Interpretacija podataka - hrvatska2030.hr¡će-participativne... · 5 2. PARTICIPATIVNE RADIONICE Radi dobivanja kvalitetnog polazišta za izradu dokumenta planiran je i odrađen

Izvješće s participativnih radionica „Hrvatska kakvu želimo“ Interpretacija podataka

Dokument je objavljen na mrežnoj stranici: http://www.hrvatska2030.hr/.

Dopušteno je preuzimanje objavljenog dokumenta, sadržaja, odnosno dijelova sadržaja

koje je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u ovom dokumentu

stavilo na raspolaganje, pod uvjetom navođenja izvora.

Preuzimanjem dokumenta, sadržaja ili dijelova sadržaja korisnik se obvezuje da će se

njime koristiti u nekomercijalne svrhe.

Upotreba u komercijalne svrhe i distribucija trećim osobama dopuštena je isključivo uz

prethodnu pisanu suglasnost koja se može zatražiti putem elektroničke pošte na adresi

[email protected].

Upotreba dokumenta, sadržaja ili dijelova sadržaja pri predavanjima, seminarima,

radionicama, drugim oblicima nastave te u popratnim materijalima ili u svrhu

informiranja javnosti neće se smatrati upotrebom u komercijalne svrhe niti distribucijom

trećim osobama i za takvu upotrebu nije potrebna prethodna pisana suglasnost, pod

uvjetom navođenja izvora.

Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova

Europske unije.

Zagreb, ožujak 2018.

http://www.hrvatska2030.hr/

mailto:[email protected]

2

SADRŽAJ

1. UVOD .......................................................................................................................................... 3

1.1. Zakonodavni okvir ................................................................................................................ 3

1.2. Struktura izvješća ................................................................................................................. 4

2. PARTICIPATIVNE RADIONICE ................................................................................................. 5

3. REZULTATI WORLD CAFÉ ........................................................................................................ 6

4. REZULTATI WORLD CAFÉ 1. KRUG – Gdje smo sada? Koji su ključni razvojni izazovi

Hrvatske danas? Koji su ključni razvojni potencijali Hrvatske danas? ................................. 7

5. REZULTATI WORLD CAFÉ – 2. KRUG – Gdje želimo biti? Koje su najvažnije

društvene vrijednosti u Hrvatskoj 2030. godine? Kakvu Hrvatsku želimo 2030? .............. 24

5.1. ZAGREB, 30. listopada 2017. godine – 116 sudionika ................................................ 25

5.2. Gospić, 3. studenoga 2017. - 28 sudionika ................................................................... 27

5.3. Dubrovnik, 6. studenoga 2017. godine – 57 sudionika.............................................. 28

5.4. Zadar, 8. studenoga 2017. godine – 48 sudionika ...................................................... 29

5.5. Osijek, 14. studenoga 2017. godine – 54 sudionika ................................................... 30

5.6. Sv. Martin na Muri, 15. studenoga 2017. godine – 53 sudionika............................. 31

5.7. Opatija, 9. studenoga 2017. - 27 sudionika .................................................................. 32

6. REZULTATI WORLD CAFÉ 3. krug - Kako ćemo tamo doći? Kako ćemo odgovoriti na

ključne razvojne izazove? Kako ćemo osigurati ostvarivanje razvojnih potencijala? ..... 33

6.1. ZDRAVLJE, DEMOGRAFSKE PROMJENE I KVALITETA ŽIVOTA .................................... 35

6.2. SIGURNOST HRANE, ODRŽIVA POLJOPRIVREDA I ŠUMARSTVO, ISTRAŽIVANJE

MORA, POMORSTVA I UNUTARNJIH VODA I BIO-EKONOMIJA ......................................... 40

6.3. SIGURNA, ČISTA I UČINKOVITA ENERGIJA ..................................................................... 43

6.4. PAMETAN, ZELENI I INTEGRIRANI PROMET .................................................................. 45

6.5. KLIMATSKA AKTIVNOST, OKOLIŠ, UČINKOVITOST RESURSA I SIROVINE ............... 47

5 Klimatska aktivnost, okoliš, učinkovitost resursa i sirovine ...................................... 47

6.6. EUROPA U PROMJENJIVOM SVIJETU – UKLJUČIVA, INOVATIVNA I PROMIŠLJENA

DRUŠTVA ...................................................................................................................................... 50

6.7. SIGURNA DRUŠTVA ............................................................................................................ 54

7. SINTEZA 1. I 3. KRUGA WORLD CAFÉA ............................................................................... 55

3

1. UVOD

1.1. ZAKONODAVNI OKVIR

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije izradilo je Zakon o sustavu strateškog

planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 123/2017 ), (u daljnjem

tekstu: Zakon), koji je stupio na snagu 20. prosinca 2017. godine i obuhvaća strateško

planiranje, izradu, praćenje i vrednovanje akata strateškog planiranja te će zajedno s povezanim

propisima osigurati usklađenost i međusobnu koordinaciju odluka donesenih od strane svih

središnjih tijela državne uprave. Svrha izrade i donošenja ovoga Zakona je propisivanje jasnih i

preciznih pravila i postupke izrade i praćenja provedbe akata strateškog planiranja s ciljem

uklanjanja svih prepoznatih problema. Zakonom se propisuje izrada i donošenje manjeg broja

koherentnih i konzistentnih akata strateškog planiranja koji će se moći koristiti kao kvalitetni

alati za upravljanje razvojem.

Procesi strateškog planiranja u Republici Hrvatskoj su do donošenja ovog Zakona bili pretežito

definirani Zakonom o regionalnom razvoju i Zakonom o proračunu, međutim, nije bio

uspostavljen jedinstven, cjelovit, standardiziran i zakonski uređen skup pravila, postupaka i

procedura u procesima planiranja, izrade, provedbe i praćenja akata strateškog planiranja što

je rezultiralo stihijskim i neujednačenim pristupom u njihovoj izradi. Važno je napomenuti da

nikada nije izrađena i usvojena sveobuhvatna dugoročna nacionalna strategija koja bi služila

kao okvir za izradu drugih akata strateškog planiranja, dok je detaljnom analizom utvrđeno da

je izrađeno više od 140 nacionalnih strateških dokumenata.

Zakon, između ostalog, propisuje izradu Nacionalne razvojne strategije koja sadrži dugoročnu

viziju razvoja Republike Hrvatske te definira razvojne smjerove i strateške ciljeve. Zakon se

temelji na primjerima dobre prakse drugih europskih država te je tijekom provedbe Twinning

light projekta IPA 2013 FFRAC „Podrška uspostavi sustava strateškog planiranja na nacionalnoj

razini (CRO Strategija)“, u suradnji s Uredom Vlade Republike Litve, razrađen prijedlog modela

za učinkovitiji sustav strateškog planiranja razvoja koji je predstavljao kvalitetnu podlogu za

izradu novog Zakona. Nacionalna razvojna strategija je Zakonom definirana kao najviši

hijerarhijski akt strateškog planiranja u Republici Hrvatskoj koji služi za oblikovanje i provedbu

razvojnih politika Republike Hrvatske.

U okviru procesa izrade Nacionalne razvojne strategije, planirano je uključivanje svih

relevantnih dionika u svrhu dobivanja novih ideja i kvalitetnih podataka koji će služiti kao

polazišta za izradu dijelova dokumenta.

4

1.2. STRUKTURA IZVJEŠĆA

U ovom Izvješću sadržani su rezultati do sada održanih participativnih radionica provedenih u

okviru pripremne faze za proces izrade Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do

2030. Održano je sedam radionica, počevši s prvom u Zagrebu 30. listopada 2017. (sudionici s

područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije) te potom u Gospiću 3. studenoga 2017. (Ličko-

senjska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka županija), Dubrovniku 6. studenoga 2017.

(Dubrovačko-neretvanska županija), Zadru 8. studenoga 2017. (Zadarska, Splitsko-dalmatinska

i Šibensko-kninska županija), Osijeku 14. studenoga 2017. (Osječko-baranjska, Vukovarsko-

srijemska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska županija), Svetom

Marinu na Muri 15. studenoga 2017. (Međimurska, Varaždinska, Krapinsko-zagorska,

Koprivničko-križevačka i Bjelovarsko-bilogorska županija) te posljednja u Opatiji 20. studenoga

2017. godine (Istarska i Primorsko-goranska županija).

Radionice su, ovisno o broju sudionika, u prosjeku trajale oko četiri sata. Program svih radionica

bio je unaprijed pripremljen u suradnji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske

unije (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) te istraživačkog tima tvrtke Urbanex. Sadržavao je

pozdravnu riječ predstavnika Ministarstva, uvodno izlaganje o procesu izrade Nacionalne

razvojne strategije (također predstavnik Ministarstva) te je potom od strane predstavnika

Urbanexa predstavljena metoda World Caffea te ciljevi i način izvođenja radionice.

5

2. PARTICIPATIVNE RADIONICE

Radi dobivanja kvalitetnog polazišta za izradu dokumenta planiran je i odrađen rad u velikim

grupama te su u tu svrhu organizirane participativne radionice diljem zemlje. Predviđena je i

izvršena organizacija sedam radionica s različitim ciljnim skupinama (javni, poslovni,

znanstveno-istraživački sektor) u Zagrebu, Gospiću, Dubrovniku, Zadru, Osijeku, Sv. Martinu na

Muri i Opatiji.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je putem regionalnih koordinatora

poslalo pozive za sudjelovanje na participativnim radionicama relevantnim dionicima.

Na svakoj pojedinoj radionici planirano je sudjelovanje 50-100 sudionika no posjećenost

radionica je bila kako slijedi:

Zagreb, 30. listopada 2017. godine – 116 sudionika (Grad Zagreb i Zagrebačka županija)

Gospić, 3. studenoga 2017. godine – 28 sudionika (Ličko-senjska, Karlovačka i Sisačko-

moslavačka županija)

Dubrovnik, 6. studenoga 2017. godine – 57 sudionika (Dubrovačko-neretvanska županija)

Zadar, 8. studenoga 2017. godine – 48 sudionika (Zadarska, Splitsko-dalmatinska i Šibensko-

kninska županija)

Osijek, 14. studenoga 2017. godine – 54 sudionika (Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska,

Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska županija)

Sv. Martin na Muri, 15. studenoga 2017. godine – 53 sudionika (Međimurska, Varaždinska,

Krapinsko-zagorska, Koprivničko-križevačka i Bjelovarsko-bilogorska županija)

Opatija, 9. studenoga 2017. - 27 sudionika (Istarska i Primorsko-goranska županija).

Ukupan broj sudionika na participativnim radionicama za oblikovanje vizije je 383.

6

3. REZULTATI WORLD CAFÉ

Rezultati rada u regionalnim participativnim radionicama obrađeni su prema tri kruga održanih

diskusija predviđenih usvojenom metodologijom.

1. krug – Gdje smo sada?

a. Koji su ključni razvojni potencijali Hrvatske danas?

b. Koji su ključni razvojni izazovi Hrvatske danas?

2. krug – Gdje želimo biti?

a. Koje su najvažnije društvene vrijednosti u Hrvatskoj 2030. godine?

b. Kakvu Hrvatsku želimo 2030. godine?

3. krug - Kako ćemo tamo doći?

a. Kako ćemo odgovoriti na ključne razvojne izazove?

b. Kako ćemo osigurati ostvarivanje razvojnih potencijala?

Sudionici su u svakom diskusijskom krugu u formi otvorenog razgovora zajednički odgovarali

na postavljena pitanja. Svoja razmišljanja bilježili su na papirima velikog formata. U pauzama

nakon prva dva kruga voditelji radionica su papire s odgovorima izložili na vidljivo mjesto u

dvorani kako bi svi sudionici mogli dobiti uvid u razmišljanja onih diskusijskih grupa u kojima

nisu sudjelovali. Svi papiri s odgovorima su fotografirani, zapisi su dokumentirani te je svaki

zapis povezan s mjestom održavanja radionice.

7

4. REZULTATI WORLD CAFÉ 1. KRUG – Gdje smo sada? Koji su ključni

razvojni izazovi Hrvatske danas? Koji su ključni razvojni

potencijali Hrvatske danas?

U prvom diskusijskom krugu sudionici su odgovarali na dva pitanja cilj kojih je bio dobiti uvid u

razmišljanja o ključnim razvojnim potencijalima i izazovima Hrvatske danas. Obrada i analiza

podataka obuhvaćala je povezivanje svakog pojedinog zapisa s mjestom održavanja radionice

te pridruživanje u jednu ili više tematskih kategorija. Kategorije su definirane na temelju

prethodne analize predstavnika Urbanexa i smjernica dobivenih od Ministartsva.

Nakon povezivanja svakog pojedinog zapisa (potencijala ili izazova) s kategorijom (ili više njih),

unutar svake kategorije tematski su povezani slični zapisi. Za svaku skupinu potom je

oblikovana sintagma koja odražava bit tematski sličnih zapisa, što je omogućilo da se iz više

desetaka (čak i više od stotine) zapisa u pojedinim tematskim kategorijama izdvoji manji broj

potencijala i izazova. S obzirom na učestalost ponavljanja pojedinih sličnih zapisa, izdvojeni su

oni koji se najčešće javljaju i time ukazuju na značaj za veći broj sudionika participativnih

radionica. Tablični popis svih pojedinačnih zapisa (potencijala i izazova) svrstanih prema

tematskim kategorijama nalazi se u prilogu Izvješća. Oznaka uz svaki zapis označava istu

sintagmu (npr. oznaka 1I1.1. označava istu sintagmu u tablici 1).

8

Tablica 1. Najčešći izazovi i potencijali prema tematskim skupinama

Kategorija Izazovi Potencijali

1. Vanjska politika,

geopolitički položaj

1I1.1. Ovisnost o globalnom

tržištu, kompeticija za strane

investicije

1P1.1. Povoljan geostrateški i

prometni položaj

1I.1.2. Geografski položaj 1P1.2. Članstvo u Europskoj

uniji

1P1.3. Dostupnost i poslovanje

na tržištu Europske unije

2. Društvena načela 2I1.1. Negativna percepcija

društvene atmosfere

(korupcija, nepotizam),

poboljšanje zadovoljstva

građana životom

2P1.1. Vizija razvoja društva

neovisna o politici

2I1.2. Percepcija negativne

uključenosti politike u sve

sfere društva

2I1.3. Podizanje svijesti

građana za proaktivnost,

aktivno sudjelovanje u

društvu, tolerancija i

ujedinjenost

2I1.4. Ostvarivanje neovisnosti

i kvalitete medija

3. Demografske promjene 3I1.1. Negativni demografski

trendovi (starost stanovništva,

iseljavanje, odljev mozgova,

odlazak mladih)

3P1.1. Demografska obnova i

realizacija pronatalitetne

politike

4. Zdravlje i kvaliteta života 4I1.1. Poboljšanje kvalitete

života građana i smanjivanje

socijalnih razlika

4P1.1. Reforma i unapređenje

sustava javnog zdravstva

9

4I1.2. Reforma zdravstvenog

sustava, izgradnja

zdravstvene, socijalne i

sportske infrastrukture

4P1.2. Razvoj zdravstvenog

turizma

4P1.3. Percepcija kvalitete

života

4P1.4. Postojanje sportske

infrastrukture

5. Uključivo društvo,

siromaštvo i socijalna

osjetljivost

5I1.1. Nezaposlenost, niska

primanja, velik udio radno

neaktivnog stanovništva,

zaduženost, potreba za

reformom mirovinskog

sustava, siromaštvo i socijalno

raslojavanje

5P1.1. Otvaranje dječjih vrtića,

rodiljne naknade, sigurnost

zaposlenja majke

5I1.2. Razvijanje kulture

građanstva (društveno i

ekološki odgovornih, kritičkih i

tolerantnih građana)

5P1.2. Civilni sektor i civilno

društvo

5I1.3. Konzervativizam, položaj

žena, retradicionalnizacija

društva

5I1.4. Smanjivanje socijalnih

razlika.

6. Inovacije, kulturno i

kreativno društvo

6I1.1. Nedovoljan stupanj

razvoja ICT sektora i inovacija,

nedovoljna potpora novim

tehnologijama

6P1.1. Bogatstvo kulturnog

naslijeđa

6I1.2. Nedovoljno poticanje

inovativnosti i kreativnosti

6P1.2. Razvoj digitalnog

društva

10

7. Energetska sigurnost,

čista energija

7I1.1. Nedovoljno korištenje

obnovljivih izvora energije,

nedostatak dugoročne

strategije energetskog sektora

7P1.1. Korištenje obnovljivih

izvora energije

8. Okoliš, klimatske

promjene, prirodni resursi

8I1.1. Zaštita i održivo

korištenje obnovljivih

prirodnih resursa.

8P1.1. Zaštita i održivo


prirodnih resursa.

8I1.2. Prilagodba na klimatske

promjene i smanjenje emisija

CO2

8P1.2. Povoljni klimatski uvjeti

8I1.2a. Održivo gospodarenje

otpadom

8P.1.3. Održivo gospodarenje

prirodnim resursima


građana o ekologiji

8P1.4. Razvoj cirkularne

ekonomije

9. Infrastruktura, prometna

povezanost i mobilnost

9I1.1. Poboljšanje prometne

povezanosti (ceste, luke,

željeznica, zračne luke,

granice, rekreativne staze),

izoliranost otoka i juga

Hrvatske

9P1.1. Unapređenje prometne

infrastrukture i povezanosti

juga Hrvatske

9I1.2. Zastarjela infrastruktura,

potreba za ulaganjima u razvoj

komunalne infrastrukture

(vodovod, kanalizacija,

širokopojasni internet,

navodnjavanje, gospodarenje

otpadom)

9P1.2. Povoljan geoprometni

položaj i povezanost

kontinentalne i primorske

Hrvatske cestovnom

infrastrukturom

10. Održiva poljoprivreda,

sigurnost opskrbe hranom,

ribarstvo i bioekonomija

10II1.1. Modernizacija,

primjena novih znanja i

tehnologija u poljoprivredi,

okrupnjavanje zemljišta i

udruživanje poljoprivrednika

10P1.1. Razvoj moderne

poljoprivrede i iskorištavanje

poljoprivrednog i šumskog

zemljišta

10I1.2. Osiguravanje

navodnjavanja i kvalitete

poljoprivrednih zemljišta

10P1.2. Stvaranje sinergije

poljoprivrede i turističkog

11

sektora i stvaranje kratkih

lanaca opskrbe


sigurnosti i kvalitete hrane

10P1.3. Bogatstvo

poljoprivrednih zemljišta i

potencijal za ekološku

poljoprivredu, poticanje

kružne ekonomije, ekološka

proizvodnja hrane i poticanje

lokalnih sustava hrane

10I1.4. Razvoj održive i

ekološke poljoprivrede te

pristupačnost ekoloških

proizvoda

10P1.4. Potencijal za razvoj

ribarstva i marikulture

10I1.5. Razvoj tržišta

poljoprivrednih proizvoda

11. Sigurnost 11I1.1. Očuvanje sigurnosti

društva i države

11P1.1. Sigurno okruženje i

sigurna država

12. Obrazovanje i razvoj

ljudskih resursa

12I1.1. Odgađanje potrebne

reforme za osuvremenjivanje

obrazovanja u skladu s

obrazovnim potrebama

društva

12P1.1. Kvalitetni ljudski

potencijali (obrazovano

stanovništvo, radna snaga,

mladi, kreativni)

12I1.2. Aktiviranje postojećih

ljudskih potencijala i kadrova,

usklađivanje tržišta rada i

obrazovnog sustava

12P1.2. Potencijal u

povezivanju obrazovnih

institucija, znanstvenih

institucija i gospodarstva

12I1.3. Odlazak radne snage i

visokoobrazovanih

stanovnika, nedostatak

kvalificirane radne snage

12I1.4. Nedostatak

građanskog odgoja,

inovativnosti, kreativnosti,

odgovornosti i kritičkog

razmišljanja u obrazovanju

12

12I1.5. Nedovoljna ulaganja u

znanost i obrazovanje

13. Turizam 13I1.1. Prevelika ovisnost o

turizmu, prevelik udio

masovnog turizma te

nepovezanost turizma s

ostalim gospodarskim

granama

13P1.1. Razvoj selektivnih

oblika turizma i produljenje

turističke sezone

13I1.2. Nedostatak

brendiranja i profiliranja

turističkih destinacija

13P1.2. Turizam kao potencijal

13I1.3. Kvaliteta turističkih

kapaciteta, turističkih

proizvoda i ponude

13P1.3. Razvijanje

prepoznatljivosti Hrvatske kao

turističke destinacije

13I1.3a. Razvoj selektivnih

oblika turizma

13P1.4. Stvaranje sinergija

između turizma i drugih

gospodarstvenih grana

14. Gospodarstvo, industrija

i poduzetništvo

14I1.1. Izgradnja gospodarske

infrastrukture, neiskorištenost

gospodarskih potencijala,

nepovoljna struktura

gospodarstva i industrije,

smanjenje uvoza

14P1.1. Potaknuti razvoj

prerađivačkih industrija,

korištenje tradicije

industrijskih djelatnosti

(brodogradnja, drvna, metalna

i tekstilna industrija)

14I1.2. Visoka stopa

nezaposlenosti i izazov

stvaranja novih radnih mjesta

14P1.2. Ulaganje u razvoj

gospodarstva i proizvodnje te

poticanje poduzetništva i

obrtništva (razvijanje

poduzetničke infrastrukture)

14I1.3. Privlačenje investicija i

poboljšanje investicijske i

poduzetničke klime

14P1.3. Smanjivanje ovisnosti

o uvozu

14I1.4. Poticanje i razvoj

poduzetništva i obrtništva

14P1.4. Poboljšanje uvjeta

rada

13

14I1.5. Odlazak kvalificirane

radne snage u inozemstvo,

manjak kvalitetne radne snage

u Hrvatskoj i problem

zadržavanja kvalitetne radne

snage

14I1.6. Jačanje socijalnog

poduzetništva i cirkularne

ekonomije

14I1.7. Poticanje poduzetničke

kulture i kulture rada

15. Teritorijalni i regionalni

razvoj, prostorni potencijali

15I1.1. Decentralizacija,

neravnomjeran regionalni

razvoj

15P1.1. Očuvan, neizgrađen i

nezagađen prostor, napušteni

industrijski i vojni objekti

15I1.2. Prostorno planiranje,

neriješeni imovinsko-pravni

odnosi, bespravna gradnja.

