SVEUILITE U ZAGREBU

PRAVNI FAKULTET

Katedra za Pravnu informatiku

Student: X. Y. Z.

Internet i internetski servisi

Seminarski rad

Voditelj seminara: prof. dr. sc. Draen Dragievi

Zagreb, prosinac 2008.

SADRAJ:

1. UVOD 1

2. INTERNET POJMOVNO ODREENJE 2

3. POVIJEST INTERNETA 3

4. NAINI SPAJANJA NA INTERNET 6

5. INTERNETSKI SERVISI (USLUGE) 7

5.1. World Wide Web (WWW) 7

5.2. Elektronika pota (e-mail) 8

5.3. UseNet (Newsgroups) 10

5.4. Hosting 10

5.5. Moderne internetske usluge i servisi 11

5.5.1. Blog 11

5.5.2. YouTube 13

5.5.3. Facebook 14

5.5.4. Moderne internetske usluge i servisi pravni problemi 15

6. INTERNET DANAS 18

7. INTERNET U HRVATSKOJ 18

8. ZAKLJUAK 20

9. LITERATURA

1. UVOD

Od prvih poetaka razliitih mehanikih strojeva i raunala najjednostavnijih oblika i

funkcija do dananjih supermonih kompjutora koji upravljaju cijelim svijetom, od

poetnikih runih zapisa na prirodnim materijalima (papirus, glinene ploice) do dominacije

digitalnih formata, svijet je suoen s globalnom revolucijom koja nevjerojatnom brzinom

mijenja njegovu sliku u vrlo kratkom periodu vremena. Dogaa se revolucija informacijskog

doba i informacijskog drutva ija je glavna ila kucavica fenomen koji, figurativno reeno,

do juer jo nije ni postojao, a danas je presudan za snalaenje i opstanak u takvom drutvu.

Fenomen koji zanemaruje i baca sjenu na sve to je bilo prije njega i okree se budunosti,

razvitku, novom dobu. Fenomen koji je napravio potpunu preraspodjelu drutva i pokrenuo

val formiranja novog svjetskog poretka. Ukratko, fenomen poznat pod nazivom Internet.

Pojam Internet u suvremenom kolokvijalnom govoru ve na prvi spomen izaziva

mnotvo razliitih konotacija, kao to su na primjer umreenost, brza dostupnost informacija

svakog tipa, povezanost itave svjetske populacije u jedinstvenu zajednicu globalnih

razmjera, i slino. Internet je postao notorni (opepoznati) pojam koji je u dananje vrijeme

neprestano prisutan u naim ivotima i vrlo je lako zakljuiti da je bez njega funkcioniranje

cjelokupne sfere ljudskog ivota nemogue i nezamislivo, a trenutni trend porasta sve vee

ovisnosti o informatikoj tehnologiji i umreenosti drutva na svim podrujima samo jo vie

ide u prilog toj injenici.

2. INTERNET POJMOVNO ODREENJE

Svi se danas na razliite naine koristimo Internetom, esto ni ne razmiljajui to on

zapravo predstavlja, koja mu je definicija (ako se neto takvo uope moe odrediti za fenomen

koji se mijenja i napreduje svakog dana). to se vie izvora informacija prouava, to se

pojavljuje vie definicija Interneta. U nastavku slijedi nekoliko najodreenijih i najpotpunijih:

Internet je globalni informacijsko-komunikacijski sustav koji povezuje i spaja

kompjutorske mree pojedinih zemalja i organizacija, te tako omoguava posjednicima

kompjutora diljem svijeta da putem svojih lokalnih mrea i telefonskih veza meusobno

komuniciraju, razmjenjuju informacije i koriste brojne druge usluge. U fizikom smislu, to je

niz meusobno povezanih kompjutorskih mrea, organiziranih na jedinstven nain, sa

zajednikim komunikacijskim protokolima i mrenim uslugama.1

Internet je javno dostupna globalna paketna podatkovna mrea koja zajedno povezuje

raunala i raunalne mree koritenjem istoimenog protokola. To je "mrea svih mrea" koja

se sastoji od milijuna kunih, akademskih, poslovnih i vladinih mrea koje meusobno

razmjenjuju informacije i usluge kao to su elektronika pota, chat i prijenos datoteka te

povezane stranice i dokumente World Wide Weba.2

Ovim openitim odreenjima Interneta svakako treba dodati i neka dublja razmiljanja

danas vodeeg analitiara informacijskog doba i umreenog drutva Manuela Castellsa3:

Internet je tkivo naih ivota. Ako je dananja uloga informacijske tehnologije

ekvivalentna ulozi elektrine energije u industrijskoj eri, Internet bismo mogli usporediti i s

elektrinom mreom i s elektromotorom zbog njegove sposobnosti da mo informacije iri

itavim podrujem ljudskih aktivnosti. Nadalje, ba kao to su nove tehnologije proizvodnje i

distribucije elektrine energije omoguile nastanak tvornica i velikih korporacija,

organizacijskih temelja industrijskog drutva, Internet predstavlja tehnoloki temelj

organizacijskog oblika doba informacije: mreu.4

1 Dragievi, Draen: Kompjutorski kriminalitet i informacijski sustavi, Zagreb, 2004., str. 28./29.

2 Wikipedia (http://hr.wikipedia.org/wiki/Internet)

3 Manuel Castells Olivn, ro. 09. veljae 1942. god. u panjolskoj, profesor sociologije te gradskog i

regionalnog planiranja na University of California (Berkeley). Potpuni ivotopis autora dostupan na web stranici: http://sociology.berkeley.edu/faculty/castells/cv.htm. 4 Castells, Manuel: Internet galaksija: razmiljanja o Internetu, poslovanju i drutvu, Zagreb, 2003., str. 11.

Internet je komunikacijski medij koji prvi put omoguava komunikaciju mnogih s

mnogima, u odabranom vremenu i na globalnoj razini. Kao to je irenje tiskarskog stroja na

Zapadu stvorilo ono to je MacLuhan nazvao Gutenbergovom galaksijom, tako je novi svijet

komunikacije omoguio Internet galaksiju.5

Castells se nije zaustavio samo na pojmovnom odreenju Interneta, ve je ulogu

Interneta u suvremenom drutvu shvatio vrlo ozbiljno te je na specifian subjektivan nain

iznio svoje vienje tog fenomena, kao i ponudio nekoliko rjeenja kojima bi taj fenomen na

ispravan nain trebao biti internaliziran i opeprihvaen u drutvu.

Vjerujem da je Internet temeljno sredstvo razvitka Treeg svijeta. () Ali, to ne znai

da moemo popraviti trenutnu situaciju u kojoj polovica ovjeanstva jedva preivljava s

manje od dva dolara dnevno samo daljnjim irenjem Interneta, bez promjene konteksta

njegovog usvajanja. () Internet nije ni utopija ni distopija, ve izraz nas samih kroz

specifini komunikacijski kd kojeg moramo razumjeti ako elimo promijeniti svoju

stvarnost.6

3. POVIJEST INTERNETA

Razvoj Interneta kao globalne mree ponajprije je ovisio o razvoju sredstava

komuniciranja. Izumi telegrafa, telefona, radija i raunala bili su podloga za pojavu Interneta.

