MEUNARODNI MONETARNI FOND

BOSNA I HERCEGOVINA

Zahtjev za stand-by aranman (SBA)

Pripremili: Evropski Odjel I i Odjeli za politiku i procjenu razvoja

Odobrili: Carlo Cotarreli i G. Russel Kincaid

29. maj 2003. godine

Sadraj

Strana

I. Uvod 3 II. Historijat 4 III. Izvjetaj o pregovorima 8 A. Pregled ciljeva i politike za period 2000-2003 i srednjorono 8 B. Politika za 2000-2003 10 C. Strukturalna politika 15 D. Sposobnost otplate Fondu 17 IV. Modaliteti predloenih SBA 17 V. Procjena osoblja 18 Tabele sa tekstom

1. Privredna djelatnost 2000-2001 5 2. Trite rada 2000-2001 5 3. Platni bilans 2000-2001 5 4. Indeks maloprodajnih cijena 2000-2001 6 5. Novac, kredit i rezerve 2000-2001 6 6. Fiskalni proizvod 2000-2001 6 7. Javni dug kraj 2001 8 8. Potrebe finansiranja 2001-2003 9 9. Vlada, ope, razgranienja 2001-2003 11 10. Vlada Republike Srpske, ope, razgranienja 2001-2003 11 11. Vlada Federacije BiH, ope, 2001-2003 12 12. Vlada na nivou drave, ope, 2001-2003 13 13. Investicijski projekti 13

Tekst kuice

1. Daytonsko ustavno ureenje 4 2. Neizmirene obaveze, 2001 7 3. Nedostaci fiskalnog sistema u BiH 7 4. Strukturalna uslovljenost 14 5. Opcije za sveobuhvatno poravnanje zaostataka 15

Brojke

1. Odabrani finansijski i ekonomski pokazatelji 21 2. Odabrani pokazatelji po entitetima 22 3. Industrijski pokazatelji 23

Tabele

1. Glavni ekonomski i finansijski pokazatelji, 1997-2003 24 2. Platni bilans, 1998-2006 25 3. Monetarni pregled, 1997-2002 26 4a. Konsolidarno, Vlada, ope, 1998-2003 27 4b. Konsolidarno, Vlada, ope, 1998-2003 28 4c. Konsolidarno, Vlada, ope, 1998-2003 29 4d. Konsolidarno, Vlada, ope, 1998-2003 30 4e. Konsolidarno, Vlada, ope, 1998-2003 31 4f. Konsolidarno, Vlada, ope, 1998-2003 32 4g. Fiskalne transakcije u Federaciji, 1997-2003 33 4h. Transakcije u Republici Srpskoj, 1997-2003 34 4i. Fiskalne transakcije na nivou drave, 2001-2003 35 5. Srednjoroni plan reformi, 2000-2006 36 6. Plan predloenih nabavki 37 7. Pokazatelji sposobnosti otplate Fondu, 2001-2006 38 8. Uslovi za vanjsko finansiranje i mogui izvori finansiranje, 1998-2002 39 9. Vanjski dug na kraju 2001 i servisiranje duga 2002-2006 40 10. Pokazatelji ugroenosti, 2000-2001 41 Dodaci I. Odnosi sa Fondom 42 II. Odnosi sa Svjetskom bankom 45 III. Statistika pitanja 49 IV. Nerijeena pitanja reprogramiranja duga 52 V. Pismo namjere i Memorandum o ekonomskoj i finansijskoj politici 53 VI. Tehniki memorandum o razumijevanju o definicijama i izvjetavanju u skladu sa ekonomskim programom za 2002-2203 69 VII. Analiza senzitivnosti srednjoronog plana 76 VIII. Konsolidirane fiskalne transakcije vlade: Promjena podataka nakon lana IV Izvjetaja osoblja za 2002 77

I. UVOD

1. Vlasti Republike Bosne i Hercegovine su zatraile 15- mjeseni stand-by aranman (SBA) u iznosu od 67,6 miliona SDR (40 posto od kvote) za period juni 2002. godineseptembar 2003. godine. Ovaj zahtjev i pratei Memorandum o ekonomskoj i fiskalnoj politici (MEFP) od 31. maja 2002. godine se nalazi u Dodatku V. Nakon misije iz maja, jula i oktobra 2001. godine pregovori o programu su voeni u Banja Luci i Sarajevu u periodu od 12. marta do 28. marta i od 7. maja do 10. maja 2002. godine. 1

2. Prvi stand-by aranman BiH je istekao ubrzo po zavretku este i sedme

revizije 25. maja 2001. godine. Odbor je 29. maja 1998. godine odobrio jednogodinji aranman u iznosu od SDR 94,42 miliona te nakon toga ga je produio jo tri puta (Dodatak I). U ovom kontekstu, inflacija je ostala niska, konvertibilna marka je iroko prihvaena i nastavljena je strukturalna reforma. Nakon zakljuenja konsultacija u vezi lana IV, u februaru 2002. godine, direktori su pozdravili ova dostignua i dali podrku valutnom odboru. U tom svjetlu oni su apelirali na dalji napredak da ogranie neizmirene obaveze te su apelirali na privatni sektor da podri razvoj djelatnosti i zapoljavanja.

3. Parlamentarni izbori i izbori za Predsjednitvo e se odrati na jesen u sadanjim sloenim ustavnim ureenjima (kuica 1.). Pobjednici na izborima e osvojiti etverogodinje mandate, do sada su mandati bili dvogodinji. Nacionalne i politike tenzije su u zadnje vrijeme popustile, to se odraava u konsensusu veih razmjera koji je postignut u pogledu nedavnih ustavnih amandamana kojima e se eliminirati diskriminirajui elementi starih ustava te osigurati da su sve nacionalne grupe formalno zastupljene na svim nivoima vlasti u oba entiteta. Ali nacionalistike stranke i dalje imaju veliki broj pristaa tako da izgledi za koalicije centra - Alijanse za promjene sastavljene od deset stranaka u Federaciji i neformalne PDP-SDS koalicije u Republici Srpskoj ostaju nejasne. Visoki predstavnik, Lord Ashdown, je preuzeo dunost u maju 2002. godine.

Kuica 1. Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta; Republike Srpske (RS) i Federacije. Republika Srpska je veoma centralizirana i veinsko stanovnitvo je srpske nacionalnosti, a to iznosi 1/3 stanovnitva BiH. Federacija je izuzetno decentralizirana sa 10 autonomnih kantona zasnovanih na nacionalnim kriterijima. Veinsko stanovnitvo ine Hrvati i Bonjaci i oni ine preostale 2/3 stanovnitva. Entiteti dijele vlast nad siunim Brko Distriktom koji se granii sa oba entiteta.

1 Osoblje Fonda se srelo sa : a) na dravnom nivou, lanovima Predsjednitva: g. Belkiem, Krianoviem i Radiiem; g. Lagumdijom, predsjedavajuim Vijea ministara i ministrom vanjskih poslova; g. Domazetom, ministrom trezora; g. Nichollom, guvernerom Centralne banke; (b) u Federaciji Bosne i Hercegovine g. Behmenom, premijerom; g. Grabovcem, zamjenikom premijera i ministrom finansija; gospo|om Hafizovi, zamjenikom ministra finansija; g. Aniem, ministrom odbrane; gospo|om Hadzovic, ministrom za pitanja boraca i (c) u Republici Srpskoj sa predsjednikom aroviem, g. Ivaniem, premijerom; g. Vraarem, ministrom finansija; g. Biliem, ministrom odbrane; g. Kaliniem, predsjednikom Narodne skuptine. Osoblje Fonda se tako|e srelo sa g. Petrichem, visokim predstavnikom te predstavnicima me|unarodne zajednice, zajednice poslovnih ljudi i predstavnika radnika. Tim osoblje su inili: g. Doyle (ef tima), g. Lazar Rozwadowski i McHugh ( svi iz EU1), g. Allard (FAD), g. Stern (PDR)a kojem su pomagali g. de Schaetzen, g|a. Selimovi-Mehmedbai, g|a. Mili iz kancelarije rezidentnog predstavnika, g. Last (FAD-ov vijee eksperata) su pruili pomo u podruju neizmirenih obaveza .

