13listopad/studeni 2014.

Informativni mjesečnikU r e d a e u r o z a s t u p n i c eI v a n e M a l e t i ć

Trakošćan, autor: Potnik, Izvor: slo-foto.net

Sadržaj4 Ivan MiklošReforme u Slovačkoj: Novopridošlica koja je sustigla ostaleReforms in Slovakia: The Latecomer Who Caught up

15 dr.sc. Davor GalinecOcjena fiskalnih kretanja u Hrvatskoj u sklopu listopadske objave Izvješća o prekomjernom proračunskom deficitu i razini duga opće države (EDP notifikacija)

21mr. sc. Ivana MaletićUpravljanje proračunom Republike Hrvatske

27mr. sc. Ivana Maletić i mr.sc. Marija TufekčićNovi prijedlog Zakona o regionalnom razvoju – još jedan veliki promašaj Vlade

30Događanja u Europskom parlamentu u listopadu

33Vijesti iz Hrvatske

Pisite nam!

Impressum

IzdavačUred zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

Glavna urednicaIvana Maletić

UredništvoAndrea VodanovićAndrea VeselčićMarija TufekčićIvana PetričkoTvrtko LovrićKristina KosorIvan Dvornik Grafičko oblikovanjeBlanka Poljak

PrijevodTonči Orlandini

Izlazi mjesečno.

Fotografije: PromoArt Studio d.o.o.

ZAGREBTrg Josipa Jurja Strossmayera 410 000 Zagreb

STRASBOURGParlement européenBât. Winston ChurchillM020601, avenue du Président Robert SchumanCS 91024F-67070 Strasbourg Cedex+33(0)3 88 1 75734+33(0)3 88 1 79734

BRUXELLESParlement européenBât. Altiero Spinelli05E25860, rue Wiertz / Wiertzstraat 60B-1047 Bruxelles/Brussel+32(0)2 28 45734

www.ivana-maletic.comivana.maletic@europarl.europa.eufacebook.com/ivana.maletic.crotwitter.com/MaleticIvanawww.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic

13listopad/studeni 2014.

Informativni mjesečnikU r e d a e u r o z a s t u p n i c eI v a n e M a l e t i ć

Poštovani čitatelji,

u ovom broju približavamo vam detaljnije iskustvo Slovačke u provođenju reformi. Slovačka se mijenjala, reforme su stavljene na prvo mjesto, a ministar financija kao desna ruka premijeru provodio je korake pametne fiskalne konsolidacije. Jedna od najvažnijih reformi bila je reforma javnih financija koja je značila i potpuno novi pristup proračunu. Uz to i porezna reforma usmjerena pojednostavljenju, rasterećenju i stabilnosti ubrzo je počela donositi pozitivne efekte. Još pet reformi događalo se paralelno i dovelo do rasta i razvoja: reforma javne uprave i fiskalna decentralizacija, reforma tržišta rada, reforma mirovinskog sustava, reforma sustava socijalne skrbi i reforma zdravstva. Odlučnost u provedbi reformi, volja, znanje i upornost doveli su Slovačku vrlo brzo na razinu najrazvijenijih država Istočne Europe.

U Hrvatskoj Vlada i dalje samo razmišlja o mogućim promjenama i reformama, analizira i duboko promišlja. A rezultate svojih analiza najčešće javnosti vole prezentirati ministri financija, kao da je nečija druga Vlada odgovorna za stanje u javnim financijama koje oni samo konstatiraju.

Na Vladi je 30. listopada bio rebalans proračuna kojim se deficit povećava za dvije milijarde kuna. Na samom kraju godine takvo povećanje deficita je neshvatljivo. Zašto Vlada na vrijeme ne poduzima mjere, zašto ne reagira na rizike i izazove, ostaje potpuno neshvatljivo. Nije jasno niti zašto skriva iz iskazivanja deficita dospjele, a neplaćene obveze kojih je u zdravstvu 2 milijarde kuna? Isto tako su mogli priznati javnosti da su prihodi doživjeli fijasko jer ove godine padaju kada se izuzme jednokratna uplata iz drugog mirovinskog stupa koja po europskoj statistici nije prihod. Ali tako bi otkrili da je stvaran deficit preko 20 milijardi kuna i otvorili već ionako otvorena pitanja o lošem upravljanju javnim novcem: preskupi parking, autorski honorari, skupocjeni automobili, reprezentacija… Kupuje i plaća Vlada kao da bilježi rast i ne zna što će od viška sredstava. Puno je lakše srezati plaće zaposlenicima nego dobro upravljati rashodima.

Iz uspješnog slovačkog primjera vidimo da i za Hrvatsku ima siguran put rasta i razvoja. Vidimo i što nam za to nedostaje: odlučna, pametna i vrijedna Vlada.

Nakon rebalansa pozabavila se Vlada i regionalnim razvojem. Iz ladice je nakon godinu dana izvučen prijedlog Zakona o regionalnom razvoju s dosta noviteta. Ovaj put na Sabor ide po hitnom postupku, a razlog za to ne može se pronaći. Činjenica je da Vlada ne vodi regionalnu politiku i zato se razlike među regijama iz dana u dan povećavaju. Još se svi sjećamo premijera kako teatralno izgovara: Neka mi se ruka osuši ako te zaboravim Slavonijo, uz obećanje da neće biti negativnih posljedica zbog spajanja sa Sjeverozapadnom Hrvatskom. Još jedno obećanje ludu radovanje. Za poduzetnički projekt dobiva se potpora u maksimalnoj vrijednosti od 40% u Zagrebu i u bilo kojem mjestu u Slavoniji. Slavonski poduzetnici umjesto 60% dobivaju 40% jer je Slavonija u jedinstvenoj regiji sa Zagrebom i cijelom razvijenijom Sjeverozapadnom Hrvatskom.

Kada se pogledaju međunarodne ocjene Hrvatske padamo u konkurentnosti, ali dobro stojimo s aspekta potencijala i obrazovanja naših ljudi, imamo i kvalitetnu resursnu podlogu za rast i razvoj. Preduvjeti su tu, nedostaje uređen sustav i Vlada usmjerena na reforme, poduzetništvo, izvoz, proizvodnju, u konačnici na rast i razvoj. Upozorenja do Vlade ne dopiru, zahtjeve iz Brisela ne shvaćaju ozbiljno i na kraju su nas doveli do države rekordera u kontinuiranom gospodarskom padu, do brzorastućeg deficita i duga, do rušenja konkurentnosti i tjeranja investitora. Dobra vijest za nas je da se ipak sve to može promijeniti, Hrvatska će rasti i razvijati se.

Z a s t u p n i c a u E u r o p s k o m p a r l a m e n t uI v a n a M a l e t i ć

Uvodna riječ

4

Jedna od najvažnijih reformi provedenih između 2003. i 2004. bila je reforma javnih financija. Njezini su glavni ciljevi uključivali:• Povećanje transparentnosti javnih financija Kako bi se postigao ovaj cilj, bilo je važno usvojiti

metodologiju ESA 951

• Upravljanje proračunom na programskoj i višegodišnjoj osnovi

Ove su mjere povećale sposobnost Vlade da prati učinkovitost upravljanja javnim rashodima

• Povećanje analitičke kvalitete makroekonomskih i poreznih analiza i prognoza

Pojačali smo analitičke sposobnosti Ministarstva financija osnivanjem Instituta za financijsku politiku, jedinice koja je postala Vladin glavni analitički centar.

One of the most important reforms implemented between 2003 and 2004 was the reform of public finances. Its main objectives included:• An increase in the transparency of public finances

To achieve this goal, it was important to adopt the ESA 95 methodology1

• Program-based and multi-year budgeting These measures increased the government’s ability

to monitor the effectiveness of public resource outlays

• An improvement in the analytical quality of macroeconomic and tax analyses and forecasts

We strengthened the analytical capabilities of the Ministry of Finance by creating the Institute for Financial Policy, a unit that became the government’s main analytical centre.

