UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET POLITIKIH NAUKA

ODSJEK: SIGURNOSNIH I MIROVNIH STUDIJA

PREDMET: MIROVNE I HUMANITARNE OPERACIJE

MIROVNE OPERACIJE U IRAKU

istraivaki rad Mentor i

Prof. Dr. Beridan Izet

Vii Ass. Mr. Sc. Vajzovi Emir

Kandidat:

Dafo Emir

Br. Indexa:

Sarajevo, mart 2014.

Sadraj

Uvod

Vojna intervencija Vs. Mirovna operacija Vs. InvazijaIrak

UNIIMOG, UNIKOMInvazija na Irak operacija Iraqi Freedom

Posljedice invazije

UNAMI

Zakljuak

Literatura

Uvod

Kada je Benjamin Franklin rekao Oni koji su odustali od esencijalne slobode zbog privremene sigurnosti, ne zasluuju niti slobodu niti sigurnost, da li je mislio kako je ameriko shvatanje slobode i sigurnosti jedino ispravno? Da li to onda znai da Amerika treba Iraku isporuuti sigurnost i slobodu? Ako treba, onda kako? Pa bombama naravno!

Da li je iraki narod bio slobodan prije invazije ili je to postao poslije? Kako ocijeniti ili procijeniti slobodu kada apsolutna sloboda ne postoji? Ovdje je svakako rije o politikoj slobodi povezanoj sa meunarodnim mirom ili je moda u pitanju neto drugo?Prijetnja po sigurnost i mir u svijetu zahtijeva angaman VSUN koje je jedino ovlateno da se bavi pitanjima meunarodnog mira. Kako onda objasniti Irak? Kako onda objasniti sve to se deavalo u Iraku prije samog Iraka?

Toliko pitanja u samom uvodu, a moe se primjetiti da odgovor nee biti zamiljen proamerikim shvatanjem slobode i sigurnosti, bar ne onako kako je to zamislio Benjamin Franklin.

Tumaenje mirovnih operacija, tumaenje invazije, vojne intervencije uz analizu deavanja u Iraku, posljedica tog djelovanja dovee do slobode i sigurnosti koju su ipak Amerikanci isporuili Iraanima bombardovanjem ali je mir zakasnio sa isporukom i sada je potrebna izgradnja mira u Iraku.

Vojna intervencija Vs. Mirovna operacija Vs. Invazija

Nekoliko je termina jako bitnih po tematiku rada i neophodno je objasniti njihov znaaj kao i iskoristiti to isto znaenje kako bi se objasnili dogaaji, uzroci i posljedice deavanja u Iraku.VOJNA (ORUANA) INTERVENCIJA akt nasilnoga mijeanja jedne ili vie drava u unutarnje poslove druge drave upotrebom oruane sile (oruanih snaga) na njenoj teritoriji, radi ostvarivanja odreenih politikih, vojnih, ekonomskih i drugih ciljeva (slabljenje njene ekonomske, njene vojne i politike moi, prisiljavanje na odreene ustupke ili pak radi okupacije itd.). Povelja Ujedinjenih naroda brani prijetnju silom i njenu upotrebu protiv suvereniteta i teritorijalnog integriteta jedne drave. Meutim, specifini primjeri upotrebe sile za koje u Povelji (glava VII) postoji opravdanje, jesu krajnje mjere koje su predviene u cilju uspostavljanja i ouvanja svjetskoga mira. Iz toga razloga oruane intervencije se uvjetno mogu podijeliti na opravdane i neopravdane. Opravdane vojne intervencije su one koje su traene od rtve a odobrene od Ujedinjenih nacija smatraju se agresijom neprihvatljivom u meunarodnom pravu i prema Povelji UN. (Beridan, 2001:408).Kao primjer vojne tj. oruane intervencije moe se uzeti operacija NATO a pod nazivom Milosrdni aneo kada su NATO snage bez odobrenja VSUN a bombardovale tadanju Saveznu Republiku Jugoslaviju zbog zloina prema nedunim kosovskim civilima nesrpske nacionalnosti koje je poinila Vojska SRJ na Kosovu. Nakon te vojne operacije, snage EU, NATO a, su pokrenule mirovnu operaciju na Kosovu koja traje jo uvijek.

