Upload
slobodan-ljubojevic
View
36
Download
3
Embed Size (px)
Citation preview
Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu
Sveučilište u Splitu
PRIJEDLOG DIPLOMSKOG STUDIJSKOG PROGRAMA
Inženjerska fizika, usmjerenja: Termodinamički uređaji i Mehanički sustavi
Split, 21. ožujka 2005.
N A S T A V N I P L A N I P R O G R A M
Diplomski studij: Inženjerska fizika, usmjerenja : Termodinamički uređaji i Mehanički sustavi
Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu Teslina 12, HR-21000 Split Telefon: + 385 21 385 133 Telefaks: + 385 21 385 431
[email protected]: //www.pmfst.hr
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
1. Uvod
1.1. Razlozi za pokretanje studija
Tehničke znanosti imaju svoje temelje u fizici. Zbog njihovog brzog razvoja nastavni materijali u studijima tehničkih znanosti postali su izuzetno obimni. U težnji da se obim studija stavi u razumne okvire došlo je do snažnog smanjivanja nastave fizike.
Za cjelovito razumijevanje tehničkih rješenja ili za njihovu ostvarenje potrebno je razumijevanje fizikalnih osnova procesa koji su involvirani u tim rješenjima. Sadašnji studiji tehnika na Sveučilištu u Splitu, a i u Hrvatskoj, u nastojanju da studentima pruže što šire znanje iz tehničkih znanosti i informatike, su rađeni pod stalnim pritiskom za smanjenjem sadržaja fizike i temeljnih, tehnički orijentiranih kolegija mehanike i termodinamike. Istovremeno već više od stoljeća mehanike i termodinamika su relativno zanemarene na prirodoslovno-matematičkim studijima u Hrvatskoj i kao „tehničke“ prepuštene su uglavnom razvitku na tehničkim fakultetima i institutima.
Uviđajući obje činjenice, gubitak povezanosti fizike i tehnike, neopravdano stalno sažimanje temeljnih tehničkih kolegija iz termodinamike i mehanike u programima tehničkih fakulteta te neopravdano zanemarivanje tehnički primjenjivih grana fizike na prirodoslovno-matematičkim studijima, ovim programom rješavaju se oba spomenuta problema. Program će se ostvariti u suradnju odgovarajućim katedrama Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje.
Ovako koncipiran diplomski studij obrazuje stručnjake sposobne primjenjivati suvremene znanstvene spoznaje na praktične probleme vezane uz termodinamičke uređaje i mehaničke sustave.
Ovaj studij daje uvid u rad postojećih termodinamičkih uređaja i mehaničkih sustava, uvodi studenta u razvoj i projektiranje uređaja i sustava. Nakon završenog diplomskog studija magistri će biti sposobni raditi u razvojnim i istraživačkim laboratorijima, sudjelovati u projektnim timovima za termodinamičke uređaje i mehaničke sustave.
Ovo je prvi put da se pokreće studij ove vrste u Hrvatskoj. Do sada su se maturanti sa sklonostima i prema fizici i prema tehnici morali odlučiti za studij ili fizike ili tehnike. Po prvi put zahvaljujući ovom programu imaju priliku razviti oba talenta.
Zbog rastućeg problema globalnog zatopljenja klimatizacijski uređaji postaju sve potrebniji za normalnu radnu aktivnost tijekom vrućih ljetnih dana. Stoga potreba za stručnjacima ove vrste stalno raste. Ne postoji mjesto u Dalmaciji s barem nekoliko tisuća stanovnika bez tvrtke koja se bavi klimatizacijskim poslovima. U takvim tvrtkama magistar inženjerske fizike smjera termodinamički uređaji može obavljati bilo koji stručni posao. Nadalje nešto veća mjesta imaju niz specijaliziranih servisa za održavanje motornih vozila. Magistar inženjerske fizike oba usmjerenja sposoban je voditi ustanove ove vrste. Konačno može raditi i u tvornici motora, kao što je Tvornica motora Brodogradilišne industrije u Splitu.
Mnoga sveučilište u svijetu nude i programe u kojima se uz fiziku izučavaju i predmeti jedne tehničke discipline. U engleskom govornom područje ovi programi se najčešće nalaze pod
2
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
nazivom Engineering Physics. Vrlo često se kao tehnička disciplina pojavljuje strojarstvo. Takve programe, među ostalima, nude Carl v. Ossietzky sveučilište iz Oldenburga u Njemačkoj
http://www.physik.uni.-oldenburg.de/EP/ i University of British Columbia (UBA) iz Vancouver-a u Kanadi http://www.engphys.ubc.ca/courses.htmlProgram Engineering Physics Sveučilišta iz Oldenburgu kao tehničku disciplinu sadrži
zvuk i vibracije, dok se u ovim usmjerenjima nude termodinamički uređaji i mehanički sustavi. Oba programa se koncepcijski podudaraju na način da uz fiziku i tehničku disciplinu (vibracije i zvukovi odnosno termodinamički uređaji i mehanički sustavi) kao glavne discipline izučavanja, sadrže i elektrotehniku i informatiku kao pomoćne discipline.
Dio program studija Engineering Physics s UBC sveučilišta u Vancouveru koji se odnosi na strojarstvo sadrži predmeta iz termodinamike i mehanike. U ovom programu ove discipline se posebno izučavaju u pojedinim usmjerenjima. Kolegiji koji se odnose na mehaničke sustave (termodinamičke uređaje) u usmjerenju Termodinamički uređaji (Mehanički sustavi), nadomješteni su kolegijima iz elektrotehnike i informatike. Danas su praktički svi termodinamički i mehanički uređaji, kao što su motori i klimatizacijski uređaji, opremljeni kontrolnim elektroničkim uređajima te su i informatizirani. Ovim studijem formira se stručnjak koji će moći sagledati sve segmente rad tako složenih uređaja i sustava.
1.2. Dosadašnja iskustva u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa
Predloženi program se prvi put predlaže u Hrvatskoj. Iskustva sveučilišta koji imaju programe ove vrste jako su dobra. Ovako školovani stručnjaci kompetentni su i u fizici i tehnici pa su vrlo traženi.
1.3. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata
Ovaj studij mogu upisivati i studenti sa Sveučilišta u Osijeku, Sveučilišta u Rijeci, Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Mostaru. Očekuje se i recipročna dopuštenja sa sveučilišta u spomenutim gradovima.
1.4. Ostali elementi i potrebni podaci
Studij će se ostvariti u suradnji s Fakultetom elektrotehnike strojarstva i brodogradnje u Splitu. Dio programa koji uključuje matematiku i prirodne znanosti ostvarivat će se na ovom Fakultetu, dok će se dio programa koji sadrži kolegije vezane uz temeljne tehničke i tehničke znanosti ostvarivati na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu.
Imajući u vidu trend informatizacije termodinamičkih uređaja i mehaničkih sustava ovaj program omogućava studentu da stekne osnovna znanja iz elektrotehnike i informatike. Na taj način on stječe cjelovit uvid u rad tih uređaja i sustava.
Posebnost ovog studija je i velik izbor humanističkih kolegija kao izbornih kolegija. Na taj način omogućuje se studentima da steknu uvid u društvene odnose, koji će ih uz struku, neminovno pratiti u njihovom budućem radu.
3
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
2. Opći dio
Vrsta studija Diplomski
Naziv Inženjerska fizika, usmjerenja: Termodinamički uređaji i Mehanički sustavi
Predlagači Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu
Nositelji
Izvođači Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu i Fakultet elektrotehnike ,strojarstva i brodogradnje u Splitu
Trajanje 2 godine
ECTS 120
Uvjeti za upis a)Preddiplomski studij inženjerska fizika, termodinamika i mehanika. b)Preddiplomski studiji fizike, matematike i fizike, fizike i informatike, fizike i tehnike. Dodatni uvjet je upisivanje razlikovnih kolegija iz Preddiplomskog studija inženjerske fizike, termodinamika i mehanika. To su: Statika, Mehanika materijala I, Tehnička dinamika, Mehanika materijala II, Osnove prijenosa topline, Elementi strojeva, Tehnička termodinamika, Mehanika fluida I Osnove elektrotehnike.
Kompetencije koje se stječu završetkom studija
Primijeniti temeljne fizikalne zakone iz mehanike, termodinamike, elektriciteta i magnetima, vibracija, valova, statističke mehanike i kvantne mehanike na probleme inženjerske fizike. Objasniti rad standardnih strojeva kao što su pumpe, ventilatori, turbine, motori, toplinske pumpe. Primijeniti i riješiti diferencijalne jednadžbe naprezanja materijala, mehanike fluida i toplinskih procesa . Sudjelovanje u razvojnim i projektnim timovima koji se bave termodinamičkim uređajima i mehaničkim sustavima. Procijeniti utjecaj termodinamičkih uređaja i mehaničkih sustava na okolinu. Objasniti rad osnovnih analogni i digitalnih sklopova. Objasniti koncept negativne povratne veze koristeći blok dijagrame. Objasniti uvjete stabilnosti sustava za upravljanje. Objasniti rad Unix operacijskog sustava pomoću blok dijagrama. Primjena osnovnih naredbi i alata Unix operacijskog sustava. Objasniti principe upravljanja strojeva pomoću kompjutera.
Mogućnosti nastavka studija
Doktorski studiji iz fizike, usmjereni na primjenu, i doktorski studiji strojarstva
Stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završetkom studija
Magistar inženjerske fizike
4
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
3. Opis programa
3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta
I. semestar
Kod
Naziv predmeta Nastava
P+S+V+L
ECTS
Fizika materijala 30+0+15+0 3 Inženjersko modeliranje 30+15+15+15 6 Objektno orijentirano programiranje 30+0+30+0 5
Predmeti usmjerenja Termodinamički uređaji Toplinski strojevi i uređaji 45+0+30+0 6 Termodinamika nepovratnih procesa 30+0+15+0 3 Osnove procesa i sustava klimatizacija 30+0+30+0 5
Predmeti usmjerenja Mehanički sustavi Mehanika neprekidnih sredina 30+30+15+0 7 Mehanika fluida II 30+0+30+0 7
Izborni predmeti za oba usmjerenja (upisuje se jedan) Uvod u astronomiju i astrofiziku 30+0+0+0 2 Uvod u simboličku logiku 15+0+15+0 2 UKUPNO: 390(345) 30
* U zagradama je broj sati nastave usmjerenja Mehanički sustavi
5
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
II. semestar
Kod
Naziv predmeta
Nastava P+S+V+L
ECTS
Elektronički elementi 30+0+0+30 5 Operacijski sustavi 30+0+30+0 5 Optimiranje u tehnici 30+0+15+0 5
Predmeti usmjerenja Termodinamički uređaji Obnovljivi izvori energije i održivi razvoj 30+0+0+0 3 Termodinamička analiza 30+0+30+0 5
Izborni seminari usmjerenja Termodinamički uređaji (upisuju se jedan)
Seminar iz Toplinskih strojeva i uređaja 0+30+0+0 5 Seminar iz Obnovljivih izvora energije i
održivog razvoja0+30+0+0 5
Seminar iz Osnova procesa i sustava klimatizacije
0+30+0+0 5
Predmeti usmjerenja Mehanički sustavi Vibracije 30+0+30+0 5 Mehanika materijala III 30+0+30+0 4
Izborni predmeti usmjerenja Mehanički sustavi (upisuje se jedan) Tankostijene konstrukcije 45+0+30+0 4 Pogonska čvrstoća 30+0+30+0 4
Izborni predmeti za oba usmjerenja (upisuje se jedan) Epistemologija i dinamika znanja 30+0+0+0 2 Fizika nanostruktura 30+0+0+0 2 UKUPNO: 315(375 ili 390) 30
* U zagradama je broj sati nastave usmjerenja Mehanički sustavi
6
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
III. semestar
Kod
Naziv predmeta Nastava P+S+V+L
ECTS
Elektronički sklopovi 45+0+30+30 8 Sustavi za upravljanje 30+0+30+30 7
Predmeti usmjerenja Termodinamički uređaji Gorivne ćelije 30+15+0+0 3
Izborni seminari usmjerenja Termodinamički uređaji (upisuju se jedan ) Seminar iz Toplinskih strojeva i uređaja 0+30+0+0 5 Seminar iz Obnovljivih izvora energije i
održivog razvoja0+30+0+0 5
Seminar iz Osnova procesa i sustava klimatizacije
0+30+0+0 5
Predmeti usmjerenja Mehanički sustavi Teorija mehanizama 30+0+30+0 4 Prijenosnici snage 30+0+30+0 4
Izborni predmeti za oba usmjerenja (upisuje se jedan) Osnove likovnih umjetnosti 30+0+0+0 2 Marketing 30+0+0+0 2 UKUPNO: 300(345) 30
IV. semestar
Kod
Naziv predmeta Nastava P+S+V+L
ECTS
Magistarski rad 0+300+0+0 30 UKUPNO: 300 30
Legenda: P-predavanja S-seminar V-auditorne vježbe L-laboratorijske vježbe
* U zagradama je broj sati nastave usmjerenja Mehanički sustavi
7
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
3.2. Opis predmeta
Naziv predmeta Fizika materijala
Kod
Vrsta Teorijski
Razina Srednja
Godina I Semestar I
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
AKTIVNOST Broj školskih satii Broj sati ECTS Predavanja 30 22.5 0.75 Auditorne vježbe 15 11.25 0.375 Samostalni rad 53.25 1.775 Konzultacije 3 0.1 UKUPNO 90 3
Nastavnik Doc. dr. sc. Paško Županović
Kompetencije koje se stječu
Razumijevanje pojava u kristalima, posebno onih vezanih uz mehanička svosjtva kristala, unutar jednočestičnog ili fenomenološkog pristupa.