15.P1.2. Razvoj ruralnih

područja, regionalizacija i

decentralizacija

15I1.3. Zapušteno, usitnjeno i

neiskorišteno poljoprivredno

zemljište

15I.1.4. Neiskorišteni prostorni

kapaciteti i infrastruktura

16. Javno upravljanje i

učinkovita pravna država

16I1.1. Vraćanje povjerenja

građana u institucije,

suzbijanje korupcije,

netransparentnosti i pravne

nesigurnosti

16P1.1. Jačanje

međusektorske suradnje

16I1.2. Poboljšanje efikasnosti

javne uprave, smanjivanje

birokratskih ograničenja i

provedba digitalizacije društva

16P1.2. Strateški i uravnotežen

pristup razvoju Hrvatske

16I1.3. Uspostava dugoročnog

strateškog planiranja i

realizacija planova i strategija,

16P1.3. Provedba reforme

poreznog sustava

14

uključivanje građana u lokalno

planiranje

16I1.4. Neriješeni pravno-

imovinski odnosi i neuređene

zemljišne i katastarske knjige

16P1.4. Korištenje sredstava

fondova Europske unije

16I1.4.a Porezna opterećenja,

porezni sustav i nameti

16I1.5. Jačanje sinergija

između privatnog,

znanstveno-istraživačkog,

civilnog i javnog sektora

16I1.6. Nedovoljna

usklađenost korištenja

sredstava fondova EU sa

stvarnim potrebama na

regionalnoj razini te potreba

za jačanjem kapaciteta javne

uprave za učinkovitije

povlačenje sredstava

16I1.7. Usklađivanje i

pravovremena provedba

zakonskih akata usklađenih s

Europskom unijom

Prvi rezultati analize regionalne zastupljenosti zapisa u pojedinim tematskim kategorijama

pokazuju da je kategorija broj 8 „Okoliš, klimatske promjene, prirodni resursi“ najzastupljenija

u sedam od osam gradova (izuzetak je Zagreb gdje je najveći udio zapisa bio svrstan u kategoriju

broj 16 „Javno upravljanje i učinkovita pravna država“). Detaljnija analiza kategorije broj 8

otkriva da je daleko najveći broj zapisa moguće povezati s prirodnim resursima, što u konačnici

donosi navedenu prevlast. Najmanji udio zapisa povezan je s kategorijom broj 11 „Sigurnost“

koja je u četiri grada bila kategorija s najmanje zapisa. U Gospiću i Zadru kategorija broj 2

„Društvena načela“ imala je najmanje pridruženih zapisa, a u Zagrebu je to bila kategorija broj

7 „Energetska sigurnost, čista energija“ (tablica 2 i slike u nastavku).

15

Tablica 2. Udjeli pojedinih zapisa (potencijala i izazova) prema tematskim kategorijama

TEMATSKA

SKUPINA / UDJELI

POJEDINIH

ZAPISA

Du

bro

va

čko

-ne

retv

an

ska

žup

an

ija

Ličk

o-se

njsk

a, K

arlo

va

čka

i Sisa

čko

-

mo

slava

čka

žup

an

ija

Istarsk

a i P

rimo

rsko

-go

ran

ska

žup

an

ija

Osje

čko

-ba

ran

jska

, Vu

ko

va

rsko

-

srijem

ska

, Bro

dsk

o-p

osa

vsk

a,

Po

žešk

o-sla

vo

nsk

a i V

irovitičk

o-

po

dra

vsk

a žu

pa

nija

Me

đim

ursk

a, V

ara

ždin

ska

, Kra

pin

sko

-

zag

orsk

a, K

op

rivn

ičko

-križe

va

čka

,

Bje

lova

rsko

-bilo

go

rska

žup

an

ija

Za

da

rska

, Sp

litsko

-da

lma

tinsk

a i

Šib

en

sko

-kn

insk

a žu

pa

nija

Gra

d Z

ag

reb

i Za

gre

ba

čka

žup

an

ija

1. Vanjska politika,

geopolitički

položaj

4,9 3,3 4,1 5,3 3,2 4,2 2,6

2. Društvena

načela

3,8 2,0 5,1 3,2 2,4 0,6 5,8

3. Demografske

promjene

5,2 4,6 3,1 6,3 6,4 3,6 4,6

4. Zdravlje i

kvaliteta života

2,1 3,9 0,0 4,2 1,6 3,0 4,8

5. Uključivo

društvo,

siromaštvo i

socijalna

osjetljivost

4,5 7,2 3,1 7,4 5,6 4,2 7,7

6. Inovacije i

kreativno društvo

8,0 5,9 9,2 7,4 8,8 5,4 6,5

7. Energetska

sigurnost, čista

energija

2,8 3,3 5,1 3,2 0,8 1,8 2,4

8. Okoliš,

klimatske

promjene,

prirodni resursi

14,0 17,8 23,5 17,9 11,2 15,0 12,7

9. Infrastruktura,

prometna

10,5 3,3 5,1 2,1 5,2 12,0 5,0

16

povezanost i

mobilnost

10. Održiva

poljoprivreda,

sigurnost opskrbe

hranom, ribarstvo

i bioekonomija

4,5 9,2 6,1 10,5 13,1 9,6 4,3

11. Sigurnost 1,7 3,9 0,0 1,1 0,8 2,4 2,2

12. Obrazovanje i

razvoj ljudskih

resursa

7,0 3,3 9,2 11,6 11,6 4,2 7,0

13. Turizam 4,2 6,6 5,1 3,2 6,4 8,4 5,0

14. Gospodarstvo,

industrija i

poduzetništvo

4,9 8,6 5,1 7,4 8,0 6,6 8,9

15. Teritorijalni i

regionalni razvoj,

prostorni

potencijali

8,7 2,6 9,2 0,0 2,4 4,8 3,8

16. Javno

upravljanje i

učinkovita pravna

država

12,9 14,5 7,1 9,5 12,7 14,4 16,6

17

Slika 1. Udjeli pojedinih zapisa (potencijala i izazova) prema tematskim kategorijama u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

4,9

3,8

5,2

2,1

4,5

8,0

2,8

14,0

10,5

4,5

1,7

7,0

4,24,9

8,7

12,9

Dubrovačko-neretvanska županija

18

Slika 2. Udjeli pojedinih zapisa (potencijala i izazova) prema tematskim kategorijama u Ličko-senjskoj, Karlovačkoj i Sisačko-

moslavačkoj županiji

3,32,0

4,63,9

7,2

5,9

3,3

17,8

3,3

9,2

3,93,3

6,6

8,6

2,6

14,5

Ličko-senjska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka županija

19

Slika 3. Udjeli pojedinih zapisa (potencijala i izazova) prema tematskim kategorijama u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji

4,15,1

3,10,0

3,1

9,2

5,1

23,5

5,16,1

0,0

9,2

5,1 5,1

9,2

7,1

Istarska i Primorsko-goranska županija

20

Slika 4. Udjeli pojedinih zapisa (potencijala i izazova) prema tematskim kategorijama u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj,

Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj županiji

5,3

3,2

6,3

4,2

7,4 7,4

3,2

17,9

2,1

10,5

1,1

11,6

3,2

7,4

0,0

9,5

Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska županija

21

Slika 5. Udjeli pojedinih zapisa (potencijala i izazova) prema tematskim kategorijama u Međimurskoj, Varaždinskoj, Krapinsko-

zagorskoj, Koprivničko-križevačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji

3,22,4

6,4

1,6

5,6

8,8

0,8

11,2

5,2

13,1

0,8

11,6

6,4

8,0

2,4

12,7

Međimurska, Varaždinska, Krapinsko-zagorska, Koprivničko-križevačka iBjelovarsko-bilogorska županija

22

Slika 6. Udjeli pojedinih zapisa (potencijala i izazova) prema tematskim kategorijama u Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko-

kninskoj županiji

4,2

0,6

3,63,0

4,2

5,4

1,8

15,0

12,0

9,6

2,4

4,2

8,4

6,6

4,8

14,4

Zadarska, Splitsko-dalmatinska i Šibensko-kninska županija

23

Slika 7. Udjeli pojedinih zapisa (potencijala i izazova) prema tematskim kategorijama u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji

2,6

5,8

4,6 4,8

7,7

6,5

2,4

12,7

5,04,3

2,2

7,0

5,0

8,9

3,8

16,6

Grad Zagreb i Zagrebačka županija

24

5. REZULTATI WORLD CAFÉ – 2. KRUG – Gdje želimo biti? Koje su

najvažnije društvene vrijednosti u Hrvatskoj 2030. godine?

Kakvu Hrvatsku želimo 2030. godine?

Drugi krug World Caféa bio je posvećen prikupljanju mišljenja i stavova sudionika o elementima

oblikovanja Izjave o viziji. U metodološkom smislu to je podrazumijevalo promišljanje temeljnih

društvenih vrijednosti u Hrvatskoj 2030., a potom izražavanje vizije Hrvatske 2030. u obliku

rečenice.

Za razliku od prvog pitanja, u obradi prikupljenih stavova i mišljenja o viziji Hrvatske 2030. nije

provedeno tematsko kategoriziranje zbog toga što su rečenice kojima se opisivala vizija

kompleksne, sastavljene od niza elemenata demografske, socio-kulturne, gospodarske, okolišne

dimenzije i kao takve nisu pogodne za kodiranje. Također, iako se u prilozima Izvješća nalaze

popisi svih evidentiranih vrijednosti, smatramo da je za tumačenje puno pogodnija vizualizacija

koja ne počiva na kvantitativnom pristupu. Stoga su rezultati za svaku održanu radionicu

prikazani u obliku oblaka riječi koji tek naznačava učestalost pojedinih pojmova.

Kao metodološku napomenu valja istaknuti da je, iako su sudionici dobili jasne upute o tome što

se smatra pod pojmom društvene vrijednosti, u obradi i analizi primijećen niz zapisa koji se ne

mogu svesti pod njega (npr. zdravlje, građani i sl.). Međutim, svi su zapisi ipak zadržani u oblacima

riječi kako bi se što vjernije prenijela razmišljanja sudionika.

Nakon vrijednosti (i povezanih pojmova) prikazanih oblakom riječi, slijede zapisi o viziji, prema

gradovima u kojima su radionice održane.

25

5.1. ZAGREB, 30. LISTOPADA 2017. GODINE – 116 SUDIONIKA

Koje su najvažnije društvene vrijednosti u Hrvatskoj 2030. godine?

26

Vizija: Kakvu Hrvatsku želimo 2030. godine?

Hrvatska kao eko oaza zadovoljnih građana koji žive u solidarnom, kreativnom i inovativnom

društvu.

Hrvatska s gospodarstvom i turizmom visoke dodane vrijednosti.

Sigurnost građana i poželjna destinacija za život.

Poželjna za život za svoje građane, ali i otvorena za druge.

Temeljena na znanju i inovativnosti.

Hrvatska na jasnom putu demografskog oporavka.

Hrvatska zemlja znanja i visoke zaposlenosti.

Hrvatska koja hrani svoje stanovništvo.

Zemlja ekonomske i društvene afirmacije.

Zemlja sretnih ljudi i očuvanih prirodnih i kulturnih vrijednosti.

Uređena država na svim razinama.

Država u kojoj se vrednuje: znanje, poštenje, uključivost.

Vizija: Uređena, poštena, zelena, sigurna, čista, Hrvatska zdravih i proaktivnih građana.

Zemlja koja je očuvala svoje prirodne resurse.

Politički i gospodarski stabilna zemlja.

Zemlja pravne sigurnosti i neovisnog učinkovitog pravosuđa.

Zemlja visoke zapošljivosti i visokih plaća.

Vizija: Hrvatska je zemlja koja je iskoristila sve svoje razvojne potencijale i omogućila visok

standard i kvalitetu života svim svojim građanima.

27

5.2. GOSPIĆ, 3. STUDENOGA 2017. - 28 SUDIONIKA



Hrvatska 2030 - zemlja optimizma, puna mladih ljudi, bez korupcije, bez nezaposlenih, okrenuta

budućnosti, a ne prošlosti.

Želimo Hrvatsku po mjeri svakog građanina.

Hrvatska 2030. je država u kojoj svi građani imaju jednake mogućnosti ostvarivati svoje osobne

ciljeve i živjeti u sigurnom i poticajnom okruženju.

Hrvatska je zemlja visokog gospodarskog standarda, zemlja tolerancije i dijaloga temeljena na

ravnopravnosti svih građana.

28

5.3. DUBROVNIK, 6. STUDENOGA 2017. GODINE – 57 SUDIONIKA



Hrvatska - zemlja poželjan za život.

Hrvatska prepoznatljiva unutar EU po dobroj kvaliteti života.

Hrvatska - zemlja zdravih, sretnih, obrazovanih, tolerantnih i okolišno osviještenih ljudi.

Hrvatska 2030. - zemlja u koju se ljudi doseljavaju i vraćaju.

Godine 2030. želimo sigurnu, moralno osviještenu, gospodarski razvijenu, informatiziranu,

obrazovanu i pravno uređenu državu!

Hrvatska - zemlja sigurnosti, povjerenja, znanja i ravnomjernog razvoja.

Hrvatska koja vjeruje i gradi svoje vrijednosti.

29

5.4. ZADAR, 8. STUDENOGA 2017. GODINE – 48 SUDIONIKA



Gospodarski razvijena država kojoj se gospodarstvo temelji na znanju i inovacijama uz uvjet

očuvanja resursa. Hrvatska je država humanističke ekonomije koja osigurava visoku kvalitetu

života svojih građana i uravnotežen razvoj svih njenih krajeva.

Gospodarski razvijena, konkurentna, propulzivna, međunarodno prepoznatljiva zemlja ugodnog

življenja.

Želimo Hrvatsku odgovornih, hrabrih, poduzetnih i osviještenih ljudi.

Želimo Hrvatsku s većim životnim standardom, visokom kvalitetom života, atraktivnog

prostornog uređenja, s pouzdanim pravosudnim sustavom i efikasnom državnom upravom.

Hrvatska: gospodarski razvijena, energetski neovisna zemlja tolerantnih obiteljskih ljudi.

Zemlja po mjeri čovjeka.

30

5.5. OSIJEK, 14. STUDENOGA 2017. GODINE – 54 SUDIONIKA



Zemlja po mjeri čovjeka.

Želimo tehnološki naprednu i samoodrživu RH!

Želimo Hrvatsku u kojoj svatko može ostvariti svoje potencijale kroz obrazovanje i rad te pri tome

kvalitetno živjeti.

Hrvatska je zemlja ljudi koji preuzimaju odgovornost za svoju budućnost.

Hrvatska - zemlja u kojoj ću i ja ostati!

Želimo Hrvatsku koja pametno koristi svoje potencijale!

Želimo Hrvatsku koja je poželjna zemlja za život!

Želimo Hrvatsku zadovoljnih ljudi! Hrvatska zemlja ljudi s osmjehom!

Hrvatska je lijepa, inovativna, uređena s očuvanom prirodom i tradicijom u kojoj su ljudi zaposleni

i u koju ljudi žele doći živjeti.

31

5.6. SV. MARTIN NA MURI, 15. STUDENOGA 2017. GODINE – 53 SUDIONIKA



Hrvatska 2030. - zdrava, sretna i uspješna.

Država hrabrih ljudi koji se ne boje sanjati!

32

5.7. OPATIJA, 9. STUDENOGA 2017. - 27 SUDIONIKA



Pravedna, konkurentna, održiva i otvorena zemlja snažnih regija.

Mirna, tolerantna, samoodrživa, kreativna, puna mladih, zaposlenih i optimističnih ljudi.

Otvoreno društvo temeljeno na znanju, inovacijama i regionalnom identitetu.

Želimo Hrvatsku zajedništva i samoodrživosti, zemlju zadovoljnih, samouvjerenih i

visokoosviještenih ljudi.

33

6. REZULTATI WORLD CAFÉ 3. krug - Kako ćemo tamo doći? Kako

ćemo odgovoriti na ključne razvojne izazove? Kako ćemo

osigurati ostvarivanje razvojnih potencijala?

U trećem krugu World Caféa od sudionika je traženo da se pridruže jednoj tematskoj grupi prema

vlastitom odabiru. Prema zahtjevu Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

tematske grupe su bile:

1. Zdravlje, demografske promjene i kvaliteta života

2. Sigurnost hrane, održiva poljoprivreda i šumarstvo, istraživanje mora, pomorstva i

unutarnjih voda i bio-ekonomija

3. Sigurnost, čista i učinkovita energija

4. Pametan, zeleni i integrirani promet

5. Klimatska aktivnost, okoliš, učinkovitost resursa i sirovine

6. Europa u promjenjivom društvu – uključiva, inovativna i promišljena društva

7. Sigurna društva.

Grupe su u skladu s glavnim područjima ulaganja koja mogu utjecati na poboljšanje kvalitete

života građana EU prepoznatih od strane Europske unije (Obzor 2020).

S obzirom da je na radionicima sudjelovao različit broj sudionika s različitim interesima i

područjima stručnosti, zastupljenost definiranih tema u 3. krugu nije bio jednak. Na radionicima

s manje sudionika neke teme stoga nisu izabrane, a na radionicima s više sudionika neke teme

su birane dva puta, sukladno interesima sudionika. Iz navedenih razloga, za razliku od prvog

pitanja gdje nije bio unaprijed definiran broj tema, u ovom pitanju ne smatramo regionalnu

analizu metodološki opravdanom.

