Upload
others
View
2
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
8. međunarodna konferencija BAM 2014 – Kvalitet usluga i standardi
93
Integracija IT i bibliotečkih resursa i njihova uloga u rangiranjima
univerziteta
Prof. dr. sc. Samir Lemeš
Univerzitet u Zenici
Zenica, Bosna i Hercegovina
Sažetak
Uloga univerzitetskih biblioteka se značajno promijenila rastom upotrebe informacionih
tehnologija (IT) u svim aspektima nastavnih i naučno-istraživačkih djelatnosti. Ulogu
biblioteke kao riznice naučnih znanja i stručne literature u mnogome je zamijenio internet. S
druge strane, korištenje interneta kao jedinog izvora informacija za istraživački rad dovelo je
do novih problema, kao što su plagijarizam, kršenje autorskih prava, predatorska izdavačka
djelatnost, te generalna degradacija kvaliteta univerziteta. Jedan od načina poticanja
unapređenja kvaliteta su rangiranja univerziteta, kojima se danas pridaje sve veći značaj.
Kriteriji za rangiranje se razlikuju, a najčešći kriterij je mjera utjecaja istraživača, odnosno
citiranost. U ovom radu su opisani najčešći problemi s kojima se susreću univerziteti u
postizanju boljeg ranga, kao i načini prevazilaženja tih problema. Posebno je opisana uloga
univerzitetskih biblioteka i njihova integracija s IT servisima kao jedan od mogućih načina
unapređenja kvaliteta visokoškolskih ustanova kao obrazovnih i istraživačkih institucija.
Ključne riječi: informacione tehnologije, biblioteke, rangiranje univerziteta, otvoreni pristup
Uvod
Univerziteti koriste rangiranje univerziteta kao jedan od marketinških alata, prvenstveno za
motivisanje potencijalnih studenata kod izbora univerziteta na kojem žele studirati. U ovom
radu se pokušala povezati bibliotečka djelatnost sa IT servisima, kako bi se utvrdilo da li i
koliko te djelatnosti utječu na rangiranje univerziteta.
Integracija IT i bibliotečkih djelatnosti počinje od informatizacije biblioteka [13, 14, 15, 16],
ali se ne završava samo na prostoj tehnološkoj podršci svakodnevnom radu biblioteka, nego
podrazumijeva čak promjenu paradigme i uloge moderne univerzitetske biblioteke. Istraživači
koriste resurse i usluge biblioteke za različite svrhe: za pretraživanje i pregledanje naučnih
časopisa, za traženje savjeta od informacijskih stručnjaka, ili samo za korištenje mirnog
prostora za učenje daleko od svakodnevnih obaveza. Mnogi naučnici se još uvijek oslanjaju
isključivo na fizičke resurse biblioteke, ali je čak i oni koji su skloniji digitalnim izvorima
svejedno vide kao simbol u intelektualnom središtu univerziteta, odnosno kao izraz onoga što
univerzitet predstavlja [20].
Uloga univerzitetskih biblioteka s aspekta IT
Do pojave informaciono-komunikacionih tehnologija, biblioteke su bile jedine riznice znanja.
Danas se za traženje informacija daleko više koristi internet, a veliki broj naučnih časopisa
prelazi na isključivo digitalna izdanja. Tehnologija digitalne štampe "print-on-demand" je
učinila irelevantnim pojam "tiraž". Korištenjem modernih digitalnih štamparija moguće je za
8. međunarodna konferencija BAM 2014 – Kvalitet usluga i standardi
94
veoma kratko vrijeme odštampati i uvezati onoliko primjeraka koliko je naručeno, a cijena
štampanja po primjerku se ne razlikuje za 1, 10 ili 1.000 primjeraka.
Ulogu biblioteka u osnovnim i srednjim školama je u svojoj disertaciji obradila Helen Boelens
[3]. Ukazala je na neizbježne veze obrazovnog procesa i uloge biblioteke kao izvora
informacija. Slično istraživanje je provedeno i u [10], gdje je autor obradio i univerzitetske
biblioteke, njihove specifične potrebe i ulogu informacionih ali i komunikacionih tehnologija.
