu-tragu. Razumijevanje prednosti i ograničenja analize strujanja uz pretpostavku potencijalnog karaktera strujanja. Razumijevanje ovisnosti koeficijenta uzgona/otpora o geometrijskim značajkama profila-lopatice i značajkama napadne struje. Sposobnost primjene Navier Stokes-ove jedn. za analizu razvijenih laminarnih tokova. Sposobnost proračuna raspodjele tlaka, tangencijalnog naprezanja i nosivosti uljnog filma. Sposobnost proračuna difuzije mlaza. Sposobnost primjene principa superpozicije potencijalnih strujanja. Sposobnost korištenja eksperimentalnih podataka o koeficijentu uzgona/ otpora/ momenta uz ispravak ovisno o obliku obstrujavanog tijela i značajkama strujanja.

Preduvjeti za upis Mehanika fluida I

Sadržaj Tenzor naprezanja, rotacija i deformacija, Stokes-ove konstitutivne jedn., Navier-Stokesove jedn. Teorija hidrodinamičkog podmazivanja, strujanje kroz porozan sloj, “puzajući” tokovi. Jedn. graničnog sloja, laminarni i turbulentni granični slojevi, mlaz, trag, konvektivni tokovi. Ravninsko/osnosimetrično potencijalno strujanje, funkcija toka, elementarna/složena potencijalna strujanja, Magnus-ov efekt, stavak Kutta-Žukovskog za osamljeni profil i profilan niz, prividno povećanje mase. Kompleksan potencijal/brzina strujanja. Preslikavanje strujanja, posebne funkcije preslikavanja, profil Žukovskoga. Teorija uzgona. Lopatica/krilo konačne duljine, obstrujavanje rubova, vrtložni list, induciran otpor, ispravak polare. Eksperimentalni podatci o aero/hidro dinamičkim značajkama profila. Industrijska aerodinamika.

Preporučena literatura

1. Pilić-Rabadan, Lj.: Mehanika fluida, FESB, Split, 1993, ISBN 0-07-069710-8.

Dopunska literatura

1. White, F. M.: Viscous Fluid Flow, McGraw Hill, New York, 1974, ISBN 0-471-82106-3, 1985

17

Page 19: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Auditorne vježbe. Laboratorijske vježbe. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (provjera domaćih radova, testovi postignuća, seminarski radovi,... Ispit: pismeni/usmeni

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.

18

Page 20: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

Naziv predmeta Uvod u astonomiju i astrofiziku

Kod

Vrsta Teorijski i praktični

Razina Osnovni

Godina I (diplomski) Semestar I

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

2 ECTS - 20 šk. sati predavanja, 5 sati terenskog rada ~ 19 sati direktne nastave ~

0.6 ECTS - oko 41 sat samostalnog rada studenta uz konzultacije ~ 1.4 ECTS

Nastavnik Doc. dr. sc. Leandra Vranješ

Kompetencije koje se stječu

Orijentacija na nebeskoj sferi. Spoznaja o materiji u svemirskim dimenzijama, tumačenje građe i razvoja nebeskih tijela i svemira u cjelini.

Preduvjeti za upis Kompetencije stečene u općim fizikama.

Sadržaj Povijest astronomije. Gibanje Zemlje i pojave na nebeskoj sferi. Fizika gravitacije i nebeska mehanika. Sunčev sustav. Teleskopi. Zvijezde, određivanje općih svojstava. Spektralna klasifikacija zvijezda. Hertzsprung- Russellov dijagram. Nastanak i razvoj zvijeda. Međuzvjezdana tvar. Mliječni put. Metode mjerenje udaljenosti. Galaktike i kozmologija.

Preporučena literatura

1. V. Vujnović, Astronomija I, Školska knjiga Zagreb, 1993 2. V. Vujnović, Astronomija II, Školska knjiga Zagreb, 1994

Dopunska literatura

1. različite www stranice 2. M. Zeilik, Astronomy: The Evolving Universe, Cambridge University Press;

9 edition, 2002 3. Carl Sagan, Kozmos, Sveučilišna knjižara-Zagreb, 2004.

Oblici provođenja nastave

Predavanja uz korištenje Power Point prezentacija, interaktivnih simulacija, rješavanje izabranih primjera zadataka, samostalno i u grupi te uz diskusiju. U okviru terenskog rada studenti upoznaju promatračku astronomiju.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Usmeni ispit.

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

hrvatski, engleski (mogućnost praćenja)

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Studentske ankete.

19

Page 21: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

Naziv predmeta Uvod u simboličku logiku

Kod

Vrsta Teorijski

Razina Uvodni tečaj iz logike.

Godina 1 Semestar I

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

2 ECTS boda

Nastavnik Nastavu izvodi nastavnik izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta i više iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, polje filozofija.

doc. dr. sc. Berislav Žarnić

Kompetencije koje se stječu

Predmet je usmjeren prema razvoju i usavršavanju analitičkih sposobnosti i vještina. Na razini logike prvoga reda student postaje osposobljen za logičku analizu rečenica prirodnog jezika, za utvrđivanje ispravnosti zaključka primjenom različitih metoda, za izradu dokaza, za logičko strukturiranje sustava uvjerenja.

Preduvjeti za upis Nema.

Sadržaj Sadržaj kolegija odgovara ubrzanom logičkom tečaju na uvodnoj i srednjoj razini. Glavne cjeline su: (a) jezik logike prvoga reda, (b) sustav prirodne dedukcije za logiku prvog reda, (c) prirodni jezik i jezik logike prvoga reda, (d) usporedba različitih deduktivnih sustava, (e) osnove formalne semantike, (f) osnove metateorije logike prvoga reda.

U cjelini (a) student upoznaje jezik logike prvoga reda (istinitosno-funkcionalni veznici, identitet, kvantifikacija) i osposobljava se za prevođenje rečenica u prirodnom jeziku na jezik logike prvoga reda i obratno. U cjelini(b) student usvaja i primjenjuje pravila prirodne dedukcije u dokazivanju i osposobljava se za izradu formalnih i neformalnih dokaza onih tvrdnji koje se mogu iskazati u jeziku logike prvoga reda. U cjelini (c) upoznaju se izražajne mogućnosti i ograničenja jezika prvoga reda te se razmatraju pitanja o odnosu logičkih načela i načela kooperativne komunikacije. U cjelini (d) uspoređuju se aksiomatski sustavi i tableau-metoda sa sustavom prirodne dedukcije. U cjelini (e) uvodi se pojam strukture prvoga reda i na njega oslonjeni semantički pojmovi. U cjelini (f) definiraju se osnovni metateorijski pojmovi i daje se pregled osnovnih metateorijskih rezultata.

Preporučena literatura

[udžbenici] Barwise, Jon i Etchemendy, John (2000) Language,

Proof and Logic. CSLI Publications. Center for the study of Language and Information Stanford University. Seven Bridges Press. New York�London.

[skripta]

20

Page 22: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

Žarnić, Berislav (2004) Simbolička logika . (http://www.vusst.hr/~logika/skripta.pdf)

Dopunska literatura

Cauman, Leigh (2004) Uvod u logiku prvog reda. Zagreb: Jesenski i Turk d.o.o.

Jeffrey, Richard. Formal Logic: its Scope and Limits. (1989) McGraw-Hill Book Company

Novija filozofija matematike. (1987) [izbor tekstova] priredio Zvonimir Šikić. Beograd : Nolit

Quine, Willard Van Orman. Methods of Logic. (1978) London: Routledge & Kegan Paul

Šarić, Ljiljana. Kvantifikacija u hrvatskome jeziku.(2002) Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Vuković, Mladen. Matematička logika I. (2000) Zagreb: PMF -- Matematički odjel

Žarnić, Berislav (2004) Interaktivna logika [kompilacija interaktivnih sredstava za učenje logike]. (http://www.vusst.hr/~logika/pilot)

Oblici provođenja nastave

Predavanja se izvode frontalno uz primjenu ”multimedijskih” nastavnih sredstava i uz naglašenu primjenu logičkog obrazovnog software-a. Seminari se provode u raznim oblicima među kojima prevladavaju dijaloški oblik i primjena obrazovnog «software»-a. Za svrhu praćenja rada na zadacima za samostalan rad i za svrhu nastavne komunikacije koristi se "online" dionica tečaja (korištenjem WebCT-a).