Stoga nije ni udo da se Internet pojavio upravo u drugoj polovici 20. stoljea. Prvotno

zamiljen kako bi omoguio visoku uinkovitost u komunikaciji izmeu istraivakih centara,

sveuilita i vladinih agencija SAD-a, ubrzo je prerastao u internacionalnu mreu dostupnu

svima.7

Dogaaj koji je inicirao itav mehanizam stvaranja globalne mree koja se danas zove

Internet pokrenulo je lansiranje prvog umjetnog satelita u svemir, nazvanog Sputnik, 1957.

godine, izvedeno od strane Sovjetskog Saveza. Naime, bilo je to upozorenje Sjedinjenim

Amerikim Dravama, koje su u to vrijeme nastojale ostvariti tehnoloki vojnu nadmo, da

hitno treba odgovoriti na takav ruski potez.

5 Ibid., str. 12./13.

6 Ibid., str. 16.

7 Lipljin, N.; Milija, Lj.; Kos, I.; Srnec, T.; Zvonarek, Lj.; Gvozdanovi, T.; Ikica, Z.: Informatika / raunalstvo

za srednje kole: udbenik za 1. i 2. razred, Varadin, 2003. (citirani tekst preuzet s CD-ROM-a dostupnog uz navedeni udbenik)

Odgovor je stigao ve sljedee, 1958. godine, kada ameriko Ministarstvo obrane, na

inicijativu tadanjeg predsjednika SAD-a Dwighta Eisenhowera, osniva Agenciju za napredne

istraivake projekte (ARPA Advanced Research Project Agency) organizaciju koja

objedinjuje najkvalitetnije ljude SAD-a radi osiguravanja SAD-u vodeeg mjesta u znanosti i

tehnologiji primjenjivoj u vojsci. Prvi upravitelj kompjutorskog istraivakog programa

ARPA-e bio je Joseph Licklider, inae idejni zaetnik Interneta. Kao projekt jednog manjeg

odjela ARPA-e 1969. godine formiran je ARPANet koncept decentralizirane, fleksibilne

komunikacijske mree8 koja ne bi prestala raditi ni u sluaju prestanka rada nekih njenih

dijelova npr. unitenja dijela mree zbog ratnih razaranja. Upravo tu 1969. godinu moemo

uzeti kao polaznu godinu kada poinje pravi razvoj Interneta. Takva mrea (ARPANet) ne

moe imati neki centar koji bi upravljao cijelom mreom (unitenjem tog dijela cijela mrea

bi prestala raditi). Informacije ne teku uvijek istim putem ve onim koji je najbri, odnosno

onaj koji je trenutno slobodan. Podaci putuju u paketima tj. u dijelovima. Prva vorita te

mree bila su na etiri amerika sveuilita (Kalifornijsko sveuilite u Los Angelesu, Institut

za razvoj Stanford, Kalifornijsko sveuilite u Santa Barbari, Sveuilite u Utahu). Prva

uspjena demonstracija ARPANet-a ostvarena je 1972. godine na meunarodnoj konferenciji

u Washingtonu. Zanimljivo je napomenuti da su u razvoj funkcija ARPANeta bili ukljueni i

studenti na postdiplomskom studiju koji su radili u otvorenoj atmosferi, bez posebnih

sigurnosnih mjera, a ARPANet su koristili i za chat ili za razgovore o nabavi marihuane.9

Najpopularniji nain koritenja mree bila je elektronska pota, aplikacija koju je

1971. godine razvio Ray Tomlinson, a iste godine poslan je i prvi e-mail.

Prvi mreni protokol koji je koristio ARPANet bio je NCP (Network Control

Program). Za komunikaciju izmeu raunalnih mrea bio je potreban standardiziran

komunikacijski protokol pa su 1973. godine Vint Cerf, Gerard Lelann i Robert Metcalfe

osmislili protokol kontrole prijenosa nazvanog TCP (Transmission Control Protocol), koji je

kasnije podijeljen na dva dijela pa je stvoren TCP/IP (Transmission Control Protocol /

Internet Protocol) koji predstavlja standard na kojem se jo i danas temelji Internet. Internet je

dobio ime upravo po tom standardnom komunikacijskom protokolu koji danas koriste sva

8 Castells, Manuel, op. cit. (bilj. 4), str. 20.

9 Ibid., str. 30.

umreena raunala. Taj je protokol u prvim koracima zaivio u veini raunala ARPANet-a 1.

sijenja 1983. godine i taj se datum moe smatrati pravim poetkom Interneta.10

1980. godine zaivio je UseNet. UseNet je kratica od "User's Network" i ee se

koristi naziv "Newsgroups". Sastoji se od tisua virtualnih korisnikih oglasnih ploa s raznim

temama dostupnima u cijelome svijetu. Svatko s pristupom internetu moe objaviti svoju

obavijest, itati poruke i odgovarati na svaku poruku. UseNet je posebno korisno mjesto za

traenje odgovora na neko pitanje, jer su veina diskusija upravo pitanja i odgovori.

1988. godine ostvaren je jo jedan napredak u meuljudskoj komunikaciji. Naime,

utemeljen je Internet Relay Chat (IRC), koji omoguava ljudima diljem svijeta komunikaciju

u virtualnim sobama u realnom vremenu.

1990. godine program ARPANet je umirovljen i prenesen na NSFNet (National

Science Foundation Network). NSFnet je uskoro spojen sa CSNet (Computer Science

Network), koji je spajao sveuilita diljem Sjeverne Amerike, a zatim je spojen i sa EUNet-

om (European Network), koji je spajao veinu europskih istraivakih centara.

Gaenjem ARPANet-a dolo je do postupne privatizacije Interneta, to je potaknulo

lananu reakciju sve veeg i jaeg porasta njegove upotrebe i rairenosti. 1990. godinu

uzimamo kao godinu kad je nastao Web ili globalna Mrea.11 Do kraja 1991. godine

umreeno je preko 5 000 centara u preko 35 drava.

Razvoj World Wide Web-a omoguio je Internetu ulazak u svijet na velika vrata. To je

aplikacija za razmjenu informacija koju je 1990. godine razvio engleski programer Tim

Berners-Lee.12

On je u suradnji s Robertom Cailliauom razvio program za pretraivanje /

ureivanje i nazvao ga World Wide Web (WWW). Tada poinje i razvoj Internet pretraivaa

koji doivljavaju procvat, a do vrhunca dolazi 1995. godine kada tvrtka Microsoft u sklopu

svog novog potpuno grafikog operativnog sustava predstavlja Internet Explorer pretraiva

kojeg jo i danas koristi najvei broj korisnika Interneta.

Tako je sredinom 1990-ih Internet privatiziran, njegova tehniki otvorena arhitektura

omoguavala je umreavanje svih raunalnih mrea diljem svijeta, a WWW je funkcionirao

10

Hrvatski povijesni portal (http://povijest.net/index.php/Svakodnevna-povijest/Internet-povijest.html) 11

Ibid. 12

Castells, Manuel, op. cit. (bilj. 4), str. 25.

samo uz pomo odgovarajueg softvera, tj. pretraivaa.13 Zato se esto kae da je za veinu

ljudi, za poslovni svijet i drutvo openito, Internet roen 1995. godine.14 Njegova

najupeatljivija osobina je otvorenost kako u tehnikoj izvedbi, tako i u socijalno-

institucionalnoj organizaciji15

i postao je neiscrpna komponenta suvremenog drutva. Zato se

danas vrlo ironino i apsurdno gleda na stav tvrtke IBM, koja je u jednoj studiji predvidjela da

e se do 2000. godine svjetsko trite raunala stabilizirati na oko pet tisua raunala, kao i

izjavu predsjednika DEC-a, koji je 1977. godine, nakon razvoja osobnog raunala, izjavio da

nema razloga zato bi netko elio raunalo u svojoj kui.16

4. NAINI SPAJANJA NA INTERNET

Pristup Internetu danas je omoguen gotovo svakom pojedincu na kugli zemaljskoj, a

da bi pristup bio mogu, potrebne su odreene tehnoloke komponente ija je to glavna

namjena. I u tom segmentu ostvaruju se neprestani napreci tako da je danas ve potpuno

normalno pristupanje Internetu beinim putem, gotovo neovisno o mjestu na kojem se

korisnik nalazi, dok nam se i sama pomisao na to prije nekoliko godina mogla uiniti

smijenom i neizvedivom.