Entiteti i Brko Distrikt imaju znaajnu autonomiju ukljuujui i kljune aspekte fiskalne politike. Vlada na nivou drave ima ograniene nadlenosti ukljuujui carine, vanjske poslove, i servisiranje vanjskog duga i ima zenemarljive ovlasti za poveanje prihoda. U ime najuticajnijih zemalja uesnica Daytonskog sporazuma, Visoki predstavnik nadgleda politike aspekte Daytonskog mirovnog sporazuma. On ima iroke ovlasti da donose ili stavi van snage zakone, zabrani rad politikih stranaka, te smijeni pojedince sa izabrane dunosti i iz dravne slube. Ove ovlasti se u velikoj mjeri koriste.

4. Nadzor je zasjenjen slabim kvalitetom ekonomskih podataka uprkos godina pruanja intenzivne tehnike pomoi. Nisu objavljeni nikakvi podaci prema zahtjevu ili stvarna GDP procjena i nedovoljno izvjetavanje stvara zbrku u svim stvarnim podacima iz ovog sektora, ukljuujui, naroito, i zvanine nominalne GDP procjene. Zbog ogranienja kapaciteta ne postoje objavljeni platni bilans ili konoslidirani opi podaci vlade- brojevi koji se ovdje navode su izvjetaji osoblja. Druga pomenuta procjena je predmet revizije jer je najnoviji izvjetaj osoblja opisan u Dodatku III.

II. HISTORIJAT

5. est godina nakon prestanka neprijateljstava normalizaciju stanja tek treba osigurati. Valutni odbor koji je uspostavljen 1997. godine je snizio infalciju na nivo industrijskih zemalja, ali rast poslije sukoba finansiran iz pomoi je izgubio zamah sa rezulatima koji su jo uvijek ispod predratnog nivoa. (Tabela 1, Slika 1). Privatne investicije i FDI i dalje su zapletene brige vezane za politiki rizik, neprivlano okruenje za poslovanje te uskim grlima infrastrukture. U 2001. godini izbjeglice su se nastavile vraati u BiH u znaajnom broju, poveavajui nezaposlenost koja je ve bila niska - kao u 20 tim. Uz ubrzano preseljavanje unutar zemlje mnogo imovinskih sporova izbija u prvi plan i lina sigurnost i dalje ostaje razlog za zabrinutost za povratnike posebno u seoskim podrujima. Meunarodne snage za ouvanje mira- u ukupnom broju od 20.000 ljudi- su i dalje prisutne iako e njihov broj biti smanjen za etvrtinu odmah nakon izbora u jesen. Nakon isplate pomoi u iznos 2 i pol milijarde dolara u 1997. godini uz dodatak pomoi vezano za jamstvo, donatori su poeli- i to e se i nastaviti- da smanjuju svoju vojnu, politiku i ekonomsku pomo od dosada izuzetnih nivoa.

6. Uz dodatno smanjenje pomoi, samoodrivi rast tek treba da se uvrsti. U 2001. godini aktivnosti se se usporile - sa Republikom Srpskom koja je oito u recesiji- te tritem rada i vanjskim nueravnoteenostima koje i dalje ostaju velike (Slika 1 i 2). Procjena osoblja jeste da se GDP BiH smanjio za oko 2,5% u 2001. godini jer je Federacija usporila a recesija se nastavila u Republici Srpskoj (Tekst tabela 1). Fiksne investicije osim vlade, izgradnje i rekonstrukcije su niske - moda nekih 10% GDP-a i izgradnja se usporava kako se smanjuje dotok pomoi. Najmanje 40% GDP se rauna u privatni sektor, mogue i mnogo vie ukljuujui sivu ekonomiju.

Tekst tabela 1. Ekonomska aktivnost 2000 2001 (godinja stopa rasta) Stvarni BiH GDP 4,5 2,3 Federacija

GDP 7,0 4,0 Industrijska proizvodnja 8,8 12,4 Izgradnja 8,2 -4,5

Republika Srpska GDP -1,9 -1,9 Industrijska proizvodnja 9,8 -14,0 Izgradnja -7,9 -18,2

Zvanini podaci govore da nekih 40% radne snage trai posao (Tekst tabela 2). Meutim, neformalne procjene Svjetske banke govore da ima oko 20% nezaposlenih. Zvanini podaci govore o rastu zaposlenosti u Federaciji zadnjih godina nasuprot daljeg (mogueg naglog) pada u Republici Srpskoj sa nominalnim rastom plata iznad infalcije u oba entiteta. Tekst tabela 2. Trite rada 2000 2001 (godinji prosjek) Broj onih koji trae posao/radna snaga

Federacija 38,7 39,5 Republika Srpska 40,2 40,9

Rast zaposlenosti u industriji Federacija 10,4 11,8 Republika Srpska -3,2 -5,4

Nominalni rast plata u industriji Federacija 12,7 3,2 Republika Srpska 6,9 10,4

Procjena rasta izvoza iz BiH za 2001. godinu uveliko odraava injenicu da se proizvodni kapaciteti vraaju u pogon te obnovljeni izvoz u Jugoslaviju (Tekst tabela 3). Uvoz se i dalje ini aktivan i to djelimino pospjeen doznakama iz inostranstva i visokim cijenama nafte, uprkos slaboj domaoj potranji, smanjenoj pomoi u oblasti izgradnje te 5 posto pada vrijednosti od indeksa cijena u maloprodaji od stvarnog efektivnog kursa. Sadanji deficit se lagano poveava i FDI dotok i dalje ostaje zanemarljiv. Tekst tabela 3 Bilansa plaanja 2000 2001 Izvoz 903 1,002 Uvoz -2,558 -2,670 Bilansa tekuih transakcija -918 -1,006 Pomo u rekonstrukciji 582 517 Neto FDI 150 130 Sadanja bilansa tekuih transakcija (u procentima GDPa) -20,4 -22,2

7. Ali u nekim kljunim podrujima politike izgledi su se jasno popravili-valutni odbor nastavlja da dri pod kontrolom nisku inflaciju i meunarodne rezerve su uveliko poveane, znaajna fiskalna konsolidacija je ini se postignuta u 2001. godini; te su fiskalne strukture znaajno ojaane: Inflacija i dalje opada u cjelini gledano, i prije svega u RS jer su cijene tamo uveliko zavrile svoju konvergenciju sa cijenama u Federaciji (Tekst tabela 4. i Slika 2.). Tekst tabela 4 Indeks maloprodajnih cijena 2000 2001 BiH

(po prosje) 5,6 3,3 (po krajnj.) 7,5 0,8

Federacija (po prosje) 1,9 1,7 (po krajnj.) 4,0 0,3

Republika Srpska (po prosje) 14,6 7,3 (po krajnj.) 16,1 1,9

Priliv strane valute u kontekstu uvoenja eura je poveao rezerve da preko tri mjeseca

uvoza pokriva pet mjeseci (Tekst tabela 5 i Tabela 2). Domainstva su zamijenila ranije neregistrovane zalihe DM novanica za KM to je za rezulat imalo da se ukupan zabiljeen iznos naglo poveao. Rezerve novca su se naroito naglo poveale jer je samo treina ovog dotoka dola do banaka odravajui i dalje rezerve ulagatelja prema posebno -RS bankama. Uprkos priliva rast bankarskih kredita nevladinom sektoru je opadao zajedno sa slabljenjem domae aktivnosti.

Tekst tabela 5. Novac, krediti i rezerve 2000 2001 (12 mjesea stope rasta, decembar) BiH

Bruto novac 14,0 89,3 Rezerve novca 18,2 164,6 Kredit za nevladin sektor 8,7 4,2

Zvanine rezerve (US dolari) 488 1,253 (u mjesecima pokrivenosti izvozom) 2,1 5,2 Uprkos aktivnosti koja usporava preliminarni podaci govore da je glavna fiskalna konsolidacija postignuta u toku 2001. godine te da se neto iznos akumulacije dugova znaajno smanjio. (Tekst tabela 6 i Tabele 4a-4i). Prihodi od poreza su nepromijenjeni u odnosu na GDP kako je smanjenje poreskih stopa na promet i plate u Federaciji bilo neutralizovano velikom naplatom carina te produenjem perioda naplata carina (sa 0.4 % poena BiH GDP prikupljenih poetkom januara 2002. godine ali uknjieno u 2001. godini). Grantovi BiH su se smanjli za 2.5 procentih poena GDP te potronja povezana sa njima pada paralelno. Prosjene penzije su smanjile za 15 do 50% u Federaciji i RS-u te su neke neizmirene penzije i naknade za invalide isplaeni. Pa ipak ove mjere nisu bile dovoljne da se zaustavi poveanje ukupnih neizmirenih obaveza- iako u mnogo manjoj stopi u odnosu na 2001. godinu - uz injenicu da su RS penzioni fond te Federalno ministarstvo odbrane i kanotni nagomilali nove neizmirene obaveze u toku 2001. godine.