MIROVNE OPERACIJE - skup mjera i aktivnosti koje Ujedinjeni narodi odobre, poduzimaju i organiziraju u cilju odravanja, ouvanja meunarodnog mira i sigurnosti, a u skladu sa svojom Poveljom, njenim lanom 24, kojim je za taj zadatak ovlaeno Vijee sigurnosti. Mirovne operacije se poduzimaju, dakle, u cilju osiguranja preventivnih mjera i to u sluajevima:

kada Vijee sigurnosti naloi prekid oruanog sukoba i sklapanje sporazuma o obustavi vatre;

kada sukobljene strane svojim odlukama obustave prekid vatre; kada doe do sklapanja mirovnoga ugovora uz i bez posredovanja Vijea sigurnosti ili neke druge strane.Dakle, osnovni preduvjet za mirovnu operaciju jeste ve sklopljeni mirovni ugovor. (Beridan, 2001: 215).Primjer za mirovnu operaciju moe posluiti zvanina prva mirovna misija UN, UNTSO. Bliski istok, kriza, ratovi, konstantno prijeti svjetskom miru zbog ega je VSUN donio rezoluciju o upuivanju mirovnih snaga UN kako bi se pokuao izgraditi, odrati, nametnuti mir u ovoj regiji. Dakako, ova mirovna operacija jo uvijek traje.

INVAZIJA (lat. invadere provaliti, prodrijeti, napasti) nasilni prodor oruanih snaga jedne ili vie drava (koalicije, vojnog bloka) na teritorij druge zemlje radi njenog zauzimanja, okupacije ili realizacije drugih politikih, ekonomskih ili vojnih ciljeva. Vri se naglo i odluno jakim snagama sa kopna, mora ili zraka ili pak kombinirano. Prema meunarodnom pravu ne priznaje se kao nain stjecanja novih teritorija, ali se u toku njenog trajanja primjenjuju odredbe ratnog prava. (Beridan, 2001; 149).Najbolji primjer invazije je Irak. Nakon Afganistana, ameriki predsjednik Bu Mlai je odluio da napadne Irak koji je navodno razvijao oruje za masovno unitenje. Pored toga, Irak je oznaen kao drava koja podrava i pomae teroriste te stoga spada u Osovine zla. Nakon otvorene prijetnje tadanjem predsjedniku Iraka Sadamu Huseinu da napusti Irak, uslijedili su zrani napadi na Bagdad nakon kojih je uslijedila invazija amerikih oruanih snaga na teritorij Iraka. Ova akcija nije dobila odobrenje VSUN i zbog toga predstavlja unilateralnu akciju SAD i VB koji su izvrili invaziju uprkos obavjetajnim podacima svojih poznatih obavjetajnih agencija da Irak ne posjeduje kapacitete za razvijanje oruja za masovno unitenje i da uope ne posjeduje arsenal za masovno unitenje.Irak

Na koji nain razumjeti deavanja prije, tokom i nakon invazije na Irak? Kako razumjeti samu invaziju? Da bi se bolje razumjela priroda ove situacije potrebno je uraditi dvije stvari. Prvo prostorno (geografski) identificirati tj. locirati Irak a onda i historijski pa i politiki predstaviti Irak kroz posljednja ratna zbivanja.

Pravim imenom, Republika Irak je drava smjetena u jugozapadnoj Aziji koja obuhvata region Mezopotamije izmeu rijeka Eufrat i Tigris. Na jugoistoku zemlje u duini od 58 km posjeduje izlaz na more, u Perzijskom zaljevu. Irak na jugu granii sa Kuvajtom i Saudijskom Arabijom, na zapadu s Jordanom i Sirijom, na sjeveru s Turskom i na istoku s Iranom.

