SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

INFORMACIJSKI SUSTAV ZA UNAPREĐENJE UPRAVLJANJA DOKUMENTACIJOM ODRŽAVANJA OPREME U RAFINERIJAMA

ZAVRŠNI RAD

prof. dr. sc. Dragutin Lisjak, dipl. ing. Nikola Praštalo, mag. ing. mech.

Zagreb, 2018.

 

Sveučilište u Zagrebu Fakultet strojarstva i brodogradnje Poslijediplomski specijalistički studij Industrijskog inženjerstva i menadžmenta Zavod za industrijsko inženjerstvo Mentor: prof. dr. sc. Dragutin Lisjak, dipl. ing. Student: Nikola Praštalo, mag. ing. mech.

ZAVRŠNI RAD:

INFORMACIJSKI SUSTAV ZA UNAPREĐENJE UPRAVLJANJA DOKUMENTACIJOM ODRŽAVANJA

OPREME U RAFINERIJAMA

Nikola Praštalo, mag. ing. mech.

Zagreb, 2018.

II  

PODACI ZA BIBLIOGRAFSKU KARTICU:

UDK:

Ključne riječi: upravljanje dokumentacijom, održavanje, rafinerija, baza podataka, XML

Znanstveno područje: TEHNIČKE ZNANOSTI

Znanstveno polje: STROJARSTVO

Institucija u kojoj je rad izrađen: Sveučilište u Zagrebu

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Mentor rada: Prof. dr. sc. Dragutin Lisjak, dipl. ing.

Broj stranica: 71

Broj slika: 49

Broj tablica: 1

Broj korištenih bibliografskih jedinica: 29

Datum obrane:

Povjerenstvo: Prof. dr. sc. Dragutin Lisjak, mentor

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet strojarstva i brodogradnje

prof. dr. sc. Nedeljko Štefanić, član

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet strojarstva i brodogradnje

doc. dr. sc. Anita Domitrović, član

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti

Institucija u kojoj je rad pohranjen: Sveučilište u Zagrebu

Fakultet strojarstva i brodogradnje

III  

IV  

 

 

SADRŽAJ

1. UVOD .................................................................................................................................................. 1

2. OPĆENITO O SUSTAVIMA ZA UPRAVLJANJE DOKUMENTACIJOM ODRŽAVANJA ......... 3

2.1 Trenutno stanje upravljanja dokumentacijom .............................................................................. 5

3. KOMERCIJALNA RJEŠENJA ZA UPRAVLJANJE DOKUMENTACIJOM ODRŽAVANJA ...... 7

3.1 Definicija održavanja prema normi HRN EN 13306 [4] .............................................................. 7

3.2 Računalom podržano upravljanje održavanjem ........................................................................... 8

3.2.1 Osnovne značajke ERP sustava ............................................................................................ 8

3.2.2 Systems Applications and Products in Data Processing (SAP) ............................................ 8

3.2.3 Osnovne značajke CMMS sustava ......................................................................................15

3.2.4 Usporedba mogućnosti upravljanja dokumentacijom održavanja u komercijalnim sustavima22

4. TRENUTNO STANJE UPRAVLJANJA DOKUMENTACIJOM ODRŽAVANJA U RAFINERIJI NAFTE SISAK ...........................................................................................................................................25

4.1 Strategija MOL Grupe .................................................................................................................25

4.2 Implementacija MOL-ove strategije upravljanja dokumentacijom .............................................26

5. PRIJEDLOG RJEŠENJA ZA POBOLJŠANJE UPRAVLJANJA DOKUMENTACIJOM ODRŽAVANJA U RAFINERIJI NAFTE SISAK ......................................................................................38

5.1 Opis programskog sustava Bazko ...............................................................................................41

5.2 Opis strukture baze programskog sustava Bazko ........................................................................42

5.3 Opis načina rada programskog sustava Bazko ............................................................................50

6. ZAKLJUČAK .....................................................................................................................................66

LITERATURA ............................................................................................................................................68

V  

PREDGOVOR

Ovaj rad daje prijedlog poboljšanja sustava za upravljanje dokumentacijom koji predstavlja bazu

bilo kojeg sustava održavanja. Ideja za poboljšanje proizašla je iz konkretnog iskustva vezanog uz

problematiku s kojom se suočava održavanje u svakodnevnom radu. Implementacija sustava koji

na jednom mjestu povezuje sve aktivnosti u održavanju predstavlja značajnu uštedu vremena te

omogućuje izvor informacija za pravovremeno reagiranje. Ovaj je rad proizašao iz višegodišnjeg

iskustva rada u održavanju rafinerijskih sustava, no ne bi bio moguć bez znanstvene potpore koju

sam i ovoga puta dobio na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.

Zahvaljujem svom mentoru prof. dr. sc. Dragutinu Lisjaku, dipl. ing. koji je pratio cijeli proces

nastajanja završnog rada i svojim savjetima i entuzijazmom usmjeravao me kako da prevladam

probleme koji su se pojavili prilikom izrade rada. Bez njegovog iskusnog vodstva mnoge bih

nedoumice mnogo teže razriješio, a ovaj rad ne bi bio ni upola ovoliko temeljit.

VI  

SAŽETAK RADA NA HRVATSKOM JEZIKU

Za održavanje procesne opreme u kompleksnom sustavu kakav je rafinerijski ne postoji

jednostavna metoda. Održavanje opreme temelji se na vlastitom iskustvu i specifičnosti opreme,

držeći se pritom preporuka proizvođača opreme, zakonskih regulativa, normi i internih procedura.

Troškovi održavanja u zadnje su vrijeme pod povećalom te se traže metode i analize za smanjenje

i povećanje raspoloživosti opreme, čime bi se povećala pouzdanost procesa. Samim time, najstariji

pristup održavanju (koji se svodi samo na zahvate nakon što se kvar dogodi) više nije prihvatljivo

rješenje te postoji tendencija da se korektivno održavanje smanji na minimum.

Takav pristup odabran je kao jedan od ciljeva unutar MOL Grupe, na način da se traži povećanje

raspoloživosti pogona i pouzdanosti opreme. U ovom radu naglasak je na segmentu upravljanja

dokumentacijom vezanom za opremu koja se održava u rafinerijskom sustavu. Za realizaciju

navedenog koriste se alati koji su na raspolaganju, a u ovom slučaju to su mogućnosti koje nudi

ERP sustav SAP, koji se koristi unutar MOL grupe.

Inertnost velikih sustava dodatno otežava problem jer sustav koji ima prednosti u svojem

studioznom i detaljnom pristupu, nažalost, istovremeno ima manu u zahtijevanju značajne količine

vremena za procesuiranje ovakvih aktivnosti. Upravo će zbog toga u ovome radu biti dan prijedlog

novog programskog rješenja Bazko. Bazko je vlastito razvijena struktura baze podataka opreme

čiju je strukturu i podatke moguće prebaciti u većinu komercijalnih baza podataka.

Unutar programskog sustava Bazko koristi se XML tehnologija spremanja podataka. Primjenom

XML tehnologije omogućeno je jednostavno definiranje formata dokumenata i podataka. Prednost

XML-a nad ostalim tehnologijama jest njegova neovisnost, otvorenost i prenosivost. Programska

obrada XML-a je relativno jednostavna jer postoji velik broj programskih alata i biblioteka

programa čijom se primjenom značajno ubrzava razvoj aplikacijskih rješenja kao što je Bazko.

VII  

ABSTRACT

There is no simple maintenance method for process equipment in the complex system such as

refinery. Equipment maintenance is based on one’s own experience and characteristics of the

equipment, while complying with manufacturer recommendations, regulatory requirements,

standards and internal procedures. Recently, management is focused on maintenance expenses

requiring usage of methods and analysis to reduce them and to increase the availability of

equipment and reliability of the process. Because of that, the oldest maintenance approach based

on dealing with failure when it occurs, is no longer acceptable solution and there is strong tendency

to minimize corrective maintenance.

Such approach has been chosen as one of the objectives within the MOL Group in a way that it

seeks to increase the availability and reliability of equipment and process. This paper emphasis

one segment of these objectives and that is a documentation management of refineries equipment.

In order to do the above mentioned, we use any available tool, and in this case it is SAP as ERP

system that MOL Group uses.

Inertness of a large system has its advantages in studious and detailed approach, but it also has its

own disadvantages while it is time consuming for such mentioned activates. Therefore, this paper

will present a proposal for the new program solution Bazko. Bazko represents custom made

structure of equipment database whose structure and data can be transferred to most commercial

databases.

Software Bazko uses XML technology to store data. By XML technology it is possible to easy

define the format of the document and data. The advantage of XML over other technologies is its

independence, openness and easiness to transfer. XML software process is relatively simple,

because there is a large number of software tools and library programs which are used to

significantly accelerate the development of application solutions such as Bazko, described in this

paper.

VIII  

KLJUČNE RIJEČI

Upravljanje dokumentacijom, održavanje, rafinerija, baza podataka, XML.

IX  

KEYWORDS

Documentation Management, Maintenance, Refinery, Database, XML.

X  

POPIS OZNAKA

AM – upravljanje imovinom (Asset Management) CDATA – Character data CMMS – Computerized maintenance management system CO – kontroling (Controlling) DBMS – Data Base Management System DCS – Distributed Control System DTD – Document Type Description EAM – Enterprise Asset Management ERP – Enterprise Resource Planning FCC – Fluid Catalytic Cracking FI – financije i računovodstvo (Financial Accounting) HR – upravljanje ljudskim resursima (Human Resource) HRN – hrvatske norme IS – prilagođena industrijska rješenja (Industry Solutions) MM – upravljanje materijalima (Materials Management) PDF – Portable Document Format PM – tehničko održavanje imovine (Plant Maintenance) PP – planiranje proizvodnje (Production Planning) PS – upravljanje projektima (Project Systems) PSM – Process Safety Managment QM – upravljanje kvalitetom (Quality Management) RNR – Rafinerija nafte Rijeka RNS – Rafinerija nafte Sisak SAP – Systems, Applications and Products in Data Processing SD – prodaja i distribucija (Sales and Distribution) WF – upravljanje radnim nalozima (Workflow)

XI  

POPIS SLIKA

Slika 1. Shematski prikaz novog rješenja za upravljanje dokumentacijom održavanja ............................... 6 Slika 2. Kriterij strukturiranja funkcijskih lokacija .....................................................................................11 Slika 3. Proces upravljanja obavijestima i radnim nalozima .......................................................................14 Slika 4. Proces upravljanja obavijestima i radnim nalozima .......................................................................15 Slika 5. Moduli CMMS informacijskog sustava .........................................................................................16 Slika 6. Glavni igrači na tržištu CMMS rješenja prema Gartneru iz 2014. godine [16] .............................18 Slika 7. Web-servis za pomoć pri odabiru CMMS-a [17] ...........................................................................21 Slika 8. Rezultati usporedbe dobavljača CMMS-a [17] ..............................................................................22 Slika 9. Prikaz procedure za reviziju funkcijskih lokacija unutar SAP-a ....................................................27 Slika 10. Primjer lokacije opreme pomoću funkcijske lokacije ..................................................................28 Slika 11. Prikaz definiranja klasa opreme ...................................................................................................28 Slika 12. Određivanje karakteristika opreme ..............................................................................................30 Slika 13. Prikaz unosa klasa i karakteristika opreme u SAP .......................................................................30 Slika 14. Prikaz dijela karakteristika za posudu V-6401 .............................................................................32 Slika 15. Prikaz pristupa dokumentima za traženi objekt u SAP-u .............................................................33 Slika 16. Prikaz procedure za izradu popisa zadataka unutar SAP-a ..........................................................34 Slika 17. Primjer SAP forme za odabir objekta na kojem će se definirati popisi zadataka .........................35 Slika 18. Primjer SAP forme za odabir vremenskog intervala za automatsko kreiranje radnog naloga .....35 Slika 19. Primjer SAP forme kombiniranog plana za automatsko kreiranje radnog naloga .......................36 Slika 20. Struktura sustava baze podataka programskog sustava Bazko ....................................................43 Slika 21. Prikaz XML dokumenta za korijensku mapu Rafinerije nafte Sisak ...........................................44 Slika 22. Prikaz XML dokumenta za Kombinirano postrojenje 6 ..............................................................45 Slika 23. Prikaz XML dokumenta za sekciju FCC ......................................................................................45 Slika 24. Prikaz XML dokumenta za grupu opreme Posude .......................................................................46 Slika 25. Prikaz hodograma za posudu V-6401 ..........................................................................................47 Slika 26. Prikaz XML datoteke za posudu V-6401 .....................................................................................48 Slika 27. Prikaz hodograma za XML datoteku Priključak, Nacrt i Ispitivanje ...........................................49 Slika 28. Shema načina rada programskog sustava Bazko ..........................................................................50 Slika 29. Unos korisničkih podataka za pristup programu ..........................................................................51 Slika 30. Prozor početnog izbornika aplikacije Bazko ................................................................................52 Slika 31. Prozor za pretraživanje aplikacije Bazko .....................................................................................54 Slika 32. Prikaz odabira naziva opreme kroz napredno pretraživanje ........................................................55 Slika 33. Prikaz mogućih odabira unutar prozora Oprema .........................................................................55 Slika 34. Prikaz tehničkih podataka o opremi .............................................................................................56 Slika 35. Prikaz podataka o materijalima unutar prozora Oprema ..............................................................56 Slika 36. Prikaz prozora Opis opreme i procesa / slika unutar prozora Oprema .........................................57 Slika 37. Prikaz prozora Dokumentacija / nacrti unutar prozora Oprema ...................................................57 Slika 38. Prikaz prozora Ispitivanja na opremi unutar prozora Oprema .....................................................58 Slika 39. Prikaz prozora Radova na opremi unutar prozora Oprema ..........................................................58 Slika 40. Prikaz prozora Pripadajući P&I dijagrami i izometrije unutar prozora Oprema ..........................59 Slika 41. Prikaz prozora Napomene unutar prozora Oprema ......................................................................59 Slika 42. Prikaz odabira pregleda unutar prozora Napomene .....................................................................59 Slika 43. Prikaz prozora Zakonske obveze unutar prozora Napomene .......................................................60 Slika 44. Prikaz prozora Opasnost zbog neispravnog rada unutar prozora Napomene ...............................60 Slika 45. Prikaz brzog pretraživanja prilikom unosa podataka u bazu ........................................................61 Slika 46. Izvod iz prikaza dijela podataka o traženom objektu ...................................................................62 Slika 47. Prozor unosa novih ili promjene postojećih podataka o objektima ..............................................63

XII  

Slika 48. Prikaz načina zahvaćanja dokumenata za odabrani objekt ..........................................................64 Slika 49. Unos XML i PDF dokumenata za odabrani objekt ......................................................................65

XIII  

POPIS TABLICA

Tablica 1. Usporedba mogućnosti upravljanja dokumentacijom održavanja u komercijalnim sustavima ..23

1  

1. UVOD

Posljednjih godina, strojevi i tehnički sustavi prošli su kroz značajan razvoj u smislu njihove

strukture i tehnologije. Postaje sve teže pratiti stanje pojedinih dijelova ili sklopova jer današnje

tehnologije imaju znatno više slabih točaka od izvornih strojeva. Osim toga, projektanti više nisu

skloni predimenzioniranju uređaja i opreme, nego teže manjim i lakšim izvedbama uređaja i

opreme. Kao rezultat toga, brojne su komponente osjetljivije na trošenje i oštećenja.

U novije vrijeme održavanje dobiva sve više na značaju i zauzima sve važniju funkciju u

poslovanju tvrtki. Tomu doprinose promjene koje su se dogodile u posljednjih par desetljeća:

‐ sve veća kompleksnost strojeva i opreme

‐ zahtjev za većom raspoloživošću i pouzdanošću opreme

‐ kvarovi opreme značajno smanjuju profit tvrtke i negativno utječu na procese

‐ zahtjevniji propisi iz područja sigurnosti i ekologije.