Tekst tabela 6 Fiskalni uinak 2000 2001 (procenti BiH GDP, rast) BiH

Prihodi (uklj. Gratnove) 56,3 55,0 Rashodi 66,4 61,3 Bilansa -10,1 -6,3

Od kojih Federacija -3,5 -1,3 RS -2,4 -1,2 Drava -0,1 0,0 Strani projekti -4,1 -3,8

Biljeka: promjena neizmirenih

Obaveza 4,1 0, 9 Fiskalne strukture su takoer ojaale. Znaajan napredak je postignut u vezi neizmirenih obaveza (Kuica 2). Entitetske strukture za porez na promet su usklaene, konsolidirajui napredak ka zajednikom ekonomskom prostoru. Novi uredi za trezor i reviziju su poeli da rade u centralnim vladama oba entiteta. Entiteti su smanjili poreze na rad te je uz pomo SAD-a i EU-a u toku 2001 i u 2002. godini pripremljeno i provedeno mnotvo poboljanja u poreskim upravama. Kuica 2 Neizmireni rashodi, 2001 Procjena osoblja je da se ukupni iznos neizmirenih rashoda vlade u BiH poveao sa 91 miliona KM u toku 2001. godini, (09. % BiH GDP-a), od poveanja od 4.1% GDP u 2000. Ovo odraava napredak svuda, osim kantona Federacije. Napredak odraava mnogo realnije definirane obaveze, administraciju penzionih sistema sa vie discipline te dogovorenim naporima na rjeavanju neizmirenih obaveza. Meutim, nepredvieno smanjenje prihoda za kantone u Federaciji se prelilo u neizmirene obaveze. Novi revizorski uredi i procedure ministarstva finansija su ojaale praenje obaveza. Novi trezori pruaju mogunost za bolje informacije o obavezama ali njihovo proirenje na sve organe vlade koji stvaraju trokove te praenje obaveza troenja e biti potrebno kako bi se osigurali pravovremeni i sveobuhvatni podaci o neizmirenim obavezama. 8. Ali i dalje postoje kljune prepreke za rast. Prvo, fiskalni sistem je glavna prepreka za efikasnu politiku. (Kuica 3.) Drugo, troenje iz budeta je koncetrirano na plate i transfere na raun investicija u obrazovanju i rekonstrukciji infrastrukture. Tree, javna zaduenost je prevelika (Tekst tabela 7.). Potraivanja, ukljuujui i staru deviznu tednju BiH graana koja je naslijeena od bive Jugoslavije, bi mogla iznositi 150% GDP-a ako se pokau tane neke neformalne procjene ratnih potraivanja. Nesiguran pravni status mnogih domaih potraivanja ini prepreku jer ovi brojevi e dovesti u pitanje nade za privlaenje stranog privatnog kapitala u srednjoronom periodu. I etvrto, uslovi za poslovanje nisu povoljni- birokracija, nesigurne zakonske procedure i imovinska prava, mala pokretljivost radne snage preko entnikih linija, ograniena dostupnost kredita, te dalje politike nesigurnosti obeshrabruju nove privatne investicije izvan graevisnke industrije koja se uveliko oslanja na pomo.

Kuica 3. Nedostaci BiH fiskalnog sistema (i) Niti jedna pojedina institucija nie odgovorna za ukupan iznos BiH deficita. Fiskalno

pravilo usvojeno u okviru posljednjeg stand-by aranamana zabrana posuivanja unutar zemlje- je pokualo da se pokrije ova praznina ali je pravilo bilo potkopano dugovima i post-programskim posuivanjem od lokalnih banaka.

(ii) Poreska politika je esto odvojena od odgovornosti za deficit i troenje.: drava odreuje porez na uvoz ali prihod ide u entitete dok sama drava zavisi u potpunosti od samovoljnih transfera entiteta; kantoni se uveliko finansiraju iz poreza na dohodak (PIT) i poreza na promet, ije stope odreuje Vlada Federacije. Ova razdvojenost u velikoj mjeri komplicira fiskalno upravljanje.

(iii) Poreska kompetitivnost u jedinstvenom ekonomskom prostoru je rasprostranjena ali u gore navedenoj fiksalnoj razdvojenosti ona je destruktivna. Ova prijetnja ostaje u odnosu na indirektno oprezivanjea realizira se u direktnom oprezivanju: fiksna stopa poerza na dohodak je 10 procenata u RS-u i 10 u Federaciji; stope na dobit privrednih organizacija (CIT) su 10 i 30 procenta. Slaba primjena graninih poreza u Brkom podriva prihode svugdje.

Ovakvi aranmani, odreeni Ustavom, odraavaju nacionalni imperativ za fiskalnu nezavisnost te su uvelikoj mjeri nepromjenjivi. Tekst tabela 7, Javni dug, kraj 2001. godine (procenat GDP) Vanjski dug 1 58 Dug domaim bankama 1/2 Stara devizna tednja 30 Ukupan iznos domaih neplaenih trokova2 10 Ukupno2 99 1/Ukljuujui i dug Comecon bivim dravnih preduzea 2/Procjena osoblja bez ratnih kompenzacija

III IZVJETAJ O PREGOVORIMA

9. Pomo za post-ratnu izgradnju, iako je jo uvijek velika, opada; program podrava pravilnu upotrebu pomoi i gradi temelje za ivot bez nje. Kljuni cilj je ojaati aktivnosti i vanjsku bilancu tekuih transakcija kratkorono i srednjerono. U ovom cilju zadran je valutni odbor, i za period 2002-2003 planirana je dalja fiskalna konsolidacija, podrana sa kritinim strukturalnim inicijativama. Ove incijative koje treba preduzeti u skladu sa stand-by aranmanom e morati razviti nove administracije uz podrku trogodinjeg programa koji e uslijediti. A. Pregled ciljeva i politike za 2002-2003 i srednjorono 10. Kao prvi korak ka srednjoronim ciljevima, programski ciljevi su rast stvarnog GDP- poveanje sa 2 1/2 procenta u 2001. godini na 4 procenta u 2003. godini, znaajno smanjenje u sadanjem vanjskom deficitu te dalja niska inflacija i snane meunarodne rezerve (Tabela 5.). Od umjerenog predvianja jaanja u EU zahtjevima, dalji rast i poboljani pristup tritu drava nastalih raspadom Jugoslavije te dalja ponovna mobilizacija

izvoznih kapaciteta u periodu 2002-2003 oekuje se da poveaju neto vanjski doprinos aktivnosti. U zemlji, investicije i potronja u domainstvima e biti podrani doznakama i jo uvijek znaajnom pomoi. U ovom kontekstu, za Federaciju je predvieno da ponovo ima bri rast nego RS odraavajui relativni napredak u strukturalnim reformama. Predvia se da povoljno vanjsko okruenje zajedno sa smanjenim uvozom vezanim za pomo smanji vanjski sadanji deficit za neka 4 procentna poena GDP-a u toku dvije godine. Planirano je da inflacija koja je zauzdana zadravanjem valutnog odbora padne sa neto preko 2 procenta u 2002. godini na malo ispod od 2 procenta u 2003. godini odraavajui skroman pad u uvozom proizvedenoj inflaciji cijena i cijeni nafte. 11. Fiskalna konsolidcija od 3,3 procentna poena od GDP-a u periodu 2002-2003. Ovo odraava dva paketa mjera iz 2002. godine te dvije akcije da se smanji rizik neispunjenja cilja. Ova dva paketa mjera su: Demobilizacija preko 10,000 vojnika u Federaciji u kontekstu znaajne ranije izvrene

demobilizacije u RS-u. Ovo je ve poelo i nastavie da daje rezultate u godinjim utedama sadanjih rashoda od preko 1 1/4 procenata BiH GDP-a onda kada se zavri isplata otpremnina u 2002. godini.