Ivan Mikloš*

Reforme u Slovačkoj: Novopridošlica koja je sustigla ostale

Reforms in Slovakia: The Latecomer Who Caught up

* Ivan Mikoš, Zastupnik u slovačkom parlamentu i predsjednik think-tanka MESA10; Zastupnik u parlamentu (2006-10); ministar privatizacije Slovačke (1991-92), zamjenik ministra gosp-odarstva Slovačke (1998-2002); ministar financija Slovačke (2002-06, 2010-12). Ovaj tekst je dio opsežnijeg rada objavljenog u Poglavlju 6 “Slovakia: The Latecomer That Caught Up”; urednici: Âslund, Anders; Djankov, Simeon; “The Great Rebirth -Lessons from the Victory of Capitalism over Communism”; Peterson Institute for International Economics; Washington, DC; Studeni 2014.* Uz korištenje metodologije ESA 95, ponovni izračun gotovinskog deficita s obzirom na stvarni deficit pokazao je koliko su naši podaci o javnim financijama bili varljivi u odsustvu nove metodologije. Na primjer, 2000. godine Vlada je podnijela Izvješće o deficitu od 3,4 posto (kao udio u BDP-u), ali prema ponovnom izračunu metodologijom ESA 95, on je iznosio 12,3 posto.

* Ivan Mikoš, Member of parliament in the Slovak Republic and president of the economic think tank MESA10; member of parliament (2006–10); minister of privatization of the Slovak Republic (1991–92); deputy prime minister for the economy of the Slovak Republic (1998–2002); minister of finance of the Slovak Republic (2002–06, 2010–12). This article is shorten version of Chapter 6 “Slovakia: The Latecomer That Caught Up”; editors: Âslund, Anders; Djankov, Simeon; “The Great Rebirth - Lessons from the Victory of Capitalism over Com-munism”; Peterson Institute for International Economics; Washington, DC; November 2014.1 Using the ESA 95 method, a re-calculation of the cash deficit into the actual deficit showed just how misleading our data about public finances had been in the absence of the new methodology. For example, in 2000, the government reported a deficit of 3.4 per cent (as a proportion of GDP), but the ESA 95 re-calculation indicated 12.3 per cent.

5 Donijeli smo zakon kojim su osnovana dva odbora,

sastavljena od priznatih i neovisnih stručnjaka, čiji je zadatak bio procijeniti preciznost i kvalitetu makroekonomskih i poreznih prognoza Ministarstva financija. Zaključci odbora su objavljeni uz prognoze. To nam je omogućilo depolitizaciju rasprave o razini javnih i poreznih prihoda. Kao rezultat, jedina preostala politička rasprava odnosi se na razinu deficita (ili suficita) te raspodjelu javnih resursa.

• Nova pravila kojima se ograničilo korištenje javnih resursa

Ukinuli smo raširenu praksu izdavanja državnih jamstava za poslovne kredite, kao i za gotovo sve fondove kojima je upravljala država

• Uspostava Državne riznice i Agencije za upravljanje dugom i likvidnošću

U razdoblju od 2005., svi financijski tokovi u javnom sektoru bili su koncentrirani u Državnoj riznici. Ta je politika donijela izravne i neizravne uštede u sustavu javnih financija. Agencija za upravljanje dugom i likvidnošću nadležna je za operativno upravljanje javnim dugom, dok je strateško upravljanje javnim dugom ostalo u nadležnosti Ministarstva financija.

• Reforma samog Ministarstva financija Ministarstvo financija 2003. je bilo podvrgnuto

dubokom pregledu organizacijske strukture i analizi strukture osoblja, koje je provelo rukovodstvo ministarstva u suradnji s međunarodnom konzultantskom tvrtkom. Kao rezultat, 1. siječnja 2004. ministarstvo je restrukturirano. Restrukturiranje je uključivalo ukidanje jedne upravljačke razine te smanjenje broja zaposlenika za 30% (s 849 na 599). Tijekom 2004. i 2005. godine, ministarstvo je nastavilo poboljšavati svoju upravljačku strukturu uvođenjem sustava za kontrolu kvalitete upravljanja. Od 2005., Ministarstvo financija je član Europske zaklade za upravljanje kvalitetom (EFQM).

U listopadu 2005., naše je ministarstvo financija kao prvo u Europi dobilo nagradu prvog stupnja (Predan izvrsnosti). U svibnju 2006., ministarstvo je osvojilo nagradu još višeg stupnja (Prepoznat po izvrsnosti). Glavni je cilj ovih promjena bio osigurati održivost promjena u Ministarstvu financija čak i nakon eventualne promjene vlasti. Restrukturiranje ministarstva i smanjenje broja zaposlenika poslužili su kao snažan primjer drugim ministarstvima koja su kontinuirano tražila (i još uvijek traže) više resursa nego što je raspoloživo.

Naš je odgovor na te zahtjeve bio preporuka drugim ministarstvima da dodatne resurse prvo pokušaju pronaći interno.

We passed a law that created two committees, composed of well-respected and independent experts, whose task was to evaluate the accuracy and quality of the finance ministry’s macroeconomic and tax forecasts. The committees’ conclusions were published alongside the forecasts. This allowed us to depoliticize the discussion about the level of public and tax revenue. As a result, the only remaining political debate concerns the level of the deficit (or surplus) and the distribution of public resources.

• New rules that restricted the use of public resources We repealed the widespread state guarantees for

business loans and eliminated nearly all state-run funds

• The establishment of the State Treasury and the Debt and Liquidity Management Agency

Since 2005, all financial flows in the public sector have been concentrated into the State Treasury. This policy has brought both direct and indirect savings in the public finances. The Debt and Liquidity Management Agency is responsible for the operational management of the state debt, while the strategic management of the public debt has remained in the purview of the Ministry of Finance.

• A reform of the Ministry of Finance itself In 2003, the Ministry of Finance underwent

a profound organisational review and personal audit, conducted by the ministry’s leadership in cooperation with an international consulting firm. As a result, the ministry was restructured on January 1, 2004. The restructuring involved the removal of one management level and the reduction in the number of employees by 30 percent (from 849 down to 599). During the years 2004 and 2005, the ministry continued to improve its management by implementing a system of management quality control. Since 2005, the Ministry of Finance has been a member of the European Foundation of Quality Management (EFQM).

In October 2005, our finance ministry was the first in Europe to be awarded the first-degree award (Committed to Excellence). In May 2006, the ministry won an award of an even higher degree (Recognised for Excellence). The main objective of these changes was to ensure the sustainability of changes at the Ministry of Finance even after an eventual change in governments. The restructuring of the ministry and reduction in the number of employees served as strong example to other ministries that continuously requested (and still request) more resources than are available.

Our response to these requests was, a recommendation that the other ministries first seek additional resources internally.

6Porezna reforma

Porezna reforma naše Vlade bila je i ostaje jednom od međunarodno najpriznatijih reformi, koja je često temom rasprava, zahvaljujući ne samo svojoj složenosti već i dobrom izboru trenutka provedbe. Slovačka je uvela svoj novi porezni sustav početkom 2004., iste godine prvog vala proširenja EU-a od pada komunizma. U to vrijeme, stare države članice EU-a prirodno su obraćale veću pozornost razvoju događaja u državama koje su se trebale pridružiti EU-u.

Uvođenje proporcionalne porezne stope (eng. flat tax)2

bila je samo jedna od mnogih mjera koje su poboljšale naš porezni sustav. Za razliku od drugih država, Slovačka je poduzela mnogo radikalniju reformu – reformu koja se prvenstveno oslanjala na čišćenje, pojednostavljivanje i neutralizaciju pada prihoda poreznog sustava, kao i povećani naglasak na neizravnim radije nego na izravnim porezima.

