KAZALO1. UVOD11.1. PROBLEM I PREDMET ISTRAIVANJA11.2. RADNA I POMONE HIPOTEZE11.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA21.4. ZNANSTVENE METODE21.5. STRUKTURA RADA22. INTRASTAT U EU32.1. UVOENJE INTRASTATA U EU32.2. INTRASTAT U RH53. TEORIJSKI OKVIR INTRASTATA73.1. DEFINIRANJE I OSNOVNE ZNAAJKE INTRASTATA73.2. INTRASTAT OBRAZAC103.3. SPECIFINE ROBE I SPECIFINA KRETANJA ROBA123.3.1. Industrijska postrojenja123.3.2. Sukcesivne poiljke133.3.3. Plovila i zrakoplovi133.3.4. Roba isporuena na plovila i zrakoplove143.3.5. Offshore postrojenja143.3.6. Morski proizvodi154. INTRASTAT I EKSTRASTAT164.1. EKSTRASTAT164.2 USPOREDBA INTRASTATA I EKSTRASTATA175. ZAKLJUAK19POPIS SLIKA:20POPIS TABLICA:20LITERATURA:21

1. UVOD

Carinska unija je temelj Europske unije. Sloboda kretanja roba izmeu drava lanica Europske unije jedna je od temeljnih sloboda kojom se ostvaruju mnoge prednosti za drave lanice. Statistika praenja robne razmjene unutar Europske unije se kroz godine razvija, a od 1993. godine u upotrebi je Intrastat statistika robne razmjene unutar Europske unije. U ovom seminarskom radu analizirana je Intrastat statistika u Europskoj uniji, ali i u Republici Hrvatskoj kao najnovijoj lanici te integracije.

1.1. PROBLEM I PREDMET ISTRAIVANJA

Problem istraivanja je ispitati i analizirati nedovoljno istraen novi sustav prikupljanja podataka o razmjeni roba u Hrvatskoj. Iz problema istraivanja proizlazi predmet istraivanja: istraiti to je Intrastat, kada je uveden u sustav Europske unije te analizirati Intrastat obrazac. 1.2. RADNA I POMONE HIPOTEZE

Radna hipoteza odreena je problemom i predmetom istraivanja: Intrastat je statistika robne razmjene izmeu drava lanica Europske unije kojom se omoguuje slobodno kretanje roba unutar Europske unije.

Iz tako postavljene temeljne hipoteze proizlazi vie pomonih hipoteza:1) Intrastat ima svoju pravnu osnovu u zakonodavstvu Europske unije i nacionalnim zakonodavstvima drava lanica.2) Intrastat i Ekstrastat statistika koristi se za praenje robne razmjene izmeu drava lanica unutar Unije, odnosno izmeu drava lanica i treih zemalja.

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA

Svrha istraivanja je znanstvenim metodama istraiti Intrastat i obrazac koji se koristi u statistikom praenju robne razmjene te usporediti Intrastat sa Ekstrastatom.Ciljevi istraivanja su istraiti i analizirati Intrastat od uvoenja u primjenu u Europsku uniju te upotreba Intrastat u Republici Hrvatskoj.1) Kako se razvijao Intrastat u Europskoj uniji?2) to je Intrastat?3) to je Intrastat obrazac?4) to je jedinstvena carinska deklaracija?

1.4. ZNANSTVENE METODE

Prilikom izrade zavrnog rada prouili smo strunu literaturu te koristili sljedee znanstvene metode: metodu analize i sinteze, metodu klasifikacije, metodu komparacije, metodu kompilacije, dokazivanja i deskriptivnu metodu.

1.5. STRUKTURA RADA

U Uvodu su navedeni problem i predmet istraivanja, radna i pomone hipoteze, svrha i ciljevi istraivanja, znanstvene metode i obrazloena je struktura rada.U drugom dijelu rada analiziran je Intrastat u EU.Naslov treeg dijela rada je Teorijski okvir Intrastata u kojem je objanjeno kakav je to sustav i to je Intrastat obrazac te specifina kretanja roba. etvrti dio nosi naslov Usporedba Intrastata i Ekstrastat te je prikazana razlika izmeu ove dvije vrste statistike.U Zakljuku je sinteza rezultata istraivanja kojima je dokazivana radna hipoteza.2. INTRASTAT U EU

Robna razmjena izmeu lanica Europske unije statistiki se prati sustavom Intrastata. Statistiko praenje omoguuje raznim gospodarskim i drugim subjektima potrebne informacije o robnoj razmjeni. U ovom dijelu rada objanjeno je uvoenje Intrastata u Europsku uniju, a nakon ulaska Republike Hrvatske u istu i primjena Intrastata u Hrvatskoj.

