1

I N S T R U C T I O N A L D E S I G N

( O B L I K O V A N J E N A S T A V E , N A S T A V N O O B L I K O V A N J E , O B L I K O V A N J E N A S T A V N O G P R O C E S A , N A Č E L A Z A O B L I K O V A N J E N A S T A V E

(RADNA VERZIJA – OŽUJAK 2015.)

Priredio: Slavomir Stankov

Split, ožujak, 2015.

2

Predgovor ..................................................................................................................................................................................................... 3

Tijek razvoja dokumenta ....................................................................................................................................................................... 4

Pojmovno okruženje ................................................................................................................................................................................ 5

Okvir za oblikovanje nastave (eng. A Framework for Instructional Design) ........................................................... 5

What is and Way Instructional Design? ..................................................................................................................................... 7

What is Instructional Design? ................................................................................................................................................... 7

Why Instructional Design? ......................................................................................................................................................... 7

Strukturni pogled ........................................................................................................................................................................... 8

Instruction – Nastava/ Instructional – Nastavno ....................................................................................................... 8

Design – Oblikovanje ............................................................................................................................................................... 8

Instructional Design – Definitions ............................................................................................................................................... 9

Sara McNeil defines the Instructional design from four different perspectives: ................................ 9

Definicija 1 -- www.neiu.edu/~dbehrlic/hrd408/glossary.htm .................................................................. 9

Definicija 2 -- en.wikipedia.org/wiki/Instructional_design ........................................................................... 9

Definicija 3 --www.umich.edu/~ed626/define.html ......................................................................................... 9

Definicija 4. – George Siemens ........................................................................................................................................ 9

Instructional Design: Theoretical Foundations and related fields ............................................................................. 10

Teorija učenja (eng.Learning theory) ........................................................................................................................... 10

Behaviorism – learning as response acquisition ................................................................................................ 11

Cognitivism – learning as knowledge acquisition ............................................................................................. 12

Constructivism – learning as knowledge construction ................................................................................... 13

Connectivism ...................................................................................................................................................................... 14

Pedagogijska teorija (eng. Pedagogical theory) ....................................................................................................... 15

Nastavna teorija (eng. Instructional theory) ............................................................................................................. 16

Programsko inženjerstvo – (eng. Software Engineering) .................................................................................... 17

Obrazovna tehnologija (eng. Educational Tehnology) .......................................................................................... 18

How instructional design relate to education? ................................................................................................................... 19

E – učenje i oblikovanje nastave ................................................................................................................................................ 20

Instructional Design History & Timeline ..................................................................................................................................... 22

Instructional Design Models ............................................................................................................................................................. 23

ADDIE Model ...................................................................................................................................................................................... 25

Raščlana ADDIE modela ........................................................................................................................................................... 27

Dick & Carey Instructional Design Model .............................................................................................................................. 36

ADDIE & Dick&Carey ...................................................................................................................................................................... 37

Robert Gagné's ID Model - nine instructional events ....................................................................................................... 38

Bloom's Digital Taxonomy (Andrew Churches, 2009) .......................................................................................................... 46

Kriteriji za oblikovanje i vrednovanje nastavnih sadržaja u sustavu MOODLE ......................................................... 54

3

PREDGOVOR

Instructional Design (u prijevodu oblikovanje nastave, nastavno oblikovanje, oblikovanje nastavnog

procesa, načela za oblikovanje nastave) je radna verzija teksta namijenjena studentima kao potpora u

okviru kolegija Sustavi e-učenja i Projektiranje sustava e-učenja. Posebno unutar kolegija Sustavi e-

učenja je drugi sadržajni dio naslovljen sa Oblikovanje i vrednovanje nastavnih sadržaja. Napominje

se da se ove akademske godine ova nastavna cjelina po prvi put uvodi u ovom kolegiju. Područje

oblikovanja i vrednovanje nastavih sadržaja je literaturom na hrvatskom jeziku poprilično

„siromašna“, pogotovo kada su nastavni sadržaji isporučeni putem sustava e-učenja. S tim u vezi i

napomena da je dio teksta u ovoj radnoj verziji napisan engleskim jezikom, a dio je napisan na

hrvatskom jeziku. Tomu je razlog terminologija na hrvatskom jeziku koja je još u razvoju.

Unatoč svemu, za očekivati da će studentima biti od koristi ova radna verzija, te da će isti svojim

prijedlozima i primjedbama doprinijeti njegovom usavršavanju i doradi.

U sadržajnom pogledu obuhvaćene su ove tematske cjeline:

I. Pojmovno okruženje sa opisom okvira za oblikovanje nastave; naznakom što je to i zašto

oblikovanje nastave; strukturnim pogledom na pojmove nastava i oblikovanje; definicijom

oblikovanja nastave; pregledom teorijskih temelja i prikazom područja na izravnoj vezi sa

oblikovanjem nastave; prikazom odnosa oblikovanja nastave i obrazovanja; prikazom odnosa

e-učenja i oblikovanja nastave.

II. Oblikovanje nastave – povijesni razvoj.

III. Modeli oblikovanja nastave s obuhvatom: ADDIE modela; Dick & Carey modela; odnosom

ADDIE i Dick&Carey modela; devet događaja u oblikovanju nastave prema Gagne-u

IV. Kriteriji za oblikovanje i vrednovanje nastavnih sadržaja u sustavu MOODLE.

Slavomir Stankov

4

TIJEK RAZVOJA DOKUMENTA

Datum Komentar 05.11.2012. Inicijalna radna verzija dokumenta. 06.11.2012. Dodan opis i raščlana ADDIE modela 23. i 24.11.2012. Bloom's Digital Taxonomy 24.11.2012. Kriteriji za oblikovanje veljača 2013. ADDIE – Oblikovanje, Razvoj – dorada, primjer Vrste datoteka, dokumenti

11.03.2013. Okvir za oblikovanje nastave” koji vrijedi kako za „Tradicionalnu nastavu“ tako i za “Online nastavu”.

ožujak 2015. Dorada teksta – prevođenje engleskog na hrvatski – terminološko usuglašavanje

5

POJMOVNO OKRUŽENJE

OKVIR ZA OBLIKOVANJE NASTAVE (ENG. A FRAMEWORK FOR INSTRUCTIONAL DESIGN)

Primijetimo da promatramo „Okvir za oblikovanje nastave” koji vrijedi kako za „Tradicionalnu

nastavu“ tako i za “Online nastavu”, u kojima autori u svojim pristupima koriste grafičku formu

struktura (složena struktura iz građevinarstva) kao metaforu s kojom žele istaknuti da je oblikovanje

nastave složeno koliko su složene i konstrukcije prikazane na slikama.

Donja slika je prikazana na navedenim Web adresama:

– A Framework for Instructional Design

http://www.nwlink.com/~donclark/hrd/learning/id/ID_framework.html

– A Framework for Learning or Instructional Design

http://www.nwlink.com/~donclark

Valja istaknuti da je ovo Web lokacija najviše danas citirana u referentnoj literaturi područja.

Nastavni sadržaji ovog dijela kolegija obuhvaćaju i pogled na odnos e-učenja i oblikovanja nastave. U

tom odnosu se i sagledava tzv daljinska nastava – nastava koja je realizira u virtualnom okruženju, a

podržana je različitim računalnim i komunikacijskim tehnologijama.

Pri razviju online nastave, najvažnije je premostiti razliku u znanju, koja se odnosi na aktualnu razinu

znanja učenika prema onoj koju učenik mora dostignuti. Morate biti opsjednuti sa premošćivanjem

razlika tako da smetnje ne zamagljuju viziju nastave. Stručnjaci u području e-učenja obično koriste

okvir poznat kao instructional design (ID) – oblikovanje nastave za razvoj svih vrsta nastavnih

materijala potrebnih za realizaciju nastave. Oblikovanje nastave se između ostalog temelji i na

načelima kognitivne psihologije, što je područje studija o tome kako ljudi misle i uče.

http://theelearningcoach.com/elearning_design/a-framework-for-developing-online-courses/

6

Navodi se još jedna Web lokacija sa veoma znakovitim i korisnim raščlana ovog područja.

Instructional design method - http://edutechwiki.unige.ch/en/Instructional_design_method

7

WHAT IS AND WAY INSTRUCTIONAL DESIGN?

U nastavku se interpretiraju odgovori na pitanja: – Što je to oblikovanje nastave? i – Zašto oblikovanje nastave?

WHAT IS INSTRUCTIONAL DESIGN?

– Oblikovanje nastave je disciplina orijentirana na razumijevanje i poboljšanje jednog aspekta

obrazovanja: nastavnog procesa (eng. Instructional design is a discipline that is concerned with

understanding and improving one aspect of education: the process of instruction).

• Sara McNeil1 of the University of Huston Oblikovanje nastave je sustavni razvoj nastavnih

specifikacija koristeći pri tom teoriju nastave kako bi se osigurala kvaliteta procesa. To je proces

analize potreba i ciljeva učenja te razvoj sustava za isporuku u susret te potrebe. To uključuje i

razvoj nastavnih materijala i aktivnosti; vrednovanje nastave i aktivnosti polaznika. http://edtech-mi.blogspot.com/2008/06/instructional-design-theoretical.html; JUNE 5, 2008

Instructional Design (also called Instructional Systems Design (ISD)) is the practice of maximizing

the effectiveness, efficiency and appeal of instruction and other learning experiences. The

process consists broadly of determining the current state and needs of the learner, defining the

end goal of instruction, and creating some "intervention" to assist in the transition. Ideally the

process is informed by pedagogically and andragogically (adult learning) tested theories of

learning and may take place in student-only, teacher-led or community-based settings. The

outcome of this instruction may be directly observable and scientifically measured or completely

hidden and assumed. http://en.wikipedia.org/wiki/Instructional_design

WHY INSTRUCTIONAL DESIGN?

– John Dewey (1900) - Oblikovanje nastave je disciplina orijentirana na razumijevanje i poboljšanje

jednog aspekta obrazovanja: nastavnog procesa (eng. “linking science” between learning theory

and educational practice” - Instructional design is a discipline that is concerned with

understanding and improving one aspect of education: the process of instruction).

John Dewey (1859 – 1952) was an American philosopher, psychologist and educational reformer

whose ideas have been influential in education and social reform.

– Ralph Tyler - instructional design is this linking science – a body of knowledge that prescribes

instructional actions to optimize desired instructional outcome, such as achievement and affect.

Ralph W. Tyler (1902-1994) was an American educator who worked in the field of assessment

and evaluation.