Danas se za povezivanje na Internet koriste telefonske mree, analogni, ISDN

(Integrated Services Digital Network) ili ADSL (Asymetric Digital Subscriber Line) modemi,

optiki i ini kabeli, satelitske veze i drugi naini. ak vie ni pretpostavka obavezne potrebe

kompjutora za pristupanje Internetu ne stoji, budui da se Internetu danas moe pristupati i s

mobilnih telefona, dlanovnika i slinih ureaja.

Iako je u svijetu ve poprilino razvijen, u Hrvatskoj se tek posljednjih godina moe

primijetiti porast broja korisnika irokopojasnog (broadband) Interneta i zamjene

tradicionalnog dial-up naina spajanja (modem + telefonska linija) modernim ADSL i WLAN

(Wireless Local Area Network) modemima, koji mogu i do tri stotine puta biti bri od obinog

dial-up pristupa17, a uz to omoguuju nesmetano koritenje telefonske linije, neovisno o

(ne)prikljuenju na Internet.

13

Ibid., str. 26. 14

Ibid., str. 27. 15

Ibid., str. 37. 16

Ibid., str. 38. 17

Podatak preuzet iz slubene informativne broure tvrtke T-Com za uslugu MAXadsl (svibanj 2008.) i odnosi se na najveu raspoloivu brzinu koju navedeni pruatelj Internet usluga omoguava, a koja iznosi 16Mbit/s.

Svako raunalo spojeno na Internet ima svoju IP adresu, ali se kod koritenja usluga,

npr. u web-pregledniku, uglavnom koriste imena koja se u adrese prevode pomou sustava

posluitelja za DNS (Domain Name System).

5. INTERNETSKI SERVISI (USLUGE)

Od samih poetaka uz Internet su se javljali mnogi oblici usluga i servisa koje je on

pruao svojim korisnicima. Navesti sve usluge i servise koje danas Internet prua (pa makar i

u svrhu jednostavnog nabrajanja bez objanjenja) moglo bi se nazvati Sizifovim poslom.

Naime, globalni razmjeri kojima se Internet proirio toliki su da je takvo neto zaista

nemogue. Broj internetskih usluga i servisa vjerojatno bre raste nego to je prosjenom

ovjeku potrebno da napie samo i jednu uslugu u nizu kod nabrajanja.

Ipak, postoje neke usluge i servisi koji su globalno najrasprostranjeniji i najpopularniji

pa je njih donekle mogue i nabrojiti i ukratko objasniti. Neki od njih veu se jo uz prve

poetke Interneta i uspjeli su opstati sve do danas, a neki su proizvod suvremenog drutva i

najmodernije tehnologije.

Svima njima zajednika je injenica da imaju mnogo prednosti, ali i znatnijih

nedostataka, zbog ega se esto oko njih javljaju dileme i rasprave na temu njihove

opravdanosti, pravne utemeljenosti, pitanja etinosti i moralnosti, i slino.

5.1. World Wide Web (WWW)

World Wide Web je jedna od najkoritenijih usluga, a njena glavna namjena je

razmjena podataka putem Interneta uz posredovanje web-preglednika18

koji je potreban kako

bi se Internetu moglo pristupiti.

WWW zapravo predstavlja grafiki nain koritenja Interneta i time olakava

navigaciju Internetom kroz prikaz eljenih informacija u zvukovnom i vizualnom (grafikom)

obliku, ukratko: multimedijskih dokumenata. Zasnovan je na sustavu elektronikih

dokumenata nazvanom HTML (HyperText Markup Language) koji omoguuje povezanost tih

dokumenata putem veza (links) koje se pojavljuju u obliku posebno istaknutog teksta ili 18

Web preglednik (Internet browser) je program koji korisniku omoguuje pregled web stranica i multimedijalnih sadraja vezanih uz njih. Najpopularniji preglednici danas su Internet Explorer, Mozilla Firefox, Opera, itd. Uz ve ranije spomenute fizike komponente potrebne za pristupanje Internetu, web-preglednik predstavlja nunu softversku komponentu potrebnu kako bi sadraj internetskih stranica bio vidljiv na zaslonu korisnika. Vie o web-preglednicima na: http://hr.wikipedia.org/wiki/Web_preglednik.

grafike. Korisnici klikom mia na odreeni link prelaze s jedne web lokacije na drugu u

izuzetno brzim vremenskim intervalima.

WWW je 1989. godine kreirao Tim Berners-Lee, zaposlen u CERN-u, Europskom

laboratoriju za kvantnu fiziku. Cilj kreiranja Weba bio je ujediniti tehnike klijent-posluitelj

umreavanja i hiperteksta da bi se olakalo traenje informacija irom svijeta. Osnovni je

koncept bio: omoguiti bilo kojem tipu klijenta, osobnom raunalu, pronalaenje informacija

irom svijeta, bez potrebe za poznavanjem odreenog raunalnog jezika ili tono odreenog

tipa terminala. Pristup je univerzalan.19

Koritenje Internetom zahvaljujui ovoj usluzi vrlo je jednostavno te se zbog toga od

korisnika ne zahtijeva nikakvo poznavanje posebnih raunalnih vjetina. Sve to je potrebno

za uspjeno koritenje Internetom nalazi se na zaslonu korisnika i obino je vrlo uoljivo tako

da se moe zakljuiti da dio zasluga za svoje globalno irenje i popularnost Internet moe

zahvaliti upravo WWW-u.

5.2. Elektronika pota (e-mail)

Elektronika pota je danas najvie koritena usluga na Internetu, koju je, kao to je

ve ranije spomenuto, 1970. godine razvio Ray Tomlinson. Osnovni koncept ove usluge je

prijenos tekstualnih poruka (mogue je prilagati i dokumente ne-tekstualnog formata) putem

komunikacijskih mrea, najee Interneta.

Da bi se koristili ovom uslugom, korisnici na raunalu moraju imati instaliran jedan od

tzv. e-mail klijenata, a s obzirom na suelje oni mogu biti tekstualni ili grafiki. Danas

prevladavaju e-mail klijenti grafikog suelja, od kojih su najpoznatiji Outlook Express,

Mozilla Thunderbird, itd.

Pristup e-mail usluzi omoguuju razni davatelji Internet usluga, tzv. ISP-ovi (Internet

Service Providers) u sklopu davanja jo jedne usluge, hostinga. Host kompjutori omoguuju

koritenje e-mail uslugom i bez ve spomenutih e-mail klijenata, i to putem tzv. webmail

usluge. Karakteristika webmail-a je injenica da sve e-mail poruke koje korisnik ima na svom

korisnikom raunu nisu spremljene na njegovom kompjutoru (na njegovom tvrdom disku),

ve su one spremljene na serveru (tj. host kompjutoru), a pristup njima mogu je uz prethodno

19

Opirnije na: Portal Grapnet (http://www.grapnet.com/page_net.php?id=340&oid=312)

logiranje putem korisnikog imena i lozine dobivenih od host kompjutora na kojem imaju

otvoren korisniki raun. Poruke se kasnije mogu spremiti na kompjutoru korisnika u raznim

multimedijalnim oblicima i formatima. Svaki od korisnika elektronike pote ima svoju

adresu, koja ima format ime_poiljatelja@ime_e-mail_posluitelja_ili_domena20 (npr.

ivan.ivanovic@pravo.hr).