Shodno suvremenom upravljanju kvalitetom održavanja, kao i svaka druga djelatnost u nekoj

organizaciji, zahtijeva zadovoljavajući protok informacija i arhivu svih bitnih podataka o

postupcima i rezultatima održavanja u cilju općega gospodarenja kvalitetom i postizanja ucrtanih

ciljeva.

Integrirani poslovni informacijski sustav, takozvani ERP – Enterprise Resource Planning System,

koji se koristi za protok informacija i arhivu bitnih podataka unutar Ine, jest SAP sustav. SAP je

vrsta poslovnog softvera koji podržava mnoge operativne procese poduzeća u poslovnim

područjima nabave, skladištenja, proizvodnje, prodaje, kvalitete, održavanja, financija,

računovodstva, kontrolinga itd. [1].

Do potrebe za izgradnjom novog sustava došlo se na temelju potrebe za boljom organizacijom

dokumenata unutar SAP sustava. SAP sustav ima svoje prednosti vidljive u analizi troškova te

sustavu praćenja aktivnosti održavanja. Uz to, vidljive su i u sljedivosti aktivnosti i troška na

pojedinom objektu unutar nekog zahtijevanog vremenskog razdoblja. Osim navedenih prednosti,

sustav SAP ima svoj prostor za unapređenje vidljiv u pohrani dokumenata vezanih za pojedine

objekte odnosno aktivnosti na njima. Za potrebe održavateljskih aktivnosti, SAP ima razrađen

sustav radnih naloga. Sustav funkcionira tako da prilikom pojave neke nepravilnosti u radu objekta

unutar procesnog postrojenja, kao što je na primjer pumpni agregat, unutar SAP sustava kreira se

zahtjev za rad pod nazivom Obavijest. Na temelju te obavijesti kreira se zahtjev za izvođenje

aktivnosti s njihovim detaljnim opisom te predviđenim troškom, a taj korak naziva se kreiranjem

radnog naloga. Nakon izvedenih aktivnosti te vraćanja objekta u pogon, obavijest i radni nalog

zatvaraju se, tj. postaju neaktivni te se trajno pohranjuju unutar SAP sustava za kasniju analizu.

Unutar radnog naloga moguće je pohraniti i svu prateću dokumentaciju kao što su izvještaji o

2  

ispitivanjima, upotrijebljeni materijali i rezervni dijelovi, izvještaji i preporuke o budućim

aktivnostima. Potreba za razvoj novog sustava dolazi upravo u ovom navedenom segmentu

pohrane podataka. SAP sustav posjeduje previše složen pregled navedenih dokumenata; naime, za

njihov pregled potrebno je prvo odabrati traženi objekt, pa unutar njega dokumentaciju kao što su

nacrti, proračuni i drugo. U slučaju da postoji potreba za izvještajem o ispitivanju na objektu,

potrebno je ići i korak dalje te pretražiti radne naloge koji posjeduju takav izvještaj unutar traženog

objekta. Takav način pretrage i arhiviranja zahtijeva značajan utrošak vremena te se taj utrošak

vremena na pregledavanje i usporedbu multiplicira ako se pokaže potreba za usporedbom

aktivnosti i izvještaja na više objekata. Samo radi vizualizacije navedenog, prilikom planiranja

remonta, potrebno je planirati radove na gotovo svim objektima unutar procesnih postrojenja. I

ako uzmemo u obzir da unutar rafinerijskog sustava postoji više od šest stotina pumpnih agregata,

ovakav način zahtijeva značajne resurse u analizi i planiranju.

Zbog navedenog se za pohranu nacrta i proračuna za pojedini objekt koristi drugi programski alat,

dok se za izvještaje o ispitivanju koriste i dodatna programska rješenja.

Potreba za izgradnjom novog sustava temelji se na objedinjavanju i preglednosti arhiviranja svih

dokumenata po pojedinom objektu. Cilj nije višestruki unos dokumentacije koja se nalazi na

raznim trenutno nepovezanim mjestima, već da se kratak opis dokumenta nalazi uz poveznicu s

dokumentom koji se nalazi u drugom programskom alatu. Naravno, osim dokumenata koji su

arhivirani u drugim programskim alatima, novi sustav također će imati i mogućnost pohrane

dokumenata.

Predloženi sustav u ovom radu omogućit će objedinjenje svih bitnih informacija iz postojećih

programskih alata te sistematizaciju i preglednost dokumenata, sljedivost izvršenih aktivnosti te

alarmiranje o potrebnim budućim aktivnostima na opremi.

Navedeni nedostaci SAP sustava već su prepoznati te je na tržištu moguće nabaviti alate koji

rješavaju ovaj problem. Ta su rješenja, naravno, naprednija te omogućuju i dodatne opcije, a neka

od njih omogućuju i kompatibilnost sa SAP-om. Takvo rješenje zahtijeva značajne resurse u

financijama, vremenu i ljudstvu, dok razvoj vlastitog sustava smanjuje navedene troškove te se

fokusira na rješavanje primarnog problema.

3  

2. OPĆENITO O SUSTAVIMA ZA UPRAVLJANJE DOKUMENTACIJOM ODRŽAVANJA

Zbog sve veće konkurentnosti, smanjene potražnje te sve većih zahtjeva za sigurnost uz

kontinuirano smanjenje rizika, očekivanja u polju održavanja sve su veća. Poslovanje današnjih

rafinerija suočava se sa sve većim brojem postavljenih ciljeva kao što su npr. optimiziranje

održavateljskih i investicijskih budžeta.

S namjerom dostizanja tih ciljeva, INA d. d. odlučila je za upravljanje programima održavanja

postrojenja implementirati ERP sustav SAP PM, čiji je doprinos značajan u polju održavanja

procesnih postrojenja kakav je rafinerijski. SAP PM omogućuje organizaciji alat za sve aktivnosti

održavanja, a te aktivnosti međusobno su povezane i stoga je ovaj modul usko integriran s drugim

modulima kao na primjer upravljanje materijalima, prodaja i distribucija [2]. Uz značajno

smanjenje papirologije te uštede na vremenu u svakodnevnim aktivnostima inženjera u

održavanju, SAP je omogućio transparentniji proces potrošnje budžeta, korištenja rezervnih i

potrošnih dijelova i ostalog. No, najznačajniji je doprinos mogućnost praćenja aktivnosti te

troškova za te aktivnosti po objektu u traženom vremenskom razdoblju.

Izazovi s kojima se susreću procesno-energetski sustavi, pogotovo ovakve kompleksnosti, jest

nedostatak vidljivosti podataka, pohranjenih na različitim mjestima, koji sadrže vrijedne

informacije o potencijalnim rizicima s kojima se suočavaju inženjeri u svakodnevnom radu.

Tendencija je imati jedinstvenu, vizualnu prezentaciju podataka o imovini, gdje će sve

zainteresirane strane u procesu moći pristupiti podacima prikupljenim iz različitih izvora. Takav

sustav omogućio bi pristup podacima prilikom raznih analiza te omogućiti razvojnu strategiju za

imovinu, praćenje performansi, davanje preporuka oko strategija. Ključ je u pristupu podacima,

njihovoj analizi te korištenju rezultata, a za to je potrebno intuitivno, moderno i jednostavno

sučelje.

Implementacijom SAP PM-a u rafinerijske pogone definirane su funkcijske lokacije te klase

opreme kako bi se omogućilo upravljanje i izvršavanje aktivnosti održavanja. Iste te funkcijske

lokacije i klase kasnijim razvojem karakteristika omogućuju korisnicima iskoristiti te podatke pri

razvoju, upravljanju i ocjenjivanju strategije. Implementirani SAP moduli nemaju alat za razvoj,

upravljanje i procjenu učinkovitosti implementiranih strategija i analiza. Integriranjem podataka

iz više izvora omogućuje se preciznije donošenje odluka s rješenjima za upravljanje imovinom

temeljenima na rizicima.

Obavijesti i radni nalozi u SAP PM-u osiguravaju učinkovito planiranje, izvršavanje aktivnosti te

njihovo dokumentiranje. Ti podaci omogućavaju prikaz vrijednih izvora znanja kada se koriste

zajedno s drugim podacima, kao što su parametri u radu opreme, promjene u procesima,

4  

umjeravanje i ostali izvori podataka. Navedeni podaci koriste se za procjenu učinkovitosti

postojećih strategija i ciljeva ili pružaju podatke za izradu analiza i strategija za poboljšanje

performansi imovine.

Kao što se može iščitati iz navedenog, sam SAP trenutno nije u mogućnosti prepoznati takozvane

bad actors koji kontinuirano utječu na rad postrojenja te odrediti uzroke njihova pojavljivanja.

Utvrđivanjem takvih uzročnika, omogućava se utrošak budžeta u obliku operativnih ili kapitalnih

troškova na pravome mjestu, dok se inženjeri mogu baviti ostalim aktivnostima u sklopu

povećavanja raspoloživosti. Podaci o najčešćim otkazima na objektima u radu postrojenja te

nastalim troškovima omogućuju rangiranje najvećih rizika koji utječu na raspoloživost. Navedeni

podaci trenutno su pohranjeni na raznim mjestima unutar sustava što znatno utječe na vrijeme

potrebno za njihovu obradu.

Primjer je pumpni agregat za koji postoji ogromna količina podataka kao što je projektna

dokumentacija iz koje proizlaze očekivanja o radu pumpe, performanse i funkcionalnost,

informacije o temperaturi, tlakovima, vibracijama, pomacima i drugim podacima koji daju

informaciju o stanju opreme. Osim tih podataka, tu su i podaci o održavanju i inspekciji, podaci o

usklađenosti sa zakonskim odredbama itd. Cilj je ovoga rada izgraditi takvo rješenje kako bi se

ovi podaci pohranjivali u jedan sustav, tj. bazu. Trenutno je stanje pohrane podataka takvo da se

oni nalaze na različitim mjestima.

Podaci su bitni za donošenje odluka oko strategije ili budućih aktivnosti na opremi. Trenutno

korištenje modula SAP PM ne omogućuje jednostavan prikaz svih ovih analiza te je cilj projektirati

rješenje koje omogućava adekvatniju pohranu podataka.

U obzir treba uzeti da rafinerija raspolaže s više od šest stotina pumpnih agregata (pored ostale

opreme), a predloženo će rješenje omogućiti da se inženjeri u održavanju nesmetano bave onim

poslovima koji omogućavaju nesmetani rad rafinerije te smanjenje praznog hoda u pretraživanju

podataka i analizama.

Objedinjavanjem dijagnostičkih podataka te podataka analize troškova pojedinih aktivnosti

održavanja iz SAP sustava u zajednički izvještaj bit će moguće identificirati održavateljske

aktivnosti na svakom pojedinom objektu održavanja te na taj način unaprijediti procese donošenja

poslovnih odluka.

5  

2.1 Trenutno stanje upravljanja dokumentacijom

Upravljanje dokumentacijom unutar Rafinerije nafte Sisak sukladno je sustavu u kojem se

obrađuje i kreira. Svaki sustav za sebe ima sistematizirani pristup i organizaciju podataka i

dokumentacije. Na taj se način prepoznaju sljedeći sustavi:

‐ sustav upravljanja projektnom dokumentacijom nalazi se u bazi podataka i omogućen mu

je pristup preko internetskog preglednika

‐ sustav online praćenja rotacijske opreme nalazi se na zasebnom programskom rješenju

‐ praćenje radnih parametara (npr. tlakova i temperatura, razina itd.) nalazi se na DCS

sustavima

‐ pohranjivanje izvještaja inspekcije i njihova analiza nalaze se u digitalnom i papirnatom

obliku kod inženjera odgovornih za tu vrstu opreme

‐ pohranjivanje analize kvarova nalazi se u digitalnom obliku u organizacijskim jedinicama

odgovornim za te vrste analiza

‐ praćenje troškova i izvedenih aktivnosti po objektu arhivirano je u SAP sustavu.

Kao što je vidljivo iz navedenog, postoji više izvora podataka potrebnih za adekvatnu analizu,

obradu te donošenje odluke o strategiji za pojedini objekt ili sustav. Svi sustavi zasebno su

sistematizirani i odgovarajuće su rješenje za potrebe osnovnih korisnika. Ipak, integracija podataka

iz više izvora omogućava preciznije donošenje odluka s rješenjima za upravljanje imovinom

temeljenima na rizicima.

U svojoj prirodi, održavanje je skup različitih aktivnosti i postupaka koji trebaju osigurati ispravan

rad tehničkog sustava, odnosno takvu razinu sigurnosti, funkcionalnosti, raspoloživosti i

pouzdanosti koja zadovoljava postavljene ciljeve i zahtjeve proizvodnje [3]. Kao što je već ranije

navedeno, zahtjevi za raspoloživošću opreme i postrojenja sve su veći te se očekuje da dosegnu

vrijednosti iznad 96 %. Ako se uzme u obzir potreba za optimiziranjem troškova, dolazimo do

zaključka da je potrebna veća iskoristivost postojećih sustava. Značajno je uznapredovalo ulaganje

u opremu kroz preventivne i prediktivne aktivnosti, analize izvještaja i troškova, ali je prostor za

unapređenje vidljiv u njihovu objedinjavanju. Analize unutar programskog rješenja takozvanog

online praćenja rotacijske opreme bez usporedbe s analizom troška kroz SAP sustav te

kvalitetnijeg utroška ljudskih resursa, omogućile bi kvalitetnije donošenje odluka i planiranje

aktivnosti na opremi. Samim time smanjio bi se udio korektivnih aktivnosti na opremi, tj. povećala

bi se raspoloživost opreme. Za svaki poslovni sustav preventivne i prediktivne aktivnosti su

značajan trošak, no treba imati na umu da su korektivne aktivnosti, tj. utjecaj neplaniranih obustava

te moguće ozljede i onečišćenja okoliša, gledajući u cjelini, značajno veći trošak.

6  

Prijedlog poboljšanja je implementacija programskog rješenja koje će objediniti sve informacije o

opremi i omogućiti adekvatno praćenje stanja opreme prilikom eksploatacije, kako je prikazano

na sljedećoj slici.

 

Slika 1. Shematski prikaz novog rješenja za upravljanje dokumentacijom održavanja

 

7  

3. KOMERCIJALNA RJEŠENJA ZA UPRAVLJANJE DOKUMENTACIJOM ODRŽAVANJA

3.1 Definicija održavanja prema normi HRN EN 13306 [4]

Kada se govori o značajkama opreme, zapravo se misli na značajke kvalitete, koja se određuje na

temelju sljedećih kriterija: funkcionalnosti, tehnologičnosti i eksploatabilnosti. To su klasične

značajke opreme, a karakteristika im je da su u stalnoj interakciji pri čemu određuju i osnovna

pravila ponašanja opreme. Svaka od ovih značajki ima i svoju definiciju [5]:

‐ Funkcionalnost opreme je zapravo ostvarivanje kvalitete opreme u samoj konstrukciji, pri

čemu su projektanti ti koji određuju stupanj funkcionalnosti. Često se govori o

projektiranoj i ostvarenoj funkcionalnosti, pri čemu je, naravno, ona ostvarena uvijek nešto

manja.

‐ Tehnologičnost opreme je ostvarivanje kvalitete opreme tijekom njezine proizvodnje, a

tehnologična je ona oprema koja zahtijeva kraće vrijeme izrade, jeftiniju opremu, manje

materijala, jeftiniji materijal, jednostavnije operacije itd.

‐ Eksploatabilnost opreme je ostvarivanje kvalitete opreme tijekom njezine uporabe

(eksploatacije).