Glavne mjere naše porezne reforme uključivale su:• ukidanje gotovo svih poreznih izuzeća• ukidanje svih posebnih poreznih stopa i posebnih

poreznih režima• ukidanje gotovo svih odbitaka• ukidanje dvostrukog oporezivanja gdje je to moguće• uklanjanje distorzivnih elemenata, koji su se često

koristili za postizanje ne-fiskalnih ciljeva iz poreznog sustava

• uvođenje jedinstvene stope PDV-a bez izuzeća• uvođenje proporcionalnog poreza na dohodak

Porezna reforma bila je utemeljena na načelima pravde, neutralnosti, jednostavnosti, preciznosti, učinkovitosti te sprječavanju dvostrukog oporezivanja. Ova se načela mogu pronaći gotovo u svakom udžbeniku iz područja javnih financija, ali rijetko se dobro provode u praksi. Porezni sustavi, osobito u razvijenim državama, obiluju distorzijama, izuzećima i posebnim stopama ili režimima. Uvođenje proporcionalne porezne stope nije bio eksplicitan cilj porezne reforme, već je bilo sredstvo za postizanje gore navedenih ciljeva pojednostavljenja poreznog sustava.

U programskom manifestu druge Dzurindine vlade stoji da će Vlada razmotriti uvođenje proporcionalne porezne stope. Izbor riječi je bio oprezan, budući da u vrijeme izrade manifesta nismo imali na raspolaganju potrebne analize reformi. Ipak, znali smo da je potrebno smanjiti veliki deficit javnih financija (8,2 posto u 2002.). Iako su dvije manje koalicijske stranke uključile uvođenje proporcionalne porezne stope u svoje izborne manifeste3, ti su prijedlozi bili donekle neplanski i nisu se temeljili na relevantnim izračunima ili analizama.

Tax reform

Our government’s tax reform was and still remains the most internationally acclaimed and frequently discussed reform, thanks not only to its complexity but also to its good timing. Slovakia launched its new tax system at the beginning of 2004, the same year as the first wave of EU enlargement since the fall of communism. At that time, the old member states of the EU naturally paid closer attention to the developments in countries that were about to join the EU.

The introduction of the flat tax2 was just one of many measures that improved the tax system. In contrast to other countries, Slovakia undertook a much more radical reform - one that relied primarily on the cleaning up, simplification and revenue neutralization of the tax system, as well as increased emphasis on indirect, rather than direct, taxes.

The main measures of our tax reform included:• repeal of almost all tax exceptions• repeal of all special rates and special tax regimes• repeal of almost all deductible items• repeal of double taxation wherever possible• removal of the tax system’s distortionary elements

that had often been used to achieve non-fiscal objectives

• introduction of a single value-added tax rate without any exceptions

• introduction of a flat income tax

The tax reform was based on the principles of justice, neutrality, simplicity, accuracy, efficiency and prevention of double taxation. These principles can be found in almost any textbook on public finance, but are rarely well-implemented in practice. Tax systems are, especially in developed countries, rife with distortions, exceptions and special rates or regimes.

It is little known that the introduction of the flat tax was not an explicit goal of the tax reform. Instead it was a tool for achieving the aforementioned objectives of tax system simplification. The program manifesto of the second Dzurinda government stated that the government would consider the introduction of a flat tax. The phrasing was cautious, because at the time that the manifesto was being drafted, we did not have the necessary analyses of reform at our disposal. Yet, we did know that it was necessary to reduce the high deficit of public finances (8.2 percent in 2002). Although two of the smaller coalition parties included the introduction of the flat tax in their election manifestos3, these proposals were somewhat haphazard and were not based on relevant calculations or analyses.

2 Proporcionalni porez na dohodak se odnosi na uvođenje jedinstvene marginalne porezne stope za fizičke i pravne osobe. U našem slučaju, jedinstvena porezna stopa je iznosila 19 posto od 2004. do 2012.3 Stranka KDH je predložila proporcionalnu stopu poreza na dohodak od 15 posto, dok je stranka DS predložila istu od 14 posto.

2 The flat income tax refers to the introduction of a single marginal tax rate for both physical and legal persons. In our case, the single tax rate was set at 19 per cent from 2004 until 2012.3 KDH proposed a flat income tax rate of 15 per cent, while DS proposed 14 per cent.

7Odmah nakon što sam imenovan ministrom financija, osnovao sam i vodio skupinu stručnjaka pri ministarstvu čiji je zadatak bio izraditi nacrt reforme poreznog sustava. Skupina stručnjaka pripremila je razne alternative porezne reforme, zajedno s izračunima odgovarajućih fiskalnih, socijalnih i redistributivnih posljedica. Izračuni su pokazali da bi se ciljevi pojednostavljenja poreznog sustava i povećanja njegove učinkovitosti najbolje postigli uvođenjem proporcionalnog poreza na dohodak. S druge strane, uvođenje proporcionalne porezne stope povezano je s nekoliko rizika – od kojih je najvažniji rizik od negativnih fiskalnih posljedica (ili, radije, od veće nesigurnosti u pogledu fiskalnih posljedica), ali i s političkim rizikom povezanim s neizbježnim povećanjem neizravnih poreza (osobito PDV-a).

Također, Međunarodni monetarni fond (MMF) nas je, u odgovoru na naš zahtjev da Fond (zajedno s nekoliko domaćih institucija) kvantificira fiskalne učinke razmatranih modela porezne reforme, upozorio na potencijalne negativne fiskalne posljedice. MMF nas je savjetovao protiv uvođenja proporcionalnog poreza na dohodak, što je smatrao preradikalnim i preriskantnim.

Umjesto toga, MMF nam je preporučio da postupno uvedemo proporcionalnu poreznu stopu tijekom trogodišnjeg razdoblja – prijedlog koji smo smjesta odbili. Bilo nam je jasno da smo u situaciji “sad-ili-nikad”. Budući da je većina članova skupine stručnjaka ministra financija bila sklona prihvaćanju mišljenja MMF-a i protivila se uvođenju proporcionalne porezne stope, konačna je odluka bila na nama. Nakon pomnih promišljanja, konačno smo odlučili uvesti proporcionalnu poreznu stopu. To se ispostavilo dobrom odlukom4.

Parlament je usvojio nove porezne zakone u jesen 2003. Počevši od 1. siječnja 2004., u Slovačkoj je stupio na snagu novi porezni sustav. Bio je utemeljen na pet ključnih promjena:1. Proporcionalna porezna stopa poreza na dohodak

i poreza na dobit pri stopi od 19 posto zamijenio je stari porez na dohodak koji je imao pet poreznih razreda (u rasponu od 10 do 38 posto) i porez na dobit sa stopom od 25 posto, te mnoštvo posebnih stopa i izuzeća

2. Objedinjavanje dvije stope PDV-a (14 i 20 posto) u jedinstvenu poreznu stopu od 19 posto bez izuzeća

3. Ukidanje poreza na dividende, posjede, darove i promet nekretnina

4. Uklanjanje gotovo svih izuzeća, odbitaka, posebnih stopa poreza i posebnih poreznih režima

Immediately being appointed finance minister, I established and led an expert group at the ministry whose task was to draft a reform of the tax system. The expert group prepared various tax reform alternatives, along with calculations of the corresponding fiscal, social and redistributive consequences. These calculations showed that a flat tax would best achieve the goals of simplifying the tax system and of increasing its efficiency. On the other hand, the introduction of the flat tax was associated with several risks – most importantly, the risk of negative fiscal consequences (or, rather, of a greater uncertainty regarding the fiscal consequences), but also the political risk associated with the inevitable increase of indirect taxes (especially of the VAT).

The International Monetary Fund (IMF) also warned us of potential negative fiscal consequences in response to our request that the Fund (along with several domestic institutions) quantify the fiscal impacts of the considered tax reform alternatives. The IMF advised against the introduction of a flat income tax, which it perceived as too radical and risky.

Instead, the IMF recommended that we phase in the flat tax over a period of three years – a suggestion that we immediately rejected. It was clear to us that we were in a now-or-never situation. As a majority of the finance minister’s expert group leaned towards the IMF’s opinion and opposed the introduction of a flat tax, the final decision was left up to us. After difficult deliberations, we finally decided to introduce the flat tax. That turned out to be a good decision4.