Poduzee se niz koraka na jaanju fiskalnog sistema ukljuujui mjere kojima se ublaava poreska kompetitivnost, jaa poreska politika te uprava (ukljuujui jaanje njegovog pravnog okvira i primjenu identifikacijskih brojeva poreskih obveznika) te korake za poboljanje izvrenja budeta.

Ove kljune mjere su usmjerena na odanosti ciljevima kao to su: Oba entiteta su odloila odreene obaveze potronje u svojim budetima za 2002. godinu najmanje za septembar mjesec; ovlatenje za tu potronju e zavisiti od ukupnih makroekonomskih trendova i trendova u prihodima tokom cijele godine. Organi vlasti e se takoer odrei i novih kredita iz komercijalnih izvora i novih neizmirenh obaveza po osnovu rashoda . Oba entiteta e staviti jednokratne doznake kao depozit i domaa potraivanja prema vladi e biti predmet revizije, a oba koraka predviaju sveobuhvatno plaanje duga u zemlji kako bi se osigurala fiskalna odrivost. U budetima se predvia, prema programu za 2003. godinu, nepromjenjena politika u odnosu na 2002. godinu. Uz nevraanje vojnih otpremnina i plata za vojne invalide te jaanjem poreskih uprava u toku 2002. godine kao i smanjenim pozajmicama iz inostranstva za vanbudetske investicije to je dovoljno da se osigura dalja znaajna fiskalna konsolidacija u 2003. godini. 12. Stand-by aranman e osigurati potrebno strano finansiranje za rjeavanje potreba platnog bilansa. Servisiranje duga se povealo u periodu 2002-03 uglavnom zbog obaveza prema MMF-u i Svjetskoj banci te se predvia da e sadanji deficit ostati veliki. (Tekst tabala 8.). Finansiranje iz EU-a i Svjetske banke ovisi o formalnom MMF-ovom odobrenju politike. EU e odrediti svoje obaveze prema sljedeem Programu makroekonomske pomoi za period 2002-05. Krediti Svjetske banke koji su u sistemu ukljuuju BEC i SOSAC kredite. Bilateralno donatorsko finansiranje je manje formalno vezano za MMF-ovo odobrenje politike. Predvianja osoblja u izvjetaju, na osnovu uvjeravanja ovih kreditora, jesu da je platni bilans u potpunosti finansiran.

Tekst tabela 8. Potrebe finansiranja (u milionima US dolara) 2001 2002 2003 Sadanja bilansa tekuih transakcija -1.006 -986 -931 Poveanje u rezervama -765 -319 -50 Amortizacija -14 -46 -43 Isplate IBRD ukupno 33 78 33 Od kojeg PFSAC 13 20 0 EBPAC 0 42 0 SOSAC I 20 0 0 SOSAC II 0 15 20 BEC 0 19 13 Makro pomo EU 33 27 27 Kapitalni projekti donatora 486 375 305 Direktna strana ulaganja 130 240 320 Drugi neto prilivi 1.094 609 338 Neto koritenje MMF izvora 10 22 1 1/ ukljuujui DM zamijenjene za KM kada je uveden Euro. 13. U daljoj budunosti, bie potrebne politke koje su povoljne za investicije i tednju. (Tabela 5.) Projekcije osoblja predviaju rast aktivnosti za 6 procenata, stabilnu nisku infalciju te smanjenje sadanjeg tekua bilansa za 7 procentnih poena GDP-a u periodu 2003-2006 kako se pomo bude smanjivala. Na ovim osnovama razmjere javnog duga su projecirane da opadnu za 7 procentnih poena GDP-a. To e zahtijevati: ojaanu strukturalnu politiku, nie poreze, i poboljano upravljanje koje stimulira korporativnu tednju i privatna ulaganja; sadanje obaveze zadravanja kako bi se poveale javna utede i finansirale dodatne javna ulaganja; sveobuhvatno domae plaanje dugova kako bi se osigurala fiskalna odrivost; i reforme trita rada reforme naknada koje e donijeti povoljne rezultate kako bi se osigurao rast zaposlenosti i smanjenje siromatva. Kritini koraci u svim ovim podrujima e sada biti preduzeti sa preostalim izazovom koji je posao administracija koje dolaze.

B. Politika za 2002-03

Monetarni aranamani i devizni kurs 14. Striktni aranamani valutnog odbora e i dalje ostati na snazi.(9)2. To je jedna od fiksnih taaka na ekonomskoj sceni i njen kredibilitet se odraava u univerzalnoj prihvaenosti KM i najnoviji naglim poveanjima valute i rezervama. Daytonski Ustav trai da on postoji najmanje od sredine 2003. godine , nakon ega su promjene predmet odobrenja dravnog parlamenta. Organi vlasti imaju namjeru da ga zadre i nakon toga jer on na neki nain izoluje monetarne i politike kursa od sloenog politikog okruenja, moe mu se vjerovati, i on odraava njihovu odanost potrebnim prateim fiskalnim i strukturalnim politikama srednjorono. 2 U daljem tekstu, osim ako nije drugaije naglaeno, sve reference su na stavove koji se odnose na MEFP od 31. maja 2002. godine

15. Kompetitivnost e biti striktno nadgledana (slika 3.). BiH realni kurs indeksa cijena u maloprodaji je pao za nekih 5 % u toku 2001. godine uveliko odraavajui naglo realno jaanje jugoslavenskog dinara. To jaanje je isto tako omoguilo neto prostora za poveanje BiH jedinine cijene rada za koje zvanini podaci govore da se poveala u toku 2001. Ali ovo podaci isto tako sugeriraju da se jedinina cijena rada poveala u odnosu na proizvodne cijene pokazujui smanjenje profita, i to posebno u kontekstu smanjenja proizvodnje u RS. Ova pitanja, ukljuujui i pouzdanost podataka te odgovarajui karakter korporativnog upravljanja u osiguranju odgovarajue discipline u isplati plata e stvoriti centar nove revizije programa. 16. Predviene su administrativne promjene u Valutnom odboru (10). Odbor je, de facto, ponovo vezan za Euro na kraju koritenja DM: kurs konverzije eura i to e se odraziti na Zakon o Centralnoj banci kada Parlament odobri amandman. Uz to, dozvoljeni raspon za uslove rezervi koji je nametnut komercijalnim bankama e se proiriti sa sadanjih 10-15% an 10-20, zahtijevajui neto fleksibilnosti za politiku ukoliko budui rast kredita preko odreene granice bude zahtijevao odgovor monetarne politike. Uslovi rezervi e ostati nepromijenjeni na 10 procenata tokom stand-by aranamana. Centralna banka nee vriti bilo kakva isplate dividendi vladi dok kapital ne pree 10% njenih monetarnih obaveza (sada je to oko 5% ovih obaveza). 17. Komercijalne banke su izuzetno kapitalizirane. Razumni zahtjevi su na snazi i dobar napredak je nainjen na ienju bilanci od sumnjivih potraivanja. Minimalni uslovi u pogledu kapitala ohrabruju spajanje manjih banaka i taj trend e se nastaviti. Ovo stvara odgovrajue okruenje za valutni odbor. Meuitm, banke koje nisu razvijene, imajui u vidu dato ogranieno kreditno produenje, idu u likvidaciju. Fiskalna politika 18. Programirano je da fiskalni deficit (osnove neisplaenih obaveza) opadne za 3.3 procentna poena GDP-a u periodu izmeu 2001-2003 (Tekst tabela 9.). Veina usaglaavanja deficita neto jednokratnih isplata otpremnina dospijeva u 2002. godini. Pomo u formi granta se smanjila sa 4 procentna poena GDP-a u dvije godine prije 2003, porast od poreskih prihoda od 1 procenta GDP-ja. Ovo zadnje odraava efekat koji je postignut tokom cijele 2002. godine na poboljanju carinskih uprava te injenice da nije ponovo dolo do prenoenja poreskih prihoda iz 2002 u 2001. godinu. U ovom kontekstu, cilj je bio da se smanje trokovi za nekih 6 procentnih poena GDP-a od predvienog rezultata za 2001. godinu. Ovo usklaivanje je usmjereno na investicije finansirane iz1/4 grantova od nekih 5 procentnih poena GDP-ja te neproizvodne potronje vojske od 1 1/4 procenata GDP-a. Srednjorono bie potrebno dodatno usaglaavanje. Deficit je naglo pao u toku 2003. godine nakon to su izvrene konane isplate plata i otpremnina od 1 1/4 procenata GDP-a. Tekst tabela 9 BiH 2001 2002 2003 (Vlada, ope, dugovi, procenat GDP-a) Prihod 55,0 53,0 52,0 Od kojih su: grantovi 8,1 6,0 4,1 Porezi 43,1 43,6 44,2 Rashodi 61,3 58,6 54,9 Od koji su: investicije 12,9 10,0 6,1