Određivanje kvalitete opreme, osim na osnovi navedenih klasičnih kriterija, može se obavljati i na

osnovi suvremenih kriterija, koji su danas odlučujući faktor pri izboru odgovarajućih tehničkih

sustava.

Norma HRN EN 13306 nudi definicije pojedinih suvremenih značajki tehničkih sustava:

‐ Pouzdanost je sposobnost elementa da izvodi zahtijevanu funkciju u zadanim uvjetima,

unutar zadanog vremenskog razdoblja. Valja napomenuti da se pouzdanost također koristi

kao mjera pouzdanosti izvedbe pa se time može definirati kao vjerojatnost da će sustav,

sredstvo ili komponenta izvoditi propisanu aktivnost u danom vremenu bez kvara, ako se

njome ispravno služi. [5]

‐ Raspoloživost je sposobnost elementa da bude u stanju obavljati traženu funkciju pod

danim uvjetima, u danom vremenu ili tijekom danog vremenskog intervala, pod

pretpostavkom da su osigurani potrebni vanjski izvori.

‐ Pogodnost za održavanje je sposobnost nekog elementa da se pod danim uvjetima uporabe

održi (ili vrati) u stanje u kojemu može obavljati zahtijevanu funkciju; obavljanje

održavanja pod danim uvjetima korištenjem navedenih postupaka i sredstava.

‐ Efektivnost opreme je veličina izvedena iz drugih značajki koja označava vjerojatnost

uspješnog stupanja u rad opreme te obavljanja tog rada u određenom vremenu i uvjetima.

8  

3.2 Računalom podržano upravljanje održavanjem

Informacijski sustavi bave se podacima: unosom, pohranjivanjem, obradom, generiranjem i

analizom podataka. Podaci koje sustavi obrađuju mogu biti tekstualni ili brojčani, grafički, filmovi,

zvukovi odnosno nizovi podataka. Svaki sustav mora omogućiti jednostavno pretraživanje i

međusobnu usporedbu podataka. Podaci se u sustav unose ručno ili automatski, a kako bi se

omogućila njihova optimalna upotreba, pohranjuju se u baze podataka [3].

3.2.1 Osnovne značajke ERP sustava

Poslovni informacijski sustav (engl. Enterprise Resource Planning – ERP) jest generički izraz za

integrirani računalni sustav poduzeća koji tvrtki omogućava efikasno korištenje resursa

(materijala, zaposlenika, postrojenja, opreme i dr.) [3]. Jedan od ciljeva ERP sustava je dizajniranje

učinkovitog informacijskog sustava integriranjem i automatizacijom svih aktivnosti poslovanja

tvrtke kako bi postali brži i transparentniji [6].

ERP sustav daje uravnoteženje proizvodnje, distribucije, financija i drugih poslovnih funkcija za

optimiziranje produktivnosti tvrtke pa se ERP sustavi smatraju kralježnicom korporativne

infrastrukture [7]. Osim tradicionalnih funkcija naručivanja i metode kontrole zaliha pomoću

računala, ERP uvodi i funkcije upravljanja proizvodnjom, upravljanja nabavom, planiranja

proizvodnje, financija i menadžmenta prodaje te upravljanja transportom, upravljanja lancem

opskrbe, korporativnim strategijama planiranja, upravljanja tijekom rada (tzv. Workflow

management) i elektroničkom razmjenom podataka u sustavu. ERP sustav tako pruža veću

fleksibilnost i sposobnost integracije s kupcima te integraciju s dobavljačima materijala.

Najzastupljeniji ERP sustav u velikim tvrtkama u Hrvatskoj je Systems Applications and Products

in Data Processing ili skraćeno SAP.

3.2.2 Systems Applications and Products in Data Processing (SAP)

Tržište ERP sustava je definirano i još uvijek dominirano njemačkom softverskom tvrtkom SAP,

koja trenutno upravlja s 33 % ERP tržišta [8]. Systems Applications and Products in Data

Processing (SAP) program je namijenjen planiranju sredstava poduzeća. SAP je najrašireniji

svjetski poslovni informacijski sustav (ERP).

SAP trenutno nudi 24 različita rješenja u tri skupine:

‐ financijske i javne usluge (bankarstvo, osiguranje, zdravstvena skrb, visoko obrazovanje,

javni sektor)

‐ usluge općenito (medijske kuće, veleprodaja, telekomunikacije, komunalne usluge,

transport, logistika)

9  

‐ proizvodnja (automobilska industrija, građevina, visoka tehnologija, rudarstvo, nafta i plin)

Dizajn SAP sustava ima sljedeće pretpostavke:

‐ prilagodljivost pravnim i zakonodavnim zahtjevima države

‐ arhitektura i alati za prevođenje na jezik države ciljnog projekta

‐ prilagodljivost uobičajenom poslovanju i tijeku obrade poslovnog procesa.

Moduli SAP-a

Modul je programski proizvod što čini kohezivnu cjelinu i ispunjava određenu funkciju, a s ostalim

modulima tvori cjelovit programski proizvod.

Osnovna su obilježja takvih poslovnih modela inovativno i radikalno mijenjanje načina poslovanja

u različitim djelatnostima, pri čemu su osmišljena posve nova pravila odvijanja poslovnih procesa

koja ubrzo postaju standardom.

Ako je djelovanje informacijskog sustava u nekim područjima poslovanja glavni pokazatelj

podjele, informacijski sustav određenog poduzeća može se podijeliti na toliko dijelova koliko u

njemu ima funkcijskih područja. Tada govorimo o modulima informacijskog sustava jer pojedino

funkcijsko područje pokriva određeni modul cjelovitog rješenja.

Najčešći moduli od kojih se sastoje veliki moderni ERP sustavi pokrivaju sljedeće segmente

poslovanja:

FI – financije i računovodstvo (Financial Accounting)

CO – kontroling (Controlling)

AM – upravljanje imovinom (Asset Management)

PS – upravljanje projektima (Project Systems)

WF – upravljanje radnim nalozima (Workflow)

IS – prilagođena industrijska rješenja (Industry Solutions)

HR – upravljanje ljudskim resursima (Human Resource)

PM – tehničko održavanje imovine (Plant Maintenance)

QM – upravljanje kvalitetom (Quality Management)

PP – planiranje proizvodnje (Production Planning)

MM – upravljanje materijalima (Materials Management)

SD – prodaja i distribucija (Sales and Distribution).

Najvažniji modul što se tiče ovog rada jest modul u kojem se odvijaju aktivnosti održavanja i

proizvodnje, a to je modul za tehničko održavanje imovine – PM (Plant Maintenance).

Modul za tehničko održavanje imovine omogućuje:

‐ modeliranje osnovnih objekata sa svim obilježjima

10  

‐ modeliranje povezivanja tih objekata (mreža), pri čemu je svaka veza također oblikovana

kao objekt s pridruženim ustrojem i svojstvima

‐ izdavanje radnih naloga (izdavanje robe i materijala, norme i profili za ljudske potencijale,

integracija za financijsko poslovanje i kontroling) za određene usluge te za održavanje [9].

Funkcijske lokacije

Fleksibilnost organizacijskih struktura unutar SAP sustava omogućuje preslikavanje i

najsloženijih organizacijskih struktura. Unutar PM modula proizvodni je pogon podijeljen na

funkcijske lokacije koje predstavljaju faze proizvodnog procesa. Tehnički sustav (oprema) koji se

koristi u toj fazi procesa povezan je s tom funkcijskom lokacijom. Na funkcijsku lokaciju povezan

je jedan ili više komada opreme koja sudjeluje u proizvodnoj fazi. Na najnižoj razini nalaze se

sklopovi i dijelovi opreme. Tako se informacije vezane za pojedine dijelove opreme vežu za

funkcijsku lokaciju i obrnuto.

Od općih organizacijskih jedinica koristi se organizacijska jedinica „pogon“, koja predstavlja

proizvodni pogon unutar poduzeća, kao i mjesto na kojemu su instalirani radni sustavi koji su

zanimljivi sa stanovišta održavanja, nazvani „pogon održavanja“. Postojeći radni sustavi i

implementirani tehnički resursi (npr. procesna oprema, proizvodni alati, testna oprema itd.)

upravljani su kao „funkcijske lokacije“ i kao „komadi opreme“.

„Funkcijska lokacija“ je funkcijska jedinica radnog sustava i mjesto na kojem se obavlja posao,

dok je „komad opreme“ objekt koji obavlja posao. „Funkcijske lokacije“ i „komadi opreme“

dodijeljeni su pojedinom „pogonu održavanja“ u svakom trenutku [10].

Organizacija funkcijskih lokacija u Rafineriji nafte Sisak

Funkcijska lokacija unutar Inina SAP sustava predstavlja hijerarhiju opreme prema procesnim i

funkcijskim kriterijima. Matični podaci funkcijske lokacije sadrže informacije o lokaciji, mjestu

troška i planskim podacima održavanja.

Svakom funkcijskom lokacijom upravlja se nezavisno u sustavu, tako da je moguće:

- upravljati pojedinačnim podacima iz perspektive održavanja za objekt

- izvoditi pojedinačne zadatke održavanja za objekt

- evidentirati zadatke održavanja izvedenih za objekt

- sakupljati i vrednovati podatke na dulji vremenski rok za objekt [11].

Radni sustavi strukturirani su pomoću „funkcijskih lokacija“, prema funkcijskim, procesno

orijentiranim ili lokacijskim kriterijima.

11  

 

Slika 2. Kriterij strukturiranja funkcijskih lokacija

Dubina i tip strukture određeni su strukturnim indikatorima. Vrsta strukturiranja sustava unutar

Rafinerije nafte Sisak predstavlja četiri razine sa sljedećom hijerarhijskom strukturom:

XXX lokacija - funkcijska cjelina (segment djelatnosti)

INA-e (npr. Rafinerija nafte Sisak)

XXX-XXX lokacija - postrojenje unutar Rafinerije nafte Sisak

XXX-XXX-XXX podsustav - grupa opreme unutar postrojenja

XXX-XXX-XXX-XXX funkcijska jedinica - cjelina unutar rafinerijskog postrojenja

(komad opreme)

Matični podaci „funkcijske lokacije“ sadrže informacije o mjestu, troškovnome mjestu i planskim

podacima održavanja kao i podatke o strukturi. Dodatne informacije mogu biti spremljene

koristeći mogućnost funkcije obrade teksta i klasifikacijskog sustava. „Komadi opreme“ koji su

instalirani na određenoj „funkcijskoj lokaciji“ dokumentirani su kroz period vremena na osnovi

praćenja njegove upotrebe.

Objekti u poduzeću, kojima se upravlja kao pojedinačnim čvrstim objektima, definirani su u

sustavu održavanja kao „komadi opreme“.

Vremena upotrebe „komada opreme“ dokumentirana su u formi vremenskih segmenata upotrebe.

To osigurava zapis o radu „komada opreme“ od trenutka nabave komada opreme do njegova

stavljanja izvan upotrebe.

Korištenjem sustava klasifikacije, podaci o „komadima opreme“ mogu biti dopunjeni tehničkim

karakteristikama.

Održavanje unutar Rafinerije nafte Sisak bavi se velikim brojem objekata pa je te objekte potrebno

smisleno grupirati. Objekti se klasificiraju kao:

- komadi opreme

- funkcijske lokacije

- sklopovi

12  

- rezervni dijelovi.

Također je potrebno definirati podatke specifične za pojedinu klasu (npr. dimenzije, snaga itd.).

Na taj je način olakšano traženje željenog objekta.

Klase i karakteristike

Klase mogu biti strukturirane u višerazinske hijerarhije. Ključni pojam koji se dodjeljuje svakoj

klasi omogućuje brzo određivanje tražene klase.

Klase mogu biti podijeljene prema namjeni:

‐ posude

‐ spremnici

‐ rektori

‐ regeneratori

‐ filteri

‐ pumpe

‐ kolone

‐ kompresori

‐ izmjenjivači topline

‐ cjevovodi

‐ itd.

Karakteristike opisuju svojstva pojedinog objekta koji se klasificira. Korisnik ih slobodno definira

i pridružuje ih klasama.

Karakteristike za klasu opreme Posude mogu biti na primjer:

‐ masa

‐ materijal

‐ debljina

‐ korozijski dodatak

‐ volumen

‐ orijentiranost

‐ godina proizvodnje

‐ radni tlak

‐ projektni tlak

‐ radna temperatura

‐ projektna temperatura

‐ medij

‐ debljina izolacije

13  

‐ itd.

Sustav radnih naloga

Sustav radnih naloga je najutjecajnije sredstvo koje održavanje može imati. Ono je instrument

kontrole poslova održavanja. Osoba koja želi da se izvrši određena aktivnost održavanja ispunjava

specifični obrazac koji se u Ininu ERP sustavu naziva Obavijest. Zatim se taj obrazac automatski

upućuje Službi upravljanja održavanjem s ciljem pokretanja željenih aktivnosti. Iz te obavijesti

kreira se drugi obrazac u kojem su navedene i opisane potrebne aktivnosti te popis potrebnih usluga

i materijala za izvršenje tražene aktivnosti. Taj se obrazac naziva Radni nalog. Radni nalog je

najvažniji dokument unutar održavanja, on sadrži ukupne troškove rada, dijelove i materijal koji

se koristio [12]. Nakon izvršenih poslova taj radni nalog finalizira se te ostaje pohranjen kao

identifikacija izvršenog posla.

Radni nalog može biti kreiran za potrebe aktivnosti operativnih troškova (engl. OPEX) ili

kapitalnih troškova (engl. CAPEX). Prilikom kreiranja radnog naloga potrebno je definirati i

njegov prioritet. Prioritet radnog naloga može biti jedan od devet ponuđenih:

1. trenutni

2. hitan

3. kratkoročan

4. normalan

5. dugoročan

6. prekid rada

7. remont

8. ekstra radovi za remont.

Navedeni standardizirani sustav radnih naloga kreira i čuva kompletnu dokumentaciju svih radova

održavanja, kako bi bila omogućena kontrola upravljanja njima.

Osim što služi kao pomoć pri identificiranju, praćenju i upravljanju izvršenjem aktivnosti

održavanja, sustav radnih naloga pomaže i pri vođenju statistike zahvata i stanja pojedine opreme,

praćenja troškova održavanja te pri analizi, planiranju i raspoređivanju aktivnosti održavanja.

Proces upravljanja obavijestima i radnim nalozima u Rafineriji nafte Sisak prikazan je u sljedećem

hodogramu.

14  

 

Slika 3. Proces upravljanja obavijestima i radnim nalozima

15  

 

Slika 4. Proces upravljanja obavijestima i radnim nalozima

 

3.2.3 Osnovne značajke CMMS sustava

Broj i kompleksnost sustava opreme i dijelova o kojima se brinu inženjeri za održavanje izuzetno

je velik te je potrebno uložiti značajan napor kako bi se uspjelo u prevenciji kvarova. Kako bismo

tu prevenciju omogućili, neophodan je sistemski pristup informacijskom menadžmentu. Količina

informacija o održavanju izuzetno je velika i zahtijeva informatizaciju protoka podataka te je stoga

primjena specijaliziranog informacijskog sustava održavanja (CMMS) neophodna [13].

Tipičan CMMS (Computer Maintenance Management System) obično je podijeljen u module,

kako je prikazano na Slici 5. [14], od kojih svaki predstavlja određenu funkciju poduzeća. Svi

podaci o aktivnostima prethodno provedenima na opremi, planiranju resursa, rasporedu i

planiranju preventivnog i korektivnog održavanja te garanciji i sukladnosti, moraju biti

dokumentirani i kontrolirani.

16  

Implementacijom ovog programskog rješenja olakšan je pristup cjelokupnoj dokumentaciji o

opremi te ostalim materijalima i ljudskim potencijalima. Omogućeno je bolje iskorištenje resursa

u proizvodnji i održavanju te lakše planiranje aktivnosti radnika u održavanju.