Preduvjeti za upis Kvantna mehanika i Statistička mehanika
Sadržaj Kristalna struktura. Difrakcija valova i recipročna rešetka. Brillouinova zona. Kohezija kristala. Fononi. Debyeva teorija toplinskog kapaciteta. Model slobodnog elektronskog plina. Toplinski kapacitet metala. Električna i toplinska vodljivost metala. Wiedemann-Franzov zakon. Kronig-Penney model. Enegijske vrpce. Šupljine. Poluvodiči. Dielektrična svojstva kristala. Magnetska svojstva kristala. Supravodljivost. Laseri. Površine i točkasti defekti. Difuzija. Dislokacije. Deformacije i lom..
Preporučena literatura
21Y. Quere, Physics of materials, Gordon and Breach Scientific Publishers, Amsterdam, 1998. 2.C.A. Wert and R.M. Thomsom, Physics of Solids, Mc Graw-Hill, Inc,NY, 1964.
Dopunska literatura
1. V. Šips, Uvod u fiziku čvrstog stanja, Školska knjiga Zagreb, 1991. 2. C. Kittel, Introduction to Solid State Physics, 5th edition, John Wiley & Sons, Inc., 1976
Oblici provođenja nastave
Predavanja . Rješavanje zadataka na auditornim vježbama. Zadavanje zadataka studentima za samostalno rješavanje. Provjera rješenja i diskusija na satovima predviđenim za konzultacije.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Kolokviji, pismeni ispit iz cjelokupnog gradiva. Usmeni ispit koji može obuhvaćati cjelokupno gradivo ili pojedine dijelove.
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Hrvatski
Način praćenja kvalitete i
Studentske ankete
8
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula
9
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
Naziv predmeta Inzenjersko modeliranje
Kod
Vrsta Predavanja / Auditorne vježbe / Konstrukcijske vježbe /Seminar Obvezatni
Razina Predmet temeljne razine
Godina 1 Semestar I
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
6 (30 sati predavanja i 45 sati vježbi --> 3 ECTS, domaći rad i 60 sati samostalno učenje --> 3 ECTS)
Nastavnik Željan Lozina
Kompetencije koje se stječu
Razumijevanje principa inženjerskog modeliranja. Primjena metode konačnih elemenata. Korištenje gotovih paketa za konačne elemente u analizi konstrukcija.
Preduvjeti za upis Kompetencije i vještine koje se stječu slušanjem/položenim ispitom iz predmeta: Matematika I-IV, Fizika I-IV, Tehnička dinamika, Tehnička termodinamika
Sadržaj Uvod. Diskretni sustavi. Elementi diskretnih sustava. Lokalne i globalne matrice. Transformacija koordinata. Formiranje globalne matrice. Kontinuum i polja. Diferencijalne jednadžbe matematičke fizike. Metode aproksimacije. Prostor aproksimacije i test prostor. Numeričko rješavanje diferencijalnih jednadžbi. Jaka i slaba formulacija. Varijacijska formulacija i funkcija potencijala. Metoda virtualnog rada. Konačni elementi: linijske, ravninski i prostorni. Izoparametarski konačni element. Numerička integracija. Srodne numeričke metode, prikaz i usporedba. Primjena na odabrana područja: provođenje topline, potencijalno strujanje, elastičnost. Primjena u analizi konstrukcija. Programiranje u konačnim elementima. Primjena postojećih programa (ADINA).
Preporučena literatura
Lozina, Ž.: Uvod u metodu konačnih elemenata, skripta, FESB, Split, 1994. Lozina, Ž.: FEMFESB II, program za proračun metodom KE, FESB, Split, 1994. Jović, V.: Uvod u inženjersko modeliranje, Aquarius engineering, Split, 1993.
Dopunska literatura
Klaus-Juergens Bathe: Finite Element Procedures, Prentice Hall Inc., 1996 Thomas J.R. Hughes: The Finite Element Method, Dover Publications Inc., 2000. R.D. Cook, D.S. Malkus and M.E. Plesha: Concepts and Applications of Finite Element Analysis, John Wiley & Sons, 1989.
Oblici provođenja nastave
Predavanja. Auditorne vježbe. Domaći rad. Konzultacije, Seminar.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave: provjera domaćih radova. Ispit: pismeni/usmeni/
Jezik poduke Nastava se izvodi na hrvatskom
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula
Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.
10
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
Naziv predmeta Objektno orijentirano programiranje
Kod Kod će biti naknadno usklađen s ostalim kolegijima
Vrsta Predavanja i vježbe.
Razina Osnovna
Godina 1 Semestar I
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
5 ECTS 30 šk. sati predavanja i 30 šk. sati vježbi = 45 sati = 1.5 ECTS 45 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1.5 ECTS 30 sati proucavanje literature = 1 ECTS 30 sati izrada završnog rada = 1 ECTS
Nastavnik Doc. dr. sc. Marko Rosić
Kompetencije koje se stječu
Cilj predmeta je upoznati studenta s temeljnim elementima objektno orijentiranog programiranja. Student je po uspješno položenom predmetu u mogućnosti pristupiti timskom i samostalnom radu korištenjem objektno orijentirane paradigme. Cilj predmeta se postiže kroz upoznavanje s teorijskim postavkama na predavanjima kao i samostalnim i timskim objektno orijentiranim programiranjem na vježbama.
Preduvjeti za upis
Sadržaj Definicija razreda (klase). Objekti. Varijable unutar objekta. Postupci unutar objekta. Elementi razreda i kontrola pristupa. Privatni, zaštićeni i javni članovi. Postupci ugrađeni u razrede. Prijateljske funkcije i operatori. Poruke i način uporabe. Životni vijek objekta. Polimorfizam, lista raznorodnih objekata i virtualne funkcije. Nasljeđivanje. Kontrola pristupa nad razredima. Vrste razreda. Hijerarhija razreda. Mreža razreda. Pregled objektno orijentiranih jezika i odgovarajućih razvojnih okruženja. Uvod u tehnologije raspodijeljenih objekata.
Preporučena literatura
M.Abadi, L.Cardelli: A Theory of Objects, Springer-Verlag, 1996. G. Booch: Object-Oriented Analysis and Design with Applications, Benjamin/Cummings Publishing Co., 1994.
Dopunska literatura
I. Graham, Object Oriented Methods, Addison-Wesley Publishing Company Inc., London, 1994.
Oblici provođenja nastave
Predavanja i laboratorijske vježbe.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Praktični ispit i usmeni ispit.
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Hrvatski / Engleski
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula
Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja.
11
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
Naziv predmeta Toplinski strojevi i uređaji
Kod
Vrsta Predavanja / Vježbe Obvezatni
Razina Predmet osnovne razine
Godina 1 Semestar 1
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
6
Nastavnik Prof.dr.sc.Neven Ninić
Kompetencije koje se stječu
Poznavanje osnovnih termotehničkih i termoenergetskih uređaja i strojeva.Poznavanje količinskih veza među glavnim parametrima ovih uređaja. Osposobljenost za pisanje jednadžbi bilanci energije i stupnjeva djelovanja.
Preduvjeti za upis Tečaj Tehničke termodinamike i Osnova prijenosa topline na prethodnom studiju.
Sadržaj Rekuperativni izmjenjivači topline. Načelo rada i primjena rashladnih tornjeva. Parni kotlovi. Shema toplinskog proračuna parnih kotlova. Regulacija, tipovi i primjena parnih kotlova. Parno – energetska postrojenja i uloga parnih turbina. Pretvorba energije u parnim turbinama. Akcioni i reakcioni turbinski stupanj. Unutarnji stupanj djelovanja. Shema termodinamičko-strujnog proračuna parnih turbina. Konstruktivne izvedbe za različite primjene parnih turbina. Plinske turbine za pogon i propulziju. Izbor optimalnih parametara, podjela i primjene.Turbo i klipni kompresori Rad idealnog i stvarnog klipnog kompresora.Kapacitet, snaga i regulacija kompresora. Motori sa unutarnjim izgaranjem – idealizirani procesi i podjela. Stvarni procesi, indicirani dijagram tlaka i stupnjevi djelovanja. Veze među pojedinim parametrima i specifična snaga motora.regulacija snage i pogonske karakteristike motora Uloga prednabijanja.Specifičnosti i primjena pojedinih tipova motora.Moderna kogeneracijska postrojenja.
Preporučena literatura
Shvets I.S. i ostali: Heat Engeering, Mir Publishers, Moscow 1975. O'Neill: Industrial compressors, Butherworth, London 1993. Grljušić M.: Motori sa unutrašnjim izgaranjem, sveučilište u Splitu, Split 2000. Šneller S.: Pogon broda I, Sveučilište u Zagrebu, FSB, Zagreb 1996. Šneller S.,Parat Ž.: Pogon broda II, Sveučilište u Zagrebu, FSB, Zagreb 1999
Dopunska literatura
Mills A.E.: Heat transfer, Prentice Hall, 1999. Saarlas M.: Steam and gas turbines for marine propulsion, Naval institute press – Annapolis, Maryland, 1987.
Oblici provođenja nastave
Predavanja.. Auditorne vježbe. Konzultacije.
Način provjere znanja i polaganja ispita
seminarski radovi,... Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada
Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku
Način praćenja kvalitete i
Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.
12
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula
Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd.
13
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
Naziv predmeta Termodinamika nepovratnih procesa
Kod
Vrsta Teorijska
Razina Srednja
Godina 1
Semestar III
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
AKTIVNOST Broj školskih sati Broj sati ECTS Predavanja 30 22.5 0.75 Auditorne vježbe 15 11.25 0.375 Samostalni rad 53.25 1.775 Konzultacije 3 0.1 UKUPNO 3
Nastavnik Doc. dr. sc. Paško Županović
Kompetencije koje se stječu
Razumijevanje nepovratnih procesa unutar fenomenološke teorije. Postavljanje jednadžbi i njihovo rješavanja za slučajeve kada nepovratni procesi interferiraju.