Rehman je u [19] otišao korak dalje, pomjerajući ulogu biblioteke iz centra za "upravljanje
informacijama" u centar za "upravljanje znanjem". U IFLA izvještaju [8] je specifičnost
univerzitetske biblioteke u odnosu na opće biblioteke vezana samo za fokusiranje bibliotečke
građe na naučne časopise.
Moglo bi se reći da univerzitetske biblioteke danas imaju dvojaku ulogu:
Izvor aktuelnih, relevantnih informacija za studente i istraživače
Repozitorij rezultata istraživanja (elaborati, teze i disertacije)
Osnovna uloga biblioteke je da pruži svojim korisnicima sve vrste dostupnih informacija, bilo
štampanih, bilo elektronskih, na vremenski ograničeno korištenje, umjesto da ih korisnici
kupuju u trajno vlasništvo. Upravo korisnici univerzitetskih biblioteka, koji su usmjereni više
ka istraživačkom radu, moraju pročitati veliki broj knjiga, naučnih radova, zbornika, standarda
i sličnih materijala, kako bi obezbijedili ulazne podatke za svoja istraživanja. Često su ti
materijali skupi ili nedostupni u dovoljnom broju primjeraka, tako da su biblioteke neizbježan
element akademske djelatnosti.
Druga, ne manje važna uloga univerzitetske biblioteke je da obezbijedi diseminaciju znanja i
dostignuća visokoškolske ustanove. Tu ulogu obavlja tako što ona predstavlja repozitorij
naučnih djela, koji je najčešće otvoren za studente i istraživače, a nerijetko i za širu naučnu
javnost. Nisu svi univerziteti spremni na takav pristup, neki zbog tehničkih prepreka, a neki i
zbog politike zaštite autorskih prava [7]. Međutim, studija iz 2005. godine je pokazala da je već
tada u Velikoj Britaniji bilo neočekivano mnogo digitalizirane bibliotečke građe [4].
Da bi se ovdje pomenute dvije uloge univerzitetske biblioteke ostvarile, poseban značaj ima
informatizacija univerzitetskih biblioteka, koja je dvosmjerna:
Omogućava pristup on-line izvorima informacija
Povećava diseminaciju vlastitih naučnih rezultata
Elektronska forma bibliotečke građe pruža mogućnost diseminacije koja je praktično
beskonačna, ali to za sobom nosi sasvim nove izazove i probleme. Prvi problem je pitanje
zaštite autorskih prava, koje mora ići ukorak s razvojem tehnologije, a drugi problem je
pouzdanost takvih informacija, jer nisu svi on-line izvori pouzdani i relevantni. Najbolji primjer
za to je Wikipedia, koju autori često koriste kao izvor informacija, ne vodeći računa da otvoreni
karakter te digitalne enciklopedije omogućava velike manipulacije. Praktično svako može
dodavati i mijenjati te podatke, što je čini apsolutno nepouzdanim izvorom informacija, jer
postoji velika mogućnost falsificiranja, ali i zloupotrebe tih podataka.
Iscrpna lista akademskih servisa, pretraživača i repozitorija je data u [27]. Od svih nabrojanih,
jedan od najpopularnih internet alata za ocjenu kvaliteta naučnika, vjerovatno zato što je
njegovo korištenje besplatno, je Google Scholar. Taj servis automatski utvrđuje indeks
citiranosti, na osnovu rezultata pretraživanja koje izvrši računarski program. Upravo se broj
citata sa tog servisa koristi u nekim popularnim rang listama. Međutim, taj servis je prilično
nepouzdan, jer on indeksira sve materijale dostupne na internetu. Tu svakako treba spomenuti
lažne naučne radove. S ciljem raskrinkavanja naučne konferencije, čiji su organizatori
prihvatali radove lošeg kvaliteta, grupa autora sa Massachusetts Institute of Technology je
8. međunarodna konferencija BAM 2014 – Kvalitet usluga i standardi
95
razvila software za generisanje lažnih naučnih radova SCIgen [21]. Tako generisane radove,
koji sadrže besmisleni tekst, formule i ilustracije, ali koji imaju formu uobičajenu za naučne
radove, oni su slali na konferencije, postavljali na internet repozitorije i tako vještački
povećavali vlastiti indeks citiranosti. Na slici 1 prikazan je primjer generisanja takvog rada,
gdje su navedeni autori koji nikako nisu mogli zajedno napisati rad. U software za generisanje
upišu se imena autora, nakon čega se dobije besmisleni tekst koji na prvi pogled izgleda kao
ozbiljno naučno djelo. Servis Google Scholar takav članak ne može razlikovati od pravog
naučnog djela, što znači da su sva rangiranja koja koriste te rezultate u najmanju ruku upitna.