 

Slika 5. Moduli CMMS informacijskog sustava

Kvarovi i njihovo trajanje uvelike ovise o programu održavanja koji treba biti ispravno razvijen,

raspoređen i izvršen. Minimizacija vremena zastoja opreme radi inspekcije, popravaka i remonta

zahtijeva raspored i koordinaciju rada.

Mnoge tvrtke došle su do zaključka da korištenje informatičkog menadžmenta daje značajne

rezultate [14]:

‐ povećanje efikasnosti opreme (do 85 %)

‐ povećanje pouzdanosti (oko 20 %).

Učinkovitije korištenje radne snage, materijala te vanjskih izvođača često štedi 5 – 15 % ukupnih

troškova održavanja. Računalom podržano upravljanje održavanjem djeluje kao okvir unutar kojeg

se upravlja održavanjem. Stvarne prednosti sustava, pokazala su brojna istraživanja, postignute su

time što se povećala produktivnost, a smanjili su se direktni troškovi održavanja [14].

Daljnji razvoj informacijskih sustava održavanja uvodi datoteke u kojima se nalazi velik broj

podataka o svakom pojedinom tehničkom sustavu – podaci o aktivnostima održavanja koje su

provedene ili koje treba provesti i mnoštvo informacija povezanih uz te aktivnosti. Takva velika

količina podataka stručnjacima održavanja omogućuje izradu kvalitetnih planova preventivnog

17  

održavanja, pripremu aktivnosti korektivnog održavanja, odnosno analizu podataka o svim

određenim aktivnostima.

Iz dana u dan sve je veći broj podataka vezanih za aktivnosti koje je potrebno ili korisno imati

spremljene u računalnom sustavu, pa su informacijski sustavi u održavanju sve kompleksniji.

Današnji zahtjevi prošireni su na praćenje svih aktivnosti održavatelja iz područja preventive i

područja korektive. Uz održavanu imovinu, u računalnom se obliku povezuju dokumenti kao što

su radne upute, certifikati, sigurnosne upute, crteži, popis dobavljača rezervnih dijelova, vanjskih

izvođača i njihovi ugovori. Od sustava se traži da automatski generira pojedine izvještaje vezane

za uspješnost održavanja prema različitim kriterijima. Na sustav se povezuju instrumenti za

praćenje stanja opreme (održavanje prema stanju), koji u njega prenose izmjerene vrijednosti.

Temeljem tih podataka sustav sam definira buduće potrebne aktivnosti i o njima obavještava

korisnika.

Dobro planiranje i nadziranje aktivnosti održavanja uvjet je optimiziranja aktivnosti s aspekta

brzine njihova obavljanja i nastalih troškova. Mnogi se sati rada mogu uštedjeti ako su osigurani

svi resursi za provođenje, a bržim obavljanjem aktivnosti smanjuju se primjerice, troškovi zastoja

[3].

Informacijski sustavi održavanja (CMMS – Computerised Maintenance Management System)

omogućuju stručnjacima održavanja precizno planiranje i dokumentiranje procesa i aktivnosti

održavanja tehničkih sustava te pohranu podataka proizašlih iz provođenja tih aktivnosti. Bitno je

naglasiti da se CMMS sustavi naslanjaju na ERP sustave, ali mogu raditi i samostalno. Na tržištu

se nudi relativno velik broj CMMS rješenja za vođenje poslova održavanja, a problem nastaje

prilikom odabira. Današnje moderne CMMS sustave krasi velik broj značajki koje njihovi

dobavljači ističu kao prednosti te je teško odlučiti se kojem od njih vjerovati. Možda neizostavni

kriterij prilikom odabira je informiranje o mišljenjima o kvaliteti CMMS sustava, koje provode

nezavisne analitičke tvrtke poput Gartnera. Gartner je vodeća svjetska analitička tvrtka iz područja

informacijskih tehnologija te je neupitni autoritet u generiranju mišljenja, stavova i procjena za

sveukupno IT tržište. Inovacijski magični kvadrat pruža grafički prikaz pozicioniranja četiriju

vrsta konkurentnih dobavljača CMMS rješenja:

‐ izazivači (Challengers)

‐ igrači iz niše (Niche Players)

‐ vođe (Leaders)

‐ vizionari (Visionaries).

Izazivači – dobro izvršavaju zacrtane vizije, dominiraju u velikom segmentu tržišta, ali ne

razumiju u kojem smjeru ide tržište.

18  

Igrači iz niše – fokusirani su na mali segment tržišta, slabi su u inovacijama, nemaju cilj nadmašiti

konkurenciju.

Vođe – imaju dobru sposobnost izvršavanja vizije i dobru pozicioniranost u budućnosti.

Vizionari – razumiju u kojem smjeru ide tržište, imaju viziju i sposobnost promjene tržišnih

pravila, imaju nešto slabiju sposobnost izvršavanja zacrtane vizije [15].

Iz prethodno navedenog proizlaze sljedeće korisnosti magičnoga kvadrata:

‐ brza edukacija o mogućim dobavljačima CMMS rješenja, njihovoj sposobnosti

zadovoljavanja trenutnih i budućih potreba korisnika

‐ jednostavnost u razumijevanju pozicije koje trenutno na tržištu zauzima pojedini dobavljač

CMMS rješenja.

‐ mogućnost usporedbe pojedinih dobavljača u izvršavanju zacrtane vizije u budućnosti. [16]

Prema navedenom sustavu analize, na sljedećoj slici prikazana je pozicija Inina odabira za CMMS

rješenje, SAP.

 

Slika 6. Glavni igrači na tržištu CMMS rješenja prema Gartneru iz 2014. godine [16]

Prema istraživanju analitičke tvrtke Gartner iz 2014. godine, Slika 6., vidljivo je tko su glavni

igrači na tržištu CMMS sustava. Od „vođa“ trenutno se jedino ističe IBM (Maximo). Iz dijela

19  

„igrača iz niše“ ističu se IFS, Oracle i Infor(EAM), dok se od „vizionara“ ističe samo SAP sustav.

U nastavku će biti objašnjene prednosti i mjere opreza za navedene tvrtke.

IBM (Maximo) je globalna tehnološka korporacija sa sjedištem u New Yorku. Njihov proizvod

Maximo Asset Management nalazi se u grupi Cloud & Smarter Infrastructure unutar IBM-a.

Maximo se koristi u mnogim procesno-energetskim sustavima širom svijeta.

Prednosti:

‐ Maximo je vrlo prilagodljiv proizvod pogodan za velika poduzeća

‐ IBM ima profesionalnu globalnu zajednicu resursa i partnera za podršku EAM-a, što

smanjuje rizike implementacije i rješava nedostatke

‐ proizvod pruža širok raspon funkcionalnosti za podršku svim procesno-energetskim

sustavima

‐ proizvod ima zavidne reference

‐ Maximo nudi nekoliko industrijskih rješenja s poboljšanom funkcionalnošću (kao što su

zaštita okoliša, zdravlje i sigurnost).

Mjere opreza

‐ reference, korisnici i perspektiva prikazuju da su troškovi implementacije i održavanja na

samom vrhu tržišta EAM-a

‐ dodaci za industrijska rješenja dodatni su trošak

‐ korisnici izvještavaju o značajnim hardverskim zahtjevima za pokretanje aplikacija

‐ mobilna strategija kontinuirano se unapređuje tijekom proteklih nekoliko godina, a

sadašnja ponuda u velikoj mjeri nije se dokazala u proizvodnji.

IFS je globalna tvrtka softverskih aplikacija sa sjedištem u Linkopingu, Švedska. Glavni proizvod

je poslovni informacijski sustav ERP. IFS prodaje svoje proizvode širokom rasponu industrije, ali

je usredotočen na tvrtke s velikim ulaganjima.

Prednosti:

‐ IFS Applications proizvod može biti implementiran u većini procesno-energetskih sustava

‐ IFS-ove referencije navode iznadprosječna zadovoljstva razinom proizvoda i usluga

‐ IFS Applications mogu se i to često koristiti kao kompletno ERP rješenje

‐ IFS ima ozbiljnu mobilnu strategiju, a proizvod ima mogućnost nadogradnje

‐ IFS može ponuditi reliability centered maintenance modul (RCM) za poboljšanje

funkcionalnosti.

Mjere opreza:

20  

‐ IFS-ovo tržište u Europi je trenutno većinom zastupljeno u skandinavskim zemljama i

Poljskoj

‐ IFS je pretežno usredotočen na naftnu i plinsku industriju

‐ postoje ograničenja u pružanju usluga, iako se to s vremenom poboljšava.

Infor(EAM) je globalna tvrtka softverskih rješenja sa sjedištem u New Yorku. Infor(EAM) je

uglavnom usmjeren na proizvodnju.

Prednosti:

‐ Infor(EAM) je značajno zastupljen u sektoru otpadnih voda

‐ sukladno referencijama, korisnici visoko ocjenjuju Infor(EAM)

‐ Infor(EAM) je relativno jednostavan i financijski povoljan za nadogradnju i održavanje.

Mjere opreza:

‐ korisnici Infor(EAM)-a su manje tvrtke

‐ Infor(EAM) nije značajno prisutan u naftnoj i plinskoj industriji

‐ mobilna rješenja nisu se pokazala zadovoljavajućima.

SAP je globalna tvrtka softverskih rješenja sa sjedištem u Walldorfu, Njemačka. SAP Business

Suite je kompletan ERP paket dizajniran za različite industrije i koristi se u svim većim regijama

svijeta.

Prednosti:

‐ SAP EAM integriran je u SAP paket poslovnih aplikacija, uključujući financije, nabavu i

ljudske resurse

‐ SAP ima zreliju i opsežnu globalnu zajednicu resursa za podršku EAM-a i partnera koji

minimiziraju implementacijske rizike i rješavaju nedostatke

‐ Business Suite je vrlo podesiv i pogodan za velika poduzeća u cijelom spektru procesno-

energetskih sustava, posebno u naftnoj i plinskoj industriji

‐ SAP je napravio značajna ulaganja u inovacije relevantne za EAM, uključujući mobilne i

analitičke usluge.

Mjere opreza:

‐ SAP EAM nije dizajniran za integraciju s poslovnim aplikacijama drugih glavnih ERP

dobavljača

‐ referencije i izvještaji korisnika o troškovima za razvijanje i održavanje proizvoda su pri

samom vrhu EAM-ova tržišta

21  

‐ referencije i korisnici konzistentno ocjenjuju upotrebljivost proizvoda kao loše (premda

SAP ulaže u pojednostavljenje korisničkog iskustva, pokazujući napredak u rješavanju

ovog višegodišnjeg problema) [16].

U novije doba za odabir CMMS sustava osim Gartnerova magičnoga kvadrata koriste se i metode

poslovnog odlučivanja. Jedna od znanstvenih metoda poslovnog odlučivanja je AHP (analitički

hijerarhijski procesi), koja na temelju usporedbi parova alternativa i kriterija pomaže u donošenju

optimalnog rješenja izbjegavajući pri tome subjektivnost. Jedan od primjera ovog načina je

specijalizirani web-servis PlantServices, prikazan na Slici 7. Prednost ovog web-servisa je u tome

što omogućava usporedbu i odabir CMMS alternativa u širokom rasponu kriterija važnih za

industriju. Princip rada temelji se na dodavanju prioriteta kriterijima u postocima i to prema

mišljenju potencijalnih korisnika CMMS rješenja.

 

Slika 7. Web-servis za pomoć pri odabiru CMMS-a [17]

Na slici je prikazan mogući način usporedbe. S desne strane vidljiva je mogućnost usporedbe od

jednostavnog do naprednog te aspekti za usporedbu s lijeve strane.

Kriterijima su pridružene funkcije koje je potrebno rangirati prema važnosti, od vrlo važno do

nevažno.

22  

Odabranim CMMS rješenjima dodjeljuju se određeni brojevi bodova izračunani na temelju

zadanih težina kriterija i atributa važnosti dodijeljenih njihovim funkcijama, kako je prikazano na

Slici 8.

 

Slika 8. Rezultati usporedbe dobavljača CMMS-a [17]

3.2.4 Usporedba mogućnosti upravljanja dokumentacijom održavanja u komercijalnim sustavima

U današnje vrijeme IT sektor prepoznao je svoju ulogu u poboljšanju sustava upravljanja

dokumentacijom te je na tržištu sve više programskih rješenja. U svijetu ima raznih tvrtki koje

nude intuitivna, moderna i jednostavna rješenja prilagodljiva ulozi korisnika u sustavu; ona

omogućuju očitanje, unos podataka i dokumenata, njihovu analizu te preporuke za buduće

aktivnosti i strategije. Nude set ugrađenih automatskih izvještaja s bogatim grafičkim prikazom te

stvaranje prilagođenih izvještaja.

Za usporedbu, odabrano je šest programa koji su prepoznati i koriste se u svijetu u procesno-

energetskim sustavima, kako je prikazano u Tablici 1.:

‐ Meridium

‐ Intertek

‐ Credo

23  

‐ Synergy plant

‐ E2G (The Equity Engineering Group, Inc.)

‐ Palladio (ANTEA).

 

Tablica 1. Usporedba mogućnosti upravljanja dokumentacijom održavanja u komercijalnim sustavima

Kao što je prikazano u Tablici 1., usporedba se bazirala na osam zahtjeva:

1. Podaci o opremi – sva programska rješenja daju pohranjivanje klasa i karakteristika

objekata što je minimalni zahtjev za ovakve programe.

2. Procjena rizika – svaki program nosi svoj sustav procjene i rangiranja rizika koji se u

većini slučajeva bazira na automatskom prepoznavanju, sukladno unesenim podacima.

3. Korozijski krugovi – predstavljaju sistematizaciju cjevovoda i povezane opreme u sustave

povezane s korozijom koji daju informacije o potrebnoj inspekciji, posljedicama te

mehaničkim i kemijskim svojstvima materijala. Neki od navedenih programa nude

automatsku identifikaciju korozijskih krugova i automatsko prepoznavanje korozijskih

aktivnosti sukladno unesenim podacima o materijalu opreme, mediju unutar opreme i

ostalim podacima. E2G i Palladio imaju svoj sustav unosa i spajanja korozijskih krugova

koji se ne definira automatski.

4. Praćenje korozijskih aktivnosti – neki programi unosom podataka automatski

izračunavaju posljedice korozijskih aktivnosti, tj. stanjenje stijenke u milimetrima po

24  

godini te daju informaciju o preostalom vremenu za eksploataciju. Drugi programi daju

informaciju iz koje se mogu izračunati posljedice aktivnosti korozije.

5. Risk-based Inspection planiranje – svi programi nude plan inspekcije opreme sukladno

unesenim podacima.

6. Podaci o inspekciji – svi programi nude unos podataka iz izvještaja inspekcije te pohranu

dokumenta.

7. Fit for service procjena – većina programa daje vrijednost do koje se neki objekt može

eksploatirati temeljenu na unesenim podacima i svojim algoritmima, dok program Palladio

ne daje tu mogućnost procjene.

8. Kompatibilnost sa SAP-om – neki programi nude direktno povezivanje sa SAP-om te

automatsko generiranje obavijesti i radnih naloga u SAP-u, dok drugi nude obradu

podataka iz SAP-a.

Od svih analiziranih programskih rješenja, Meridium nudi najbolje rješenje za potrebe održavanja.

Nudi unos raznih podataka te njihovu obradu, set ugrađenih automatskih izvještaja s bogatim

grafičkim prikazom te stvaranje prilagođenih izvještaja. Daje poveznicu i kompatibilnost sa svim

sustavima koji se koriste unutar MOL grupe – od DCS-ova, do online praćenja podataka opreme.