The parliament passed the new tax legislation in the autumn of 2003. Beginning on January 1, 2004, a new tax system came into effect in Slovakia. It was based on five key changes:

1. A flat tax on both personal and corporate income at the rate of 19 percent replaced the old personal income tax that had five tax brackets (ranging from 10 to 38 percent) and the corporate income tax with a rate of 25 percent and a multitude of special rates and exceptions

2. The unification of two VAT rates (14 and 20 percent) into a single tax rate of 19 percent with no exceptions

3. The repeal of taxes on dividends, estates, gifts and real estate transfers

4. The removal of almost all exceptions, deductible items, special tax regimes and special tax rates

4 Proces donošenja odluka s obzirom na uvođenje proporcionalnog poreza na dohodak u stvarnosti je bio još dramatičniji. To je priča koja pokazuje koliko je povjerenja premijer Dzurinda imao u moju ulogu zamjenika premijera i ministra financija. Ona pokazuje i kako je snažno premijer podržavao reforme. Nakon glasovanja skupine stručnjaka i nakon zapri-manja mišljenja MMF-a, isprva sam odlučio da će se reforma poreznog sustava nastaviti bez uvođenja proporcionalne porezne stope. Kada je premijer Dzurinda poslušao moj prijedlog i njegovo opravdanje, rekao mi je da mi vjeruje i da ću uspjeti u svom naumu. No ipak, izjedale su me sumnje u moje odluke. Nekoliko sam noći proveo proučavajući tablice i izračune. Naposljetku sam shvatio da brojke nisu najvažnije pitanje. Uvođenje proporcionalne porezne stopebilo bi riskantno, ali je također predstavljalo povijesnu priliku koja se možda neće ponoviti. Nekoliko dana kasnije razgovarao sam s premijerom. Rekao sam mu da sam se predomislio i da želim uvesti proporcionalnu poreznu stopu unatoč negativnim preporukama i potencijalnim rizicima. Bez imalo oklijevanja, premijer je ponovio kako mi vjeruje i da će se reforma odvijati u skladu s mojim željama.

4 Decision-making about the introduction of a flat income tax was, in reality, even more dramatic. It is a story that illustrates how much confidence Prime Minister Dzurinda had in me in my role as deputy prime minister and finance minister. It also demonstrates how strongly the prime minister supported the reforms. After a vote of the expert group and after receiving the IMF’s opinion, I first decided that the reform of the tax system would proceed without a flat tax. When Prime Minister Dzurinda heard about my proposal and its justifi-cation, he told me that he trusted me and that I would get my way. Still, doubts about my decision were eating away at me. I spent several nights poring over charts and calculations. Finally, I realised that numbers were not the most important issue. While the introduction of a flat tax would be risky, it also presented a historic opportunity that may not repeat itself. I spoke to the prime minister a few days later. I told him that I had changed my mind and favoured a flat tax despite the negative recommendations and potential risks. Without any hesitation, the prime minister repeated that the trusted me and that the reform would unfold according to my wishes.

8Tablica 1. Porezne stope prije i nakon reforme (u %)

2003. 2004.

Porez na dohodak 2.0; 2.25; 2.5; 2.75; 10; 20;

28; 35; 3819

Porez na dobit 15; 18; 25 19

Porezni odbici 1; 5; 10; 15; 20; 25 19

PDV 14; 20 19Porez na dividende 15; -Porez na darove* 1.0 – 40.0 -Porez na nasljedstvo* 3.0 – 40.0 -

Porez na promet nekretnina

0.5; 1.0; 2.0; 3.0; 4.0; 5.0;

6.0;-

Izvor: Ministarstvo financija Republike Slovačke

Napomena: *Razina porezne stope ovisi o poreznoj osnovici, kao i o klasifikaciji poreznog obveznika u odgovarajućoj kategoriji na temelju blizine obiteljskog srodstva ili drugog osobnog odnosa s prenosiocem ili dobročiniteljem.Porez na darove - 27 različitih poreznih stopaPorez na nasljedstvo - 18 različitih poreznih stopa

Porezno opterećenje skupina s visokim prihodima značajno se smanjilo (s 38 posto na 19 posto). Međutim, htjeli smo da porezna reforma bude privlačna ne samo bogatima, već i siromašnima. Uspjeli smo smanjiti porezno opterećenje skupina s niskim prihodima povećanjem neoporezive osnovice od 2.5 puta te uvođenjem indeksacije iste. Kao posljedica toga, oni koji su prethodno plaćali porez po stopi od 10 posto, pod novim sustavom nisu trebali platiti nikakav porez na dohodak. Prema tome, čak i uz proporcionalnu stopu, porez na dohodak postao je progresivniji.

Povećanje PDV-a i poreza na potrošnju bilo je politički osjetljivo pitanje5. Objedinjavanje stopa PDV-a naišlo je na protivljenje unutar vladajuće koalicije, dok je uvođenje proporcionalne porezne stope (tj., smanjenje izravnih poreza) uživalo široku podršku. Htjeli smo osigurati podršku poreznoj reformi kao cjelini te spriječiti nepoželjne fiskalne posljedice ozakonjenja samo onih popularnih dijelova reforme.

Kako bismo postigli taj cilj, jasno smo izjavili da ćemo se suzdržati od uvođenja proporcionalne porezne stope ukoliko se ujedno ne provede i objedinjavanje stopa PDV-a. Uz to, predložili smo da parlament prvo glasa o ujednačavanju stopa PDV-a, a zatim o uvođenju proporcionalne porezne stope.

Table 1 Tax rates before and after the reform (in %)

2003 2004

Personal income tax2.0; 2.25; 2.5; 2.75; 10; 20;

28; 35; 3819

Corporate income tax 15; 18; 25 19

Allowance tax 1; 5; 10; 15; 20; 25 19

VAT 14; 20 19Dividend tax 15; -Gift tax* 1.0 – 40.0 -

Inheritance tax* 3.0 – 40.0 -

Real estate transfer tax

0.5; 1.0; 2.0; 3.0; 4.0; 5.0;

6.0;-

Source: Ministry of Finance of the Slovak Republic

Note: * The level of the tax rate depends on the tax base, as well as on the classification of the taxpayer into the appropriate category based on the proximity of family or another personal relationship to the transferer or the benefactor.Gift tax - 27 different tax ratesInheritance tax - 18 different tax rates

The tax burden on high-income groups declined significantly (from 38 percent to 19 percent). However, we also wanted the tax reform to be attractive not just to the rich, but also to the poor. We were able to reduce the tax burden on low-income groups by raising the tax-free base two and a half-fold and introduced its indexation. As a consequence, those who had previously paid a tax rate of 10 percent did not have to pay any income tax at all under the new system. Thus, even with a flat income tax, the personal income tax became more progressive.

The hike in the VAT and consumption tax was a politically sensitive issue5. The unification of VAT rates was met with some opposition within the government coalition, while the introduction of the flat tax (i.e., a decrease in direct taxes) enjoyed broad support. We wanted to ensure support for the tax reform as a whole and to prevent the undesirable fiscal consequences of enacting only the popular parts of the reform.

To achieve this goal, we declared clearly that we would refrain from introducing the flat tax if the VAT unification had not been passed as well. In addition, we proposed that the parliament vote on VAT unification first and vote on the flat tax later.

5 Dodatni razlog za povećanje stopa PDV-a i poreza na potrošnju bio je vezan uz naše pristu-panje EU-u, budući da je EU imao minimalne stope za te poreze.

5 An additional reason for an increase in the VAT and consumption tax rates had to do with our accession to the EU, as the EU had minimum rates for these taxes.

9Rezultati porezne reforme

Porezna reforma (zajedno s drugim reformama) generirala je vrlo dobre rezultate. Jedan od neočekivanih, ili zaista nenamjernih, rezultata bio je njezin međunarodni marketinški učinak. Zahvaljujući svojoj uspješnoj poreznoj reformi, Slovačka je postala poznata i privlačna destinacija za inozemna izravna ulaganja6.