Slika 1. Primjer generisanja lažnog naučnog rada [21]
Plagijarizam i autorska prava
Značajan nedostatak veće on-line dostupnosti naučnih radova je češće plagiranje i kršenje
autorskih prava. Iako postoje komercijalni servisi za provjeru plagijarizma, mentori i recenzenti
koji vrše kontrolu kvaliteta naučnih radova, su ograničeni pristupom takvim servisima, ili
pristupom naučnim radovima koje plagijatori koriste bez dozvole.
Inicijative otvorenog pristupa (open-access) povećavaju dostupnost rezultata naučnih
istraživanja i povećavaju šanse autorima da ih neko citira i tako im podigne naučni rejting.
Veliki broj izdavača danas nudi izbor objavljivanja naučnih radova na dva načina: objavljivanje
s otvorenim pristupom (troškovi tada padaju na autore, i često se kreću i do nekoliko hiljada
američkih dolara) ili objavljivanje tako da je pristup radovima dozvoljen samo pretplatnicima
(troškovi objavljivanja i distribucije se prenose na pretplatnike, odnosno čitaoce). Međutim,
radovi koji su dostupni s otvorenim pristupom tako mogu postati meta plagijatora.
8. međunarodna konferencija BAM 2014 – Kvalitet usluga i standardi
96
Slika 2. Ponuda za izradu naučnih radova na on-line servisu za kupoprodaju [12]
U zemljama Zapadnog Balkana, takva vrsta neetičnog izdavaštva je toliko prisutna, da se čak i
na servisima za kupoprodaju roba i usluga mogu naći oglasi za izradu svih vrsta radova za
određenu sumu novca. Na slici 2 je prikazan jedan takav oglas, koji se već duže vrijeme nalazi
na internetu. Koristeći izvore s otvorenim pristupom, "vješti" plagijatori mogu za relativno
kratko vrijeme napraviti i prodati rad, koji onda zahtijeva poseban oprez i umijeće mentora ili
recenzenta kako bi se takva prevara otkrila.
Predatorska izdavačka djelatnost
Neki izdavači su iskoristili inicijativu otvorenog pristupa za brzo bogaćenje, naplaćivanjem
troškova objavljivanja čak i radova koji ne prođu strogi filter recenzija. Danas nema člana
akademske zajednice koji nije dobio e-mail sa ponudom za objavljivanje u nekom časopisu ili
zborniku radova, za manju ili veću svotu novaca. Beall’s List of Predatory Publishers [2] na
osnovu 25 kriterija ocjenjuje izdavače i održava listu takozvanih "predatorskih" izdavača,
odnosno izdavača za koje je utvrđeno da ne vrše skoro nikakvu kontrolu kvaliteta radova koji
se objavljuju, ali zato naplaćuju troškove objavljivanja i tako stiču ekstra profit na nezakonit
način, te kompromituju i autore i institucije u kojima su ti autori angažovani.