Najvažniji dio jest to da je Meridium SAP-ov strateški partner što omogućuje njihovu visoku

razinu kompatibilnosti te donosi značajne prednosti u odnosu na ostala programska rješenja.

Međutim, programsko rješenje Meridium zahtijeva značajna financijska ulaganja u program,

edukaciju i prilagodbu.

 

 

25  

4. TRENUTNO STANJE UPRAVLJANJA DOKUMENTACIJOM ODRŽAVANJA U RAFINERIJI NAFTE SISAK

Sukladno normi HRN EN 13306 održavanje predstavlja kombinaciju svih tehničkih,

administrativnih i menadžerskih postupaka tijekom vijeka trajanja nekog elementa s ciljem

zadržavanja ili vraćanja elementa u stanje u kojem može izvoditi zahtijevanu funkciju. Navedeni

element predstavlja bilo koji dio, komponentu, uređaj, podsustav, funkcijsku jedinicu, opremu ili

sustav, koji se može razmatrati pojedinačno. Kvar predstavlja prestanak sposobnosti elementa da

izvodi zahtijevanu funkciju [18].

Održavanjem se prvenstveno povećava vrijeme raspoloživosti tehničkih sustava, tj. imovine, te se

produljuje njezina sposobnost obavljanja funkcije za koju je namijenjena te povećava sposobnost

procesa da proizvodi proizvode zahtijevane kvalitete i količine.

Kao što je ranije navedeno, održavanje je djelatnost kojom se trebaju sačuvati sva bitna svojstva

opreme i postrojenja za siguran rad i pouzdano funkcioniranje tijekom predviđenog vremena

eksploatacije. Održavanje postrojenja prvenstveno se dijeli na preventivno i korektivno održavanje.

Preventivno održavanje podrazumijeva sprečavanje kvarova pravodobnim zamjenama potrošnih

dijelova te se temelji na cikličkim zahvatima prema unaprijed određenom planu. Odnosno, definira

se kao izvođenje niza planiranih aktivnosti koje produljuju životni vijek opreme ili sustava ili

otkrivaju kritično trošenje koje će uzrokovati kvar na opremi ili sustavu [19]. Koncept

preventivnog održavanja je prvi znanstveni pristup upravljanja imovinom koji je započeo

pedesetih godina prošlog stoljeća [20]. Aktivnosti preventivnog održavanja mogu se planirati u

odnosu na poslovni ciklus te se za radove odabire najpovoljniji trenutak. Najstariji pristup

održavanju je korektivno održavanje i provodi se po nastanku kvara. Takav je pristup prikladan

kada su kvarovi manji, jednostavni, brzo otklonjivi na licu mjesta i kada ne uzrokuju bitan zastoj

u proizvodnji.

Korektivno održavanje podrazumijeva neplanirane popravke koji utječu na plan proizvodnje, a u

osnovnu podjelu održavanja danas se ubraja i održavanje po stanju, unutar kojeg se prati stanje

opreme s ciljem ranog detektiranja kvara te pravovremene reakcije [21].

4.1 Strategija MOL Grupe

Cilj strategije održavanja unutar MOL Grupe je postaviti sveobuhvatan skup ciljeva po poslovnim

područjima prema kojem bi se davale smjernice strategije održavanja.

Jedan je od ciljeva unutar MOL Grupe i povećanje raspoloživosti pogona i pouzdanosti opreme.

Raspoloživost pogona je sposobnost objekta obaviti potrebne funkcije u danim uvjetima u

određenom vremenskom intervalu, uz pretpostavku da su osigurani vanjski resursi.

26  

Kako bi ostvarili povećanje raspoloživosti i pouzdanosti opreme, između ostalog odlučeno je da

je potrebno povećati udio preventivnog i prediktivnog održavanja u odnosu na korektivno. Zbog

količine opreme te ograničenih resursa i vremena za aktivnosti preventivnog i prediktivnog

održavanja, pristupilo se prvotno konceptu određivanja kritične opreme na kojoj je potrebno

primijeniti navedene oblike održavanja.

Kako određivanje kritične opreme predstavlja problematiku prepoznavanja, zbog raznih

primijenjenih metoda koje su davale nejednake popise, odlučeno je da će se primijeniti

metodologija utvrđivanja opreme kritične za procesnu sigurnost na lokalnoj razini. Cilj utvrđivanja

opreme kritične za procesnu sigurnost je odabrati onu opremu na koju je potrebno primijeniti

preventivno i prediktivno održavanje u svrhu izbjegavanja kvara opreme i sukladno tome pojave

visokorizičnih procesnih incidenata. Kritična oprema procesne sigurnosti je oprema bilo kojeg

visokorizičnog procesa povezanog s upravljanjem procesnom sigurnošću (PSM – Process Safety

Managment) čiji nedostatak može dovesti do ili doprinijeti procesnom incidentu koji može

rezultirati smrću ili teškim ozljedama radnika, značajnom materijalnom štetom i/ili utjecajem na

okoliš. Odnosno, PSM je sustav za identifikaciju, razumijevanje i kontrolu procesnih opasnosti

kako bi se spriječile ozljede i nesreće povezane s procesom [22]. Odabir kritične opreme nije tema

ovog rada, pa nije potrebno ulaziti u detalje procesa odabira.

Kako bi odabir kritične opreme, a kasnije i planiranje preventivnog održavanja, bio što precizniji,

potrebna je kvalitetna i opsežna tehnička baza podataka opreme. Tehnička baza podataka opreme

je podloga bez koje nije moguće krenuti u navedene sljedeće korake. Tehnička baza podataka mora

biti adekvatno organizirana, tj. mora posjedovati dokumentaciju po objektu. Ta dokumentacija

mora sadržavati priručnike proizvođača, kronološki opisane aktivnosti održavanja po objektu,

kronološki dokumentirane podatke o poremećajima u procesu tijekom eksploatacije i tako dalje.

4.2 Implementacija MOL-ove strategije upravljanja dokumentacijom

Navedeni postupak razumljiv je jer je, kao što je ranije navedeno, dokazano da se korištenjem

informatičkog menadžmenta povećava i raspoloživost i pouzdanost opreme [14]. Ovim bismo

pristupom iskoristili značajne mogućnosti SAP-a.

Unutar INA-e d. d. započete su aktivnosti primjene navedene procedure. Odlučeno je da će se

koristiti ERP sustav SAP koji omogućuje primjenu navedene metodologije rada. Kako bi se

navedeno omogućilo, napravljena je strategija implementacije u sljedećim koracima:

1. revizija funkcijskih lokacija u SAP-u

2. određivanje klase opreme

3. određivanje karakteristika opreme

27  

4. implementacija upravljanja dokumentacijom u SAP-u

5. kreiranje popisa zadataka po opremi

6. dodjeljivanje zadataka funkcijskim lokacijama.

Revizija funkcijskih lokacija u SAP-u

Pojam funkcijske lokacije objašnjen je ranije u radu, a predstavlja sam početak procesa korištenja

SAP-a. One definiraju lokaciju opreme i sadrže sve potrebne podatke i dokumente o opremi.

Funkcijske lokacije već postoje u SAP-u te ih je potrebno revidirati i provjeriti postoje li za sve

objekte i jesu li uklonjene one koje se više ne koriste. Proces revizije funkcijskih lokacija prikazan

je hodogramom na Slici 9.

 

Slika 9. Prikaz procedure za reviziju funkcijskih lokacija unutar SAP-a

Na Slici 10. prikazan je primjer lokacije opreme pomoću funkcijske lokacije u SAP-u. Kao što je

vidljivo, funkcijska lokacija posude V-6401 koja je uzeta za primjer nalazi se na četvrtoj razini.

Prva razina predstavlja lokaciju Rafinerije nafte Sisak, navedena u skraćenom obliku. Druga razina

predstavlja lokaciju posude unutar sekcije 6400 unutar Rafinerije nafte Sisak. Treća razina

28  

predstavlja opremu, tj. grupu opreme unutar koje se nalazi traženi objekt, dok četvrta razina

prikazuje naziv tog objekta. Kao što je ranije navedeno, funkcijska lokacija predstavlja lokaciju

opreme unutar nekog prostora.

 

Slika 10. Primjer lokacije opreme pomoću funkcijske lokacije

Određivanje klase opreme

Kao što je ranije navedeno, klasa predstavlja grupu karakteristika za pojedinu opremu. Iako su

grupe opreme već ranije definirane u SAP-u, te su se pokazale zadovoljavajuće, ipak ih je potrebno

prilagoditi konkretnom sustavu, prije nego se preslikaju u klase. Koraci u određivanju klasa

opreme prikazani su hodogramom na Slici 11.

 

Slika 11. Prikaz definiranja klasa opreme

Neke od definiranih klasa opreme u SAP-u:

‐ pumpni agregati

‐ kompresorski agregati

‐ generatorski agregati

29  

‐ ventilatorski agregati

‐ kolone

‐ reaktori/regeneratori

‐ peći

‐ spremnici

‐ izmjenjivači topline

‐ zračni hladnjaci

‐ armature

‐ sigurnosni ventili

‐ posude

‐ cjevovodi

‐ itd.

Određivanje karakteristike opreme

Karakteristike opisuju svojstva pojedinog objekta koji se klasificira, tj. podatke o opremi koje je

potrebno analizirati (npr. radni tlak, temperatura, medij, zakonska obveza itd.).

Karakteristike za razliku od klasa nisu još definirane, već su u postupku definiranja na razini INA-

e. Nakon što se definiraju za sve odabrane klase, kreće se u postupak ubacivanja tih podataka u

SAP. Koraci u određivanju karakteristika opreme prikazani su hodogramom na Slici 12.

30  

 

Slika 12. Određivanje karakteristika opreme

Karakteristike se pridružuju klasama opreme, a klase opreme pridružuju se opremi, tj. funkcijskim

lokacijama četvrte razine. Koraci prilikom unosa u SAP prikazani su hodogramom na Slici 13.

 

Slika 13. Prikaz unosa klasa i karakteristika opreme u SAP

Na sljedećim je slikama prikazan unos karakteristika u SAP za odabrani objekt, a kao primjer uzeta

je posuda V-6401. Nakon odabira funkcijske lokacije za traženi objekt, SAP prikazuje:

31  

‐ funkcijsku lokaciju objekta: RNS-640-210-V6401

‐ naziv objekta: V-6401 Posuda

‐ naziv klase: POSUDA

‐ karakteristike za odabrani objekt:

o Tehnički podaci:

godina proizvodnje

u radu

evidencijski broj

kategorija

tvornički broj

volumen

masa

materijal

vanjski promjer

medij

radna temperatura

projektna temperatura

radni tlak

projektni tlak

grijalica

medij u grijalici

izolacija

debljina izolacije

sigurnosni pribor

druga propisana oprema

o Zakonska obveza:

vanjski pregled svakih:

unutarnji pregled svakih:

pokus tlakom svakih:

datum vanjskog pregleda

datum unutarnjeg pregleda

datum pokusa tlakom

debljina stijenke

projektna debljina stijenke

korozijski dodatak

32  

minimalna izmjerena debljina stijenke.

Navedene karakteristike, prikazane na Slici 14., dane su kao primjer i nisu službene

karakteristike koje se koriste u SAP-u za rafinerijsko održavanje.

 

Slika 14. Prikaz dijela karakteristika za posudu V-6401

Implementacija upravljanja dokumentacijom u SAP-u

Kao prvi korak za implementaciju upravljanja dokumentacijom u SAP-u potrebna je baza

podataka, a ovaj korak predstavlja upravo nju. Potrebno je unijeti dokumente, nacrte, priručnike,

aktivnosti kronološki za svaki objekt u SAP. Na sljedećim slikama dan je prikaz spremljenih

dokumenata za odabrani objekt u SAP-u. Na primjeru objekta V-6401 vidljivo je na Slici 15. da

33  

se unutar funkcijske lokacije za nj nalaze dva dokumenta. Prvi dokument je nacrt objekta, odnosno

objekta V-6401, a drugi dokument sadrži izvještaj o ispitivanju na traženom objektu.

 

Slika 15. Prikaz pristupa dokumentima za traženi objekt u SAP-u

 

Kreiranje popisa zadataka po opremi

U svrhu preventivnog održavanja stvaraju se planovi redovnog održavanja i pregleda tehničkih

objekata. Dok popisi zadataka opisuju sadržaj aktivnosti održavanja ili inspekcije, stavke

održavanja dodjeljuju te aktivnosti pojedinom objektu. Stavka održavanja pridjeljuje se tada

terminskom planu održavanja koji generira dospjele radne naloge održavanja. Termini aktiviranja

stavke održavanja mogu biti definirani kalendarski, npr. svake dvije godine, fiksnim terminom po

zadanom datumu ili terminiranjem na osnovi aktivnosti (npr. svakih 1000 sati rada opreme).

Koraci pri izradi i provođenju popisa zadataka prikazani su hodogramom na Slici 16.

34  

 

Slika 16. Prikaz procedure za izradu popisa zadataka unutar SAP-a

Na hodogramu prikaza izrade i provođenja popisa zadataka u SAP-u vidljivi su koraci poveznice,

dok su u nastavku prikazane SAP forme za:

‐ odabir objekta na kojem će se definirati popise zadataka, kako je prikazano na Slici 17.

‐ odabir vremenskog intervala za automatsko kreiranje radnog naloga, kako je prikazano na

Slici 18.

‐ kombinirani plan automatskoga kreiranja radnog naloga, Slika 19.

35  

 

Slika 17. Primjer SAP forme za odabir objekta na kojem će se definirati popisi zadataka

 

Slika 18. Primjer SAP forme za odabir vremenskog intervala za automatsko kreiranje radnog naloga

36  

 

Slika 19. Primjer SAP forme kombiniranog plana za automatsko kreiranje radnog naloga

37  

Uvođenje promjena u radu s informacijskim sustavom

Poduzeće promatramo kao dinamičan i otvoren sustav koji djeluje kroz interakciju svojih

podsustava. Ti podsustavi su ljudi, radni zadaci, tehnologija, struktura i kultura organizacije.

Uvođenje novog informacijskog sustava ili inovacija postojećeg unosi promjene, odnosno

narušava postojeću ravnotežu između pojedinih podsustava. Nova tehnologija procesiranja

informacija mijenja postojeće odnose između čovjeka i tehnologije, čovjeka i radnih zadataka,

utječe na strukturu organizacije te mijenja odnose između ljudi u organizaciji. Kod projektiranja

informacijskog sustava nerijetko se glavna pažnja koncentrira na zadatke i tehnologiju, dok se

ostalim podsustavima, posebno ljudskom faktoru, posvećuje manje pažnje. Polazi se od

pretpostavke da će se ljudi sami po sebi prilagoditi novom načinu rada. Međutim, ukoliko se

promjene koje donosi novi način rada uvode, bez da korisnici nisu prethodno bili detaljno i

pravovremeno o tome informirani, ukoliko nisu imali prilike utjecati na kreiranje promjena te nisu

adekvatno osposobljeni za djelovanje u novim okolnostima, utoliko je vrlo vjerojatno da će biti

nezadovoljni, a njihova spremnost da prihvate promjene bit će mala ili nikakva.

Čak i ako je glavna svrha informacijskog sustava pomoći ljudima da lakše, efikasnije i zadovoljnije

obavljaju radne zadatke, ona se ne može realizirati ako ljudi nisu voljni i spremni prihvatiti novi

sustav.

Najprikladniji instrument za oslobađanje korisnika od straha od budućih promjena je njegovo

uključenje u proces promjena. Tu se koriste razni oblici participacije u tijeku razvoja sustava.