Irak je po ureenju predsjednika republika koja zauzima povrinu od 438.317 km2 i brojem stanovnika od 24.700.000 prema podacima iz 2003. godine. Glavni i najvei grad je Bagdad, slubeni jezik je arapski.7580% stanovnitva ine Arapi, a od ostalih naroda najbrojniji su Kurdi na sjevero istoku zemlje (1520%), koji od 1970. imaju formalnu autonomiju, dok manjinu ine Turkmeni, Asirci, Aramejci i dr. 1967. godine Irak je sudjelovao u estodnevnom izraelsko-arapskom ratu.

1973. godine obnavljaju se oruani sukobi u Kuvajtu kada se Irak prikljuuje Egiptu i Siriji u novom ratu protiv Izraela.

1974. godine dolazi do oruanih sukoba s Iranoma a vojnom intervencijom slomljen je oruani otpor Kurda na sjevero istoku zemlje.

1979. godine Sadam Huseinpostaje predsjednik drave koji svojom politikom najavljuje pragmatian zaokret i najotrije osuuje Egipat i sporazume u Camp Davidu 1979. godine. Od poetka preuzimanja predsjednike dunosti u dravi Sadam Husein vlada kao diktator, vodi agresivnu politiku prema Iranu (irako-iranski rat 198088), a nakon postizanja primirja 1988. godine obraunava se s Kurdima na sjeveroistoku drave koritenjem hemijskog oruja, da bi 1990. godine okupirao Kuvajt, koji je prisiljen napustiti nakon meunarodne vojne intervencije 1991. godine tokom prvog Zaljevskog rata. Pod optubom da Irak podupire meunarodni terorizam te da skriva oruje za masovno unitenje, SAD samoinicijativno uz britansku podrku zapoinje u martu 2003. godine. bombardiranje i invaziju Iraka.UNIIMOG, UNIKOMIransko iraki rat koji je trajao 8 godina, od 1980. do 1988. zapoeo je invazijom Iraka na iransku regiju Huzestan koja je bogata naftom. Navodno Irak je to uradio radi sprjeavanja irenja ijitske ideologije ajatolaha Homeinija iz Irana na Bliski istok i u Irak. Meutim Iran je tvrdio kako je u pitanju osveta za ruenje iranskog aha Muhameda Pahlavija koji je bio proameriki orijentiran. U tom ratu je Irak koristio hemijsko oruje iperit i tabun protiv iranske vojske a onda je isto oruje iskoristio protiv Kurda koji su ivjeli u Iraku a koji su podravali Iran. U ovom ratu Irak je uivao podrku Zapada, posebno SAD. Rat je zavren uz ogromne gubitke na obje strane.

U avgustu 1988. godine uspostavljena je United Nations Iran Iraq Military Observer Group (Vojna posmatraka grupa UN za Iran i Irak), Rezolucijom 619 VSUN radi verifikacije, potvrde i supervizije (nadzora) primirja izmeu Islamske republike Iran i Republike Irak, odnosno prekida vatre kao i povlaenja svih snaga natrag u matine zemlje. Rezolucija 671 iz 1990. godine samo je jo bre i efektivnije doprinjela ispunjavanju svojih ciljeva i mandata. UNIIMOG je rasputen nakon uspjeno obavljene misije u februaru 1991. godine.

Prvi Zaljevski rat izmeu koalicionih snaga predvoenih Amerikom i Iraka trajao je od avgusta 1990. do feburara 1991. godine. Ovaj rat je voen zbog irake okupacije Kuvajta i zauzimanja kuvajtskih naftnih postrojenja. Irak je okupaciju pravdao time to je Kuvajt iraka provincija koju su im Britanci oduzeli. VSUN je Rezolucijom 678 osudilo iraku agresiju i zahtijevalo povlaenje irakih snaga iz Kuvajta a Kongres SAD je dozvolio upotrebu vojne sile da izbaci iraku vojsku iz Kuvajta. Operacija Pustinjski tit, Pustinjska oluja, Pustinjska sablja doprinjele su oslobaanju Kuvajta i povlaenju irakih a onda i amerikih snaga iz te regije.Rezolucijom 689 VSUN 1991. godine sa mandatom da prati deavanja i nadgleda demilitariziranu zonu izmeu irako kuvajtske granice kao i da sprjeava pogranine sukobe i izvjetava o bilo kakvoj neprijateljskoj akciji, formirana je United Nations Iraq Kuwait Observation Mission (Posmatraka misija UN za Irak i Kuvajt). Mandat ove misije je uspjeno zavren 6. oktobra 2003. godine.Meutim, Sadam Hussein je ostao na elu Iraka. U meuvremenu dogodio se 11. septembar.