Status najvie koritene Internet usluge elektronika pota dobila je zahvaljujui

globalnoj primjeni u svim podrujima ljudske aktivnosti, od privatnih do poslovnih namjena.

Potpuno je normalno da svaki korisnik Interneta ima svoju e-mail adresu (a obino ih jedan

korisnik ima i vie od jedne), a suvremena poslovna komunikacija gotovo je nezamisliva bez

posredstva e-mail-a. To ukljuuje poslovnu suradnju, slanje i primanje ponuda i potranji

odreenih proizvoda, meunarodnu komunikaciju, oglaavanje, itd.

Od vremena kad je razvijena i kada je poslana prva e-mail poruka, elektronika pota

u neprestanom je razvoju. Samo nekoliko godina nakon tog poetka, ve 1976. godine,

engleska kraljica Elizabeta poslala je svoj prvi kraljevski e-mail i tako ve u samim poecima

Interneta najavila da na toj mrei i njenim uslugama lei budunost komunikacije. Dananja

statistika tu injenicu samo potvruje podatkom da je 2005. godine bilo poslano 50 milijardi

e-mail poruka dnevno.21

No, kao i sve ostalo u dananjem svijetu, i elektronika pota ima tamnu stranu

medalje, a ona se sastoji u neeljenim uincima e-mail-a, koji se prije svega odnose na visoku

stopu izloenosti kompjutorskim virusima. Naime, rukovodei se ve navedenom statistikom

o broju dnevno poslanih e-mail poruka u 2005. godini, dolazimo i do podatka da je 1% tih

poruka zaraeno nekim oblikom kompjutorskog virusa.22 Postotak naizgled malen, ali kada se

pretvori u brojani ekvivalent, dolazimo do brojke od 500 milijuna virusom zaraenih poruka,

to svakako nije zanemariv podatak. Dodavi tome podatak da je ak oko 95% svih poslanih

e-mail poruka zapravo neeljeno23, ukazuju se vrlo ozbiljni problemi s kojima se ova

internetska usluga mora nositi u dananjem vremenu umreenog drutva. Broj spam ili

junkmail poruka u stalnom je porastu i bit e potrebno poduzeti rigorozne mjere kako bi se taj

negativni trend reducirao.

20

Wikipedia (http://hr.wikipedia.org/wiki/Elektroni%C4%8Dka_po%C5%A1ta) 21

Podatak preuzet iz biljeki s predavanja prof. dr. sc. Draena Dragievia na Pravnom fakultetu Sveuilita u Zagrebu iz kolegija Pravna informatika, u sklopu predavanja na temu Zloporabe internetskih servisa, na dan 20. studenoga 2008. godine. 22

Vidi: bilj. 21. 23

Vidi: bilj. 21.

5.3. UseNet (Newsgroups)

UseNet je podmrea na Internetu koja se bazira na NNTP protokolu (Network News

Transfer Protocol), a ine ju serveri namijenjeni primanju, slanju i razmjenjivanju lanaka.24

Mogue je pretraivanje grupa s obzirom na sadraj, a ovisno o vrsti lanaka od kojih se

grupe sastoje, razlikuju se binaries grupe, namijenjene multimedijalnim sadrajima, i obine

grupe, namijenjene sadrajima u tekstualnom formatu.

UseNet je zbog svoje decentraliziranosti i time nepraktinou cenzure idealan medij

za rasprave, razmjenu informacija i slino. Na taj nain se razvijaju rasprave u kojima

sudjeluju razni ljudi, koji se obino meusobno ne poznaju i koji iznose razliita miljenja.25

Upravo zbog te injenice nepraktinosti za cenzuru UseNet je esto okupljalite kako

pozitivnih, tako i negativnih oblika demokracije i anarhije gdje se esto iznose i argumentiraju

razliita miljenja korisnika. To, naravno, moe biti vrlo pouno, ali izraena miljenja i

stavovi katkad mogu prelaziti granicu tolerancije i dobrog ukusa.

Postoji nekoliko naina kako pristupiti UseNet usluzi. Uobiajeno je da se to ini

izravno iz nekog od e-mail klijenata koji podravaju i pregledavanje UseNet grupa. Takvi su

npr. Outlook Express ili Mozilla Thunderbird. Isto tako, to je mogue i preko web preglednika

(npr. Google grupe), a postoje i posebno za to namijenjeni UseNet klijenti, kao to su npr.

Fort Agent, GrabIt, MicroPlanet Gravity, pan, Xnews, itd.

5.4. Hosting

Hosting je u prijevodu smjetaj web stranica, tj. cjelokupnog Internet sadraja na web

server, tako da budu dostupne svima koji pregledavaju Internet.26

Host (domain) je raunalo

na kojem se nalaze baze podataka ili dokumenti za Web stranice.27

Hostovi se nalaze u

tvrtkama ili kod davatelja Internet usluga, no to ne znai da je to njihova stvarna lokacija ili

da se moe tono odrediti gdje je lociran glavni, odnosno centralni host kompjutor. Naime,

jednako kao to se ne moe odrediti fiksno mjesto na kojem je lociran WWW28, isto je tako

24

Wikipedia (http://hr.wikipedia.org/wiki/Usenet) 25

Ibid. 26

Wikipedia (http://hr.wikipedia.org/wiki/Hosting) 27

Portal Grapnet (http://www.grapnet.com/page_net.php?id=407&oid=312) 28

Iako hijerarhijski organiziran, Internet je u odnosu na upravljanje i odluivanje o daljnjem razvoju i irenju u najveoj mjeri decentraliziran (...) Vidi vie u: Dragievi, Draen, op. cit. (bilj. 1), str. 29. i na web stranici: http://www.grapnet.com/page_net.php?id=335&oid=312

nemogue odrediti lokaciju centralnog hosta ili odrediti koji od mnogobrojnih host

kompjutora ima svojstvo sredinjeg ili glavnog.

U dananje vrijeme, kad je Internet dostupan svima, bilo tko moe putem ove globalne

mree objaviti odreenu informaciju ili dokument, a upravo u tome pomoi e mu usluga

hostinga. Poetak te prie temelji se na osnovnom naelu na kojem funkcionira WWW, a to je

model klijent-posluitelj (client-server). Klijent je ureaj, obino osobno raunalo, koje ita

informacije, kao to su Web stranice.29 Svakome klijentu omoguen je pristup Internetu, a tu

uslugu omoguuje mu host kompjutor, tj. posluitelj (server), putem svoje dodatne usluge,

odnosno svojstva davatelja Internet usluga, tzv. ISP-a (Internet Service Provider), i to obino

uz odreenu naknadu (mjesena pretplata, potroni vrijednosni bonovi i sl.). U situaciji kad

pak hostovi opsluuju web stranice odreenih tvrtki, kompanije u kojima su ti kompjutori

smjeteni nazivaju se nazivaju davateljima komercijalnih usluga ili CSP-ovima30 (Commerce

Service Providers).

Kao primjer hostova u Hrvatskoj moemo navesti T-Com, CARNet, VIPNet,

Globalnet, Optima Telekom, Iskon Internet, i mnoge druge.