2.1. UVOENJE INTRASTATA U EU

Intrastat je statistika robne razmjene izmeu drava Europske unije uvedena 1. sijenja 1993. godine Uredbom Vijea (EEZ) broj 3330/91. Uvoenjem Intrastata u Europsku uniju uspostavljeno je jedinstveno trite Unije i omogueno slobodno kretanja robe.Kada zemlja postane lanica EU-a i dio jedinstvenog trita, carinska kontrola nad kretanjem robe izmeu ove zemlje i drugih lanica nestaje, tako da trgovci vie nisu duni ispunjavati carinsku deklaraciju za tu robu. Da bi se zamijenio ovaj izvor podataka, osmiljen je Intrastat sustav za prikupljanje statistikih podataka izravno od trgovakih subjekata iz lanica EU-a koje imaju robnu razmjenu s drugim dravama lanicama EU-a.(European trade center 2009)Pravna osnova za provoenje Intrastata je europsko zakonodavstvo za statistiku robne razmjene izmeu drava lanica EU-a (Uredba broj 638/2004 i dopuna navedene Uredbe broj 222/2009 Europskog parlamenta i Vijea, te provedbena Uredba Komisije broj 1982/2004 i dopune Uredbe Komisije broj 1915/2005, 91/2010, 96/2010 i 1093/2013). Navedene Uredbe sadre metodoloka pravila za prikupljanje statistikih podataka, odreivanje pragova izvjetavanja, te postupanja kod specifinih kretanja roba. (Dravni zavod za statistiku RH, 2014, str. 4)Najvanije Uredbe vezane uz Intrastat su sljedee: Uredba (EZ) broj 638/2004 Europskog parlamenta i Vijea, o statistici Zajednice koja se odnosi na trgovinu robama izmeu zemalja lanica; lanak 7: Strane odgovorne za izvjetavanje, te mogunost izvjetavanja putem deklaranta nadopuna: Uredba (EZ) br. 222/2009 Europskog parlamenta i Vijea, koja dopunjuje Uredbu (EZ) br. 638/2004 o statistici Zajednice koja se odnosi na trgovinu robama izmeu zemalja lanica; Uredba Komisije (EZ) br. 1982/2004, za provedbu Uredbe (EZ) broj 638/2004 Europskog parlamenta i Vijea o statistici Zajednice koja se odnosi na trgovinu robama izmeu zemalja lanica nadopuna: Uredba Komisije (EZ) br. 1915/2005, koja dopunjuje Uredbu (EZ) br. 1982/2004 vezano uz pojednostavljenje izvjetavanja koliine i specifikacije za specifina kretanja roba; Uredba Komisije (EU) br. 91/2010, kojom se dopunjuje Uredba (EZ) br. 1982/2004 za provedbu Uredbe (EZ) br. 638/2004 Europskog parlamenta i Vijea o statistici Zajednice koja se odnosi na trgovinu robama izmeu zemalja lanica, to se tie popisa robe koja se iskljuuje iz statistike, podataka Porezne uprave i procjene kvalitete i Uredba Komisije (EU) br. 96/2010, kojom se dopunjuje Uredba (EZ) br. 1982/2004 za provedbu Uredbe (EZ) br. 638/2004 Europskog parlamenta i Vijea o statistici Zajednice koja se odnosi na trgovinu robama izmeu zemalja lanica, to se tie praga pojednostavljenja, trgovine prema poslovnim karakteristikama, specifinih roba i kretanja i ifri vrsta posla. Uredba Komisije (EU) br. 1106/2012 od 27. studenoga 2012. Za provedbu Uredbe (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijea o statistici Zajednice koja se odnosi na vanjsku trgovinu sa zemljama nelanicama, za auriranje nomenklature zemalja i teritorija. (Polanec 2013)