34

Teme/županije

održavanja

Ra

dio

nic

a

Za

gre

b

Ra

dio

nic

a

Osije

k

Ra

dio

nic

a

Za

da

r

Ra

dio

nic

a

Sv

. Ma

rtin

Ra

dio

nic

a

Go

spić

Ra

dio

nic

a

Du

bro

vn

ik

Ra

dio

nic

a

Op

atija

1. Zdravlje,

demografske

promjene i

kvaliteta

života

3 stola 1 stol 1 stol 1 stol 1 stol 1 stol 0

2. Sigurnost hrane,

održiva

poljoprivreda i

šumarstvo,

istraživanje mora,

pomorstva i

unutarnjih voda i

bio-ekonomija

1 stol 2 stola 1 stol 0 1 stol 1 stol 1 stol

3. Sigurnost, čista i

učinkovita energija

2 stola 1 stol 0 1 stol 1 stol 0 1 stol

4. Pametan, zeleni i

integrirani promet

1 stol 1 stol 1 stol 0 0 1 stol 1 stol

5. Klimatska

aktivnost, okoliš,

učinkovitost resursa

i sirovine

2 stola 0 1 stol 1 stol 1 stol 1 stol 1 stol

6. Europa u

promjenjivom

društvu – uključiva,

inovativna i

promišljena društva

3 stola 1 stol 1 stol 2 stola 2 stola 1 stol 1 stol

7. Sigurna društva 1 stol 0 0 0 0 0 0

U nastavku slijede zapisi po tematskim grupama kako su bile definirane za vrijeme održavanja

participativnih radionica i prikupljene u 3. krugu World Caféa, sortirane po županijama iz kojih

su dolazili sudionici. U tablicama se nalaze svi zapisi nastali u sklopu rasprava po grupama koje

su sudionici grupa zapisali na papire i koji su trag njihove rasprave. Rasprave nisu strogo pratile

zadanu temu već su sudionici povezivali i druge teme i sektore koji imaju utjecaj na zadane teme.

35

6.1. ZDRAVLJE, DEMOGRAFSKE PROMJENE I KVALITETA ŽIVOTA

1 Zdravlje, demografske promjene i kvaliteta života


Zapis Broj stola

smanjenje listi čekanja 3.1.

bavljenje sportom i tjelesnom kulturom 3.1.

jačanje preventivnih aktivnosti 3.1.

ulaganje u zdravstvenu infrastrukturu 3.1.

bolja stimulativna primanja za zdravstvene radnike 3.1.

aktivnosti za sprječavanje odljeva zdravstvenog osoblja 3.1.

smanjenje dugova u zdravstvu 3.1.

efikasno korištenje EU fondova 3.1.

jačanje zdravstvenog turizma (uz pretpostavku zakonske regulative) 3.1.

efikasna kontrola u sustavu zdravstva 3.1.

edukacije o zdravom načinu života 3.1.

beneficije za pacijente sa zdravim načinom života 3.1.

kvalitetniji informacijski sustav u zdravstvu (umrežavanje) 3.1.

organizirati tjelesno vježbanje unutar institucija, na radnom mjestu i u lokalnoj

zajednici

3.2.

zdrava prehrana za sve 3.2.

učinkovito korištenje kapaciteta zdravstvenog sustava (kao cjeline) 3.2.

briga/skrb za branitelje 3.2.

razvoj zdravstvenog i sportskog turizma 3.2.

reindustrijalizacija 3.2.

razvoj malog i srednjeg poduzetništva 3.2.

razvijena infrastruktura 3.2.

donijeti nacionalni program zdravog življenja s konkretnim akcijskim planom 3.2.

nagrađivanje prema učinkovitosti u zdravstvu 3.2.

potpuna analiza sustava zdravstvene zaštite 3.2.

kreiranje novog unaprijeđenog sustava s učinkovitim korištenjem svih

kapaciteta

3.2.

unaprijediti sustav palijativne skrbi za starije i nemoćne i branitelje 3.2.

širenje mreže veteranskih centara 3.2.

poticajne mjere za razvoj MSP obrta 3.2.

podrška reindustrijalizaciji 3.2.

maksimalno korištenje EU fondova 3.2.

odgovornost prema vlastitom tijelu 3.3.

36

poticanje razvoja kreativnosti u sustavu obrazovanja i radnim sredinama 3.3.

osigurati kvalitetan socijalni status građana 3.3.

razviti gospodarstvo visoke dodane vrijednosti temeljeno na kreativnosti i

inovacijama

3.3.

očuvanje i unaprjeđenje vlastite kulture 3.3.

korištenje inovacija i kreativnih i kuturnih industrija u gospodarstvu 3.3.

usmjeravanje zdravstvenog sustava prema prevenciji i osiguravanju napredne

zdravstvene skrbi posebnih populacija

3.3.

pametni, kulturni, ekološki i kreativni gradovi i lokalne zajednice 3.3.

stvoriti uvjete/poticati kvalitetno slobodno vrijeme stanovništva 3.3.

demografska sigurnost osiguranika 3.3.

podizanje kvalitete života 3.3.

Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i

Virovitičko-podravska županija

Zapis Broj stola

iseljavanje, povezivanje obrazovanja i gospodarstva 3.2.

bolje plaćen rad 3.2.

povećati učinkovitost rada (poslodavci) 3.2.

porezni suav – poticajan 3.2.

poticajna stanogradnja 3.2.

zakonodavni okvir - provediv i konzistentan 3.2.

bolja dostupnost socijalnih usluga kao horizontalna mjera 3.2.

bolja dostupnost društvene i rekreativne i zdravstvene infrastrukture 3.2.

dualno obrazovanje 3.2.

dobro planiranje potrebe i potražnje na tržištu rada 3.2.

cjeloživotno učenje 3.2.

javno obrazovanje 3.2.

bolje upravljanje javnim financijama 3.2.

obrazovana radna snaga (bonusi, vrednovanje, upravljanje ljudskim

potencijalima)

3.2.


Zapisi Broj stola

sinergija znanosti, obrazovanja i gospodarstva 3.2.

provedba cjelovite obrazovne politike 3.2.

učinkovit sustav provođenja znanstvenih ekspertiza u gospodarske svrhe 3.2.

jačanje ureda za transfer tehnologije pri sveučilištima 3.2.

37

učinkovitija/fleksibilnija raspodjela sredstava za znanost i komercijalizaciju

inovacija

3.2.

patent box, porezne povlastice za korištenje intelektualnog vlasništva 3.2.

regionalni tehnološki specijalizirani parkovi 3.2.

veća dostupnost zdravstvenih i socijalnih usluga kroz formiranje mobilnih

timova

3.5.

prilagodba sustava predškolskog i školskog odgoja suvremenom načinu života

uz uvažavanje lokalnih specifičnosti

3.5.

decentralizacija s političkog, administrativnog i fiskalnog aspekta 3.5.

stvaranje boljih preduvjeta za život društvenih skupina u nepovoljnom

položaju

3.5.

stvaranje vertikalnih i horizontalnih uvjeta za povezivanje poljoprivrednih

djelatnosti

3.5.

Međimurska, Varaždinska, Krapinsko-zagorska, Koprivničko-križevačka i Bjelovarsko-

bilogorska županija

Zapisi Broj stola

uspostava funkcionalnog sustava poticajnih mjera demografske obnove -

poticaji (besplatni vrtići, udžbenici, pribor, prehrana, psihosocijalna pomoć

djeci, vrednovanje)

3.2.

programi za osobe starije životne dobi (daljnje uključivanje na tržište rada,

cjeloživotno obrazovanje)

3.2.

poticajne mjere za zaposlene u radno intenzivnim industrijama (poticajna

stanogradnja, mentorstvo)

3.2.

efikasniji zdravstveni sustav (kraće liste čekanja, centar za naručivanje po

bolnicama)

3.2.

decentralizacija obrazovanja (lakše prilagođavanje potrebama lokalne

zajednice)

3.2.

depopulacija i iseljavanje 3.3.

ciljani obrazovni sustav 3.3.

planiranje obrazovanja u skladu s potrebama gospodarstva 3.3.

promoviranje strukovnih obrazovanja uz mjere sufinanciranja 3.3.

uvođenje poreznih olakšica za gospodarstvenike koji sudjeluju u mjerama

sufinanciranja

3.3.

kreiranje financijskih mehanizama koji će omogućiti mlađim obiteljima lakšu

egzistenciju te tako utjecati na pronatalitetnu politiku

3.3.

depolitizacija društva i građenje sustava vrijednosti temeljenog na znanju,

sposobnosti i kompetencijama

3.3.

38

stvaranje inovativnih brendiranih proizvoda namjenjenih za izvoz, a koji imaju

visoku dodatnu vrijednost

3.3.

stvaranje institucionalne platforme koja će pomoći preradivačkoj industriji u

kreiranju, proizvodnji i plasmanu izvozno konurentnih proizvoda

3.3.

Ličko-senjska, Karlovačka, Sisačko-moslavačka županija

Zapisi Broj stola

jača pronatalitetna politika 3.1.

hrana - plasman eko proizvoda 3.1.

geotermalna energija aktivirana 3.1.

Hrvatska 2030 - Tradicija. Budućnost. Život. 3.1.

zdravlje, demografske promjene i kvaliteta života 3.2.

ljudski resursi, mladi, odljev mozgova 3.2.

materijalna sigurnost 3.2.

mogućnost napredovanja 3.2.

edukacija 3.2.

poboljšanje uvjeta rada (dostupnost novih tehnologija, cjeloživotno učenje) 3.2.

kontinuitet u provedbi mjera 3.2.

depopulacija, starenje stanovništva 3.2.

preventivni i sistemski pregledi dostupni svima 3.2.

promicanje zdravlja i prevencija bolesti 3.2.

povećanje kapaciteta vaninstitucionalnog smještaja za stare i nemoćne 3.2.

poticajne natalitetne mjere 3.2.


Zapisi Broj stola

demografska obnova 3.1.

osigurano radno mjesto riješeno stambeno pitanje 3.1.

osiguran smještaj u vrtiće i usklađenost radnog vremena roditelja 3.1.

zaštita prava trudnice (materijalna i pravna) 3.1.

gospodarske mjere za zadržavanje stomatologa i mladih obitelji u ruralnim

područjima

3.1.

nezaposlenost - poboljšan pristup tržištu rada 3.1.

međusektorska suradnja 3.1.

ujednačen gospodarski razvoj 3.1.

obrazovanje ranjivih (marginaliziranih) skupina 3.1.

unaprjeđenje sustava potpora potrebama 3.1.

usklađivanje obrazovnih programa s tržištem rada 3.1.

zdravlje - ulaganje u ljudske resurse 3.1.

39

zadržavanje školovanog kadra u zdravstvu (poticajnim mjerama) 3.1.

međusektorska suradnja na prevenciji bolesti i očuvanju zdravlja 3.1.

zdravstveni turizam 3.1.

bez zdravlja nema Hrvatske 2030 3.1.

bolja dostupnost zdravstvenih usluga (otoci/ruralna područja) - povezanost 3.1.

O temi Zdravlje, demografske promjene i kvaliteta života odlučili su raspravljati sudionici iz svih

županija osim iz Istarske. U Zagrebu su formirane čak tri grupe koje su raspravljale o toj temi.

Tema je sadržavala zapise i o drugim povezanim sektorima te su rasprave uključivale

sagledavanje šireg društvenog konteksta koji utječe na zdravlje, demografske promjene i

kvalitetu života stanovnika: gospodarstvo i zaposlenost, obrazovna reforma, povezivanje

gospodarstva i obrazovanja, ljudski resursi u zdravstvu, preventivne aktivnosti: sport i rekreacija,

razvoj sportskog i zdravstvenog turizma, socijalni status, rješavanje stambenog pitanja i drugo.

40

6.2. SIGURNOST HRANE, ODRŽIVA POLJOPRIVREDA I ŠUMARSTVO,

ISTRAŽIVANJE MORA, POMORSTVA I UNUTARNJIH VODA I BIO-EKONOMIJA

2 Sigurnost hrane, održiva poljoprivreda i šumarstvo, istraživanje mora, pomorska i

unutarnjih voda i bio-ekonomija


Zapis Broj stola

primjena novih tehnologija (digitalna poljoprivreda) 3.4.

povezivanje prehrambeno-prerađivačkog s turističkim sektorom i kreativnim

industrijama 3.4.

proizvodnja hrane visoke dodatne vrijednosti (zdrava i funkcionalna hrana) 3.4.

brendiranje proizvodnje namještaja na temelju autohtone sirovine (slavonski

hrast) 3.4.

stvaranje veće dodane vrijednosti putem primjene digitalne tehnologije i

dizajna 3.4.

izrada i monitoring stanja tla u RH 3.5.

izraditi pedološke karte (postojeće starije od 50 godina) 3.5.

uspostaviti instituciju koja bi se bavila gore navedenim 3.5.

proizvodnja zdrave hrane 3.5.

smanjiti opterećenje za poljoprivrednu proizvodnju (administrativno, porezi,

znanja i tehnologije) 3.5.

udružiti male poljoprivrednike - zadruge 3.5.

inicijativu daje lokalna samouprava 3.5.

razvoj proizvodnje za izvoz 3.5.

distributivni centri za proizvode (hrana) u vlasništvu županija 3.5.

neovisni laboratoriji 3.5.

rješavanje imovinsko-pravnih odnosa 3.5.

poticanje ekološke proizvodnje i kupnja tih proizvoda 3.5.

uvođenje poreza na neekološki uvoz 3.5.



Zapis Broj stola

proizvod više dodane vrijednosti (patenti, inovacije) 3.1.

kukuruz - svinja - kulen - turist 3.1.

smanjenje poreznog opterećenja uz rad 3.1.

smanjenje troškova/ostalih nameta, administrativnih opterećenja proizvodnje 3.1.

razvoj i istraživanje 3.1.

edukacija poljoprivrednika/dionika 3.1.

pojednostavljenje i prilagodba zakonske regulative 3.1.

41

udruživanje i zajednički nastup na tržištu 3.1.

stvaranje specijaliziranih potpornih institucija 3.1.

širenje optimističnog okruženja 3.1.

manje politike više primjera dobre prakse iz gospodarstva 3.1.

ravnoteža između zaštite i korištenja 3.3.

preborno gospodarenje šumama umjesto jednodobnog 3.3.

poticanje žigovanja stoke 3.3.

tradicionalno korištenje šume (poljoprivreda) 3.3.

priznavanje općekorisnih funkcija šume (čist zrak, borba protiv klimatskih

promjena, erozije, poplave, rekreacija) 3.3.

Hidroenergija nije zelena energija! 3.3.

dati prostora rijeci (bolja obrana od poplave) 3.3.

restauracija vodotoka gdje je moguće 3.3.

kvalitetne cost-benefit analize kod zahvata u okolišu 3.3.

kontrola plodnosti tla (gnojenje prema preporukama) 3.3.

ekološki uzgoj 3.3.

konzervacijska obrada poljoprivrednog zemljišta 3.3.

raditi na popravku degradiranih tla 3.3.

bolji marketing eko (bio) proizvoda 3.3.

inovativnost i prilagodba za stvaranje osnove održivog razvoja 3.3.


Zapis Broj stola

stvaranje integrirane poljoprivrede 3.1.

funkcionalnija raspodjela sredstava potpore 3.1.

formiranje kratkih opskrbnih lanaca uz sufinanciranje 3.1.

smanjenje uvoza poljoprivrednih proizvoda 3.1.

primjena novih tehnologija u proizvodnji 3.1.

sustavna edukacija poljoprivrednika dionika 3.1.


Zapis Broj stola

sustavi navodnjavanja i odvodnje 3.4.

povećanje površina pod staklenicima i plastenicima 3.4.

podizanje osiguranja imovine i usjeva 3.4.

suvremeni monitoring područja 3.4.

uređenje šuma 3.4.

unaprjeđenje sustava civilne zaštite i informiranja stanovništva 3.4.

mjere za smanjenje ispuštanja stakleničkih plinova u industriji, poljoprivredi i

prometu

3.4.

42


Zapisi Broj stola

poljoprivreda 3.2.

razvoj zadruga 3.2.

okrupnjavanje zemljišta kroz zadruge 3.2.

izvoz hrane i poljoprivrednih proizvoda kroz turizam (brendiranje) 3.2.

školovanje i edukacija poljoprivrednika (inovativno i cjeloživotno) 3.2.

poticanje proizvodnje na temelju nacionalne strategije (ekološka poljoprivreda,

zatvoreni ciklus "od polja do stola") 3.2.

GMO free 3.2.

razvoj i poticanje OPG-ova 3.2.

smanjena upotreba pesticida 3.2.

navodnjavanje kišnicom 3.2.

zaštita od tuče (smanjenje cijene osiguranja) 3.2.

proizvodnja peleta za grijanje od otpada u pilanama 3.2.

poticanje kompostiranja 3.2.


Zapisi Broj stola


uvođenje poreza na neiskorištene nekretnine 3.2.

modernizacija katastra i ZK integracija 3.2.

ubrzanje i pojednostavljenje pravnih procesa 3.2.

modernizacija i osuvremenjivanje proizvodnje i prerade 3.2.

brendiranje na razini mikroregije 3.2.

kratki lanci opskrbe i distribucije 3.2.

promocija i marketing suvremenim tehnologijama 3.2.

poticanje razvijanja i uzgoja tradicijskih kultura 3.2.

konstantna edukacija proizvođača 3.2.

okupljanje malih proizvođača u zadruge i klastere 3.2.

osiguravanje pristupa vodi kroz vodovod i bušotine 3.2.

Najveći interes za temu bio je u Osijeku gdje su formirane dvije grupe, dok u Sv. Martinu na Muri

nije bilo raspravljano o ovoj temi.

Podteme koje su se ponavljale u raspravama su ekološka proizvodnja, kratki lanci opskrbe i bolji

plasman proizvoda, udruživanje malih proizvođača, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.

43

6.3. SIGURNA, ČISTA I UČINKOVITA ENERGIJA

3 Sigurna, čista i učinkovita energija


Zapis Broj stola

usklađenost zakonodavstva na svim razinama 3.6.

jasno utvrđivanje ciljeva i prioriteta 3.6.

diverzifikacija izvora energije i opskrbnih pravaca 3.6.

poticanje OIE i EE koji su u funkciji razvoja hr gospodarstva 3.6.

iskorištavanje vodnih potencijala 3.6.

iskorištavanje geotermalnih potencijala 3.6.

iskorištavanje biomase 3.6.

iskorištavanje energije sunca i vjetra 3.6.

pametne mreže, upravljanje potrošnjom 3.6.

podizanje svijesti 3.6.

kontrola provedbe 3.6.

ojačati kapacitete nadležne za energetiku 3.7.

moderna strategija razvoja energetike 3.7.

modernizirati i racionalizirati energetska postrojenja 3.7.

edukacija kadrova i potrošača 3.7.

politička volja za prepoznavanjem važnosti energetskog sektora 3.7.

osigurati ostvarivanje razvojnih potencijala 3.7.

moralni pristup investicijama u energetici 3.7.

toplinska izolacija na objektima u cilju maksimalne uštede energije 3.7.

odgovorno raspolaganje energijom 3.7.

osigurati provedbu zakona - zakoni postoje 3.7.

energetska održivost 3.7.

ravnoteža između energetskog razvoja i zaštite okoliša 3.7.



Zapis Broj stola

istražiti postojeći potencijal/mogućnosti obnovljivih izvora energije 3.4.

postavljanje stručnih ljudi na čelo timova koji će osigurati ostvarenje potencijala 3.4.

staviti u funkciju postojeći potencijal za ostvarenje većeg doprinosa/dodane

vrijednosti 3.4.

Međimurska, Varaždinska, Krapinsko-zagorska, Koprivničko-križevačka,

Bjelovarsko-bilogorska županija

Zapisi

čista energija Broj stola

44

definirati energetske potrebe Hrvatske 3.4.

stvaranje i poticanje školstva 3.4.

stvaranje i poticanje razvojnih instituta 3.4.

stvaranje i poticanje ljudskih potencijala 3.4.

poticanje tvrtki iz prometne energetike 3.4.

pogodnosti za tvrtke u energetici 3.4.

edukacija - nove tehnologije 3.4.

Ličko-senjska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka županija 3.4.

Zapisi

izrada strateškog dokumenta Broj stola

izmjena zakonske regulative u energetskom sektoru 3.3.

sustav mjera i poticaja za korištenje čiste energije 3.3.

smanjenje administrativnog opterećenja povezanog s čistom energijom 3.3.

smanjenje nuklearnog otpada 3.3.

strože sankcije 3.3.

radionice i edukacije 3.3.

medijska kampanja 3.3.

Istarska i Primorsko-goranska županija 3.3.