5.5. Moderne internetske usluge i servisi

Uz tradicionalne internetske usluge i servise koji su se razvijali usporedno s razvojem

Interneta (WWW, e-mail, ...) moderno doba donosi nam i nove oblike raznih usluga koje se

poneto razlikuju od prijanjih. Tehnologija postaje sve naprednija, a mijenja se i namjena tih

usluga, kao i sfera djelovanja na koju se pojedina usluga odnosi. U nastavku slijede openita

odreenja i karakteristike triju danas vjerojatno najkoritenijih modernih internetskih usluga,

naroito gledano sa stajalita studentske populacije: Blog, YouTube i Facebook.

5.5.1. Blog

Blog (anglizam, dui naziv weblog) je publikacija na Internetu koja sadri prvenstveno

periodike lanke u obrnutom vremenskom slijedu (...).31 Prvi je taj termin koristio Jorn

Barger, autor web stranica "Robot Wisdom", u 1997.32

To je zapravo svojevrsni oblik

digitalnog osobnog dnevnika objavljenog na Internetu, u kojem je sadraj (tzv. post-ovi)

29

Portal Grapnet, loc. cit. (bilj. 27) 30

Ibid. 31

Wikipedia (http://hr.wikipedia.org/wiki/Blog) 32

Portal Index.hr Vijesti: to su blogovi? (http://www.index.hr/vijesti/clanak.aspx?id=120567)

poredan obrnutim kronolokim redoslijedom, to znai da se najnoviji post-ovi nalaze na vrhu

stranice, a najstariji na dnu.

Blogovi se mogu pojaviti u razliitim oblicima, poput osobnih, tematskih, u obliku

asopisa i sl., a mogu ih ureivati pojedinci za osobne potrebe (individualni blogovi) ili itave

grupe za profesionalnu namjenu (kolaborativni blogovi). Kako bi se korisnicima, tj.

itateljima blogova olakalo pretraivanje po temama za koje pokazuju interes, svi se blogovi

nastoje tematski kategorizirati. Ipak, najvei je broj blogova individualan i bez posebne

specifikacije ili usmjerenosti tono odreenoj tematici. Pie se neformalno uz usputno

doticanje razliitih kategorije i tema.

Upravo takvim neformalnim pisanjem i iznoenjem osobnih stavova esto se

prekorauju dopustive granice. Autori blogova javno objavljuju svoja miljenja i stavove o

razliitim osobama i dogaajima, nerijetko koristei pogrdne izraze, pretjerane kritike ili fraze

teeg karaktera, sve popraeno neprovjerenim i esto izmiljenim informacijama, vodei se

pritom fikcijom da je blog njihov osobni dnevnik u kojem mogu poput novinara u kolumnama

pisati to god ele. Ipak, stvarnost je neto drugaija. Naime, blogovi nemaju isti tretman kao

tisak, te se blogere ne smatra novinarima, stoga nisu zatieni slobodom tampe.33 Razlog je

to mogunosti pravne sankcije autora takvih blogova za povredu asti, klevetu i krenje

slinih ustavom zajamenih osobnih prava.

Na post-ove autora bloga njegovi posjetitelji imaju mogunost ostavljanja komentara u

kojem iznose svoje (ne)slaganje, pohvale, kritike, sugestije i sl. na odreenu temu. Sadraj

blogova znao se ponekad iskoritavati i u masovnim medijima, naroito u tzv. utom tisku,

a budui da su blogovi prepuni poluinformacija ili ak dezinformacija, takoer se pojavio

problem autentinosti istih. No, postoje i tzv. A-blogeri koji objavljuju provjerene i tone

informacije i na taj nain stjeu ugled i meu profesionalnim novinarima, koji znaju iskoristiti

te informacije u vlastitim reportaama, izvjetajima, kolumnama i sl.

Kolika im je popularnost, pokazuje i injenica da se blogovi koriste i u propagandnim

aktivnostima, kao to su npr. politike kampanje (naroito u SAD-u). U Hrvatskoj je to u

dosadanjim politikim kampanjama bilo jo uvijek prilino slabo izraeno zbog nedovoljno

zastupljenog irokopojasnog (broadband) Interneta. No, trenutno se dogaa trend sve veeg

33

Wikipedia, loc. cit. (bilj. 31)

porasta koritenja takvog oblika pristupa Internetu i u hrvatskim kuanstvima pa je za

oekivati da e s vremenom ovaj servis i kod nas biti u javnosti iskoriten na razliite naine.

Proboj na hrvatsku Internet scenu blog je doivio 2004. godine, kada se pojavio prvi

hrvatski blog alat pod nazivom MojBlog.hr. Uz njega, kasnije su se pojavili Blog.hr i Iskrica.

Zanimljivo, najstariji post na Iskrici datiran je na 21. oujka 2003., a pretpostavlja se da je

najstarija stranica ovog sadraja u Hrvatskoj Dnevnik, postavljen 2001. godine.34

5.5.2. YouTube

YouTube je popularni internetski servis za razmjenu video sadraja gdje korisnici

mogu postavljati, pregledavati i ocjenjivati video isjeke.35 Korisnici imaju pravo postavljanja

video materijala iji su oni originalni autori te materijala za koje imaju iskljuivo pravo

koritenja pribavljeno od strane vlasnika autorskog prava. Zabranjena je distribucija

pornografskih, nasilnih, reklamnih, kriminalnih ili uvredljivih sadraja i materijala te za iste

pruatelj ove usluge ima pravo na uklanjanje sa svojeg servera.

Utemeljitelji YouTube-a su Chad Hurley, Steve Chen i Jawed Karim, a domena

YouTube.com aktivirana je 15. veljae 2005. godine36, da bi u studenome iste godine

slubeno poela s radom. Danas je ovaj servis u vlasnitvu tvrtke Google Incorporated.

Prema statistikom istraivanju iz lipnja 2006. godine, na YouTube-u je dnevno

pregledavano 100 milijuna video isjeaka, a tokom 24 sata postavljano 65 000 novih. Prema

istraivanju tvrtke Nielsen/NetRatings stranicu posjeuje gotovo 20 milijuna korisnika

mjeseno, od toga 44% ena i 56% mukaraca najee dobi od 12 do 17 godina. Prema

istraivanju stranice Hitwise.com 64% mrenog video prometa u Velikoj Britaniji odvija se na

YouTube-u.37

Ne zaboravimo da se statistika odnosi na 2006. godinu, dakle samo godinu dana

nakon to je YouTube pokrenut. Postoje i recentniji statistiki podaci, koji samo zaokruuju

priu o popularnosti ovog servisa. Prema objavljenim podacima u travnju 2008. godine,

YouTube je sadravao oko 83,2 milijuna videa i oko 3,75 milijuna korisnikih kanala.38

34

Ibid. 35

Wikipedia (http://hr.wikipedia.org/wiki/YouTube) 36

Ibid. 37

Ibid. 38

Podatak preuzet s web stranica Udruge Spuva udruge za primjenu Interneta u obrazovanju, i dostupan je na web stranici: http://spuzva.net/2008/07/27/sto-je-youtube/

YouTube predstavlja okupljalite anonimnih filmskih autora i glazbenika koji ovaj

servis koriste kao svojevrsnu odskonu dasku u karijeri i probijanju prema nekom buduem

profesionalnom poslu. Ni politika, ta mona drutvena formacija koja danas upravlja

svijetom, nije ostala imuna na usluge koje prua YouTube. Primjerice, u kampanji za

predsjednike izbore 2008. godine u SAD-u YouTube je koriten u promotivne svrhe, naroito

od strane demokratskih kandidata, koji su svojim potencijalnim biraima tako prenijeli svoje

stavove, zalaganja i programe koje namjeravaju provesti osvoje li njihovo povjerenje.