Način provjere znanja i polaganja ispita

Pismeni i usmeni ispit.

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Nastava se provodi na hrvatskom jeziku. Mogućnost praćenja na engleskom jeziku.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Studentska evaluacija. Kolegijalna evaluacija.

21

Page 23: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

Naziv predmeta Elektronički elementi

Kod

Vrsta Predavanja i laboratorijske vježbe

Razina Osnovni

Godina 1. Semestar II.

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS (30 sati predavanja + 30 lab.vježbi ~ 2 ECTS; samostalno učenje + pripreme za vježbe ~ 3 ECTS)

Nastavnik Doc.dr.sc.Vladan Papić, Prof.dr.sc. Dragan Poljak

Kompetencije koje se stječu

Na kraju predavanja student će biti u stanju opisati i objasniti rad dioda, tranzistora i ostalih elektroničkih elemenata.

Preduvjeti za upis Odslušan uvodni kolegij elektrotehnike.

Sadržaj Definicija valentne i vodljive elektronske vrpce. Intrisični poluvodiči. Manjinski i večinski nosioci naboja. Vodljivost i pokretljivost nosilaca naboja. Primjese u poluvodičima. Generacija i rekombinacija nositelja naboja. Koncentracija nositelja naboja. Vodljivost poluvodiča. Difuzija u poluvodičima. P-N spoj. P-N spoj pod djelovanjem napona. Strujno-naponska karakteristika P-N dioda. Vrste dioda. Ograničenje snage u poluvodičkim diodama. Princip rada bipolarnog tranzistora. Tranzistorski efekt i širina baze. PNP i NPN tranzistori. Statičke karakteristike tranzistora. Ebers-Mollov model tranzistora. Ograničenja u radu tranzistora. Dinamička svojstva bipolarnih tranzistora. Tranzistor kao četveropol. Unipolarni tranzistori JFET. Statičke karakteristike JFET-a. MOSFET. Statičke karakteristike MOSFET-a. Tiristori. Senzori. Prikazni element (Display).

Preporučena literatura

V.Papić, Predavanja iz Osnova elektronike, Sveučilišna skripta, 2005. Juzbašić, Elektronički elementi, , Školska knjiga, Zagreb, 1984.

Dopunska literatura

Oblici provođenja nastave

Predavanja i laboratorijske vježbe (30+30). U nastavi se upotrebljavaju audio-vizualna pomagala i računalo.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Usmeni i praktični ispit. Potrebni elementi: kolokvirane vježbe, položen usmeni i praktični ispit. Dva kolokvija vezana za gradivo s predavanja tijekom semestra. Ukoliko je student uspješno kolokvirao oba kolokvija, oslobađa se usmenog dijela ispita.

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Predavanja se održavaju na hrvatskom jeziku. Literatura je dostupna i na engleskom jeziku.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Kvaliteta izvedbe predmeta će biti praćena internom evaluacijom i na temelju ankete studenata.

22

Page 24: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

Naziv predmeta Operacijski sustavi

Kod

Vrsta Predavanja i vježbe

Razina Osnovna

Godina 1 Semestar I

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS: 30 šk. sati predavanja i 30 šk. sati vježbi = 45 sati = 1.5 ECTS 45 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1.5 ECTS 30 sati proucavanje literature = 1 ECTS 30 sati izrada završnog rada = 1 ECTS

Nastavnik Mr. sc. Tonći Dadić, predavač

Kompetencije koje se stječu

Razumijevanje principa rada i uloge operacijskog sustava u računalnom sustavu. Operativna sposobnost korištenja UNIX sustava, te osnovno administriranje Windows Server operacijskog sustava. Stečena znanja su primjenjiva u izradi višenitnih programskih aplikacije.

Preduvjeti za upis Poznavanje računalnog sklopovlja, sustava prekida, te prikazivanja algoritama pseudokodom.

Sadržaj Hijerarhijska struktura i zadaće operacijskog sustava. Povijesni razvoj. Upravljanje procesima, niti izvođenja, kritični odsječci, potpuni zastoj. Upravljanje resursima. Datotečni sustav, vanjski uređaji. Sigurnost i zaštita. Primjeri nekih najraširenijih operacijskih sustava: glavne karakteristike i komparacija.

Preporučena literatura

Silberschatz,A.,Galvin,P.B.:Operatin System Concepts,Addison-Wesley,1994.

Dopunska literatura

1. Tanenbaum,A.S.:Woodhull,A.S.:Operating Systems:Design and Implementation, Prentice Hall,1997. 2.Stalings,W.:Operating Systems,Prentice Hall,1996.

Oblici provođenja nastave

Predavanja, vježbe na računalu

Način provjere znanja i polaganja ispita

Praktični ispit, usmeni ispit, seminarski radovi

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Hrvatski

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja, uspješnosti na ispitima.

23

Page 25: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

Naziv predmeta Optimiranje u tehnici (3+1)

Kod

Vrsta Predavanja / Vježbe Obvezatni

Razina Predmet temeljne razine

Godina 1 Semestar I

ECTS ECTS bodovi 5 Predavanja: 45 sati: Vježbe: 15 sati: Seminarski rad Priprema za ispit: 60 sati

Dr.sc. Damir Vučina

Kompetencije koje se stječu

Stjecanje teorijskih i aplikativnih znanja iz: modeliranje i formuliranje problema optimiranja, funkcije cilja i ograničenja, nelinearno programiranje, evolucijski postupci, diskretni problemi. Stjecanje znanja potrebnih za izradu programa za numeričko optimiranje. Primjena u inženjerskim problemima.

Preduvjeti za upis Odslušani temeljni kolegiji iz područja matematike i mehanike. Poznavanje osnova programiranja. Poznavanje engleskog jezika.

Sadržaj - uvod, pojmovi, osnovni teorijski aspekti - linearno programiranje, Simpleks metoda - nelinearno programiranje, 1-dimenzionalne (1D) metode: postupci metode polovljenja intervala, metoda Fibonacci, metoda zlatni rez, interpolacijski postupci, način svođenja nD problema na 1D probleme - nelinearno programiranje, n-dimenzionalne (nD) metode kod problema bez ograničenja: - direktne metode (metode slučajnog koraka i smjera, metoda Hookee Jeeves, Powell-ova metoda, Nelder - Mead simplex metoda, drugi srodni postupci); - gradijentne metode (metoda najbržeg spusta i konjugiranih gradijenata, Newton-ova metoda, kvazi-Newton metode, ...) - nelinearno programiranje, nD metode kod problema sa ograničenjima: - osnovni pojmovi iz: direktne metode (metoda dopustivih smjerova, metoda generaliziranog reduciranog gradijenta, metode sekvencijalnog linearnog

24

Page 26: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

programiranja, metoda sekvencijalnog kvadratnog programiranja), - transformacijske metode (metode vanjske kaznene funkcije, metode unutarnje kaznene funkcije) - Osnovni pojmovi iz: evolucijske metode i posebna poglavlja: metoda simuliranog žarenja, metode genetskih algoritama, primjena neuralnih mreža kao funkcijskih aproksimatora - osnovni pojmovi: optimiranje kod problema sa diskretnim varijablama - primjeri inženjerske primjene Primjeri se rješavaju uz programiranje u jeziku C i izradu programskih skripti u paketu Matlab.