Kada smo izrađivali nacrt porezne reforme, očekivali smo da će u prvim godinama ona biti fiskalno neutralna. Ukupan iznos prikupljenih poreza ne bi se mnogo promijenio, ali struktura prihoda bila bi drugačija. Predvidjeli smo da će reforma imati dinamičke učinke u obliku većeg priljeva inozemnih ulaganja, bržeg gospodarskog rasta i učinkovitije naplate poreza. Kao što je prikazano u Tablici 2, rezultati porezne reforme nadmašili su naša očekivanja.

Tablica 2. Naplata poreza, ostvareni nasuprot planiranih (u %)

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

Porez na dohodak 96 116 136 104 117 114

Porez na dobit 99 110 130 131 106 109

PDV 84 102 104 107 100 98Ukupno 93 103 109 110 104 100

Izvor: Ministarstvo financija Republike Slovačke

Podaci prikazani u Tablici 2. pokazuju da je iznos naplaćenih poreznih prihoda nakon provedbe porezne reforme premašio iznose koje su predvidjeli Ministarstvo financija i Odbor za poreze. Poboljšanje u naplati poreza osobito je očigledno u slučaju proporcionalnog poreza na dohodak i poreza na dobit.

Tablica 3. Fiskalni parametri starog i novog poreznog sustava (u %)

2003. 2004. 2005.Rast BDP-a 4.8 5.1 6.7Ukupni porezni prihodi/BDP 19.1 18.2 18.4Ukupni realni rast poreznih prihoda u %* -2.4 2.9 9.3

Izvor: Ministarstvo financija Republike Slovačke

Napomena: *Izračuni se temelje na realnim poreznim prihodima u slovačkim krunama.

Results of the tax reform

The tax reform (along with the other reforms) generated very good results. One of the unexpected, or indeed unintended, results was its international marketing effect. Thanks to its successful tax reform, Slovakia became a well-known and attractive destination for foreign direct investment6.

As we drafted the tax reform, we expected that it would be fiscally neutral in the first years. The overall amount of taxes collected would not change very much, but the structure of revenue would be different. We anticipated that the reform would have dynamic effects in the form of a greater influx of foreign investment, faster economic growth and improved tax collection. As Table 2 shows, the outcomes of the tax reform exceeded our expectations.

Table 2 Tax collection, actual vs budgeted (in %)

2003 2004 2005 2006 2007 2008Personal income tax 96 116 136 104 117 114

Corporate income tax 99 110 130 131 106 109

VAT 84 102 104 107 100 98Overall 93 103 109 110 104 100

Source: Ministry of Finance of the Slovak Republic

The data in Table 2 show that the amount of tax revenue collected after the tax reform was implemented exceeded the amounts that the Ministry of Finance and the Tax Committee had estimated. The improved tax collection has been especially apparent in the case of the flat personal and corporate tax.

Table 3 Fiscal parameters of the old and the new tax systems (in %)

2003 2004 2005GDP growth 4.8 5.1 6.7Total tax revenue/GDP 19.1 18.2 18.4Total tax revenue growth in real terms in %* -2.4 2.9 9.3

Source: Ministry of Finance of the Slovak Republic

Note: *Calculations are based on actual tax revenue in the Slovak koruna.

6 Upravo zahvaljujući inozemnim izravnim ulaganjima Slovačka danas proizvodi više auto-mobila po glavi stanovnika od bilo koje druge zemlje.

6 It is thanks to the inflow of foreign direct investment that Slovakia today produces more automobiles per capita than any other country.

10

Znatno povećanje prihoda od izravnih poreza očigledno je i kada se usporedi rast tih prihoda između 2003. i 2008. u Slovačkoj i Češkoj.

Tablica 5. Realni rast prihoda od poreza na dohodak u Češkoj i Slovačkoj (u %)

2008./2003.

Republika Slovačka

Republika Češka

Porez na dohodak 152 97Porez na dobit 198 163

Izvori: Ministarstvo financija Republike Slovačke, Ministarstvo financija Republike Češke

Nekoliko važnih zapadnoeuropskih političara podvrgnulo je našu poreznu reformu oštroj kritici8, i time možda nenamjerno doprinijelo njezinom međunarodnom ugledu.

A sizeable increase in direct tax revenue is also evident when one compares the growth of this revenue between 2003 and 2008 in Slovakia and the Czech Republic.

Table 5 Real growth of income tax revenue in the Czech Republic and Slovakia (in %)

2008/2003

Slovak Republic

Czech Republic

Personal income tax 152 97Corporate income tax 198 163

Sources: Ministry of Finance of the Slovak Republic, Ministry of Finance of the Czech Republic

Several important Western European politicians subjected our tax reform to severe criticism8, and may have inadvertedly contributed to its international fame.

Tablica 3. pokazuje da je porezna reforma bila fiskalno neutralna tijekom svoje prve godine (2004.). Dinamički učinci počeli su se pojavljivati već u drugoj godini (2005.), a porezni prihodi rasli su pri stopi bržoj od ukupne stope rasta gospodarstva. Važan faktor u tome bilo je smanjenje utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, budući da je reforma smanjila motivaciju i prostor za takvo ponašanje7.

Izvedba s obzirom na prikupljanje prihoda od proporcionalnog poreza na dohodak bila je izvanredna, kao što pokazuje sljedeća tablica.

Table 3 shows that the tax reform was fiscally neutral during its first year (2004). The dynamic effects started to kick in already in the second year (2005), and the tax revenue grew at a rate that was faster than the overall growth rate of the economy. A contributing factor was a decrease in tax evasion and tax avoidance, as the reform lowered incentives and reduced the scope for such behaviour7.

The collection of revenue from the flat income tax performed exceptionally well, as the next table demonstrates.

7 Kroz pojednostavljenje poreznog sustava i ukidanje izuzeća te posebnih poreznih stopa i režima koji su pružali široke mogućnosti za izbjegavanje plaćanja poreza pod starim sustavom 8 Njemački kancelar G. Schröder, francuski ministar financija N. Sarkozy, švedski premijer Persson. Njihova je kritika u pravilu bila usmjerena prema sustavima “nekih novih država članica EU-a” općenito, ali bilo je jasno da se odnosi uglavnom na Slovačku i Estoniju. Nji-hova je kritika, međutim, imala pozitivan učinak na tedržave, budući da je privlačila pozornost medija, javnosti i inozemnih ulagača.

7 through the simplification of the tax system and the removal of exceptions, special rates and regimes that had provided ample opportunities for tax avoidance under the old system8 The German chancellor G. Schröder, French finance minister N. Sarkozy, Swedish prime minister Persson. Their criticism was typically aimed more generally at the tax systems „of some new EU member states“, but it was clear that they were referring mostly to Slovakia and Estonia. Their criticism, however, had a positive effect on these countries, as it attracted the attention of the media, the public and foreign investors.

Tablica 4. Nominalni rast prihoda od glavnih poreza (u %) Table 4 Nominal growth of revenue from the main taxes (in %)

2003./2002. 2004./2003. 2005./2004. 2006./2005. 2007./2006. 2008./2007. 2008./2003.

Porez na dohodak Personal income tax 107 106 119 102 114 118 174

Porez na dobitCorporate income tax 104 102 142 112 111 122 220

PDVVAT 102 119 123 105 106 103 167

Ukupan rast poreznih prihodaTotal tax revenue growth

106 105 106 106 109 105 136

Izvor: Ministarstvo financija Republike Slovačke/Source:Ministry of Finance of the Slovak Republic

11

9 Reakcija susjedne Austrije na slovačku poreznu reformu služi kao dobra ilustracija porezne konkurentnosti. Prije 2004., u Austriji su se vodile poduže debate o potrebi smanjenja stope poreza na dobit s početne stope od 35 posto. Nitko nije očekivao da će nova stopa biti manja od 29 posto. Unatoč tomu, nekoliko tjedana nakon što je Slovačka uvela proporcionalnu stopu poreza na dobit od 19 posto, Austrija je odobrila uvođenje nove stope poreza na dobitod 25 posto.