Invazija na IrakTeroristiki napadi na Sjedinjene Drave od 11. septembra 2001. godine su temeljito izmijenili strateke prioritete Washingtona. Uprkos injenici da je Irak bio teko oslabljen ekonomskim sankcijama i meunarodnom izolacijom, Husseinov reim je percipiran kao prijetnja amerikoj nacionalnoj sigurnosti. Najvaniji argument za takvu ocjenu je bilo navodno irako posjedovanje oruja za masovno unitenje, a pored toga Irak se poinje dovoditi i u vezu sa teroristikom mreom Al Kaida iako nisu postojali vrsti dokazi o povezanosti Bagdada sa teroristima.

Prvu najavu mogunosti kopnenog napada na Irak je naznaio ameriki ministar obrane Rumsfeld u oktobru 2001. godine. Tri mjeseca kasnije je ameriki predsjednik Bu Mlai u redovitom godinjem obraanju naciji uvrstio Irak meu skupinu zemalja koje podupiru terorizam i razvijaju oruje za masovno unitenje, prozvanih u Washingtonu osovinama zla. Tijekom cijele 2002. godine Sjedinjene Drave su vrile intenzivan diplomatski pritisak na Irak, koji je u novembru iste godine suoen sa mogunou amerike invazije pristao na povratak UN-ove inspekcije. Meutim Washington i London su utvrdili da Irak ne surauje u potpunosti sa inspektorima te nastavili insistirati na vojnoj akciji. Amerika diplomacija je traila od Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda autorizaciju upotrebe sile to je propalo zbog protivljenja Francuske, Rusije i Njemake te je invazija poduzeta bez mandata Ujedinjenih Naroda.

Na podruju Perzijskog zaljeva su okupljene znaajne amerike i britanske snage, uz male vojne kontingente australskih i poljskih vojnika. Ukupno je u invaziji Iraka sudjelovalo 255.000 amerikih, 45.000 britanskih vojnika, 2000 australskih te po 200 iz Poljske, Slovake i eke. Vojnim operacijama u Iraku je upravljalo regionalno zapovjednitvo amerikih oruanih snaga CENTCOM. Iraka vojska je uoi invazije brojala 400.000 vojnika, no nakon tekih gubitaka u Zaljevskom ratu te vie od decenije meunarodne izolacije svedena je na dio oruanih snaga su kakve su postojale za vrijeme rata sa Iranom pa je tako broj tenkova pao na tek 40 % od broja kojima je Irak raspolagao tijekom prvog Zaljevskog rata.Invazija je poela 20. marta 2003. godine oko 2:30 sati po lokalnom vremenu. Projektili ispaljeni sa amerikih ratnih brodova usidrenih u Perzijskom zaljevu su pogodili sredite Bagdada a u popodnevnim satima istog dana poinje intenzivno zrano bombardiranje Bagdada. U veernjim satima prvog dana se na poluotoku Fao iskrcavaju britanski marinci ime poinje saveznika kopnena ofenziva.Sljedeeg dana iraku granicu prelaze i amerike jedince te zauzimaju veliki dio grada Umm Qasr juno od Basre. Brzo napredovanje kroz veinski ijitski jug zemlje je nakon sedam dana bilo zaustavljeno u gradu Samawah, gdje je oko 1500 pripadnika paravojnih snaga branilo most na rijeci Eufrat. Ameriki vojnici su naili na snaan otpor u gradovima Najaf i Nassyrija, dok je u isto vrijeme na jugu Iraka britanska vojska vodila borbe za nadzor nad Basrom. Tijekom rata je zabiljeeno vie sluajeva tzv. prijateljske vatre, kao ruenje britanskog borbenog zrakoplova amerikim sustavom Patriot te zrani napad na kolonu kurdskih boraca i amerikih vojnika na sjeveru Iraka.