Preduvjeti za upis
Sadržaj Termodinamički zakoni. Princip lokalne ravnoteže. Proizvodnja entropije. Difuzija, prijenos topline i viskoznost. Termodinamičke sile i konjugirani tokovi. Onsagerove relacije reciprociteta. Linearna neravnotežna termodinamika i princip maksimalne proizvodnje entropije. Termoelektrični efekti. Difuzija većeg broja tekućina. Kemijske reakcije većeg broja komponenti. Kirchhoffovo pravilo petlje i neravnotežna termodinamika.
Preporučena literatura
1.P. Županović: Predavanja iz Opće fizike IV, skripta za internu uporabu 2.I. Prigogine: Uvod u termodinamiku neravnotežnih procesa, Građevinska knjiga, Beograd, 1967.
Dopunska literatura
1.D. Kondepudi and I. Prigogine: Modern thermodynamics, John Wiley & Sons, NY, 2002. 2.L. Onsager, Phys. Rev. 37 (1931), 405-426.
Oblici provođenja nastave
Predavanja. Rješavanje zadataka na auditornim vježbama. Zadavanje zadataka studentima za samostalno rješavanje. Provjera rješenja i diskusija na satovima predviđenim za konzultacije.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Kolokviji, pismeni ispit iz cjelokupnog gradiva. Usmeni ispit koji može obuhvaćati cjelokupno gradivo ili pojedine dijelove.
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Hrvatski
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula
Studentske ankete
14
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
Naziv predmeta Osnove procesa i sustava klimatizacije
Kod
Vrsta Stručni kolegij
Razina Predmet srednje razine
Godina 1 Semestar 1
ECTS 5 ECTS boda (2+2) Predavanja: 30 sati: 1 ECTS bod Projekt: 30 sati: 1 ECTS bod Vježbe: 30 sati: 1 ECTS bod Priprema za ispit: 60 sati 2 ECTS boda
Nastavnik Dr.sc. Orest Fabris, red. prof.
Kompetencije koje se stječu
Studenti se osposobljavaju za analiziranje i samostalno rješavanje zadataka iz ove oblasti: uvjeti i proračuni potreba za grijanjem i klimatizacijom, projektiranje osnovnih sustava, analiza i izbor potrebne opreme, izvođenje instalacija, te problematika u eksploataciji i održavanju.
Preduvjeti za upis Poznavanje Termodinamike, Hidromehanike, Toplinskih strojeva, Hidrauličkih strojeva i Automatizacije.
Sadržaj Fiziološko-higijenski uvjeti u prostoru i unutarnje projektne temperature. Klimatsko-meteorološki uvjeti okoline i vanjske projektne temperature. Proračun gubitaka topline kod grijanja. Ogrjevna tijela. Sustavi centralnog grijanja. Cijevne mreže. Kotlovi i kotlovnice. Proračun dobitaka topline kod hlađenja (klimatizacije). «Fan-coil» aparati. Centralni (vodeni) sustavi klimatizacije. Količine zraka za klimatizaciju. Kanali i distributori zraka. Klima komore. Toplinske pumpe.
Preporučena literatura
- O. Fabris: Grijanje i klimatizacija, FESB, Interna skripta, Split, 2000 - Recknagel, Sprenger, Schramek, Čeperković: Grijanje i klimatizacija 2002, Energetika marketing, Zagreb, 2002 (Prijevod sa njemačkog) - ASHRAE Handbooks: Fundamentals, Applications, Systems and Equipment, Refrigeration, ASHRAE, Atlanta, USA, 2001, 2002, 2003, 2004
Dopunska literatura
- Časopis: E G E, Energetika marketing, Zagreb - Časopis: ASHRAE Journal, ASHRAE, Atlanta, USA
Oblici provođenja nastave
Nastava se sastoji od predavanja sa izvođenjima i prikazima svih fenomena, sustava i instalacija koje se tumače. Nastavu prate vježbe gdje se daju primjeri proračuna i tipičnih rješenja u praksi. Treći dio nastave se izvodi prikazom eksponata i eksperimentalnih uređaja u laboratoriju, te obilaskom većih i novijih instalaciji u praksi. Studenti samostalno rade projekt i manji seminarski rad.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Ispit se sastoji iz dva dijela: pregled i ocjena studentskom projekta i seminarskog rada, te pitanja iz teoretskog dijela nastave. Ispit je usmeni.
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Hrvatski. Nastavni materijali na hrvatskom jeziku. Engleski
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula
Interna evaluacija i ankete studenata.
15
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
Naziv predmeta Mehanika neprekidnih sredina
Kod
Vrsta Teorijski
Razina Srednja
Godina II Semestar III
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
AKTIVNOST Broj školskih satii Broj sati ECTS Predavanja 30 22.5 0.75 Auditorne vježbe 15 11.25 0.375 Seminar 30 22.5 0.75 Samostalni rad 150.75 5.025 Konzultacije 3 0.1 UKUPNO 7
Nastavnik Doc. dr. sc. Paško Županović
Kompetencije koje se stječu
Postavljanje jednadžbi koje opisuju deformaciju čvrstih tijela i laminarnog toka viskozniih tekućina te njihovo rješavanje.
Preduvjeti za upis
Sadržaj Kinematika deformabilnih tijela. Staika deformabilnih tijela. Dinamika defromabilnih tijela. Teorija vrtloga. Valovi. Navier-Stokesove jednadžbe. Protjecanje tekućine uz dane granične uvjete. Hidrodinamička teorija podmazivanja. Osnove teorije elastičnosti.
Preporučena literatura
A. Sommerfeld: Mechanics of Deformable Bodies, Volume II, Academic Press, NY,1950
Dopunska literatura
1.D.J. Acheson Elementary Fluid Dynamics, Claredon Press, Oxford UK, Oxford, 1995. 2. L.D. Landau i E.M. Lifšic, Mehanika neprekidnih sredina, Građevinska knjiga, Beograd, 1965.
Oblici provođenja nastave
Predavanja. Rješavanje zadataka na auditornim vježbama. Zadavanje zadataka studentima za samostalno rješavanje. Provjera rješenja i diskusija na satovima predviđenim za konzultacije..
Način provjere znanja i polaganja ispita
Kolokviji, pismeni ispit iz cjelokupnog gradiva. Usmeni ispit koji može obuhvaćati cjelokupno gradivo ili pojedine dijelove.
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Hrvatski
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe predmeta
Studentske ankete
16
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
Naziv predmeta Mehanika fluida II
Kod
Vrsta Predavanja i vježbe Obvezatni
Razina Predmet napredne razine
Godina 1 Semestar 1
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
7 1 (30 sati predavanja) 1 (30 sati auditornih i laboratorijskih vježbi) 1 (30 sati za rasprave, izvještaje ) 4 (120 sati samostalnog učenja)
Nastavnik Dr. sc. Zoran Milas
Kompetencije koje se stječu
Upoznavanje s bitnim postavkama ovisnosti naprezanja u fluidu o strujanju i s jedn. strujanja realnog fluida. Razumijevanje bitnih značajki teorije podmazivanja. Produbljivanje znanja o graničnom sloju i primjena teorije graničnog sloja na ravnu ploču. Upoznavanje s analizom strujanja u mlazu-tragu. Razumijevanje prednosti i ograničenja analize strujanja uz pretpostavku potencijalnog karaktera strujanja. Razumijevanje ovisnosti koeficijenta uzgona/otpora o geometrijskim značajkama profila-lopatice i značajkama napadne struje. Sposobnost primjene Navier Stokes-ove jedn. za analizu razvijenih laminarnih tokova. Sposobnost proračuna raspodjele tlaka, tangencijalnog naprezanja i nosivosti uljnog filma. Sposobnost proračuna difuzije mlaza. Sposobnost primjene principa superpozicije potencijalnih strujanja. Sposobnost korištenja eksperimentalnih podataka o koeficijentu uzgona/ otpora/ momenta uz ispravak ovisno o obliku obstrujavanog tijela i značajkama strujanja.
Preduvjeti za upis Mehanika fluida I
Sadržaj Tenzor naprezanja, rotacija i deformacija, Stokes-ove konstitutivne jedn., Navier-Stokesove jedn. Teorija hidrodinamičkog podmazivanja, strujanje kroz porozan sloj, “puzajući” tokovi. Jedn. graničnog sloja, laminarni i turbulentni granični slojevi, mlaz, trag, konvektivni tokovi. Ravninsko/osnosimetrično potencijalno strujanje, funkcija toka, elementarna/složena potencijalna strujanja, Magnus-ov efekt, stavak Kutta-Žukovskog za osamljeni profil i profilan niz, prividno povećanje mase. Kompleksan potencijal/brzina strujanja. Preslikavanje strujanja, posebne funkcije preslikavanja, profil Žukovskoga. Teorija uzgona. Lopatica/krilo konačne duljine, obstrujavanje rubova, vrtložni list, induciran otpor, ispravak polare. Eksperimentalni podatci o aero/hidro dinamičkim značajkama profila. Industrijska aerodinamika.
Preporučena literatura
1. Pilić-Rabadan, Lj.: Mehanika fluida, FESB, Split, 1993, ISBN 0-07-069710-8.
Dopunska literatura
1. White, F. M.: Viscous Fluid Flow, McGraw Hill, New York, 1974, ISBN 0-471-82106-3, 1985
17
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
Oblici provođenja nastave
Predavanja. Auditorne vježbe. Laboratorijske vježbe. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (provjera domaćih radova, testovi postignuća, seminarski radovi,... Ispit: pismeni/usmeni
Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula
Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.
18
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
Naziv predmeta Uvod u astonomiju i astrofiziku
Kod
Vrsta Teorijski i praktični
Razina Osnovni
Godina I (diplomski) Semestar I
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
2 ECTS - 20 šk. sati predavanja, 5 sati terenskog rada ~ 19 sati direktne nastave ~
0.6 ECTS - oko 41 sat samostalnog rada studenta uz konzultacije ~ 1.4 ECTS
Nastavnik Doc. dr. sc. Leandra Vranješ
Kompetencije koje se stječu
Orijentacija na nebeskoj sferi. Spoznaja o materiji u svemirskim dimenzijama, tumačenje građe i razvoja nebeskih tijela i svemira u cjelini.
Preduvjeti za upis Kompetencije stečene u općim fizikama.
Sadržaj Povijest astronomije. Gibanje Zemlje i pojave na nebeskoj sferi. Fizika gravitacije i nebeska mehanika. Sunčev sustav. Teleskopi. Zvijezde, određivanje općih svojstava. Spektralna klasifikacija zvijezda. Hertzsprung- Russellov dijagram. Nastanak i razvoj zvijeda. Međuzvjezdana tvar. Mliječni put. Metode mjerenje udaljenosti. Galaktike i kozmologija.
Preporučena literatura
1. V. Vujnović, Astronomija I, Školska knjiga Zagreb, 1993 2. V. Vujnović, Astronomija II, Školska knjiga Zagreb, 1994
Dopunska literatura
1. različite www stranice 2. M. Zeilik, Astronomy: The Evolving Universe, Cambridge University Press;
9 edition, 2002 3. Carl Sagan, Kozmos, Sveučilišna knjižara-Zagreb, 2004.
Oblici provođenja nastave
Predavanja uz korištenje Power Point prezentacija, interaktivnih simulacija, rješavanje izabranih primjera zadataka, samostalno i u grupi te uz diskusiju. U okviru terenskog rada studenti upoznaju promatračku astronomiju.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Usmeni ispit.
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
hrvatski, engleski (mogućnost praćenja)
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula
Studentske ankete.
19
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
Naziv predmeta Uvod u simboličku logiku
Kod
Vrsta Teorijski
Razina Uvodni tečaj iz logike.