Bilansa -6,3 -5,5 -3,0 Od kojih je: Federacija -1,3 -1,8 0,1 RS -1,2 -0,2 0,0 Drava 0,0 -0,1 0,0 Strani projekti -3,8 -3,4 -3,1 19. Ukupna fiskalna slika za 2002. godinu odrava politiku razliitih fiskalnih organa te izglede za vanbudetsko projekte finansirane stranim ulaganjima (13): U RS-u konsolidirani deficit na osnovu obaveza je porgramiran da opadne sa 1.2 procenta BiG GDP na 0. 2 procenta u 2002. godini (Tekst tabela 10.) Na nivou centralne vlade RS-a, nominalni prihodi su projicirani uglavnom nepromijenjeni u odnosu na GDP jer su doprinosi od znaajnog jaanja poreskih uprava oprezno budetirani i programirani. Proirena osnova za plate zadravajui porez je uravnoteena smanjenjem poreske stope. Tako, svekupni prihodi do sada u 2002. godini sugeriraju da e ciljani godinji prihod moda biti nadmaen. Obaveze troenja se poveavaju za 7 procenata opadajui marginalno u odnosu na ekonomsku aktivnost. Ovo se djelimino odraava u nepoveanju minimalne plate i planiranom smanjenju zaposlenih za 1,500 osoba (2/3 u vojsci i 1/3 u policiji) od sadanjeg nivoa od 44,000. Potronja ukljuuje 9 miliona KM (0.1 procenta BiH GDP-a) u transferima za elektriknu energiju kao kompenzacija za kupone koji su izdati kako bi se rijeile neisplaene penzije. Uz to, oko 8 miliona KM u budetiranim obavezama potronje je odgoeno zavisno od revizije prihoda i makroekeonomskih trendova koju e uraditi osoblje MMF-a. Meu dodatnim budetskim fondovima predvieno je da Fond zdravstvenog osiguranja ima pad u prihodima u 2002. godini zbog smanjenja stope doprinosa a to e osgurati i odgovarajui pad u obavezama potronje. Bie potreban oprez kako bi se osiguralo da to ne prouzrokuje dugove u oblasti potronje u jedinicima koje pruaju zdravstvenu zatitu. Tekst tabela 10. Republika Srpska 2001 2002 2003 (Vlada, ope, dugovi, procenat GDP-a) Bilansa -1,2 -0,2 0,0 Centralno Prihod 8,3 8,4 8,0 Rashodi 8,9 8,7 7,9 Bilansa -0,6 -0,3 -0,0 Ostalo Prihod 4,3 4,2 4,2 Rashodi 4,9 4,1 4,2 Bilansa -0,6 0,1 0,0 U Federaciji, konsolidirani deficit po osnovu obaveza je programiran da se povea na 1,8 procenta BiH GDP-a u 2002. godini (Tekst tabela 11.). Budet organa vlasti predvia rast prihoda od 16 procenata (30% iskljuujui razliite jednokratne doznake u 2001. godini) zbog energinih napora na jaanju carinskih i poreskih uprava. Ali kako je nesigurno da e se ubrzo odstupiti od ovih reformi i kako su doznake poetkom 2002. godine bile razoaravajue, programski budetski okvir pretpostavlja rast prihoda iskljuujui jednokratne take koje su nepromjenjene u odnosu na nominalni GDP. Programirani trokovi su slino tome dosta ispod budetskih procjena. Oni, meutim, ukljuuju 1 1 /4 procenta BiH GDP u platama i paketima otpremnina za 10,500 vojnika ija demobilizacija e osigurati

godinje utede u budetu slinom iznosu i za 2003. godinu i nakon toga i smanjiti broj vojnika u Federaciji za 13, 000. Jednokratne isplate vojnicima e se finansirati iz sredstava po osnovu sukcesije te e se tako izbjei finansiranje komercijalnih banaka kako bi se izvrilo ova konana isplata. Kako bi se premostio jaz izmeu budetiranih i programiranih trokova vlasti su su odluile da 3 % GDP-a Federacije odreenih obaveza potronje odgode najranije do kraja septembra 2002. godine. Spisak se veinom odnosi na rjeavanje dugova, subvencije i kapitalne izdatke. Izvrenje tih trokova zavisi od revizije markoekonomskih trendova i trendova vezanih za prihode koju e izvriti osoblje MMF-a u jesen 2002. godine naznaavajui da potronja nee sainjavati programski fiskalni deficit i makroekonomske ciljeve. Uz to, vlasti su se obavezale da ponovo uspostave sukcesione fondove u toku 2002. godine prije nego se puste odgoene obaveze ako prihodi premae programirane projekcije. Iako je to malo vjerovatno to implicitno utie jae od programiranih prihoda na fiskalnu bilansu te odraava princip da bi se jednokratni prihodi trebali zadrati za budunost kao sveobuhvatno rjeavanje dugova (pogledati dolje). Plate i zapoljavanje na centralnom nivou su zamrznuti a reforme koje se odnose na programe, ukoliko ih bude, e biti troak koji smanjuje onaj ukupan. Tekst tabela 11. Federacija (dugovi) 2001 2002 2003 (Vlada, ope, procenat GDP-a) Bilansa -1,3 -1,8 0,1 Centralno Prihod 10,9 10,1 10,8 Rashodi 11.3 11.9 10.7 Bilansa -0,4 -1,8 0,1 Ostalo Prihod 23,3 23,7 23,9 Rashodi 24,2 23,7 23,9 Bilansa -0,9 0,0 0,0 Na nivou drave Budet za 2002 predvia deficit od 0,1 procenata BiH GDP-a (Tesk

tabela 12.). Doznaka sredstava iz entiteta za sevisiranje duga se poklapaju sa odgovarajuim odljevom sredstava prema stranim kreditorima kako bi se servisirao dug. Prihodi i trokovi e se poveati sa 3% poena u 2001. godini na 4,6 % poenaBiH GDP-a kao obaveze prema Dravnoj graninoj slubi i novim dravnim institucijama koje se se uspostavljaju. Program predvia da dravna vlada garantuje kredit za finansiranje projekta linih karti (CIPS)u 2002. godini a to e se povui kako takse za izdavanje karti budu isplaivale kredit. Mjeeni raspored transfera od entiteta je dogovoren i do sada su ga se oni pridravali.

Tekst tabela 12. Drava (dugovi) 2001 2002 2003 (Vlada, ope, procenat GDP-a) Bilansa 0,0 -0,1 0,0 Prihod 3,0 4,6 4,8 Od kojih: Servisiranje duga 1,8 2,8 3,5 Ostalo 1,2 2,8 1,3 Trokovi 3,0 4,7 4,8

Investicioni projekti rekonstrukcije se pribliavaju kraju svojih ciklusa (Tekst tabela 13.). Novi projekti su manji od onih koji su se ve zavrili i imaju tendenciju da nisu vezani za rekonstrukciju- ovo se takoer odraava i u poveanom udjelu kreditnog finansiranja investicija.