9 The reaction of neighbouring Austria to the Slovak tax reform serves as a good illustration of tax competition. Before 2004, there were lengthy debates in Austria about the need for lowering the corporate tax rate from the initial rate of 35 per cent. No one expected that the new rate would be lower than 29 per cent. Nevertheless, a few weeks after Slovakia introduced a 19 per cent flat corporate tax rate, Austria approved a new corporate tax rate of 25 per cent.

Tvrdili su da je smanjenje poreza u izvjesnim novim državama članicama EU-a ravno “nepoštenoj poreznoj konkurenciji”, ili “poreznom dampingu”. Prema tim kritičarima, takve su porezne reforme bile nepoštene, budući da bi dovele do manjkova u proračunima novih država članica te stoga stvorile potražnju za kompenzacijom iz EU fondova. Uz to, takva smanjenja poreza pojačala bi prijenos ulaganja sa starih na nove države članice.

Takve su kritike bile neistinite i nepoštene, kao što se može vidjeti u Tablicama 2. i 3. Porezne izmjene nisu izazvale nikakve proračunske manjkove, budući da je već u prvoj godini reforma bila fiskalno neutralna, dok je u sljedećim godinama donijela dodatne prihode od poreza. Takve su kritike neodržive čak i iz uže perspektive poreza na dobit, budući da bi trebalo usporediti ukupne porezne prihode radije nego ograničiti se samo na razlike u poreznim stopama. Ukupni prihodi ne ovise samo o poreznoj stopi, već i o poreznoj osnovici. U Slovačkoj, reforma je značajno proširila poreznu osnovicu.

Potreba za sredstvima EU-a vezana je uz poreznu reformu na način potpuno suprotan tvrdnjama kritičara. Ukoliko reforme, uključujući poreznu reformu, doprinose bržoj stopi gospodarskog rasta u novim državama članicama, one vode prema manjem korištenju sredstava EU-a, budući da skraćuju vremensko razdoblje u kojem je država neto primatelj. Činjenica je da su porezne reforme u baltičkim državama i Slovačkoj podigle razinu porezne konkurentnosti u Europi. U kontekstu globalne konkurentnosti, međutim, smatramo to ishodom u kojem svi dobivaju9.

Druge reforme:

• Reforma javne uprave i fiskalna decentralizacija Stvorena je nova, regionalna razina samouprave, što je rezultiralo trostupnim sustavom javne uprave (prethodno su postojale samo dvije razine - državna i općinska). Ovlasti su decentralizirane na temelju načela supsidijarnosti. Suština fiskalne decentralizacije bila je u jasno definiranim pravilima za raspodjelu udjela u središnjim porezima između općina, ali također i u povećanju općinskih ovlasti i nadležnosti. Kao rezultat toga, općine su postale financijski mnogo neovisnije.• Reforma tržišta radaSastojala se od značajnog povećanja fleksibilnosti tržišta rada, a osobito uklanjanja prepreka zapošljavanju i otpuštanju zaposlenika. Ova je reforma deregulirala zakone o radnom vremenu i značajno povećala granice prekovremenog rada. Ukinuta su sva ograničenja na zapošljavanje umirovljenika.

They claimed that the lowering of taxes in some new EU member states was tantamount to „unfair tax competition“, or „tax dumping“. According to the critics, such tax reforms were unfair, as they would lead to shortfalls in the new member states’ budgets and therefore create demand for compensation from EU funds. In addition, such tax decreases would reinforce the transfer of investment from the old to the new member states.

Such criticism was untrue and unfair, as should be obvious from Tables 2 and 3 above. No budget shortfalls resulted from the tax changes, as the reform was fiscally neutral already in the first year and brought in additional tax revenue in the following years. The criticism does not hold up even from the narrower perspective of the corporate income tax, as one ought to compare the total tax revenue rather than focus only on the differences in tax rates. And total revenue depends not only on the tax rate, but also on the tax base. In Slovakia, the reform broadened the tax base significantly.

The need for EU funds relates to the tax reform in a way that is the exact opposite of the critics’ claims. If the reforms, including the tax reform, contribute to a faster rate of economic growth in the new member states, they lead to a lower use of EU funds, as they shorten the time period during which the country is a net recipient.The fact remains that tax reforms in the Baltic States and in Slovakia increased the amount of tax competition in Europe. In the context of global competition, however, we consider this to be a win-win outcome9.

Other reforms:

• Public administration reform and fiscal decentralization

A new, regional level of self-governance was created, resulting in a three-tier system of public administration. (Previously, there had been only two levels – national and municipal.) Powers were decentralised based on the subsidiarity principle. The essence of fiscal decentralization lied in clearly defined rules that allocated shares of central taxes revenue across municipalities, but also in the strengthening of municipal powers and responsibilities. As a result, municipalities became much more financially independent.• Labour market reformConsisted of a considerable increase in the flexibility of the labour market, and especially in the elimination of obstacles to hiring and terminating employees. This reform deregulated work hours legislation and significantly increased overtime limits. All restrictions on the employment of retirees were lifted.

12• Reforma mirovinskog sustavaUveden je snažan drugi stup, koji je omogućio zaposlenicima da sredstva za mirovinu izdvoje u mirovinske fondove kojima su upravljala poduzeća za upravljanje mirovinama. Ova je reforma bila važna ne samo kako bi se povećale buduće mirovine, već i kao sredstvo za promicanje dugoročne održivosti javnih financija. Kada bi postojao samo prvi stup, utemeljen na načelu “plaćanja u hodu”, javne financije bi u budućnosti vjerojatno pretrpjele potpuni kolaps. Uz uspostavu drugog stupa, provedena je i reforma prvog stupa, utemeljenog na načelu “plaćanja u hodu”. Njegov valorizacijski mehanizam je izmijenjen na način da je valorizacija politički ispregovarana na godišnjoj osnovi zamijenjena automatskom valorizacijom utemeljenom na dva kriterija – stopi inflacije i stopi rasta nominalnog dohotka (takozvana švicarska valorizacija). Uz to, podigli smo dob za umirovljenje i osigurali porezne poticaje za štednju kroz treći, dobrovoljni stup mirovinskog sustava.• Reforma sustava socijalne skrbi Utemeljena na načelu “pay-to-work”, reforma sustava socijalne skrbi pooštrila je kriterije za primanje socijalne pomoći te motivirala pojedince da budu ekonomski aktivni. Smanjili smo opterećenje s obzirom na poreze i doprinose vezane uz rad. Također smo prenijeli teret plaćanja premija zdravstvenog osiguranja na poslodavce, i u isto vrijeme smanjili njihove doprinose. Dio dječjih doplataka pretvoren je u pravo na porezni bonus dostupno samo osobama s oporezivim prihodima. Također smo detaljnije precizirali kriterije prihvatljivosti za invalidsku mirovinu.• Reforma sustava zdravstvene skrbiOva je reforma provedena na temelju smanjenja prekomjernog trošenja i potražnje za uslugama (kroz uvođenje malih naknada za izdavanje recepata, posjete liječniku, boravak u bolnici i ambulantni prijevoz), kao i smanjenja prekomjerne opskrbe (višak bolničkih kreveta, prekomjerno trošenje i prenapuhani troškovi). To je postignuto uvođenjem konkurencije i oštrim proračunskim ograničenjima. Uvođenje oštrih proračunskih ograničenja diljem sustava zdravstvene zaštite doprinijelo je značajnom smanjenju zaduženosti, uvođenju konkurentnosti između državnih i privatnih osiguravajućih društava, te pretvaranju bolnica u dionička društva ili neprofitne organizacije. Takozvani osnovni paket zdravstvenog osiguranja, koji se u potpunosti financirao iz sustava zdravstvenog osiguranja, dopunjen je dodatnim uslugama zdravstvene zaštite koje su se plaćale u gotovini ili kroz dodatno osiguranje.