Godina 1 Semestar I
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
2 ECTS boda
Nastavnik Nastavu izvodi nastavnik izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta i više iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, polje filozofija.
doc. dr. sc. Berislav Žarnić
Kompetencije koje se stječu
Predmet je usmjeren prema razvoju i usavršavanju analitičkih sposobnosti i vještina. Na razini logike prvoga reda student postaje osposobljen za logičku analizu rečenica prirodnog jezika, za utvrđivanje ispravnosti zaključka primjenom različitih metoda, za izradu dokaza, za logičko strukturiranje sustava uvjerenja.
Preduvjeti za upis Nema.
Sadržaj Sadržaj kolegija odgovara ubrzanom logičkom tečaju na uvodnoj i srednjoj razini. Glavne cjeline su: (a) jezik logike prvoga reda, (b) sustav prirodne dedukcije za logiku prvog reda, (c) prirodni jezik i jezik logike prvoga reda, (d) usporedba različitih deduktivnih sustava, (e) osnove formalne semantike, (f) osnove metateorije logike prvoga reda.
U cjelini (a) student upoznaje jezik logike prvoga reda (istinitosno-funkcionalni veznici, identitet, kvantifikacija) i osposobljava se za prevođenje rečenica u prirodnom jeziku na jezik logike prvoga reda i obratno. U cjelini(b) student usvaja i primjenjuje pravila prirodne dedukcije u dokazivanju i osposobljava se za izradu formalnih i neformalnih dokaza onih tvrdnji koje se mogu iskazati u jeziku logike prvoga reda. U cjelini (c) upoznaju se izražajne mogućnosti i ograničenja jezika prvoga reda te se razmatraju pitanja o odnosu logičkih načela i načela kooperativne komunikacije. U cjelini (d) uspoređuju se aksiomatski sustavi i tableau-metoda sa sustavom prirodne dedukcije. U cjelini (e) uvodi se pojam strukture prvoga reda i na njega oslonjeni semantički pojmovi. U cjelini (f) definiraju se osnovni metateorijski pojmovi i daje se pregled osnovnih metateorijskih rezultata.
Preporučena literatura
[udžbenici] Barwise, Jon i Etchemendy, John (2000) Language,
Proof and Logic. CSLI Publications. Center for the study of Language and Information Stanford University. Seven Bridges Press. New York�London.
[skripta]
20
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
Žarnić, Berislav (2004) Simbolička logika . (http://www.vusst.hr/~logika/skripta.pdf)
Dopunska literatura
Cauman, Leigh (2004) Uvod u logiku prvog reda. Zagreb: Jesenski i Turk d.o.o.
Jeffrey, Richard. Formal Logic: its Scope and Limits. (1989) McGraw-Hill Book Company
Novija filozofija matematike. (1987) [izbor tekstova] priredio Zvonimir Šikić. Beograd : Nolit
Quine, Willard Van Orman. Methods of Logic. (1978) London: Routledge & Kegan Paul
Šarić, Ljiljana. Kvantifikacija u hrvatskome jeziku.(2002) Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Vuković, Mladen. Matematička logika I. (2000) Zagreb: PMF -- Matematički odjel
Žarnić, Berislav (2004) Interaktivna logika [kompilacija interaktivnih sredstava za učenje logike]. (http://www.vusst.hr/~logika/pilot)
Oblici provođenja nastave
Predavanja se izvode frontalno uz primjenu ”multimedijskih” nastavnih sredstava i uz naglašenu primjenu logičkog obrazovnog software-a. Seminari se provode u raznim oblicima među kojima prevladavaju dijaloški oblik i primjena obrazovnog «software»-a. Za svrhu praćenja rada na zadacima za samostalan rad i za svrhu nastavne komunikacije koristi se "online" dionica tečaja (korištenjem WebCT-a).
Način provjere znanja i polaganja ispita
Pismeni i usmeni ispit.
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Nastava se provodi na hrvatskom jeziku. Mogućnost praćenja na engleskom jeziku.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula
Studentska evaluacija. Kolegijalna evaluacija.
21
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
Naziv predmeta Elektronički elementi
Kod
Vrsta Predavanja i laboratorijske vježbe
Razina Osnovni
Godina 1. Semestar II.
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
5 ECTS (30 sati predavanja + 30 lab.vježbi ~ 2 ECTS; samostalno učenje + pripreme za vježbe ~ 3 ECTS)
Nastavnik Doc.dr.sc.Vladan Papić, Prof.dr.sc. Dragan Poljak
Kompetencije koje se stječu
Na kraju predavanja student će biti u stanju opisati i objasniti rad dioda, tranzistora i ostalih elektroničkih elemenata.
Preduvjeti za upis Odslušan uvodni kolegij elektrotehnike.
Sadržaj Definicija valentne i vodljive elektronske vrpce. Intrisični poluvodiči. Manjinski i večinski nosioci naboja. Vodljivost i pokretljivost nosilaca naboja. Primjese u poluvodičima. Generacija i rekombinacija nositelja naboja. Koncentracija nositelja naboja. Vodljivost poluvodiča. Difuzija u poluvodičima. P-N spoj. P-N spoj pod djelovanjem napona. Strujno-naponska karakteristika P-N dioda. Vrste dioda. Ograničenje snage u poluvodičkim diodama. Princip rada bipolarnog tranzistora. Tranzistorski efekt i širina baze. PNP i NPN tranzistori. Statičke karakteristike tranzistora. Ebers-Mollov model tranzistora. Ograničenja u radu tranzistora. Dinamička svojstva bipolarnih tranzistora. Tranzistor kao četveropol. Unipolarni tranzistori JFET. Statičke karakteristike JFET-a. MOSFET. Statičke karakteristike MOSFET-a. Tiristori. Senzori. Prikazni element (Display).
Preporučena literatura
V.Papić, Predavanja iz Osnova elektronike, Sveučilišna skripta, 2005. Juzbašić, Elektronički elementi, , Školska knjiga, Zagreb, 1984.
Dopunska literatura
Oblici provođenja nastave
Predavanja i laboratorijske vježbe (30+30). U nastavi se upotrebljavaju audio-vizualna pomagala i računalo.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Usmeni i praktični ispit. Potrebni elementi: kolokvirane vježbe, položen usmeni i praktični ispit. Dva kolokvija vezana za gradivo s predavanja tijekom semestra. Ukoliko je student uspješno kolokvirao oba kolokvija, oslobađa se usmenog dijela ispita.
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Predavanja se održavaju na hrvatskom jeziku. Literatura je dostupna i na engleskom jeziku.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula
Kvaliteta izvedbe predmeta će biti praćena internom evaluacijom i na temelju ankete studenata.
22
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
Naziv predmeta Operacijski sustavi
Kod
Vrsta Predavanja i vježbe
Razina Osnovna
Godina 1 Semestar I
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
5 ECTS: 30 šk. sati predavanja i 30 šk. sati vježbi = 45 sati = 1.5 ECTS 45 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1.5 ECTS 30 sati proucavanje literature = 1 ECTS 30 sati izrada završnog rada = 1 ECTS
Nastavnik Mr. sc. Tonći Dadić, predavač
Kompetencije koje se stječu
Razumijevanje principa rada i uloge operacijskog sustava u računalnom sustavu. Operativna sposobnost korištenja UNIX sustava, te osnovno administriranje Windows Server operacijskog sustava. Stečena znanja su primjenjiva u izradi višenitnih programskih aplikacije.
Preduvjeti za upis Poznavanje računalnog sklopovlja, sustava prekida, te prikazivanja algoritama pseudokodom.
Sadržaj Hijerarhijska struktura i zadaće operacijskog sustava. Povijesni razvoj. Upravljanje procesima, niti izvođenja, kritični odsječci, potpuni zastoj. Upravljanje resursima. Datotečni sustav, vanjski uređaji. Sigurnost i zaštita. Primjeri nekih najraširenijih operacijskih sustava: glavne karakteristike i komparacija.
Preporučena literatura
Silberschatz,A.,Galvin,P.B.:Operatin System Concepts,Addison-Wesley,1994.
Dopunska literatura
1. Tanenbaum,A.S.:Woodhull,A.S.:Operating Systems:Design and Implementation, Prentice Hall,1997. 2.Stalings,W.:Operating Systems,Prentice Hall,1996.
Oblici provođenja nastave
Predavanja, vježbe na računalu
Način provjere znanja i polaganja ispita
Praktični ispit, usmeni ispit, seminarski radovi
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Hrvatski
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula
Studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata područja, uspješnosti na ispitima.
23
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
Naziv predmeta Optimiranje u tehnici (3+1)
Kod
Vrsta Predavanja / Vježbe Obvezatni
Razina Predmet temeljne razine
Godina 1 Semestar I
ECTS ECTS bodovi 5 Predavanja: 45 sati: Vježbe: 15 sati: Seminarski rad Priprema za ispit: 60 sati
Dr.sc. Damir Vučina
Kompetencije koje se stječu
Stjecanje teorijskih i aplikativnih znanja iz: modeliranje i formuliranje problema optimiranja, funkcije cilja i ograničenja, nelinearno programiranje, evolucijski postupci, diskretni problemi. Stjecanje znanja potrebnih za izradu programa za numeričko optimiranje. Primjena u inženjerskim problemima.
Preduvjeti za upis Odslušani temeljni kolegiji iz područja matematike i mehanike. Poznavanje osnova programiranja. Poznavanje engleskog jezika.
Sadržaj - uvod, pojmovi, osnovni teorijski aspekti - linearno programiranje, Simpleks metoda - nelinearno programiranje, 1-dimenzionalne (1D) metode: postupci metode polovljenja intervala, metoda Fibonacci, metoda zlatni rez, interpolacijski postupci, način svođenja nD problema na 1D probleme - nelinearno programiranje, n-dimenzionalne (nD) metode kod problema bez ograničenja: - direktne metode (metode slučajnog koraka i smjera, metoda Hookee Jeeves, Powell-ova metoda, Nelder - Mead simplex metoda, drugi srodni postupci); - gradijentne metode (metoda najbržeg spusta i konjugiranih gradijenata, Newton-ova metoda, kvazi-Newton metode, ...) - nelinearno programiranje, nD metode kod problema sa ograničenjima: - osnovni pojmovi iz: direktne metode (metoda dopustivih smjerova, metoda generaliziranog reduciranog gradijenta, metode sekvencijalnog linearnog
24
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
programiranja, metoda sekvencijalnog kvadratnog programiranja), - transformacijske metode (metode vanjske kaznene funkcije, metode unutarnje kaznene funkcije) - Osnovni pojmovi iz: evolucijske metode i posebna poglavlja: metoda simuliranog žarenja, metode genetskih algoritama, primjena neuralnih mreža kao funkcijskih aproksimatora - osnovni pojmovi: optimiranje kod problema sa diskretnim varijablama - primjeri inženjerske primjene Primjeri se rješavaju uz programiranje u jeziku C i izradu programskih skripti u paketu Matlab.