1 Sara McNeil is an associate professor in the department of curriculum and instruction at the University of

Houston. An authority on the design and development of educational webscapes and the visual representation of information, Dr. McNeil has received major grants to prepare Texas teachers to make effective use of new technologies in instruction. She is co-creator of the award-winning Digital History website (www.digitalhistory.uh.edu), which has been named one of the Top 5 Sites in U.S. History by Best of History Web Sites and selected by the NEH as part of EdSITEment, a collection of exemplary online resources in the humanities. A Hypertext history of Instructional Design - http://faculty.coe.uh.edu/smcneil/cuin6373/idhistory/index.html

8

STRUKTURNI POGLED

U pogledu strukture oblikovanja nastave dvije su komponente: prva je komponenta nastava, a duga je oblikovanje. Sagledava se svaka komponenta odvojeno, mada je na slici vidljivo kako obje proizlaze iz udružene strukture ”instructional design”.

INSTRUCTION – NASTAVA/ INSTRUCTIONAL – NASTAVNO

Nastava (osnovna odrednica didaktike) je:

− Organizirani institucionalni i izvaninstitucionalni interakcijski stvaralački napor u savladavanju

propisanih sadržaja i stjecanju znanja, sposobnosti i navika te osposobljavanje učenika.

− Cilj nastave je stvaranje kritičke, slobodne, autonomne, stvaralačke, humane, obrazovane,

multikulturalne, multietničke učenikove ličnosti, koja je otvorena za sve sadašnje i buduće

progresivne promjene u sebi i društvu u kojem se nalazi.

Sastavnice sustava nastave su:

− Učenik (uči, stječe relevantno iskustvo, tj. obrazuje se i odgaja)

− Učitelj (poučava, tj. svoju aktivnost usmjeruje na optimiziranje učenja)

− Nastavni sadržaj (predstavlja osnovu na kojoj se temelji učenje)

− Objektivni uvjeti (prostor i nastavna oprema, djeluju na učenje izravno i neizravno)

− Odnosi između sudionika nastave

DESIGN – OBLIKOVANJE

− Oblikovanje implicira sustavno ili pozorno planirano izvršavanje procesa namijenjenog za razvoj

nečega ili izvršavanje nekog plana u okviru rješavanja zadanog problema.

− Temeljno – oblikovanje je prostor ili okruženje za rješavanje zadanog problema.

9

INSTRUCTIONAL DESIGN – DEFINITIONS

Sara McNeil defines the Instructional design from four different perspectives:

− Instructional Design as a Process: Oblikovanje nastave predstavlja sustavni razvoj nastavnih

specifikacija pomoću teorije učenja i teorije nastave kako bi se osigurala kvaliteta nastave. To je

cijeli proces analize obrazovnih potreba i ciljeva te razvoj sustava za isporuku u susret tim

potrebama. Ovaj proces uključuje razvoj nastavnih sadržaja i aktivnosti, te ogledni rad i

vrednovanje svih uputa i aktivnosti učenika.

− Instructional Design as a Discipline: Oblikovanje nastave je područje na znanju utemeljeno i

uključeno je kako u istraživanje i teoriju o nastavnim strategije tako i u proces za razvoj i

provedbu tih strategija.

− Instructional Design as a Science: Oblikovanje nastave je znanost o stvaranju detaljne

specifikacije za razvoj, implementaciju, vrednovanje i održavanje situacija koje olakšavaju učenje i

velikih i malih elemenata nastavnih sadržaja na svim razinama složenosti.

− Instructional Design as Reality: Oblikovanje nastave može započeti u bilo kojoj točki procesa

oblikovanja. Često tračak ideja se nekad može pružiti srž nastave situacije. Uzimajući u obzir

vrijeme cijeli proces je izveo onaj ili ona koji / koja oblikuje nastavu gledajući u natrag i

provjeravajući pri tom da li su svi dijelovi uzeti u obzir. S tim u vezi cijeli proces je izveden kako da

se dogodi na sustavni način.

Definicija 1 -- www.neiu.edu/~dbehrlic/hrd408/glossary.htm

The philosophy, methodology, and approach used to deliver information. Some courseware aspects

include question strategy, level of interaction, reinforcement, and branching complexity.

Definicija 2 -- en.wikipedia.org/wiki/Instructional_design

Instructional design, also known as instructional systems design, is the analysis of learning needs and

systematic development of instruction. Instructional designers often use Instructional technology as

a method for developing instruction. Instructional design models typically specify a method, that if

followed will facilitate the transfer of knowledge, skills and attitude to the recipient or acquirer of the

instruction.

Definicija 3 --www.umich.edu/~ed626/define.html

Instructional Design is the systematic development of instructional specifications using learning and

instructional theory to ensure the quality of instruction. It is the entire process of analysis of learning

needs and goals and the development of a delivery system to meet those needs. It includes

development of instructional materials and activities; and tryout and evaluation of all instruction and

learner activities.

Definicija 4. – George Siemens

Instructional design is a systematic approach to planning and producing effective instructional

materials. It is similar to lesson planning, but more elaborate and more detailed. http://www.elearnspace.org/Articles/InstructionalDesign.htm

10

INSTRUCTIONAL DESIGN: THEORETICAL FOUNDATIONS AND RELATED

FIELDS

Prema: http://edutechwiki.unige.ch/en/instructional_design oblikovanje nastave se oslanja na: – teoriju učenja, – pedagogiju i – teoriju nastave.

Osim toga ima i značajne poveznice prema inženjerskoj discipline za razvoj programske podrške na računalima – programsko inženjerstvo, te konačno ovisi i o obrazovnoj tehnologiji. Uočavaju se dakle tri bitne relacije, a svaka će se posebno analizirati i raščlaniti. − Prvo, instructional design je temeljen na learning theory, pedagogical theory and instructional

theory.

− Drugo, instructional design je zanat, odnosno inženjerska disciplina čije se metode mogu izvući iz

programskog inženjerstva (eng. Software Engineering)

− Treće, instructional design je moderno “sofiscitirano” oblikovanje nastave koristeći pri tom

obrazovne tehnologije (eng. Educational Technology). Neki autori smatraju da se načelno

oblikovanje danas ne može ni zamisliti bez tehnologije.

POSEBNO:

− Oblikovanje nastave i obrazovna tehnologija zavise jedna od druge iz sljedećih razloga:

– Aplikacije poput “instructional multi-media or e-learning” trebaju metode oblikovanja

koje uključuju zvuk, animaciju, grafiku i tekst.

– Tehnologija može poboljšati proces učenja ako ista poboljšava strategije i metode učenja

(“one does not learn better through a simple media effect”).

U nastavku se promatra opis i raščlana pojmova: teorija učenja, pedagoška teorija, nastavna teorija,

programsko inženjerstvo te obrazovna tehnologija.

TEORIJA UČENJA (ENG.LEARNING THEORY)

− U psihologiji i obrazovanju, učenje se obično definira kao proces koji okuplja:

- kognitivne,

- emocionalne i

- utjecaj okruženja i iskustva za

o stjecanje,

o poboljšanje ili

o promjene u nečijem znanju, vještinama, vrijednostima i svjetonazoru (Illeris, 2004;

Ormrod, 1995).

− Učenje se može shvatiti kao način na koji se informacija apsorbira, obrađuju i zadržava.

− Teorije Učenja razrađuju hipoteze koje opisuju kako točno ovaj postupak događa.

− Tri su glavne teorijske kategorije ili filozofijski okvir unutar kojeg se definiraju teorije učenja -

learning theories:

− Behaviorism;

− Cognitivism;

− Constructivism;

− Connectivism.

Svaka od navedenih kategorija će u nastavku biti sažeto opisana.

11

BEHAVIORISM – LEARNING AS RESPONSE ACQUISITION

− Biheviorizam –učenje kao odgovor na prikupljanje (akviziciju) -

− Bihevioristička teorija učenja usmjerena je na istraživanje i objašnjavanje vanjskih promjena u

ponašanju.

− Slijedom navedenog bihevioristi smatraju da očekivanje određenih posljedica upravlja našim

ponašanjem i njihov cilj je promicanje pozitivnih ponašanja, a suzbijanje neželjenih.

− Temeljna hipoteza biheviorističke teorije je: ponašanje osobe određeno je vanjskim faktorom na

koji se može utjecati. Ako se taj faktor uspije identificirati, tada se može programirati čovjekovo

ponašanje u željenom smjeru.

− Bihevioristički pristup učenju je imao veliki utjecaj na školu kao i na razvoj tehnologije koja je

podržavala obrazovanje.

− Najbolji primjer takvog utjecaja je iskazan u ranim strojevima za učenje i kroz programiranu

nastavu.

− Bihevioristička teorija u Moodle-u uključuje:

− prikazivanje ciljeva učenja.

− davanje informacija učenicima (u malim količinama),

− napredovanje malim koracima (prema biheviorističkom pristupu poučavanje treba raščlaniti

u manje i dobro potkrijepljene korake),

− ponavljanje onoga što je učenik naučio,

− prikladan način pružanja povratne informacije učeniku,

o planiranje i provođenje različitih oblika pohvale i “kritike” za ostvarene rezultate u

obrazovnom procesu

− redovitu uporabu testova, kvizova i drugih metoda ocjenjivanja i samo ocjenjivanja učenika,

− testiranje i ocjenjivanje – učenik odgovara na pitanja u testu; točan odgovor - pozitivna

povratna informacija; netočan odgovor - vraća ga na mjesto gdje može pronaći točnu

informaciju

− sustav bodovanja,

− bilješke o napredovanju učenika.

Glavni nedostatak biheviorističkog pristupa - nemogućnost prilagođavanja aktualnoj razini znanja

učenika, to je i glavni problem svih sustava gdje to načelo nije uvaženo.

12

COGNITIVISM – LEARNING AS KNOWLEDGE ACQUISITION

- Kognitivizam – učenje kao prikupljanje (akviziciju) znanja -

− Kognitivistička teorija učenja se bavi misaonim aktivnostima kojima se aktivno obrađuju

informacije, a učenje se promatra kao proces organiziranja, pohranjivanja i traženja veza između

informacija.

− Učenje se odvija u okruženju oblikovanja novih misaonih shema i prilagođavanju postojećoj razini

znanja učenika.

− Najčešće se znanje organizira nad ontologijom koncepata i relacija u određenoj domeni znanja

(eng. domain knowledge).

− Primjerice vizualizacija koncepata i relacija uz primjenu programskih alata poput: xxx

− Bihevioristički pristup zagovara jednostavan model po načelu podražaj-reakcija,

− Kognitivistički pristup učenju zagovara misaone aktivnosti kojima se obrađuju informacije, a to

su: učenje, pamćenje, mišljenje, zaključivanje i rješavanje problema.

− Učenje se promatra kao proces organiziranja, pohranjivanja i traženja veza među informacijama.

− Kognitivna teorija nastoji doprijeti u mentalne procese koji se javljaju pod utjecajem podražaja, i

proučavaju kako ti mentalni procesi oblikuju danu reakciju.