2.2. INTRASTAT U RH

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine ukinute su granine kontrole i carinske formalnosti pri kretanju roba izmeu Hrvatske i drugih drava lanica EU-a, a s time i Jedinstvena carinska deklaracija (JCD) je prestala biti izvor podataka za statistiku robne razmjene sa zemljama lanicama. U statistiki sustav Hrvatske implementiralo se novo istraivanje Intrastat, ija je karakteristika izravno prikupljanje podataka od poslovnih subjekata koji trguju sa dravama lanicama EU-a.Pravna osnova za provoenje Intrastata na nacionalnoj razini su Zakon o slubenoj statistici (NN, br. 103/03., 75/09. i 59/12.), Godinji provedbeni plan statistikih aktivnosti Republike Hrvatske, Program statistikih aktivnosti Republike Hrvatske 2013.-2017. (NN 69/13.) i Zakon o carinskoj slubi (NN, br. 68/13.). (Dravni zavod za statistiku RH, 2014, str. 5)Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske je nositelj tj. institucija zaduena za Intrastat istraivanje (metodologija, statistika obrada i diseminacija podataka), dok je Carinska uprava odgovorna je za prikupljanje i kontrolu podataka od poslovnih subjekata u RH.Za Intrastat se izvjetavaju sve otpreme roba iz Republike Hrvatske u druge drave lanice EU i svi primici roba iz drugih drava lanica EU u Republiku Hrvatsku, uz neke izuzetke. Podaci za otpreme i primitke izvjetavaju se zasebno. (Carinska uprava 2014)Slijedea shema pokazuje funkcioniranje Intrastata u Republici Hrvatskoj.

Shema 1: Intrastat

Izvor: Polanec 2013Intrastat istraivanje obuhvaa sve otpreme roba iz Republike Hrvatske u druge drave lanice kao i primitke roba iz drugih drava lanica u Republiku Hrvatsku. Tu se podrazumijeva nabava, prodaja, povrat robe; roba poslana na oplemenjivanje ili povrat robe s oplemenjivanja (osim popravaka i odravanja). Trgovina uslugama nije predmet statistike robne razmjene s inozemstvom te se za nju ne podnosi Intrastat obrazac.Obveznici PDV-a koji trguju sa lanicama EU-a i prijeu vrijednost praga ukljuivanja odreenog za izvjetajnu godinu obvezni su izvjetavati za Intrastat. Obveza izvjetavanja za Intrastat odreuje se jednom godinje na temelju podataka o primicima iz drugih zemalja lanica EU-a i otpremama robe u druge zemlje lanice o kojima je poslovni subjekt izvjetavao na Intrastat obrascima kao i o isporukama i stjecanjima prijavljenim na PDV obrascima za prethodno obraunsko razdoblje (dvanaest mjeseci). Vrijednosti pragova i izvjetajne jedinice odreuju se posebno za primitke i posebno za otpreme. Izvjetajne jedinice obvezne su izvjetavati za Intrastat za onaj tok u kojem je godinja vrijednost robne razmjene sa zemljama lanicama EU-a u prethodnom obraunskom razdoblju vea od odreene vrijednosti praga ukljuivanja za taj tok, ili za oba trgovinska toka (primitak/otprema). (Dravni zavod za statistiku RH, 2014, str. 5)

3. TEORIJSKI OKVIR INTRASTATA

Od 1. srpnja ukinute su granine kontrole i carinske formalnosti pri kretanju roba izmeu Republike Hrvatske i drugih drava lanica EU-a, a s time i Jedinstvena carinska deklaracija (JCD) prestala je biti izvor podataka za statistiku robne razmjene sa zemljama lanicama. Uvelo se novo istraivanje Intrastat, ija je karakteristika izravno prikupljanje podataka od poslovnih subjekata koji trguju sa dravma lanicama EU-a. U ovom dijelu rada bit e analizirane osnovne znaajke Intrastata i te obrazac koji se koristi u tu svrhu kao i specifine robe i specifina kretanja roba.

3.1. DEFINIRANJE I OSNOVNE ZNAAJKE INTRASTATA

Intrastat je sustav za prikupljanje podataka statistike robne razmjene izmeu zemalja lanica Europske unije, gdje se podaci prikupljaju mjeseno putem statistikog Intrastat obrasca neposredno od poslovnih subjekata (izvjetajnih jedinica) (DB Schenker 2013).