Najpoznatiji časopisi balkanskih predatorskih izdavača su TTEM i HealthMED iz BiH, te
Metalurgia International iz Rumunije. Sva tri časopisa su bila uvrštena u listu indeksiranih
časopisa Thomson Reuters Web of Science [23], ali su nakon utvrđenih neregularnosti uklonjeni
s te liste. Prije raskrinkavanja, izdavači tih časopisa su iz svoje indeksiranosti ostvarili veliki
profit, jer su naplaćivali izdavanje radova bez obzira na kvalitet. Na slici 3 prikazan je dio rada
koji je objavljen u rumunskom časopisu [5], a koji sadrži besmislen tekst, sa navedenom
literaturom koja obuhvata dječije magazine i izmišljena djela naučnika koji su živjeli u
različitim stoljećima, a tu su navedeni kao koautori zajedničkih radova. Nakon prihvatanja tog
rada, koji očigledno nije prošao nikakvu recenziju, nego je samo bilo važno da autori plate
troškove objavljivanja, časopis je nestao s interneta, ali je tako kompromitovao veliki broj
autora koji su platili objavljivanje u tom "indeksiranom časopisu", kako bi stekli uslove za
izbore u akademska zvanja.
8. međunarodna konferencija BAM 2014 – Kvalitet usluga i standardi
97
Slika 3. Raskrinkavanje predatorskih izdavača kvazinaučnim radovima [5]
Rangiranje univerziteta
Početkom XXI vijeka u zemljama Zapadnog Balkana zabilježena je nagla ekspanzija otvaranja
novih univerziteta, kako državnih, tako i privatnih [9]. Pitanje je koliko među tim
visokoškolskim institucijama stvarno ima kvaliteta i kako se mjeri taj kvalitet.
Pitanjima rangiranja su se bavili mnogi autori [9, 11, 22, 26], ali i institucije kao što je European
University Association [17, 18]. U Australiji je čak razvijen model rangiranja na osnovu kojeg
se vrši finansiranje pojedinih visokoškolskih institucija [6].
Iako postoji više rang listi univerziteta, najpoznatija je svakako ShangaiRanking lista. Pored
ShangaiRanking liste, koja obuhvaća samo 500 najboljih svjetskih univerziteta, jedan od
najčešće eksploatisanih servisa za rangiranje univerziteta je španski Webometrics, koji koristi
četiri kriterija za rangiranje preko 12 hiljada univerziteta iz cijelog svijeta.
Kriteriji rangiranja ARWU (ShangaiRanking) liste su [1]:
10% Quality of Education: Broj alumnija s Nobelovom ili Fields Medal nagradom
20% Quality of Faculty 1: Osoblje s Nobelovom ili Fields Medal nagradom
20% Quality of Faculty 2: Broj visoko citiranog osoblja iz 21 naučne oblasti, prema
Thomson ISI indeksu
20% Research Output 1: Broj radova objavljenih u časopisima Nature ili Science
20% Research Output 2: Broj radova indeksiranih u SCIE i SSCI
10% Per Capita Performance: Ukupni zbir prethodno nabrojanih bodova podijeljen s
brojem zaposlenog akademskog osoblja
Rang lista Webometrics je zanimljivija za univerzitete zemalja Zapadnog Balkana, jer nijedan
od tih univerziteta ne zadovoljava visoke kriterije ARWU rang liste. Na slici 4 su prikazani
rezultati rangiranja bh univerziteta za 2014. godinu. Webometrics kriteriji rangiranja su [25]:
20% Size: Broj web stranica s te domene koje je indeksirao Google
50% Visibility: Ukupan broj vanjskih linkova koji pokazuju na tu domenu iz
MajesticSEO i ahrefs baza podataka.
15% Rich Files: Datoteke u formatima Adobe Acrobat (pdf), MS Word (doc, docx),
MS PowerPoint (ppt, pptx) i PostScript (ps i eps) koje je indeksirao Google
15% Scholar: Broj naučnih radova u određenom periodu prema podacima iz Google
Scholar baze podataka
8. međunarodna konferencija BAM 2014 – Kvalitet usluga i standardi
98
Iz prikazanih kriterija, može se vidjeti da bibliotečki resursi nisu dati kao poseban kriterij, ali
se itekako mogu pojaviti u drugim kriterijima, posebno ako se posmatra ranije pomenuta uloga
univerzitetske biblioteke kao repozitorija rezultata akademskog osoblja i studenata.