− Ljudi stalno uče i pospremaju to mnoštvo informacija u dugotrajnu memoriju.

− Kognitivizam i sustav MOODLE

• Učenici sami biraju elemente nastavnog sadržaja, biraju vrijeme te mjesto i dužinu trajanja

učenja.

• Komunikacija među učenicima kao i među učenicima i učiteljem može se odvijati putem

foruma ili chat-a

• Koncepti područnog znanja su istaknuti i popraćeni multimedijskim atributima.

• Nastavne lekcije su prezentirane u malim i povezanim elementima nastavnog sadržaja.

• Razina područnog znanja mora odgovarati kognitivnoj i aktualnoj razini znanja učenika.

13

CONSTRUCTIVISM – LEARNING AS KNOWLEDGE CONSTRUCTION

- Konstruktivizam – učenje kao konstrukcija (izgradnja) znanja -

− Konstruktivistički pristup učenju je zaokupljen kako procesom kojim učenici kreiraju mišljenje i

znanje, tako i rezultatom samog procesa.

− Način konstruiranja učenikovog znanja ovisi o onom što već znaju, njihovim prethodnim

iskustvima, njihovom načinu organiziranja tih iskustava u strukture znanja (sheme, modele

mišljenja) i vjerovanjima što ih koriste u interpretaciji onog što susreću.

− Konstruktivisti smatraju da učenici grade svoju vlastitu stvarnost ili je barem interpretiraju

bazirajući je na njihovim percepcijama iskustava.

− Pojedinačno znanje je funkcija:

o ranijih iskustava,

o mentalnih struktura i

o vjerovanja kojima se uobičajeno interpretiraju objekti i događaji.

− Konstruktivizam i sustav MOODLE

− U sustavima za e-učenje – sustav MOODLE poštuju individualne značajke učenika:

o mogu se birati nastavni sadržaji,

o može se odrediti mjesto i vrijeme učenja,

o može se raspravljati na forumu ili na chatu.

− Učenici na temelju ponuđenih informacija uređuju ili konstruiraju vlastito znanje, jer im nitko ne

može nametnuti vlastito mišljenje, odnosno učenici doživljavaju informacije iz prve ruke, što im

omogućuje da sami kontekstualiziraju i personaliziraju informacije.

− Učenici su aktivni, a ne pasivni sudionici nastave, a učitelj je mentor ili vodič.

− U Moodle-u kroz učenje lekcija, učenicima se postavljaju pitanja, tako da ih se potiče na

razmišljanje i učenici sami rješavaju problem, odnosno zadatak.

− Bitno je osigurati povratnu informaciju učenicima koji nisu dobro riješili zadatak ili onima koji

jesu.

− Moguće je osigurati pomoć učenicima koji s poteškoćama napreduju kroz područno znanja.

− Omogućena je kontrola učenja od strane učenika, jer učenici znaju što je za njih najbolje i u

mogućnosti su ponašati se prikladno za ostvarivanje vlastitih ciljeva.

14

CONNECTIVISM

-Teorija učenja za digitalno doba -

− Connectivism was introduced as a theory of learning based on the premise that knowledge exists

in the world rather than in the head of an individual.

− Konektivizam zagovara nešto što je slično – već viđeno:

o Teorija djelovanja (eng. the Activity theory – Vygotsky) s obzirom na znanje koje postoji

unutar sustava kojem pristupaju sudionici aktivnosti.

o Teorija socijalnog učenja (eng. the Social Learning Theory – Bandura) koja zagovara

učenje sudionika temeljem kontakta – interakcije, komuniciranja.

− The add-on "a learning theory for the digital age", that appears on Siemens paper indicates the

special importance that is given to the effect technology has on how people live, how they

communicate, and how they learn.

− Add-on “teorija učenja za digitalno doba", zagovara Siemens te pri tom ističe važnost djelovanja

tehnologije na aktivnosti o tome: kako ljudi žive, kako komuniciraju i kako uče.

− Pedagoški aspekt “učenja za digitalno doba” temelji na Web 2.0 tehnologijama.

− Kritika - postojeće teorije učenja ne mogu omogućiti dovoljnu teoretsku podlogu za moderne

načine učenja jer su previše usmjerene na proces učenja (kako se uči), a ne na vrijednost

rezultata učenja (što se naučilo).

− Konektivizam stavlja naglasak na povezivanje informacija i na društvene veze koje omogućuju

učenicima da proširuju svoje znanje.

− Termin Web 2.0 se odnosi na novu, drugu verziju World Wide Weba pri čemu se većinom ne misli

na tehnička unaprjeđenja te internetske usluge već na način korištenja same platforme.

− Razlika između prve generacije – Web 1.0 i druge generacije Web-a su u tome što je u prvoj

komunikacija bila jednosmjerna (web kao izvor informacija), dok je u drugoj dvosmjerna.

− Umjesto da pristupaju sadržajima na Web-u, korisnici su sada zaslužni za njegovo oblikovanje.

− Neki autori navode kako Web 2.0 predstavlja odnos, a ne tehnologiju.

− Konektivizam i sustav MOODLE

o U sustavu Moodle se od učenika ne očekuje da budu pasivni sudionici procesa

poučavanja.

o Učeniku je pružena mogućnost aktivnog uključivanja i preuzimanje odgovornost za

vlastito učenje.

o Učenik s ostalima učesnicima nastavnog procesa sudjeluju u razmjeni znanja i oblikovanja

vlastite verzije prezentiranog sadržaja:

o suradnja,

o interaktivnost,

o dvosmjerna komunikacija učenik –učitelj (elementi tutorskog rada)

o dvosmjerna komunikacija učenik – učenik (perr tutoring)

o komunikacija – forum, chat

o odabir programskih alata koji će mu pomoći u ostvarivanju ciljeva

o neovisnost o vremenu, mjestu i „količini“ znanja

15

PEDAGOGIJSKA TEORIJA (ENG. PEDAGOGICAL THEORY)

– Pedagogija - znanost koja proučava odgojne i obrazovne procese.

– Pedagogija je znanost koja se bavi istraživanjem i analizom zakonitosti odgoja i obrazovanja.

– Glavni predmet istraživanja u pedagogiji je odgojno obrazovni proces i njegove zakonitosti.

– Zadaci pedagogije:

– Proučavanje i istraživanje pojava u odgojno obrazovno procesu. – Razvijanje i poboljšavanje odgojno obrazovnog rada. – Znanstveno vrjednovanje postignutih rezultata, normiranje i usmjeravanje prema

poželjnim oblicima. – Razvoj i unapređivanje pedagoške metodologije istraživanja.

– Pedagogy is the study of being a teacher or the process of teaching. The term generally refers to strategies of instruction, or a style of instruction

16

NASTAVNA TEORIJA (ENG. INSTRUCTIONAL THEORY)

– Instructional theory is "a theory that offers explicit guidance on how to better help people learn and develop.”

– Teorija nastave je usredotočena na strukturiranje nastavnih materijal radi promicanja obrazovanja ljudskih bića, osobito mladih.

– Teorija nastave se razlikuje od teorije učenja. Teorija učenja opisuje proces odvijanja učenja, a teorija nastavni propisuje kako poboljšati i pomoći čovjeku u učenju.

– Podrijetlom iz SAD-a u kasnim 1970-ih, teorija nastave je obično pod utjecajem triju općih pristupa u obrazovanju:

o the behaviorist, o the cognitive, and o the constructivist schools of thought.

– Teorija nastave je od 1956. pod velikim utjecajem rada Benjamin Bloom-a, sveučilišnog profesora iz Chicaga, iskazan s taksonomijom obrazovanih ciljeva – što predstavlja jednu od prvih modernih klasifikacija u procesu učenja.

– Jedan od prvih teoretičara nastave je Robert M. Gagne, koji je 1965. godine objavio Uvjeti učenje za Florida State University u Odjelu za istraživanja obrazovanja.

Instructional theory and E - learning

– U kontekstu e-učenja, glavna rasprava u teoriji nastave se odnosi na potencijal objekata učenja u strukturi isporučenih sadržaja.

– Obrazovna animacija je primjer objekta učenja koji se može ponovno upotrijebiti u različitim područnim znanjima.

– Posebno mjesto ovdje zauzimaju norme u oblikovanju objekata učenja. – Na čelu skupine normi je SCORM norma koju je razvijala Advanced Distributed Learning

(ADL – inicijativa) uz podršku Ministarstva obrane SAD.

17

PROGRAMSKO INŽENJERSTVO – (ENG. SOFTWARE ENGINEERING)

Programsko inženjerstvo primjena je sustavnog, discipliniranog i mjerljivog pristupa razvoju, uporabi i

održavanju programske podrške. Naziv programsko inženjerstvo (engl. software engineering)

popularizirao je tijekom NATO-ove konferencije o programskom inženjerstvu 1968. (održane u

Garmischu, Njemačka) njen predsjednik F.L. Bauer, i od tad je u širokoj uporabi. Disciplina

programskog inženjerstva obuhvaća znanje, alate i metode za definiranje zahtjeva programske

podrške, i obavljanja zadataka dizajna programske podrške, konstrukcije programske podrške,

testiranja programske podrške i održavanja programske podrške. Programsko inženjerstvo također

vuče znanje iz polja kao što su računalno inženjerstvo, računarstvo, menadžment, matematika,

upravljanje projektom, upravljanje kvalitetom, ergonomija programske podrške i sustavno

inženjerstvo. Disciplina koja je dijelom programskog inženjerstva jest inženjerstvo pouzdanosti.

(http://hr.wikipedia.org/wiki/Programsko_in%C5%BEenjerstvo)

Software engineering – IEEE Definition

The application of a systematic, disciplined, quantifiable approach to the development, operation,

and maintenance of software; that is, the application of engineering to software. (IEEE Std 610-

1990.)

– Input: description of the problem (from a client)

– Output: software system as a long-term solution for the problem of the client.

I. Sommerville : Software Engineering, Addison-Wesley. 6th edition, 2000.

I. Sommerville – www.comp.lancs.ac.uk/computing/resources/IanS

Software engineering Web:

http://www.comp.lancs.ac.uk./computing/resources/IanS/SE8/index.html

– Software-sko inženjerstvo se bavi teorijama, metodama i alatima koji su potrebni za razvoj

računalnog softwarea. U mnogim slučajevima software-ski sustavi se razvijaju za podršku rada

složenih sustava.

– Software-sko inženjerstvo pobliže je: analiziranje i detaljno opisivanja postupka koji treba

programirati, razvijanja programa, pri čemu se odabire neki od standardnih postupaka, tehnika

testiranja odnosno provjeravanja valjanosti programa, pisanja dokumentacije, pokusnih izvedbi

programa, analize vremenskog vođenja.