Tekst tabela 13. Investicioni projekti 2001 2002 2003 Procenat BiH GDP-a Bilansa -3,8 -3,4 3,1 Prihod 7,6 5,3 3,8 Rashodi 11,4 6,7 6,8 20. Budeti za 2003. godinu e pripremiti nove administracije nakon jesenskih izbora (14). Program pretpostavlja nepromijenjenu politiku u odnosu na 2002. Ovim e se osigurati dalje smanjenje deficita od 5,5% BiH GDP-a u 2002. godini na oko 3 procenta u 2003. godini veinom zbog prensenih uinaka politike koja je provedena u 2002. godini, a posebno uteda od demobilizacije vojske koja je u 2002. godini uticala na preko 1 1/4 procenta BiH GDP-a ( koji se sastoji od nekoliko isplata otpremnina te neplaanjem plata isplaenih vojnicima u prvoj etvrtini 2002. godine) automatkso usaglaavanje u projektima stranih investicija te dalje sposobnosti troenja od nekih 1/4 procentih poena GDP-a podriva ostalu programiranu konsolidaciju. U sluaju da se ponovna uspostava sukcesijskih sredstava koja su potroena u toku 2002. godine nije potpuna ciljni deficit za 2003. godinu e se shodno tome podesiti. 21. Javni dug ostaje na odrivoj putanji. Krajem 2003. godine javni dug (iskljuujui staru deviznu tednju i ratna potraivanja) je projiciran na 71 procenata GDP-a u poreenju sa 68 procenata krajem 2001. godine. Ovo poveanje se odraava u daljim aktivnostima pomoi u rekonstrukciji i onima koje finansiraju donatori te moguem preuzimanja od strane drave u 2002. godini od 2.1 procenta BiH GDP dugova dravnih preduzea. Na osnovu politike koja je zapoeta u toku stand-by aranmana i ojaana prema proirenom programu koji slijedi stopa duga se poveava u 2002. godini prije nego opadne u 2003. godini, i srednjorono, ak i ako ekonomski rast bude neto ispod predvienog po osnovnom planu (Dodatak VII). Meutim, precizno kretanje duga tokom 2002-2003 je poneto nesigurno. Imajui na umu embargo na posuivanje unutar zemlje svako odlaganje u isplati vanjskog finansiranja takoer odlae poveanja u ukupnoj zaduenosti. Ali svako takvo odlaganje u 2002. godini e se vjerovatno nadoknaditi u toku 2003. godine. 22. Ove politike e podrati mjere- koje se odraavaju kao prethodne akcije i strukturalni standardi-na jaanju fiskalnog sistema (15-16, Dodatak V Tabela 2, kuica 4). Kuica 4. Strukturalna uslovljenost Strukturalna uslovljenost u skladu sa stand-by sporazmom Uz uslove da se sve doznake po osnovu privatizacije i sukcesije stave u depozit te da se zadri valutni odbor, strukturalna uslovljenost se fokusira na slabosti fiskalnog sistema. Rizik od ometajue poreske konkurencije je smanjen obavezom jaanja ili zadravanja usklaenosti bilo kakvih promjena u indirektnom oporezivanju usvajanjem amandmana na zakone Brko Distrikta o porezu na promet i akcizama kako bi se uskladili njihovi zakoni sa onim u entitetima te uvela ASYCUDA++ informacijski sistem na graninim prelazima.

Poreska politika je ojaana kroz implementaciju mehanizama za dodjelu akciza koji e dodijeliti prihode prema principu destinacije i eliminirati dvostruko oporezivanje u meu-entitetskoj trgovini. I u Federaciji e se usvojiti Zakon o poreskim upravama koji je izraen u saradnji sa Ministarstvom finansija SAD-a te e se tako osigurati da se u oba entiteta dosljedno uvedu poreski identifikacioni brojevi. Republika Srpska e takoer regulisati neplaeni porez tako to e primijeniti kaznenu kamatnu stopu na neizmirene porezne obaveze akumulirane od kraja 1997. godine. Izvrenje budeta i kontrola podravaju planovi koje treba pripremiti kako bi se proirio sistem trezora centralnih organa na lokalne organe i vanbudetske fondove te kako bi se omoguilo da se ovi sistemi nadgledaju. U tom cilju, plate e se definirati radom a ne zakonima o budetu. Ovi koraci e isto tako biti preduzeti i na dravnom nivou. Amandmani na entitetske zakone o budetu, prema potrebi, e sprijeiti poveanu zaduenost prema komercijalnim bankama. Penzioni fondovi se pridravaju odreenih krajnjih datuma (desetog u svakom mjesecu u RS-u, kraj prethodnog mjeseca u Federaciji) za prikupljanje doprinosa za isplatu penzija za prethodni mjesec. Status strukturalne uslovljenosti iz ranijeg programa Strukturalni standardi u ranijem programu koji su se odnosili na reformu poreza na promet, penzije i reformu u oblasti doprinosa, sistema plaanja i trezora su svi ispunjeni. Do kanjenja je dolo u podrujima privatizacije javnih preduzea. Privatizacija banaka je tekla zadovoljavajue u Federaciji ali neto manje u RS-u. Strukturalna podruja koje pokrivaju pozajmice Svjetske banke i uslovljenost Poslovni sektor ukljuuje usvajanje revidiranih Zakona o stranim ulaganjima, planom za borbu protiv korupcije, smanjenje uslova za registraciju, te daljim angamanom Banke na privatizaciji. Reforme drutvenog sektora predviaju pripremu strategije socijalne zatite i zatite djece, reorjentaciju beneficija onima kojim su najpotrebnije, nove zakon o NVO te poboljano prikupljanje podataka. Druge relevante strukturalne reforme koje nisu ukljuene u program Reforme u politici prometa: napredak je zadovoljavajui i o njemu se brine EU putem direktnih pregovora. Pristup Svjetskoj trgovakoj organizaciji je predvien za 2003. godinu. Jaanje zakona o bankrotu kao uslova za napredak u skladu sa programom privatizacije i mjerama na poboljaanju okruenja za poslovanje. Razgovori su planirani za juni 200. godine kako bi se pomoglo oraganima vlasti da finaliziraju pripreme novih zakona o bankrotu u saradnji sa Svjetskom bankom. Oba entiteta provode ambiciozne privatizacijske programe uz prodaju malih i srednjih preduzea u dravnom vlasnitvu i vjerovatno da e se to zavriti u toku programskog perioda uz prodaju velikih stratekih preduzea. 23. I konano, kada je u pitanju fiskalno podruje, preduzee se prvi sutinski koraci kako bi se razrijeila pitanja koja namee ukupan javni dug. Ukupan iznos takvih potraivanja ukljuuje mnoga potraivanja neisgurnog pravnog statusa i predstoji sloen proces revizije takvih potraivanja. Ako se neke nezvanine procjene ratnih kompenzacionih potraivanja pokau tane, ukupna potraivanja prema vladi bi mogla biti 150% GDP-a i dalje javno zaduivanje bi moglo nastati iz budueg restrukturiranja preduzea. Imajui u vidu otpis duga Pariskog i Londonskog kluba za 70 i 73 procenata, za svaki, u periodu 1998-99, restrukturiranje e morati biti usmjereno na domaa potraivanja (kuica 5.). Preme predvianjima sve doznake po osnovu privatizacije i novac od sukcesije na svim nivoima vlasti e biti stavljen u depozit kako bi bio dostupan za takvo poravnanje; ostala upotreba tih sredstava kao to je finansiranje isplate otpremnina u 2002. godini zahtijeva dogovor sa

MMF osobljem. Organi vlasti e osigurati osoblju podatke o bilansama na ovim raunima zajedno sa podacima o takvim doznakama kako bi se osiguralo efikasno nadgledanje. Uz to, nezmirene obaveze koje su se nagomilale prije kraja 2002. godine e biti rijeene samo kao dio tog poravnanja sa krajnjim datum koji pomae da se osigura transparentnost i jednakost potraivanja. Fiskalni programi za 2002-2003 odraavaju ove aktivnosti na rjeavanju privatizacije i nezimirenih obaveza iako e doznake po osnovu sukcesije osigurati privremeno finansiranje za demobilizaciju u Federaciji kako je to gore navedeno. Nakon odgovrajue pripreme pokrenue se debata u zemlji vezano za implikacije politike. Pitanja vezana za pregovore o vanjskim dugovima, sa planovima za rjeavanje preostalih pitanja vezanih za dugove Pariskog kluba su opisana u Dodatku IV.