Jedna od osnovnih karakteristika Intrastat sustava je povezanost s poreznim podacima, oni predstavljaju vaan dio Intrastat sustava. Iz obrasca za obraun PDV-a koriste se podaci o prometu robe sa dravama lanicama EU-a. Na temelju tih podataka aurira se i registar poslovnih subjekata (tzv. Intrastat registar), te se provjerava opseg i kvaliteta prikupljenih Intrastat podataka.

Da bi odreeni poslovni subjekt postao obveznik podnoenja Intrastat podataka moraju biti zadovoljena ova tri uvjeta: poslovni subjekt je obveznik PDV-a poslovni subjekt trguje sa zemljama lanicama EU-a njegova ostvarena godinja vrijednost robne razmjene s drugim zemljama lanicama EU-a prelazi vrijednost praga ukljuivanja, koji se donosi svake godine, posebno za primitke, posebno za otpreme. Za 2014. godinu vrijednost praga ukljuivanja za otpreme i primitke iznosi 1,2 milijuna kuna. (Dravni zavod za statistiku RH, 2014, str. 3)

Za Intrastat se izvjetava: komercijalne transakcije robe koje ukljuuju prijenos vlasnitva, namijenjene za koritenje, potronju, investicije ili preprodaju, transakcije koje ukljuuju prijenos vlasnitva bez financijske naknade ili naknade u naturi, kretanje robe iz jedne zemlje lanice u drugu bez prijenosa vlasnitva (npr. skladitenja, kretanje robe prije i nakon oplemenjivanja), povrat robe i zamjena robe (vraanje proizvoda i nadomjesne nabave proizvoda), ostale vrste poslova. U nastavku slijedi popis koji se ne izvjetava za Intrastat: usluge (iznimke su poslovi oplemenjivanja), roba u provozu, privremena kretanja robe (kraa od 2 godine) koja nisu komercijalne transakcije, triangularna trgovina u sluajevima kada roba ne prelazi hrvatsku granicu. (Dravni zavod za statistiku RH, 2014, str. 7)Izvjetajne jedinice izvjetavaju za Intrastat na mjesenoj osnovi. Razdoblje izvjetavanja je kalendarski mjesec u kojem se odvijaju primici ili otpreme, tj. mjesec u kojem roba fiziki ulazi ili naputa statistiki teritorij Republike Hrvatske. Intrastat obrazac se mora podnijeti najkasnije u sljedeem mjesecu nakon mjeseca u kojem je bio primitak ili otprema, bez obzira na to je li plaanje izvreno ili ne.U sluaju da izvjetajna jedinica u odreenom mjesecu nema razmjenu sa dravama lanicama EU-a, obvezna je podnijeti prazan obrazac u zadanom roku.Slijedea tablica prikazuje rokove izvjetavanja za 2014. godinu.

Tablica 1: Rokovi dostavljanja Intrastat obrazaca za 2014. godinu

Razdoblje izvjetavanjaRok dostave

Sijeanj17.02.2014

Veljaa17.03.2014.

Oujak15.04.2014.

Travanj15.05.2014.

Svibanj16.06.2014.

Lipanj15.07.2014.

Srpanj18.08.2014.

Kolovoz15.09.2014.

Rujan15.10.2014.

Listopad17.11.2014.

Studeni15.12.2014.

Prosinac15.01.2015.

Izvor: Dravni zavod za statistiku RH, 2014

Intrastat obrazac moe popuniti sama izvjetajna jedinica koja obavlja trgovinski posao ili to moe povjeriti treoj osobi, deklarantu ili pediteru. pediciju obavljapediter, a to je privrednik, pravna ili fizika osoba koja se iskljuivo i u obliku stalnog zanimanja bavi organizacijom otpreme robe svojih komitenata pomou vozara i drugimposlovima koji su s tim u vezi (Zelenika, 1996, str. 37). Odgovornost za tonost podataka kao i izvjetavanje za Intrastat prema zadanim rokovima iskljuivo je na izvjetajnoj jedinici bez obzira izvjetava li sama ili preko deklaranta.