Preporučena literatura
1. D. Vučina, 'Metode numeričkog optimiranja', udžbenik (u postupku recenzije)
2. J. S. Arora, “Introduction to Optimum Design”, McGraw Hill, 1989 3. A. D. Belegundu, T. R. Chandrupatla, “Optimization Concepts and
Applications in Engineering”, Prentice Hall, 1999 4. S.S. Rao, “Engineering Optimization”, Wiley Interscience, 1996 5. G. Vanderplaats, "Numerical Optimization Techniques for Engineering
Design", Vanderplaats Research and Development, 1999 6. D.E. Goldberg, "Genetic algorithms in search, optimization and machine
learning", Addison Wesley, 1989 7. S. Haykin, "Neural Networks", Prentice Hall International, 1999 8. G. Magazinović: "Metode optimiranja, Bilješke uz vježbe", interni
materijal, 1996
Dopunska literatura
• MATLAB User's Guide: The Mathworks, 2003 o "Optimization Toolbox", o "Genetic Algorithm and Direct Search Toolbox" o "Neural Network Toolbox"
• W. Cheney, D. R. Kincade, "Numerical Mathematics and Computing", Brooks/Cole Publishing, 1980
• G. Lindfield, J. Penny, "Numerical Methods using Matlab", Ellis Horwood 1995
• W. H. Press, S. A. Teukolsky, W. T. Vetterling, B. P. Flannery, "Numerical Recipes", Cambridge University Press, 1992
• J. Blachut, "Emerging Methods for Treating Multidisciplinary Optimization Problems", CISM Udine 2000
• G.N. Vanderplaats, "Numerical Optimization: a Powerful Tool for Engineering Design", Computer Modelling and Simulation in Engineering, Vol.1, pg. 107-126, 1996, SAGE Science Press
• Ž. Lozina, "Uvod u programiranje", Sveučilište u Splitu, u tisku
25
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
• http://www.optimization-online.org/ • http://www-fp.mcs.anl.gov/otc/Guide/ • http://www.ece.northwestern.edu/OTC/ • http://ocw.mit.edu/OcwWeb/Electrical-Engineering-and-Computer-
Science/6-252JNon-linear-ProgramingSpring2003/CourseHome/index.htm
Oblici provođenja nastave
Predavanja, vježbe, laboratorijske vježbe na računalu.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Pismeni ispit ili obranjeni seminarski rad koji zamjenjuje pismeni ispit.
Usmeni ispit.
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Hrvatski. Nastavni materijali na hrvatskom jeziku.
Nastava se po potrebi može u potpunosti održati i na engleskom jeziku.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula
Interna evaluacija i ankete studenata.
26
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
Naziv predmeta Obnovljivi izvori energije i održivi razvoj
Kod
Vrsta Teorijski i praktični
Razina Srednja
Godina I Semestar II
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
AKTIVNOST Broj školskih sati Broj sati ECTS Predavanja 30 22.5 0.75 Seminar Samostalni rad 60 2 Konzultacije 7.5 0.25 UKUPNO 3
Nastavnik Prof. dr. sc. Frano Barbir
Kompetencije koje se stječu
Poznavanje vrsta obnovljivih izvora energija. Vaznost energije za razvoj drustva. Uloga obnovljivih izvora energije. Procjena potencijala obnovljivih izvora energije. Tehnologije za iskoristavanje obnovljivih izvora energija. Proracun solarnog zracenja. Proracun solarnih instalacija. Proracun vodnih turbina. Potencijal i iskoristivost energije vjetra. Proracun vjetroenergana. Definicije odrzivog razvoja. Vaznost obnovljivih izvora energije za odrzivi razvoj.
Preduvjeti za upis Zavrsen preddiplomski studij iz inzenjerske fizike ili drugi tehnicki studij s polozenom Tehnickom termodinamikom i Mehanikom fluida
Sadržaj Osnovni pojmovi: sila, energija, snaga. Pretvorba energije: glavni zakoni termodinamike. Opskrba energijom. Pregled obnovljivih izvora energije i njihovih potencijala. Suncevo zracenje, ekstrateresticko zracenje, rasprseno i prizemno zracenje. Pretvorba suncevog zracenja u toplinsku energiju: aktivni i pasivni sustavi, proizvodnja elektricne energije iz toplinske Pretvorba suncevog zracenja direktno u elektricnu energiju; fotonaponski sustavi, princip rada, vrste fotonaponskih uredjaja. Energija iz biomase, pretvorba suncevog zracenja u biomasu, izgaranje biomase, pretvorba biomase u plinska i tekuca goriva Hidroenergija, turbine, protocne i akumulacijske elektrane Energija plime i oseke, Energija iz valova, Energija iz morskih struja Energija vjetra, kineticka energija, aerodinamika turbine, izvedbe turbine Geotermalna energija, Energija u razlici temperatura – morska povrsina kao kolektor suncevog zracenja Prenosnici energije, uloga vodika u koristenju obnovljivih izvora energije Socio-ekonomski aspekti koristenja obnovljivih izvora energije, odrzivi razvoj.
Preporučena literatura
G. Boyle, Renewable Energy, Oxford University Press, Oxford, 2nd Ed., 2004
Dopunska literatura
B. Sorensen, Renewable Energy, Academic Press, London, 3rd Ed. 2004 G. Boyle, Energy Systems and Sustainability, Oxford University Press, Oxford, 2003 P. Berinstein, Alternative Energy: Facts, Statistics, and Issues, Oryx Press, 2001 V. Knapp i P. Kulisic, Novi izvori energije, Skolska knjiga, Zagreb, 1985 (ili novije izdanje) B. Labudovic (ed.), Obnovljivi Izvori Energije, EnergetikaMarketing, Zagreb, 2002
27
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
Oblici provođenja nastave
Predavanja popraćena primjerima iz prakse. Zadavanje zadataka studentima za samostalno rješavanje. Provjera rješenja i diskusija na satovima predviđenim za konzultacije.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Kolokviji, pismeni ispit iz cjelokupnog gradiva. Usmeni ispit koji može obuhvaćati cjelokupno gradivo ili pojedine dijelove.
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Hrvatski (sluzenje engleskom literaturom)
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula
Studentske ankete, kvizovi (pismeni)
28
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
Naziv predmeta Termodinamička analiza
Kod
Vrsta Predavanja / Vježbe Obvezatni
Razina Napredni
Godina 1 Semestar 2
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
5
Nastavnik Prof.dr.sc. Neven Ninić
Kompetencije koje se stječu
Osposobljenost za analizu kvalitete procesa pretvorbe energije
Preduvjeti za upis Tečaj Tehničke termodinamike
Sadržaj Eksergetska i entropijska analiza procesa. Mehanička energija i eksergija u protočnim procesima. Analiza dekompozicijom. Učinkovitost i optimizacija energetskih i termotehničkih procesa na bazi drugog zakona termodinamike
Preporučena literatura
Bošnjaković F. Nauka o toplini I, II, III – Tehnička knjiga, Zagreb 1983 Baehr H.D. : Thermodynamik, Springer verlag, Berlin 1981. Alefeld G.:. Probleme mit der Exergie, BWK 40.no.3 1988. Ninić N.: Uvod u termodinamiku i njene tehničke primjene, Sveučilište u Splitu, FESB Split, (u pripremi)
Dopunska literatura
Thermodynamic optimisation of complex energy systems, Proceedings Nato Advanced study institute, Neptun, Romania ,1988.
Oblici provođenja nastave
Predavanja. Auditorne vježbe. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata.
Način provjere znanja i polaganja ispita
seminarski radovi,... Ispit: usmeni, prezentacija seminarskog rada
Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula
Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd.
29
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
Naziv predmeta Seminar iz Toplinskih strojeva i uređaja
Kod
Vrsta Praktičan
razina Osnovni
Godina 1 (2) Semester/trimestar 2 (3)
ECTS
5
Nastavnik Prof.dr.sc. Neven Ninić
Kompetencije koje se stječu
Samostalno rješavanje praktičnih zadataka i primjena znanja stečena u tečaju. Bolje razumijevanje pretvorbi energije, energetskih bilanci i proračuna glavnih parametara uređaja.
Preduvjeti za upis Tečaj Toplinskih strojeva i uređaja
Sadržaj Proračun izmjenjivača voda – zrak suprotnih, paralelnih i križnih tokova fluida. Analiza i diskusija rezultata.
Preporučena literatura
Shvets I.S. i ostali: Heat Engeering, Mir Publishers, Moscow 1975. O'Neill: Industrial compressors, Butherworth, London 1993. Grljušić M.: Motori sa unutrašnjim izgaranjem, sveučilište u Splitu, Split 2000. Šneller S.: Pogon broda I, Sveučilište u Zagrebu, FSB, Zagreb 1996. Šneller S.,Parat Ž.: Pogon broda II, Sveučilište u Zagrebu, FSB, Zagreb 1999
Dopunska literatura
Mills A.E.: Heat transfer, Prentice Hall, 1999. Saarlas M.: Steam and gas turbines for marine propulsion, Naval institute press – Annapolis, Maryland, 1987.
Oblici provođenja nastave
Student će dobiti projektni zadatak i upute za rad, te raditi samostalno. Nadzor i provjera preko konzultacija.
Način provjere znanja i polaganje
Odbrana i predstavljanje projekta. Verbalno ispitivanje.
Jezik Hrvatski
Način praćenja kvalitete
Konzultacije sa studentima
30
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
Naziv predmeta Seminar iz obnovljivih izvora energije
Kod
Vrsta Praktični
Razina Srednja
Godina I i II Semestar II i III
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
AKTIVNOST Broj školskih sati Broj sati ECTS Predavanja Seminar 30 22.5 0.75 Samostalni rad 97.5 3.25 Konzultacije 30 1 UKUPNO 5
Nastavnik Prof. dr. sc. Frano Barbir
Kompetencije koje se stječu
Samostalan pristup rjesavanju prakticnih problema Primjena stecenih znanja Bolje poznavanje problematike obnovljivih izvora energija. Detalji instalacija
Preduvjeti za upis Zavrsen preddiplomski studij iz inzenjerske fizike ili drugi tehnicki studij s polozenom Tehnickom termodinamikom i Mehanikom fluida. Upisan predmet Obnovljivi izvori energije i odrzivi razvoj
Sadržaj Prakticni zadaci iz primjene obnovljivih izvora energije, kao na primjer: Proracun solarne instalacije za konkretnu zgradu Proracun i dizajn vjetroenergane Modeliranje i numericka simulacija fotonaponskog postrojenja Dimenzioniranje skladistenja proizvedene energije Proracun i dimenzioniranje uredjaja za proizvodnju vodika iz energije vjetra i sunceve energije. Proracun i dizajn energetski samodostatne zgrade ili naselja Procjena isplativosti solarne energije Analiza energetske intenzivnosti materijala upotrebljenih za koristenje obnovljivih izvora energije.
Preporučena literatura
G. Boyle, Renewable Energy, Oxford University Press, Oxford, 2nd Ed., 2004
Dopunska literatura
B. Sorensen, Renewable Energy, Academic Press, London, 3rd Ed. 2004 P. Berinstein, Alternative Energy: Facts, Statistics, and Issues, Oryx Press, 2001 V. Knapp i P. Kulisic, Novi izvori energije, Skolska knjiga, Zagreb, 1985 (ili novije izdanje) B. Labudovic (ed.), Obnovljivi Izvori Energije, EnergetikaMarketing, Zagreb, 2002
Oblici provođenja nastave
Studentima ce biti zadan projekt i smjernice za izradu istog. Samostalni rad. Provjera progresa i diskusija na satovima predviđenim za konzultacije.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Prezentacija projekta. Usmeni ispit.
Jezik poduke i Hrvatski (sluzenje engleskom literaturom)
31
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula
Konzultacije
32
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
Naziv predmeta Seminar iz osnova procesa i sustava klimatizacije
Kod
Vrsta Praktični
Razina Kolegij srednje razine
Godina 1(2) Semestar 2(3)
ECTS 5 ECTS boda (0+2) Projekt: 30 sati: 3 CTS bod Priprema za ispit: 60 sati 2 ECTS boda
Nastavnik Dr.sc. Orest Fabris, red. prof.
Kompetencije koje se stječu
Student samostalno analizira, rješava i prezentira neki specifični problem iz procesa i sustava klimatizacije
Preduvjeti za upis Poznavanje Termodinamike, Hidromehanike, Toplinskih strojeva, Hidrauličkih strojeva i Automatizacije.