Učinak reformi na životni standard

Naše su reforme osmišljene i provedene u vrlo turbulentnoj političkoj i socijalnoj okolini. Oporba i sindikati opisivali su ih kao “eksperimente na ljudima”, ili

• Pension reformIntroduced a strong second pillar, that allowed employees to set aside resources for retirement into pension funds that were managed by pension management firms. This reform was important not only to increase the size of future pensions, but also as a means of promoting the long-term sustainability of public finances. In the presence of only the first, pay-as-you-go pillar, public finances would be likely to suffer a complete collapse in the future. In addition to creating the second pillar, the first, pay-as-you-go pillar was reformed. Its valorisation mechanism was changed from an annual politically negotiated valorisation to one that was automatic and based on two criteria – the rate of inflation and the growth rate of nominal incomes (the so-called Swiss valorisation). We also raised the retirement age and provided tax incentives for saving through the third, voluntary pillar of the pension system.• Welfare reform Based on the principle that it should pay to work, the welfare reform tightened the criteria for the receipt of welfare payments and motivated individuals to be economically active. We reduced the burden of work-related taxes and contributions. We also shifted the burden of paying the healthcare insurance premia to the employer, and reduced their contributions at the same. A portion of child benefits was transformed from an entitlement to a tax bonus that is available only to those with taxable income. We also made the eligibility requirements for disability benefits more specific.• Health care reformBased on the reduction of excessive spending and demand (through the introduction of small fees for prescriptions, doctor visits, hospital stays and ambulance transportation), as well as the reduction of excessive supply (excess hospital beds, excessive spending and overblown costs). This was accomplished through the introduction of competition and hard budgetary restrictions. The imposition of hard budgetary restrictions throughout the health care system contributed to a significant decrease in indebtedness, an introduction of competition between state-owned and private health insurance companies, a transformation of hospitals into incorporated companies or non-profit organisations. The so-called basic health care package, which was fully financed from the health insurance system, was complemented by further health care services that were paid for in cash or through supplementary insurance.

The Effect of the Reforms on Living Standards

Our reforms were drafted and implemented in a very turbulent political and social environment. The opposition and the unions described them as „experiments on

13

10 Jednog od najvažnijih reformatora, ministra rada i socijalnih pitanja Ľudoa Kaníka, tadašnji vođa oporbe (i kasniji premijer) Robert Fico sustavno je nazivao “socijalnim čudovištem”.11 Oporba je diljem države lijepila plakate tvrdeći da ulazimo u EU “gole pozadine” i da ćemo imati “europske cijene, ali slovačke plaće”.12 Da bi referendum vrijedio u Slovačkoj, potreban je odaziv najmanje 50 posto.

10 One of the most important reformers, the labour and social affairs minister Ľudo Kaník, was systematically called a „social monster“ by the then leader of the opposition (and later prime minister) Robert Fico.11 The opposition plastered billboards all over the country claiming that we were entering the EU „with naked behinds“ and that we would have „European prices but Slovak salaries“.12 A turnout of at least 50 per cent is required for a referendum to be valid in Slovakia.

Tablica 6. Realni dohodak kućanstava i nezaposlenost (u %)Table 6 Real household income and unemployment (in %)

1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

Promjena u realnom dohotkuChange in real income 5.0 -0.9 2.2 2.8 5.3 -0.5 3.0 6.6 3.7 9.0 5.0

Stopa nezaposlenostiUnemployment rate 12.6 16.4 18.8 19.3 18.6 17.5 18.1 16.2 13.3 11.0 9.6

Izvor: Ministarstvo financija Republike Slovačke/ Source: Ministry of Finance of the Slovak Republic

“kapitalističke metode devetnaestog stoljeća”. Govoreći o reformama i onima koji su ih podržavali, oporba je koristila pridjeve kao što su “neosjetljivo”, “nehumano”, “okrutno”, “poremećeno”, “darvinijansko”, i tako dalje10.

Naši protivnici također su među ljudima širili zabrinutost tvrdeći da će cijene porasti nakon pristupanja Slovačke EU-u11. Treba primijetiti da su gotove sve gore navedene reforme osmišljene i donesene od strane zakonodavstva 2003., te da su stupile na snagu 1. siječnja 2004. Na isti datum, dovršili smo posljednju sveobuhvatnu deregulaciju cijena plina, električne energije, grijanja i vodoopskrbe.

Ta je deregulacija bila povezana s velikim povećanjem cijena – na primjer, cijene plina za kućanstva povećale su se za prosječno 35 posto. Uz to, 1. svibnja 2004. pristupili smo EU-u. Sve u svemu, proljeće 2004. godine bilo je vrlo turbulentno. Zabrinutost ljudi za budućnost i njihovo nepovjerenje prema Vladi dostigli su rekordne razmjere. Oporba i sindikati su iskoristili te okolnosti kako bi organizirali referendum za opoziv Vlade. Unatoč rekordno niskoj popularnosti Vlade (samo 17 posto Slovaka izjasnilo se u korist Vlade), samo je 35,9 posto glasača sudjelovalo u referendumu, pa je proglašen nevažećim12.

Nekoliko tjedana kasnije, nakon našeg pristupanja EU-u, raspisani su prvi izbori za Europski parlament. Pobijedila je najjača vladina stranka, Dzurindin SDKÚ-DS. Unatoč rekordno niskom odazivu (17 posto), rezultat je bio vrlo zanimljiv, osobito u svjetlu niske popularnosti vlade i činjenice da su većinom kontroverznih reformi (s reformom sustava zdravstvene zaštite kao jedinim izuzećem) upravljali ministri iz stranke SDKÚ-DS (koja je bila dio koalicijske vlade sastavljene od četiri stranke).

Dok su ambivalentna i često proturječna politička zbivanja imala mnogo uzroka, kritika reformi nije bila samo neiskrena, već i neistinita. Najbolji dokaz za to prikazan je u Tablici 6.

people“, or as „methods from 19th century capitalism”. When referring to the reforms and to their supporters, the opposition used adjectives such as “insensitive”, “inhumane”, “cruel”, “insane”, “Darwinian” and so on.10

Our opponents also spread anxiety among the people by claiming that prices would rise after Slovakia’s accession to the EU11. One should note that almost all of the reforms described above were being drafted and passed in the legislature in 2003 and came into force on January 1, 2004. On the same date, we completed the last large-scale deregulation of gas, electricity, heat and water prices.

The deregulation was associated with a large increase in prices – gas prices for households, for example, increased on average by 35 per cent. In addition, we entered the EU on May 1, 2004. All in all, the spring of 2004 was very turbulent. The people’s worries about the future and their distrust of the government reached record heights. The opposition and the unions used these circumstances to organise a referendum to recall the government. In spite of the record low popularity of the government (with just 17 percent of Slovaks declaring themselves in favour), only 35.9 per cent of voters participated in the referendum, and the referendum was declared to be invalid12.

A few weeks later, after our accession to the EU, the first election to the European Parliament took place. The strongest government party, Dzurinda’s SDKÚ-DS, emerged victorious. Despite a record low turnout (17 percent), the result was very interesting, especially in light of the government’s low popularity and the fact that most of the controversial reforms (with the sole exception of the health care reform) were being managed by ministers from the SDKÚ-DS party (in a coalition government of four parties).

While the ambivalent and often contradictory political developments had many causes, the criticism of reforms was not only disingenuous, but also false. The best evidence is provided by Table 6.