3.2. INTRASTAT OBRAZACIntrastat obrazac je statistiki izvjetaj putem kojeg se prati robna razmjena izmeu drava lanica EU, dok je JCD carinska isprava koja slui za obavljanje carinskih formalnosti vezanih uz robnu razmjenu s treim zemljama.

Intrastat obrazac ini skup svih podataka koje izvjetajna jedinica mora izvijestiti za Intrastat elektronikim putem (Dravni zavod za statistiku RH, 2014, str. 9). Intrastat obrazac sastoji se od dva dijela: zaglavlja obrasca i izvjetajnih stavaka obrasca.Zaglavlje obrasca sadri podatke o poslovnom subjektu (izvjetajnoj jedinici), Intrastat obrascu i eventualnom deklarantu, a referentni su za sve stavke koje se odnose na odreeno razdoblje i tok izvjetavanja. Izvjetajne stavke Intrastat obrasca su dio obrasca koji sadri podatke koji se odnose na vrstu robe koju pojedina izvjetajna jedinica prima ili otprema u odreenom razdoblju izvjetavanja.Podaci koji se moraju izvjetavati mogu se nai u raunovodstvenim i inventurnim zapisima, npr. u raunu o kupnji ili prodaji, u prijevoznim dokumentima i ugovorima ili narudbama.Slijedee slika prikazuju Intrastat obrazac.

Slika 2: Intrastat obrazac osnovni podaci

Izvor: Polanec 2013

Slika 3: Intrastat obrazac - stavke

Izvor: Polanec 2013Izvjetajne jedinice u carinski Intrastat sustav dostavljaju se elektroniki u XML Intrastat obrazcu putem G2B servisa Carinske uprave. G2B servis slui za razmjenu elektronikih dokumenata izmeu gospodarstvenika i informacijskog sustava Carinske uprave. Tehnoloki je realiziran kao web servis i kao komunikacijski kanal koristi Internet (Carinska uprava 2014.).

3.3. SPECIFINE ROBE I SPECIFINA KRETANJA ROBA

Specifina kretanja robe su isporuke robe koje zbog svoje naravi trae posebne metodoloke odredbe. Specifinosti mogu biti povezane s karakteristikama isporuka, s vrstom robe, s vrstama poslova ili s poslovnim subjektima koji trguju robom.Specifine robe i specifina kretanja roba su slijedee: industrijska postrojenja, sukcesivne poiljke, plovila i zrakoplovi, roba isporuena na plovila i zrakoplove, offshore postrojenja, morski proizvodi. (DB Schenker 2013).

3.3.1. Industrijska postrojenja

Industrijsko postrojenje je kombinacija strojeva, ureaja, aparata, opreme, instrumenata i materijala iz razliitih poglavlja KN-a koji zajedno ine cjelinu proizvoda velikih dimenzija, stacionarne jedinice koje proizvode robu (npr. rafinerija nafte, elektrana) ili pruaju usluge (npr. bolnica) i djeluju kao koordinirana cjelina. Kod pojednostavljenog izvjetavanja statistika robne razmjene izmeu zemalja lanica pokriva samo otpreme i primitke sastavnih dijelova koji se koriste za izgradnju novih industrijskih postrojenja ili za rabljena industrijska postrojenja. Sastavne dijelove ine proizvodi istog poglavlja KN-a, a namijenjeni su za izgradnju industrijskog postrojenja. U odreenim sluajevima, kada cjelokupna statistika vrijednost novog industrijskog postrojenja premauje iznos od 3 milijuna eura, mogue je uz prethodno odobrenje DZS-a primijeniti pojednostavljeno izvjetavanje o primicima i otpremama, u skladu s odredbama Intrastat zakonodavstva. Ukoliko se radi o kompletnom rabljenom industrijskom postrojenju, ogranienje vrijednosti se ne primjenjuje. (Grguri 2012) Koliina u jedinici mjere se ne upisuje ve se upisuje samo neto masa. Razdoblje izvjetavanja je mjesec u kojem roba ulazi ili naputa teritorij RH. Ukoliko se neke komponente isporuuju kao sukcesivne poiljke izvjetava se samo jedanput, u mjesecu kada je zadnja poiljka primljena ili otpremljena.