Skrenemo li malo s biti teme, a rukovodei se injenicom da je upravo demokratski kandidat

pobijedio na predsjednikim izborima i postao novi predsjednik SAD-a, u ali bismo mogli

rei da je koritenje YouTube-a u kampanji, naravno uza sve ostale imbenike kvalitetne

kampanje, bio ispravan potez i vana karika u osvajanju naklonosti graana SAD-a.

to se tie situacije u Hrvatskoj, zanimljivo je da se YouTube u hrvatskoj javnosti prvi

put u veoj mjeri spominje poetkom 2007. godine, prilikom incidenta s tadanjim ministrom

unutarnjih poslova Republike Hrvatske, koji je stranku u oporbi optuio za plasiranje njegovih

politikih gafova na YouTube, nazvavi pritom taj servis pogrenim nazivom.39

5.5.3. Facebook

Facebook je internetska drutvena mrea koju je 2004. godine osnovao Mark

Zuckerberg, bivi student Harvarda.40 Njegova namjena prvenstveno je bilo okupljanje i

meusobna komunikacija te razmjena informacija studenata s tog sveuilita, no ta namjena

ubrzo je prerasla svoju svrhu i doslovno preko noi Facebook je postao najkoriteniji moderni

internetski servis s najveim brojem korisnika, to se drutvenih mrea tie, oborivi pritom

dugogodinju vladavinu mree MySpace.com koja je godinama prije toga drala apsolutni

broj jedan u broju korisnika koje pod svojom domenom okuplja.41

Veliki prevrat dogodio se

sredinom 2008. godine, kada je broj korisnika Facebooka preao granicu od 100 milijuna

aktivnih korisnika i vrtoglavo nastavio rasti, a broj korisnika MySpace-a poeo stagnirati s tek

nezamjetnom stopom porasta. Naravno, nezamjetnom u smislu usporedbe navedenih dvaju

divova meu drutvenim mreama. Njihovo prednaenje pred svim ostalim drutvenim

mreama dostupnim na Internetu golemo je.

39

Video zapis s YouTube-a s detaljnijim opisom incidenta dostupan na istoj web stranici kao u bilj. 38. 40

Wikipedia (http://hr.wikipedia.org/wiki/Facebook) 41

Vie na: Total Portal (http://www.totalportal.hr/article.php?article_id=219069)

Facebook danas broji preko 130 milijuna aktivnih korisnika, to ga ini najveom

drutvenom mreom na svijetu, a osim toga moe se pohvaliti i statusom etvrte

najposjeenije web stranice na svijetu. Takoer, to je najpopularnije mjesto za objavljivanje

fotografija na Internetu, s vie od 30 milijuna dnevno dodanih novih fotografija.42

Osnovna namjena mree i dalje je ostala ista, no znatno proirenija kako korisnicima,

tako i mogunostima. Dakle, Facebook slui povezivanju ljudi koji se ve poznaju u stvarnom

ivotu i omoguuje im da ostanu u stalnom kontaktu s prijateljima, lanovima obitelji,

kolegama s kojima rade, studiraju ili se koluju. Pristup mrei je potpuno besplatan, a prihodi

se ostvaruju od sponzora i putem oglaavanja.

Facebook svojim korisnicima omoguuje potpunu kontrolu privatnosti, no ipak ga ne

zaobilaze mnogobrojne kritike koje tu injenicu pobijaju. Naime, pojavile su se insinuacije da

se informacije koje korisnici objavljuju koriste u razne komercijalne svrhe (npr. istraivanja),

pa da su ak dostupne i policiji. Ipak, unato kritikama, Facebook je danas najpopularniji

servis za socijalizaciju s rastuim brojem korisnika te je ak prozvan i "novim Internetom", a

Mark Zuckerberg ima nadimak "novi Bill Gates".43

A originalni, stari Bill Gates, tj. tvrtka

Microsoft, takoer su u toj mrei vidjeli potencijal budunosti i za 240 milijuna dolara kupili

1,6% udjela u njegovim dionicama.

Prema podacima tvrtke Alexa Internet, Inc., Facebook je meu hrvatskim korisnicima

drugi web site po prometu. Facebook u Hrvatskoj trenutano ima preko 350 tisua korisnika,

a jo uvijek pokazuje znaajan rast broja korisnika i prometa. Izuzetno je popularan meu

mlaom populacijom, a posebno meu studentima koji ga koriste za sve, od dogovaranja

izlazaka do samoorganiziranja prosvjeda. Prosjena starost korisnika je 23 godine.44

5.5.4. Moderne internetske usluge i servisi pravni problemi

Gotovo da ne postoji nijedan fenomen modernog drutva koji uz sve svoje pozitivne

strane ne donosi i brojne negativne. Ista injenica nije zaobila ni gore navedene moderne

internetske servise. Kao to je ve spomenuto, jedne od najpoznatijih usluga koje u posljednje

prevladavaju na Internetu, naroito meu mlaom populacijom, jesu Blog, YouTube i

42

Navedeni statistiki podaci dostupni su na web stranici: http://www.facebook.com/press/info.php?statistics, kao i na: http://www.comscore.com/press/release.asp?press=2396 43

Wikipedia, loc. cit. (bilj. 40) 44

Podaci dostupni na web stranici: http://www.drap.hr/facebook.html. Statistika 100 najpopularnijih web

stranica u Hrvatskoj dostupna na: http://www.alexa.com/site/ds/top_sites?cc=HR&ts_mode=country&lang=none

Facebook. No, valja napomenuti kako postoji vrlo vaan problem iz pravne sfere koji sva

trojica sa sobom nose, a tie se autorskih prava i ubrzanog procesa zamjene klasinih

masovnih medija digitalnim medijima koji se reproduciraju upravo putem navedenih servisa.

Primjerice, danas postoji ogroman broj blogova na kojima neafirmirani i anonimni

autori esto objavljuju brojna zakonom zatiena autorska djela afirmiranih autora: od slika,

fotografija, potpunih knjievnih publikacija itd., i sve to neovlateno, dakle protuzakonito.

Takoer, autori blogova nerijetko imaju tendenciju iznoenja nekih vlastitih stavova,

miljenja i slinih tekstualnih, grafikih ili zvukovnih formacija, a koje su usmjerene protiv

odreenih javnih osoba (npr. dravni politiari, glazbenici, glumci, itd.) i ponekad prelaze

granicu dopustivosti, tolerancije i morala.

Dakle, radi se o zloupotrebi zakonom zatienih autorskih djela ili asti i integriteta

osoba od posebnog drutvenog znaaja. Autorima, osobama koje su nosioci tih zakonom

zatienih prava, nanose se time izravne tete u smislu oduzimanja njihove zakonom priznate

zarade ili honorara, a napretkom tehnologije s takvim se pravnim problemima sve tee nositi.

Primjerice, izdavaka industrija sve je vie suoena s izuzetno negativnim trendom sve

veeg pada prodaje publikacija knjiga dok se na Internetu (pa tako i blogovima) u slobodnom

prometu nalazi sve vei broj upravo takvih strunih knjiga, knjievnih djela, i slinih

publikacija u potpunosti ili nekih njihovih dijelova, objavljenih bez izriitog pristanka autora.