– Proces razvoja software-a je skup aktivnosti pridruženih im rezultata koji dovode do software-

skog produkta. Ove aktivnosti obavljaju software-ski inženjeri.

– CASE (Computer - Aided Software Engineering) programski alati za razvoj software-a.

Kako se u našem jeziku termin software prevodi s terminom programska podrška, pa ovaj

termin dovodeći ga u vezu s terminom engineering omogućava formiranje naziva

Programsko inženjerstvo.

18

OBRAZOVNA TEHNOLOGIJA (ENG. EDUCATIONAL TEHNOLOGY)

http://edutechwiki.unige.ch/en/Educational_technology

• Educational Technology (Information Technology) according to International Technology

Education Association

– Poučavanje uz pomoć tehnologije (upotreba tehnologije kao programskog alata)

– Primarno je orijentirana informacijsku i komunikacijsku tehnologiju.

– Temeljni cilj: poboljšanje procesa učenja i poučavanja.

• The International Technology and Engineering Educators Association (ITEEA) is the

professional organization for technology, innovation, design, and engineering educators. Our

mission is to promote technological literacy for all by supporting the teaching of technology

and engineering and promoting the professionalism of those engaged in these

pursuits. (http://www.iteea.org/AboutITEEA/about.htm)

Instructional Design as Instructional Technology

Oblikovanje nastave je inženjerska disciplina, primjerice oblikovatelji nastave imaju zadatak da

oblikuju realni tečaj.

Kao nastavna tehnologija oblikovanje nastave je sustavna primjena strategija i tehnika proizašlih

iz biheviorističkog, kognitivnog i konstruktivističkog pristupa za rješavanje problema nastave.

(Berger and Kam Definitions of Instructional Design) http://www.umich.edu/~ed626/define.html

VAŽNO!!!

Note that Instructional Technology is often used as synonym for Educational technology, but with the

idea that:

Instructional Technology = Instructional Design + Instructional Development

In other words, Instruction Technology / Design etc. has a more "industrial" or engineering flavor

than Educational Technology / Pedagogical Design.

19

HOW INSTRUCTIONAL DESIGN RELATE TO EDUCATION?

Charles M. Reigeluth (1983): Instructional-Design Theories and Models: An overview of their Current Status, Volume I.

Na općoj razini područje obrazovanja obuhvata znanja o: o Curriculum-u – nastavnom planu i programu (eng. Curriculum) o Nastavi (eng. Instruction) o Vrednovanju (eng. Evaluating)

Curriculum vs Instruction o Curriculum – odgovara na pitanje: What to teach o Instruction – odgovara na pitanje: How to teach

Instructional design prema ostalim disciplinama unutar nastave: o Na općoj razini nastava se sastoji od sljedećih aktivnosti - disciplina:

Oblikovanje (eng. design) Razvoj (eng. development) Implementacija (eng. implementation) Upravljanje (eng. management) Vrednovanje (eng. evaluation)

o Navedene aktivnosti su povezane i međusobno ovisne. Obrazovanje, nastava, obuka, poučavanje – slijedom eng. Education, Instruction, Training, Teaching Pojmovi obrazovanje, obuka i poučavanje često se zamjenski upotrebljavaju s pojmom nastava.

Obrazovanje je pojam na najvišoj razini i obuhvaća sva ona iskustva u kojima ljudi uče. Mnoga od ovih iskustava su neplanirana, slučajna ili informalna.

Ako se obrazovanje događa u organiziranom okruženu i fokusiranom na ciljan iskustvo tada se govori o nastavi.

Nastava se uvijek odvija u okruženju obrazovanja.

Ako se radi o ciljanoj nastavi povezanoj s “određenim” ciljem i zadatkom tada se govori o obuci.

Poučavanje se promatra kako unutar nastave tako i unutar obrazovanja.

20

E – UČENJE I OBLIKOVANJE NASTAVE

Ovaj se opis oslanja na sljedeće reference:

1. George Siemens2: Instructional Design in Elearning, September 30, 2002

http://www.elearnspace.org/Articles/InstructionalDesign.htm

E-učenje predstavlja brak tehnologije i obrazovanja, a najčešće, oni koji oblikuju nastavu (eng.

Instructional designer) imaju važnu ulogu u ovom „braku“ koja se očituje u "premošćivanju"

koncepata između ova dva svijeta. Ova važna ulogu osigurava da zamisli i koncepti stručnjaka

područnog znanja (eng. subject matter expert - MSP) budu ispravno razvijeni od strane onih koji

grafički oblikuju okruženje učenja kao i programera profesionalaca. Nažalost, uloga oblikovanja

nastave u e-učenju je često pogrešno shvaćena - zbog uočene složenosti procesa i slabog poznavanje

pedagogijskih zahtjeva e-učenja. U velikoj mjeri, ID je proces u kojem se učenje, a ne tehnologija,

čuva u fokusu razvoja e-učenja. Potreba za sustavnom pristupu oblikovanja nastavnih sadržaja je

primijećena u e-učenju - kako za obuku u korporativnim odjelima tako i u obrazovnim ustanovama.

To je jedan od najbrže rastućih područja. Oblikovanje nastave je jedan od najviše zastupljenih

kategorija u e-učenju, te tražilice za ovom specifičnom ključnom riječi pružaju bolje rezultate nego

opći pojam e-učenje.

Mnoge definicije postoje za oblikovanje nastave - svi su izraz temeljne filozofije i pogled na sve ono

što je uključeno u proces učenja. Razlikovanje temeljne filozofije učenja mogu pomoći instruktorima i

i onima koji oblikuju nastavu da odaberu model oblikovanja koji je najviše u skladu s njihovim

filozofijama učenja. U vezi s tim dobro oblikovanje nastave tj nastavnih sadržaja za isporuku u sustavu

e-učenja mora odgovoriti na ova pitanja:

Kako se učenje događa?

Koji čimbenici utječu na učenje?

Koja je uloga pamćenja?

Kako se događa transfer?

Koje vrste učenja su najbolje objašnjen uz pomoć teorije – teorije učenja?

Oblikovanje nastave je vrlo labavo definiran sustav ili proces organizacije sredstava učenja kako bi se

osiguralo ispunjavanje rezultata učenja za učenika. Kao takav, on je u osnovi okvir za učenje. Sa

stajališta onoga tko oblikuje, različiti modeli mogu slijediti proces oblikovanja nastave. Važno je

napomenuti da, u najboljem slučaju, model je prikaz stvarnih pojava i, kao takav, treba se koristiti

samo u onoj mjeri u kojoj se ostvaruje rukovanje za pojedine situacije ili zadatka. Stavite drugi način,

možda jedan model je učinkovitiji za oblikovanje nastave matematike, a drugi model je učinkovitiji za

oblikovanje nastave za neku „meku“ vještinu, primjerice: vođenje ljudi, usluga korisnicima, i sl.).

Mnoge aktivnosti u razredu ne ostavljaju "trag" koji može biti pregledani od strane drugih (barem ne

izravno). Online učenje je daleko više transparentno. Rasprava u učionici se uglavnom ne arhivira

(iako određena predavanja mogu biti snimana na različitim medijima i zatim prikazano studentima)

2 George Siemens is a theorist on learning in a digitally-based society. He is the author of the article

Connectivism: A Learning Theory for the Digital Age and the book Knowing Knowledge - an exploration of the

impact of the changed context and characteristics of knowledge. Siemens and Stephen Downes have developed a

new learning theory called connectivism which uses a network as the central metaphor for learning, focusing on

knowledge as making connections. Siemens was born in Mexico and currently is living and working in Canada.

He was the Associate Director in the Learning Technologies Centre at the University of Manitoba, and has since

accepted a position with Athabasca University

21

dok je svaki aspekt eLearning transparentan i može se koristiti kao sredstvo za sljedeće nastavne

predmete i tečajeve.

Sadržaji, rasprave, interakcije i tome slično mogu biti vrednovani I pregledani od osoba koje nisu neposredno nastavnik. Kao takav, kvaliteta se može procijeniti objektivnije u eLearning. Oblikovanje nastave je kvalitetan procesa. On nastoji osigurati da se kritički koncepti mogu istraženi kroz prezentacije sadržaja i aktivnosti učenja. Osim kvalitete i transparentnosti pitanja, najveća vrijednost oblikovanja nastave nudi se polaznicima online programa. Najznačajniji cilj oblikovanja nastave u sustavu e-učenja je da služe potrebama učenja i uspjehu učenika kroz djelotvorno iznošenje sadržaja i poticanje interakcije. Osim toga, Smith (1996)3 smatra da tečajevi učenja na daljinu vjerojatno neće uspjeti ako se isporučuju na način kako se isporučuju tradicionalni tečajevi. Dok, Chizmar i Walbert (1999)4 ističu da pedagogija mora pogoniti izbor nastavne tehnologije, a ne obrnuto.

U učionici, učitelj se učeniku može prilagoditi "u hodu" ... ako, tijekom procesa oblikovanja, koncept nije komunicirao jasno, u učionici učitelj može koncept pojasniti. Online nastava ne omogućava uvijek ovu vrstu prilagođavanja. Proces oblikovanja mora predvidjeti ovakve slučajeve i osigurati dodatna objašnjenja. To nije uvijek jednostavno, no kvaliteta nastave i ovis o između ostaloga o predviđenim putovima za rješavanje ovakvih slučajeva.

Vrlo je važna prikladna primjena tehnologije. "E-učenja i hibridno učenje (eng. blended learning) se dokazuju da nisu učinkovitiji od tradicionalnih metoda u učionici. Tehnologija, bez obzira koliko napredovala, ne može nadomjestiti svoje pogrešne, pa je zato oblikovanje nastave sada, a i ranije uvijek ključ za otključavanje pravih potencijala raspoloživih tehnologija učenja". Rast i uspjeh e-učenja usko je povezan s oblikovanjem kvalitetnog učenja, omogućeno kroz korištenje tehnologije. Oni koji oblikuju nastavu (eng. instructionalo design) igraju ključnu ulogu pri povezivanju ovih nespojivih polja - za dobrobit učenika, učitelja i organizacije. Mnoge od briga online učenja cijena, otpor kojeg eventualno učenik može pružati, loše performse učenika mogu se rješavati kroz strukturirani proces projektiranja. Prednosti koje pruža dosljedna primjena oblikovanja nastave su: smanjeni troškovi oblikovanja, dosljedan izgled i dojam, transparentnost, kontrola kvalitete, uvođenje normi, što utječe na pravilno donošenje odluka u organizaciji i isporuci nastave putem sustava e-učenja.