Svi navedeni koraci u proceduri implementacije, od razvoja funkcijskih lokacija, klasa,

karakteristika, unosa dokumentacije pa sve do definiranja popisa zadataka, bit će razrađeni i

usuglašeni konsenzusom budućih korisnika tih procedura. Budući da je obujam posla, kao i broj

ljudi koji rade na reviziji, izrazito velik, sam će postupak implementacije zahtijevati neko vrijeme.

Kako bismo uštedjeli na vremenu i što prije počeli s prikupljanjem podataka (te samim time

prepoznali moguće greške u sustavu), kao privremeno rješenje predlaže se izrada programskog

sustava Bazko. Podaci koje će prikupljati predloženi programski sustav Bazko u određenoj će se

mjeri preklapati s podacima koje je potrebno unijeti u SAP. Osim podataka u privremenu bazu

podataka unose se i dokumenti koje će biti potrebno također unijeti u SAP. Zbog jednostavnog

prebacivanja podataka iz predloženog programskog sustava Bazko u SAP, ubrzat će se proces

implementacije informacijskog sustava.

38  

5. PRIJEDLOG RJEŠENJA ZA POBOLJŠANJE UPRAVLJANJA DOKUMENTACIJOM ODRŽAVANJA U RAFINERIJI NAFTE SISAK

Baza podataka je skup međusobno povezanih podataka pohranjenih s ciljem da ih mogu koristiti

različite aplikacije. Odnosno, baza podataka je repozitorij koji se sastoji od pohranjenih podataka

za pristup, pretraživanje, pronalaženje i ažuriranje [23]. Osim podataka, baza sadrži objekte koji

pomažu pri upravljanju podacima kao što su obrasci (za unos i ažuriranje podataka) i izvještaji (za

prikaz podataka u određenom obliku). Programski sustav koji omogućava upravljanje bazom

podataka je sustav za upravljanje bazom podataka Data Base Management System, koji olakšava

procese definiranja, konstruiranja, manipulacije i dijeljenja baza podataka među korisnicima i

aplikacijama [24].

Pojam baza podataka može se definirati kao skup informacija organiziranih na takav način da se

te informacije mogu pronaći i koristiti. Sustav upravljanja bazama podataka (DBMS – Data Base

Management System) može se nadalje definirati kao alat koji nam omogućava upravljanje bazom

podataka, odnosno sredstvo izvršavanja raznih zadataka.

Većina DBMS-ova može izvršiti sljedeće zadaće:

- pohrana podataka

- stvaranje i održavanje struktura podataka

- provođenje raznih sigurnosnih pravila i zaštita privatnosti podataka

- izvlačenje i manipulacija nad spremljenim podacima

- omogućavanje unošenja podataka

- pružanje dovoljno brzog indeksnog mehanizma za brzo pronalaženje podataka

- konzistencija između različitih zapisa

- pružanje mogućnosti sigurne pohrane (engl. backup) i procesa obnove oštećene ili uništene

baze podataka

Sustavi za upravljanje bazom podataka klasificiraju se na sljedeći način:

HIJERARHIJSKI sustav upravljanja bazama podataka – sprema podatke u stablastu strukturu. U

tom načinu pohrane podataka podrazumijeva se odnos roditelj – dijete između podataka (engl.

parent – child). Vrh strukture, pod imenom root, odnosno korijen, može imati bilo koji broj

podataka ispod sebe, a oni opet mogu imati bilo koji broj podataka ispod sebe.

MREŽNI sustav upravljanja bazama podataka – pohranjuje podatke u obliku zapisa i veza. Sustav

omogućava fleksibilne „više_prema_više“ odnose između podataka, što nije moguće u

hijerarhijskom sustavu. Mrežni su sustavi vrlo brzi i efikasni u raspodjeli prostora za pohranu

unutar baze podataka. Omogućavaju kompleksne podatkovne strukture, ali su zato vrlo

39  

nefleksibilni i zahtijevaju vrlo veliku pažnju prilikom dizajniranja baze podataka. Sustav koji

pohranjuje podatke o zaposlenima, primjer je ovakvog sustava upravljanja bazama podataka.

RELACIJSKI sustav upravljanja bazama podataka – vjerojatno ima najjednostavniju strukturu koju

baza podataka može imati. U relacijskom sustavu upravljanja bazom podataka podaci su

organizirani u tablicama. Tablice se sastoje od zapisa ili redova, a zapisi od polja ili kolona. Svako

polje korespondira s jednom podatkovnom jedinicom. Dvije ili više tablica mogu biti povezane,

ako imaju jedno ili više zajedničkih polja.

OBJEKTNO ORIJENTIRANI sustav upravljanja bazama podataka – dizajniran je za pohranu

podataka kao što su npr. brojevi i riječi. Ti sustavi mogu pohranjivati objekte kao što su

videosnimke, slike i sl.

XML datoteka

Osim sustava upravljanja bazom podataka, kao što je ranije navedeno, u radu je važno detaljnije

pojasniti strukturu XML datoteka koja se koristi kao baza podataka unutar programskog sustava

Bazko.

XML je kratica od Extensible Markup Language, predstavlja proširivi jezik za označavanje. XML-

om zapisujemo dokumente i podatke u tekstualnom formatu. XML je čitljiv za uređivače teksta

kao što su MS Word, Notepad i druge.

XML je zamišljen kao jezik za opisivanje dokumenata i podataka, točnije koristi se kao tekstualni

dokument ili skup podataka koji se obično pohranjuju u baze podataka, kao što je na primjer

korišteno u ovom programskom alatu Bazko. XML je tekstualni format potpuno neovisan o

računalnoj platformi na kojoj se nalazi te je također potpuno neovisan o operacijskom sustavu koji

se koristi. XML je otvoreni standard čija je specifikacija javna i dostupna svima, ne zahtijeva

nikakve licence [25]. XML može pohraniti i organizirati gotovo bilo koju vrstu informacija u

obliku koji je prilagođen korisnikovim potrebama te je ljudima i programima svojom jasnom,

jednostavnom sintaksom i nedvosmislenom strukturom jednostavan za čitanje i analizu. [26]

Oznake (tag) koje se koriste za opisivanje podataka nisu unaprijed definirane. XML standard

jedino opisuje minimalni skup pravila koje dokument mora zadovoljiti.

XML dijeli neke zajedničke karakteristike s HTML-om, ali je dizajniran za drugačije potrebe i nije

izravna zamjena za HTML. XML se usredotočuje na opis podataka i na to što ti podaci znače, a

ne na opis prikaza, kao što je slučaj kod HTML-a. Najčešće se XML dokumenti spremaju u

datoteke, ali to nije pravilo.

Prema XML standardu, na najnižoj se razini XML dokument sastoji od niza Unicode znakova.

Unicode standard definira više načina kodiranja znakova i danas je najvažniji znakovni standard.

40  

Unicode znakovi tvore različite dijelove XML dokumenta. Najčešće su to elementi, podelementi i

atributi. Elementi započinju početnom oznakom npr. <email>, a završavaju završnom oznakom,

npr. </email>. Između početne i završne oznake nalazi se sadržaj elementa, npr.

pero.peric@gmail.com. Element može biti prazan, točnije bez svojeg sadržaja, ali u tom slučaju

pišemo ga s kosom crtom na kraju imena oznake kao npr. <posaljiPozdrav />. Ako nije prazan,

XML element mora imati završnu oznaku.

Osim elementa, u XML dokumentu mogu se pojaviti i drugi dijelovi kao što je XML deklaracija.

Ako je XML deklaracija prisutna, mora se pojaviti na samom početku dokumenta. Obavezno je

navesti i inačicu XML-a koja se koristi, a moguće je navesti i tip znakova koji se koristi u zapisu

XML dokumenta npr. <?xml version=“1.0“ encoding=“UTF-8“?>. Standard dozvoljava da XML

dokument bude bez deklaracije.

XML dokument mora imati samo jedan korijenski element unutar kojeg se nalaze svi ostali

elementi. Kako bi navedeno bilo jasnije, na sljedećem će primjeru biti prikazan način vrednovanja.

<?xml version=“1.0“ encoding=“UTF-8“?>

<memo>

<kontakt tip=“osoba“>

<ime>Pero Perić<ime>

<telefon>091 111111<telefon>

<email>pero.peric@gmail.com<email>

</kontakt>

<kontakt tip=“tvrtka“>

<ime>INA d.d.<ime>

<telefon>01 111111<telefon>

<email>ina.ina@ina.hr<email>

</kontakt>

</memo>

U gornjem primjeru korijenski element je <memo>, unutar kojeg imamo podelemente <kontakt>.

Element <kontakt> bit će podelement ili element dijete elementa <memo>, a element <memo>

predstavlja element roditelj elementa <kontakt>. Element <kontakt> ima svoje podelemente koji

pak dalje mogu imati svoje podelemente.

Osim elemenata, u XML dokumentima najčešće se koriste i atributi. Atributi se pridružuju

elementima kako bi pružili dodatne informacije o svojstvima elemenata. U gornjem primjeru svaki

<kontakt> element ima i atribut s imenom „tip“. U prvom elementu, vrijednost atributa je „osoba“,

a u drugom elementu, vrijednost atributa je „tvrtka“. Elementi mogu imati više atributa, ali unutar

jednog elementa ne smije biti više atributa s istim imenom. Vrijednost atributa može biti jedino

41  

niz znakova, dok npr. vrijednost elementa može biti niz znakova i/ili drugi podelementi. U XML

terminologiji za atribute se kaže da imaju svoju „vrijednost“, dok za elemente kažemo da imaju

svoj „sadržaj“.

Da bi neki dokument bio XML dokument, moraju biti zadovoljeni minimalni uvjeti. Jedan od tih

minimalnih uvjeta je već spomenuti zahtjev da XML dokument ima samo jedan korijenski

element. Drugi minimalni uvjet koji treba zadovoljiti je taj da se podelementi moraju kompletno

nalaziti unutar elementa roditelja kao na primjer: <a> <b> </b> </a>. Nije dozvoljeno da

podelement završi nakon završetka elementa roditelja: <a> <b> </a> </b>.

Osim XML deklaracije, elemenata i atributa, XML može sadržavati sljedeće dijelove:

‐ komentare

‐ procesorske naredbe

‐ DTD

‐ reference na entitete

‐ CDATA sekcije.

5.1 Opis programskog sustava Bazko

Zbog zahtjeva internih i eksternih revizija unutar Inina poslovnog sustava, imperativa ubrzanja

provedbe, adekvatnijeg prijenosa znanja i učinkovitijeg rada, predložena je izrada novog

informacijskog rješenja pod nazivom „Bazko“. Programski sustav Bazko služi za sakupljanje i

obradu podataka kako bi se ubrzao proces informatizacije i poboljšao sustav rada u Rafineriji nafte

Sisak, a posebno u Službi upravljanja održavanjem.

Program je zamišljen tako da, između ostalog, prikuplja podatke koji će se kasnije tražiti pri unosu

u ERP sustav SAP. Osim prikupljanja podataka, program će omogućiti lakše i brže prebacivanje

podataka u SAP te će time značajno utjecati na implementaciju zadanih ciljeva MOL Grupe.

Samim time, uočit ćemo mjesta za poboljšanje još prije završne implementacije u SAP-u.

U Rafineriji nafte Sisak, u radu Službe upravljanja održavanjem, postoji potreba za boljom

organizacijom podataka i dokumentacije o opremi koja se održava. Kako bi se poboljšali procesi

održavanja opreme, kreiran je program koji predstavlja bazu podataka o opremi; on omogućuje

olakšan pregled i pristup svim bitnim podacima. Kreirani prijedlog omogućuje lak i brz pristup

često korištenim podacima o dokumentaciji i ispitivanju na opremi koja je kronološki spremljena.

Posjeduje popis materijala po opremi, alarmiranja o kritičnosti opreme te zakonskim obvezama.

Program predstavlja velik korak naprijed u informatizaciji Službe upravljanja održavanjem te

odličnu bazu za popunjavanje SAP programa koji predstavlja ERP sustav u INA-i.

Služba upravljanja održavanjem u Rafineriji nafte Sisak podijeljena je na referade, ovisno o opremi

koja se održava, pa tako postoje: stacionarna oprema, rotacijska oprema, instrumentacijska i

42  

elektrooprema te inspekcija. Dokumentacija je pohranjena u papirnatom obliku u uredima

inženjera koji se bave navedenom opremom, a njezina se digitalizirana inačica nalazi pohranjena

na serveru gdje do nje mogu doći svi kojima je potrebna. Međutim, i tu postoji prostor za

poboljšanje; dio dokumentacije nije pretvoren u digitalni oblik, a ona nije kronološki pohranjena

po opremi, pa se izvještaji ispitivanja te praćenje zakonskih obveza nalaze fizički i digitalno

razdvojeni. Kako bismo navedenu problematiku riješili, tj. zbog potrebe da se digitaliziraju i na

jednome mjestu objedine dokumenti, izvještaji ispitivanja, praćenje zakonskih obveza te ostali

podaci o opremi, u programskom jeziku Java, popularnom računalnom jeziku s besplatnim i open-

source razvijenim sustavom [27], kreirana je aplikacija Bazko. Bazko pritom zadovoljava

preporuke interne revizije i nezavisne revizijske agencije o praćenju opreme.

5.2 Opis strukture baze programskog sustava Bazko

Baza podataka koju koristi aplikacija Bazko napravljena je hijerarhijskim sustavom upravljanja

bazom podataka. Podaci su spremljeni hijerarhijski u mapama na disku, sukladno načinu rada

funkcijskih lokacija. Svaka mapa predstavlja jednu razinu lokacije objekta, prva mapa predstavlja

Rafineriju nafte Sisak, a unutar te mape nalaze se mape koje predstavljaju kombinirana

postrojenja. Unutar kombiniranih postrojenja nalaze se sekcije, a unutar tih mapa nalaze se mape

koje predstavljaju grupu opreme, a unutar njih mape koje predstavljaju objekt.

Unutar svake mape nalazi se datoteka u obliku XML-a u kojoj su spremljeni podaci o objektu.

Unutar mape traženog objekta nalaze se mape naziva Data, također posjeduju XML datoteku koja

sadrži osnovne podatke. Svaki Data unutar traženog objekta predstavlja unesene podatke o

priključcima, radovima itd. Također se unutar tih mapa nalaze datoteke nacrta i dokumenata.

Naravno, podaci se ne čitaju izravno iz podataka na disku, nego preko grafičkog sučelja koje

omogućava jednostavno pretraživanje i snalaženje među podacima i prilagođen prikaz za svaki

uređaj. Prednost ovog načina spremanja podataka je strukturirani smještaj podataka koji tada nisu

ograničeni veličinom te ih je lako arhivirati i prenositi. Na sljedećoj slici prikazana je struktura

sustava baze podataka.

43  

 

Slika 20. Struktura sustava baze podataka programskog sustava Bazko

 

Kao što je navedeno ranije te vidljivo na Slici 20., sadržaj u hijerarhijskom sustavu baze podataka

organiziran je u obliku stabla mapa. Mape sadrže datoteke i/ili druge mape kao osnovni gradivni

44  

element sustava. Počevši od korijenske mape, naziva RNS, sustav se gradi izradom mapa i

njihovim raspoređivanjem i imenovanjem. Mape se smještaju jedna u drugu kako bi se postigla

logična stablasta struktura, adekvatna za primjenu navedene baze podataka.

Na Slici 20. prikazan je primjer stablaste strukture baze podataka za posudu V-6401. Kao što je

vidljivo na gornjoj slici, korijenska mapa RNS sadrži tri mape koje predstavljaju kombinirana

postrojenja 4, 6 i 7 te jednu mapu za dokumente u kojoj se nalaze podaci i datoteke vezane za

korijensku mapu RNS. Unutar korijenske mape nalazi se također XML datoteka koja sadrži

podatke o Rafineriji nafte Sisak. XML datoteka unutar mape RNS, koja predstavlja Rafineriju nafte

Sisak, prikazana je na Slici 21.