Sadržaj Praktični zadaci iz izvođenja i primjene procesa i sustava klimatizacije, kao na primjer;
- Optimizacija temperature vode za centralno grijanje - Analiza i definiranje broja izmjene zraka u prostoru - Tehnički, ekonomski i strateški parametri za izbor primarnog goriva - Analiza godišnjih pogonskih troškova - Korištenje otpadne energije za grijanje i klimatizaciju - Kuće sa nultom potrošnjom energije
Preporučena literatura
- O. Fabris: Grijanje i klimatizacija, FESB, Interna skripta, Split, 2000 - Recknagel, Sprenger, Schramek, Čeperković: Grijanje i klimatizacija 2002, Energetika marketing, Zagreb, 2002 (Prijevod sa njemačkog) - ASHRAE Handbooks: Fundamentals, Applications, Systems and Equipment, Refrigeration, ASHRAE, Atlanta, USA, 2001, 2002, 2003, 2004
Dopunska literatura
- Časopis: E G E, Energetika marketing, Zagreb - Časopis: ASHRAE Journal, ASHRAE, Atlanta, USA
Oblici provođenja nastave
Studentima se zadaje pojedinačan zadatak i preporučuje literatura. Studenti rade seminar samostalno uz konsultacije sa nastavnikom.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Prezentacija projekta. Usmeni ispit.
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Hrvatski. Nastavni materijali na hrvatskom jeziku. Engleski
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula
Interna evaluacija i ankete studenata.
33
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
Naziv predmeta Vibracije
Kod
Vrsta Predavanja / Vježbe / Seminar / Praktični rad Obvezatni / Izborni / Fakultativni
Razina Predmet temeljne razine [uvodni]
Godina 1 Semestar 2
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
5
Nastavnik Željan Lozina
Kompetencije koje se stječu
Razumijevanje vibracija. Sposobnost rješavanja jednostavnih problema.
Preduvjeti za upis Numeričke metode inženjerskog modeliranja
Sadržaj Diferencijalne jednadžbe gibanja. Hamiltonov princip i Lagrangeove jednadžbe. Diskretni sustavi s jednim, dva i više stupnjeva slobode. Kontinuirani sustavi. Linearni i nelinearni problemi. Deterministički i stohastički pristup. Harmonijska pobuda i metoda superpozicije. Prolazne pojave. Primjena numeričkih metoda u dinamičkoj analizi: metoda konačnih elemenata, parcijalna diskretizacija. Integracija u vremenskom području: implicitne i eksplicitne metode. Primjena na konstrukcije, strojeve i mehanizme. Tehnika modalne sinteze. Primjena FFT. Mjerenje vibracija i buke i sanacija problema. Utjecaj vibracija na čovjeka te strojeve i konstrukcije. Izolacija vibracija i buke. Modeliranje različitih tipova konstrukcija.
Preporučena literatura
Ray, W. Clough & Joseph Penzien: Dynamics of Structures, McGraw Hill, 1975. Bathe, K.-J.: Finite Element Procedures in Engineering Analysis, Prentice Hall,
1982. Senjanović, I.: Metoda konačnih elemenata u strukturnoj analizi brodskih
konstrukcija, Sveučilište u Zagrebu, 1975. Dopunska literatura
Zienkiewicz, O.C.: The Finite Element Method, 3th Edition, McGraw-Hill, London, 1977. Cartmell, M.: Introduction to Linear, Parametric and Nonlinear Vibrations, Chapman and Hall, 1990.
Oblici provođenja nastave
Predavanja. Auditorne vježbe. Laboratorijske vježbe. Konzultacije.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave: Domaćih radova, Seminarski radovi Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada.
Jezik poduke Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula
Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd.
34
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
Naziv predmeta Mehanika materijala 3
Kod
Vrsta Predavanja/vježbe
Razina Predmet srednje razine
Godina 1 (Diplomski studij inženjerske fizike)
Semestar 2
ECTS 4,0 ECTS boda (2+2) Predavanja: 30 sati: 1,0 ECTS bod Vježbe: 30 sati: 1,0 ECTS bod Priprema za ispit: 60 sati 2,0 ECTS boda
Nastavnik Dr.sc. Radoslav Pavazza, red. prof.
Kompetencije koje se stječu
Student se upoznaje s osnovama teorije elastičnosti i primjenom u analizi mehaničkih konstrukcija, posebno tankostjenih konstrukcija.
Preduvjeti za upis Poznavanje štapa i sustava štapova, kao o osnovnog čvrstog deformabilnog tijela i sustava takvih tijela — kolegiji Mehanika materijala 1 i 2.
Sadržaj Uvod u ravninsku teoriju elastičnosti. Temeljne jednadžbe ravninske teorije elastičnosti. Aryjeva funkcija naprezanja. Rješenje s pomoću polinoma u pravokutnim koordinatama. Utjecaj smicanja na savijanje štapova. Uvijanje štapova neokruglog presjeka. Membransko-torzijska analogija. Zatvoreni i otvoreni tankostjeni presjeci. Uvod u teoriju štapova otvorenog tankostjenog presjeka. Sektorske karakteristike otvorenog tankostjenog presjeka. Središte savijanja/uvijanja/smicanja. Uvijanje štapova otvorenog tankostjenog presjeka.
Preporučena literatura
1. Pavazza, R.; Uvod u analizu tankostjenih štapova, Fakultet. elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split (u tisku) 2. Alfirević, I.: Linearna analiza konstrukcija, Sveučilište u Zagrebu,
Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1999. Dopunska literatura
1. Filin, A.P.: Prikladnaja mehanika tverdogo deformireumogo tela, tom I, Nauka, Moskva, 1975. 2. Solecky, R., Conant, R. J.: Advanced Mechanics of Materials, Oxford University Press, New York, Oxford, 2003.
Oblici provođenja nastave
Nastava se izvodi u obliku predavanja i vježbi. Na predavanjima studenti stječu teorijske osnove predmeta. Na auditornim vježbama ilustrira se stečeno teorijsko znanje na primjerima iz inženjerske prakse.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Tijekom izvođenja nastave održavaju se dva kolokvija. Studenti koji zadovolje kolokvije oslobađaju se pismenog dijela ispita. Studenti koji ne zadovolje kolokvije pišu pismeni dio ispita, nakon kojega polažu usmeni dio ispita. Kolokvij se sastoji iz kratkih pitanja kojima se provjerava teorija i primjera. Studenti mogu pristupit kolokvijima samo ako redovno prisustvuju auditornim vježbama.
Jezik poduke Hrvatski. Nastavni materijali na hrvatskom jeziku.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula
Interna evaluacija i studentske ankete.
35
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
Naziv predmeta Tankostjene konstrukcije
Kod
Vrsta Predavanja/vježbe
Razina Predmet napredne razine
Godina 1 (Diplomski studij inženjerske fizike)
Semestar 2
ECTS 4,0 ECTS boda (3+2) Predavanja: 45 sati: 1,5 ECTS bod Vježbe: 30 sati: 1,0 ECTS bod Priprema za ispit: 45 sati 1,5 ECTS boda
Nastavnik Dr.sc. Radoslav Pavazza, red. prof.
Kompetencije koje se stječu
Student se upoznaje s osnovama teorije tankostjenih konstrukcija i primjenom u analizi strojarskih i brodograđevnih konstrukcija. Posebno se proučavaju konstrukcije sastavljene od štapova otvorenog tankostjenog presjeka.
Preduvjeti za upis Poznavanje mehanike materijala — kolegiji preddiplomskog i diplomskog studija Mehanika materijala 1, 2 i 3.
Sadržaj Teorija štapova otvorenog tankostjenog presjeka. Karatakteristike tankostjenih presjeka. Rastezanje, savijanje i uvijanje štapova otvorengo tankostjenog presjeka. Granični slučajevi. Utjecaj smicanja na savijanje i uvijanje štapova otvorenog tankostjenog presjeka. Ravninski sustavi štapova otvorenog tankostjenog presjeka. Statička neodređenost sustava. Metoda izjednačenja pomaka. Metoda početnih parametara. Matrična formulacija problema. Vektor sila i vektor pomaka. Matrica podatljivosti i matrica krutosti. Matrica transformacije. Metoda sila i metoda pomaka.
Preporučena literatura
|1| Pavazza, R.: Uvod u analizu tankostjenih štapova, FESB (u tisku). |2| Kollbrunner, C.F., Hajdin, N.: Duenwandige Stabe, Band I, Springer Verlag,
Berlin, New York, 1972. |3| Kollbrunner, C,F., Hajdin, N., Krajcinovic, D.: Matrix analysis of thinwalled
structures, Verlag Leeman, Zuerich, 1969. |4| Gjelsvik, A.: The theory of thin-walled bars, Joh Whiley & Sons, New York, 1981. |5| Alfirević, I.: Linearna analiza konstrukcija, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet, stojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1999.
Dopunska literatura
|1| Filin, A.P.: Prikladnaja mehanika tverdogo deformireumogo tela, tom I, Nauka, Moskva, 1975. |2| Pavazza, R.: Primjeri ravninske teorije elastičnosti, FESB (interna skripta). |
Oblici provođenja nastave
Nastava se izvodi u obliku predavanja i vježbi i seminarskih radova. Na predavanjima studenti stječu teorijske osnove predmeta. Na auditornim vježbama ilustrira se stečeno teorijsko znanje na primjerima iz strojarske i brodograđevne prakse.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Obrana seminarskih radova i usmeni ispit
Jezik poduke Hrvatski. Nastavni materijali na hrvatskom jeziku.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula
Interna evaluacija i studentske ankete.
36
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
Naziv predmeta Pogonska čvrstoća
Kod
Vrsta Predavanja + vježbe
Razina Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog znanja]
Godina 1 Semestar 2
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
4 (30 sati predavanja i 30 sati vježbi ekvivalentno je 2 ECTS-a, te za samostalno učenje 60 sati - 2 ECTS)
Nastavnik Dr. sc. Željko Domazet, red. Prof
Kompetencije koje se stječu
Pravilno i optimalno dimenzioniranje i izrada komponenti, strojeva i konstrukcija u uvjetima realnog korištenja – pogonski uvjeti.
Preduvjeti za upis Kompetencije i vještine koje se stječu položenim ispitom iz Materijala 1 i 2, Engleskog jezika (1 i 2 semestar), Mehanike (1, 2 i 3) Nauke o čvrstoći 1 i 2, i Elemenata strojeva 1 i 2.
Sadržaj . Vrste pogonskih opterećenja. Ponašanje raznih vrsta materijala. Metode određivanja pogonskih opterećenja. Prikazivanje pogonskih opterećenja. Periodično i nepravilno promjenjiva opterećenja jedno i dvodimenzionalno prikazivanje pogonskih opterećenja. Određivanje histograma pogonskih opterećenja teorijskim i eksperimentalnim putem. Određivanje ponašanja materijala pri pogonskim opterećenjima. Wöhlerova krivulja i krivulja pogonskog vijeka trajanja. Određivanje vijeka trajanja konstrukcija. Izbor materijala, uzimanje u obzir zahtjeva raznih standarda i propisa i zahtjeva za sigurnost vršenja određenih pogonskih funkcija. Tehnološke metode za povišenje vijeka trajanja, podaci za vršenje ekspertiza, primjeri iz prakse.
Preporučena literatura
Grubišić, V., Domazet, Ž.: Pogonska čvrstoća, skripta predavanja i vježbi
Dopunska literatura O. Buxbaum, Betriebsfestigkeit
Oblici provođenja nastave
Predavanja, auditorne i laboratorijske vježbe te interaktivan rad kao priprema za izradu seminarskog rada.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Kontinuirana provjera znanja tijekom izrade seminarskog rada. Ispit: Pismeni ispit ili prezentacija seminarskog rada sa usmenim ispitom.
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Nastava se provodi na hrvatskom jeziku.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta
Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.
37
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
Naziv predmeta Epistemologija i dinamika znanja
Kod
Vrsta Predavanja.
Razina Tečaj srednje razine složenosti iz filozofske logike.