3 Smith, C.K. (1996). Convenience vs. connection: Commuter students’ views on distance learning. Paper presented at the annual forum of the Association for Institutional Research, Albuquerque. (ERIC Document Reproduction Service No. ED 397 725). 4 Chizmar, J. F., & Walbert, M. S. (1999). Web-Based Learning Environments Guided by Principles of Good

Teaching Practice. The Journal of Economic Education, 30, 248-259.

22

INSTRUCTIONAL DESIGN HISTORY & TIMELINE

Below is an outline that maps a general historical timeline of instructional design and instructional technology. The field of instructional design is a rapidly changing field that has quickly evolved from static filmstrips to interactive, media-rich simulations.

(http://www.instructionaldesigncentral.com/htm/IDC_instructionaltechnologytimeline.htm)

Wikipedia provides an excellent timeline on the history of instructional design as well as

instructional design trends and evolution:

"Much of the foundation of the field of instructional design was laid in World War II, when the U.S.

military faced the need to rapidly train large numbers of people to perform complex technical tasks,

from field-stripping a carbine to navigating across the ocean to building a bomber —see "Training

Within Industry (TWI)". Drawing on the research and theories of B.F. Skinner on operant

conditioning, training programs focused on observable behaviors. Tasks were broken down into

subtasks, and each subtask treated as a separate learning goal. Training was designed to reward

correct performance and remediate incorrect performance. Mastery was assumed to be possible for

every learner, given enough repetition and feedback. After the war, the success of the wartime

training model was replicated in business and industrial training, and to a lesser extent in the primary

and secondary classroom. The approach is still common in the U.S. military.

In 1956 a committee lead by Benjamin Bloom published an influential taxonomy of what he termed

the three domains of learning: Cognitive (what one knows or thinks), Psychomotor (what one does,

physically) and Affective (what one feels, or what attitudes one has). These taxonomies still influence

the design of instruction.

During the latter half of the 20th century, learning theories began to be influenced by the growth of

digital computers.

In the 1970s, many instructional design theorists began to adopt an information-processing-based

approach to the design of instruction. David Merrill for instance developed Component Display

Theory (CDT), which concentrates on the means of presenting instructional materials (presentation

techniques).

Later in the 1980s and throughout the 1990s cognitive load theory began to find empirical support

for a variety of presentation techniques. In the 2000's computer based training and eLearning gave

rise to internet and online learning."

23

INSTRUCTIONAL DESIGN MODELS

We would like to distinguish between:

an instructional design method that defines how to organize the whole design process and

an instructional design model that represents a class of a pedagogical design, i.e. how to teach, how to bring people to learn, etc.).

It is not always easy to draw a line between "models" and "methods". This is particularly the case for frameworks like Instructional systems design (ISD). -- Željeli bismo razlikovati metodu za oblikovanje nastave koja definira način kako organizirati cijeli proces oblikovanja i modela oblikovanja nastave koji predstavlja klasu pedagoškog oblikovanja, odnosno kako učiti, kako omogućiti ljude da uče, i tako dalje. Nije uvijek lako prikazati liniju koja razvija model od metode. To je posebice slučaj kao što je okvir sustava za oblikovanje nastave.

Instructional design methods:

An instructional design method defines how to organize the whole design process (whereas an instructional design model represents a class of a pedagogical design, i.e. how to teach, how to bring people to learn, etc.

See also the various articles in the category design methods.

Instructional design models:

An Instructional design model is a method, i.e. a general design rule on how to teach/bring to learn. Usually restricted to a given class of subjects and contexts. Instructional design models usually have a stronger focus on learning theory than instructional design methods.

Martin Ryder, University of Colorado -

http://carbon.ucdenver.edu/~mryder/itc_data/idmodels.html

Models, like myths and metaphors, help us to make sense of our world. Whether derived from whim

or from serious research, a model offers its user a means of comprehending an otherwise

incomprehensible problem. An instructional design model gives structure and meaning to an I.D.

problem, enabling the would-be designer to negotiate her design task with a semblance of conscious

understanding. Models help us to visualize the problem, to break it down into discrete, manageable

units. The value of a specific model is determined within the context of use. Like any other

instrument, a model assumes a specific intention of its user. A model should be judged by how it

mediates the designer's intention, how well it can share a work load, and how effectively it shifts

focus away from itself toward the object of the design activity.

24

Instructional Design Models and Methods

(http://www.instructionaldesigncentral.com/htm/IDC_instructionaldesignmodels.htm)

There are multiple instructional design models and instructional methods that have been developed

and implemented over the years. Instructional designers use instructional design models, methods,

and theories as a base for online course design and delivery. These instructional methods act as a

compass to design for instruction. Below are just a few of today's most commonly applied and

practiced instructional design models, instructional methods and theories:

– Merrill's First Principles of Instruction

– ADDIE Model

– Dick and Carey Model

– Kemp's Instructional Design Model

– Gagné's Nine Events of Instruction

– Bloom's Learning Taxonomy

– Kirkpatrick's 4 Levels of Training Evaluation

U ovoj raspravi ćemo se detaljnije upoznati sa: (i) ADDIE modelom; (ii) Dick & Carey modelom te (iii)

Gagne – ovim devet koraka za oblikovanje nastave (eng. Gagné's ID model - nine instructional events). Osim toga, analizirat će se i razlika u pristupu modela ADDIE i Dick&Carey modela za oblikovanje nastave.

25

ADDIE MODEL

Brief History of ADDIE’s Development – The ADDIE model was initially developed by Florida State

University to explain “the processes involved in the formulation of an instructional systems

development (ISD) program for military underserviced training that will adequately train individuals

to do a particular job and which can also be applied to any underserviced curriculum development

activity.” The model originally contained several steps under its five original phases (Analyze, Design,

Develop, Implement, and [Evaluation and] Control), whose completion was expected before

movement to the next phase could occur. Over the years, the steps were revised and eventually the

model itself became more dynamic and interactive than its original hierarchical rendition, until its

most popular version appeared in the mid-80s, as we understand it today.

The ADDIE instructional design model is the generic process traditionally used by instructional

designers and training developers. The ADDIE model is at the very core of instructional design and is

the basis of instructional systems design (ISD). There are various adaptations of the ADDIE model but

it generally consists of five cyclical phases—Analysis, Design, Development, Implementation, and

Evaluation. These processes represent a dynamic, flexible guideline for building effective training and

performance support tools.

26

ADDIE model http://www.learning-theories.com/addie-model.html The generic term for the five-phase instructional design model consisting of Analysis, Design,

Development, Implementation, and Evaluation. Each step has an outcome that feeds into the next

step in the sequence. There are probably over 100+ different variations of the generic ADDIE model.

The five phases of ADDIE are as follows:

Analysis

During analysis, the designer identifies the learning problem, the goals and objectives, the audience’s

needs, existing knowledge, and any other relevant characteristics. Analysis also considers the

learning environment, any constraints, the delivery options, and the timeline for the project.

Design

A systematic process of specifying learning objectives. Detailed storyboards and prototypes are

often made, and the look and feel, graphic design, user-interface and content is determined here.

Development

The actual creation (production) of the content and learning materials based on the Design phase.

Implementation

During implementation, the plan is put into action and a procedure for training the learner and

teacher is developed. Materials are delivered or distributed to the student group. After delivery, the

effectiveness of the training materials is evaluated.

Evaluation

This phase consists of (1) formative and (2) summative evaluation. Formative evaluation is present in

each stage of the ADDIE process. Summative evaluation consists of tests designed for criterion-

related referenced items and providing opportunities for feedback from the users. Revisions are

made as necessary.

27

RAŠČLANA ADDIE MODELA

ANALIZA • Opća pitanja

– Zašto radite nastavu/ tečaj?

– Kakav je rok za razvijanje nastave/tečaja

– Kako ćete planirati svoje vrijeme za rad na nastavi/tečaju?

– Hoće li netko drugi biti uključeni u oblikovanje nastave?

• Učenici

– Tko su učenici?

– Koliko ima učenika?

– Što oni trebaju naučiti?

– Što znaju? (Postoji li "jaz" između onoga što oni znaju i onoga što će naučiti?

Što trebaju naučiti? Je li potreban pre-test ?)

– Koji tip učenja će se dogoditi (Bloom's Taxonomy of Learning for domains of learning)

• Ciljevi

– Koji su specifični ciljevi učenja /ishodi za nastavni predmet?

– Temelje li se ciljevi na programu?

– Koja razina učenja su ciljani ishodi učenja? (Knowledge, Comprehension, Application,

Analysis, Synthesis, Evaluation)

– Bloom-ova taksonomija znanja – kognitivna domena

• Kognitivna domena - Umne sposobnosti/vještine

• Afektivna domena - Osjećaji ili emocionalno učenje

• Psihomotorna domena - Ručne ili fizičke vještine

• Odrediti nastavni sadržaj

– Koja knjiga će se koristiti?

– Da li je potrebno rezervirati knjigu ili nešto slično u knjižnici?

– Da li se mora ishoditi copyright?

– Koji sadržaji već postoje?

– Koji sadržaj mora oblikovati? (ppt, skeniranje slika ili sl, audio, video, CD ili DVD, utvrditi

URL adrese)

• Odrediti okruženje i način isporuke nastavnih sadržaja?

– Face – to – face

– On-line nastava

– Hybrid (koliko on-line, koliko face – to – face)

– CD/DVD

– LMS/CMS – primjerice sustav MOODLE

• Nastavne strategije (nastavna strategija određuje pristup kojeg će učitelj odabrati radi postizanja

cilja učenja)

– Kako će se strukturirati događanja u učenju?

– Način obavljanja interakcije (rasprave u učionici, studijske grupe, vrednovanje koje

provode vršnjaci, upotrebi forum ili primjerice chat)

– Predavanja (usmeno izlaganje, usmeno izlaganje popraćeno ppt, video, Camtasia)

– Vježbe (on line kviz, kratka izlaganja, vrednovanje od strane vršnjaka, grupni projekti)

– POSEBNO – kao primjer koji je razrađen i temelji se na Gagne’s 9 events of instructions

28

• Strategije za procjenu znanja učenika (eng. Assesments Strategies) – uglavnom se temelji na

nastavnim strategijama

• U pogledu terminološke određenosti učitelji često termine test, ispit i kviz koriste naizmjenično

(Gros, 1993), pa čak ponekad i kao sinonime.

– Ispit je najiscrpnija forma testiranja, obično se obavlja na kraju izvedenih nastavnih

sadržaja (kolegija, tečaja), ili ponekad i dva puta tijekom semestra (polugodišta).

– Test je više sadržajno limitiran, orijentiran je na neke aspekte nastavnih sadržaja. Tijekom

odvijanja nastavnog procesa kolegija moguće je provesti više testova znanja (tri do četiri).