Sve to dovodi do zakljuka da e klasina izdavaka industrija u jednom periodu jednostavno

postati preslaba da se nosi s konkurencijom kakvu predstavlja Internet, sada i u ulozi novog

globalnog medija. Jednostavno, sadraj neke knjige objavljen neovlateno u slobodnom

prometu na Internetu bit e dostupan puno veem broju itatelja, i to bez ikakve naknade,

nego to e to biti jedna knjiga putena u prodaju u nekoj knjiari, i to ne po najpovoljnijoj

cijeni. S obzirom na stalni porast broja korisnika Interneta, ovdje govorimo o stotinama

milijuna moguih itatelja. To je broj kojeg je danas kod tirae knjiga nekog afirmiranog

autora gotovo nemogue ostvariti.

YouTube kao usluga reprodukcije audio i video sadraja tu je otila jo i dalje jer je

posve dovela u pitanje zatitu autorskih prava razliitih glazbenih, filmskih i video radova.

Iako YouTube generalno ne doputa postavljanje sadraja zatienog Zakonom o autorskim

pravima Sjedinjenih Amerikih Drava i itavo ga vrijeme brie, takav sadraj se neprestano

pojavljuje. Tu spadaju televizijske emisije, reklame, glazbeni spotovi, snimke koncerata,

isjeci iz filmova i TV serija i dr., redom zakonom zatieni materijali ije se cijene na

multimedijalnom tritu kreu vrlo visoko. To je dosad dovelo do niza sudskih tubi i parnica

protiv pruatelja takvih usluga koje ih dovode u ogromne financijske dugove.

Tako je, na primjer, Japansko drutvo za zatitu prava autora, skladatelja i izdavaa

(JASRAC) trailo da YouTube ukloni tisue video isjeaka popularnih japanskih glazbenika.

U veljai 2006. televizijska kompanija NBC zatraila je uklanjanje zatienog materijala,

meutim, kako je YouTube sve vie dobivao na znaaju, NBC se u srpnju iste godine odluuje

za neobian potez te mu nudi suradnju. Tako na YouTube-u danas postoji slubeni NBC-jev

kanal na kojem je mogue gledati isjeke iz njegove produkcije.45

Ipak, ini se da se trend nimalo ne smanjuje i da je sistem zatite autorskih prava

ozbiljno ugroen sve veim napretkom Interneta koji u svom razvoju zasad nema ogranienja.

Ostaje pitanje do koje e se mjere takav trend razviti i kako e dosadanji klasini mediji

zavriti bitku za opstanak koju vode s novim, globalnim, medijem Internetom.

Facebook, a djelomino i Blog, kao i news grupe, izazivaju kontroverze na neto

drugaiji nain, a osnova svega je globalna povezanost lanova neke drutvene grupe

(studenti, uenici, subkulture, i sl.). Takoer u tome nema naizgled nieg loeg, no problem

nastaje kad se te grupe povezuju i planiraju akciju koja nije moralno ili drutveno prihvatljiva.

Akcije mogu biti mirne, npr. u obliku organizacije mirnih prosvjeda studenata, ali isto tako

mogu biti i negativne u smislu organizacije navijakih ispada i nasilja, poticanja na vjersku,

rasnu ili kakvu drugu mrnju ili diskriminaciju i sl.

Stavovi oko (ne)utemeljenosti gore spomenutih argumenata jo uvijek su razliiti i

trebat e puno vremena, truda, znanja i umijea da se postigne zajedniko sporazumno

rjeenje. Dok se neki pozivaju na ustavne odredbe o slobodi miljenja i izraavanja

(temeljnim odredbama gotovo svakog modernog ustava u svijetu), koje de facto znae da u

slobodnom iznoenju vlastitog miljenja ili objavljivanju materijala po slobodnom izboru

putem blogova i slinih internetskih servisa nema nieg loeg ni kanjivog, drugi takve

postupke ozbiljno optuuju i zalau se za strogo kanjavanje svih koji prelaze granicu dobrog

ukusa i drutveno prihvatljivog javnog djelovanja. Naglaeno, javnog, zato jer je vana, a

moda i najvanija znaajka Interneta danas upravo javnost, odnosno otvorenost.

45

Wikipedia, loc. cit. (bilj. 35)

6. INTERNET DANAS

Danas je Internet globalna informacijska mrea rasprostranjena na svim kontinentima

diljem svijeta, s vie od pola milijarde registriranih host-ova.46 Broj korisnika Interneta danas

procjenjuje se na 1,35 milijardu korisnika.47

Internet je dostupan svakome, u bilo kojem

trenutku, i bilo gdje na svijetu gdje postoji kompjutor, modem i telefonska veza i upravo ta

injenica potvruje njegov nadimak mree nad mreama.

Internet nam omoguuje da iz fotelje svojeg doma upravljamo vlastitom tvrtkom, da

pretraujemo gomilu informacija, da razmjenjujemo te informacije s drugima i stupamo u

kontakt s ljudima iz najudaljenijih krajeva svijeta u trenu, da se opustimo koritenjem raznih

multimedijalnih i zabavnih sadraja

Iz dana u dan Internet se sve vie iri i ulazi u sve sfere ljudskog ivota. On je od

esencijalne vanosti za ekonomiju, trite, poslovanje, i gotove sve ostale aspekte drutva,

kojima postaje nezamjenjiva karika u lancu neprestane potrebe za sve veom koliinom

dostupnih informacija u najkraem moguem roku. Nemogue je i zamisliti to bi propast

jedne tako vane karike i komponente znaila u ovom modernom umreenom drutvu u

kojem ivimo.

7. INTERNET U HRVATSKOJ

Danas u Hrvatskoj oko 54% kuanstava posjeduje osobno raunalo48, a oko 50% kree

se i stopa graana koji imaju osiguran pristup Internetu. U usporedbi s drugim europskim

zemljama, Hrvatska se nalazi u kategoriji prosjenih korisnika Interneta. U broju korisnika

prednjae skandinavske zemlje, a Hrvatska se prema stopi koritenja Interneta nalazi u

skupini sa panjolskom, Portugalom, Poljskom, ekom i Slovakom.

Poeci Interneta u Hrvatskoj podudaraju se vremenski s poecima samostalne hrvatske

drave. 1991. godine osnovana je Hrvatska akademska i istraivaka mrea CARNet, koja

je bila prvi ISP u Hrvatskoj. Poetkom 1992. godine meunarodna organizacija Internet

Assigned Number Authority (IANA) dodijelila je CARNet-u administraciju nad .hr

domenom, da bi u studenome iste godine bila uspostavljena i prva meunarodna

46

Toni statistiki podaci dostupni na web stranici: https://www.isc.org/solutions/survey/history 47

Opirnije na: http://www.intgovforum.org/cms/2008/press/Worldwide%20Internet%20usage%2008.pdf 48

Statistiki podaci o informatikoj pismenosti u Hrvatskoj dostupni na: http://www.gfk.hr/press1/infopis.htm

komunikacijska linija koja je CARNet-ov vor u Zagrebu povezala s Austrijom, ime je

Hrvatska postala dio svjetske raunalne mree Internet.49

Prve ustanove u Hrvatskoj spojene na Internet bile su Sveuilini raunski centar,

Fakultet elektrotehnike i raunarstva u Zagrebu, Institut Ruer Bokovi, Prirodoslovno-

matematiki fakultet, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Tehniki

fakultet u Rijeci, Ekonomski fakultet u Osijeku i tadanje Ministarstvo znanosti i tehnologije.