Zapisi

energetska učinkovitost Broj stola

maksimalno iskoristiti betonizirani prostor i krovove za fotonaponske ćelije 3.3.

brownfield investicije 3.3.

izgradnja vjetroelektrana 3.3.

razvoj energetskih zadruga 3.3.

iskorištavanje sekundarnih sirovina 3.3.

poticanje kućanstava na samoodrživost (kišnica za zalijevanje, sanitarna voda) 3.3.

poticanje električnih automobila (subvencioniranje) i izgradnja punionica 3.3.

javni prijevoz na plin + poticanje putovanja javnim prijevozom 3.3.

poticanje kupnje kućanskih aparata s visokom energetskom učinkovitošću 3.3.

poticanje izgradnje/preuređenja energetski učinkovitih zgrada 3.3.

obuka na visokim učilištima za razvoj biotehnologije za prirodno pročišćavanje

vode, zraka, tla 3.3.

srednjoškolsko obrazovanje za održavanje i proizvodnju proizvoda

namijenjenih održivoj energiji 3.3.

Tema Sigurna, čista i učinkovita energija je izazvala interes na radionicama u Zagrebu, Osijeku,

Sv. Martinu na Muri, Gospiću i Opatiji. U raspravama su se ponavljale podteme obnovljivi izvori

energije, energetska učinkovitost i održivost, čista energija, potencijal za razvoj gospodarstva

kroz energetiku i obrazovanje i zapošljavanje u energetskom sektoru.

45

6.4. PAMETAN, ZELENI I INTEGRIRANI PROMET

4 Pametan, zeleni i integrirani promet


Zapis Broj stola

uključivanje više izvora financiranja u prometnu infrastrukturu, ne samo EU

fondovi (javno-privatno partnerstvo) 3.9.

energetski prihvatljivi tipovi prometa 3.9.

proširivanje postojećih koridora i dodavanje novih 3.9.

izrada masterplana za svaku županiju + strategija pametnog razvoja RH 3.9.

obrazovanje pametnog kadra željezničkog, cestovnog, ali i intermodalnog

prometa 3.9.

edukacija građana o integriranom prijevozu 3.9.

sustavno rješenje za razvoj integriranog prijevoza putnika 3.9.

razvoj HAB-oa u regijama 3.9.

sustavno prikupljanje podataka na lokalnoj i višoj razini (metodologije) 3.9.

proširiti bazu nacionalnog prometnog modela 3.9.

lobirati domaću prometnu industriju na vanjskom tržištu 3.9.

prilagoditi obrazovni sustav novim oblicima prometa 3.9.

tranzitni promet je budućnost (geografski položaj) 3.9.

razvoj pješačkog i biciklističkog prometa i infrastrukture 3.9.

povezanost pješačkog biciklističkog prometa s javnim prijevozom 3.9.

razvoj e-tehnologije 3.9.

razvoj punionica za e-aute i e-bicikle 3.9.



Zapisi Broj stola

bolja povezanost Slavonije i Dalmacije željeznicom i zrakom 3.6.

daljnje ulaganje u prometnu infrastrukturu 3.6.

prometna povezanost je ovisna o strukturi upravljanja HŽ - više koncesija 3.6.

digitalizacija i razvoj software-a u prometu 3.6.

integrirati promet u zaštitu okoliša (javni prijevoz) 3.6.

završavanje Koridora Vc 3.6.

Zadarska, Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska županija

Zapisi Broj stola

željeznica - teretni promet 3.1.

veza pomorskih luka na međunarodne koridore 3.1.

zračni promet - brža veza s Europom omogućuje razvoj turizma 3.1.

pomorski promet 3.1.

46

intermodalni promet 3.1.

informacije o voznom redu korisnicima 3.1.

zajednički ticketing - hr karta 3.1.

Istarska, Primorsko-goranska županija

Zapisi Broj stola


koncesije dati otočanima 3.4.

sufinanciranje cijena prijevoza za otočane iz JLS, županije i države 3.4.

prelazak na električnu energiju u prometu 3.4.

sufinanciranje kupnje električnih vozila, motora za plovila, električnih bicikala 3.4.

prerada automobila iz fosilnog na električni pogon 3.4.

razvoj volonterskih timova za razvijanje svijesti i pomoć pri prelasku na ekološki

učinkovit promet 3.4.

poboljšati željeznički promet 3.4.

osigurati dovoljan broj električnih punionica 3.4.


Zapisi Broj stola

organizacija javnog prijevoza unutar regije (u ruralnim sredinama) 3.5.

povezivanje sela s centrom kako bi se motivirale mlade obitelji na život u

ruralnom prostoru 3.5.

bolje povezivanje otoka s kopnom i drugim otocima radi iskorištavanja otočkog

potencijala i olakšavanja života na otocima 3.5.

razvoj prijevozne infrastrukture i operativnih obala u lukama u svrhu prometne

povezanosti morem 3.5.

O temi Pametan, zeleni i integrirani promet je raspravljano na radionicama u Zagrebu, Osijeku,

Zadru, Opatiji i Dubrovniku. Podteme koje se ponavljaju su prometna infrastruktura, ekološki

oblici prijevoza, intermodalni promet, prometno povezivanje svih dijelova Hrvatske.

47

6.5. KLIMATSKA AKTIVNOST, OKOLIŠ, UČINKOVITOST RESURSA I SIROVINE

5 Klimatska aktivnost, okoliš, učinkovitost resursa i sirovine


Zapis Broj stola

kontinuitet politike razvoja 3.9.

stručno i znanstveno utemeljeno strateško planiranje 3.9.

provođenje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom 3.9.

održiva proizvodnja i potrošnja 3.9.

razvojna strategija - strategija održivog razvoja 3.9.

provođenje globalnih razvojnih ciljeva 3.9.

prihvaćanje i provođenje niskougljične strategije 3.9.

učinkovito i kontinuirano upravljanje vodama 3.9.

kružno gospodarstvo 3.9.

prostorno planiranje u funkciji održivog razvoja 3.9.

učinkoviti sustavi obrane od poplave i požara 3.9.

primjena i poštivanje EU konvencija (i međunarodnih) 3.10.

prilagodba društva klimatskim promjenama 3.10.

prijelaz s fosilnih na obnovljive izvore energije koja mora biti pristupačna 3.10.

dosljedno ostvarivanje sektorskih ciljeva 3.10.

poštivanje regionalnih raznolikosti 3.10.

bioraznolikost umjesto monokulture 3.10.

održivo upravljanje prirodnim resursima i iskorištavanje punih potencijala

sirovine 3.10.

lokalna hrana i "zeleni" kilometri 3.10.

edukacija i informiranje 3.10.

poticanje razvoja ekološke poljoprivrede (lokalne) 3.10.

razvoj sustava navodnjavanja i zaštita od poplava i požara 3.10.

prijelaz na kružnu ekonomiju u gospodarstvu 3.10.

održivo gospodarenje otpadom i edukacija građana 3.10.

povećanje brige za okoliš, smanjenje konzumerizma 3.10.


Zapisi Broj stola

unaprijediti sustav praćenja kvalitete okoliša (more, voda, priroda…) 3.3.

izrada strategije prilagodbe na klimatske promjene na nacionalnoj razini, s

akcijskim planom iz kojeg proizlaze projekti po jasno definiranim

odgovornostima 3.3.

ojačati kapacitete (tehničke i ljudske) službe za hitne intervencije 3.3.

48

podići svijest civilnog stanovništva o klimatskim promjenama i njihovim

utjecajima 3.3.

"provući" klimatske promjene kao horizontalnu mjeru kroz sve ostale sektore 3.3.



Zapisi Broj stola

održiv razvoj čistog društva 3.5.

strateško upravljanje prirodnim resursima 3.5.

skratiti vremensko razdoblje izdavanja koncesija 3.5.

okrupnjavanje zemljišta 3.5.

recikliranje prirodnih materijala 3.5.

strože kazne za nezakonitu/neplansku eksploataciju 3.5.

strože kazne za onečišćenje prirodnih resursa 3.5.

edukacija (poljoprivrednika) i informiranje i kontroling 3.5.


Zapisi Broj stola

održivo korištenje resursa 3.4.

jačanje svijesti građana 3.4.

korištenje tehnologija 3.4.

izgradnja turističke infrastrukture radi povećanja dostupnosti zaštićenih

područja 3.4.

kvalitetni planovi upravljanja zaštićenim područjima i posjetiteljima 3.4.


Zapisi Broj stola

decentralizacija sustava upravljanja državnom imovinom na regionalnoj i

lokalnoj razini 3.5.

formirati fond za financiranje 3.5.

ugledati se na primjere dobre prakse 3.5.

suradnja privatnog, javnog, civilnog i akademskog sektora pri kreiranju

sadržaja, namjene, programa 3.5.

prilikom iskorištavanja resursa fokusirati se na participativno odlučivanje 3.5.

voditi se principima održivosti 3.5.

edukacija/osvještavanje 3.5.

umrežavanje i povezivanje 3.5.

reforma obrazovanja 3.5.

pokretanje lokalne zajednice 3.5.

promicanje društvenih vrijednosti 3.5.

provođenje zakona 3.5.

stvaranje povjerenja od najranijih dana 3.5.

49

mijenjanje percepcije države kod samih građana 3.5.


Zapisi Broj stola

klimatska aktivnost, okoliš, učinkovitost resursa i sirovine 3.4.

prilagodba klimatskim promjenama 3.4.

zaštita od poplava 3.4.

mjere zaštite od podizanja razine mora 3.4.

zaštita od suša i požara 3.4.

zaštita od ugljičnog monoksida i ozona - staklenički pinovi (promet, otpad) 3.4.

očuvanost vodnih resursa 3.4.

očuvanost ribljeg fonda (more, rijeke i jezera) 3.4.

očuvanost poljoprivrednih površina 3.4.

ostvarenje razvojnih potencijala 3.4.

osiguravanje preduvjeta za gospodarenje otpadom i ekološki održiv razvoj

(izgradnja infrastrukture) 3.4.

podizanje razine svijesti stanovništva i donositelja odluka 3.4.

veće korištenje obnovljivih izvora energije 3.4.

podizanje razine svijesti o okolišu 3.4.

poticanje obnovljivih izvora energije na nacionalnoj i EU razini 3.4.

smanjenje utjecaja stakleničkih plinova u javnom i osobnom prometu 3.4.

očuvanost i održivo korištenje vodnih resursa (reforestacija, pošumljavanje,

očuvanost podzemnih voda i površinskih tokova) 3.4.

očuvanost šuma 3.4.

ograničavanje izlova ribe i upravljanje ribljim fondom na nacionalnoj razini 3.4.

očuvanost tla sprječavanjem erozije (terasasta agrikulturna baština, planiranje

sličnih zahvata) 3.4.

O temi Klimatska aktivnost, okoliš, učinkovitost resursa i sirovine raspravljalo se na radionicama

u Zagrebu, Zadru, Sv. Martinu na Muri, Gospiću, Opatiji i Dubrovniku. Ponavljale su se podteme:

održivi razvoj, održivo gospodarenje otpadom, podizanje svijesti, prilagodba klimatskim

promjenama.

50

6.6. EUROPA U PROMJENJIVOM SVIJETU – UKLJUČIVA, INOVATIVNA I PROMIŠLJENA

DRUŠTVA

6 Europa u promjenjivom svijetu – uključiva, inovativna i promišljena društva


Zapis Broj stola

cjeloživotno obrazovanje 1.2.

izgraditi poticajno okruženje za zadržavanje visokoobrazovane radne snage u

HR 1.2.

prilagodba poreznog sustava (smanjenje poreza na rad) i birokratskog sustava

s ciljem otvaranja novih poduzeća i privlačenja stranih 1.2.

prilagodba obrazovnog sustava potrebama tržišta rada i uvođenja

interdiciplinarnih programa 1.2.

programi za prekvalifikaciju 1.2.

osigurati stabilno okruženje za ekonomski razvoj 1.2.

pravna sigurnost (da se ne mijenjaju zakoni i propisi sa svakom promjenom

vlasti) 1.2.

osigurati kontinuirano strateško usmjerenje (neovisno o promjenama vlasti) 1.2.

transparentnost pravila i uvjeta (npr. natječajnih uvjeta) 1.2.

otvorene granice uz jasnu inkluzivnu politiku imigranata 1.2.

privlačenje radne snage (deficitarna zanimanja) 1.2.

Ako sve to ne upali, prihvatiti protektorat neke razvijene i uspješne zemlje

(mala šala) 1.2.

poticanje cjeloživotnog učenja s naglaskom na obrazovanje odraslih 3.11.

poticanje kritičkog razmišljanja 3.11.

uspostava sustava kvalitete u javnom sektoru (vrednovanje) 3.11.

naglasak na novim tehnologijama usmjerenim na povećanje produktivnosti 3.11.

decentralizacija 3.12.

razvoj identiteta JLS 3.12.

aktiviranje nekretnina 3.12.

uključenost svih dionika quadruple helixa u strategije 3.12.

obrazovanje za kulturni turizam 3.12.

STEM 3.12.

poduzetništvo 3.12.

solidarnost 3.12.

reforma obrazovanja 3.12.

građanski odgoj 3.12.

kreativno obrazovanje 3.12.

51

uključenost osjetljivih skupina u svijet rada 3.12.

aktivno starenje 3.12.

održivo gospodarenje baštinom 3.12.

kultura i baština kao nositelj razvoja gospodarstva 3.12.

učinkovito i neovisno pravosuđe 3.12.



osuvremenjivanje kurikuluma i povezivanje s tržištem rada 3.7.

Dostojna, zakonski definirana minimalna plaća za život 3.7.

promocija neatraktivnih i deficitarnih zanimanja 3.7.

razvoj društvenog poduzetništva 3.7.

integracija dualnog obrazovanja s poslovnih procesima 3.7.

poticanje samozapošljavanja kroz poduzetništvo 3.7.

pravna sigurnost u poslovanju 3.7.

teritorijalna i funkcionalna decentralizacija 3.7.

e-uprava 3.7.

depolitizirana javna uprava (zakonski propisi, društvena odgovornost) 3.7.

učinkovito upravljanje ljudskim resursima (edukacija, vrednovanje rada) 3.7.

cjeloživotno učenje djelatnika 3.7.

reforma pravosuđa i obrazovnog sustava 3.7.

političko opismenjivanje građana/građanski odgoj 3.7.

uključivanje civilnog društva u lokalni razvoj 3.7.


Zapisi Broj stola

provedba pojednostavljenja procedura 3.4.

financiranje iz EU 3.4.

razvijanje zadrugarstva - jačanje proizvođačkih organizacija 3.4.

efikasniji pravni sustav 3.4.

riješene zemljišne knjige 3.4.

transparentna raspodjela državne imovine (stavljanje iste u funkciju) 3.4.



Zapisi Broj stola

poduzetništvo 3.6.

prijenos znanja 3.6.

prijenos informacija 3.6.

komunikacija 3.6.

proaktivnost 3.6.

podizanje svijesti o koristima suradnje 3.6.

52

otvorenost 3.6.

osigurati izvore financiranja 3.6.

suradnički projekti 3.6.

primjeri dobre prakse (primjena, financiranje) 3.6.

promjena stavova prema suradnji 3.6.

učiti „od malih nogu“ 3.6.

povezivanje znanstvenog i realnog sektora (motiviranje, mentoriranje) 3.6.

porezna politika - smanjenje opterećenja 3.6.

uređenje sustava PPI 3.6.

dostupnost izvora financiranja - nacionalni, EU fondovi 3.6.

razvijanje kulture rada 3.6.

Europa - inovacije, uključivost 3.7.

kultura rada 3.7.

analiza rezultata (pravednija raspodjela stvarnih vrijednosti) 3.7.

funkcionalne regije (decentralizacija, gravitacijska područja) 3.7.

proizvodi i usluge povećane dodatne vrijednosti 3.7.

osigurati ostvarenje potencijala (sustav kompetencija, vrednovanje rada) 3.7.

sustav razvoja obrazovanja 3.7.

depolitizacija školstva 3.7.

usklađivanje strategija, zakona, podataka 3.7.

razjedinjenost - nepostojanje stava prema zajedničkom ciju 3.7.

preuzimanje odgovornosti 3.7.


Zapisi Broj stola

jačanje socijalnih razlika 3.5.

osigurati građanski odgoj od vrtića kako bismo pripremili mlade za preuzimanje

budućih društvenih i profesionalnih uloga 3.5.

omogućiti aktivno uključivanje svih građana u razvoj lokalne zajednice 3.5.

aktivno građanstvo 3.5.

sudjelovanje u procesima donošenja odluka na svim razinama 3.5.

volontiranje 3.5.

odlučivanje na najnižim razinama koje se uistinu uzima u obzir i koje je

depolitizirano 3.5.

omogućiti pristup informacijama i cjeloživotnom učenju svim građanima, a

osobito mladima 3.5.

razvoj inovativnih industrija koje odgovaraju na europske, nacionalne i lokalne

potrebe i potencijale (obnovljivi izvori energije, organska poljoprivreda, IT

sektor) 3.5.

53

jačanje civilnog sektora kroz održivost socijalnih usluga i programa koji promiču

solidarnost (novi prioritet EU) 3.5.

sjedište gaming industrije 3.6.

besplatan engleski jezik za svu djecu u vrtićima SMŽ 3.6.

radionice gaming developmenta za OŠ i SŠ 3.6.

novi srednjoškolski program 3.6.

poduzetnički inkubator za gaming industriju 3.6.

potpora za start up 3.6.


Zapisi Broj stola

razvoj modela kreiranja obrazovnog sustava temeljenog na potrebama lokalnih

sredina 3.1.

uključivanje i podrška projektima civilnog društva koji su u službi podizanja

svijesti zajedništva kod ljudi 3.1.

globalno obrazovanje – „micro djelovanje ima macro učinak“ 3.1.


Zapisi Broj stola


digitalizacija i umrežavanje sustava 3.3.

razvoj demografskog rasta 3.3.

samoodrživost JLS-a i regionalne samouprave 3.3.

jačanje civilnog društva 3.3.

kružna ekonomija 3.3.

jednake mogućnosti pristupa tržištu rada 3.3.

jednake mogućnosti pristupa obrazovanju (formalno i neformalno) 3.3.

prometna povezanost (otoci i međunarodna povezanost) 3.3.

razmjena znanja i iskustva (međusektorska) 3.3.

smanjenje birokracije i digitalizacija 3.3.

O temi Europa u promijenjivom društvu se raspravljalo na svim radionicama. Podteme koje su

se ponavljale su: reforma obrazovanja, povezivanje obrazovanja i gospodarstva, porezna

reforma, reforma pravosuđa, decentralizacija.

54

6.7. SIGURNA DRUŠTVA

7 Sigurna društva


Zapisi Broj stola

nacionalna sigurnost 3.14.

vojska 3.14.

policija 3.14.

civilna zaštita (GSS, aktivirati ruralna područja) 3.14.

cyber sigurnost 3.14.

zaštita od terorizma 3.14.

migrantska politika/sigurnost 3.14.

demografska politika (pronatalitetna) 3.14.

prevencija ekoloških katastrofa (NE Krško, rafinerija Bosanski Brod) 3.14.

prometna povezanost - otoci, ruralna područja 3.14.

nacionalna razvojna strategija 3.14.

strategija nacionalne sigurnosti 3.14.

nacionalni plan sigurnosti 3.14.

nacionalni program sigurnosti 3.14.

O temi Sigurna društva je raspravljala samo jedna grupa na radionici u Zagrebu. Tematiziranje

sigurnosti kao osobne sigurnosti kroz zapošljavanje, socijalnu i zdravstvenu sigurnost je bilo

vidljivo u raspravama o drugim temama.

55

7. SINTEZA 1. I 3. KRUGA WORLD CAFÉA

S obzirom da su vodeće kategorije prema naputcima Ministarstva promijenjene u fazi analize rezultata participativnih radionica te s obzirom da

su sudionici na radionicama u 3. krugu World Caféa raspravljali u sedam tematskih krugova opisanih u poglavlju 6., izrađivači ovog Izvještaja su

sintezu dobivenih rezultata izradili za 16 novih kategorija definiranih u suradnji s Ministarstvom.

Zapisi sudionika iz 3. kruga World Caféa su kategorizirani kao prijedlozi za rješenja izazova ili ostvarivanje potencijala.

