Upload
lamtram
View
285
Download
2
Embed Size (px)
Citation preview
INVAZIVNE VRSTE
Ivana Prus
BIORAZNOLIKOST
Označava RAZNOLIKOST života u nekom
ekosustavu, biomu ili na čitavom planetu → obuhvaća
genetičku raznolikost, raznolikost vrsta i raznolikost
ekosustava
Unošenje stranih vrsta u ekosustave jedna je od
velikih prijetnji bioraznolikosti
Zahvaljujući ljudskim aktivnostima, neke su se vrste
prenijele s područja na kojima su oduvijek živjele na
područja na koja nikad prirodnim putem ne bi dospijele
Autohtone vrste
vrste koje prirodno obitavaju u određenom ekosustavu
nekog područja (izvorne, domaće, zavičajne)
Alohtone vrste
strane vrste (neizvorne, nezavičajne, egzotične,
unesene) koje prirodno nisu obitavale u određenom
ekosustavu nekog područja
→ dospjele namjernim ili nenamjernim unošenjem
a) Naturalizirane alothone vrste
b) Invazivne alohtone vrste
Invazivne alohtone vrste– vrste čije unošenje i daljnje
širenje direktno ugrožava ekosustav, stanište i
autohtone vrste (biološku raznolikost)→ ekološke i
ekonomske posljedice
Gambusia affinis
Caulerpa taxifolia Ambrosia artemisiifolia
od 100 unesenih stranih vrsta, najmanje će ih 10 opstati na novom
staništu, dok će 3% biti invazivne
Prema Svjetskoj udruzi za zaštitu prirode (The World
Conservation Union –IUCN) invazivne vrste na nekom
području, uz izravno uništavanje staništa, predstavljaju
drugi glavni uzrok ugroženosti autohtonih vrsta
Invazivne biljne vrste→ zauzimaju prostor zavičajnim
vrstama, koriste vodu i hranjive tvari, mijenjaju uvjete na
staništu, strukturu i sastav zajednica, izlučuju tvari koje
negativno utječu na rast i razvoj drugih biljaka
Invazivne životinjske vrste→ zavičajnim vrstama
oduzimaju hranu i sklonište, prenose bolesti...
npr. ozbiljno ugrožena autohtona flora i fauna Galapagosa
PUTEVI PRIJENOSA I ŠIRENJA INVAZIVNIH
VRSTA
→ djelovanjem čovjeka namjerno ili nenamjerno!
SLIJEPI PUTNICI
OPSTANAK I TRGOVINA
ZABAVA I POMODARSTVO
BIOLOŠKA ISTRAŽIVANJA
METODE KONTROLE SPRJEČAVANJA, ŠIRENJA I
UKLANJANJA
PROMJENA STANIŠTA
SLIJEPI PUTNICI
Prošireni nenamjernim djelovanjem čovjeka
npr. crni ili brodski štakor, kućni miš, kukci, sjemenke,
patogeni, plankton...
Rattus rattus
Mus musculus
paraziti
OPSTANAK I TRGOVINA
Vrijeme kolonizacije→ dolaskom Europljana unešene i nove vrste (npr. mačke, psi, svinje, koze, zečevi, štakori...)
Potreba za hranom→ biljke i životinje prenesene za uzgoj (ratarstvo, stočarstvo, marikultura)→ neke od njih NAMJERNO puštene→ divlje populacije (npr. zečevi u Australiji→ uništenje usjeva)
Radi istrijebljenja štetnika (štakori)→ namjerno uvezeni mungosi
Osnivanje farmi ovaca (vuna)
Iskorištavanje borovine i lana (izrada jarbola i jedara za brodove koji trguju Tihim oceanom)
Domaća mačka, Felis catus
(Europa→ SAD, Australija)
- Ubijaja ptice pjevice, gmazove i sisavce
Javanski mungos, Herpestes javanicus
(Azija→ J. Amerika, Japan, Europa, neki pacifički otoci)
- Unesen radi kontrole populacije zmija otrovnica, prešao
na glodavce i ptice
BALASTNE VODE→ primarni put širenja vodenih
invazivnih vrsta (“biološka juha”)
(služe za održavanje stabilnosti brodova i sigurnost na otvorenom
moru)
Sadrže jajašca, ličinke, bakterije, alge, plankton...