C. Strukturalna politika

24. U toku programa, preduzee se kljuni koraci na jaanju privatnog sektora: Kredit za poslovno okruenje koji daje Svjetska banka, a za koji se oekuje da bude odobren sredinom 2002. godine e olakati osnivanje firmi, smanjiti administrativna optereenja firmi i reorganizirati postupke gaenja. Vezano za osivanje, pravni okvir za FDI e biti osnaen usklaivanjem entitetskih zakona sa dravnim zakonom, reorganizacijom registracije svih poslovnih djelatnosti te unapreenje entitetskih agencija za ulaganja u tkz.mjesto gdje se odjednom dobiju sve informacije za investitore. Vezano za optereenja preduzea usvojit e se zakoni kojima se tite prava kreditora i formaliziraju pravni temelji za zalog kolaterala, te e se umanjiti regulatorna optereenja preko koraka ka usklaivanju entitetskih komercijalnih zakona. A vezano za gaenje, zakoni o bankrotu i postupci e biti osnaeni i usklaeni (18). U 2002. godini inicijative u privatizaciji e biti usmjeren na prodaju velikh staratekih preduzea koje su davno odreenih za prodaju. U Federaciji organi vlasti planiraju prodati najmanje 8 preduzea (sa liste od 56) ukljuujui i nekoliko velikih industrijskih i telekomunikacijskih preduzea. Sloenost prodaja velikih preduzea, ukljuuju BiH Telekoma i Aluminij Mostar, nosi rizike odlaganja. Prodaja malih i srednjih preduzea moe takoer biti zavrena tokom 2002 godine. U RS-u, strateka preduzea odreana za privatizaciju ukljuuju rafineriju nafte, nekoliko preduzea vezanih za naftu kao i druga industrijska i telekomunikacijska preduzea. Organi vlasti imaju najmjeru prodati preostale udjele u malim i srednjim preduzeima kako bi zavrili svoj dio u strategiji privatizacije. Oni e ukinuti udio u pojedinanim preduzeima koje mogu imati javni investicijski fondovi (19). Nakon nekoliko prodaja banaka stranim investitorima i likvidacija banaka u 2001. godini , privatizacija i/ili restruktuiranje preostalih banaka u dravnom vlasnitvu e se nastaviti kako slijedi: od preostalih 8 dravnih banaka u Federaciji etiri e biti privatizovane u toku 2002. godine ; jedna e se spojiti sa stranom bankom a jedna je pod prinudnom upravom. Investiocionoj banci e biti ukinuta bankarska dozvola te e biti transformirana u agenciju koja e upravljati kreditima donatora a preostala banka je predmet spora oko vlasnitva. Od preostalih 8 dravnih banaka u RS-u dvije su spremne za privatizaciju do sredine 2002. godine, dvije su u naprednoj fazi priprema za privatizaciju i etiri su procesu likvidacije. Uz izuzetak dvije male banke u posebnim okolnostima, oba entiteta e banke koje nisu privatizovane do sredine 2002. godine staviti u postupak likvidacije. Cilj organa vlasti je zavriti ovu privatizaciju do kraja 2002. godine. Kada je u pitanju regulativa, do kraja 2002. godine sve komercijalne banke e imati minimum zahtjeva kapitala u iznosu od 15 KM. Organi vlasti e irom zemlje stvoriti agencije za osiguranje depozita kako bi se prevazili sadanji aranmani zasnovani na entitetskoj podjeli. Infrastruktura kapitala i vrijednosnih papira e biti ojaana, djelimino putem priduenih listinga. Do sredine 2002. godine u svim bivim jugoslovenskim republikama bit e operativni ugovori o slobodnoj trgovni uz koje e ii bilateralni sporazumi o slobodnoj trogovini sa Bugarskom (do ljeta) i Turskom (do jeseni). Shodno tome, zatita trgovine e se dalje umanjiti (prosjena nepreferencijalna tarifa je sada 6,8 % a maksimalna je 15%). Organi vlasti trae izdavanje potvrda kako bi se omoguio izlaz za izvoz nekih poljoprivrednih proizvoda na

trite regije i EU-a. Nadgradnja na ve postignutom bescarinskom pristupu koje BiH uiva prema tritima EU-a, donoenje novih carinskih zakona (trenutno u parlamentarnoj proceduri) e biti zadnji koraci potrebni da se osigura pristup WTO koji se predvia za poetak 2003. 25. Poduzimaju se takoer Inicijative na poboljaanju pokrivenosti ekonomske statistike (22). One ukljuuju prikaz budeta domainstava, sveobuhvatne podatke o izvozu i izvozu po robama, dravni izvjetaj o osnovama rashoda i procjene stvarnog GDP za 1998-2002 ukljuujui neregistrovanu ekonomiju, aurirane podatke o izradi indeksa maloprodajnih cijena te mjerama vezanim za industrijsku proizvodnju te poboljane podaci o stranim direktnim ulaganjima. Planiran je i prvi poratni popis stanovnitva kao i redovni potroaki poslovni prikazi.

D. Sposobnost otplate Fondu

26. Uticaj perspektiva platnog bilansa na sposobnost otplate Fondu je prikazan u Tabeli 9. I dok se e stope otkupa znaajno poveati u peirodu 2003-2005 u poreenju sa nivoima iz 2001. godine, osoblje smatra sda su oni odrivi. Obaveze servisiranja dugova prema multilateralnim kreditorima (koje se ne mogu reprogramirati) ine dvije treine ukupnih obaveza na srednji rok i oni dostiu najviu vrijednost na 7 1/2 procenta izvoza roba i usluga u 2003. godini, opadajui za 6,6 % do 2005. Unutar ovoga godinje servisiranje duga prema Fondu iznosi najvie manje od 3 procenta izvoza roba i usluga (1 procenat GDPa) u 2003. godini te opada na oko 1 procenat izvoza roba i ne-posrednikih usluga u 2006. godini. Servisiranje po procentu ukupnog servisiranja duga se povealo na 27 procenata u 2003. godini iako je neto upotreba resursa Fonda u toj godini jo uvijek vea od nule. Po miljenju osoblja ove stope su odrive i oekuje se da BiH, kao i u prolosti, ispuni svoje obaveze prema Fondu na vrijeme.

IV. MODALITETI PREDLOENIH STAND-BY ARANMANA

27. Stand- by aranman je planiran na 15 mjeseci, za period juni 2002-septembar 2003. Organi vlasti e zahtIjevati pristup od 40 procenata kvote (SDR 67, 6 miliona) koji e se isplatiti u pet trani: prva trana e biti isplaena nakon odobrenja Odbora (SDR 19, 6); preostale etiri trane e biti isplaene u jednakim iznosima (SDR 12,0) nakon zavretka svakog od etiri tromjesena pregleda. Ovi pregledi e se usmjeriti na provedbu strukturalnih standarda te e prvi pregled biti preduzet sa Fondom sredinom novembra. Taj pregled e se dodatatno usmjeriti na budet 2003. godine i mjere na jaanju korporativnog upravljanja i kriterije kvantitativnog uinka i standarde koji su saeti u Dodatku V,Tabela 1. Prethodne mjere za odobrenje SBA i kriteriji strukturalnog uinka te standardi su dati Doadatku V, Tabela 2. 28. Status prethodnih mjera za razmatranje Odbora o predloenom programu (Aneks IV, Dio i MEFP i Tabela 2) e biti ukljueni u naknadnoj izjavi osoblja. Dalja ustrajnost na Valutnom odboru kako je uspostavljen u skladu sa zakonom jeste jedini kriterij strukturalnog uinka (10). 29. Kriterij kvantitativnog uinka prema redloenom program se sastoji od: Najvii iznos bruto kredita bankarskog sistema za konsolidiranu centralnu vladu; Najvii iznos za ugovaranje ili pruanje garancija novih dozvoljenih vanjskih dugova

sa orginalnim datumom prispjea od vie od jedne godine od strane javnog sektora;

Najvii iznos za ugovoranje ili garantovanja novih dozovoljenih dugova od strane centralne vlade ili javnog sektora;

Najvii iznos novog vanjskog duga koji ima konsolidirana centralna vlada ili koji garantira javni sektor sa originalnim datumom prispjea od do jedne godine i punu godinu;

Najvii iznos neizmirenih vanjskih dugova (Dodatak V, Tabela 1). Strukturalni standardi prema programu ukljuuju mjere politike u podrujima fiskalne politike i finansijkom sektoru (Dodatak V, Tabela 2).