Preporučena literatura

1. D. Vučina, 'Metode numeričkog optimiranja', udžbenik (u postupku recenzije)

2. J. S. Arora, “Introduction to Optimum Design”, McGraw Hill, 1989 3. A. D. Belegundu, T. R. Chandrupatla, “Optimization Concepts and

Applications in Engineering”, Prentice Hall, 1999 4. S.S. Rao, “Engineering Optimization”, Wiley Interscience, 1996 5. G. Vanderplaats, "Numerical Optimization Techniques for Engineering

Design", Vanderplaats Research and Development, 1999 6. D.E. Goldberg, "Genetic algorithms in search, optimization and machine

learning", Addison Wesley, 1989 7. S. Haykin, "Neural Networks", Prentice Hall International, 1999 8. G. Magazinović: "Metode optimiranja, Bilješke uz vježbe", interni

materijal, 1996

Dopunska literatura

• MATLAB User's Guide: The Mathworks, 2003 o "Optimization Toolbox", o "Genetic Algorithm and Direct Search Toolbox" o "Neural Network Toolbox"

• W. Cheney, D. R. Kincade, "Numerical Mathematics and Computing", Brooks/Cole Publishing, 1980

• G. Lindfield, J. Penny, "Numerical Methods using Matlab", Ellis Horwood 1995

• W. H. Press, S. A. Teukolsky, W. T. Vetterling, B. P. Flannery, "Numerical Recipes", Cambridge University Press, 1992

• J. Blachut, "Emerging Methods for Treating Multidisciplinary Optimization Problems", CISM Udine 2000

• G.N. Vanderplaats, "Numerical Optimization: a Powerful Tool for Engineering Design", Computer Modelling and Simulation in Engineering, Vol.1, pg. 107-126, 1996, SAGE Science Press

• Ž. Lozina, "Uvod u programiranje", Sveučilište u Splitu, u tisku

25

Page 27: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

• http://www.optimization-online.org/ • http://www-fp.mcs.anl.gov/otc/Guide/ • http://www.ece.northwestern.edu/OTC/ • http://ocw.mit.edu/OcwWeb/Electrical-Engineering-and-Computer-

Science/6-252JNon-linear-ProgramingSpring2003/CourseHome/index.htm

Oblici provođenja nastave

Predavanja, vježbe, laboratorijske vježbe na računalu.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Pismeni ispit ili obranjeni seminarski rad koji zamjenjuje pismeni ispit.

Usmeni ispit.

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Hrvatski. Nastavni materijali na hrvatskom jeziku.

Nastava se po potrebi može u potpunosti održati i na engleskom jeziku.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Interna evaluacija i ankete studenata.

26

Page 28: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

Naziv predmeta Obnovljivi izvori energije i održivi razvoj

Kod

Vrsta Teorijski i praktični

Razina Srednja

Godina I Semestar II

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

AKTIVNOST Broj školskih sati Broj sati ECTS Predavanja 30 22.5 0.75 Seminar Samostalni rad 60 2 Konzultacije 7.5 0.25 UKUPNO 3

Nastavnik Prof. dr. sc. Frano Barbir

Kompetencije koje se stječu

Poznavanje vrsta obnovljivih izvora energija. Vaznost energije za razvoj drustva. Uloga obnovljivih izvora energije. Procjena potencijala obnovljivih izvora energije. Tehnologije za iskoristavanje obnovljivih izvora energija. Proracun solarnog zracenja. Proracun solarnih instalacija. Proracun vodnih turbina. Potencijal i iskoristivost energije vjetra. Proracun vjetroenergana. Definicije odrzivog razvoja. Vaznost obnovljivih izvora energije za odrzivi razvoj.

Preduvjeti za upis Zavrsen preddiplomski studij iz inzenjerske fizike ili drugi tehnicki studij s polozenom Tehnickom termodinamikom i Mehanikom fluida

Sadržaj Osnovni pojmovi: sila, energija, snaga. Pretvorba energije: glavni zakoni termodinamike. Opskrba energijom. Pregled obnovljivih izvora energije i njihovih potencijala. Suncevo zracenje, ekstrateresticko zracenje, rasprseno i prizemno zracenje. Pretvorba suncevog zracenja u toplinsku energiju: aktivni i pasivni sustavi, proizvodnja elektricne energije iz toplinske Pretvorba suncevog zracenja direktno u elektricnu energiju; fotonaponski sustavi, princip rada, vrste fotonaponskih uredjaja. Energija iz biomase, pretvorba suncevog zracenja u biomasu, izgaranje biomase, pretvorba biomase u plinska i tekuca goriva Hidroenergija, turbine, protocne i akumulacijske elektrane Energija plime i oseke, Energija iz valova, Energija iz morskih struja Energija vjetra, kineticka energija, aerodinamika turbine, izvedbe turbine Geotermalna energija, Energija u razlici temperatura – morska povrsina kao kolektor suncevog zracenja Prenosnici energije, uloga vodika u koristenju obnovljivih izvora energije Socio-ekonomski aspekti koristenja obnovljivih izvora energije, odrzivi razvoj.

Preporučena literatura

G. Boyle, Renewable Energy, Oxford University Press, Oxford, 2nd Ed., 2004

Dopunska literatura

B. Sorensen, Renewable Energy, Academic Press, London, 3rd Ed. 2004 G. Boyle, Energy Systems and Sustainability, Oxford University Press, Oxford, 2003 P. Berinstein, Alternative Energy: Facts, Statistics, and Issues, Oryx Press, 2001 V. Knapp i P. Kulisic, Novi izvori energije, Skolska knjiga, Zagreb, 1985 (ili novije izdanje) B. Labudovic (ed.), Obnovljivi Izvori Energije, EnergetikaMarketing, Zagreb, 2002

27

Page 29: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

Oblici provođenja nastave

Predavanja popraćena primjerima iz prakse. Zadavanje zadataka studentima za samostalno rješavanje. Provjera rješenja i diskusija na satovima predviđenim za konzultacije.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kolokviji, pismeni ispit iz cjelokupnog gradiva. Usmeni ispit koji može obuhvaćati cjelokupno gradivo ili pojedine dijelove.

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Hrvatski (sluzenje engleskom literaturom)

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Studentske ankete, kvizovi (pismeni)

28

Page 30: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

Naziv predmeta Termodinamička analiza

Kod

Vrsta Predavanja / Vježbe Obvezatni

Razina Napredni

Godina 1 Semestar 2

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5

Nastavnik Prof.dr.sc. Neven Ninić

Kompetencije koje se stječu

Osposobljenost za analizu kvalitete procesa pretvorbe energije

Preduvjeti za upis Tečaj Tehničke termodinamike

Sadržaj Eksergetska i entropijska analiza procesa. Mehanička energija i eksergija u protočnim procesima. Analiza dekompozicijom. Učinkovitost i optimizacija energetskih i termotehničkih procesa na bazi drugog zakona termodinamike

Preporučena literatura

Bošnjaković F. Nauka o toplini I, II, III – Tehnička knjiga, Zagreb 1983 Baehr H.D. : Thermodynamik, Springer verlag, Berlin 1981. Alefeld G.:. Probleme mit der Exergie, BWK 40.no.3 1988. Ninić N.: Uvod u termodinamiku i njene tehničke primjene, Sveučilište u Splitu, FESB Split, (u pripremi)

Dopunska literatura

Thermodynamic optimisation of complex energy systems, Proceedings Nato Advanced study institute, Neptun, Romania ,1988.

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Auditorne vježbe. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata.

Način provjere znanja i polaganja ispita

seminarski radovi,... Ispit: usmeni, prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd.

29

Page 31: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

Naziv predmeta Seminar iz Toplinskih strojeva i uređaja

Kod

Vrsta Praktičan

razina Osnovni

Godina 1 (2) Semester/trimestar 2 (3)

ECTS

5

Nastavnik Prof.dr.sc. Neven Ninić

Kompetencije koje se stječu

Samostalno rješavanje praktičnih zadataka i primjena znanja stečena u tečaju. Bolje razumijevanje pretvorbi energije, energetskih bilanci i proračuna glavnih parametara uređaja.

Preduvjeti za upis Tečaj Toplinskih strojeva i uređaja

Sadržaj Proračun izmjenjivača voda – zrak suprotnih, paralelnih i križnih tokova fluida. Analiza i diskusija rezultata.