Saddam Hussein je sa uom obitelji napustio Bagdad te je njegovo boravite ostalo nepoznato do decembra 2003. godine kada je uhvaen u zemunici sjeverno od Bagdada. Sljedeih dana su voene zavrne operacije zaposjedanja irakog teritorija i slamanje izdvojenog otpora Husseinovih lojalista. Tri dana nakon pada Bagdada zauzet je Husseinov rodni grad Tikrit a 1. maja 2003. godine objavljen je kraj irake kampanje.U ratu 2003. godine je poginulo 120 saveznikih vojnika, izmeu 4800 i 6300 irakih vojnika te pet do sedam hiljada irakih civila. Invazija Iraka je predstavljala prvi veliki ratni angaman Sjedinjenih Drava nakon objave tzv.Busheve doktrineu septembru 2002. godine, koja je predviala preventivne napade na potencijalne izvore prijetnje amerikoj nacionalnoj sigurnosti. Kredibilitetu akcije je natetio ishod istrage o postojanju irakog oruja za masovno unitenje koja nije otkrila konkretne dokaze, na to se nadovezala diskreditacija amerike vojske nakon otkria muenja irakih zatvorenika u zatvoru Abu Graib te egzekucija irakih civila u selu Haditha.Posljedice invazije

Apsurd osloboenog Iraka lei i u injenici da su samo Sjedinjene Drave, mimo pomoi meunarodne zajednice, investirale u njegovu obnovu najmanje 125 milijardi dolara, to se u amerikim medijima predstavlja kao najvea svota jo od Maralovog plana. Zato se, onda, zemlja i doslovno raspada? Razlog je ogromna korupcija, odnosno prihodi od nafte koji ubjedljivo dominiraju u ukupnim prihodima dijele se u uskom krugu lokalnih monika, zbog ega je u posljednjoj deceniji zemlja osiromaena za bar 600 milijardi dolara. Pored toga, gotovo cjelokupnu privredu dre strane kompanije, preko kojih se iz zemlje odliva znaajan dio prihoda. U tom kontekstu, jedan od najnevjerovatnijih obrta je odnos izmeu Turske i sjevernog dela Iraka u kojem ive Kurdi, koji je donedavno za Ankaru predstavljao predvorje pakla zbog pobunjenikih kurdskih grupa koje su upadale na tursku teritoriju. Sada je Turska taj deo Iraka pretvorila u svoju dodatnu teritoriju, koristei nesuglasice izmeu kurdskih lidera i vlasti u Bagdadu. Meu pozitivnim posljedicama su svrgavanje diktature Huseina, uvoenje demokracije, zatitavojnika koalicijei ukidanje sankcija. Meutim, pojavile su se i mnoge negativne posljedice: zdravstveno stanje u Iraku propalo je na razinu koja nije zabiljeena u toj dravi jo od 1950-ih. Pothranjenost meu djecom je porasla s 19% prije rata2003. na prosjeno 28% do godine2007., a oko 70% stanovnitva nema pristup pitkoj vodi.U prosjeku, 60-70% djece u Iraku boluje od psihikih problema.Pojavio se i problem irakihizbjeglica. U 2007., oko etiri milijuna Iraana su bili raseljeni ili izbjeglice, to je oko 16% ukupnog stanovnitva te drave: 2.256.000 ljudi je bilo raseljeno unutar samog Iraka, dok su ostali otili u neku drugu zemlju, ponajprije Siriju (od 1,2 do 1,4 milijuna izbjeglica), Jordan (pola milijuna izbjeglica) i Egipat (70.000 izbjeglica). Kao glavni uzroci navode se sukobi, visoko poveanje cijena namirnica i benzina, te nezaposlenost koja je negdje izmeu 50 i 70%. UNHCRje procijenio da od2006. godine skoro 100.000 Iraana bjei u susjednuSirijuiJordansvaki mjesec.Prema procjenama organizacijeHuman Rights Watch, 331 profesor je ubijen u prvih 4 mjeseca 2006., a barem 2.000 doktora je likvidirano a 250 oteto od rata 2003. SAD je primio oko 800 izbjeglica, dok jevedskaprimila ak 18.000, a Australija 6.000. irakih izbjeglica.