 

Slika 21. Prikaz XML dokumenta za korijensku mapu Rafinerije nafte Sisak

Daljnjim kretanjem kroz stablastu strukturu unutar mape Kombinirano postrojenje 6 nalaze se

mape koje predstavljaju pogone, točnije sekcije, na lokaciji Kombiniranog postrojenja 6 unutar

Rafinerije nafte Sisak. Osim mapa, u tom direktoriju nalazi se i mapa za dokumente i XML

dokument koji sadrže datoteke, odnosno podatke o Kombiniranom postrojenju 6, kako je

prikazano na Slici 22.

45  

 

Slika 22. Prikaz XML dokumenta za Kombinirano postrojenje 6

Daljnjim kretanjem kroz strukturu prema posudi V-6401 ulazi se u mapu FCC, koja predstavlja

pogon, odnosno sekciju. Unutar navedenog direktorija nalazi se također mapa za dokumente i

XML datoteka, a uz njih i mape za grupe opreme kako je već ranije navedeno (posude, kolone,

pumpe, spremnike...). Prikaz XML datoteke za sekciju FCC-a nalazi se na Slici 23.

 

Slika 23. Prikaz XML dokumenta za sekciju FCC

46  

Ulaskom u mapu Posude otvara se mogućnost odabira daljnjih mapi u stablastoj strukturi. Te mape

predstavljaju konkretne objekte posuda na sekciji FCC-a i uz njih se nalazi mapa za dokumente i

XML datoteka kao što je ranije objašnjeno, a prikazano na sljedećoj slici.

 

Slika 24. Prikaz XML dokumenta za grupu opreme Posude

Nakon odabira mape V-6401, koju smo uzeli kao primjer, otvaraju se opcije odabira podataka

vezanih za tu posudu koji se nalaze unutar mapa. XML datoteka unutar posude V-6401 sadrži sve

bitne podatke, kako je prikazano hodogramom na Slici 25. te sadržaj XML dokumenta na Slici 26.

47  

 

Slika 25. Prikaz hodograma za posudu V-6401

48  

 

Slika 26. Prikaz XML datoteke za posudu V-6401

Svaka mapa sadrži XML dokument, a može i sadržavati datoteku u PDF obliku, vezanu za podatke

unutar XML datoteke. Mape mogu biti vezane za radove na opremi, korišteni materijal, podatke o

priključcima na posudi, ispitivanja, nacrte, slike te P&I dijagrame. Primjeri za priključak, nacrt i

izvještaj ispitivanja prikazani su hodogramima na Slici 27.

49  

 

Slika 27. Prikaz hodograma za XML datoteku Priključak, Nacrt i Ispitivanje

50  

5.3 Opis načina rada programskog sustava Bazko

Programski sustav Bazko zamišljen je i kreiran kao baza podataka opreme u rafineriji i zadatak

mu je prikaz dokumenata kronološkim redom, prikaz nadolazećih zakonskih obveza te kritičnosti

i nedostataka na opremi. Sljedeći hodogram prikazuje mogućnosti programa Bazko.

 

Slika 28. Shema načina rada programskog sustava Bazko

Oprema je podijeljena po razinama, od većih funkcijskih cjelina do najmanjih.

Prvu razinu predstavlja podjela prema kombiniranim postrojenjima kojih u Rafineriji nafte Sisak

ima tri. Kombinirana postrojenja jesu skup postrojenja koja se nalaze na određenoj lokaciji.

Druga razina predstavlja podjelu po sekcijama, tj. po postrojenjima kao što su Atmosferska

destilacija, Vakuum destilacija, Koking itd.

Treća razina podjele predstavlja tip opreme (npr. kolone, cjevovodi, reaktori, pumpni agregati,

peći itd.).

Četvrta i zadnja razina predstavlja dijelove opreme kao što su posuda pod tlakom, peć, cjevovod,

kompresor itd.

51  

Programski sustav Bazko sadrži grafičko korisničko sučelje koje omogućava jednostavno

korištenje programa. Nakon njegova pokretanja, otvara se početni prozor programa Bazko, kako

je prikazano na sljedećoj slici. Prvi prozor nakon pokretanja programa traži unos korisničkih

podataka kako bi se pristupilo bazi, kako je prikazano na Slici 29. Traži se unos korisničkog imena

i lozinke, a ti su podaci personalizirani prilikom odobrenja korištenja programa. Trenutno je

pristup u sustav omogućen svim djelatnicima Službe upravljanja održavanjem te nekim od bitnih

subjekata izvan navedenog odjela.

 

Slika 29. Unos korisničkih podataka za pristup programu

Nakon što se unese odgovarajuće korisničko ime i lozinka, program otvara sljedeći prozor s mogućnošću izbora načina prikaza podataka iz baze. Aplikacija nudi pet opcija, kako je prikazano na sljedećoj slici.

52  

 

Slika 30. Prozor početnog izbornika aplikacije Bazko

Na početnom prozoru izbornika omogućen je odabir pet funkcija programa: pretraživanje,

napomene, edukacija, oprema i pomoć.

Ikona PRETRAŽIVANJE omogućuje traženje

konkretne opreme unutar kombiniranih postrojenja,

sekcija te grupe opreme.

Ikona NAPOMENE omogućuje prikaz svih

nadolazećih zakonskih obveza i popis kritične

opreme.

53  

Ikona EDUKACIJA omogućuje prikaz

dokumenata, knjiga, prezentacija vezanih za

opremu ili njihovo održavanje.

Ikona OPREMA omogućuje brzi povratak na

prozor s prikazom opreme koju smo zadnju

pregledavali.

Ikona POMOĆ sadrži upute za korištenje programa

Bazko.

Ikona HOME nalazi se unutar svakog prozora

programa Bazko, ima funkciju vraćanja na početni

prozor.

Pregled podataka o opremi

Odabirom ikone PRETRAŽIVANJE otvara se novi prozor koji nudi mogućnost brzog

pretraživanja prema nazivu opreme ili naprednog pretraživanja po kombiniranim postrojenjima,

sekcijama, grupi opreme te prema nazivu, kako je prikazano na Slici 31.

54  

 

Slika 31. Prozor za pretraživanje aplikacije Bazko

Unutar naprednog pretraživanja, ponuđeno je pretraživanje po hijerarhijskom načelu, kako je

ranije objašnjeno unutar funkcijskih lokacija. Prvo je potrebno odabrati kombinirano postrojenje ̶

prilikom odabira otvara se padajući izbornik s ponuđenim opcijama. Nakon toga, potrebno je iz

padajućeg izbornika unutar odabranoga kombiniranog postrojenja odabrati sekciju te zatim, unutar

odabranoga kombiniranog postrojenja i sekcije, u novom padajućem izborniku izabrati grupu

opreme. Na kraju se, unutar odabrane grupe opreme, odabire još i naziv opreme, kako je prikazano

na Slici 32.

55  

 

Slika 32. Prikaz odabira naziva opreme kroz napredno pretraživanje

Na prozoru odabrane Opreme nalaze se podaci i dokumenti grupirani u osam dodatnih prozora:

Tehnički podaci, Materijali, Opis opreme i procesa / slika, Dokumentacija / nacrti, Ispitivanja na

opremi, Radovi na opremi, Pripadajući P&I dijagrami i izometrije te Napomene, prikazani na

Slici 33.

 

Slika 33. Prikaz mogućih odabira unutar prozora Oprema

 

Tehnički podaci odabrane opreme

Tehnički podaci sadrže podatke o opremi kao što su funkcijska lokacija, tip opreme, lokacija,

godina proizvodnje, podatak je li oprema u radu, evidencijski broj, tvornički broj… Uz općenite

podatke o opremi, u sustavu se nalaze i tehnički podaci kao što su volumen, visina opreme, masa,

materijal od kojeg je napravljena, medij unutar opreme, radna temperatura, projektna temperatura,

radni tlak, projektni tlak, tip i broj podova koji se nalaze unutar opreme (ako oni postoje),

udaljenost između podova, vanjski promjer, podatak ima li izolaciju i kakvu te debljinu izolacije,

zapisano je koji sigurnosni pribor štiti opremu te naziv druge propisane opreme.

Unutar Tehničkih podataka zapisani su datumi zadnjih periodičkih pregleda, kao što su vanjski

pregled, unutarnji pregled, tlačna proba te podatak o tome kada nastupaju navedeni periodički

pregledi. Osim zakonskih pregleda, sadržani su i podaci projektne debljine stijenke, izvedene

debljine stijenke, korozijski dodatak te zadnja najmanja izmjerena vrijednost, kako je prikazano

na Slici 34.

56  

 

Slika 34. Prikaz tehničkih podataka o opremi

 

Materijali odabrane opreme

Prozor Materijali, prikazan na Slici 35., sadrži podatke o Priključcima i Materijalima unutar

opreme. Priključci sadrže naziv priključka, dimenziju priključka, elevaciju priključka, naziv

brtvila, tip brtvila, identifikacijski broj brtvila u SAP-u, dimenzije vijaka i matica, identifikacijski

broj vijka s dvije matice u SAP-u te količinu.

Prozor Materijali sadrže podatke o nazivu materijala (postoji li pod, ispuna, punilo...), od kojeg je

materijala izrađen, koja je njegova količina, identifikacijski broj u SAP-u te kratak opis.

 

Slika 35. Prikaz podataka o materijalima unutar prozora Oprema

 

57  

Opis opreme i procesa

Unutar prozora Opis opreme i procesa / slika predviđen je opis i svrha opreme, radni parametri,

medij unutar opreme, opisani kemijski proces te slika opreme, kako je prikazano na Slici 37.

 

Slika 36. Prikaz prozora Opis opreme i procesa / slika unutar prozora Oprema

 

Dokumentacija / nacrti

Unutar prozora Dokumentacija i nacrti predviđeno je da sadrži kronološki svu dokumentaciju

izrađenu za odabrani objekt. U njoj se nalaze prvotni nacrti, proračuni te dokumentacija

rekonstrukcije (ako je rekonstrukcije bilo), evidencijski list objekta itd. Svaki dokument ima

oznaku nacrta, naziv nacrta, naziv tvrtke koja je izradila nacrt i godinu nacrta, a pod stupcem

Dokument nalazi se poveznica s dokumentom koju je moguće otvoriti dvostrukim klikom te

napomene u vezi dokumenta, kako je prikazano na Slici 37.

 

Slika 37. Prikaz prozora Dokumentacija / nacrti unutar prozora Oprema

 

Ispitivanja na opremi

Prozor Ispitivanja na opremi sadrži izvještaje o ispitivanjima na odabranom objektu. Svaki

dokument sadrži datum kada je izdan, naziv izvoditelja, kratak opis izvršenih radova, broj radnog

naloga u SAP-u na temelju kojeg je izvršeno ispitivanje, napomenu o izvršenim ispitivanjima te

izmjerenoj debljini stijenke. Uz navedeno, nalazi se i stupac Dokument, u kojem stoji poveznica s

izvještajem kojemu se pristupa dvostrukim klikom miša. Završni stupac je Razina opasnosti, koja

58  

može biti visoka (označava se crvenom bojom), srednja (označava se žutom bojom) ili nikakva

(bijela boja predstavlja stanje opreme u kojoj nema opasnosti od havarije). Razina opasnosti

definira se sukladno izvještaju, kao što je na primjer izmjera koja pokazuje da je stanjenje stijenke

plašta prešlo korozijski dodatak ili kad je ispitivanje kemijskih i mehaničkih svojstava pokazalo

da je nastupila degradacija materijala, kako je prikazano na Slici 38.

 

Slika 38. Prikaz prozora Ispitivanja na opremi unutar prozora Oprema

 

Radovi na opremi

Unutar prozora Radovi na opremi (Slika 39.) predviđeno je da sadrži podatke o većim radovima

na opremi kao što je zamjena cijele opreme ili jednog njezina dijela. Stupcu Dokument, koji sadrži

poveznicu s dokumentacijom, i ovdje se pristupa dvostrukim klikom miša. Uz navedenu

dokumentaciju, prikazani su i datum izvršenih radova, kratak opis izvedenih radova, naziv

izvoditelja, početak izvođenja radova, završetak izvođenja radova te napomene oko izvršenih

radova.

 

Slika 39. Prikaz prozora Radova na opremi unutar prozora Oprema

 

Pripadajući P&I dijagrami i izometrije

Unutar prozora Pripadajući dijagrami cjevovoda i instrumentacije te izometrija (Slika 40.)

predviđeno je da se nalaze njihovi nacrti koji se spajaju na priključke odabranog objekta. Osim

samog nacrta, čija se poveznica nalazi unutar stupca Dokument, nalaze se i podaci o broju nacrta,

nazivu nacrta, nazivu tvrtke koja je izradila nacrt, godini izrade nacrta te napomeni vezanoj za

nacrt.

59  

 

Slika 40. Prikaz prozora Pripadajući P&I dijagrami i izometrije unutar prozora Oprema

 

Napomene

Unutar prozora Napomene predviđeno je da sadrži podatke o napomenama za odabranu opremu u

obliku dokumenta kojemu se pristupa dvostrukim klikom miša unutar stupca Dokument. Osim

samog dokumenta, prozor prikazuje i datum kad je stavljena napomena, otkriva tko ju je stavio u

sustav te nudi njezin kratak opis, kako je prikazano na Slici 41.

 

Slika 41. Prikaz prozora Napomene unutar prozora Oprema

Pregled zakonskih obveza i kritične opreme

Odabirom ikone Napomene unutar početnog prozora programa, otvara se prozor koji nudi prikaz

nadolazećih zakonskih obveza i kritične opreme. Ovisno što se želi pregledavati, odabire se prozor

Zakonske obveze ili Opasnosti zbog neispravnog rada, kako je prikazano na Slici 42.

 

Slika 42. Prikaz odabira pregleda unutar prozora Napomene

Odabirom Zakonske obveze dobivamo prikaz svih nadolazećih zakonskih obveza na opremi tako

da je u prvom stupcu prikazan naziv opreme čijim karakteristikama možemo pristupiti duplim

klikom miša. U drugom i trećem stupcu prikazano je kombinirano postrojenje, odnosno sekcija na

kojoj se nalazi oprema. Četvrti stupac prikazuje grupu opreme, a peti kratak opis zakonske obveze.

Šesti, sedmi i osmi stupac prikazuju koliko se periodički mora izvršavati navedena zakonska

obveza, nude datum predviđenog pregleda te datum zadnjeg pregleda opreme, Slika 43.

60  

 

Slika 43. Prikaz prozora Zakonske obveze unutar prozora Napomene

Odabirom Opasnost zbog neispravnog rada (Slika 44.) dobivamo popis opreme koju je potrebno

pratiti ili uskoro zamijeniti. Kao što je ranije objašnjeno, u stupcu Razina opasnosti nalazi se bojom

naznačena opasnost koja gradira od bezopasne bijele, preko uskoro kritične žute do vrlo kritične

crvene boje. Uz stupac za razinu opasnosti prozor prikazuje i stupac s nazivom opreme za koju se

taj stupanj opasnosti odnosi. Dvostrukim klikom na naziv otvara se prozor s karakteristikama

opreme. Drugi i treći stupac prikazuju kombinirano postrojenje i sekciju gdje se ta oprema nalazi,

dok četvrti stupac pokazuje o kojem se tipu opreme radi. Pod petim stupcem Dokument nalazi se

izvještaj po kojemu je definirana razina opasnosti te se njemu može pristupiti također dvostrukim

klikom.