Slika 4. Rangiranje univerziteta iz Bosne i Hercegovine na Webometrics listi [24]
Jedan od korištenih kriterija je Google Scholar, kao sve popularniji indeks za mjerenje
citiranosti, jer ne naplaćuje usluge, za razliku od komercijalnih registara i indeksa koje
održavaju Thomson Reuters i Elsevier. Koristi istu metriku za rangiranje naučnih radova
objavljenih i citiranih u posljednjih 5 godina kao i komercijalni servisi (h-index, h-core,
h-median) koja zavisi od toga gdje je dokument publikovan, ko ga je napisao, te koliko često i
koliko davno je citiran u drugoj stručnoj literaturi. Google Scholar ne indeksira samo članke iz
časopisa i iz zbornika radova, nego i sve ostale on-line dostupne dokumente (poglavlja knjiga,
disertacije, tehnički izvještaji, abstrakti). U tabeli 1 su prikazane vrijednosti kriterija koji se
koriste za rangiranje, rang nekoliko univerziteta iz BiH, te isti rezultati za univerzitet koji ima
najviši rang, američki Harvard University.
8. međunarodna konferencija BAM 2014 – Kvalitet usluga i standardi
99
Tabela 1.
Poređenje vrijednosti parametara univerziteta po kriterijima rangiranja
Univerzitet Domena broj rezultata
na Google
broj rezultata na
Google Scholar
Webometrics
rang
Harvard University harvard.edu 8.580.000 1.980.000 1
Univerzitet u
Sarajevu
unsa.ba 158.000 744 1.970
Univerzitet u Zenici unze.ba 110.000 2.210 2.292
International Burch
University Sarajevo
ibu.edu.ba 2.420.000 2.520 4.263
Univerzitet u Tuzli untz.ba 77.300 90 4.585
Univerzitet Banja
Luka
unibl.org 91.200 34 4.919
Sveučilište Mostar sve-mo.ba 22.900 19 6.623
International
University of
Sarajevo
ius.edu.ba 39.400 69 7.255
Integracija biblioteka s IT servisima
Da bi u potpunosti ispunile svoju ulogu, univerzitetske biblioteke danas moraju koristiti
informacione tehnologije. IT se danas u bibliotekama u BiH uglavnom koristi samo za
katalogizaciju i pretraživanje (COBISS/OPAC). Pristup on-line bazama podataka (Scopus,
ScienceDirect, EBSCO host, IOP, ISI Web of Knowledge, ProQuest,...) u bibliotekama u BiH
je limitiran nedostatkom izvora finansija, ali i nepostojanjem akademske mreže sa setom
statičkih IP adresa. Licence za pristup on-line bazama podataka, bibliometrijskim servisima i
informacioni sistem biblioteka bio prvi servis akademske i istraživačke mreže Biharnet. Za
razliku od akademske mreže, koja je prestala s radom kad su finansiranje trebali preuzeti bh.
univerziteti, taj sistem i dalje funkcioniše kao COBIB.BH.
Iako je u COBIB.BH uneseno 5.887 disertacija, nijedan taj zapis nije indeksiran u Google niti
u Google Scholar, tako da ne ulazi u Webometrics kriterije rangiranja. Neki univerziteti su
kreirali posebne repozitorije disertacija i naučnih radova svog osoblja, a neki su učinili javno
dostupnim zbornike radova sa konferencija koje organizuju. Upravo ta digitalna građa je bila
presudna za rang na Webometrics listi [9]. Za digitalizaciju građe, potrebna je i oprema i osoblje
koje bi se tim poslom bavilo. Univerzitetske biblioteke u BiH, osim sporadičnih pilot projekata,
još ne raspolažu opremom za digitalizaciju građe, a često imaju i nedovoljan broj zaposlenih,
što smanjuje digitalnu vidljivost bh. autora na internetu.
Primjer Univerziteta u Zenici
Uloga univerzitetske biblioteke bi se mogla ilustrovati primjerom Univerziteta u Zenici. Od
1959. do 2000. godine, zenički fakulteti su bili u sastavu Univerziteta u Sarajevu. Od 1961, do
2000. godine, Metalurški institut "Hasan Brkić" (danas "Kemal Kapetanović") je bio nezavisna
javna istraživačka ustanova, koja je u svom sastavu imala Indok (informacijsko-
dokumentacijski) centar, sa bogatom bibliotekom. Od 2000. godine, fakulteti i Metalurški
institut su postali organizacione jedinice tada formiranog Univerziteta u Zenici. Univerzitetska
biblioteka Univerziteta u Zenici obuhvata biblioteke osam organizacionih jedinica. Međutim,
zgrada Indok centra je neiskorištena, biblioteka nije dostupna studentima nego samo osoblju
Instituta, tako da predstavlja "mrtvi kapital" Univerziteta.