Preporučena literatura

Shvets I.S. i ostali: Heat Engeering, Mir Publishers, Moscow 1975. O'Neill: Industrial compressors, Butherworth, London 1993. Grljušić M.: Motori sa unutrašnjim izgaranjem, sveučilište u Splitu, Split 2000. Šneller S.: Pogon broda I, Sveučilište u Zagrebu, FSB, Zagreb 1996. Šneller S.,Parat Ž.: Pogon broda II, Sveučilište u Zagrebu, FSB, Zagreb 1999

Dopunska literatura

Mills A.E.: Heat transfer, Prentice Hall, 1999. Saarlas M.: Steam and gas turbines for marine propulsion, Naval institute press – Annapolis, Maryland, 1987.

Oblici provođenja nastave

Student će dobiti projektni zadatak i upute za rad, te raditi samostalno. Nadzor i provjera preko konzultacija.

Način provjere znanja i polaganje

Odbrana i predstavljanje projekta. Verbalno ispitivanje.

Jezik Hrvatski

Način praćenja kvalitete

Konzultacije sa studentima

30

Page 32: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

Naziv predmeta Seminar iz obnovljivih izvora energije

Kod

Vrsta Praktični

Razina Srednja

Godina I i II Semestar II i III

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

AKTIVNOST Broj školskih sati Broj sati ECTS Predavanja Seminar 30 22.5 0.75 Samostalni rad 97.5 3.25 Konzultacije 30 1 UKUPNO 5

Nastavnik Prof. dr. sc. Frano Barbir

Kompetencije koje se stječu

Samostalan pristup rjesavanju prakticnih problema Primjena stecenih znanja Bolje poznavanje problematike obnovljivih izvora energija. Detalji instalacija

Preduvjeti za upis Zavrsen preddiplomski studij iz inzenjerske fizike ili drugi tehnicki studij s polozenom Tehnickom termodinamikom i Mehanikom fluida. Upisan predmet Obnovljivi izvori energije i odrzivi razvoj

Sadržaj Prakticni zadaci iz primjene obnovljivih izvora energije, kao na primjer: Proracun solarne instalacije za konkretnu zgradu Proracun i dizajn vjetroenergane Modeliranje i numericka simulacija fotonaponskog postrojenja Dimenzioniranje skladistenja proizvedene energije Proracun i dimenzioniranje uredjaja za proizvodnju vodika iz energije vjetra i sunceve energije. Proracun i dizajn energetski samodostatne zgrade ili naselja Procjena isplativosti solarne energije Analiza energetske intenzivnosti materijala upotrebljenih za koristenje obnovljivih izvora energije.

Preporučena literatura

G. Boyle, Renewable Energy, Oxford University Press, Oxford, 2nd Ed., 2004

Dopunska literatura

B. Sorensen, Renewable Energy, Academic Press, London, 3rd Ed. 2004 P. Berinstein, Alternative Energy: Facts, Statistics, and Issues, Oryx Press, 2001 V. Knapp i P. Kulisic, Novi izvori energije, Skolska knjiga, Zagreb, 1985 (ili novije izdanje) B. Labudovic (ed.), Obnovljivi Izvori Energije, EnergetikaMarketing, Zagreb, 2002

Oblici provođenja nastave

Studentima ce biti zadan projekt i smjernice za izradu istog. Samostalni rad. Provjera progresa i diskusija na satovima predviđenim za konzultacije.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Prezentacija projekta. Usmeni ispit.

Jezik poduke i Hrvatski (sluzenje engleskom literaturom)

31

Page 33: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Konzultacije

32

Page 34: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

Naziv predmeta Seminar iz osnova procesa i sustava klimatizacije

Kod

Vrsta Praktični

Razina Kolegij srednje razine

Godina 1(2) Semestar 2(3)

ECTS 5 ECTS boda (0+2) Projekt: 30 sati: 3 CTS bod Priprema za ispit: 60 sati 2 ECTS boda

Nastavnik Dr.sc. Orest Fabris, red. prof.

Kompetencije koje se stječu

Student samostalno analizira, rješava i prezentira neki specifični problem iz procesa i sustava klimatizacije

Preduvjeti za upis Poznavanje Termodinamike, Hidromehanike, Toplinskih strojeva, Hidrauličkih strojeva i Automatizacije.

Sadržaj Praktični zadaci iz izvođenja i primjene procesa i sustava klimatizacije, kao na primjer;

- Optimizacija temperature vode za centralno grijanje - Analiza i definiranje broja izmjene zraka u prostoru - Tehnički, ekonomski i strateški parametri za izbor primarnog goriva - Analiza godišnjih pogonskih troškova - Korištenje otpadne energije za grijanje i klimatizaciju - Kuće sa nultom potrošnjom energije

Preporučena literatura

- O. Fabris: Grijanje i klimatizacija, FESB, Interna skripta, Split, 2000 - Recknagel, Sprenger, Schramek, Čeperković: Grijanje i klimatizacija 2002, Energetika marketing, Zagreb, 2002 (Prijevod sa njemačkog) - ASHRAE Handbooks: Fundamentals, Applications, Systems and Equipment, Refrigeration, ASHRAE, Atlanta, USA, 2001, 2002, 2003, 2004

Dopunska literatura

- Časopis: E G E, Energetika marketing, Zagreb - Časopis: ASHRAE Journal, ASHRAE, Atlanta, USA

Oblici provođenja nastave

Studentima se zadaje pojedinačan zadatak i preporučuje literatura. Studenti rade seminar samostalno uz konsultacije sa nastavnikom.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Prezentacija projekta. Usmeni ispit.

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Hrvatski. Nastavni materijali na hrvatskom jeziku. Engleski

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Interna evaluacija i ankete studenata.

33

Page 35: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

Naziv predmeta Vibracije

Kod

Vrsta Predavanja / Vježbe / Seminar / Praktični rad Obvezatni / Izborni / Fakultativni

Razina Predmet temeljne razine [uvodni]

Godina 1 Semestar 2

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5

Nastavnik Željan Lozina

Kompetencije koje se stječu

Razumijevanje vibracija. Sposobnost rješavanja jednostavnih problema.

Preduvjeti za upis Numeričke metode inženjerskog modeliranja

Sadržaj Diferencijalne jednadžbe gibanja. Hamiltonov princip i Lagrangeove jednadžbe. Diskretni sustavi s jednim, dva i više stupnjeva slobode. Kontinuirani sustavi. Linearni i nelinearni problemi. Deterministički i stohastički pristup. Harmonijska pobuda i metoda superpozicije. Prolazne pojave. Primjena numeričkih metoda u dinamičkoj analizi: metoda konačnih elemenata, parcijalna diskretizacija. Integracija u vremenskom području: implicitne i eksplicitne metode. Primjena na konstrukcije, strojeve i mehanizme. Tehnika modalne sinteze. Primjena FFT. Mjerenje vibracija i buke i sanacija problema. Utjecaj vibracija na čovjeka te strojeve i konstrukcije. Izolacija vibracija i buke. Modeliranje različitih tipova konstrukcija.

Preporučena literatura

Ray, W. Clough & Joseph Penzien: Dynamics of Structures, McGraw Hill, 1975. Bathe, K.-J.: Finite Element Procedures in Engineering Analysis, Prentice Hall,

1982. Senjanović, I.: Metoda konačnih elemenata u strukturnoj analizi brodskih

konstrukcija, Sveučilište u Zagrebu, 1975. Dopunska literatura

Zienkiewicz, O.C.: The Finite Element Method, 3th Edition, McGraw-Hill, London, 1977. Cartmell, M.: Introduction to Linear, Parametric and Nonlinear Vibrations, Chapman and Hall, 1990.

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Auditorne vježbe. Laboratorijske vježbe. Konzultacije.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave: Domaćih radova, Seminarski radovi Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada.

Jezik poduke Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd.