PROBLEM: prilagodba vrsta novom okolišu,
razmnožavanje, ugrožavanje domaćih vrsta
Kaulerpa, Caulerpa taxifolia
(tropska alga → Sredozemno more, južna Kalifornija)
- Istiskuje prirodne vrste alga i morske cvjetnice →
hrana, rast i razmnožavanje morskih životinja
Raznolika trokutnjača, Dreissena polymorpha
(Crno more, Kaspijsko jezero → Sj. Amerika, cijela Europa)
- Pričvršćava se nitima za čvrste podloge, velika
reproduktivna sposobnost
- Kompeticija za hranu i prostor, nakupljanje u cjevovodima,
branama, brodovima...
ZABAVA I POMODARSTVO
LOV→ egzotična krzna životinja
(npr. vjeverica→ Newfoundland do Aljaske→ američka
kuna – krzno; sibirska lasica, zerdavi→ zimsko krzno;
američka vidrica→ najpoznatije krzno; nutrije)
Myocastor coypus
Neovison vison
RIBOLOV→ poribljavanje
(npr. unošenje Nilskog grgeča u Viktorijino jezero →
uništena autohtonu riblja fauna; Kalifornijska
pastrva→ SAD→ Europa)
Lates niloticus
Oncorhynchus mykiss
KUĆNI LJUBIMCI→ popularne skupine
(npr. papige→ Azija→ Grčka→ Europa, tropske
ribice, egzotični gmazovi...)
tropske ribice
Burmanski piton, Phyton molurus bivittatus
(Azija→ Florida)
- Ugrožava autohtoni divlji svijet Evergladesa
papige
Grimizna vrbica, Lythrum salicaria
(Europa i Azija→ Amerika, Australija, Afrika)
- Ukrasna biljka, širi se, guši autohtone biljke
ENTOMOLOŠKE ZBIRKE
HORTIKULTURA → dekoracije
BIOLOŠKA ISTRAŽIVANJA
Korištenje za pokuse i analize
METODE KONTROLE SPRJEČAVANJA, ŠIRENJA I
UKLANJANJA
Stranu vrstu gotovo NIKAD nije moguće ukloniti iz
staništa u koje se proširila
→ VAŽNO: rano otkrivanje i djelovanje !!!
Postupci uklanjanja:
a) mehanički (npr. ambrozija→ Sj. Amerika→ Europa –
čupanje)
b) kemijski (npr. muha ce-ce→ Afrika – prskanje)
c) biološki→ pomoću drugih živih organizama (potječu iz
istih zavičajnih staništa)!
npr.
Gambuzija→ ribnjaci Indije→ ličinke komaraca
Božja ovčica→ Kalifornija→ narančin crvac
Krastača→ Australija→ štetočine→ postala invazivna!
Europska crvena lisica→ Australija (lov)→ zečevi,
ptice→ postala invazivna!
Vulpes vulpes
Bufo marinus
Gambusia affinis
PROMJENA STANIŠTA
Razlozi mnogobrojni (potreba za hranom, sirovinama,
prometnicama; veze između vodotokova→ uklanjanje
barijera, stvaranje mreža kanala)
Kanaliziranje rijeka i betoniranje korita→ uništavanje
mikrostaništa→ propast autohtonih zajednica
Stranim vrstama lakše je tad prodrijeti na takvo
nezdravo područje
npr.