30. Fiskalni agent za odnose sa BiH sa Fondom e biti promijenjen sa dravnog ministarstva trezora na Centralnu banku. MMF-ova sredstva prema aranmanu, u kontekstu potreba platnog bilansa e biti isplaena Centralnoj banci. Djelujui kao opunomoenik vlade, Centralna banka e dodijeliti ova sredstva samo za svrhu finansiranja potronje u stranoj valuti u dva entitetska budeta uz uobiajenu podjelu 2/3:1/3. Misija kojom e se na terenu procijeniti zatitne mehanizmi je planirana za august 2002. godine a revizija vanjskog revizorskog mehanzima Centralne banke BiH u toku 2001. godine je zakljuila da u to vrijeme nisu bili potrebni dalji koraci.

V. PROCJENA OSOBLJA 31. Bosna i Hercegovina je izazov. Od mirovnog sporazuma iz 1995 postignuto je mnogo: ekonomija oivljava, izbjeglice su se vratile u velikom broju, rekonstrukcija je oita na cijelom podruju, demokratske institucije zaivljavaju i tenzije izmeu zajednica, iako jo uvijek prisutne, su vidno popustile. Napredak je daleko od neogranienoga, meutim, i teko je postignut, blisko ga je pomogla meunarodna zajednica to putem izuzetno proirenog prvog stand-by aranmana sa Fondom. Ostaje mnogo da se uradi i najvie na politikom i ekonomskom usaglaavanju kako meunarodna zajednica se bude povlaila iz ovog izuzetnog angamana. Nakon 1995 put je bio izrovan, tako e i ostati. 32. Predloeni program se bori sa tim izazovom. On uspostavlja politiku koja predvia rano ubrzanje u aktivnosti te postavlja osnove za ivot nakon rekonstrukcije istovremeno dajui uvjeravanja donatorima koji su osigurali finansiranje u 2002-2003. Obaveza organa vlasti prema valutnom odboru te dalje znaajna fiskalna konsolidacija lei u njenom srcu. Odbor osigurava kritinu fiksnu referentnu taku za one koji donose odluke, on izolira monetarne i kursnu politike od sloenog politikog okruenja te dri pod kontrolom inflaciju. Njen kredibilitet je naglaen sada univerzalnom upotrebom KM te promjenjivom stanju u rezervama od 2001. godine. Zbog ovih razloga organi vlasti su s pravom odani njegovom zadravanju nakon to Daytonski nalog protiv promjena istekne sredinom 2003. U ovom kontekstu, znaajna predviena fiskalna konsolidacija podrava Odbor i to je kljuni korak ka porastu domae tednje uz oekivanje budueg smanjenja pomoi u rekonstrukciji. Mjere koje predviaju mogue poravnanje velikih domaih potraivanja prema vladi je slijedei sutinski korak ka osiguranju fiskalne odrivosti. 33. Nekoliko koraka koji su ve preduzeti podupiru fiskalne izglede. Demobilizacija e osigurati znaajne godinje utede kada se zavri isplata otpremnina u 2002. Prihodi od poreza su programirani na takav nain da se poveavaju odravajui godinje uinke mjera koje su provedene u carinskim upravama u toku 2001. Oba entiteta su odgodila obaveze rashoda najranije do jeseni kako bi osigurali da se programski ciljevi fiskalne bilanse za 2002. godinu ispune. I mogue poravnanje unutranjeg duga se predvia u obavezama da se jednokratne doznake stave kao depozit te da se izvri revizija potraivanja prema vladi. Imajui na umu ove zadatke, iji e se puni uinak vremenom poveavati, dalje smanjenje deficita je predvieno za 2003 zahtijevae samo ogranieno dodatno fiskalno stezanje.

34. Strukturalna uslovljenost jaa ulogu fiskalnog sistema kao instrumenta politike. Poreska kompetitivnost je umanjena obavezama na usklaivanju indirektnog oporezivanja te uvoenju jedinstvenog sistema na svim graninim prijelazima. Poreska politika je osnaena eliminacijom dvostrukog oporezivanja u meuentitetskom prometu. Poreske uprave su unapreene izdavanjem poreskog identifikacijskog broja koje se primjenjuju u cijeloj zemlji te osnaena zakonska osnova. Gradei na ovim temeljima kako bi se zauzdale neisplaene obaveze u 2001. godini, izvrenje i kontrola budeta je pospjeena nalozima o poveanoj zaduenosti komercijalnih banaka i odreenim brojem drugih mjera ukljuujui i pridravanje prethodno odreenih graninih datuma u mjesecu za period prikupljanja prihoda za penzione fondove. Svi ovi koraci e omoguiti veu kontrolu nad ukupnim fiskalnim deficitom te uspostaviti mnogo vre jedinstveni ekonomski prostor u BiH. 35.Ove mjere su dio ukupne strategije kako bi se stvorilo okruenje sa puno radnih mjesta i za smanjenje rasta siromatva. Kredit za poslovno okruenje IBRD-a se bavi kljunim preprekama za privatne investicije ukjluujui nesigurnost u pravnom okviru. Ovo e se dopuniti mjerama na ubrzanju privatizacije i jaanju prometne politike, ukljuujui finalizaciju bilateralnih trogovakih sporazuma sa susjednim zemljama. SOSAC kredit predvia reformu sada preopterenog sistema socijalnih naknada kako bi se poveao obim unutar budetskih resursa za finansiranje dodatnih investicija javne obnove. 36. Sadanji ekonomski trendovi istiu potrebu za ovim mjerama. Aktivnost je usporena sa Republikom Srpskom koja je ve u recesiji, te uz pomo u rekonstrukciji koja, iako je jo uvijek velika, opada. I jedno i drugo poveava pritisak na nezaposlenost i sadanji deficit a koji su jo uvijek veliki. Programski okvir, s njim povezana strana pomo, te povoljno vanjsko okruenje su programirani da pospjee rast. Ojaani rast vanjskog trita i opadanje uvoza vezanog za rekonstrukciju su programirani da doprinesu znaajnom smanjenju sadanjeg debalansa u toku programskog perioda. Inflacija je projecirana da ostane niska te da se smanji lagano uz slabljenje meunarodnih infalcionih pritisaka. 37. Postoje i rizici. Dolazie do kratkotarjnih izbornih pritisaka, i vane dijelove konsolidirane fiskalne pozicije je teko nadgledati, posebno u kantonima u Federaciji. Uz to, disperzija izvrnih ovlasti stvara znaajne probleme u koordinaciji te doprinosi viestrukim produenjima ranijih stand-by arnmana. I potekoe s poreskim prihodima u 2002. godini, ukoliko akitvnost ne bude manje poletna od programirane, mogu poveati fiskalne tenzije, kao to bi to bio sluaj sa kanjenjem u rokovima i koliini strane pomoi. 38. Ali kljuni faktori ublaavaju ove rizike.

Obaveze u skladu sa politikom su preuzeli sadanji organi vlasti koji su tokom svog mandata u 2001. godini uinili znaajan napredak prema smanjenju fiskalnog deficita, odluno zauzdavajui nove neizmirene obaveze, poboljavajui saradnju po pitanjima poreza i drugim kljunim fiskalnim pitanjima te restrukturiranjem u bankarskim sektorima. U ovom svjetlu, programski napori odraavaju rezultat dobre politike sadanjih organa vlasti. Fiskalne opcije na nivou kantona su ograniene polaganjem privatizacijskih doznaka kao depozita te embargom na posuivanje. Stoga, akumulacija neizmirenih obaveza je kljuni rizik ali sadanji pokazatelji su da su oni budetirali prihode i rashode na odgovarjui nain oprezno. Rizici znaajnih promjena u ekonomskoj filozofiji nakon izbora ine se malim te kljuni fiskalni elementi programa ne zavise od znaajnih novih mjera koje trebaju preduzeti ti organi kako bi osigurali dodatno fiskalno podeavanje planirano za 2003. godinu. Koordinacija izmeu razliitih subjekata koji donose odluke je najkritinija u relativno razuenoj Federaciji gdje program predvia- prije mjera- zakonske

promjene ukljuujui zakon o budetu koji bi regulirao novi sistem posuivanja vlade bilo kojeg nivoa na komercijalnim osnovama.

39. Sveukupno, program bh. organa vlasti postavlja temelje za odrivi rast, nisku inflaciju i prilino velika podeavanja sadanje bilanse tekuih transakcija i zasluuje podrku Fonda.