Godina 1 Semestar II
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
2 ECTS boda
[20 sati predavanja i 10 sati seminara]
Nastavnik Nastavu iz izvodi nastavnik izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta i više iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, polje filozofija.
doc. dr. sc. Berislav Žarnić
Kompetencije koje se stječu
Ciljevi kolegija obuhvaćaju: upoznavanje studenata s logičkim načelima teorijskih promjena u prirodnim znanostima, osposobljavanja studenata za filozofsku refleksiju, za izradu popularizacijskih prikaza znanstvenih rezultata te za analizu znanstvenih tekstova koji obrađuju filozofske teme.
Preduvjeti za upis Logičko i filozofsko predznanje.
Sadržaj Dominantna tendencija u epistemologiji i filozofiji znanosti shvaća znanje kao proces. U kolegiju se izlažu utjecajni neformalni i formalni pristupi objašnjavanju promjena teorija. U uvodnom dijelu kolegija daje se kratki pregled stajališta o razvoju znanstvenih teorija. U drugom dijelu uvode se logički pojmovi potrebni za formalizaciju teorijskih promjena, određuje se odnos logike prema drugim znanostima i daje se pregled osnovnih logičkih metateorijskih rezultata. U trećem dijelu detaljnije se obrađuje logika promjene teorije kao dinamička epistemička logika (kontrakcija, ekspanzija i revizija teorije).
Preporučena literatura
Thagard, Paul (1992) Conceptual Revolutions. Princeton University Press. [poglavlja: 1, 2, 3, 4, 8]
Barwise, Jon i Etchemendy, John (2000) Language, Proof and Logic. CSLI Publications. Center for the Study of Language and Information Stanford University. Seven Bridges Press. New York�London. [poglavlja: 17, 18, 19]
Hansson, Sven Ove (1999) A Textbook of Belief Dynamics: Theory Change and Database Updating. Kluwer Academic Publishers. [poglavlja: 1, 2, 3, 4]
Dopunska literatura
Izbor članaka iz časopisa Foundations of Physics, Journal of Philosophical Logic, Studies in History and Philosophy of Science...
Oblici provođenja nastave
Predavanja se izvode frontalno uz primjenu ”multimedijskih” nastavnih sredstava i uz primjenu logičkog obrazovnog software-a.
Način provjere Izrada eseja. Studenti u skladu sa svojim interesima trebaju izraditi prikaz jednog
38
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
znanja i polaganja ispita
od ponuđenih članaka (iz časopisa Foundations of Physics, Journal of Philosophical Logic, Studies in History and Philosophy of Science...) i izložiti ga u seminaru.
Usmeni ispit.
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Nastava se provodi na hrvatskom jeziku. Mogućnost praćenja na engleskom jeziku.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula
Studentska evaluacija. Kolegijalna evaluacija.
39
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
Naziv predmeta Fizika nanostruktura
Kod
Vrsta Predavanje
Razina Napredni predmet
Godina 1 Semestar II
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
2 ECTS
Nastavnik Doc.dr.sc. Magdi Lučić Lavčević
Kompetencije koje se stječu
Nakon odslušanog predmeta, student bi trebao: -znati objasniti specifičnosti struktura s karakterističnim dimenzijama između 1 nm i 100 nm; -razumjeti načela preparativnih tehnika za dobivanje individualnih nanočestica, čvrstih neuređenih nanostruktura i nanostrukturnih kristala; -razumjeti načela karakterizacijskih tehnika koje omogućuju uvid u strukturu i svojstva nanostrukturnih materijala; -objasniti utjecaj takozvanog “efekta veličine i oblika” na fizikalna svojstva (mehanička, toplinska, električna i optička) odabranih nanostrukturnih materijala; -znati odabrane primjere primjene nanostruktura.
Preduvjeti za upis Položen kolegij «Fizika čvrstog stanja»
Sadržaj Specifičnosti struktura čije su dimenzije u nanometarskom području, tj. usporedive s karakterističnim duljinama fizikalnih procesa u čvrstim tijelima. Fundamentalni i praktični razlozi za istraživanje nanostruktura. Primjenjivost metoda fizike čvrstog stanja. Klase, svojstva i primjena nanostruktura. Metode mjerenja svojstava nanostruktura: difrakcijske, mikroskopske i spektroskopske metode. Sinteza i svojstva individualnih nanočestica: metalni nanoklasteri, poluvodičke nanočestice, klasteri inertnih plinova i molekularni klasteri. Metode preparacije i fizikalna svojstva nanostrukturnih materijala: čvrste neuređene strukture, nanostrukturni slojevi i nanostrukturni kristali. Ugljične nanostrukture: ugljične molekule, klasteri i cijevi. Kvantne točke i žice. Nano-naprave: mikroelektromehanički i nanoelektromehanički sustavi; «pametni» materijali. Osnove nanotribologije. Biološke nanostrukture: samo-oblikovanje i samo-organizacija. Nanostrukture inspirirane biološkim nanostruktrurama.
Preporučena literatura
Skripta; Handbook of nanoscience, engineering and technology, Ed.W.A.Goddard,III,D.W.Brenner,S.E.Lyshevski, G.J.Iafrate, CRC Press, New York, 2003.
Dopunska literatura
C. Kittel: Introduction to solid state physics, John Wiley&Sons, 2005; Guozhong Cao: Nanostructures and nanomaterials, Imperial College Press, 2004.
Oblici provođenja nastave
Predavanja popraćena demonstracijama/simulacijama.
40
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
Način provjere znanja i polaganja ispita
Usmeni ispit *usmeni ispit, pismeni ispit, usmena prezentacija, test, rad, teza, izvještaj o odrađenoj praksi, izvještaj s rada na terenu, kontinuirano ispitivanje
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Hrvatski
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula
41
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
Naziv predmeta Elektronički sklopovi
Kod
Vrsta Predavanja, auditorne vježbe, laboratorijske vježbe
Razina Napredni
Godina 2. Semestar III.
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
8 ECTS (45 sati predavanja+30 auditornih vježbi+30 sati lab.vježbi) ~ 3.5 ECTS (učenje za ispit + priprema za lab.vježbe) ~ 4.5 ECTS
Nastavnik Doc.dr.sc.Vladan Papić
Kompetencije koje se stječu
Student je u stanju opisati i objasniti rad osnovnih elektroničkih sklopova. Razumijevanje principa digitalne tehnike i uzorkovanja.
Preduvjeti za upis Elektronički elementi
Sadržaj Prijelazne pojave u RC strujnom krugu. Vrijeme kašnjenja. Ispravljači. Poluvalno, punovalno ispravljanje. Gretzov spoj. Zenner dioda kao zaštita uređaja od naponskog udara. Pojačala. Decibeli. Strujni i naponski izvori. Ulazni otpor. Naponsko pojačanje i frekvencijski odziv. Millerov teorem. Donja i gornja granična frekvencija pojačanja, širina pojasa pojačanja. Pojačala s bipolarnim tranzistorima. Pojačala s unipolarnim tranzistorima. Tranzistor kao sklopka. Kaskadna pojačala. Darlingtonov spoj. Diferencijalno pojačalo. Strujno zrcalo. Povratna veza. Oscilatori. Operacijska pojačala. Osnove Boolove algebre. Logički sklopovi. Tehnike realizacije logičkih sklopova. Teorem uzorkovanja. Sekvencijalna logika. Razinom okidani bistabili. Bridom okidani bistabili. Analogno-digitalni i digitalno-analogni pretvarači. Preciznost pretvarača, broj kanala, ulazne i izlazne karakteristike. Šum digitalizacije.
Preporučena literatura
V.Papić, Predavanja iz Osnova elektronike, Sveučilišna skripta, 2005.
Dopunska literatura
B.Grob, Basic electronics, McGraw-Hill, 1996. Biljanović, Elektronički sklopovi, Školska knjiga, Zagreb, 1989. Slapničar, Impulsna i digitalna tehnika, FESB, Sveučilište u Splitu, 1990. Storey, Electronics: A Systems Approach, Prentice Hall, 1998. Slapničar, Gotovac, Elektronički sklopovi, Sveučilište u Splitu, 2000.
Oblici provođenja nastave
Predavanja (45), auditorne vježbe (30) i laboratorijske vježbe (30). U nastavi se upotrebljavaju audio-vizualna pomagala i računalo.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Ispit: praktični, pismeni i usmeni
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Predavanja se održavaju na hrvatskom jeziku. Literatura je dostupna i na engleskom jeziku.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula
Kvaliteta izvedbe predmeta će biti praćena internom evaluacijom i na temelju ankete studenata.
42
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
Naziv predmeta Sustavi za upravljanje
Kod
Vrsta Predavanja, auditorne vježbe, laboratorijske vježbe
Razina Osnovni
Godina 2. Semestar III.
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
7 ECTS (30 sati predavanja + 30 sati aud.vježbi + 30 sati lab.vježbi) ~ 3 ECTS (učenje za ispit +priprema za lab.vježbe) ~ 4 ECTS
Nastavnik Doc.dr.sc.Vladan Papić
Kompetencije koje se stječu
Poznavanje i razumijevanje osnova upravljanja. Osposobljenost za analiziranje i sintezu sustava upravljanja.
Preduvjeti za upis
Sadržaj Osnovni pojmovi i terminologija. Elementi sustava. Laplaceova transformacija. Negativna povratna veza. Primjeri povratne veze. Blokovska algebra. Prijenosna funkcija. Analiza linearnih kontinuiranih sustava upravljanja. Fluktuacija izlazne veličine zbog tromosti sustava (točnost i osjetljivost). Stabilnost sustava. Kriteriji stabilnosti sustava upravljanja. Nyquistov i Bodeov dijagrami. Varijable stanja. PID regulator. Grafoanalitički i analitički postupci sinteze sustava upravljanja. Digitalni upravljački sustavi. Diskretizacija kontinuiranih signala. Analiza digitalnih sustava upravljanja.
Preporučena literatura
T. Šurina, Automatska regulacija, Školska knjiga, Zagreb, 1981.
Dopunska literatura
V.Zanchi: Automatika - I dio, FESB-Split, Sveučilište u Splitu, Split, 1990.
Oblici provođenja nastave
Predavanja (30), auditorne vježbe (30) i laboratorijske vježbe (30). U nastavi se upotrebljavaju audio-vizualna pomagala i računalo.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Ispit: praktični, pismeni i usmeni
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Predavanja se održavaju na hrvatskom jeziku. Literatura je dostupna i na engleskom jeziku.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula
Kvaliteta izvedbe predmeta će biti praćena internom evaluacijom i na temelju ankete studenata.
43
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
Naziv predmeta Gorivne ćelije
Kod
Vrsta Teorijski i praktični
Razina Srednja
Godina 2 Semestar III
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
AKTIVNOST Broj školskih sati Broj sati ECTS Predavanja 30 22.5 0.75 Seminari 15 11.25 0.375 Samostalni rad 41.25 1.375 Konzultacije 15 0.5 UKUPNO 3
Nastavnik Prof. dr. sc. Frano Barbir
Kompetencije koje se stječu
Razumijevanje principa rada gorivnih ćelija. Znanje o elektrokemijskim reakcijama. Razlikovanje između teoretskog i praktičnog stupnja korisnog djelovanja. Usporedba gorivnih ćelija s drugim pretvorbama energije. Razumijevanje kompletnog ciklusa goriva. Prednosti i primjene gorivnih ćelija. Modeliranje složenih procesa koji obuhvaćaju elektrokemijske reakcije, prijenos topline i mase, mehaniku fluida.