Sueski kanal – ulazak vrsta iz Crvenog mora ka
Mediteranu
Panamski kanal – izmjena vrsta Tihog i Atlanskog
oceana
Nutrija, Myocastor coypus
(J. Amerika→ brojne zemlje)
- Prevelika ispaša→ erozija na
riječnim obalama i nasipima
Otok Sv. Helena→ koze→
pobrstile biljni pokrov→
erozija tla
UTJECAJ INVAZIVNIH VRSTA
PREDATORI I GRABEŽLJIVCI
PARAZITI I PATOGENI
KOMPETITORI (SUPARNICI)
HIBRIDIZACIJA
UTJECAJ NA EKOSUSTAV
PREDATORI I GRABEŽLJIVCI
Alohtone invazivne vrste istjeruju
autohtone i naturalizirane invazivne
vrste
npr. mačka→ otočje N. Zelanda –
istrijebljen carić (strijež palčić)
Smeđa mangrova zmija→
Nova Gvineja, Australija→
otok Guam – vojna baza→
uništila velik dio autohtone otočne
faune
Troglodytes toglodyte
Boiga irregularis
PARAZITI I PATOGENI
Preneseni nenamjerno zajedno s drugim vrstama→ međudjelovanje čovjeka i okoliša
Posljedice: štete na usjevima, narušeno zdravlje ljudi...
npr. Europski kolonizatori→ ospice, boginje, „Crna smrt” epidemija kuge (vektor: buhe sa crnih, brodskih štakora)
Muha ce-ce (Afrika)→ bolest spavanja
Virusi (virus gripe, HIV-a, virus Zapadnog Nila), bakterije...
Mikroorganizni (balastne vode)
Azijski komarac tigar, Aedes albopictus
(Azija→ Europa, Amerika, Karibi, Afrika i Srednji Istok)
- Prenosi patogene i viruse
KOMPETITORI (SUPARNICI)
Prevlast za raspoložive resurse (staništa, izvore hrane
i vode, svijetlo, nutrijente...)
Autohtone vrste nenaviknute na „došljake”→ poraz
npr. Europski čvorci→ Europa, Azija, s.Afrika→ cijeli
svijet→ istiskuje autohtone vrste ptica
Signalni rak (Pacifastacus leniusculus) – Sj. Amerika
→ potiskuje autohtonog riječnog raka (Astacus
astacus) – Europa
Sturnus vulgaris
UTJECAJ NA EKOSUSTAV
Povećao se povećanjem mobilnosti, trgovine, turizma i
drugih ljudskih aktivnosti korištenjem invazivnih vrsta u
različite svrhe
Što je neki ekosustav nezdraviji→ broj invazivnih vrsta
veći→ narušena ravnoteža
Npr. ptice kiviji (neletačice)→ Novi Zeland→ neizvjestan
opstanak (plijen sisavaca doveženih dolaskom Europljana)
Jelen aksis→ Azija→ Havaji (brsti vegetaciju, ubrzava
eroziju tla)
Apteryx australis
Axis axis
EKOLOŠKE I SOCIO - EKONOMSKE
POSLJEDICE
Smanjenje biološke raznolikosti
Takvi slučajevi invazivnih stranih vrsta mogu ugroziti sustave javnog zdravstva, naštetiti usjevima i stoci te imati značajne ekonomske učinke
Veliki troškovi→ kontrola širenja (US EPA – godišnje preko 100 milijardi dolara štete, Europa 12,5 milijuna eura)
Neinformiranost javnosti
Zašto se to događa?
Monitoring se ne provodi sustavno
Nedorečenost i nepoštivanje zakona
Rješenje:
Utvrditi postojeće stanje invazivnih vrsta
Sastaviti njihov popis
Provoditi monitoring invazivnih vrsta
Izraditi Nacionalnu strategiju o invazivnim vrstama
Jačati sustav informiranja i educiranja šire javnosti o
invazivnim stranim vrstama
Izraditi potrebne zakonske propise
ZAKLJUČAK:
Invazivne strane vrste drugi su razlog ugroženosti
biološke raznolikosti na globalnom nivou, odmah
nakon direktnog uništavanja staništa
Pored negativnog utjecaja na biološku raznolikosti,
invazivne vrste mogu negativno utjecati na život i
zdravlje ljudi te nanijeti ozbiljne štete gospodarskom
razvitku
"Ne preživljavaju ni najjači, ni najpametniji.
Preživljavaju oni koji se najbolje prilagođavaju promjenama!„ Charles
Darwin
Nastavi li se trend nepažnje ili namjernog
unošenja stranih invazivnih vrsta u
ekosustave→ konačan ishod: svijet će biti
naseljen tek nekolicinom kozmopolitskih
„supervrsta” !