UNAMI

United Nations Assistance Mission for Iraq ili Misija UN za saradnju za Irak je formirana Rezolucijom 1500 Vijea sigurnosti u avgustu 2003. godine kao politika misija iji je mandat proiren rezolucijama 1546 iz 2004., 1770 iz 2007. i 1983 iz 2009. godine. 2012. godine Rezolucijom 2061 madndat misije je produen do jula 2013. godine, a sam mandat ukljuuje promociju i podrku politikog dijaloga, implementaciju dogovora o rekonstrukciji Iraka i koordinaciju sa donatorima i meunarodnim finansijskim institucijama. Takoer misija radi na osnaivanju vladavine prava i pravosudnog sistema kao i ljudskih prava... Rezolucijom 2110 misija je produila svoj mandat do jula 2014. godine i sastoji se od 1090 priipadnika sa sjeditem u Bagdadu sa budetom od $172.790.400.

Zakljuak

Nakon teroristikih napada 11. septembra SAD su objavile rat protiv terorizma, meutim problem je u tome to terorizam nije drava, pa su stoga oznaene kao Osovine zla Irak, Iran, Sjeverna Koreja gdje se jasno vidi da prve dvije drave trebaju biti okarakterisane kao teroristike.

Nakon to Bu Stariji nije uspio da svrgne sa vlasti Sadama Huseina to je polo za rukom Buu Mlaem. Tako je Irak osloboen i zavladala je demokracija. Ali ta je sa injenicom da je u Iraku izvrena invazija bez odobrenja Vijea sigurnosti UN? Rusija, Francuska i Kina nisu podrale invaziju kao ni Njemaka. Invazija se svakako dogodila nakon koje je uslijedila i okupacija Iraka.

Dakle, govoriti o mirovnoj misiji ili operaciji u Iraku bilo bi pogreno jer je rije o unilateralnoj vojnoj akciji SAD bez obzira to je ona predvodila koaliciju od 48 drava, ovo je bila misija jedne drave.

Uz razaranje Bagdada i brojne rtve, uhien je i Sadam Husein koji je osuen na smrt i objeen 2006. godine. 2004. godine formirana je civilna vlast od protusadamskih politiara, ali jaao je otpor protiv amerike vojne prisutnosti i razbuktao se oruani obraun izmeu veinskih ijita i sunita koji je do 2007. poprimio oblike pravoga graanskog rata. Veina amerike vojske povukla se iz Iraka do decembra 2011. godine i zvanino rat u Iraku je zavren i amerike trupe se povlae nakon uspjeno obavljenog posla.

Procjenjuje se da je od 2003. do 2011. u Iraku poginulo nekoliko stotina hiljada Iraana i oko 4500 amerikih vojnika.

UN ove mirovne misije su pokuale ublaiti diplomatski skandal u vezi invazije Iraka, ali nisu mnogo pomogle s tim da se u Iraku nasilje nastavilo a socijalne neprilike kao to je ve pomenuto samo jo vie optereuju dravni aparat koji je na klimavim nogama a ako se uzme u obzir jo i povlaenje amerikih trupa, u Iraku e definitivno biti tee ivjeti u slobodi i sigurnosti po razmiljanju Benjamina Franklina nego u vrijeme diktature Sadama Huseina.