– Kviz je najviše limitiran u pogledu ispitivanih nastavnih sadržaja i obično je vremenski

ograničen na petnaest ili manje minuta.

• Test znanja MOODLE

– Zadaci objektivnog tipa globalno se mogu podijeliti u dvije skupine (Mužić, 1968):

– Zadaci kod kojih učenik donošenjem odgovora reproducira usvojene nastavne sadržaje

(zadaci reprodukcije) što se najčešće obavlja dosjećanjem nastavnog sadržaja kojeg je već

učio. U ovu skupinu se obično oblikuju:

– Zadaci tipa dosjećanja kod kojeg se učeniku postavlja pitanje ili neka nedovršena tvrdnja.

Kod ovakvih zadataka pogađanje točnog odgovora je gotovo eliminirano. Takvi zadaci su

pogodni za provjeravanje deklarativnog znanja.

– Zadaci tipa dopunjavanja u kojima je u tekstu zadatka izostavljena jedna ili više riječi koje

učenik treba napisati. Može se kazati da je ovo varijanta zadatka tipa dosjećanja.

Prednosti ovog tipa zadataka ogledaju se u tome što odgovori ne počivaju na

prepoznavanju, već je za davanje pravilnih odgovora potrebno aktivno znanje učenika.

– Zadaci u kojima učenik odabire ispravan odgovor između ponuđenih odgovora radi

prepoznavanja točnog odgovora (zadaci prepoznavanja). U ovoj skupini se oblikuju:

– Zadaci tipa jednostrukog ili dvočlanog izbora (zadaci tipa da/ne) se sastoje od pitanja na

koja je potrebno odgovoriti biranjem jedne od dvije ponuđene opcije.

– Zadaci tipa višestrukog izbora sadrže pitanja s više predloženih odgovora na koja se

odgovara biranjem jednog ili više ponuđenih odgovora.

– Zadaci tipa povezivanja i sređivanja.

• Formativno vrednovanje

– Povratne informacije sa strane učenika

– Anketa očekivanja (na početku), anketa zadovoljstva (na kraju)

– Što vam se najviše sviđa, u nekoj nastavnoj jedinici?

– Kako biste poboljšali učenje, u nekoj nastavnoj jedinici?

– Kada tijekom nastave pitati učenika povratnu informaciju?

• Ograničenja na općoj razini u odnosu na

– isporuku nastavnih sadržaja

– učenika

– učitelja

– okruženje

29

OBLIKOVANJE

U faze analize su identificirani zadaci koje je potrebno izvršiti kako bi se ispunio cilj – razviti nastavne

sadržaje za zadani nastavni kolegij. U fazi oblikovanja na najvišoj razini promatranja treba razviti nacrt

nastavnog predmeta „na papiru“. Započinje se sa razvojem strukture nastavnog predmeta te u skladu

s tim razvijamo nastavne sadržaje. Također je potrebno utvrditi raspored aktivnosti po danima,

elemente strukture nastavnog sadržaja, nastavne strategije, resurse i strategiju ocjenjivanja. Na

globalnoj razini oblikovanje nastavnih sadržaja provoditi uz uvažavanje Gagne’s 9 events of

instructions

• Vrijeme izrade nastavnih sadržaja

• Isplanirati koliko vremena ćemo potrošiti na razvijanje nastavnih sadržaja kolegija

• Imenovati elemente strukture nastavnog sadržaja (cjeline, teme, jedinice, pojmove) – Prilog:

Popis naziva tematskih cjelina

• Oblikovanje elementa nastavnog sadržaja – Prilog:

Tematska_Cjelina_Vrste_Datoteka_Dokumenti

• Naziv elementa strukture nastavnog sadržaja: cilj i zadaće

• Strukturu nastavnog sadržaja po dijelovima (uvažavajući potrebna predznanja)

• Tekstualnu i grafičku pripremu nastavnih sadržaja (vrste dokumenta: slike, prezentacije, pdf i sl)

• Način testiranja i ocjenjivanja znanja učenika (kviz, ZOT i sl)

• Nastavne strategije koje će se primijeniti:

• primjerice odvijanje nastavnih sadržaja po modelu „free play“ – učenika se ne prisiljava

na točno definirani put prolaza kroz nastavne sadržaje

• odvijanje nastavnog sadržaja u suglasju primjerice sa SCORM referentnim modelom,

• Koliko zadaća?

• Koliko testova – tijekom učenja?

• Test znanja, gdje i kada?

• Forum, Chat (unutar grupe učenika, rasprava sa vršnjacima, rasprava sa nastavnikom.

....)

• Identificirati okruženje za realizaciju nastave – za naš primjer je to sustav za upravljanje učenjem

MOODLE (posebno u fazi razvoja je potrebno uvažiti i iskoristiti sve prednosti koje ovaj sustav

pruža).

• Oblikovanje izbornika na razini elementa nastavnog sadržaja (izbornik sadržaja)

• Oblikovanje zaslona u svakom elementu nastavnog sadržaja (količina teksta, broj slika, navigacija)

30

RAZVOJ

• Razvoj nastavnog sadržaja u ovoj raspravi podrazumijeva sustav e-učenja – LMS – sustav za

upravljanje učenjem (za naš slučaj sustav MOODLE).

• “Prenosi” se na LMS ono što je u fazi oblikovanja izvedeno.

• Razvoj se temelji na sljedećem:

– Uvažava fazu oblikovanja i izvedeni “nacrt”

– Izgrađuju se elementi strukture nastavih sadržaja

– Izgrađuju se zadaće koje će učenik izvršavati

– Izgrađuju se instrumenti za mjerenje postignuća i ishoda učenja učenika

– Izvršava se postavljanje ( eng. Upload) potrebnih dokumenata u strukturi nastavih

sadržaja

Promatrat će se neki od postupaka organizacije kolegija na sustavu MOODLE: (i) dodavanja novog

kolegija; (ii) dodavanje u kolegiju lekcije; (iii) dodavanje testa; (iv) postavljanje potrebnih dokumenata

za uključivanje u nastavne sadržaja;

Dodavanje Kolegija

Dodaj novi kolegij (glavni izbornik, poželjno je imati dogovor sa administratorom sustava)

• Kolegij ima svoje postavke – atribute. Navode se i opisuju neki od atributa što će omogućiti

oblikovanje početne verzije:

o Puno ime – Puno ime kolegija se mora navesti to je naziv kolegija kojeg počinjete

oblikovati i razvijati.

o Kratica kolegija – Potrebna radi lakšeg administriranja

o Sažetak kolegija – Kratki opis kolegija – nije obavezan ali se preporuča radi lakšeg

administriranja

o Oblik nastave:

Tematski

Tjedni

o Broj tjedana/tema – mora se navesti

o Maksimalna veličina upload-a – izabrati u skladu s veličinom dokumenata koji će se

koristiti pri oblikovanju i razvoju nastavnih sadržaja.

o Atributi u vezi grupa su u suglasju sa scenarijem izvođenja nastave

o Dostupnost – inicijalno Ovaj kolegij nije vidljiv studentima, kasnije se to nakon završetka

učini vidljivim.

o Na kraju – pohrani promjene.

NAPOMENA: Prikazati kako je to izvedeno za nastavni predmet Informatika 6.

31

• Dvije temeljne funkcionalnosti koje se prepoznaju na danom kolegiju su RESURSI i AKTIVNOSTI

o Resursi Moodle-a su:

datoteke, mape i poveznice, koje sačinjavaju jednostavne oblike obrazovnog

sadržaja.

za dodavanje novog resursa potrebno je imati ovlasti nastavnika na kolegiju, i

odabrati detaljni prikaz sučelja (Omogući izmjene).

svi se resursi dodaju na isti način: odabirom vrste resursa iz padajućeg izbornika

Dodaj resurs, na željenom mjestu.

nakon dodavanja, resursi se po potrebi mogu premještati, uvlačiti i sakrivati od

pogleda polaznika.

Na slici je popis resursa koji se dodaju na kolegij određenoj tematskoj cjelini.

o Aktivnosti MOODLE omogućavaju učeniku realizaciju nastavnih sadržaja. Na slici je prikaz

popisa aktivnosti. Promatrat će se proces dodavanja aktivnosti Lekcija i Test:

32

Aktivnost LEKCIJA

Što je važno znati o lekciji koja se oblikuje:

- Lekcija se sastoji od modula – stranica (stranica s pitanjima i stranica odlučivanja o

putu nastavka učenja).

- Lekcija podržava “putove učenja”, učenik može birati na koji način će prolaziti kroz

nastavni materijal (detaljnije obraditi jednu temu, ili površno preći po svim

ostalima?).

- Pitanja u Lekcijama se mogu bodovati, a napredak u lekciji može utjecati na ukupnu

ocjenu kolegija (uz pitanje koliko je to pedagoški opravdano, s obzirom na samu

narav lekcije – obrazovni materijal za učenje).

- Lekcija podržava unos dokumenata različitog formata, primjerice: prezentacija, pdf,

tekstualnih, grafičkih ...

- Lekcija može imati vremenski limit u kojem ju je potrebno obraditi

- Lekcija može biti samo vježba ili se i ocjenjivati (uz ponovno polaganje po potrebi).

- Lekcija može biti zaštićena lozinkom, a posebno je korisna mogućnost ovisnosti

lekcija (ako učenik nije pročitao određenu lekciju do kraja, ili nije postigao dovoljno

dobar rezultat, ne može prijeći na ovisnu lekciju).

- Lekcija ima svoje postavke – atribute (komentiraju se samo neki elementarni):

o Ime – naziv lekcije

o U dijelu Lesson formatting – Display left menu – Da (bitno da bi se izbornik

lekcije prikazao sa ljeve strane modula lekcije)

- Organizacija lekcije se može pogledati aktiviranjem opcije „Edit“. Lekcija koju ovdje

navodimo kao ogledni primjer prikazana je u Prilogu:

Organizacija_Lekcije_Datoteke_Dokumenti. Pregledavanjem ovog dokumenta iz

priloga te usporedbom sa lekcijom po modulima primijetit će se da su Branch Table

ključni organizacijski elementi lekcije. U svakoj Branch Table se nalaze i postavke za

prijelaz s modula na modul unutar lekcije. Nadalje, sve opcije u izborniku lekcije

(nalazi se s lijeve stane) su naslovljene unutar spomenutog priloga i zapravo

predstavljaju module lekcije koji se mogu: pomjerati unutar lekcije, vidjeti,

nadograditi ili brisati. Osim navedenog uočavaju se i opcije: import question; add a

branch table, dodaj stranicu s pitanjem. Sve to omogućava organizirati i mijenjati

postojeću organizaciju lekcije.

Aktivnost TEST

Aktivnosti MOODLE omogućavaju učeniku i testiranje. Promatrat će se proces dodavanja

aktivnosti Test. Što je važno znati o oblikovanju Testa.