Kategorija 1: Vanjska politika, geopolitički položaj

Izazovi Potencijali Rješenja izazova

Ostvarivanje potencijala

Županije Broj

stola

1I1.1. Ovisnost o globalnom

tržištu, kompeticija za strane

investicije

1P1.1. Povoljan geostrateški i

prometni položaj

veza pomorskih luka na međunarodne

koridore

Zadarska, Splitsko-

dalmatinska i Šibensko-

kninska županija

3.1.

1I.1.2. Geografski položaj 1P1.2. Članstvo u Europskoj

uniji

smanjenje uvoza poljoprivrednih

proizvoda 3.1.

1P1.3. Dostupnost i

poslovanje na tržištu

Europske unije

razvoj proizvodnje za izvoz

Grad Zagreb i

Zagrebačka županija 3.5.

Tema kategorije 1. Vanjska politika, geopolitički položaj u trećem krugu World Caféa je bila najnezastupljenija podtema spominjana samo u

kontekstu prometa i gospodarstva na radionicama u Zadru i Zagrebu. Kao najveće izazove s kojima se Hrvatska susreće u kontekstu vanjske

politike sudionici ističu ovisnost o globalnom tržištu te natjecanje za strane investicije. Geografski položaj također je istaknut kao izazov, ali i kao

potencijal u vidu povoljnog geostrateškog i prometnog položaja. Rješenja za ostvarenje potencijala i suočavanje s izazovima sudionici vide u

vezama hrvatskih pomorskih luka s međunarodnim koridorima, smanjenju uvoza poljoprivrednih proizvoda te razvoju proizvodnje za izvoz.

56

Kategorije 2: Društvena načela



Županije Broj

stola

2I1.1. Negativna percepcija

društvene atmosfere

(korupcija, nepotizam),

poboljšanje zadovoljstva

građana životom

2P1.1. Vizija razvoja društva

neovisna o politici

stvaranje povjerenja od najranijih dana Istarska i Primorsko-

goranska županija

3.5.

mijenjanje percepcije države kod samih

građana 3.3.

promicanje društvenih vrijednosti 3.5.

2I1.2. Percepcija negativne

uključenosti politike u sve

sfere društva

depolitizacija društva i građenje sustava

vrijednosti temeljenog na znanju,

sposobnosti i kompetencijama

Međimurska,

Varaždinska, Krapinsko-

zagorska, Koprivničko-

križevačka i Bjelovarsko-


3.7.


građana za proaktivnost,

aktivno sudjelovanje u

društvu, tolerancija i

ujedinjenost

razjedinjenost - nepostojanje stava

prema zajedničkom cilju 3.5.

preuzimanje odgovornosti

3.7.

2I1.4. Ostvarivanje

neovisnosti i kvalitete medija

solidarnost

Grad Zagreb i


57

Zapisi koje je moguće povezati s temom Kategorije 2. Društvena načela mogu se identificirati na radionicama u Opatiji, Sv. Martinu na Muri i

Zagrebu. Prevladavajuću negativnu percepciju društvene atmosfere uzrokovanu nepotizmom i korupcijom, negativnu percepciju utjecaja

političkih odluka na sve sfere društva te posljedično potrebu za poboljšanjem zadovoljstva građana životom, podizanje svijesti građana za

aktivno sudjelovanje u društvu, proaktivnost, toleranciju i ujedinjenost te potrebu ostvarivanja neovisnosti i poboljšanje kvalitete medija

sudionici su prepoznali kao glavne izazove s kojima se suočava Hrvatska.

Kao potencijal ističe se vizija razvoja društva neovisnog o politici. Rješenje za negativnu percepciju javnosti sudionici vide u promicanju

društvenih vrijednosti te stvaranju povjerenja u institucije od najranijih dana. Rješenje za poboljšanje zadovoljstva građana životom vide kroz

mijenjanje percepcije države kod samih građana. Sudionici također smatraju da je potrebno provesti depolitizaciju društva te izgraditi sustav

vrijednosti temeljen na znanju, sposobnosti i kompetencijama.

Potencijalni problem vide u razjedinjenosti društva, odnosno nepostojanju stava o zajedničkom cilju te podijeljenoj odgovornosti. Smatraju da

društvo i pojedinci moraju preuzeti odgovornost i poticati solidarnost.

58

Kategorija 3: Demografske promjene



Županije Broj

stola

3I1.1. Negativni demografski

trendovi (starost

stanovništva, iseljavanje,

odljev mozgova, odlazak

mladih)

3P1.1. Demografska

obnova i realizacija

pronatalitetne politike

demografska obnova Dubrovačko-neretvanska

županija

3.1.

gospodarske mjere za zadržavanje

stomatologa i mladih obitelji u ruralnim

područjima

3.1.

razvoj demografskog rasta 3.3.

jača pronatalitetna politika Ličko-senjska, Karlovačka i

Sisačko-moslavačka

županija

3.2.

poticajne natalitetne mjere 3.1.

uspostava funkcionalnog sustava

poticajnih mjera demografske obnove -

poticaji (besplatni vrtići, udžbenici, pribor,

prehrana, psihosocijalna pomoć djeci,

vrednovanje)

Međimurska, Varaždinska,

Krapinsko-zagorska,

Koprivničko-križevačka i

Bjelovarsko-bilogorska

županija

3.2.

kreiranje financijskih mehanizama koji će

omogućiti mlađim obiteljima lakšu

egzistenciju te tako utjecati na

pronatalitetnu politiku

3.3.

iseljavanje, povezivanje obrazovanja i

gospodarstva

Osječko-baranjska,

Vukovarsko-srijemska,

Brodsko-posavska,

3.2.

59

Požeško-slavonska i

Virovitičko-podravska

županija

demografska politika (pronatalitetna) Grad Zagreb i Zagrebačka

županija

3.14.

Tema Kategorije 3. Demografske promjene spomenuta je na radionicama u Dubrovniku, Gospiću, Sv. Martinu na Muri, Osijeku i Zagrebu.

Sudionici su u svim gradovima spominjali demografsku obnovu kao podtemu.

Sudionici ističu kako su najveći izazovi negativni demografski trendovi koji se očituju kroz starost stanovništva, iseljavanje, odljev mozgova i

odlazak mladih. Istovremeno je kao najveći potencijal navedena demografska obnova i realizacija pronatalitetne politike.

Sudionici rješenje izazova i ostvarenje potencijala vide kroz uspostavu funkcionalnog sustava poticajnih mjera demografske obnove - poticaji

(besplatni vrtići, udžbenici, pribor, prehrana, psihosocijalna pomoć djeci, vrednovanje) i kreiranje financijskih mehanizama koji će omogućiti

mlađim obiteljima lakšu egzistenciju te tako utjecati na pronatalitetnu politiku. Pojedinačno se još navode gospodarske mjere za zadržavanje

mladih obitelji u ruralnim područjima, poticajne natalitetne mjere i jača pronatalitetna politika.

60

Kategorija 4: Zdravlje i kvaliteta života



Županije Broj

stola

4I1.1. Poboljšanje kvalitete

života građana i smanjivanje

socijalnih razlika

4P1.1. Reforma i

unapređenje sustava javnog

zdravstva

efikasna kontrola u sustavu zdravstva Grad Zagreb i

Zagrebačka županija

3.1.

osigurati kvalitetan socijalni status

građana 3.3.

stvoriti uvjete/poticati kvalitetno

slobodno vrijeme stanovništva 3.3.

demografska sigurnost osiguranika 3.3.

podizanje kvalitete života 3.2.

smanjenje listi čekanja 3.1.

jačanje preventivnih aktivnosti 3.1.

ulaganje u zdravstvenu infrastrukturu 3.1.

bolja stimulativna primanja za

zdravstvene radnike 3.1.

aktivnosti za sprječavanje odljeva

zdravstvenog osoblja 3.1.

4I1.2. Reforma zdravstvenog

sustava, izgradnja

zdravstvene, socijalne i

sportske infrastrukture

4P1.2. Razvoj zdravstvenog

turizma

smanjenje dugova u zdravstvu 3.1.

efikasno korištenje EU fondova 3.1.

kvalitetniji informacijski sustav u

zdravstvu (umrežavanje) 3.1.

61

učinkovito korištenje kapaciteta

zdravstvenog sustava (kao cjeline) 3.2.

razvijena infrastruktura 3.2.

nagrađivanje prema učinkovitosti u

zdravstvu

3.2.

potpuna analiza sustava zdravstvene

zaštite 3.2.

kreiranje novog unaprijeđenog sustava s

učinkovitim korištenjem svih kapaciteta 3.2.

unaprijediti sustav palijativne skrbi za

starije i nemoćne i branitelje 3.2.

širenje mreže veteranskih centara 3.2.

4P1.3. Percepcija kvalitete

života

briga/skrb za branitelje 3.2.

donijeti nacionalni program zdravog

življenja s konkretnim akcijskim planom 3.2.

usmjeravanje zdravstvenog sustava

prema prevenciji i osiguravanju

napredne zdravstvene skrbi posebnih

populacija 3.3.

aktivno starenje 3.12.

jačanje zdravstvenog turizma (uz

pretpostavku zakonske regulative) 3.1.

62

razvoj zdravstvenog i sportskog turizma 3.2.

zdrava prehrana za sve 3.2.

odgovornost prema vlastitom tijelu 3.3.

bavljenje sportom i tjelesnom kulturom 3.1.

edukacije o zdravom načinu života 3.1.

4P1.4. Postojanje sportske

infrastrukture

beneficije za pacijente sa zdravim

načinom života 3.1.

organizirati tjelesna vježbanja unutar

institucija, na radnom mjestu i u lokalnoj

zajednici 3.2.

zdravlje - ulaganje u ljudske resurse Dubrovačko-neretvanska

županija

3.1.

zadržavanje školovanog kadra u

zdravstvu (poticajnim mjerama)

3.1.

unaprjeđenje sustava potpora

potrebama

3.1.

bolja dostupnost zdravstvenih usluga

(otoci/ruralna područja) - povezanost

3.1.

međusektorska suradnja na prevenciji

bolesti i očuvanju zdravlja

3.1.

zdravstveni turizam 3.1.

63

povećanje kapaciteta vaninstitucionalnog

smještaja za stare i nemoćne

Ličko-senjska, Karlovačka

i Sisačko-moslavačka

županija

3.2.

preventivni i sistematski pregledi

dostupni svima

3.2.

promicanje zdravlja i prevencija bolesti 3.2.

veća dostupnost zdravstvenih i socijalnih

usluga kroz formiranje mobilnih timova

Zadarska, Splitsko-


kninska županija

3.5.

efikasniji zdravstveni sustav (kraće liste

čekanja, centar za naručivanje po

bolnicama)

Međimurska,





3.2.

bolja dostupnost društvene, rekreativne i

zdravstvene infrastrukture

Osječko-baranjska,


Brodsko-posavska,



županija

3.2.

Kategorija 4. Zdravlje i kvaliteta života bila je tema u razgovorima svih radionica osim radionice u Opatiji.

Glavna dva izazova koja se ističu u temi Zdravlje i kvaliteta života jesu poboljšanje kvalitete života građana i smanjenje socijalnih razlika te

reforma zdravstvenog sustava, izgradnja zdravstvene, socijalne i sportske infrastrukture. Istovremeno je reforma i unapređenje sustava javnog

64

zdravstva prepoznata i kao vrlo važan potencijal. Osim navedenog, ostali prepoznati potencijali jesu razvoj zdravstvenog turizma, percepcija

kvalitete života i postojanje sportske infrastrukture.

Sudionici radionica naveli su velik broj potreba za poboljšanjem zdravstvenog sustava u Hrvatskoj i problema s kojima se svakodnevno suočavaju

građani. Tako se ističe potreba za efikasnijim zdravstvenim sustavom (kraće liste čekanja, centar za naručivanje po bolnicama), većom

dostupnošću zdravstvenih i socijalnih usluga kroz formiranje mobilnih timova, boljom dostupnošću zdravstvenih usluga (otoci/ruralna područja)

– povezanost, kvalitetnijim informacijskim sustavom u zdravstvu (umrežavanje), zatim potreba za ulaganjem u zdravstvenu infrastrukturu,

smanjenjem dugova u zdravstvu, efikasnim korištenjem EU fondova te učinkovitim korištenjem kapaciteta zdravstvenog sustava (kao cjeline).

Također, ističe se i potreba poboljšanja uvjeta rada zdravstvenih djelatnika, potreba za boljim stimulativnim primanjima za zdravstvene radnike

te razvoj konkretnih aktivnosti za sprječavanje odljeva zdravstvenog osoblja.

Osim navedenog, sudionici ističu i potrebe razvoja zdravstvenog i sportskog turizma, razvoja sustava prevencije bolesti i promicanja zdravlja i

zdravog načina života, unaprijeđenje sustava palijativne skrbi za starije, nemoćne i branitelje te širenje mreže veteranskih centara.

Za poboljšanje kvalitete života, ističu sudionici, potrebno je osigurati kvalitetan socijalni status građana, stvoriti uvjete/poticati kvalitetno

slobodno vrijeme stanovništva, ostvariti demografsku sigurnost osiguranika te podići kvalitetu života.

Neke od konkretnih mjera za poboljšanje zdravstvenog sustava, zdravlja i kvalitete života koje predlažu sudionici radionica jesu preventivni i

sistemski pregledi dostupni svima, povećanje kapaciteta izvaninstitucionalnog smještaja za stare i nemoćne, nagrađivanje prema učinkovitosti

u zdravstvu, izradu potpune analize sustava zdravstvene zaštite, izradu i usvajanje nacionalnog programa zdravog življenja s konkretnim

akcijskim planom, usmjeravanje zdravstvenog sustava prema prevenciji i osiguravanju napredne zdravstvene skrbi posebnih populacija, aktivno

starenje, zdrava prehrana za sve, odgovornost prema vlastitom tijelu, bavljenje sportom i tjelesnom kulturom, edukacije o zdravom načinu

života, beneficije za pacijente sa zdravim načinom života te organizaciju tjelesnih vježbanja unutar institucija, na radnom mjestu i u lokalnoj

zajednici.

65

Kategorija 5: Uključivo društvo, siromaštvo i socijalna osjetljivost



Županije Broj

stola

5I1.1. Nezaposlenost, niska

primanja, velik udio radno

neaktivnog stanovništva,

zaduženost, potreba za

reformom mirovinskog sustava,

siromaštvo i socijalno

raslojavanje

5P1.1. Otvaranje dječjih vrtića,

rodiljne naknade, sigurnost

zaposlenja majke

osiguran smještaj u vrtićima i usklađenost

radnog vremena roditelja

Dubrovačko-neretvanska

županija 3.1.

zaštita prava trudnica (materijalna i pravna) 3.1.

jačanje civilnog društva 3.3.

5I1.2. Razvijanje kulture

građanstva (društveno i ekološki

odgovornih; kritičkih i

tolerantnih građana)

5P1.2. Civilni sektor i civilno

društvo

riješeno stambeno pitanje 3.1.

nezaposlenost - poboljšan pristup tržištu

rada 3.1.

5I1.3. Konzervativizam, položaj

žena, retradicionalizacija društva

jednake mogućnosti pristupa tržištu rada 3.3.

jednake mogućnosti pristupa obrazovanju

(formalno i neformalno) 3.3.

jačanje socijalnih razlika Ličko-senjska, Karlovačka i


županija

3.5.

5I1.4. Smanjenje socijalnih

razlika

aktivno građanstvo 3.5.

volontiranje 3.5.

jačanje civilnog sektora kroz održivost

socijalnih usluga i programa koji promiču

solidarnost (novi prioritet EU)

3.5.

3.5.

66

pokretanje lokalne zajednice, uključivanje i

podrška projektima civilnog društva koji su u

službi podizanja svijesti zajedništva kod ljudi

Istarska i Primorsko-

goranska županija

3.1.

bolja dostupnost socijalnih usluga kao

horizontalna mjera

Osječko-baranjska,


Brodsko-posavska,



županija

3.2.

stvaranje boljih preduvjeta za život

društvenih skupina u nepovoljnom položaju

Zadarska, Splitsko-


kninska županija

3.5.

Kategorija 5. Uključivo društvo, siromaštvo i socijalna osjetljivost bila tema o kojoj se raspravljalo u Dubrovniku, Gospiću, Opatiji, Osijeku i Zadru.

Glavni izazovi koje ističu sudionici radionica na temu uključivog društva, siromaštva i socijalne uključenosti su nezaposlenost, niska primanja,

velik udio radno neaktivnog stanovništva, zaduženost, potreba za reformom mirovinskog sustava, siromaštvo i socijalno raslojavanje, razvijanje

kulture građanstva (društveno i ekološki odgovornih; kritičkih i tolerantnih građana), konzervativizam, položaj žena, retradicionalizacija društva

i smanjenje socijalnih razlika.

Prepoznati potencijali su otvaranje dječjih vrtića, rodiljne naknade, sigurnost zaposlenja majke, civilni sektor i civilno društvo. Kako bi se riješili

izazovi te ostvarili prioriteti, sudionici radionica predlažu osiguran smještaj u vrtićima i usklađenost radnog vremena roditelja, bolju zaštita prava

trudnica (materijalna i pravna), pomoć države pri rješavanju stambenog pitanja, jačanje civilnog sektora kroz održivost socijalnih usluga i

programa koji promiču solidarnost, uključivanje i podršku projektima civilnog društva koji su u službi podizanja svijesti zajedništva kod ljudi,

bolju dostupnost socijalnih usluga kao horizontalnu mjeru te stvaranje boljih preduvjeta za život društvenih skupina u nepovoljnom položaju.

Potrebno je nezaposlenima omogućiti jednake mogućnosti pristupa tržištu rada, smanjiti socijalne razlike i poticati aktivno građanstvo i

volontiranje te pokretanje lokalnih zajednica.

67

Kategorija 6: Inovacije, kulturno i kreativno društvo



Županije Broj

stola

6I1.1. Nedovoljan stupanj

razvoja ICT sektora i inovacija,

nedovoljna potpora novim

tehnologijama

6P1.1. Bogatstvo kulturnog

naslijeđa

prijenos znanja Međimurska,





3.6.

prijenos informacija 3.6.

komunikacija 3.6.

proaktivnost 3.6.

podizanje svijesti o koristima suradnje 3.6.

otvorenost 3.6.

suradnički projekti 3.6.

primjeri dobre prakse (primjena,

financiranje) 3.6.

promjena stavova prema suradnji 3.6.

povezivanje znanstvenog i realnog

sektora (motiviranje, mentoriranje) 3.6.

6I1.2. Nedovoljno poticanje

inovativnosti i kreativnosti

6P1.2. Razvoj digitalnog

društva

učiti od malih nogu 3.6.

STEM Grad Zagreb i


3.12.

korištenje inovacija i kreativnih i kulturnih

industrija u gospodarstvu

3.3.

očuvanje i unaprjeđenje vlastite kulture 3.3.

68

održivo gospodarenje baštinom 3.12.

kultura i baština kao nositelj razvoja

gospodarstva 3.12.

naglasak na novim tehnologijama

usmjerenim na povećanje produktivnosti 3.11.

razvoj inovativnih industrija koje

odgovaraju na europske, nacionalne i

lokalne potrebe i potencijale (obnovljivi

izvori energije, organska poljoprivreda, IT

sektor)



županija

3.5.

sjedište gaming industrije 3.6.

digitalizacija i umrežavanje sustava Dubrovačko-neretvanska

županija

3.3.

Kategorija 6. Inovacije, kulturno i kreativno društvo bila je predmet rasprave u Sv. Martinu na Muri, Zagrebu, Gospiću i Dubrovniku.

Kao glavne izazove u predmetnoj temi sudionici ističu nedovoljan stupanj razvoja informacijsko - komunikacijskog sektora i inovacija, nedovoljnu

potporu novim tehnologijama te nedovoljno poticanje inovativnosti i kreativnosti.