34

Page 36: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

Naziv predmeta Mehanika materijala 3

Kod

Vrsta Predavanja/vježbe

Razina Predmet srednje razine

Godina 1 (Diplomski studij inženjerske fizike)

Semestar 2

ECTS 4,0 ECTS boda (2+2) Predavanja: 30 sati: 1,0 ECTS bod Vježbe: 30 sati: 1,0 ECTS bod Priprema za ispit: 60 sati 2,0 ECTS boda

Nastavnik Dr.sc. Radoslav Pavazza, red. prof.

Kompetencije koje se stječu

Student se upoznaje s osnovama teorije elastičnosti i primjenom u analizi mehaničkih konstrukcija, posebno tankostjenih konstrukcija.

Preduvjeti za upis Poznavanje štapa i sustava štapova, kao o osnovnog čvrstog deformabilnog tijela i sustava takvih tijela — kolegiji Mehanika materijala 1 i 2.

Sadržaj Uvod u ravninsku teoriju elastičnosti. Temeljne jednadžbe ravninske teorije elastičnosti. Aryjeva funkcija naprezanja. Rješenje s pomoću polinoma u pravokutnim koordinatama. Utjecaj smicanja na savijanje štapova. Uvijanje štapova neokruglog presjeka. Membransko-torzijska analogija. Zatvoreni i otvoreni tankostjeni presjeci. Uvod u teoriju štapova otvorenog tankostjenog presjeka. Sektorske karakteristike otvorenog tankostjenog presjeka. Središte savijanja/uvijanja/smicanja. Uvijanje štapova otvorenog tankostjenog presjeka.

Preporučena literatura

1. Pavazza, R.; Uvod u analizu tankostjenih štapova, Fakultet. elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split (u tisku) 2. Alfirević, I.: Linearna analiza konstrukcija, Sveučilište u Zagrebu,

Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1999. Dopunska literatura

1. Filin, A.P.: Prikladnaja mehanika tverdogo deformireumogo tela, tom I, Nauka, Moskva, 1975. 2. Solecky, R., Conant, R. J.: Advanced Mechanics of Materials, Oxford University Press, New York, Oxford, 2003.

Oblici provođenja nastave

Nastava se izvodi u obliku predavanja i vježbi. Na predavanjima studenti stječu teorijske osnove predmeta. Na auditornim vježbama ilustrira se stečeno teorijsko znanje na primjerima iz inženjerske prakse.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Tijekom izvođenja nastave održavaju se dva kolokvija. Studenti koji zadovolje kolokvije oslobađaju se pismenog dijela ispita. Studenti koji ne zadovolje kolokvije pišu pismeni dio ispita, nakon kojega polažu usmeni dio ispita. Kolokvij se sastoji iz kratkih pitanja kojima se provjerava teorija i primjera. Studenti mogu pristupit kolokvijima samo ako redovno prisustvuju auditornim vježbama.

Jezik poduke Hrvatski. Nastavni materijali na hrvatskom jeziku.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Interna evaluacija i studentske ankete.

35

Page 37: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

Naziv predmeta Tankostjene konstrukcije

Kod

Vrsta Predavanja/vježbe

Razina Predmet napredne razine

Godina 1 (Diplomski studij inženjerske fizike)

Semestar 2

ECTS 4,0 ECTS boda (3+2) Predavanja: 45 sati: 1,5 ECTS bod Vježbe: 30 sati: 1,0 ECTS bod Priprema za ispit: 45 sati 1,5 ECTS boda

Nastavnik Dr.sc. Radoslav Pavazza, red. prof.

Kompetencije koje se stječu

Student se upoznaje s osnovama teorije tankostjenih konstrukcija i primjenom u analizi strojarskih i brodograđevnih konstrukcija. Posebno se proučavaju konstrukcije sastavljene od štapova otvorenog tankostjenog presjeka.

Preduvjeti za upis Poznavanje mehanike materijala — kolegiji preddiplomskog i diplomskog studija Mehanika materijala 1, 2 i 3.

Sadržaj Teorija štapova otvorenog tankostjenog presjeka. Karatakteristike tankostjenih presjeka. Rastezanje, savijanje i uvijanje štapova otvorengo tankostjenog presjeka. Granični slučajevi. Utjecaj smicanja na savijanje i uvijanje štapova otvorenog tankostjenog presjeka. Ravninski sustavi štapova otvorenog tankostjenog presjeka. Statička neodređenost sustava. Metoda izjednačenja pomaka. Metoda početnih parametara. Matrična formulacija problema. Vektor sila i vektor pomaka. Matrica podatljivosti i matrica krutosti. Matrica transformacije. Metoda sila i metoda pomaka.

Preporučena literatura

|1| Pavazza, R.: Uvod u analizu tankostjenih štapova, FESB (u tisku). |2| Kollbrunner, C.F., Hajdin, N.: Duenwandige Stabe, Band I, Springer Verlag,

Berlin, New York, 1972. |3| Kollbrunner, C,F., Hajdin, N., Krajcinovic, D.: Matrix analysis of thinwalled

structures, Verlag Leeman, Zuerich, 1969. |4| Gjelsvik, A.: The theory of thin-walled bars, Joh Whiley & Sons, New York, 1981. |5| Alfirević, I.: Linearna analiza konstrukcija, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet, stojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1999.

Dopunska literatura

|1| Filin, A.P.: Prikladnaja mehanika tverdogo deformireumogo tela, tom I, Nauka, Moskva, 1975. |2| Pavazza, R.: Primjeri ravninske teorije elastičnosti, FESB (interna skripta). |

Oblici provođenja nastave

Nastava se izvodi u obliku predavanja i vježbi i seminarskih radova. Na predavanjima studenti stječu teorijske osnove predmeta. Na auditornim vježbama ilustrira se stečeno teorijsko znanje na primjerima iz strojarske i brodograđevne prakse.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Obrana seminarskih radova i usmeni ispit

Jezik poduke Hrvatski. Nastavni materijali na hrvatskom jeziku.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Interna evaluacija i studentske ankete.

36

Page 38: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

Naziv predmeta Pogonska čvrstoća

Kod

Vrsta Predavanja + vježbe

Razina Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog znanja]

Godina 1 Semestar 2

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

4 (30 sati predavanja i 30 sati vježbi ekvivalentno je 2 ECTS-a, te za samostalno učenje 60 sati - 2 ECTS)

Nastavnik Dr. sc. Željko Domazet, red. Prof

Kompetencije koje se stječu

Pravilno i optimalno dimenzioniranje i izrada komponenti, strojeva i konstrukcija u uvjetima realnog korištenja – pogonski uvjeti.

Preduvjeti za upis Kompetencije i vještine koje se stječu položenim ispitom iz Materijala 1 i 2, Engleskog jezika (1 i 2 semestar), Mehanike (1, 2 i 3) Nauke o čvrstoći 1 i 2, i Elemenata strojeva 1 i 2.

Sadržaj . Vrste pogonskih opterećenja. Ponašanje raznih vrsta materijala. Metode određivanja pogonskih opterećenja. Prikazivanje pogonskih opterećenja. Periodično i nepravilno promjenjiva opterećenja jedno i dvodimenzionalno prikazivanje pogonskih opterećenja. Određivanje histograma pogonskih opterećenja teorijskim i eksperimentalnim putem. Određivanje ponašanja materijala pri pogonskim opterećenjima. Wöhlerova krivulja i krivulja pogonskog vijeka trajanja. Određivanje vijeka trajanja konstrukcija. Izbor materijala, uzimanje u obzir zahtjeva raznih standarda i propisa i zahtjeva za sigurnost vršenja određenih pogonskih funkcija. Tehnološke metode za povišenje vijeka trajanja, podaci za vršenje ekspertiza, primjeri iz prakse.

Preporučena literatura

Grubišić, V., Domazet, Ž.: Pogonska čvrstoća, skripta predavanja i vježbi

Dopunska literatura O. Buxbaum, Betriebsfestigkeit

Oblici provođenja nastave

Predavanja, auditorne i laboratorijske vježbe te interaktivan rad kao priprema za izradu seminarskog rada.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kontinuirana provjera znanja tijekom izrade seminarskog rada. Ispit: Pismeni ispit ili prezentacija seminarskog rada sa usmenim ispitom.