3.3.2. Sukcesivne poiljke

Sukcesivne poiljke znae isporuku sastavnih dijelova cijelog proizvoda u nesastavljenom ili rastavljenom stanju, koji se, zbog komercijalnih ili transportnih razloga, dostavljaju tijekom vie razdoblja izvjetavanja. Razdoblje izvjetavanja za primitke ili otpreme sukcesivnih poiljki iskazuje se na nain da se podaci izvjetavaju samo jednom, u mjesecu kada je zadnja poiljka primljena ili otpremljena.

3.3.3. Plovila i zrakoplovi

Pod pojmom plovila smatraju se pomorska plovila u, tegljai, ratni brodovi i plovee konstrukcije dok pod pojmom zrakoplov smatraju se zrakoplovi koji pripadaju iframa KN-a 8802 30 i 8802 40. (Dravni zavod za statistiku RH, 2014, str. 16).Ekonomsko vlasnitvo oznaava pravo obveznika PDV-a da zatrai pogodnosti u vezi s uporabom plovila ili zrakoplova tijekom gospodarske djelatnosti pod uvjetom da prihvati s time povezane rizike. Za plovila i zrakoplove koliina mora biti izraena u neto masi i jedinici mjere utvrenoj u KN-u. Statistika vrijednost je ukupan iznos koji e biti fakturiran - prijevoz i trokovi osiguranja su iskljueni.

3.3.4. Roba isporuena na plovila i zrakoplove

Isporuka robe na plovila i zrakoplove obuhvaa isporuku proizvoda namijenjenih posadi i putnicima, te radu motora, strojeva i ostale opreme plovila ili zrakoplova. Plovilo ili zrakoplov pripada dravi lanici u kojoj je osnovan obveznik PDV-a koji je ekonomski vlasnik plovila ili zrakoplova. (Dravni zavod za statistiku RH, 2014, str. 17).Statistika robne razmjene izmeu drava lanica pokriva samo otpreme robe isporuene na teritoriju izvjetajne drave lanice, na plovila i zrakoplove koji pripadaju drugoj dravi lanici. Podatak o koliini u jedinici mjere se ne izvjetava, meutim podatak o neto masi je obvezan.

3.3.5. Offshore postrojenja

Offshore postrojenje oznaava opremu i ureaje instalirane i stacionirane u moru izvan statistikog teritorija bilo koje drave lanice. Roba isporuena na offshore postrojenja podrazumijeva isporuku proizvoda namijenjenih posadi (npr. hrana) i radu motora, strojeva i ostale opreme offshore postrojenja (npr. gorivo, rezervni dijelovi). (Grguri 2012)Roba dobivena s ili proizvedena na offshore postrojenju podrazumijeva proizvode koji su izvaeni iz morskog dna ili podzemlja (npr. plin i nafta), ili proizvedeni na offshore postrojenjima (npr. struja proizvedena preko vjetrenjaa). Roba koja se otprema s offshore postrojenja mora se izvijestiti s odgovarajuim tarifnim brojem iz KN-a (nema pojednostavljenog izvjetavanja).

3.3.6. Morski proizvodi

Pod morskim proizvodima smatraju se riblji proizvodi, minerali i svi ostali proizvodi dobiveni iz mora ili proizvedeni na plovilu koji jo nisu istovareni s pomorskih plovila u luci drave lanice. Plovilo pripada dravi lanici u kojoj je osnovan obveznik PDV-a koji je ekonomski vlasnik plovila. (Grguri 2012)Statistika robne razmjene izmeu drava lanica o morskim proizvodima obuhvatit e sljedee primitke i otpreme: istovar morskih proizvoda u luci izvjetajne drave lanice, ili njihova stjecanja od strane plovila koja pripadaju izvjetajnoj dravi lanici s plovila koja pripadaju drugoj dravi lanici. Te transakcije tretirat e se kao primici; istovar morskih proizvoda u luci druge zemlje lanice s plovila koje pripada izvjetajnoj dravi lanici, ili stjecanje stranih plovila s plovila koja pripadaju izvjetajnoj dravi lanici. Te transakcije tretirat e se kao otpreme. (Dravni zavod za statistiku RH, 2014, str. 18)Kod primitka, zemlja partner bit e drava lanica u kojoj je osnovan obveznik PDV-a koji je ekonomski vlasnik plovila, koji obavlja ulov, a kod otpreme, druga zemlja lanica gdje su iskrcani morski proizvodi ili gdje je osnovan obveznik PDV-a koji je ekonomski vlasnik plovila, koji stjee morske proizvode.