Literatura

1. BERIDAN, Izet; TOMI, Ivo; KRESO, Muharem: Leksikon sigurnosti, DES Sarajevo, 2001.

2. BERIDAN, Izet: Konflikti, Fakultet politikih nauka, Sarajevo, 2003.

3. BERIDAN, Izet: Politika i sigurnost. Fakultet politikih nauka, Sarajevo, 2008.

4. URAK, Nerzuk i TURALO, Sead: Hrestomatija geopolitike, Fakultet politikih nauka, Sarajevo, 2011.5. URAK, Nerzuk i TURALO, Sead: Nauka o miru hrestomatija, Fakultet politikih nauka, Sarajevo, 2013.

6. URAK, Nerzuk: Gramatika geopolitike. Izvjetaj iz periferne zemlje, Fakultet politikih nauka/Atlantska inicijativa, Sarajevo, 2011.

7. DAUTOVI, Kenan: Prevencija konflikata u meunarodnim odnosima, BZK Preporod, Travnik, 2007.8. DODS, Claus: Geopolitika, TKD ahinpai, Sarajevo, 2009.9. DUJOVI, Jago: Osnovi ratne vjetine, DES, Sarajevo, 1997.

10. DURAKOVI, Nijaz: Meunarodni odnosi, Fakultet politikih nauka, Sarajevo, 2009.11. GRIZOLD A. - TATALOVI S. CVRTILA V: Suvremeni sistemi nacionalne sigurnosti, FPZ, Zagreb, 1999.Internet http://www.uniraq.org/index.php?lang=en (Pristupljeno 24.03.2014.) http://unami.unmissions.org/ (Pristupljeno 24.03.2014.) http://metro-portal.hr/americka-vojsta-ratuje-vec-deset-godina/63095 (Pristupljeno 24.03.2014.) http://dalje.com/hr-svijet/cheney--invazija-na-irak-bio-je-uspjesan-pothvat/132725 (Pristupljeno 24.03.2014.) http://bif.rs/2013/07/irak-deset-godina-nakon-invazije-svi-protiv-svih/ (Pristupljeno 24.03.2014.) http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/10/Svet/1284936/Irak,+propast+jedne+invazije.html (Pristupljeno 24.03.2014.) Vijee sigurnosti Ujedinjenih nacija.

Sjevernoatlantski savez.

Evropska unija.

United Nations Truce Supervision Organization Organizacija UN za nadzor primirja je prva mirovna operacija Organizacije Ujedinjenih nacija uspostavljena u maju 1948. godine za Bliski istok.

Osovine zla predstavljaju antiameriki nastrojene drave koje predstavljaju prijetnju po sigurnost Amerike. U Osovine zla spadaju Irak, Iran, Sjeverna Koreja. Osovine zla kao termin je nastao spajanjem Sila osovina iz Drugog svjetskog rata i Imperije zla iz Hladnog rata kojim je Ronald Regan oznaio Sovjetski savez.

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske, Velika Britanija.

Irak se geopolitiki pronalazi u regiji Bliskog (Srednjeg) istoka.

Mezopotamija je prostor u kojem su nastale prve civilizacije, Irak zauzima istoni dio poznatoga plodnog polumjeseca, jedne od kolijevki civilizacije.

Pregovori u Kemp Dejvidu, u Americi, (1978) uestvovali egipatski predsjednik Sadat i izraelski premijer Menaem i ameriki predsjednik Karter, povodom rjeavanja sukoba izmeu ove dvije drave i rjeavanja problema palestinskog teritorija. Rezultat je bio potpisivanje mirovnog sporazuma 1979. izmeu Izraela i Egipta. Sadat i Menaem su podijelili Nobelovu nagradu za mir.

Ajatolah Homeini je izvrio revoluciju u Iranu, ime je promjenjen sistem vlasti a drava se okrenula protiv amerikih i zapadnih vrijednosti zbog ega je Sadam Husein uivao podrku SAD tokom irako iranskog rata.

Operacija Iraqi Freedom.

PAGE 15