Prepoznati potencijali su bogatstvo kulturnog naslijeđa te razvoj digitalnog društva. Prema mišljenju sudionika radionica, prepoznati potencijal

razvoja digitalnog društva može se ostvariti razvojem inovativnih industrija koje odgovaraju na europske, nacionalne i lokalne potrebe i

potencijale (obnovljivi izvori energije, organska poljoprivreda, IT sektor), digitalizacijom i umrežavanjem sustava, STEM revolucijom, prijenosom

znanja i informacija, komunikacijom, proaktivnošću, podizanjem svijesti o koristima suradnje, otvorenošću, suradničkim projektima, primjerima

dobre prakse (primjena, financiranje), promjenom stavova prema suradnji, povezivanjem znanstvenog i realnog sektora (motiviranje,

mentoriranje) te uvođenjem inovativnih tehnologija usmjerenih na povećanje produktivnosti. Za ostvarenje potencijala bogatstva kulturnog

naslijeđa sudionici predlažu održivo gospodarenje baštinom, očuvanje i unaprjeđenje vlastite kulture.

69

Kategorija 7: Energetska učinkovitost, čista energija



Županije Broj

stola

7I1.1. Nedovoljno korištenje

obnovljivih izvora energije,

nedostatak dugoročne

strategije energetskog

sektora

7P1.1. Korištenje obnovljivih

izvora energije

diverzifikacija izvora energije i opskrbnih

pravaca

Grad Zagreb i


poticanje OIE i EE koji su u funkciji razvoja

hrvatskog gospodarstva 3.6.

iskorištavanje vodnih potencijala 3.6.

iskorištavanje geotermalnih potencijala 3.6.

iskorištavanje biomase 3.6.

iskorištavanje energije sunca i vjetra 3.6.

pametne mreže, upravljanje potrošnjom 3.6.


kontrola provedbe 3.6.

ojačati kapacitete nadležne za energetiku 3.7.

moderna strategija razvoja energetike 3.7.

modernizirati i racionalizirati energetska

postrojenja 3.7.

edukacija kadrova i potrošača 3.7.

70

politička volja za prepoznavanjem

važnosti energetskog sektora 3.7.

osigurati ostvarivanje razvojnih

potencijala 3.7.

moralni pristup investicijama u energetici 3.7.

toplinska izolacija na objektima u cilju

maksimalne uštede energije 3.7.

odgovorno raspolaganje energijom 3.7.

osigurati provedbu zakona - zakoni

postoje 3.7.

energetska održivost 3.7.

ravnoteža između energetskog razvoja i

zaštite okoliša 3.7.

proizvodnja peleta za grijanje od otpada

u pilanama


goranska županija

3.2.

energetska učinkovitost 3.3.

maksimalno iskoristiti betonizirani

prostor i krovove za fotonaponske ćelije 3.3.

brownfield investicije 3.3.

izgradnja vjetroelektrana 3.3.

razvoj energetskih zadruga 3.3.

71

iskorištavanje sekundarnih sirovina 3.3.

poticanje kućanstava na samoodrživost

(kišnica za zalijevanje, sanitarna voda) 3.3.

poticanje kupnje kućanskih aparata s

visokom energetskom učinkovitošću 3.3.

poticanje izgradnje/preuređenja

energetski učinkovitih zgrada 3.3.

obuka na visokim učilištima za razvoj

biotehnologije za prirodno pročišćavanje

vode, zraka, tla 3.3.

srednjoškolsko obrazovanje za

održavanje i proizvodnju proizvoda

namijenjenih održivoj energiji 3.3.

geotermalna energija aktivirana Ličko-senjska, Karlovačka


županija

3.1.

izrada strateškog dokumenta 3.3.

izmjena zakonske regulative u

energetskom sektoru

3.3.

sustav mjera i poticaja za korištenje čiste

energije

3.3.

smanjenje administrativnog opterećenja

povezanog s čistom energijom

3.3.

smanjenje nuklearnog otpada 3.3.

72

strože sankcije 3.3.

radionice i edukacije 3.3.

medijska kampanja 3.3.

čista energija Međimurska,





3.4.

definirati energetske potrebe Hrvatske 3.4.

pogodnosti za tvrtke u energetici 3.4.

edukacija - nove tehnologije 34..

istražiti postojeći potencijal/mogućnosti

obnvljivih izvora energije

Osječko-baranjska,


Brodsko-posavska,



županija

3.4.

postavljanje stručnih ljudi na čelo timova

koji će osigurati ostvarenje potencijala

3.4.

staviti u funkciju postojeći potencijal za

ostvarenje većeg doprinosa/dodane

vrijednosti

3.4.

Tema vezana za Kategoriju 7. Energetska učinkovitost, čista energija bila je predmet rasprave u Zagrebu, Opatiji, Gospiću, Sv. Martinu na Muri i

Osijeku.

Glavni prepoznati izazovi vezani uz temu energetske učinkovitosti i čiste energije su nedovoljno korištenje obnovljivih izvora energije i nedostatak

dugoročne strategije energetskog sektora. Istovremeno, kao glavni potencijal prepoznato je upravo korištenje obnovljivih izvora energije od

kojih sudionici ističu iskorištavanje vodnih potencijala, geotermalnih potencijala, biomase te energije sunca i vjetra.

Kako bi se riješili izazovi i ostvarili potencijali, sudionici ističu potrebu definiranja energetskih potreba Hrvatske i moderne strategije razvoja

energetike, izrade strateških dokumenata, političke volje za prepoznavanje važnosti energetskog sektora, ojačavanja kapaciteta nadležnih za

73

energetiku, istraživanja postojećih potencijala i mogućnosti obnovljivih izvora energije te stavljanja u funkciju postojećih potencijala za

ostvarenje većeg doprinosa/dodane vrijednosti. Sudionici radionica smatraju da je potrebno osigurati ostvarivanje razvojnih potencijala, smanjiti

administrativno opterećenje povezano s čistom energijom te uvesti sustav poticaja za korištenje čiste energije, izmjeniti zakonske regulative u

energetskom sektoru, ali i osigurati provedbu postojećih zakona uz moralni pristup investicijama u energetici i ravnotežu između energetskog

razvoja i zaštite okoliša te kontrolu provedbe.

Nadalje, ključni koraci za ostvarenje potencijala i rješavanje izazova prepoznati na radionicama su diverzifikacija izvora energije i opskrbnih

pravaca, pametne mreže, upravljanje potrošnjom, modernizacija i racionalizacija energetskih postrojenja, edukacija kadrova i potrošača,

toplinska izolacija na objektima u cilju maksimalne uštede energije, proizvodnja peleta za grijanje od otpada u pilanama, maksimalno

iskorištavanje betoniziranih prostora i krovova za fotonaponske ćelije, brownfield investicije, razvoj energetskih zadruga, iskorištavanje

sekundarnih sirovina, poticanje kućanstava na samoodrživost (kišnica za zalijevanje, sanitarna voda), poticanje kupnje kućanskih aparata s

visokom energetskom učinkovitošću, poticanje izgradnje/preuređenja energetski učinkovitih zgrada, obuka na visokim učilištima za razvoj

biotehnologije za prirodno pročišćavanje vode, zraka, tla, srednjoškolsko obrazovanje za održavanje i proizvodnju proizvoda namijenjenih

održivoj energiji, strože sankcije, radionice i edukacije, medijska kampanja, pogodnosti za tvrtke energetskog sektora te postavljanje stručnih

ljudi na čelo timova koji će osigurati ostvarenje potencijala.

74

Kategorija 8: Okoliš, klimatske promjene, prirodni resursi



Županije Broj

stola

8I1.1. Zaštita i održivo


prirodnih resursa

8P1.1. Zaštita i održivo


prirodnih resursa

učinkoviti sustavi obrane od poplave i

požara

Grad Zagreb i


primjena i poštivanje EU i međunarodnih

konvencija 3.10.

prilagodba društva klimatskim

promjenama 3.10.

prijelaz s fosilnih na obnovljive izvore

energije koja mora biti pristupačna 3.10.

dosljedno ostvarivanje sektorskih ciljeva 3.10.

razvoj sustava navodnjavanja i zaštite od

poplava i požara 3.10.

provođenje cjelovitog sustava

gospodarenja otpadom 3.9.

prevencija ekoloških katastrofa (NE

Krško, rafinerija Bosanski Brod) 3.14.

održiva proizvodnja i potrošnja 3.9.

razvojna strategija - strategija održivog

razvoja 3.9.

75

provođenje globalnih razvojnih ciljeva 3.9.

prihvaćanje i provođenje niskougljične

strategije 3.9.

8I1.2. Prilagodba na klimatske

promjene i smanjenje emisija

CO2

8P1.2. Povoljni klimatski

uvjeti

učinkovito i kontinuirano upravljanje

vodama 3.9.

kružno gospodarstvo 3.9.

održivo upravljanje prirodnim resursima i

iskoristiti puni potencijal sirovina 3.10.

prijelaz na kružnu ekonomiju u

gospodarstvu 3.10.

održivo gospodarenje otpadom i

edukacija građana 3.10.

povećanje brige za okoliš, smanjenje

konzumerizma 3.10.

klimatska aktivnost, okoliš, učinkovitost

resursa i sirovine


županija 3.4.

prilagodba klimatskim promjenama 3.4.

zaštita od poplava 3.4.

mjere zaštite od podizanja razine mora 3.4.

zaštita od suša i požara 3.4.

76

zaštita od ugljičnog monoksida i ozona -

staklenički plinovi (promet, otpad) 3.4.

8I1.2a. Održivo gospodarenje

otpadom

8P.1.3. Održivo gospodarenje

prirodnim resursima

očuvanje vodnih resursa 3.4.

osiguravanje preduvjeta za gospodarenje

otpadom na ekološki održiv razvoj

(izgradnja infrastrukture)

3.4.

podizanje razine svijesti stanovništva i

donositelja odluka 3.4.

veće korištenje obnovljivih izvora energije 3.4.

podizanje razine svijesti o okolišu 3.4.

poticanje obnovljivih izvora energije na

nacionalnoj razini i EU 3.4.

smanjenje utjecaja stakleničkih plinova u

javnom i osobnom prometu 3.4.

očuvanje i održivo korištenje vodnih

resursa (reforestacija, pošumljavanje,

očuvanje podzemnih voda i površinskih

tokova)

3.4.

formirati fond za financiranje Istarska i Primorsko-

goranska županija

3.5.

ugledati se na dobre prakse 3.5.

77

suradnja privatnog, javnog, civilnog i

akademskog sektora pri kreiranju

sadržaja, namjene, programa

3.5.

prilikom iskorištavanja resursa fokusirati

se na participativno odlučivanje 3.5.


građana o ekologiji

8P1.4. Razvoj cirkularne

ekonomije

voditi se principima održivosti 3.5.

edukacija/osvještavanje 3.5.

umrežavanje i povezivanje 3.5.

unaprijediti sustav praćenja kvalitete

okoliša (more, voda, priroda…)

Zadarska, Splitsko-


kninska županija

3.3.

izrada strategije prilagodbe na klimatske

promjene na nacionalnoj razini, s

akcijskim planom iz kojeg proizlaze

projekti po jasno definiranim

odgovornostima

3.3.

ojačati kapacitete (tehničke i ljudske)

službe za hitne intervencije 3.3.

podići svijest civilnog stanovništva o

klimatskim promjenama i njihovim

utjecajima

3.3.

78

"provući" klimatske promjene kao

horizontalnu mjeru kroz sve ostale

sektore

3.3.

priznavanje općekorisnih funkcija šume

(čist zrak, borba protiv klimatskih

promjena, erozije, poplave, rekreacija)

Osječko-baranjska,


Brodsko-posavska,



županija

3.3.

„Hidroenergija nije zelena energija!“ 3.3.

dati prostora rijeci (bolja obrana od

poplave) 3.3.

kvalitetne cost-benefit analize kod

zahvata u okolišu 3.3.

restauracija vodotoka, gdje je moguće 3.3.

Kategorija 8. Okoliš, klimatske promjene, prirodni resursi bila je dio rasprave u Zagrebu, Dubrovniku, Opatiji, Zadru i Osijeku te je jedna od

zastupljenijih tema po količini zapisa. Kao glavni izazovi izdvojeni su zaštita i održivo korištenje obnovljivih prirodnih resursa, prilagodba na

klimatske promjene i smanjenje emisije CO2, održivo gospodarenje otpadom te podizanje svijesti građana o ekologiji.

Najvažniji prepoznati potencijali su zaštita i održivo korištenje obnovljivih prirodnih resursa, povoljni klimatski uvjeti, održivo gospodarenje

prirodnim resursima i razvoj cirkularne ekonomije. Sudionici ističu potrebu izrade strategije prilagodbe na klimatske promjene na nacionalnoj

razini, s akcijskim planom iz kojeg proizlaze projekti po jasno definiranim odgovornostima te primjena i poštivanje EU i međunarodnih

konvencija. Potrebna je prilagodba društva klimatskim promjenama, podizanje razine svijesti o okolišu kako građana tako i donositelja odluka,

edukacija/osvještavanje, osiguravanje preduvjeta za gospodarenje otpadom na ekološki održiv način (izgradnja infrastrukture), prijelaz s fosilnih

na obnovljive izvore energije koja mora biti pristupačna, dosljedno ostvarivanje sektorskih ciljeva, prevencija ekoloških katastrofa (NE Krško,

rafinerija Bosanski Brod), prijelaz na kružnu ekonomiju u gospodarstvu, očuvanje i održivo korištenje vodnih resursa (reforestacija,

79

pošumljavanje, očuvanje podzemnih voda i površinskih tokova), formiranje fonda za financiranje, ugledati se na dobre prakse, poticati suradnju

privatnog, javnog, civilnog i akademskog sektora pri kreiranju sadržaja, namjene, programa, prilikom iskorištavanja resursa fokusirati se na

participativno odlučivanje, voditi se principima održivosti, poticati umrežavanje i povezivanje, unaprijediti sustav praćenja kvalitete okoliša

(more, voda, priroda…) i drugo navedeno u tablici.

Kao konkretne mjere zaštite okoliša sudionici navode održivo gospodarenje otpadom i edukaciju građana, povećanje brige za okoliš, smanjenje

konzumerizma, prilagodbu klimatskim promjenama, zaštitu od poplava, uvođenje mjera zaštite od podizanja razine mora, zaštite od suša i

požara, zaštite od ugljičnog monoksida i ozona - staklenički plinovi (promet, otpad) te očuvanje vodnih resursa.

80

Kateogorija 9: Infrastruktura, prometna povezanost i mobilnost



Županije Broj

stola

9I1.1. Poboljšanje prometne

povezanosti (ceste, luke,

željeznica, zračne luke,

granice, rekreativne staze),

izoliranost otoka i juga

Hrvatske

9P1.1. Unaprjeđenje

prometne infrastrukture i

povezanosti juga Hrvatske

uključivanje više izvora financiranja u

prometnu infrastrukturu, ne samo EU

fondovi (javno-privatno partnerstvo)

Grad Zagreb i


3.9.

energetski prihvatljivi tipovi prometa 3.9.

proširivanje postojećih koridora i

dodavanje novih 3.9.

izrada masterplan-a za svaku županiju +

strategija prometnog razvoja RH 3.9.

obrazovanje prometnog kadra

željezničkog, cestovnog, ali i

intermodalnog prometa

3.9.

edukacija građana o integriranom

prijevozu 3.9.

sustavno rješenje za razvoj integriranog

prijevoza putnika 3.9.

razvoj HAB-oa u regijama 3.9.

sustavno prikupljanje podataka na

lokalnoj i višoj razini (metodologije) 3.9.

81

proširiti bazu nacionalnog prometnog

modela 3.9.

lobirati domaću prometnu industriju na

vanjskom tržištu 3.9.

prilagoditi obrazovni sustav novim

oblicima prometa 3.9.

tranzitni promet je budućnost (geografski

položaj) 3.9.

razvoj pješačkog i biciklističkog prometa i

infrastrukture 3.9.

povezanost pješačkog biciklističkog

prometa s javnim prijevozom 3.9.

razvoj e-tehnologije 3.9.

razvoj punionica za e-aute i e-bicikle 3.9.

prometna povezanost - otoci, ruralna

područja 3.14.

podizanje svijesti Istarska i Primorsko-

goranska županija

3.4.

koncesije dati otočanima 3.4.

sufinanciranje cijena prijevoza za otočane

iz JLS, županije i države 3.4.

82

prelazak na električnu energiju u

prometu 3.4.

sufinanciranje kupnje električnih vozila,

motora za plovila, električnih bicikala 3.4.

prerada automobila iz fosilnog na

električni pogon 3.4.

9I1.2. Zastarjela

infrastruktura, potreba za

ulaganjima u razvoj

komunalne infrastrukture

(vodovod, kanalizacija,

širokopojasni internet,

navodnjavanje, gospodarenje

otpadom).

9P1.2. Povoljan geoprometni

položaj i povezanost

kontinentalne i primorske

Hrvatske cestovnom

infrastrukturom

razvoj volonterskih timova za razvijanje

svijesti i pomoć pri prelasku na ekološki

učinkovit promet

3.4.

poboljšati željeznički promet 3.4.

osigurati dovoljan broj električnih

punionica 3.4.

zračni promet - brža veza s Europom

omogućuje razvoj turizma

Zadarska, Splitsko-


kninska županija

3.1.

pomorski promet 3.1.

intermodalni promet 3.1.

informacije o voznom redu korisnicima 3.1.

zajednički ticketing - hr karta 3.1.

bolja povezanost Slavonije i Dalmacije

željeznicom i zrakom

Osječko-baranjska,

Vukovarsko-srijemska, 3.6.

83

daljnje ulaganje u prometnu

infrastrukturu

Brodsko-posavska,



županija

3.6.

prometna povezanost je ovisna o

strukturi upravljanja HŽ - više koncesija 3.6.

digitalizacija i razvoj softvera u prometu 3.6.

integrirati promet u zaštitu okoliša (javni

prijevoz) 3.6.

završavanje Koridora Vc 3.6.

Organizacija javnog prijevoza unutar

regije (u ruralnim sredinama)


županija 3.5.

povezivanje sela s centrom kako bi se

motivirale mlade obitelji na život u

ruralnom prostoru

3.5.

bolje povezivanje otoka s kopnom i

otocima radi iskorištavanja otočkog

potencijala i da bi se olakšao život na

otocima

3.5.

razvoj prijevozne infrastrukture i

operativnih obala u lukama u svrhu

prometne povezanosti morem

3.5.

prometna povezanost (otoci i

međunarodna povezanost) 3.3.

84

poticanje firmi iz prometne energetike Međimurska,





3.4.

O Kategoriji 9. Infrastruktura, prometna povezanost i mobilnost raspravljano je u Zagrebu, Opatiji, Zadru, Osijeku, Dubrovniku i Sv. Martinu na

Muri. Glavni definirani izazovi vezani uz temu infrastrukture, prometne povezanosti i mobilnosti su poboljšanje prometne povezanosti (ceste,

luke, željeznica, zračne luke, granice, rekreativne staze), izoliranost otoka i juga Hrvatske, zastarjela infrastruktura te potreba za ulaganjima u

razvoj komunalne infrastrukture (vodovod, kanalizacija, širokopojasni internet, navodnjavanje, gospodarenje otpadom).

Istovremeno su prepoznati potencijali unaprjeđenja prometne infrastrukture i povezanosti juga Hrvatske te povoljan geoprometni položaj i

povezanost kontinentalne i primorske Hrvatske cestovnom infrastrukturom. Kako bi se ostvarili potencijali i riješili izazovi, sudionici predlažu

uključivanje više izvora financiranja u prometnu infrastrukturu, ne samo EU fondovi (javno-privatno partnerstvo), proširivanje postojećih

koridora i dodavanje novih, izradu masterplan-a za svaku županiju i strategije prometnog razvoja RH, uvođenje sustavnog prikupljanja podataka

na lokalnoj i višoj razini (metodologije), proširenje baze nacionalnog prometnog modela, lobiranje za domaću prometnu industriju na vanjskom

tržištu, ulaganje u digitalizaciju i razvoj softvera u prometu, integriranje prometa u zaštitu okoliša (javni prijevoz) te unaprijeđenje prometne

povezanosti (posebice otoci i međunarodna povezanost).