4. INTRASTAT I EKSTRASTAT

Robna razmjena u Europskoj uniji odvija se meusobno izmeu drava lanica kao i izmeu lanica i treih zemalja. Kako za potrebe robne razmjene izmeu lanica postoji sustavno praenje i statistika, tako i za robnu razmjenu drava lanica i treih zemalja postoji statistiki sustav koji se zove Ekstrastat. U ovom dijelu rada dana je definicija i osnovne znaajke navedenog statistikog sustava kao i usporedba sa Intrastatom.

4.1. EKSTRASTAT

Ekstrastat je statistika o trgovini robom iz drava lanica EU-a s dravama koje nisu lanice EU-a. Izvori podataka su carinske deklaracije ili Jedinstvene carinske deklaracije (JCD) koji prate robu kada ona prelazi dravnu granicu (Statistical Office of the Republic of Slovenia 2014).

Jedinstvena carinska deklaracija (JCD) je carinska isprava koja slui za obavljanje carinskih formalnosti vezanih uz robnu razmjenu s treim zemljama. Uvedena je 1988.godine, a uredba 2286/2003 uvodi radikalnu modernizaciju prikupljanja podataka o carinskim deklaracijama (Europska komisija 2010). Elektronika razmjena podataka s Carinskom upravom odvija se na temelju utvrenih tehnikih uvjeta i pravila uporabe sustava elektronike razmjene podataka i pruanja usluga elektronikog poslovanja Carinske uprave (e-Carina), koje Carinska uprava objavljuje na svojim internetskim stranicama.

Jedinstvena carinska deklaracija se podnosi elektronikom razmjenom podataka. Iznimno od ovoga jedinstvena carinska deklaracija se podnosi u pisanom obliku ako istu nije mogue podnijeti elektronikom razmjenom podataka. (Pravilnik o popunjavanju jedinstvene carinske deklaracije 2013)

Ako se jedinstvena carinska deklaracija podnosi u Republici Hrvatskoj, mora biti popunjena na hrvatskom jeziku. Ako je Republika Hrvatska odredina drava lanica, carinski ured moe od deklaranta ili njegovog zastupnika zahtijevati prijevod jedinstvene carinske deklaracije na hrvatski jezik. Prijevod zamjenjuje odgovarajue podatke u predmetnoj deklaraciji.

4.2 USPOREDBA INTRASTATA I EKSTRASTATA

Carinska politika jedan je od temelja Europske unije. Ona je odigrala kljunu ulogu u stvaranju integriranog unutarnjeg trita i zajednike gospodarske politike. Ona definira jedinstvene obveze u funkcioniranju na vanjskim granicama Unije stvaranjem zajednikih odredbi o tokovima i oporezivanju dobara uz potivanje ouvanja okolia, kulturnih vrijednosti i zatite razliitih djelatnosti sprjeavanjem piratstva i krivotvorenja. Stvorena je 1968., dok su granini prijelazi izmeu zemalja lanica uklonjeni 1993.godine. (Gulija 2011)

Uinkovita carinska unija pretpostavlja da se tarifa mora primjenjivati prema istovjetnim pravilima u svim dravama lanicama. elei osigurati jasnou i jednolikost primjene carinskih propisa te otkloniti rizik razliitih interpretacija ili pravnih nedoumica, Europska unija donijela je Jedinstvenu carinsku deklaraciju (Community Customs Code - CCC) u kojoj je prikupljeno i izloeno ukupno zakonodavstvo koje se odnosi na trgovinu Unije s treim dravama.