8. međunarodna konferencija BAM 2014 – Kvalitet usluga i standardi
100
Katedra za matematiku i informatiku Univerziteta u Zenici je ove godine pokrenula incijativu
za formiranje Univerzitetskog centra za informacione tehnologije, sa sljedećim ulogama:
integracija IKT servisa univerziteta
održavanje IKT opreme (hardware i software)
održavanje servera i web stranica organizacionih jedinica univerziteta
informacijska sigurnost
reaktiviranje Indok centra kao univerzitetske biblioteke
Trenutno je u toku izrada elaborata o opravdanosti formiranja nove organizacione jedinice
Univerziteta u Zenici, koja bi objedinila IT i bibliotečke servise cijelog univerziteta.
Zadaci Univerzitetske biblioteke
Univerzitetska biblioteka bi prvenstveno morala obezbijediti aktuelne i relevantne izvore
informacija, kako štampane, tako i elektronske, za potrebe studenata, nastavnog osoblja i
istraživača. Osim toga, trebala bi učiniti dostupnim rezultate istraživanja univerziteta (elaborati,
teze, disertacije), i u elektronskoj formi kad god je to moguće. Naredna uloga univerzitetske
biblioteke je da obezbijedi pristup on-line bazama podataka, bibliometrijskim servisima i
citatnim indeksima.
Sve ove funkcije je lakše ostvariti jačom saradnjom sa IT servisima univerziteta i sa
akademskim mrežama. Međutim, Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u Evropi koja nema
akademsku i istraživačku računarsku mrežu, još otkako je prestala sa radom mreža Biharnet,
2001. godine. Republika Srpska je u nešto povoljnijoj situaciji, jer je prije privatizacije
telekoma rezervisana infrastruktura za funkcionisanje akademske mreže, ali te resurse koristi
samo jedna visokoškolska ustanova u Banja Luci. Javni univerziteti u Federaciji BiH su također
fizički povezani optičkim kablovima, ali nije definisan IP adresni prostor, niti postoji institucija
koja bi bila nadležna i odgovorna za dodjeljivanje javnih IP adresa. Takva situacija je dovela
do toga da BiH nema IT vezu s akademskim mrežama Evrope, kao što je GEANT, iako je sva
potrebna infrastruktura obezbijeđena. Nedostaje samo političke volje i svijesti o značaju
akademske mreže da bi taj sistem zaživio.
Slika 5. Savremene univerzitetske biblioteke su maksimalno integrisane s IT servisima
(na fotografiji je biblioteka Univerziteta u Barceloni)
Finansiranje članarina za pristup on-line bazama podataka, bibliometrijskim servisima i
citatnim indeksima za bh. akademsku zajednicu ne postoji, jer nadležna ministarstva ne mogu
8. međunarodna konferencija BAM 2014 – Kvalitet usluga i standardi
101
uskladiti planiranje budžeta sa rokovima za izmirenje tih troškova; budžet se nerijetko usvaja i
u novembru za tekuću godinu, a članarine se plaćaju najkasnije do kraja februara. Da li se radi
o nerazumijevanju te problematike od strane nadležnih institucija, nedostatku volje da se uopšte
ulaže u nauku ili samo o nezainteresovanosti i neznanju, to je teško reći.
Zaključak
Univerzitetske biblioteke su jedan od najznačajnijih resursa za razvoj naučno-istraživačke
djelatnosti. Rastom upotrebe informacionih tehnologija, uloga univerzitetskih biblioteka se
promijenila, tako što je jednosmjerni protok informacija postao dvosmjeran; one sada služe ne
samo kao izvor informacija za akademsko osoblje, nego i kao sredstvo za diseminaciju znanja
širom svijeta.