Navodi se i važnost obrazovanja prometnog kadra željezničkog, cestovnog, ali i intermodalnog prometa, edukacije građana o integriranom

prijevozu, sustavno rješenje za razvoj integriranog prijevoza putnika, prilagodba obrazovnog sustava novim oblicima prometa, razvoj pješačkog

i biciklističkog prometa i infrastrukture, povezanost pješačkog i biciklističkog prometa sa javnim prijevozom, podizanje svijesti, razvoj

volonterskih timova za razvijanje svijesti i pomoć pri prelasku na ekološki učinkovit promet. Vezano uz prometni regionalni i lokalni razvoj ističu

se potrebe sufinanciranja cijena prijevoza za stanovnike otoka, bolja povezanost Slavonije i Dalmacije željeznicom i zrakom, neovisnost

prometne povezanosti o strukturi upravljanja HŽ - više koncesija, povezivanje sela s urbanim centrom kako bi se motivirale mlade obitelji na

85

život u ruralnom prostoru, bolje povezivanje otoka s kopnom i otocima radi iskorištavanja otočkog potencijala i da bi se olakšao život na otocima.

Predlaže se i razvoj prijevozne infrastrukture i operativnih obala u lukama u svrhu prometne povezanosti morem. Vezano uz smanjenje štetnog

utjecaja prometa na okoliš, sudionici su spomenuli razvoj punionica za e-aute i e-bicikle, prelazak na električnu energiju u prometu,

sufinanciranje kupnje električnih vozila, motora za plovila i električnih bicikala, preradu automobila iz fosilnog na električni pogon te potrebu za

osiguranjem dovoljnog broja električnih punionica i radom na integraciji prometa u zaštitu okoliša (javni prijevoz).

86

Kategorija 10: Održiva poljoprivreda, sigurnost opskrbe hranom, ribarstvo i bioekonomija



Županije Broj

stola

10I1.1. Modernizacija,

primjena novih znanja i

tehnologija u poljoprivredi,

okrupljavanje zemljišta i

udruživanje poljoprivrednika.

10P1.1. Razvoj moderne

poljoprivrede i iskorištavanje

poljoprivrednog i šumskog

zemljišta

razvoj i istraživanje Osječko-baranjska,


Brodsko-posavska,



županija

3.1.

edukacija poljoprivrednika/dionika 3.1.

pojednostavljenje i prilagodba zakonske

regulative 3.1.

udruživanje i zajednički nastup na tržištu 3.1.

stvaranje specijaliziranih potpornih

institucija 3.1.

širenje optimističnog okruženja 3.1.

manje politike, više primjera dobre

prakse iz gospodarstva 3.1.

ravnoteža između zaštite i korištenja 3.3.

preborno gospodarenje šumama

umjesto jednodobnog 3.3.

poticanje žigovanja stoke 3.3.

tradicionalno korištenje šume

(poljoprivreda) 3.3.

kontrola plodnosti tla (gnojenje prema

preporukama) 3.3.

87

ekološki uzgoj 3.3.

konzervacijska obrada poljoprivrednog

zemljišta 3.3.

raditi na popravku degradiranih tla 3.3.

bolji marketing eko (bio) proizvoda 3.3.


navodnjavanja i kvalitete

poljoprivrednih zemljišta


poljoprivrede i turističkog

sektora i stvaranje kratkih

lanaca opskrbe

inovativnost i prilagodba za stvaranje

osnove održivog razvoja 3.3.

sustavi navodnjavanja i odvodnje 3.4.

povećanje površina pod staklenicima i

plastenicima 3.4.

podizanje osiguranja imovine i usjeva 3.4.

suvremeni monitoring područja 3.4.

uređenje šuma 3.4.

unaprjeđenje sustava civilne zaštite i

informiranja stanovništva 3.4.

mjere za smanjenje ispuštanja

stakleničkih plinova u industriji,

poljoprivredi i prometu

3.4.

hrana - plasman eko proizvoda 3.1.

primjena novih tehnologija (digitalna

poljoprivreda)

3.4.

88

povezivanje prehrambeno-prerađivačkog

s turističkim sektorom i kreativnom

industrijom

Grad Zagreb i


proizvodnja hrane visoke dodane

vrijednosti (zdrava i funkcionalna hrana) 3.4.

brendiranje proizvodnje namještaja na

temelju autohtone sirovine (slavonski

hrast)

3.4.

stvaranje veće dodane vrijednosti putem

primjene digitalne tehnologije i dizajna 3.4.

izrada i monitoring stanja tla u RH 3.5.

izraditi pedološke karte (postojeće starije

od 50 godina) 3.5.


sigurnosti i kvalitete hrane

10P1.3. Bogatstvo

poljoprivrednih zemljišta i

potencijal za ekološku

poljoprivredu, poticanje

kružne ekonomije, ekološka

proizvodnja hrane i lokalnih

sustava hrane.

uspostaviti instituciju koja bi se bavila

gore navedenim 3.5.

proizvodnja zdrave hrane 3.5.

smanjiti opterećenje za poljoprivrednu

proizvodnju (administrativno, porezi,

znanja i tehnologije)

3.5.

udružiti male poljoprivrednike - zadruge 3.5.

inicijativu daje lokalna samouprava 3.5.

bioraznolikost umjesto monokulture 3.10.

89

distributivni centri za proizvode (hrana) u

vlasništvu županija 3.5.

neovisni laboratoriji 3.5.


lokalna hrana i "zeleni" kilometri 3.10.

edukacija i informiranje 3.10.

poticanje razvoja ekološke poljoprivrede

(lokalne) 3.10.

poticanje ekološke proizvodnje i kupnju

tih proizvoda 3.5.

uvođenje poreza na neekološki uvoz 3.5.

modernizacija i osuvremenjivanje

proizvodnje i prerade


županija 3.2.

10I1.4. Razvoj održive i

ekološke poljoprivrede i

pristupačnost ekoloških

proizvoda

10P1.4. Potencijal za razvoj

ribarstva i marikulture


kratki lanci opskrbe i distribucije 3.2.

promocija i marketing suvremenim

tehnologijama 3.2.

poticanje razvijanja i uzgoja tradicijskih

kultura 3.2.

konstantna edukacija proizvođača 3.2.

90

okupljanje malih proizvođača u zadruge i

klastere 3.2.

osiguravanje pristupa vodi kroz vodovod

i bušotine 3.2.

očuvanje poljoprivrednih površina 3.4.

očuvanje tla sprječavanjem erozije

(terasasta agrikulturna baština,

planiranje sličnih zahvata)

3.4.

ograničavanje izlova ribe i upravljanje

ribljim fondom na nacionalnoj razini 3.4.

očuvanje ribljeg fonda (more, rijeke i

jezera) 3.4.

poljoprivreda Istarska i Primorsko-

goranska županija

3.2.

razvoj zadruga 3.2.

okrupnjavanje zemljišta kroz zadruge 3.2.

izvoz hrane i poljoprivrednih proizvoda

kroz turizam (brendiranje) 3.2.

školovanje i edukacija poljoprivrednika

(inovativno i cjeloživotno) 3.2.

10I1.5. Razvoj tržišta

poljoprivrednih proizvoda

poticanje proizvodnje na temelju

nacionalne strategije (ekološka

poljoprivreda, zatvoreni ciklus "od polja

3.2.

91

do stola")

GMO free 3.2.

razvoj i poticanje OPG-ova 3.2.

smanjena upotreba pesticida 3.2.

navodnjavanje kišnicom 3.2.

zaštita od tuče (smanjenje cijena

osiguranja) 3.2.

poticanje kompostiranja 3.2.

stvaranje vertikalnih i horizontalnih

uvjeta za povezivanje poljoprivrednih

djelatnosti

Zadarska, Splitsko-


kninska županija

3.5.

stvaranje integrirane poljoprivrede 3.1.

formiranje kratkih opskrbnih lanaca uz

sufinanciranje 3.1.

primjena novih tehnologija u proizvodnji 3.1.

sustavna edukacija poljoprivrednika

dionika 3.1.

funkcionalnija raspodjela sredstava

potpore 3.1.

razvijanje zadrugarstva - jačanje

proizvođačkih organizacija 3.4.

92

edukacija (poljoprivrednika) i

informiranje i kontroling

Međimurska,





3.5.

Kategorija 10. Održiva poljoprivreda, sigurnost opskrbe hranom, ribarstvo i bioekonomija je također jedna od vodećih tema o kojoj je

raspravljano u Zagrebu, Opatiji, Zadru, Osijeku, Dubrovniku i Sv. Martinu na Muri.

Prepoznati izazovi su modernizacija, primjena novih znanja i tehnologija u poljoprivredi, okrupnjavanje zemljišta i udruživanje poljoprivrednika,

osiguravanje navodnjavanja i kvalitete poljoprivrednih zemljišta, osiguravanje sigurnosti i kvalitete hrane, razvoj održive i ekološke poljoprivrede

i pristupačnost ekoloških proizvoda te razvoj tržišta poljoprivrednih proizvoda. Prepoznati potencijali su razvoj moderne poljoprivrede i

iskorištavanje poljoprivrednog i šumskog zemljišta, stvaranje sinergije poljoprivrede i turističkog sektora i stvaranje kratkih lanaca opskrbe,

bogatstvo poljoprivrednih zemljišta i potencijal za ekološku poljoprivredu, poticanje kružne ekonomije, ekološka proizvodnja hrane i lokalnih

sustava hrane te potencijal za razvoj ribarstva i marikulture.

Mjere za rješavanje izazova i ostvarivanje potencijala koje su predlagali sudionici radionica detaljno su navedene u tablici. Sudionici ističu važnost

i potrebu povezivanja prehrambeno-prerađivačkog s turističkim sektorom i kreativnim industrijama, proizvodnju hrane visoke dodatne

vrijednosti (zdrava i funkcionalna hrana), brendiranje proizvodnje namještaja na temelju autohtone sirovine (slavonski hrast), stvaranje veće

dodatne vrijednosti putem primjene digitalne tehnologije i dizajna te smanjenje opterećenja za poljoprivrednu proizvodnju (administrativno,

porezi, znanja i tehnologije). Zatim ističu potrebu za modernizacijom i osuvremenjivanjem proizvodnje i prerade, poticanjem ekološke

proizvodnje i kupnje tih proizvoda, kratkim lancima opskrbe i distribucije, razvijanjem zadrugarstva - jačanje proizvođačkih organizacija, važnost

edukacije poljoprivrednika posebice o novim tehnologijama proizvodnje i ekološkom uzgoju, poticanje bioraznolikosti umjesto monokulture,

potrebu izrade pedološke karte za RH te uspostavu sustava nadzora praćenja stanja i promjene kakvoće tla.

93

Kategorija 11: Sigurnost



Županije Broj

stola

11I1.1. Očuvanje sigurnosti

društva i države

11P1.1. Sigurno okruženje i

sigurna država

nacionalna sigurnost Grad Zagreb i Zagrebačka

županija

3.14.

vojska 3.14.

policija 3.14.

civilna zaštita (GSS, aktivirati ruralna

područja) 3.14.

cyber sigurnost 3.14.

zaštita od terorizma 3.14.

migrantska politika/sigurnost 3.14.

otvorene granice uz jasnu inkluzivnu politiku

imigranata 1.2.

strategija nacionalne sigurnosti 3.14.

nacionalni plan sigurnosti 3.14.

nacionalni program sigurnosti 3.14.

Kategorija 11. Sigurnost je najmanje zastupljena tema u raspravama o kojoj se najviše govorilo na radionici u Zagrebu.

Očuvanje sigurnosti društva i države istaknuto je kao glavni izazov na temu sigurnosti dok su sigurno okruženje i sigurna država definirani kao

glavni potencijali. Kao glavne elemente očuvanja sigurnosti društva sudionici ističu vojsku, policiju i civilnu zaštitu (npr. GSS) koji imaju zadatak

očuvati nacionalnu sigurnost, zaštiti od terorizma, ali i ratovanja u kibernetičkom prostoru. Neki sudionici smatraju da Hrvatska treba imati

otvorene granice uz jasnu inkluzivnu politiku imigranata koja pak istovremeno neće dovoditi u pitanje sigurnost građana. Osim toga, ističe se

potreba izrade strategije nacionalne sigurnosti, nacionalnog plana sigurnosti i/ili nacionalnog programa sigurnosti.

94

Kategorija 12: Obrazovanje i razvoj ljudskih resursa



Županije Broj

stola

12I1.1. Odgađanje potrebne

reforme za osuvremenjivanje

obrazovanja i obrazovnih

potreba društva

12P1.1. Kvalitetni ljudski

potencijali (obrazovano

stanovništvo, radna snaga,

mladi, kreativni)

reforma obrazovanja Grad Zagreb i


3.12.

građanski odgoj 3.12.

kreativno obrazovanje 3.12.

12I1.2. Aktiviranje postojećih

ljudskih potencijala i kadrova,

usklađivanje tržišta rada i

obrazovnog sustava

12P1.2. Potencijal u

povezivanju obrazovnih

institucija, znanstvenih

institucija i gospodarstva.

poticanje cjeloživotnog učenja s

naglaskom na obrazovanje odraslih 3.11.

poticanje kritičkog razmišljanja 3.11.

cjeloživotno obrazovanje 1.2.

prilagodba obrazovnog sustava

potrebama tržišta rada i uvođenja

interdisciplinarnih programa 1.2.

osuvremenjivanje kurikuluma i

povezivanje s tržištem rada

Osječko-baranjska,


Brodsko-posavska,



županija

3.7.

političko opismenjivanje

građana/građanski odgoj 3.7.

dualno obrazovanje 3.2.

12I1.3. Odlazak radne snage i

visokoobrazovanih

stanovnika, nedostatak

dobro planiranje potrebe i potražnje na

tržištu rada 3.2.

integracija dualnog obrazovanja s 3.7.

95

kvalificirane radne snage poslovnim procesima

cjeloživotno učenje 3.2.

javno obrazovanje 3.2.

programi za osobe starije životne dobi

(daljnje uključivanje na tržište rada,

cjeloživotno obrazovanje)

Međimurska,





3.2.

sustav razvoja obrazovanja 3.7.

depolitizacija školstva 3.7.

12I1.4. Nedostatak

građanskog odgoja,

inovativnosti, kreativnosti,

odgovornosti i kritičkog

razmišljanja u obrazovanju

osigurati ostvarenje potencijala (sustav

kompetencija, vrednovanje rada) 3.7.

decentralizacija obrazovanja (lakše

prilagođavanje potrebama lokalne

zajednice) 3.2.

stvaranje i poticanje školstva 3.4.

stvaranje i poticanje razvojnih instituta 3.4.

stvaranje i poticanje ljudskih potencijala 3.4.

besplatan engleski jezik za sve klince u

vrtićima SMŽ



županija

3.6.

radionice gaming developmenta 3.6.

novi srednjoškolski program 3.6.

96

omogućiti pristup informacijama i

cjeloživotnom učenju svim građanima, a

osobito mladima 3.5.

12I1.5. Nedovoljna ulaganja u

znanost i obrazovanje

usklađivanje obrazovnih programa s

tržištem rada


županija 3.1.

obrazovanje ranjivih (marginaliziranih)

skupina 3.1.

razmjena znanja i iskustva

(međusektorska)

3.3.

reforma obrazovanja Istarska i Primorsko-

goranska županija

3.5.

razvoj modela kreiranja obrazovnog

sustava temeljenog na potrebama

lokalnih sredina

3.1.

globalno obrazovanje – „micro djelovanje

ima macro učinak“

3.1.

provedba cjelovite obrazovne politike Zadarska, Splitsko-


kninska županija

3.2.

prilagodba sustava predškolskog i

školskog odgoja suvremenom načinu

života uz uvažavanje lokalnih

specifičnosti

3.5.

97

Kategorija 12. Obrazovanje i razvoj ljudskih resursa je tema koja je bila zastupljena na svim radionicama, što je rezultiralo najvećim brojem

zapisa sudionika. Sudionici radionica su kao glavne izazove u obrazovanju i razvoju ljudskih resursa prepoznali odgađanje reforme obrazovanja

i usklađivanje s potrebama društva, aktiviranje postojećih ljudskih potencijala, usklađivanje tržišta rada i obrazovnog sustava, smanjenje broja

radno sposobnih i visokoobrazovanih stanovnika, nedostatak kvalificirane radne snage, nedostatak građanskog odgoja, inovativnosti,

kreativnosti, odgovornosti i kritičkog razmišljanja u obrazovanju te nedovoljna ulaganja u znanost i obrazovanje.

Prepoznati potencijali Hrvatske od strane sudionika radionica su kvalitetni ljudski potencijali (obrazovano stanovništvo, radna snaga, mladi,

kreativni) i potencijal u povezivanju obrazovnih institucija, znanstvenih institucija i gospodarstva. Predložene mjere za rješavanje izazova i

ostvarivanje potencijala iscrpno su navedene u tablici, no mogu se sažeti kroz prepoznate potrebe za reformom obrazovanja, kvalitetnim

građanskim odgojem, poticanjem kreativnog obrazovanja i cjeloživotnog učenja s naglaskom na obrazovanje odraslih, poticanjem kritičkog

razmišljanja, prilagodbom obrazovnog sustava potrebama tržišta rada i uvođenjem interdisciplinarnih programa, integracijom dualnog

obrazovanja s poslovnim procesima, depolitizacijom školstva, osiguravanjem ostvarivanja potencijala (sustav kompetencija, vrednovanje rada)

te provođenjem decentralizacije obrazovanja (lakše prilagođavanje potrebama lokalne zajednice).

98

Kategorija 13: Turizam



Županije Broj

stola

13I1.1. Prevelika ovisnost o

turizmu, prevelik udio

masovnog turizma i visoka

sezonalnost turizma te

nepovezanost turizma s

ostalim gospodarskim

granama

13P1.1. Razvoj selektivnih

oblika turizma i produženje

turističke sezone

nedovoljno razvijeni selektivni oblici

turizma (S.O.T.)

Zadarska, Splitsko-


kninska županija

3.2.

bolje povezivanje turističkog sektora s

drugim gospodarskim granama -

poljoprivreda, kultura, zdravstvo, sport… 3.2.

veća educiranost stanovništva o

mogućnostima sudjelovanja u

selektivnim oblicima turizma 3.2.

13I1.2. Nedostatak

brendiranja i profiliranja

turističkih destinacija

13P1.2. Turizam kao

potencijal

stimuliranje cjelogodišnjeg bavljenja

selektivnim oblicima turizma

(financijska/marketinška/obrazovna…

potpora) 3.2.

umrežavanje dionika selektivnih oblika

turizma 3.2.

izgradnja održive infrastrukture kao

preduvjet razvoja selektivnih oblika

turizma 3.2.

13I1.3. Kvaliteta turističkih

kapaciteta, turističkih

proizvoda i ponude

13P1.3. Razvijanje

prepoznatljivosti Hrvatske

kao turističke destinacije

selektivni oblici turizma usklađeni sa

životom lokalne zajednice (kulturom

življenja, zaštitom baštine…) 3.2.

99

inovativni načini financiranja selektivnih

oblika turizma 3.2.

brendiranje na razini mikroregije


županija

3.2.

obrazovanje za kulturni turizam

Grad Zagreb i


3.12.

13I1.3a. Razvoj selektivnih

oblika turizma


između turizma i drugih

gospodarstvenih grana

izgradnja turističke infrastrukture radi

povećanja dostupnosti zaštićenih

područja



županija

3.4.

Kategorija 13. Turizam se spominje u trećem krugu rasprava u Zadru, Dubrovniku, Zagrebu i Gospiću. Izazovi prepoznati od strane sudionika na

temu turizma su prevelika ovisnost o turizmu, prevelik udio masovnog turizma i visoka sezonalnost te nepovezanost turizma s ostalim

gospodarskim granama, nedostatak brendiranja i profiliranja turističkih destinacija, kvaliteta turističkih kapaciteta, turističkih proizvoda i ponude

te razvoj selektivnih oblika turizma. Istaknuti potencijali su razvoj selektivnih oblika turizma i produženje turističke sezone, turizam kao

potencijal, razvijanje prepoznatljivosti Hrvatske kao turističke destinacije te stvaranje sinergija između turizma i drugih gospodarstvenih grana.