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Nastava se provodi na hrvatskom jeziku.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.

37

Page 39: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

Naziv predmeta Epistemologija i dinamika znanja

Kod

Vrsta Predavanja.

Razina Tečaj srednje razine složenosti iz filozofske logike.

Godina 1 Semestar II

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

2 ECTS boda

[20 sati predavanja i 10 sati seminara]

Nastavnik Nastavu iz izvodi nastavnik izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta i više iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, polje filozofija.

doc. dr. sc. Berislav Žarnić

Kompetencije koje se stječu

Ciljevi kolegija obuhvaćaju: upoznavanje studenata s logičkim načelima teorijskih promjena u prirodnim znanostima, osposobljavanja studenata za filozofsku refleksiju, za izradu popularizacijskih prikaza znanstvenih rezultata te za analizu znanstvenih tekstova koji obrađuju filozofske teme.

Preduvjeti za upis Logičko i filozofsko predznanje.

Sadržaj Dominantna tendencija u epistemologiji i filozofiji znanosti shvaća znanje kao proces. U kolegiju se izlažu utjecajni neformalni i formalni pristupi objašnjavanju promjena teorija. U uvodnom dijelu kolegija daje se kratki pregled stajališta o razvoju znanstvenih teorija. U drugom dijelu uvode se logički pojmovi potrebni za formalizaciju teorijskih promjena, određuje se odnos logike prema drugim znanostima i daje se pregled osnovnih logičkih metateorijskih rezultata. U trećem dijelu detaljnije se obrađuje logika promjene teorije kao dinamička epistemička logika (kontrakcija, ekspanzija i revizija teorije).

Preporučena literatura

Thagard, Paul (1992) Conceptual Revolutions. Princeton University Press. [poglavlja: 1, 2, 3, 4, 8]

Barwise, Jon i Etchemendy, John (2000) Language, Proof and Logic. CSLI Publications. Center for the Study of Language and Information Stanford University. Seven Bridges Press. New York�London. [poglavlja: 17, 18, 19]

Hansson, Sven Ove (1999) A Textbook of Belief Dynamics: Theory Change and Database Updating. Kluwer Academic Publishers. [poglavlja: 1, 2, 3, 4]

Dopunska literatura

Izbor članaka iz časopisa Foundations of Physics, Journal of Philosophical Logic, Studies in History and Philosophy of Science...

Oblici provođenja nastave

Predavanja se izvode frontalno uz primjenu ”multimedijskih” nastavnih sredstava i uz primjenu logičkog obrazovnog software-a.

Način provjere Izrada eseja. Studenti u skladu sa svojim interesima trebaju izraditi prikaz jednog

38

Page 40: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

znanja i polaganja ispita

od ponuđenih članaka (iz časopisa Foundations of Physics, Journal of Philosophical Logic, Studies in History and Philosophy of Science...) i izložiti ga u seminaru.

Usmeni ispit.

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Nastava se provodi na hrvatskom jeziku. Mogućnost praćenja na engleskom jeziku.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Studentska evaluacija. Kolegijalna evaluacija.

39

Page 41: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

Naziv predmeta Fizika nanostruktura

Kod

Vrsta Predavanje

Razina Napredni predmet

Godina 1 Semestar II

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

2 ECTS

Nastavnik Doc.dr.sc. Magdi Lučić Lavčević

Kompetencije koje se stječu

Nakon odslušanog predmeta, student bi trebao: -znati objasniti specifičnosti struktura s karakterističnim dimenzijama između 1 nm i 100 nm; -razumjeti načela preparativnih tehnika za dobivanje individualnih nanočestica, čvrstih neuređenih nanostruktura i nanostrukturnih kristala; -razumjeti načela karakterizacijskih tehnika koje omogućuju uvid u strukturu i svojstva nanostrukturnih materijala; -objasniti utjecaj takozvanog “efekta veličine i oblika” na fizikalna svojstva (mehanička, toplinska, električna i optička) odabranih nanostrukturnih materijala; -znati odabrane primjere primjene nanostruktura.

Preduvjeti za upis Položen kolegij «Fizika čvrstog stanja»

Sadržaj Specifičnosti struktura čije su dimenzije u nanometarskom području, tj. usporedive s karakterističnim duljinama fizikalnih procesa u čvrstim tijelima. Fundamentalni i praktični razlozi za istraživanje nanostruktura. Primjenjivost metoda fizike čvrstog stanja. Klase, svojstva i primjena nanostruktura. Metode mjerenja svojstava nanostruktura: difrakcijske, mikroskopske i spektroskopske metode. Sinteza i svojstva individualnih nanočestica: metalni nanoklasteri, poluvodičke nanočestice, klasteri inertnih plinova i molekularni klasteri. Metode preparacije i fizikalna svojstva nanostrukturnih materijala: čvrste neuređene strukture, nanostrukturni slojevi i nanostrukturni kristali. Ugljične nanostrukture: ugljične molekule, klasteri i cijevi. Kvantne točke i žice. Nano-naprave: mikroelektromehanički i nanoelektromehanički sustavi; «pametni» materijali. Osnove nanotribologije. Biološke nanostrukture: samo-oblikovanje i samo-organizacija. Nanostrukture inspirirane biološkim nanostruktrurama.

Preporučena literatura

Skripta; Handbook of nanoscience, engineering and technology, Ed.W.A.Goddard,III,D.W.Brenner,S.E.Lyshevski, G.J.Iafrate, CRC Press, New York, 2003.

Dopunska literatura

C. Kittel: Introduction to solid state physics, John Wiley&Sons, 2005; Guozhong Cao: Nanostructures and nanomaterials, Imperial College Press, 2004.

Oblici provođenja nastave

Predavanja popraćena demonstracijama/simulacijama.

40

Page 42: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

Način provjere znanja i polaganja ispita

Usmeni ispit *usmeni ispit, pismeni ispit, usmena prezentacija, test, rad, teza, izvještaj o odrađenoj praksi, izvještaj s rada na terenu, kontinuirano ispitivanje

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Hrvatski

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

41

Page 43: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

Naziv predmeta Elektronički sklopovi

Kod

Vrsta Predavanja, auditorne vježbe, laboratorijske vježbe

Razina Napredni

Godina 2. Semestar III.

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

8 ECTS (45 sati predavanja+30 auditornih vježbi+30 sati lab.vježbi) ~ 3.5 ECTS (učenje za ispit + priprema za lab.vježbe) ~ 4.5 ECTS

Nastavnik Doc.dr.sc.Vladan Papić

Kompetencije koje se stječu

Student je u stanju opisati i objasniti rad osnovnih elektroničkih sklopova. Razumijevanje principa digitalne tehnike i uzorkovanja.

Preduvjeti za upis Elektronički elementi

Sadržaj Prijelazne pojave u RC strujnom krugu. Vrijeme kašnjenja. Ispravljači. Poluvalno, punovalno ispravljanje. Gretzov spoj. Zenner dioda kao zaštita uređaja od naponskog udara. Pojačala. Decibeli. Strujni i naponski izvori. Ulazni otpor. Naponsko pojačanje i frekvencijski odziv. Millerov teorem. Donja i gornja granična frekvencija pojačanja, širina pojasa pojačanja. Pojačala s bipolarnim tranzistorima. Pojačala s unipolarnim tranzistorima. Tranzistor kao sklopka. Kaskadna pojačala. Darlingtonov spoj. Diferencijalno pojačalo. Strujno zrcalo. Povratna veza. Oscilatori. Operacijska pojačala. Osnove Boolove algebre. Logički sklopovi. Tehnike realizacije logičkih sklopova. Teorem uzorkovanja. Sekvencijalna logika. Razinom okidani bistabili. Bridom okidani bistabili. Analogno-digitalni i digitalno-analogni pretvarači. Preciznost pretvarača, broj kanala, ulazne i izlazne karakteristike. Šum digitalizacije.

Preporučena literatura

V.Papić, Predavanja iz Osnova elektronike, Sveučilišna skripta, 2005.