Informatizacija bibliotečkih resursa i djelatnosti, s druge strane, otvara niz problema, kao što
su plagijarizam, kršenje autorskih prava, predatorska izdavačka djelatnost, te degradacija
kvaliteta univerziteta. Jedan od načina poticanja unapređenja kvaliteta su rangiranja
univerziteta, a na kriterije za rangiranje značajno mogu utjecati upravo bibliotečki resursi.
Integracija univerzitetske biblioteke s IT servisima je jedan od mogućih načina unapređenja
kvaliteta visokoškolskih ustanova kao obrazovnih i istraživačkih institucija. Za tu integraciju
nužno je razvijati i akademske računarske mreže, koje mogu poslužiti kao alat za rješavanje
pomenutih problema nastalih informatizacijom bibliotečke djelatnosti.
Literatura
1. ARWU Ranking Methodology, dostuno na: http://www.shanghairanking.com/ARWU-
Methodology-2013.html (23.11.2014)
2. Beall J. Beall’s List of Potential, possible, or probable predatory scholarly open-access
publishers, dostupno na: http://scholarlyoa.com/publishers (23.11.2014)
3. Boelens, H. The evolving role of the school library and information centre in education in
digital Europe, PhD thesis, Middlesex University, 2010, dostupno na:
http://eprints.mdx.ac.uk/7329/ (23.11.2014)
4. Bültmann, B.; Hardy, R.; Muir A.; Wictor, C. Digitised Content in the UK Research
Library and Archives Sector, A report to the Consortium of Research Libraries and the
Joint Information Systems Committee, 2005, dostupno na: http://www.jisc.ac.uk/
uploaded_documents/JISC-Digi-in-UK-FULL-v1-final.pdf (23.11.2014)
5. Đuirić, D.; Delibašić, B.; Radišić, S. Evaluation of transformative hermeneutic heuristics
for processing of random data, Metalurgia International, vol. XVIII no. 6 (2013) pp 98-
102, dostupno na: https://www.scribd.com/doc/167706815/EVALUATION-OF-
TRANSFORMATIVE-HERMENEUTIC-HEURISTICS-FOR-PROCESSING-
RANDOM-DATA (23.11.2014)
6. Haddow, G. Academic Libraries and the Research Quality Framework, Australian
Academic & Research Libraries, 38:1, 26-39, DOI: 10.1080/00048623.2007.10721265,
2007
7. Hawkins, A.R.; Kimball, M.A.; Ives, M. Mandatory Open Access Publishing for
Electronic Theses and Dissertations: Ethics and Enthusiasm, The Journal of Academic
Librarianship, Volume 39, Issue 1, pp 32-60, ISSN 0099-1333,
http://dx.doi.org/10.1016/j.acalib.2012.12.003, 2013
8. međunarodna konferencija BAM 2014 – Kvalitet usluga i standardi
102
8. IFLA Information for All: The Key Role of Libraries in the Information Society, 2003,
dostupno na: http://www.unige.ch/biblio/ses/IFLA/rol_lib_030526.pdf (23.11.2014)
9. Lemeš, S. Uloga javno dostupnih on-line materijala u rangiranju univerziteta, 8th
International conference "Quality 2013" (S.Brdarević, S. Jašarević, editors), pp 543-548,
ISSN 1512-9268, Neum, 06-08 June 2013
10. Mathew, S. K. Impact of Information Communication Technology (ICT) on Professional
Development and Educational Needs of Library Professionals in the Universities of
Kerala, PhD Thesis at Cochin University of Science and Technology, 2011, dostupno na:
http://dyuthi.cusat.ac.in/purl/2362 (23.11.2014)
11. Orduña-Malea, E.; Regazzi, J. J. Influence of the Academic Library on US University
Reputation: A Webometric Approach, Technologies 2013, 1(2), pp 26-43;
doi:10.3390/technologies1020026
12. PIK Naučni, doktorski rad, doktorska disertacija, seminarski, dostupno na:
http://www.pik.ba/artikal/11395989/naucni-doktorski-rad-doktorska-disertacija-
seminarski/ (23.11.2014)
13. Ramzan, M. A study of ICT enabled paradigm shift in Pakistani libraries. In library and
information science in digital age (Essays in honor of Prof. M.P. Satija. Vol. II, pp. 803-
816. New Delhi: Ess Ess Publications.(Book chapter), 2007
14. Ramzan, M. Does level of knowledge impact librarians’ attitude toward information