Preduvjeti za upis Završen preddiplomski studij iz inženjerske fizike ili drugi tehnički studij s položenom Tehničkom termodinamikom
Sadržaj Vrste gorivnih ćelija. Osnovne kemijske i elektrokemijske reakcije. Termodinamika pretvorbe energije u gorivnim ćelijama. Kinetika elektrode. Butler-Volmerova jednadžba – odnos gustoće struje i napona. Nepovratni gubici. Aktivacijska polarizacija, gubici napona uslijed ionskog i elektronskog otpora. Koncentracijska polarizacija. Polarizacijska karakteristika gorivne ćelije. Glavni elementi gorivne ćelije i njihove karakteristike. Rad gorivne ćelije – radni uvjeti: protok, temperatura, pritisak, vlažnost. Inventura/ravnoteža mase i energije. Izvedba sklopa gorivnih ćelija. Numeričko modeliranje procesa u gorivnoj ćeliji. Metode za dijagnosticiranje rada gorivne ćelije. Pomoćni uređaji za rad gorivnih ćelija. Sustavi vodik-kisik, vodik-uzduh. Proizvodnja vodika iz ugljikovodika. Optimizacija sustava gorivnih ćelija. Primjene gorivnih ćelija. Vodik kao gorivo – opis vodikovog energetskog sustava.
Preporučena literatura
Frano Barbir, PEM Fuel Cells: Theory and Practice, Elsevier/Academic Press, 2005
Dopunska literatura
J. Larminie and A. Dicks, Fuel Cell Systems Explained, J. Wiley, New York, 2nd ed. 2003 U.S. Department of Energy, Fuel Cell Handbook, NETL, 7th Ed., 2004 (CD) Odabrani članci po preporuci nastavnika
Oblici provođenja nastave
Predavanja popraćena primjerima iz prakse. Zadavanje zadataka studentima za samostalno rješavanje. Provjera rješenja i diskusija na satovima predviđenim za konzultacije.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Kolokviji, pismeni ispit iz cjelokupnog gradiva. Usmeni ispit koji može obuhvaćati cjelokupno gradivo ili pojedine dijelove.
Jezik poduke i mogućnosti
Hrvatski (služenje engleskom literaturom)
44
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
praćenja na drugim jezicima
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula
Studentske ankete, kvizovi (pismeni)
45
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
Naziv predmeta Teorija mehanizama
Kod
Vrsta Predavanja / Vježbe / Seminar / Praktični rad Obvezatni / Izborni / Fakultativni
Razina Predmet temeljne razine [uvodni]
Godina 2 Semestar III
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
4
Nastavnik Željan Lozina i Damir Vučina
Kompetencije koje se stječu
Razumijevanje vibracija sustava. Sposobnost rješavanja jednostavnih problema u mehanizmima.
Preduvjeti za upis Mehanika I-III
Sadržaj Uvod: definicije, podjela, povijesni razvoj. Kinematički par. Osnovni tipovi mehanizama: četveroštapni, stapni, grebenski, kulisni,… mehanizam. Otvoreni i zatvoreni lanci. Način opisivanja mehanizma: Lagnangeove i poopćene koordinate. Kinematička analiza: Analiza položaja, brzine i ubrzanja. Koeficijenti brzina i ubrzanja. Analitički, numerički i grafički postupci. Homogene transformacije i otvoreni lanci. Dinamička analiza. Kinetička energija i snaga. Diferencijalne jednadžbe gibanja mehanizma. Matrične metode. Strukturna i dimenzionalna analiza i sinteza. Kinematička sinteza mehanizma. Mjerenje mehaničkih veličina kod mehanizama.
Preporučena literatura
Lozina, Ž., Vučina, D.: Uvod u teoriju mehanizama, Interna skripta, FESB, Split, 1992.
Dopunska literatura
Haug, E.J.: Computer-Aided Kinematics and Dynamics of Mechanical systems, Allyn and Bacon, 1989.
Oblici provođenja nastave
Predavanja. Auditorne vježbe. Laboratorijske vježbe. Konzultacije.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave: Domaćih radova, Seminarski radovi Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada.
Jezik poduke Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula
Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd.
46
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
Naziv predmeta Prijenosnici snage
Kod
Vrsta Predavanja + vježbe
Razina Predmet napredne razine [ daljnje učvršćivanje stečenog znanja]
Godina 2 Semestar 3
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
4 (30 sati predavanja i 30 sati vježbi ekvivalentno je 2 ECTS-a, te za samostalno učenje 60 sati - 2 ECTS)
Nastavnik Dr. sc. Željko Domazet, red. prof
Kompetencije koje se stječu
Poznavanje, dimenzioniranje i primjena svih važnih komponenti strojeva i konstrukcija.
Preduvjeti za upis Mehanika, Materijali, Tehničko crtanje, Mehanika materijala, Elementi strojeva.
Sadržaj Zupčanici (proračun, konstruktivni oblici, materijal, trošenje), reduktori, pužni prijenosnici, planetarni prijenosnici, harmonic drive, ostali prijenosi i prijenosnici.
Preporučena literatura
E. Oberšmit: Ozubljenja i zupčanici, SNL Zagreb 1982.
Dopunska literatura
G. Niemann: Machinnenelemente III, Springer-Verlag
Oblici provođenja nastave
Predavanja i auditorne vježbe te interaktivan rad kao priprema za izradu seminarskog rada.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Kontinuirana provjera znanja tijekom izrade seminarskog rada. Ispit: Pismeni ispit ili prezentacija seminarskog rada sa usmenim ispitom.
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Nastava se provodi na hrvatskom jeziku.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula
Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.
47
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
Naziv predmeta Osnove likovnih umjetnosti
Kod
Vrsta Predavanja, seminari
Razina Osnovni predmet
Godina 2 Semestar III
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
2 ECTS boda (30 sati predavanja i 30 sati individualnog studentskog rada u biblioteci na pripremi za seminare, nastavu i ispit).
Nastavnik Prof. dr. sc. Ivo Babić / stručni suradnik Barbara Gaj
Kompetencije koje se stječu
Usvojeno znanje omogućuje nastavak studija.
Preduvjeti za upis Upis na studij
Sadržaj Upoznavanje s osnovnim pojmovima percepcije i povijesti umjetnosti. Posebna pažnja pridaje se teoriji percepcije s aspekta teorije informacije. Tematski blok posvećen je pitanjima opće morfologije. Posebno se razmatra slikarstvo, kiparstvo i arhitektura u sinkronijskom i dijakronijskom pristupu. U dijakronom pristupu uvodi se prepoznavanje stilova.
Preporučena literatura
P.Breber, D.Leg, Percepcija i informacija, Beograd 1976. R.Arnhajm, Umetnost i vizualno opažanje, Beograd 1981. R.Ivančević, Perspektive, Zagreb 1996. E.H.Gombrih, Umetnost i iluzija, Beograd 1984. C. Semenzato, Svijet umjetnosti, Zagreb 1991.
Dopunska literatura
W. Mueller, G. Vogel , Atlas arhitekture, I knjiga, Zagreb , 1999. P.Vitruvius, Deset knjiga o arhitekturi, Zagreb 1997. B.Zevi, Gledati arhitekturu, Zagreb 2000. + odabrana poglavlja iz dostupne literature
Oblici provođenja nastave
Frontalna nastava uz korištenje multimedijalnih sredstava.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Seminarski rad (30% ocjene) i završni ispit (70% ocjene).
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Hrvatski i engleski jezik.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula
Anketno ispitivanje studenata na kraju tematskog bloka.
48
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
Naziv predmeta Marketing
Kod
Vrsta Teorijski
Razina Predmet temeljne razine
Godina 2. Semestar 3.
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
AKTIVNOST Broj školskih sati Broj sati ECTS Predavanja 30 22.5 0.75 Samostalni rad 34.5 1.15 Konzultacije 3 0.1 UKUPNO 2
Nastavnik Dr.sc. Biljana Crnjak-Karanović, izvanredni profesor
Kompetencije koje se stječu
Razumijevanje uloge i značenja primjene marketinga u društvu i u organizacijama. Razvijanje sposobnosti razumijevanja i analiziranja različitih tržišnih situacija s kojima se mogu susresti u poslovanju. Usvajanje temeljnih marketinških znanja i tehnika bitnih pri rješavanju praktičnih problema vezanih za tržišno poslovanje.
Preduvjeti za upis Propisani Statutom Fakulteta prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja.
Sadržaj Priroda marketinga: Temeljne odrednice i dimenzije marketinga, Suština Marketinške koncepcije, Marketinške filozofije i pristupi poslovanja tvrtki (Koncepcija proizvodnje, Koncepcija proizvoda, Prodajna koncepcija, Marketinška koncepcija, Koncepcija društvenog marketinga). Istraživanje mogućnosti i analiza tržišnih prilika: Proces istraživanja tržišta i informacijski sustavi u marketingu, Ponašanje potrošača i poslovnih kupaca, Identificiranje tržišnih segmenata, odabir ciljnih tržišta i pozicioniranje. Planiranje marketinških taktika – oblikovanje marketinškog miksa: Proizvod kao element miksa (Tržišna svojstva proizvoda, Razvoj novog proizvoda i proces prihvaćanja, Koncept životnog ciklusa proizvoda, Marke proizvoda i odluke o markama); Prodaja i distribucija kao element miksa (Odabir i upravljanje marketinškim kanalima); Cijene kao element miksa (Determinante politike cijena, Strateški ciljevi i politike cijena, Metode određivanja cijena, Iniciranje promjena i reakcije na promjene u cijenama); Promocija kao element miksa (Marketinška komunikacija i promotivni miks, Elementi procesa i upravljanje promocijom, Strategije promocije).
Preporučena literatura
1. Previšić, J. i Ozretić Došen, Đ. (urednici): Marketing (2. izdanje), Zagreb, 2004, Adverta.
Dopunska 1. Kolter, P.,: Upravljanje Marketingom, Analiza, Planiranje, Primjena i Kontrola,
49
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
literatura Zagreb, Informator, 2001. 2. Dibb, S., Simkin, L., Pride, W. .,Ferrel, O. C.,: Marketing, Europsko (studentsko) izdanje, Mate, Zagreb, 1995.
Oblici provođenja nastave
Predavanja, konzultacije
Način provjere znanja i polaganja ispita
1. Kolokviji tijekom izvođenja nastave (2 u semestru). 2. Ispit: pisani i usmeni. Pozitivno ocijenjeni pisani ispit uvjet je za pristupanje usmenom dijelu ispita.
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku. Mogućnost izvođenja nastave na Engleskom jeziku
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula
1. Mišljenje studenata o kvaliteti putem anketa. 2. Eksterna evaluacija od strane ovlaštene agencije.
50
D I P L O M S K I S T U D I J : I N Ž E N J E R S A F I Z I K A , U S M J E R E N J A : T E R M O D I N A M I Č K I U R E Đ A J I I M E H A N I Č K I S U S T A V I
Naziv predmeta Diplomski rad
Kod
Vrsta Seminar
Razina Napredna
Godina II. Semestar IV.
ECTS 30 ECTS 10 sati seminara (po studentu), oko 900 h samostalnog rada studenta s konzultacijama
Nastavnik Voditelj diplomskog rada
Kompetencije koje se stječu
Kompetencije u pripremi i provođenju istraživanja, prikupljanju, obradi podataka te analizi dobivenih rezultata. Kompetencije u pisanju znanstvenog izvješća.
Preduvjeti za upis Ostvarene kompetencije koje su potrebne za provođenje aktivnosti koje zahtjeva problematika predloženog rada. O kompetencijama odlučuje odgovarajući nastavnik.
Sadržaj Ovisno o odabiru teme, odabir, pretraživanje i proučavanje potrebne literature. Priprema i provođenje aktivnosti. Pisanje i prezentacija izvješća.
Preporučena literatura
Ovisno o odabiru teme
Dopunska literatura
Ovisno o odabiru teme
Oblici provođenja nastave
Vođenje studenta kroz potrebne aktivnosti kroz seminarske i konzultacijske oblike nastave.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Pregled diplomskog rada i njegova obrana pred stručnim povjerenstvom
Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima
Hrvatski Engleski (mogućnost)
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta
Razgovori sa studentima, prije i po završetku aktivnosti.
51