Dopunska literatura

B.Grob, Basic electronics, McGraw-Hill, 1996. Biljanović, Elektronički sklopovi, Školska knjiga, Zagreb, 1989. Slapničar, Impulsna i digitalna tehnika, FESB, Sveučilište u Splitu, 1990. Storey, Electronics: A Systems Approach, Prentice Hall, 1998. Slapničar, Gotovac, Elektronički sklopovi, Sveučilište u Splitu, 2000.

Oblici provođenja nastave

Predavanja (45), auditorne vježbe (30) i laboratorijske vježbe (30). U nastavi se upotrebljavaju audio-vizualna pomagala i računalo.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Ispit: praktični, pismeni i usmeni

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Predavanja se održavaju na hrvatskom jeziku. Literatura je dostupna i na engleskom jeziku.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Kvaliteta izvedbe predmeta će biti praćena internom evaluacijom i na temelju ankete studenata.

42

Page 44: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

Naziv predmeta Sustavi za upravljanje

Kod

Vrsta Predavanja, auditorne vježbe, laboratorijske vježbe

Razina Osnovni

Godina 2. Semestar III.

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

7 ECTS (30 sati predavanja + 30 sati aud.vježbi + 30 sati lab.vježbi) ~ 3 ECTS (učenje za ispit +priprema za lab.vježbe) ~ 4 ECTS

Nastavnik Doc.dr.sc.Vladan Papić

Kompetencije koje se stječu

Poznavanje i razumijevanje osnova upravljanja. Osposobljenost za analiziranje i sintezu sustava upravljanja.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Osnovni pojmovi i terminologija. Elementi sustava. Laplaceova transformacija. Negativna povratna veza. Primjeri povratne veze. Blokovska algebra. Prijenosna funkcija. Analiza linearnih kontinuiranih sustava upravljanja. Fluktuacija izlazne veličine zbog tromosti sustava (točnost i osjetljivost). Stabilnost sustava. Kriteriji stabilnosti sustava upravljanja. Nyquistov i Bodeov dijagrami. Varijable stanja. PID regulator. Grafoanalitički i analitički postupci sinteze sustava upravljanja. Digitalni upravljački sustavi. Diskretizacija kontinuiranih signala. Analiza digitalnih sustava upravljanja.

Preporučena literatura

T. Šurina, Automatska regulacija, Školska knjiga, Zagreb, 1981.

Dopunska literatura

V.Zanchi: Automatika - I dio, FESB-Split, Sveučilište u Splitu, Split, 1990.

Oblici provođenja nastave

Predavanja (30), auditorne vježbe (30) i laboratorijske vježbe (30). U nastavi se upotrebljavaju audio-vizualna pomagala i računalo.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Ispit: praktični, pismeni i usmeni

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Predavanja se održavaju na hrvatskom jeziku. Literatura je dostupna i na engleskom jeziku.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Kvaliteta izvedbe predmeta će biti praćena internom evaluacijom i na temelju ankete studenata.

43

Page 45: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

Naziv predmeta Gorivne ćelije

Kod

Vrsta Teorijski i praktični

Razina Srednja

Godina 2 Semestar III

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

AKTIVNOST Broj školskih sati Broj sati ECTS Predavanja 30 22.5 0.75 Seminari 15 11.25 0.375 Samostalni rad 41.25 1.375 Konzultacije 15 0.5 UKUPNO 3

Nastavnik Prof. dr. sc. Frano Barbir

Kompetencije koje se stječu

Razumijevanje principa rada gorivnih ćelija. Znanje o elektrokemijskim reakcijama. Razlikovanje između teoretskog i praktičnog stupnja korisnog djelovanja. Usporedba gorivnih ćelija s drugim pretvorbama energije. Razumijevanje kompletnog ciklusa goriva. Prednosti i primjene gorivnih ćelija. Modeliranje složenih procesa koji obuhvaćaju elektrokemijske reakcije, prijenos topline i mase, mehaniku fluida.

Preduvjeti za upis Završen preddiplomski studij iz inženjerske fizike ili drugi tehnički studij s položenom Tehničkom termodinamikom

Sadržaj Vrste gorivnih ćelija. Osnovne kemijske i elektrokemijske reakcije. Termodinamika pretvorbe energije u gorivnim ćelijama. Kinetika elektrode. Butler-Volmerova jednadžba – odnos gustoće struje i napona. Nepovratni gubici. Aktivacijska polarizacija, gubici napona uslijed ionskog i elektronskog otpora. Koncentracijska polarizacija. Polarizacijska karakteristika gorivne ćelije. Glavni elementi gorivne ćelije i njihove karakteristike. Rad gorivne ćelije – radni uvjeti: protok, temperatura, pritisak, vlažnost. Inventura/ravnoteža mase i energije. Izvedba sklopa gorivnih ćelija. Numeričko modeliranje procesa u gorivnoj ćeliji. Metode za dijagnosticiranje rada gorivne ćelije. Pomoćni uređaji za rad gorivnih ćelija. Sustavi vodik-kisik, vodik-uzduh. Proizvodnja vodika iz ugljikovodika. Optimizacija sustava gorivnih ćelija. Primjene gorivnih ćelija. Vodik kao gorivo – opis vodikovog energetskog sustava.

Preporučena literatura

Frano Barbir, PEM Fuel Cells: Theory and Practice, Elsevier/Academic Press, 2005

Dopunska literatura

J. Larminie and A. Dicks, Fuel Cell Systems Explained, J. Wiley, New York, 2nd ed. 2003 U.S. Department of Energy, Fuel Cell Handbook, NETL, 7th Ed., 2004 (CD) Odabrani članci po preporuci nastavnika

Oblici provođenja nastave

Predavanja popraćena primjerima iz prakse. Zadavanje zadataka studentima za samostalno rješavanje. Provjera rješenja i diskusija na satovima predviđenim za konzultacije.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kolokviji, pismeni ispit iz cjelokupnog gradiva. Usmeni ispit koji može obuhvaćati cjelokupno gradivo ili pojedine dijelove.

Jezik poduke i mogućnosti

Hrvatski (služenje engleskom literaturom)

44

Page 46: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

praćenja na drugim jezicima

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Studentske ankete, kvizovi (pismeni)

45

Page 47: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

Naziv predmeta Teorija mehanizama

Kod

Vrsta Predavanja / Vježbe / Seminar / Praktični rad Obvezatni / Izborni / Fakultativni

Razina Predmet temeljne razine [uvodni]

Godina 2 Semestar III

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

4

Nastavnik Željan Lozina i Damir Vučina

Kompetencije koje se stječu

Razumijevanje vibracija sustava. Sposobnost rješavanja jednostavnih problema u mehanizmima.

Preduvjeti za upis Mehanika I-III

Sadržaj Uvod: definicije, podjela, povijesni razvoj. Kinematički par. Osnovni tipovi mehanizama: četveroštapni, stapni, grebenski, kulisni,… mehanizam. Otvoreni i zatvoreni lanci. Način opisivanja mehanizma: Lagnangeove i poopćene koordinate. Kinematička analiza: Analiza položaja, brzine i ubrzanja. Koeficijenti brzina i ubrzanja. Analitički, numerički i grafički postupci. Homogene transformacije i otvoreni lanci. Dinamička analiza. Kinetička energija i snaga. Diferencijalne jednadžbe gibanja mehanizma. Matrične metode. Strukturna i dimenzionalna analiza i sinteza. Kinematička sinteza mehanizma. Mjerenje mehaničkih veličina kod mehanizama.

Preporučena literatura

Lozina, Ž., Vučina, D.: Uvod u teoriju mehanizama, Interna skripta, FESB, Split, 1992.

Dopunska literatura

Haug, E.J.: Computer-Aided Kinematics and Dynamics of Mechanical systems, Allyn and Bacon, 1989.

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Auditorne vježbe. Laboratorijske vježbe. Konzultacije.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave: Domaćih radova, Seminarski radovi Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada.

Jezik poduke Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd.