technology (IT) applications? In Road map to new generation of libraries using emerging
technologies, pp.21-33. 2nd International CALIBER-2004 (New Delhi 11-13 February),
Ahmedabad: INFLIBNET Center, 2004
15. Ramzan, M. and Singh, D. Factors affecting librarians’ attitudes toward IT application in
libraries. The Electronic Library Vol. 28 No. 2, pp. 334-344, 2010
16. Ramzan, M. and Singh. D. Status of information technology applications in Pakistani
libraries. The Electronic Library Vol. 27 No. 4, pp. 573-587, 2009
17. Rauhvargers, A. Global university rankings and their impact, 2011, dostupno na:
http://www.eua.be/pubs/global_university_rankings_and_their_impact.pdf (23.11.2014)
18. Rauhvargers, A. EUA Global university rankings and their impact, 2013, dostupno na:
http://www.eua.be/Libraries/Publications_homepage_list/EUA_Global_University_Ranki
ngs_and_Their_Impact_-_Report_II.sflb.ashx (23.11.2014)
19. Rehman, S. Evolving Role of the Information Center: Challenges and Directions, Pakistan
Journal of Library & Information Science, 10, pp 8-42, 2009, dostupno na:
http://pu.edu.pk/images/journal/pjlis/Current Issue/pjlis-10-rehman.pdf (23.11.2014)
20. RLUK The value of libraries for research and researchers, 2011, dostupno na:
http://www.rluk.ac.uk/wp-content/uploads/2014/02/Value-of-Libraries-report.pdf
(23.11.2014)
21. SCIgen - An Automatic CS Paper Generator, dostupno na: http://pdos.csail.mit.edu/scigen
(23.11.2014)
22. Shafique F.; Mahmood, K. Need for revising the role of university libraries in HEC
university ranking criteria, Pakistan Journal of Library & Information Science, 4, pp 23-
34, 2009
8. međunarodna konferencija BAM 2014 – Kvalitet usluga i standardi
103
23. Thomson Reuters Master Journal List, dostupno na: http://ip-
science.thomsonreuters.com/mjl/ (23.11.2014)
24. Webometrics Ranking for Bosnia and Herzegovina, dostupno na:
http://www.webometrics.info/en/Europe/Bosnia and Herzegovina (23.11.2014)
25. Webometrics Ranking Methodology, dostupno na:
http://www.webometrics.info/en/Methodology (23.11.2014)
26. Wittayawuttikul, R. Library's Role to Support. Research Evaluation and University
Ranking: Mahidol University Case, 2011, dostupno na:
http://asia.elsevier.com/asiamailings/LC and REF/LC Thailand/Ruchareka
Wittayawuttikul – Library's Role to Support Research Evalution and University Ranking
(24-02-2011).pdf (23.11.2014)
27. Zillman, M.P. Academic and Scholar Search Engines and Sources, 2014, dostupno na:
http://whitepapers.virtualprivatelibrary.net/Scholar.pdf (23.11.2014)
The integration of IT and library resources and their role in university rankings
Abstract
The increasing use of information technology (IT) in all aspects of teaching and
scientific/research activities has changed the role of university libraries significantly. Internet
largely replaced the role of the library as a repository of scientific knowledge and technical
literature. On the other hand, using Internet as the sole source of information for research has
led to new problems, such as plagiarism, copyright infringement, predatory publishing, and
general degradation of the quality of the universities. The increasingly popular university
rankings are can be one way to encourage quality improvement. The ranking criteria vary, and
the most common criterion is a measure of the impact of the researcher or citations. This paper
describes the most common problems faced by universities in achieving a better ranking, as
well as ways to overcome these problems. In particular, it describes the role of university
libraries and their integration with IT services as one of the possible ways of improving the
quality of higher education institutions as both educational and research institutions.
Keywords: information technology, libraries, university ranking, open access