Za potrebe praenja robne razmjene izmeu lanica, kao i izmeu drava lanica sa treim zemljama razvijeni su statistiki sustavi koji se razlikuju zavisno o kojoj se robnom razmjeni radi.Intrastat je statistika robne razmjene izmeu drava lanica Europske unije, dok je Ekstrastat statistika robne razmjene izmeu drava lanica Europske unije sa treim zemljama.Glavne razlike izmeu JCD-a i Intrastat obrasca su sljedee: JCD se ispunjava za svaku obavljenu transakciju, a Intrastat obrazac zbirno, jednom mjeseno JCD ipunjavaju svi subjekti koji obavljaju robnu razmjenu inozemstvom, a Intrastat obrazac samo oni koji prelaze prag ukljuivanja JCD sadri vei obujam podataka koji se popunjavaju u odnosu na Intrastat obrazac. (Polanec 2013)

5. ZAKLJUAK

Europska unija je integracija koja broji 28 drava lanica. Jedno od temeljnih naela Unije je carinska unija i slobodan protok roba izmeu drava lanica. Od svog osnivanja do danas Unija je imala vie proirenja te se robna razmjena iz godine u godinu poveavala. Za potrebe praenja robne razmjene izmeu drava lanica razvijen statistiki sustav praenja Intrastat koji je uveden 1993. godine. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. godine, u statistiki sustav implementiralo se novo istraivanje Intrastat. Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske je nositelj tj. institucija zaduena za Intrastat istraivanje. Za Intrastat se izvjetavaju sve otpreme roba iz Republike Hrvatske u druge drave lanice EU i svi primici roba iz drugih drava lanica EU u Republiku Hrvatsku.

Intrastat je sustav za prikupljanje podataka statistike robne razmjene izmeu drava lanica Europske unije, gdje se podaci prikupljaju mjeseno putem statistikog Intrastat obrasca. Izvjetajne jedinice u carinski Intrastat sustav dostavljaju elektroniki XML Intrastat obrazac putem servisa Carinske uprave. Intrastat obrazac je statistiki izvjetaj putem kojeg se prati robna razmjena izmeu drava lanica EU. Intrastat obrazac moe popuniti sama izvjetajna jedinica koja obavlja trgovinski posao ili to moe povjeriti treoj osobi, deklarantu.

Ekstrastat je statistika o trgovini robom iz drava lanica EU-a s dravama koje nisu lanice EU-a. Jedinstvena carinska deklaracija (JCD) je carinska isprava koja slui za obavljanje carinskih formalnosti vezanih uz robnu razmjenu s treim zemljama. Razlike izmeu Intrastat i Ekstrastata su potrebni dokumenti (JCD i Intrastat obrazac), vrijeme izvjetavanja kao i subjekti koji su obavezni podnijeti izvjetaj.

Intrastat statistika je moderna i elektronika te razvijena sa potrebama jedinstvenog trita Europske unije.

POPIS SLIKA:Slika 2: Intrastat obrazac osnovni podaci11Slika 3: Intrastat obrazac - stavke11

POPIS SHEMA:Shema 1: Intrastat6

POPIS TABLICA:Tablica 1: Rokovi dostavljanja Intrastat obrazaca za 2014. godinu7

LITERATURA:

Knjige:1. Zelenika, R. 1996, Meunaroda pedicija, Ekonomski fakultet Rijeka, Rijeka

Struni lanci i literatura:1. Dravni zavod za statistiku 2014, Upute za izvjetajne jedinice za Intrastat 2014., Dravni zavod za statistiku, Carinska uprava RH & Intrastat, Zagreb2. Ministarstvo financija 2013, Pravilnik o popunjavanju jedinstvene carinske deklaracije, Narodne novine (77/13), Zagreb

Internet:1. Carinska uprava, Uvoenje intrastat istraivanja u Republici Hrvatskoj,pregledano 26. oujka 2014, < http://www.carina.hr/e_carina/Intrastat.aspx>2. DB Schenker 2013, Intrastat kratke informacije, pregledano 28. oujka 2014, 3. European trade center 2009, What is Intrastat?, pregledano 27. oujka 2014, 4. Europska komisija 2010,Intrastat system - statistics relating to the trading of goods between Member States, pregledano 27. oujka 2014, 5. Grguri, D. 2012, Specifine robe i kretanja, 10. prosinca, Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske, pregledano 28. oujka 2014, 6. Gulija, B. 2011. Carinska politika, pregledano 28. oujka 2014,

7. Polanec, V. 2013, INTRASTAT statistika robne razmjene izmeu zemalja lanica EU, 24. svibnja, Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Pregledano 27. oujka 2014, 8. Statistical Office of the Republic of Slovenia 2014, Intrastat guide, pregledano 28. oujka 2014, < http://www.stat.si/eng/ >

1