46

Page 48: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

Naziv predmeta Prijenosnici snage

Kod

Vrsta Predavanja + vježbe

Razina Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog znanja]

Godina 2 Semestar 3

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

4 (30 sati predavanja i 30 sati vježbi ekvivalentno je 2 ECTS-a, te za samostalno učenje 60 sati - 2 ECTS)

Nastavnik Dr. sc. Željko Domazet, red. prof

Kompetencije koje se stječu

Poznavanje, dimenzioniranje i primjena svih važnih komponenti strojeva i konstrukcija.

Preduvjeti za upis Mehanika, Materijali, Tehničko crtanje, Mehanika materijala, Elementi strojeva.

Sadržaj Zupčanici (proračun, konstruktivni oblici, materijal, trošenje), reduktori, pužni prijenosnici, planetarni prijenosnici, harmonic drive, ostali prijenosi i prijenosnici.

Preporučena literatura

E. Oberšmit: Ozubljenja i zupčanici, SNL Zagreb 1982.

Dopunska literatura

G. Niemann: Machinnenelemente III, Springer-Verlag

Oblici provođenja nastave

Predavanja i auditorne vježbe te interaktivan rad kao priprema za izradu seminarskog rada.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kontinuirana provjera znanja tijekom izrade seminarskog rada. Ispit: Pismeni ispit ili prezentacija seminarskog rada sa usmenim ispitom.

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Nastava se provodi na hrvatskom jeziku.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.

47

Page 49: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

Naziv predmeta Osnove likovnih umjetnosti

Kod

Vrsta Predavanja, seminari

Razina Osnovni predmet

Godina 2 Semestar III

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

2 ECTS boda (30 sati predavanja i 30 sati individualnog studentskog rada u biblioteci na pripremi za seminare, nastavu i ispit).

Nastavnik Prof. dr. sc. Ivo Babić / stručni suradnik Barbara Gaj

Kompetencije koje se stječu

Usvojeno znanje omogućuje nastavak studija.

Preduvjeti za upis Upis na studij

Sadržaj Upoznavanje s osnovnim pojmovima percepcije i povijesti umjetnosti. Posebna pažnja pridaje se teoriji percepcije s aspekta teorije informacije. Tematski blok posvećen je pitanjima opće morfologije. Posebno se razmatra slikarstvo, kiparstvo i arhitektura u sinkronijskom i dijakronijskom pristupu. U dijakronom pristupu uvodi se prepoznavanje stilova.

Preporučena literatura

P.Breber, D.Leg, Percepcija i informacija, Beograd 1976. R.Arnhajm, Umetnost i vizualno opažanje, Beograd 1981. R.Ivančević, Perspektive, Zagreb 1996. E.H.Gombrih, Umetnost i iluzija, Beograd 1984. C. Semenzato, Svijet umjetnosti, Zagreb 1991.

Dopunska literatura

W. Mueller, G. Vogel , Atlas arhitekture, I knjiga, Zagreb , 1999. P.Vitruvius, Deset knjiga o arhitekturi, Zagreb 1997. B.Zevi, Gledati arhitekturu, Zagreb 2000. + odabrana poglavlja iz dostupne literature

Oblici provođenja nastave

Frontalna nastava uz korištenje multimedijalnih sredstava.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Seminarski rad (30% ocjene) i završni ispit (70% ocjene).

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Hrvatski i engleski jezik.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula

Anketno ispitivanje studenata na kraju tematskog bloka.

48

Page 50: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

Naziv predmeta Marketing

Kod

Vrsta Teorijski

Razina Predmet temeljne razine

Godina 2. Semestar 3.

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

AKTIVNOST Broj školskih sati Broj sati ECTS Predavanja 30 22.5 0.75 Samostalni rad 34.5 1.15 Konzultacije 3 0.1 UKUPNO 2

Nastavnik Dr.sc. Biljana Crnjak-Karanović, izvanredni profesor

Kompetencije koje se stječu

Razumijevanje uloge i značenja primjene marketinga u društvu i u organizacijama. Razvijanje sposobnosti razumijevanja i analiziranja različitih tržišnih situacija s kojima se mogu susresti u poslovanju. Usvajanje temeljnih marketinških znanja i tehnika bitnih pri rješavanju praktičnih problema vezanih za tržišno poslovanje.

Preduvjeti za upis Propisani Statutom Fakulteta prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja.

Sadržaj Priroda marketinga: Temeljne odrednice i dimenzije marketinga, Suština Marketinške koncepcije, Marketinške filozofije i pristupi poslovanja tvrtki (Koncepcija proizvodnje, Koncepcija proizvoda, Prodajna koncepcija, Marketinška koncepcija, Koncepcija društvenog marketinga). Istraživanje mogućnosti i analiza tržišnih prilika: Proces istraživanja tržišta i informacijski sustavi u marketingu, Ponašanje potrošača i poslovnih kupaca, Identificiranje tržišnih segmenata, odabir ciljnih tržišta i pozicioniranje. Planiranje marketinških taktika – oblikovanje marketinškog miksa: Proizvod kao element miksa (Tržišna svojstva proizvoda, Razvoj novog proizvoda i proces prihvaćanja, Koncept životnog ciklusa proizvoda, Marke proizvoda i odluke o markama); Prodaja i distribucija kao element miksa (Odabir i upravljanje marketinškim kanalima); Cijene kao element miksa (Determinante politike cijena, Strateški ciljevi i politike cijena, Metode određivanja cijena, Iniciranje promjena i reakcije na promjene u cijenama); Promocija kao element miksa (Marketinška komunikacija i promotivni miks, Elementi procesa i upravljanje promocijom, Strategije promocije).

Preporučena literatura

1. Previšić, J. i Ozretić Došen, Đ. (urednici): Marketing (2. izdanje), Zagreb, 2004, Adverta.

Dopunska 1. Kolter, P.,: Upravljanje Marketingom, Analiza, Planiranje, Primjena i Kontrola,

49

Page 51: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

literatura Zagreb, Informator, 2001. 2. Dibb, S., Simkin, L., Pride, W. .,Ferrel, O. C.,: Marketing, Europsko (studentsko) izdanje, Mate, Zagreb, 1995.

Oblici provođenja nastave

Predavanja, konzultacije

Način provjere znanja i polaganja ispita

1. Kolokviji tijekom izvođenja nastave (2 u semestru). 2. Ispit: pisani i usmeni. Pozitivno ocijenjeni pisani ispit uvjet je za pristupanje usmenom dijelu ispita.

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku. Mogućnost izvođenja nastave na Engleskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

1. Mišljenje studenata o kvaliteti putem anketa. 2. Eksterna evaluacija od strane ovlaštene agencije.

50

Page 52: Inzenjerska_fizika_diplomski.pdf

D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I

Naziv predmeta Diplomski rad

Kod

Vrsta Seminar

Razina Napredna

Godina II. Semestar IV.

ECTS 30 ECTS 10 sati seminara (po studentu), oko 900 h samostalnog rada studenta s konzultacijama

Nastavnik Voditelj diplomskog rada

Kompetencije koje se stječu

Kompetencije u pripremi i provođenju istraživanja, prikupljanju, obradi podataka te analizi dobivenih rezultata. Kompetencije u pisanju znanstvenog izvješća.

Preduvjeti za upis Ostvarene kompetencije koje su potrebne za provođenje aktivnosti koje zahtjeva problematika predloženog rada. O kompetencijama odlučuje odgovarajući nastavnik.

Sadržaj Ovisno o odabiru teme, odabir, pretraživanje i proučavanje potrebne literature. Priprema i provođenje aktivnosti. Pisanje i prezentacija izvješća.

Preporučena literatura

Ovisno o odabiru teme

Dopunska literatura

Ovisno o odabiru teme

Oblici provođenja nastave

Vođenje studenta kroz potrebne aktivnosti kroz seminarske i konzultacijske oblike nastave.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Pregled diplomskog rada i njegova obrana pred stručnim povjerenstvom

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Hrvatski Engleski (mogućnost)

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta

Razgovori sa studentima, prije i po završetku aktivnosti.

51