- Testovi su aktivnost u Moodleu, s mnoštvom postavki, vrsta pitanja, dodataka i

mogućnosti.

- Sve vrste pitanja koje se mogu objektivno ocijeniti ocjenjuje sam Moodle, što

nastavniku daje više vremena za osmišljavanje pitanja i kvalitetniju izradu obrazovnih

materijala.

- Važno je razlikovati pojam testa od pojma skupa pitanja.

- Pitanja se stvaraju odvojeno od testova i nisu ovisna o testu - pri unosu pitanja ne

definira se da je to “treće pitanje u drugom testu”, već se pitanja grupiraju u

kategorije (najčešće vezane uz cjeline), a kasnije se iz kategorija pitanja uzimaju za

pojedinačni test.

33

- Takav pristup donosi više mogućnosti, poput slučajnog odabira pitanja za test,

korištenja istog pitanja u više testova.

- Test ima svoje postavke - atribute (komentiraju se samo neki elementarni):

o Ime – naziv testa (obavezno kratko opišite test )

o Timing – je dio s atributima koji omogućava podešavanje vremena (datum,

sat) početka i završetka kao i vrijeme trajanje testa.

o Display – atributi omogućavaju postavljanje broj pitanja po stranici,

miješanje redoslijeda pri odgovaranju.

o Pokušaj – namještanje broja pokušaja.

o Ocjene – način ocjenjivanja

o Review options – podešavanje komentara učeniku (za vrijeme, nakon

odgovora dok je test otvoren, nakon što je kviz zatvoren)

o Common module settings – u vezi s organizacijom grupe učenika i prikaza

testa (vidljiv/nevidljiv učeniku)

o Overall feedback – komentar na postignuti uspjeh za vrijeme testiranja.

Pitanja u Testu

Izbor vrste pitanja:

Pitanja u sustavu MOODLE spadaju u kategoriju zadataka objektivnog tipa.

Nakon oblikovanja pitanja se pridružuju testu.

34

Aktivnost Zadaća

Unutar lekcije se promatra zadaća 1.2. Zadaća datoteke i dokumenti. Zadatak unutar ove zadaće je:

Napravi mapu sa svojim imenom i prezimenom

Zatim napravi dokumente koji će imati ekstenziju .doc , .xls i .ppt

Spremi dokumente u svoju mapu

Postavi urađeni zadatak ovdje

Postavke Zadaće:

Naziv zadaće – naziv je obavezan i pored toga kratko opišite zadaću

Ocjena – bodovana je na skali od 0 – 100 bodova

Dostupna od – datum i vrijeme

Krajnji datum – datum i vrijeme

Zabrani zakašnjelu predaju – da/ne

Predajte dokument – sa atributima koji povezani sa dozvolom ponovne predaje, slanja

poruke putem e-mail, dozvola za maksimalnu veličinu

Common module settings – sa opcijama grupnog rada i vidljivosti zadaće za učenika

Postavljanje potrebnih dokumenata za uključivanje u nastavne sadržaje

U izborniku – Administracija aktivira se opcija Datoteke i obavi organizacija ovog prostora po

direktorijima (mape, folderi) koji nose naziv lekcije ili oznaku lekcije unutar kolegija - nastavnog

predmeta. Za postavljanje direktorija slijedi se opcija – Kreiraj mapu.

35

IMPLEMENTACIJA

• Provjera izvedenog:

o Provjeriti da li datumi (početak/kraj, početak i krajnji datum predaje) odgovaraju za

zadaće, kvizove, postove

o Provjeriti postavke za zadaće i kvizove

o Provjeriti sve linkove unutar lekcija

o Provjeriti postoji li prostor gdje učenici mogu komunicirati međusobno i voditi diskusije i

postaviti pitanje profesoru ako im nešto nije jasno

• Upoznavanje

o Učenici se trebaju pročitati „overview page“ i „home page“ i upoznati se s našim

lekcijama

o Učenici moraju točno shvatiti što se od njih u ovom predmetu traži i što i kada trebaju

raditi

o Učitelj treba potaknuti učenike na razgovor u vezi sa realiziranom nastavom

o Učitelj treba biti na raspolaganju učenicima i ažuran u odgovaranju na mail-ove i postove

od učenika

• Povratna informacija

o Od učenika trebamo dobiti povratnu informaciju što nam je dobro i što funkcionira, a što

nije dobro.

o Učitelj treba uvažiti kritike i prijedloge ako su konstruktivni i izvedivi

VREDNOVANJE

• Pogled na postignuća sa kritičke strane (eng. Look at the course outcomes with a critical eye)

– Da li su učenici ostvarili očekivanja postignuća učenja?

– Što su naučili?

– Da li se moglo dobiti bolje rezultate?

36

DICK & CAREY INSTRUCTIONAL DESIGN MODEL

37

ADDIE & DICK&CAREY

38

ROBERT GAGNÉ'S ID MODEL - NINE INSTRUCTIONAL EVENTS

http://edutechwiki.unige.ch/en/Nine_events_of_instruction

Gagne’s Theoretical Background (Robert Gagne, 1916 - 2002)

"Nine events of instruction" is an instructional design model put together by Gagne. This is a

behaviorist model that also draws from cognitivism.

"Devet događaji nastave" je instrukcijski dizajn modela sastavio Gagne. Ovo je Bihevioristički model

koji je također oslanja na cognitivism.

“ Essential to Gagne's ideas of instruction are what he calls "conditions of learning." He breaks these

down into internal and external conditions. The internal conditions deal with previously learned

capabilities of the learner. Or in other words, what the learner knows prior to the instruction. The

external conditions deal with the stimuli (a purely behaviorist term) that is presented externally to

the learner. For example, what instruction is provided to the learner.” (Cory, 1996)

"Značajno za Gagne-ovu ideju nastave su ono što on naziva „uvjeti učenja". On ih promatra kao

unutarnje i vanjske uvjete. Unutarnji uvjeti su oni koji se odnose na prethodno već naučeno kod

učenika. Ili drugim riječima, ono što učenik zna prije nastave. Vanjski uvjeti se bave podražajem (čisto

Bihevioristički termin) koji se na učenika djeluje iz vani iz okruženja u kojem se učenik uči i poučava.

Na primjer, ono što se dostavlja učeniku. "(Cory, 1996)

--

Temeljni doprinos se očituje u definiranju:

o Ishoda učenja (eng. learning outcomes)

o Uvjeta učenja (eng. learning conditions)

o Devet glavnih odrednica nastave (eng. nine events of instruction)

Gagne teorija se klasificirana kao nastavna teorija, koja je nasuprot teoriji učenja.

o Teorija učenja sastoji se od niza prijedloga i konstrukata orijentiranih na praćenje

promjene u performansama ljudskih sposobnosti koje se dešavaju za vrijeme učenja.

o Teorija nastave opisuje uvjete pod kojima se odvija učenje radi postizanja željenih ishoda

ili u vezi sa postizanjem specifičnih ishoda.

Robert Gagne is considered to be the foremost contributor to the systematic approach to

instructional design and training. Gagne and his followers are known as behaviorists, and their

focus is on the outcomes (or behaviors) resulting from training.

o Za Gagne-a se smatra da je prije svega pridonosio sustavnom pristupu oblikovanja

nastave i obuke. Nadalje, za Gagne-a i njegove sljedbenike je poznato da su bihevioristi, a

fokus njihovog rada je na ishodima (ili ponašanja) koji su rezultat obuke.

Posebno se ovdje promatra - Devet glavnih odrednica nastave

39

Gagné’s theories became influenced by cognitive theorists

He proposed that:

o the information-processing model of learning could be combined with

o behaviorist concepts to provide a more complete view of learning tasks (Molenda, 2002)

Compares learning to a series of “inputs” and “outputs” similar to a computer (Gagné, 1974).

Gagné, R. M., (1974). Essentials of learning instruction. Hinsdale, IL: The Dryden Press.

Gagné, R. M., Briggs, L. J. & Wager, W. W. (1992). Principles of instructional design (4th ed.). New

York: Harcourt Brace Jovanovich College Publishers

Molenda, M. (2002) A New Framework for Teaching in the Cognitive Domain. ERIC Digest.

Academic Search Premier Database.

40

Overview of Gagné's instructional theory

(http://en.wikipedia.org/wiki/)

When the Events of Instruction occur, internal learning processes take place that lead to various

learning outcomes. (Campos, 1999)

o Kada se nastava dogodi, interni procesi učenja će se odvijati što nužno dovodi do

različitih ishoda učenja.

The Events of Instruction constitute a set of communications to the student, which have the aim

of aiding the learning process.

o Nastava predstavlja niz komunikacijskih ciklusa prema učeniku koji imaju cilj pomoć u

procesu učenja.

Instruction consists of a set of events external to the learner designed to support the internal

processes of learning. (Gagne, Briggs, & Wager, 1988)

o Nastava se sastoji od skupa vanjskih događaja orijentiranih na učenika oblikovani tako da

podrže interne procese učenja.

This theory outlines nine instructional events and their corresponding processes.

o Ova teorija opisuje devet nastavnih događaje i njihove odgovarajuće procese.

Keep in mind that the exact form of these events is not something that can be specified in

general for all lessons, but rather must be decided for each learning objective. The events of

instruction must be deliberately arranged by the teacher to support learning processes. (Gagne,

Briggs, & Wager, 1988)

o Imajte na umu da točan oblik tih događaja nije nešto što se može odrediti u cjelini za sve

lekcije, nego naprotiv mora se odrediti za svaki cilj učenja. Događaji nastave moraju biti

namjerno uređeni od strane učitelja kako bi se podržali procesi učenja.

41

Gagne's 9 Events of Instruction

Gagnè, R. (1985). The Conditions of Learning and the Theory of Instruction, (4th ed.), New York: Holt,

Rinehart, and Winston.

• Gagne created a nine-step process called the events of instruction, which correlate to and

address the conditions of learning.

• The nine events of instruction :

1. Gain attention – zadobiti pozornost - privlačenje pozornosti učenika

2. Inform learner of objectives – informirati učenika o cilju i zadaćama

3. Stimulate recall of prior learning - povezivati prethodna znanja s novim znanjima

4. Present stimulus material – prikazati poticajne sadržaje

5. Provide learner guidance - pružiti smjernice za učenje

6. Elicit performance – stvoriti aktivnu atmosferu

7. Provide feedback - pružiti (omogućiti) povratnu informaciju

8. Assess performance – ocjeniti uspješnost – ocjeniti razumjevanje sadržaja učenja

9. Enhance retention transfer – poticati pamćenje i primjenu u novim situacijama

PRIMJER:

Gagne's 9 Events of Instruction - equilateral triangle

Gagne devet događaja u nastavi u primjeni na učenje istrostraničnog trokuta

Razrada primjera

Uvjet 1. - Zadobiti pozornost - show variety of computer generated triangles

Da bi zadobili pozornost učenika pripremila smo animirani prikaz koji generira različite karakteristične

slučajeve trokuta – vrste trokuta.