...”supervrste”
Razmislimo:
1. Predstavljamo li mi kao ljudi invazivnu vrstu?
(Čovjek- invazivna vrsta?)
2. Imamo li pravo uništavati druge vrste ukoliko nisu
za nas prijetnja?
3. Znate li koliko je do danas invazivnih vrsta
uvezeno u Europski okoliš?
a) više od 1000
b) između 5000 – 10 000
c) više od 10 000
ZANIMLJIVOST:
Za gastronomske ekshibicioniste: Večer invazivnih vrsta nudi čaj od ambrozije i riječne rakove OBJAVA: 26.10.2011 / 12:33
Pod motom "If you cannot beat the enemy – eat the enemy!" u prostoriji Kluba SC s početkom u 20 sati u srijedu navečer Festival Perforacija predstavit će prvu Večeru invazivnih vrsta
Riječ je o nesvakidašnjem gastronomskom ekshibicionizmu koji pokušava promovirati prehranu temeljenu na upotrebi biljnih i životinjskih invazivnih vrsta u regularnoj prehrani
Ovakav pristup proizvodi dvostruki pozitivan učinak:
1. potpomaže očuvanju prirodne ravnoteže i tako izravno utječe na očuvanje bogatstava biosfere
2. nudi rijetku kulinarsku senzaciju koja će zasigurno zaintrigirati mnoga znatiželjna nepca gastronoma
Zainteresiranima će se, osim početne edukacije o invazivnim populacijama, pružiti jedinstvena prilika da doznaju kakvog je okusa čaj od ambrozije ili poslastice spravljene od mesa riječnih rakova
U današnjim recesijskim uvjetima, kada mnogi muku muče kako spojiti kraj s krajem te osigurati redovnu prehranu sebi i svojoj obitelji, ovo bi mogao postati nov način jeftinog izvora namirnica jer su invazivni organizmi prisutni svuda oko nas.
Potrebno je samo naučiti u koje godišnje doba odabrati pojedine vrste. Sve ostalo je besplatno.
Literatura:
Malcolm L. Hunter, JR. and James Gibbs. Fundamentals of Conservation Biology. Third Edition.
Kerovec, M. i Lajtner J. Invazivne vrste. Kopnene vode Hrvatske.
Kružić, K., 2005. Primarni indikatori biološke raznolikosti u Republici Hrvatskoj. Agencija za zaštitu okoliša – AZO.
MacPhee, B., 2006. ALIEN FLOTILLAS: THE EXPANSION OF INVASIVE SPECIES THROUGH SHIP BALLAST WATER. EarthTrends Environmental Essay Competition Winner.
Holeck, K.T., Mills, E.L., Macisaac, H.J., Dochoda, M.R., Colautti, R.I. i Ricciardi, A., 2004. Bridging Troubled Waters: Biological Invasions, Transoceanic Shipping, and the Laurentian Great Lakes. BioScience, 54, 10.
Mack, R.N., Simberloff, D., Lonsdale, W.M., Evans, H., Clout, M., Bazzaz, F.A., 2000. BIOTIC INVASIONS: CAUSES, EPIDEMIOLOGY, GLOBAL CONSEQUENCES, AND CONTROL.
Drvo znanja- enciklopedijski časopis za mlade, prosinac 2010./siječanj 2011. Broj 140-141.
web – stranice:
http://www.dzzp.hr/vrste/alohtone-i-invazivne-vrste/strane-
invazivne-vrste-865.html
http://wmd.hr/portal/hrvatska/hrvatska/Sto-najgorih-svjetskih-
invazivnih-vrsta/
http://www.invazivnevrste.hr/PageTemplates/PageContent.aspx?p
ageId=3&langID=1
http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=2112
http://en.wikipedia.org/wiki/Aedes_albopictus#Invasive_species
http://www.nature.org/initiatives/invasivespecies/
http://www.great-lakes.net/teach/pollution/ans/ans_7.html
http://massbay.mit.edu/exoticspecies/ballast/
http://www.vecernji.hr/zivot/vecer-invazivnih-vrsta-nudi-caj-
ambrozije-rijecne-rakove-clanak-340250
Hvala na pozornosti!