 

Slika 44. Prikaz prozora Opasnost zbog neispravnog rada unutar prozora Napomene

Programski sustav Bazko prvotno je kreiran kako bi olakšao posao djelatnicima koji se bave

opremom koja spada pod Agenciju za opremu pod tlakom. Plan je bio omogućiti lakši pristup

dokumentima, radovima na opremi te zakonskim obvezama kako bi što lakše pratili i planirali

radove. Planirano je da bi aplikacija mogla biti premosnica dok se SAP ne osposobi za izvršavanje

istih funkcija kao i program. Svi podaci koji se nalaze unutar programa, neovisno o tome jesu li

složeni unutar tablica ili upisani u kućice, mogu se prebaciti u Excel za daljnju obradu. Naravno,

svi su dokumenti unutar programa sistematično posloženi te im je moguće pristupiti i mimo

programa, odnosno prebaciti ih u danom trenutku u SAP.

 

61  

 

Unos podataka u bazu Bazko

Grafičko sučelje za unos podataka odvojeno je od sučelja za prikaz podataka koje je ranije

objašnjeno i prikazano. Razlog je smanjenje rizika od neadekvatnog unosa ili promjene podataka.

Zbog toga značajno manji broj zaposlenika ima odobrenje za unos i promjene podataka. Naravno,

svatko ima pravo tražiti dodatni unos ili promjenu, ali ih relevantni subjekti prije toga moraju

odobriti.

Prilikom pokretanja i unosa korisničkih podataka otvara se prozor u kojem je moguća brza pretraga

traženog objekta na način da se unese ime objekta te odabere ikona Pretraživanje, kako je

prikazano na Slici 45.

 

Slika 45. Prikaz brzog pretraživanja prilikom unosa podataka u bazu

Nakon odabira ikone Pretraži otvara se dodatni prozor s prikazom podataka o traženom objektu,

Slika 46. Prikazani podaci povlače se iz XML dokumenta unutar mape za traženi objekt kako je

prikazano na slikama 25 i 26. Iznad podataka nalazi se stablasta struktura u horizontalnom obliku,

kako je prikazano na Slici 46. Prilikom obrade postojećeg XML dokumenta, on se učitava u

62  

memoriju i sprema kao niz programskih objekata povezanih u stablastu strukturu. Stablasta

struktura, prikazana iznad podataka na Slici 46., omogućuje programu da „šeće“ po stablu i

mijenja, briše ili dodaje pojedine objekte, odnosno mape s pridruženim XML dokumentom i po

potrebi PDF datotekom. Prikazani podaci na Slici 46. prezentiraju se u programu na način kako je

prikazano na Slici 34.

 

Slika 46. Izvod iz prikaza dijela podataka o traženom objektu

Nakon odabira objekta, koji može biti bilo koji čvor u stablastoj strukturi baze, odabiremo

ponuđeni dodatni prozor Unos opreme. Prozor Unos opreme omogućuje brisanje, mijenjanje ili

dodavanje podataka u postojećem objektu ili kreiranje novog objekta u odabranom čvoru strukture.

Nakon unosa novih ili promjene postojećih podataka potrebno je odabrati tipku Save, kako bi se

spremili uneseni podaci, Slika 47.

63  

 

Slika 47. Prozor unosa novih ili promjene postojećih podataka o objektima

Odabirom dodatnog prozora Dokumenti otvara se prozor s popisom dodatnih podataka i

dokumenata, kako je prikazano na Slici 48. Lijeva strana prozora prikazuje sadržaj XML

dokumenta, dok desna strana pokazuje naziv PDF dokumenta, ako on postoji u bazi. Navedeni

prikazi prezentiraju mape koje se nalaze u određenom krajnjem objektu, kao što su posude, kolone

i tako dalje. Te mape sadržavaju, kao što je već ranije opisano, podatke o priključcima, nacrtima,

radovima na opremi itd. Ti podaci prezentirani su u programu i prikazani na slikama 36 do 41.

Podacima se unutar baze može pristupiti odabirom ikone Otvori, koja se nalazi pored svakog

unesenog elementa. Nakon pritiska ikone Otvori, na čvoru stablaste strukture baze podataka otvara

se program Windows Explorer i prezentira mapa s XML i PDF dokumentom navedenom s lijeve

strane odabrane ikone.

 

 

64  

 

Slika 48. Prikaz načina zahvaćanja dokumenata za odabrani objekt

Odabirom dodatnog prozora Dodavanje dokumenta omogućen nam je unos novih podataka o

radovima na opremi, priključcima, napomenama, nacrtima, P&I dijagramima, ispitivanjima na

opremi, materijalima za odabrani objekt. Vrstu unosa odabiremo iz padajućeg izbornika na vrhu

ekrana. Nakon odabira vrste, unosimo podatke s desne strane te nam je nakon toga omogućen unos

PDF dokumenta, odabirom ikone Select File. Nakon unosa svih podataka i po potrebi dokumenata,

odabiremo ikonu Save kako bismo uneseno spremili (Slika 49.).

Tipka Otvori datoteku sa opremom otvara program Windows Explorer na mjestu čvora strukutre

gdje se nalaze pohranjeni XML i PDF dokumenti.

65  

 

Slika 49. Unos XML i PDF dokumenata za odabrani objekt

Na isti je način omogućen unos podataka i za ostale vrste podataka iz padajućeg izbornika kao što

su priključci, napomene, nacrti, P&I dijagrami, ispitivanja na opremi te materijalima. Jedina je

razlika u traženim vrijednostima koje je potrebno unijeti.

66  

6. ZAKLJUČAK

Cilj svake organizacije i sustava je kvalitetna iskoristivost resursa, a da bi se to ostvarilo, sustav

treba prilagoditi potrebama. Trenutno stanje upravljanja dokumentacijom zbog svoje

razjedinjenosti i netransparentnosti ostavlja prostor za poboljšanje. Iako postoje nedostaci unutar

SAP sustava koji su prepoznati te se na tržištu nude rješenja, većina poduzeća ne koristi učinkovito

ni implementirani SAP sustav te ne ostvaruju potencijalne prednosti. Pritom, naravno, treba uzeti

u obzir da implementirani CMMS sustav ne osigurava razinu sofisticiranosti i kontrole potrebnu

za učinkovito upravljanje dokumentima, iako će se vjerojatno s vremenom i to promijeniti. Za sada

su potrebni samostalni sustavi za upravljanje dokumentima. Međutim, važno je da ti sustavi mogu

komunicirati i izmjenjivati podatke s implementiranim CMMS sustavom. Time se osigurava da su

relevantni nacrti, ugovori, rasporedi održavanja, izvješća o ispitivanju i ostali dokumenti povezani

s imovinom u CMMS-u radi lakšeg pristupa [28].

Implementacija programskog rješenja, kao prijedloga poboljšanja sustava za upravljanje

dokumentacijom unutar organizacije održavanja, objedinit će sve informacije o opremi i omogućiti

adekvatno praćenje stanja opreme prilikom eksploatacije.

Za implementaciju programskog rješenja potrebno je razviti strategiju, a najučinkovitiji način za

izgradnju strategije jest početi imajući na umu kraj, kako Stephen R. Covey objašnjava u svojoj

knjizi 7 navika uspješnih ljudi [29]. Prvotno je potrebno stvoriti viziju, a onda ideju razraditi.

Viziju predstavlja sustav koji će imati jedinstvenu, vizualnu prezentaciju podataka o imovini, gdje

će sve zainteresirane strane moći pristupiti potrebnim podacima. Uz navedeno, potrebno je da

sustav alarmira o potrebnim budućim aktivnostima na opremi te da omogući sljedivost izvršenih

aktivnosti.

Kako bi se analiza podataka olakšala, potrebno je na jednome mjestu imati sve vezano za konkretni

odabrani objekt. Programski sustav Bazko omogućuje da se na jednome mjestu nađu svi podaci ̶

od izdvojenih bitnih podataka o opremi (kao što su projektni i radni tlak i temperatura, volumen,

masa ili materijal) pa sve do ostalih relevantnih informacija kojima je sada moguće brzo pristupiti.

Osim izdvojenih prikazanih podataka tu se nalaze i dokumenti poput nacrta, podataka o tehničko-

tehnološkim promjenama na objektu, priključcima, radovima na objektu ili pak slika i napomena

vezanih za objekt. Na taj je način omogućen kronološki prikaz utjecaja korozije na degradaciju

materijala te kronologija aktivnosti na pojedinom objektu kao i ostali podaci potrebni za adekvatnu

analizu.

Programski sustav Bazko predstavlja samostalno rješenje za upravljanje dokumentacijom; od

jasnog vizualnog prikaza podataka, preko preglednog i kronološki prezentiranog niza dokumenata,

67  

pa sve do prikaza kritične opreme i njezina rizika. Unos podataka i dokumenata jednostavan je i

omogućuje prijenos podataka u moguće buduće sustave upravljanja dokumentacijom.

Potpuna primjena programskog sustava Bazko ovisi o količini unesenih podataka. Budući da se

radi o većoj količini podataka, njihov je unos dugotrajan proces, u kojemu treba sudjelovati više

timova raznih odjela unutar Rafinerije i čiji će se konačan rezultat moći mjeriti tek kada Bazko do

kraja zaživi. Valja stoga uzeti u obzir da je u ovom radu prvenstveno prikazan prijedlog rješenja

te funkcionalnost i logika programiranja ovoga programskog sustava, dok je unos podataka tek u

početnoj fazi.

Daljnji razvoj prikazane strategije MOL Grupe rezultirat će povećanjem pouzdanosti opreme te

sve većim oslanjanjem na preventivno i prediktivno održavanje. Dijagnostika i planirane

preventivne akcije više neće biti ovisne isključivo o čovjeku, već će SAP kao program, ovisno o

informacijama dobivenim s online ili offline dijagnostike, moći automatski kreirati obavijesti i

radne naloge. Upravo se tu nameće prava vrijednost programskog sustava Bazko – koristeći mnoge

elemente SAP-a, no istovremeno uzimajući u obzir podatke dobivene iz drugih sustava, on će

omogućiti kontrolu i predviđanje „slabih točaka“ procesno-energetskih postrojenja.

68  

LITERATURA

1. (http://www.infotrend.hr/clanak/2008/7/nabava-i-implementacija-erp-sustava,17,405.html)

2. SAP PM, tutorialpoint

3. Frković, D., Turk, T., Buzov, D., Lovrović, M., Škrinjar, D., Preprotić, B., Brandt, K.: Održavanje i gospodarenje imovinom, Hrvatsko društvo održavatelja, Zagreb, 2016

4. Hrvatska Norma, HRN EN 13306

5. Inženjerski priručnik IP4, Grupa autora, Održavanje opreme

6. Ganesh K., Mohapatra S., Anbuudayasankar S. P., Sivakumar P.: Enterprise Resource Planning: Fundamentals of Design and Implementation, Springer, 2014

7. Wright, O.: The Executive's Guide to successful MRP II, 1992

8. Salvendy G.: Handbook of industrial engineering: Technology and operations management, John wiley & Sons inc, 2007

9. Vlahović, N.: Integrirani poslovni informacijski sustav SAP, Mikrorad d.o.o., Zagreb, 2013

10. SAP Održavanje pogona, b4b d. o. o.

11. I3 Informacija,: Održavanje tehničkih objekata, INA d.d., Zagreb, 2006

12. Peters W. R.: Reliable Maintenance Planning, Estimating, and Scheduling, Gulf Professional Publishing, 2015

13. Wireman T.: Developing Performance Indicators for Managing Maintenance, Second Edition, Industrial Press, 2005

14. Campbell, J.: UPTIME - Strategies for Excellence in Maintenance Management, Productivity Press, 1995

15. Lisjak, D., Brckan, K.: Problematika odabira CMMS sustava, 3. konferencija „Održavanje 2014“, Zenica, 2014

16. (http://certussolutions.com/media/files/Magic-Quadrant-for-Energy-and-Utilities-Enterprise-Asset-Management-Software.pdf)

17. (http://info.plantservices.com/cmms-lp)

18. HRN EN 13306:2011.: Održavanje – Nazivlje u održavanju

19. Levitt, J.: Handbook of Maintenance Management, Industrial Press, New York, 1997

20. Peng K.: Equipment Management in the Post-Maintenance Era: A New Alternative to Total Productive Maintenance (TPM), Productivity Press, 2012

21. Levitt, J.: Complete guide to preventive and predictive maintenance, Industrial press Inc, New York, 2011

69  

22. Mannan S.: Lees' Process Safety Essentials: Hazard Identification, Assessment and Control, Butterworth-Heinemann, 2014

23. Turban E., Volonino L., Wood R.G., Sipior C.J.: Information Technology for Management: Advancing Sustainable, Profitable Business Growth, 9th Edition, John Wiley & Sons, 2013

24. Elmasri R., Navathe B.S.: Fundamentals of Database systems, Sixth edition, Pearson, 2011

25. Kirasić, D.: XML tehnologija i primjena u sustavima procesne informatike, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva, 2005

26. Ray T. E.: Learning XML, Creating Self-Describing data, 2001

27. Pries H. K., Dunnigan R.: Big Data Analytics: A Practical Guide for Managers, Auerbach Publications, 2015

28. Campbell D. J., Reyes-Picknell V. J., Uptime: Strategies for Excellence in Maintenance Management, Third Edition, Productivity Press, 2016

29. Covey R. S.: The 7 Habits of Highly Effective People, Mango Media, 2015

70  

KRATAK ŽIVOTOPIS

Ime i prezime: Nikola Praštalo Datum rođenja: 10. 7. 1984.

OBRAZOVANJE

rujan 2016. – prosinac 2017 Next downstream production leadership development program MOL Grupa

rujan 2013. – danas Poslijediplomski specijalistički studij smjera Industrijskog inženjerstva i menadžmenta (Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb)

rujan 2011. – srpanj 2012. Međunarodni/europski inženjer za zavarivanje (Fakultet strojarstva i brodogradnje (Hrvatsko društvo za tehniku zavarivanja))

veljača 2009. – studeni 2010. Magistar inženjer strojarstva

Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb Smjer: procesno-energetski Usmjerenje: termotehnika listopad 2002. – veljača 2009.

Sveučilišni prvostupnik inženjer strojarstva Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb Smjer: procesno-energetski

Usmjerenje: termotehnika rujan 1998. – lipanj 2002. Tehničar za elektroniku

Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb

POSAO

studeni 2016. – danas Rukovoditelj Upravljanja održavanjem Rafinerija nafte Rijeka, INA d. d. veljača 2016. – studeni 2016. Rukovoditelj Održavanja postrojenja Rafinerija nafte Sisak, INA d. d. rujan 2010. – veljača 2016. Inženjer za održavanje 2 Rafinerija nafte Sisak, INA d. d.

71  

BIOGRAPHY

Name and surname: Nikola Praštalo Date of birth: 10.7.1984.

EDUCATION

September 2016 – December 2017 Next downstream production leadership development program MOL GROUP

September 2013 – present Postgraduate specialist study of the Industrial engineering and management Faculty of Mechanical Engineering and Naval Architecture in Zagreb

September 2011 – July 2012 International/European welding engineer Faculty of Mechanical Engineering and Naval Architecture in Zagreb (Croatian welding society)

February 2009 – November 2010 Master of Mechanical Engineering

Faculty of Mechanical Engineering and Naval Architecture in Zagreb Module: Process and power engineering Specialization: Thermotechnics October 2002 – February 2009

Bachelor in Mechanical Engineering Faculty of Mechanical Engineering and Naval Architecture in Zagreb

Module: Process and power engineering Specialization: Thermotechnics September 1998 – June 2002 Electrical technician

Technical school Ruđer Bošković

WORK EXPERIENCE

November 2016 – present Manager of Maintenance Management Rijeka Refinery, INA d.d. February 2016 – November 2016 Field Maintenance Manager Sisak Refinery, INA d.d. September 2010 – February 2016 Maintenance Engineer 2 Sisak Refinery, INA d.d.