Sudionici radionice su se posebno osvrnuli na selektivne oblike turizma te ističu potrebu za većom educiranosti stanovništva o mogućnostima

sudjelovanja u selektivnim oblicima turizma, stimuliranja cjelogodišnjeg bavljenja selektivnim oblicima turizma

100

(financijska/marketinška/obrazovna i dr. potpora), potrebu za umrežavanjem dionika selektivnih oblika turizma, izgradnjom održive

infrastrukture kao preduvjetom razvoja selektivnih oblika turizma, potrebu usklađivanja selektivnih oblika turizma sa životom lokalne

zajednice (kulturom življenja, zaštitom baštine) te potrebu za inovativnim načinima financiranja selektivnih oblika turizma.

Sudionici ističu i potrebe brendiranja na razini mikroregije, obrazovanja za kulturni turizam te izgradnje turističke infrastrukture radi

povećanja dostupnosti zaštićenih područja. Osim navedenog ističe se i bolje povezivanje turističkog sektora s drugim gospodarskim granama -

poljoprivreda, kultura, zdravstvo, sport.

101

Kategorija 14. Gospodarstvo, industrija i poduzetništvo



Županije Broj

stola

14I1.1. Izgradnja gospodarske

infrastrukture,

neiskorištenost gospodarskih

potencijala, nepovoljna

struktura gospodarstva i

industrije, smanjenje uvoza

14P1.1. Potaknuti razvoj

prerađivačkih industrija,

korištenje tradicije

industrijskih djelatnosti

(brodogradnja, drvna,

metalna i tekstilna industrija)

bolje plaćen rad Osječko-baranjska,


Brodsko-posavska,



županija

3.2.

povećati učinkovitost rada (poslodavci) 3.2.

porezni sustav - poticajan 3.2.

zakonski definirana dostojna minimalna

plaća za život 3.7.

promocija neatraktivnih i deficitarnih

zanimanja 3.7.

cjeloživotno učenje djelatnika 3.7.

poticanje samozapošljavanja kroz

poduzetništvo 3.7.

14I1.2. Visoka stopa

nezaposlenosti i izazov

stvaranja novih radnih mjesta

14P1.2. Ulaganje u razvoj

gospodarstva i proizvodnje i

poticanje poduzetništva i

obrtništva (razvijanje

poduzetničke infrastrukture)

obrazovana radna snaga (bonusi,

vrednovanje, upravljanje ljudskim

potencijalima) 3.2.

razvoj društvenog poduzetništva 3.7.

učinkovito upravljanje ljudskim

resursima (edukacija, vrednovanje rada) 3.7.

pravna sigurnost u poslovanju 3.7.

102

poticajne mjere za zaposlene u radno

intenzivnim industrijama (poticajna

stanogradnja, mentorstvo)

Međimurska,





3.2.

planiranje obrazovanja u skladu s

potrebama gospodarstva 3.3.

14I1.3. Privlačenje investicija i

poboljšanje investicijske i

poduzetničke klime

14P1.3. Smanjivanje ovisnosti

o uvozu

promoviranje strukovnih obrazovanja uz

mjere sufinanciranja 3.3.

uvođenje poreznih olakšica za

gospodarstvenike koji sudjeluju u

mjerama sufinanciranja 3.3.

poduzetništvo 3.6.

razvijanje kulture rada 3.6.

kultura rada 3.7.

proizvodi i usluge povećane dodane

vrijednosti 3.7.

14I1.4. Poticanje i razvoj

poduzetništva i obrtništva

14P1.4. Poboljšanje uvjeta

rada

stvaranje inovativnih brendiranih

proizvoda namijenjenih za izvoz, a koji

imaju visoku dodanu vrijednost 3.3.

stvaranje institucionalne platforme koja

će pomoći preradivačkoj industriji u

kreiranju, proizvodnji i plasmanu izvozno

konurentnih proizvoda 3.3.

103

razviti gospodarstvo visoke dodane

vrijednosti, temeljeno na kreativnosti i

inovacijama

Grad Zagreb i


3.3.

izgraditi poticajno okruženje za

zadržavanje visokoobrazovane radne

snage u HR 1.2.

programi za prekvalifikaciju 1.2.

uključivanje osjetljivih skupina u svijet

rada 3.12.

14I1.5. Odlazak kvalificirane

radne snage u inozemstvo,

manjak kvalitetne radne

snage u Hrvatskoj i problem

zadržavanja kvalitetne radne

snage

prilagodba poreznog sustava (smanjenje

poreza na rad) i birokratskog sustava s

ciljem otvaranja novih poduzeća i

privlačenja stranih 1.2.

poduzetništvo 3.12.

reindustrijalizacija 3.2.

osigurano radno mjesto 3.1.

razvoj malog i srednjeg poduzetništva 3.2.

prilagodba poreznog sustava (smanjenje

poreza na rad) i birokratskog sustava s

ciljem otvaranja novih poduzeća i

privlačenja stranih 1.2.

104

14I1.6. Ojačavanje socijalnog

poduzetništva i cirkularne

ekonomije

privlačenje radne snage (deficitarna

zanimanja) 1.2.

sinergija znanosti, obrazovanja i

gospodarstva

Zadarska, Splitsko-


kninska županija

3.2.

učinkovit sustav provođenja znanstvenih

ekspertiza u gospodarske svrhe 3.2.

jačanje ureda za transfer tehnologije pri

sveučilištima 3.2.

učinkovitija/fleksibilnija raspodjela

sredstava za znanost i komercijalizaciju

inovacija 3.2.

patent box, porezne povlastice za

korištenje intelektualnog vlasništva 3.2.

14I1.7. Poticanje

poduzetničke kulture i kulture

rada

regionalni tehnološki specijalizirani

parkovi 3.2.

materijalna sigurnost Ličko-senjska, Karlovačka


županija

3.2.

mogućnost napredovanja 3.2.

poduzetnički inkubator za gaming

industriju 3.6.

potpora za start up 3.6.

poboljšanje uvjeta rada (dostupnost

novih tehnologija, cjeloživotno učenje)

3.2.

105

međusektorska suradnja Dubrovačko-neretvanska

županija

3.1.

ujednačen gospodarski razvoj 3.1.

kružna ekonomija 3.3.

osigurano radno mjesto 3.1.

Kategorija 14. Gospodarstvo, industrija i poduzetništvo se spominje u raspravama u trećem krugu u svim gradovima osim u Opatiji.

Na temu gospodarstva, industrije i poduzetništa sudionici su prepoznali brojne izazove i potencijale. Prepoznati izazovi su izgradnja gospodarske

infrastrukture, neiskorištenost gospodarskih potencijala, nepovoljna struktura gospodarstva i industrije, smanjenje uvoza, visoka stopa

nezaposlenosti i izazov stvaranja novih radnih mjesta, izazov privlačenja investicija i poboljšanje investicijske i poduzetničke klime, poticanje i

razvoj poduzetništva i obrtništva, odlazak kvalificirane radne snage u inozemstvo, manjak kvalitetne radne snage u Hrvatskoj i problem

zadržavanja kvalitetne radne snage, ojačavanje socijalnog poduzetništva i cirkularne ekonomije te poticanje poduzetničke kulture i kulture rada.

Sudionici potencijale vide u poticanju razvoja prerađivačkih industrija, korištenju tradicije industrijskih djelatnosti (brodogradnja, drvna, metalna

i tekstilna industrija), ulaganjima u razvoj gospodarstva i proizvodnje, u poticanju poduzetništva i obrtništva (razvijanje poduzetničke

infrastrukture), u smanjenju ovisnosti o uvozu te poboljšanju uvjeta rada.

Kako bi se ostvarili potencijali te uspješno riješili izazovi sudionici, smatraju da je neophodno razvijati društveno poduzetništvo, učinkovito

upravljati ljudskim resursima (edukacija, vrednovanje rada), osigurati pravnu sigurnost u poslovanju, razviti i provoditi poticajne mjere za

zaposlene u radno intenzivnim industrijama (poticajna stanogradnja, mentorstvo), planirati obrazovanje u skladu s potrebama gospodarstva,

promovirati strukovna obrazovanja uz mjere sufinanciranja, uvesti porezne olakšice za gospodarstvenike koji sudjeluju u mjerama

sufinanciranja te općenito raditi na razvijanju kulture rada.

Također, sudionici radionice smatraju da su hrvatskom gospodarstvu potrebni proizvodi i usluge povećane dodane vrijednosti, stvaranje

inovativnih brendiranih proizvoda namijenjenih za izvoz, a koji imaju visoku dodanu vrijednost, stvaranje institucionalne platforme koja će

pomoći preradivačkoj industriji u kreiranju, proizvodnji i plasmanu izvozno konkurentnih proizvoda, izgradnja poticajnog okruženja za

106

zadržavanje visokoobrazovane radne snage u Hrvatskoj, programi za prekvalifikaciju, uključivanje osjetljivih skupina u svijet rada, prilagodba

poreznog sustava (smanjenje poreza na rad) i prilagodba birokratskog sustava s ciljem otvaranja novih poduzeća i privlačenja stranih.

Sudionici smatraju da je Hrvatskoj potrebna reindustrijalizacija, razvoj malog i srednjeg poduzetništva, sinergija znanosti, obrazovanja i

gospodarstva, učinkovit sustav provođenja znanstvenih ekspertiza u gospodarske svrhe, regionalni tehnološki specijalizirani parkovi,

međusektorska suradnja i drugo navedeno u tablici.

107

Kategorija 15: Teritorijalni i regionalni razvoj, prostorni potencijali



Županije Broj

stola

15I1.1. Decentralizacija,

neravnomjeran regionalni

razvoj

15P1.1. Očuvan, neizgrađen i

nezagađen prostor,

napušteni industrijski i vojni

objekti

pametni, kulturni, ekološki i kreativni

gradovi i lokalne zajednice

Grad Zagreb i


3.3.


aktiviranje nekretnina 3.12.

prostorno planiranje u funkciji održivog

razvoja

3.9.

15I1.2. Prostorno planiranje,

neriješeni imovinsko-pravni

odnosi, bespravna gradnja

15.P1.2. Razvoj ruralnih

područja, regionalizacija i

decentralizacija

poštivanje regionalnih raznolikosti 3.10.

decentralizacija Dubrovačko-neretvanska

županija

3.3.

samoodrživost JLS-a i regionalne

samouprave 3.3.

uvođenje poreza na neiskorištene

nekretnine 3.2.

15I1.3. Zapušteno, usitnjeno i

neiskorišteno poljoprivredno

zemljište

modernizacija katastra i ZK integracija 3.2.

ostvarivanje razvojnih potencijala 3.4.

okrupnjavanje zemljišta Međimurska,



3.5.

analiza rezultata (pravednija raspodjela

stvarnih vrijednosti) 3.7.

15I.1.4. Neiskorišteni funkcionalne regije (decentralizacija, 3.7.

108

prostorni kapaciteti i

infrastruktura

gravitacijska područja) križevačka i Bjelovarsko-


teritorijalna i funkcionalna

decentralizacija

Osječko-baranjska,


Brodsko-posavska,



županija

3.7.

decentralizacija s političkog,

administrativnog i fiskalnog aspekta

Zadarska, Splitsko-


kninska županija

3.5.

Kategorija 15. Teritorijalni i regionalni razvoj, prostorni potencijali se spominje u trećem krugu rasprava u Zagrebu, Dubrovniku, Sv. Martinu na

Muri, Osijeku i Zadru. Izazovi koje su na temu teritorijalnog i regionalnog razvoja te prostornih potencijala izdvojili sudionici su decentralizacija

i neravnomjeran regionalni razvoj, prostorno planiranje, neriješeni imovinsko-pravni odnosi, bespravna gradnja, zapušteno, usitnjeno i

neiskorišteno poljoprivredno zemljište te neiskorišteni prostorni kapaciteti i infrastruktura. Potencijali su očuvan, neizgrađen i nezagađen

prostor, napušteni industrijski i vojni objekti, razvoj ruralnih područja, regionalizacija i decentralizacija.

Sudionici na radionicama u svim županijama slažu se oko važnosti provođenja decentralizacije u Hrvatskoj te analize rezultata (pravednija

raspodjela stvarnih vrijednosti). Smatraju da je potrebno uspostaviti funkcionalne regije (decentralizacija, gravitacijska područja) te provesti

teritorijalnu i funkcionalnu decentralizaciju, odnosno decentralizaciju s političkog, administrativnog i fiskalnog aspekta, ali uz prostorno

planiranje u funkciji održivog razvoja, poštivanje regionalnih raznolikosti te ostvarivanje razvojnih potencijala i samoodrživosti JLS-a i regionalne

samouprave. Sudionici također predlažu mjere za rješavanje izazova u vidu razvijanja pametnih, kulturnih, ekoloških i kreativnih gradova i

lokalne zajednice, aktiviranje nekretnina, uvođenje poreza na neiskorištene nekretnine, provođenje modernizacije katastra i ZK integracija te

okrupnjivanje zemljišta

109

Kategorija 16: Javno upravljanje i učinkovita pravna država



Županije Broj stola

16I1.1. Vraćanje povjerenja

građana u institucije, suzbijanje

korupcije, netransparentnosti i

pravne nesigurnosti

16P1.1. Jačanje međusektorske

suradnje

učinkovito i neovisno pravosuđe Grad Zagreb i Zagrebačka

županija

3.12.

razvoj identiteta JLS 3.12.

uključivanje svih dionika quadruple helix-a u

strategije 3.12.

usklađenost zakonodavstva na svim

razinama 3.6.

jasno utvrđivanje ciljeva i prioriteta 3.6.

kontinuitet politke razvoja 3.9.

16I1.2. Poboljšanje efikasnosti

javne uprave, smanjivanje

birokratskih ograničenja i

provedba digitalizacije društva

16P1.2. Strateški i uravnotežen

pristup razvoju Hrvatske

Stručno, znanstveno i utemeljeno strateško

planiranje 3.9.

osigurati kontinuirano strateško usmjerenje

(neovisno o promjenama vlasti) 1.2.

nacionalna razvojna strategija 3.14.

osigurati stabilno okruženje za ekonomski

razvoj 1.2.

pravna sigurnost (da se ne mijenjaju zakoni i

propisi sa svakom promjenom vlasti) 1.2.

transparentnost pravila i uvjeta (npr.

natječajnih uvjeta) 1.2.

110

16I1.3. Uspostava dugoročnog

strateškog planiranja i realizacija

planova i strategija, uključivanje

građana u lokalno planiranje.

16P1.3. Provedba reforme

poreznog sustava

uspostava sustava kvalitete u javnom sektoru

(vrednovanje) 3.11.

zakonodavni okvir - provediv i konzistentan Osječko-baranjska,


Brodsko-posavska,



županija

3.2.

bolje upravljanje javnim financijama 3.2.

e-uprava 3.7.

depolitizirana javna uprava (zakonski propisi,

društvena odgovornost) 3.7.

uključivanje civilnog društva u lokalni razvoj 3.7.

16I1.4. Neriješeni pravno-

imovinski odnosi i neuređene

zemljišne i katastarske knjige.

16P1.4. Korištenje sredstava

fondova Europske unije

smanjenje poreznog opterećenja uz rad 3.1.

smanjenje troškova/ostalih nameta,

administrativnih opterećenja proizvodnje 3.1.

reforma pravosuđa i obrazovnog sustava 3.7.

usklađivanje strategija, zakona, podataka Međimurska, Varaždinska,

Krapinsko-zagorska,

Koprivničko-križevačka i

Bjelovarsko-bilogorska

županija

3.7.

skratiti vremensko razdoblje izdavanja

koncesija

3.5.

porezna politika - smanjenje opterećenja 3.6.

16I1.4.a Porezna opterećenja,

porezni sustav i nameti.

uređenje sustava PPI 3.6.

osigurati izvore financiranja 3.6.

dostupnost izvora financiranja - nacionalni,

EU fondovi 3.6.

intenziviranje/uvažavanje potreba lokalne

zajednice

Zadarska, Splitsko-

dalmatinska i Šibensko- 3.2.

111

riješene zemljišne knjige kninska županija 3.4.

transparentna raspodjela državne imovine

(stavljanja iste u funkciju) 3.4.

16I1.5. Jačanje sinergija između

privatnog, znanstveno-

istraživačkog, civilnog i javnog

sektora

efikasniji pravni sustav 3.4.

provedba pojednostavljenja procedura 3.4.

financiranje iz EU 3.4.

16I1.6. Nedovoljna usklađenost

korištenja sredstava fondova sa

stvarnim potrebama na

regionalnoj razini te potreba za

jačanjem kapaciteta javne

uprave za učinkovitije povlačenje

sredstava

kontinuitet u provedbi mjera

Ličko-senjska, Karlovačka i


županija

3.2.

omogućiti aktivno uključivanje svih građana u

razvoj lokalne zajednice 3.5.

sudjelovanje u procesima donošenja odluka

na svim razinama 3.5.

odlučivanje na najnižim razinama koje se

uistinu uzima u obzir i koje je depolitizirano 3.5.

16I1.7. Usklađivanje i

pravovremena provedba

zakonskih akata usklađenih s

Europskom unijom

smanjenje birokracije i digitalizacija Dubrovačko-neretvanska

županija

3.3.

ubrzanje i pojednostavljenje pravnih procesa 3.2.

decentralizacija sustava upravljanja

državnom imovinom na regionalnoj i lokalnoj

razini


goranska županija

3.5.

provođenje zakona 3.5.

112

Kategorija 16: Javno upravljanje i učinkovita pravna država se spominje u trećem krugu u raspravama na svim radionicima.

u sklopu teme javnog upravljanja i učinkovite pravne države sudionici su prepoznali brojne izazove kao što su vraćanje povjerenja građana u

institucije, suzbijanje korupcije, netransparentnosti i pravne nesigurnosti, poboljšanje efikasnosti javne uprave, smanjivanje birokratskih

ograničenja i provedba digitalizacije društva, uspostava dugoročnog strateškog planiranja i realizacija planova i strategija, uključivanje građana

u lokalno planiranje, neriješene imovinsko-pravne odnose i neuređene zemljišne i katastarske knjige, porezna opterećenja, porezni sustav i

nameti, jačanje sinergija između privatnog, znanstveno-istraživačkog, civilnog i javnog sektora, nedovoljnu usklađenost korištenja sredstava

fondova sa stvarnim potrebama na regionalnoj razini te potrebu za jačanjem kapaciteta javne uprave za učinkovitije povlačenje sredstava,

usklađivanje i pravovremenu provedbu zakonskih akata usklađenih s Europskom unijom. Istovremeno, sudionici su prepoznali potencijale kao

što su jačanje međusektorske suradnje, strateški i uravnotežen pristup razvoju Hrvatske, provedba reforme poreznog sustava te korištenje

sredstava fondova Europske unije.

Sudionici smatraju da je za rješenje navedenih izazova i ostvarivanje potencijala potrebno uskladiti zakonodavstvo na svim razinama, jasno

utvrditi ciljeve i prioritete, uspostaviti kontinuitet politike razvoja, provesti stručno znanstveno utemeljeno strateško planiranje, osigurati

kontinuirano strateško usmjerenje (neovisno o promjenama vlasti), izraditi Nacionalnu razvojnu strategiju, osigurati stabilno okruženje za

ekonomski razvoj, uspostaviti pravnu sigurnost i stabilnost i efikasniji pravni sustav, omogućiti transparentnost pravila i uvjeta (npr. natječajnih

uvjeta), uspostaviti sustav kvalitete u javnom sektoru (vrednovanje), bolje upravljati javnim financijama, omogućiti e-upravu, uključiti civilno

društvo u lokalni razvoj, smanjiti porezno opterećenje uz rad, uskladiti strategije, zakone, podatake, transparentno raspodjeliti državnu imovinu

(stavljanja iste u funkciju), provesti pojednostavljenje procedura i drugo navedeno u tablici.

Europska unija

Zajedno do fondova EU

Izrada publikacije sufinancirana je sredstvima tehničke pomoći u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Miramarska cesta 22, 10000 Zagreb

Kontakti za dodatne informacije:

Uprava za strateško planiranje i koordinaciju EU fondova

Tel. 01/6400-600 E-pošta: [email protected]

Documents

Interpretacija podataka - hrvatska2030.hr¡će-participativne... · 5 2. PARTICIPATIVNE RADIONICE Radi dobivanja kvalitetnog polazišta za izradu dokumenta planiran je i odrađen