42

Uvjet 2. - Informirati učenika o cilju i zadaćama - pose question: "What is an equilateral triangle?"

Informira se učenika o cilju i zadaćama pri učenju i poučavanju trokuta. To je izvadak iz HNOS-a za

nastavni predmet Matematika za učenike u Petom razredu.

Uvjet 3. - Povezati prethodna znanja s novim znanjima - review definitions of triangles

Prikazani su različiti primjeri geometrijskog lika trokut u primjeni za područje prometnih znakova.

43

Uvjet 4. – Prikazati poticajne sadržaje - give definition of equilateral triangle

Na slici su prikazane vrste trokuta s obzirom na duljine stranica.

Pogledaj sliku i odgovori po čemu se trokuti mogu sve razlikovati?

Osnovni elementi svakog trokuta su njegove stranice i kutovi.

Dvije glavne podjele rade se prema:

o Duljinama stranica u trokutu i

o Veličinama kutova u trokutu.

Trokut koji ima sve stranice jednakih duljina zove se jednakostranični trokut.

Stranica jednakostraničnog trokuta označava se sa a (malo slovo a)

Opseg jednakostraničnog trokuta je: s=3a

44

Uvjet 5. – Pružiti smjernice za učenje - show example of how to create equilateral

Komentar:

Konstrukcija jednako straničnog trokuta

Uvjet 6. – Stvoriti aktivnu atmosferu za rad - ask students to create 5 different examples

Komentar:

Uvjet 7. – Omogućiti povratnu informaciju - check all examples as correct/incorrect

Uvjet 8. – Ocjeniti uspješnost - provide scores and remediation

Uvjet 9. - Poticati pamćenje i primjenu u novim situacijama - show pictures of objects and ask

students to identify equilaterals

45

Komentar:

Zadatak za poticanje daljnjeg rada na ovom područnom znanju se odnosi na:

vrste trokuta,

zbroj kutova u trokutu i

stranice i kutove.

U vezi s tim potrebno je izvršiti raspored trokute prema vrsti tako da odgovaraju vodoravno i

okomito.

46

BLOOM'S DIGITAL TAXONOMY (ANDREW CHURCHES, 2009)

Bloom's Taxonomy and Bloom's Revised Taxonomy [2] are key tools for teachers and instructional

designers. Benjamin Bloom published the original taxonomy in the 1950's and Lorin Anderson in

2000 [2]. Since the most recent publication of the taxonomy there have been many changes and

development that must be addressed. So, this is an update to Bloom's Revised Taxonomy [2] to

account for the new behavior’s, actions and learning opportunities emerging as technology advances

and becomes more ubiquitous. Bloom's Revised Taxonomy [2] accounts for many of the traditional

classroom practices but does not account for the new technologies and the processes and actions

associated with them, nor does it do justice to the “digital children”[8], or as Marc Prensky

describes them the “Digital Natives”[7].

The Original taxonomy and the revised taxonomy by Anderson and Krathwohl [2] are both focused

within the cognitive domain. As a classroom practitioner, these are useful but do not address the

activities undertaken in the classroom. This Digital Taxonomy is not restricted to the cognitive

domain rather it contains cognitive elements as well as methods and tooling. These are the elements

that as a practitioner I would use in my classroom practice. Like the previous taxonomies, its is the

quality of the action or process that defines the cognitive level, rather than the action or process

alone.

While Bloom's in its many forms, does represent the learning process, it does not indicate that the

learners must start at the lowest taxonomic level and work up. Rather, the learning process can be

initiated at any point, and the lower taxonomic levels will be encompassed within the scaffolded

learning task. An increasing influence on learning is the impact of collaboration in its various forms.

These are often facilitated by digital media and are increasingly a feature of our digital classrooms.

This taxonomy is not about the tools and technologies, these are just the medium, instead it is about

using these tools to achieve, recall, understanding, application, analysis, evaluation and creativity.

REFERENCE:

1. Anderson, L.W., and D. Krathwohl (Eds.) (2001). A Taxonomy for Learning, Teaching and Assessing: a Revision of Bloom's Taxonomy of Educational Objectives. Longman, New York.

2. Prensky, M (2001) Digital Natives, Digital Immigrants. NCB University Press, Vol. 9 No. 5, October 2001

47

Bloom's Taxonomy:

– the Cognitive domain – processing information, knowledge and mental skills – the Affective domain – Attitudes and feelings – the Psychomotor domain – manipulative, manual or physical skills

Bloom's Learning Taxonomy

http://www.nwlink.com/~donclark/hrd/bloom.html

http://www.officeport.com/edu/blooms.htm

Bloomova taksonomija obuhvaća

– kognitivno ( znanje, spoznaja ) - Cognitive: mental skills (Knowledge) – afektivno (stavovi, interesi, motivacija ) - Affective: growth in feelings or emotional areas

(Attitude) – psihomotoričko ( tjelesne aktivnosti i vještine ) područje -Psychomotor: manual or physical

skills (Skills) Unutar kognitivne domene razvijena je podjela na 6 razina učenja: – znanje, – razumijevanje, – primjena, – analiza, – sinteza i – vrednovanje

48

Bloom's Learning Taxonomy

Copyright, S. Stankov, 2012.4

Lower Order Thinking Skills

(LOTS)

• Knowledge

• Comprehension

• Application

• Analysis

• Synthesis

• Evaluation

Higher Order Thinking Skills

(HOTS)

Lower Order Thinking Skills

(LOTS)

• Remembering

• Understanding

• Applying

• Analysing

• Evaluating (Revised position)

• Creating (Revised position)

Higher Order Thinking Skills

(HOTS)

Bloom's Taxonomy, 1956Bloom's Revised Taxonomy, Lorin Anderson with

David Krathwohl, 2001.

prema:

Andrew Churches, 2008

49

Bloom's Learning Taxonomy

Copyright, S. Stankov, 2012.6

Bloom's as a learning process (Andrew Churches, 2008)

• Bloom's in its various forms represents the process of learning.

– Before we can understand a concept we have to remember it

– Before we can apply the concept we must understand it

– Before we analyze it we must be able to apply it

– Before we can evaluate its impact we must have analyzed it

– Before we can create we must have remembered, understood, applied, analysed, and

evaluated.

• Može se raspravljati o tome da se ne zahtijevaju neke faze za svaki zadatak, akcija ili procesa,

također može se raspravljati o nužnosti stvaranja određene razine za sve aktivnosti. Ovo je u

načelu stvar i izbor pojedinca.

50

Bloom’s revised digital taxonomy map - Andrew Churches, 2008

• Elements color in black are recognized and existing verbs. • Elements colored in blue are new digital verbs.

51

Bloomin' Apps projects in one place Kathy Schrock's Guide to Everything

http://www.schrockguide.net/ Site created: 6/10/2011. Last updated: 7/5/2012 .

• This page gathers all of the Bloomin' Apps projects in one place! • Each of the images has clickable hotspots and includes suggestions for

– iPad apps, – Google apps, – Android apps, and – Web 2.0 apps

to support each of the levels of Bloom's Revised Taxonomy. Kathy Schrock has been a school district Director of Technology, an instructional technology specialist, an adjunct education professor, and a middle school, academic, museum, and public library librarian. She is currently teaching online graduate courses for Wilkes University, as part of the Wilkes-Discovery masters program in instructional media and for Arcadia University. Kathy is an Adobe Education Leader, a Google Certified Teacher, and a Discovery Education STAR and a DEN Guru.

52

53

54

KRITERIJI ZA OBLIKOVANJE I VREDNOVANJE NASTAVNIH SADRŽAJA U SUSTAVU MOODLE

Prikazan je i skup kriterija koji vrijede kako za oblikovanje tako i za vrednovanje. Preporuke su orijentirane na nastavu koja će biti isporučena putem sustava MOODLE.

55

Kriteriji za oblikovanje nastavnih sadržaja

za nastavni predmet Informatika za 7. Razred usuglašeni za ADDIE modelom

Sustavi e- učenja 2012/2013 – drugi dio Analiza: Opis:

- Ciljevi i zadaće (analizirati ŠTO i ZAŠTO će se provoditi nastava) - Okruženja (analizirati GDJE se provodi nastava) - Učenik i njihove karakteristike (analiza TKO sudjeluje u nastavi) - Provjera predznanja učenika - OD KOGA se provodi nastava – odabir sustava e-učenja i njegova analiza

Kriterij: - Predtestiranje – inicijalni test – studenti predmetni nastavnik - Analiza: učenika; spol, dob, - Znanje - inicijalni test – rješavanje zadataka - Analiza okruženja: sustavi e-učenja - Postavljanje cilja i zadataka – u odnosu na nastavni sadržaj koji se oblikuje

Oblikovanje: Opis: Izrada nacrta ili strukture nastave - slijedi devet koraka nastavnog proces (Gagne)

- privlačenje pozornosti učenika, - izlaganje o ciljevima, - povezivanje prethodnih znanja s novim znanjima, prikazivanje poticajnih sadržaja, - određivanje smjernica za učenje, - stvaranje aktivne atmosfere, - davanje povratne informacije, - ocjenjivanje razumijevanja sadržaja učenja, poticanje pamćenja, - primjena u novim situacijama

Kriteriji: Izrada „papirnatog“ nacrta za 7. razred u sustavu Moodle – nastavni sadržaj:

- u lekciji pregled sadržaja s lijeve strane - između osam i deset stranica u lekciji - dva do četiri pitanja stranica u lekciji - deset pitanja zatvorenog tipa u Quizu - rječnik sa najmanje deset pojmova - forum o nastavnoj temi - jedno pitanje u tom forumu

56

Razvoj: Opis:

- Stvaranje nastavnih materijala - Primjena plana - Stvaranje nastave (proizvoda) - Odabir sustava e-učenja - Integracija nastavnog sadržaja u sustav e-učenja

Kriteriji: Integracija nastavnog sadržaja u sustav e-učenja u sustav Moodle:

- prijava na sustav - oblikovanje lekcije - oblikovanje testa - oblikovanje pitanja i dodavanje pitanja u test - upotreba alata za komunikaciju i suradnju

Implementacija: Opis: Postavljanje (distribuiranje) nastave u sustav e-učenja Kriteriji: Realizacija nastavnog procesa

- materijalni uvjet – računalna učionica - upoznavanje učenika - podjela korisničkog imena i lozinke - samostalno učenje učenika