Prvotno je CARNet bio jedini ISP u Hrvatskoj koji je svoje usluge pruao potpuno besplatno,

da bi mu se u tome 1996. godine pridruio tadanji HPT (Hrvatska pota i telekomunikacije).

Danas meu ISP-ovima dominira T-Com, a na drugom je mjestu CARNet. Slijede

Optima/Optinet, Iskon Internet, VIPonline, Vodatel/Net 4U, Metronet, Globalnet, itd.

Unato stopi od 50% graana koji imaju pristup Internetu, stvarno koritenje Interneta

u Hrvatskoj zapravo se kree oko 39%, to ukazuje na injenicu da informatika pismenost u

Hrvatskoj jo poprilino zaostaje za europskim i svjetskim trendovima. Primjerice, naa

susjedna zemlja Slovenija, vodea je u regiji istone i sredinje Europe po stvarnoj stopi

koritenja Interneta, koja iznosi ak 62%.50 Mnogo je initelja koji uvjetuju poboljanje

trenutne situacije u naoj zemlji: opi ivotni standard, razina obrazovanja, poznavanje stranih

jezika, i sl. Sve su to podruja u kojima je za ostvarenje napretka potrebna sinkronizirana

suradnja drave, profesionalnih informatikih organizacija i samih graana.

49

Opirnije na: www.gimnazija-druga-zg.skole.hr/informatika/povijest_interneta.doc 50

Opirniji rezultati istraivanja dostupni na web stranici: http://www.gfk.hr/press1/internet07hr.pps

8. ZAKLJUAK

Internet je svjetska mrea koja je poetkom 21. stoljea doivjela svoj procvat i veliki

uspon te se sve vie uvlai u sve sfere drutvenog ivota naeg vremena. Prvi poeci Interneta

iz ezdesetih i sedamdesetih godina prologa stoljea prevladani su i gotovo da se na njih

nitko vie ni ne obazire, a informacijska revolucija koja je u tijeku, te unutar nje naroito

informatika revolucija, ubrzano nas tjeraju naprijed i ne daju nam ni prilike da se osvremo

na neka prola vremena. Vie ne postoje nepremostive granice u meusobnoj komunikaciji

ljudi. Internet pod svojim okriljem okuplja cijeli svijet u virtualnom svijetu bez fizikih

granica, gdje se odvija impresivan promet informacija. Jednostavnim klikom mia sve

potrebne informacije nalaze se pred korisnicima internetskih usluga i servisa, i to u rekordno

brzom vremenu. Imati informaciju znai imati mo, a u moru takvih informacija razliitih

kategorija, izabrati pravu i valjanu informaciju znai dodatno pojaati tu mo.

Elektroniko poslovanje, trgovina, oglaavanje, profesionalna pomo, zabava sve su

to podruja kojima je Internet u bitci za budunost uspio zavladati i uiniti nas sve ovisnima o

njegovim uslugama. Svijet je danas nezamisliv bez e-mail-a, WWW-a, povezanosti na

globalnoj razini, i sl. Kompjutori, tonije zasloni naih kompjutora, postali su nam prozori u

virtualni svijet gdje se nalazi sve to nam je za normalan ivot potrebno. Svijet se odreda

mijenja, kompjutorizira, informatizira, a na te promjene potrebno se to prije adaptirati.

to hitnija adaptacija nam je tim vie potrebna kada upoznamo i negativne strane ovog

sveprisutnog trenda Internetizacije koja nas zahvaa. Internet s druge strane medalje postaje

leglo kriminala, zloporaba, kaznenih djela, povreda dostojanstva i ljudskih prava. Budui da

se uspon Interneta dogodio brzo, a jo mu se uvijek u potpunosti nismo uspjeli prilagoditi,

vrlo je teko u ovim prijelaznim trenucima adaptacije pronai prava rjeenja za tu tamnu

stranu medalje. Zato nam ona stvara velike probleme i unosi velike nemire u kompletan

drutveni ivot i zajednicu kao takvu.

Otkad se tehnologija vrtoglavo poela uspinjati u svom napretku, shvatili smo da ne

moemo pouzdano znati ni to e se dogoditi sutra, a kamoli za nekoliko godina. Ipak, bit e

potrebno uz posredovanje strunog kadra pronai neka rjeenja i donijeti pravu odluku za

budunost koja e nam olakati ivot u smislu da iskoristimo sve pozitivne potencijale

Interneta, a koja e nas istovremeno zatititi i od svih onih negativnih primjesa koje on kao

novi globalni medij sa sobom nosi.

LITERATURA:

1. Castells, Manuel: Internet galaksija: razmiljanja o Internetu, poslovanju i drutvu,

Zagreb, 2003.

2. Dragievi, Draen: Kompjutorski kriminalitet i informacijski sustavi, Zagreb, 2004.

3. Lipljin, Nina; Milija, Ljiljana; Kos, Igor; Srnec, Tamara; Zvonarek, Ljiljana;

Gvozdanovi, Toma; Ikica, Zoran: Informatika / raunalstvo za srednje kole: udbenik za

1. i 2. razred, Varadin, 2003.

4. Web stranice i portali51:

http://www.alexa.com/site/ds/top_sites?cc=HR&ts_mode=country&lang=none

http://www.comscore.com/press/release.asp?press=2396

http://www.drap.hr/facebook.html

http://www.facebook.com/press/info.php?statistics

www.gimnazija-druga-zg.skole.hr/informatika/povijest_interneta.doc

http://www.gfk.hr/press1/infopis.htm

http://www.gfk.hr/press1/internet07hr.pps

http://www.grapnet.com/page_net.php?id=333&oid=312

http://www.grapnet.com/page_net.php?id=334&oid=312

http://www.grapnet.com/page_net.php?id=335&oid=312

http://www.grapnet.com/page_net.php?id=336&oid=312

http://www.grapnet.com/page_net.php?id=338&oid=312

http://www.grapnet.com/page_net.php?id=340&oid=312

http://www.grapnet.com/page_net.php?id=407&oid=312

http://www.index.hr/vijesti/clanak.aspx?id=120567

http://www.intgovforum.org/cms/2008/press/Worldwide%20Internet%20usage%2008.pdf

https://www.isc.org/solutions/survey/history

http://www.matica.hr/Kolo/kolo0201.nsf/AllWebDocs/povijest

http://povijest.net/index.php/Svakodnevna-povijest/Internet-povijest.html

http://sociology.berkeley.edu/faculty/castells/cv.htm

http://spuzva.net/2008/07/27/sto-je-youtube/

http://www.totalportal.hr/article.php?article_id=219069

51

Svi tekstovi, statistike i drugi sadraji koriteni u ovome radu, a koji su preuzeti s navedenih web stranica i portala, preuzeti su na dan 10. studenoga 2008. godine te dodatno aurirani i osvjeeni neposredno prije zakljuenja pisanja ovog rada na dan 08. prosinca 2008. godine.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Internet

http://hr.wikipedia.org/wiki/Blog

http://hr.wikipedia.org/wiki/Elektroni%C4%8Dka_po%C5%A1ta

http://hr.wikipedia.org/wiki/Facebook

http://hr.wikipedia.org/wiki/Hosting

http://hr.wikipedia.org/wiki/YouTube

http://hr.wikipedia.org/wiki/Usenet

http://hr.wikipedia.org/wiki/Web_preglednik

SVEUILITE U ZAGREBUPRAVNI FAKULTETKatedra za Pravnu informatikuInternet i internetski servisiSeminarski radVoditelj seminara: prof. dr. sc. Draen DragieviZagreb, prosinac 2008.