13 Za detaljniju analizu u kojoj se raspravlja o različitim dohodovnim skupinama, vidi Mikloš 2008.

13 For a more detailed analysis that discusses various income groups, please see Mikloš 2008.

Iako je 2004. bila prva godina reformi i posljednja godina sveobuhvatne deregulacije cijena, Slovačka nije iskusila pad u realnim dohocima kućanstava. Istina je upravo suprotna. Pad u dohocima u 2003. uglavnom je posljedica deregulacije cijena i zamrzavanja plaća u javnom sektoru. Već 2004., deregulacija cijena je bila više nego nadoknađena u vidu rasta nominalnih dohodaka. Od 2004. nadalje, realni su dohoci rasli, ne samo po ukupnom prosjeku, već i unutar svih dohodovnih skupina koje su zarađivale dohodak od rada, kao i kod umirovljenika13. Učinak na nezaposlene i primatelje socijalne pomoći bio je donekle složeniji, budući da je njihova bilanca dohodaka nakon provedbe reformi ovisila o tome traže li posao aktivno ili su samo pasivni primatelji socijalne pomoći. U posljednjem slučaju, njihovi realni dohoci su se smanjili, u nekim slučajevima značajno. U isto vrijeme, treba primijetiti da su reforme doprinijele smanjenju stope nezaposlenosti te porastu broja novih mogućnosti zapošljavanja (vidi Tablicu 6).

Postoji rašireno mišljenje da su naše reforme, osobito porezna reforma, dovele do povećanja nejednakosti u prihodima te povećanju rizika od siromaštva. Nijedna od ovih tvrdnji nije istinita. Progresivnost poreza na dohodak se povećala zahvaljujući značajnom proširenju neoporezive osnovice te uvođenju poreznog bonusa. Rizik od siromaštva u Slovačkoj se, prema izračunima Eurostata (npr. udio ljudi čiji su prihodi nakon prijenosa pali ispod 60 posto nacionalnog prosjeka), smanjio s 13,3 posto u 2005. na 10,9 posto u 2008., dok je prosjek država EU-27 u 2008. iznosio 16,5 posto. Slovačka je u 2008. imala treći najniži rizik od siromaštva među državama EU-27, nakon Češke (9,0 posto) i Nizozemske (10,5 posto).

Bibliografija:

Åslund, A., Djankov, S. 2014 The Great Rebirth-Lessons from the Victory of Capitalism over Communism, Peterson Institute for International Economics, Washington, DC

Mikloš, I. 2008 Slovakia: A Story of Reforms. In Growth versus Security ed. Bienkowski, Brada, Radlo, Palgrave Macmillan

Ministarstvo financija Republike Češke, Údaje z výběru daní http://www.financnisprava.cz/cs/dane-a-pojistne/analyzy-a-statistiky/udaje-z-vyberu-dani

Ministarstvo financija Republike Slovačke, Štátne záverečné účty 2000 – 2008, http://www.finance.gov.sk/Default.aspx?CatID=3557

Even though 2004 was the first year of reforms and the last year of large-scale price deregulation, Slovakia did not experience a decline in real household incomes. Quite the opposite was true. The decline in 2003 was mostly driven by the deregulation of prices and by salary freezes in the public sector. As early as 2004, the price deregulation was more than compensated for by the growth in nominal incomes. From 2004 onwards, real incomes grew not only on an overall average, but also within all income groups that earned labour income as well as retirees13. The impact on the unemployed and welfare recipients was somewhat more complex, as their post-reform income balance depended on whether they were actively looking for employment or were just passive recipients of welfare benefits. In the latter case, their real incomes decreased, sometimes quite significantly. At the same time, one should note that the reforms contributed to a reduction in unemployment and to the growth in new employment opportunities (see Table 6).

There is a widespread view that our reforms, especially the tax reform, led to a widening of income inequality and to a rise in the risk of poverty. Neither of these claims are true. The Bprogressivity of the personal income tax increased thanks to a considerable increase in the tax-free base and the introduction of a tax bonus. The risk of poverty as measured by Eurostat (i.e., the proportion of people whose post-transfer incomes fall below 60 per cent of the national median) declined in Slovakia from 13.3 per cent in 2005 to 10.9 per cent in 2008, with the 2008 EU-27 average being at 16.5 per cent. In 2008, Slovakia had the third lowest risk of poverty in the EU-27 after the Czech Republic (9.0 per cent) and the Netherlands (10.5 per cent).

References:

Åslund, A., Djankov, S., 2014 The Great Rebirth-Lessons from the Victory of Capitalism over Communism, Peterson Institute for International Economics, Washington, DC

Mikloš, I. 2008 Slovakia: A Story of Reforms. In Growth versus Security ed. Bienkowski, Brada, Radlo, Palgrave Macmillan

Ministerstvo financií Českej republiky, Údaje z výběru daní http://www.financnisprava.cz/cs/dane-a-pojistne/analyzy-a-statistiky/udaje-z-vyberu-dani

Ministerstvo financií Slovenskej republiky, Štátne záverečné účty 2000 – 2008, http://www.finance.gov.sk/Default.aspx?CatID=3557

14

dr.sc. Davor Galinec*

Ocjena fiskalnih kretanja u Hrvatskoj u sklopu listopadske objave Izvješća o prekomjernom proračunskom deficitu i razini duga opće države (EDP notifikacija)Uvod

Fiskalna kretanja u Hrvatskoj i ostalim državama članicama EU za razdoblje 2010. - 2013. godine (uključujući projekciju za 2014.) po prvi put su objavljena u sklopu prvog ciklusa EDP notifikacije u travnju 2014. godine. Kako je riječ o vrlo složenim statističkim podacima koji se sastavljaju iz brojnih izvora, prva objava podataka uvijek se radi u travnju (zbog nedostupnosti svih potrebnih podataka jednim se dijelom bazira na procjenama nedostajućih podataka), a druga (konačna) u listopadu, kada su statističarima dostupni svi potrebni podaci. Preliminarni rezultati travanjske notifikacije daju javnosti, nacionalnim kreatorima ekonomske politike i europskim institucijama prvi uvid u stanje na području fiskalnog deficita i duga

opće države, kako bi se mogle po potrebi poduzeti pravovremene mjere ekonomske politike za korekciju u slučaju da su zabilježene prekomjerne veličine. S druge strane, rezultati listopadske notifikacije smatraju se konačnim jer se baziraju na točnijim ulaznim podacima. Ukoliko dođe do pojave da su pokazatelji u projekcijama za tekuću godinu u travanjskoj notifikaciji bili nerealno iskazani ili je došlo do objektivnih okolnosti koje su na to utjecale, tijekom listopadske EDP notifikacije objavljuju se i revidirane projekcije za tekuću godinu (koje su obično popraćene i procesima rebalansa nacionalnih proračuna, a koji mogu biti potaknuti samostalno od strane država članica ili na zahtjev EU tijela kroz proces proračunskog planiranja u sklopu mehanizma Europskog semestra). Ono što je vrlo specifično za listopadsku EDP notifikaciju 2014. činjenica je da su konačni pokazatelji Izvješća o prekomjernome proračunskome

* dr.sc. Davor Galinec, autor je glavni savjetnik u Direkciji za statistiku HNB i profesor na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammerskjold. Stavovi dr.sc. Davora Galinca izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen, niti je na bilo koji način obvezuju

15

deficitu i razini duga opće države po prvi put iskazani sukladno novom europskom statističkom standardu ESA 2010, koji se za fiskalne statistike primjenjuje od 30. rujna 2014. Privremeni podaci za razdoblje 2010. - 2013. koji su objavljeni u travnju 2014. bili su iskazani sukladno prethodnom standardu ESA 1995. Razlike između konačnih pokazatelja objavljenih u listopadu i privremenih podataka iz travnja pod utjecajem su dva efekta: redovnog ažuriranja statistika konačnim ulaznim podacima koji se objavljuju u razdoblju od travnja do listopada te primjene nove ESA 2010 metodologije. Dodatno, ako se pojedini fiskalni pokazatelji iskazuju u odnosu na vrijednost bruto domaćeg proizvoda (BDP), odstupanja u odnosu na istovrsne pokazatelje iz travnja su čak i intenzivnija, budući da je novi europski metodološki standard ESA 2010 u međuvremenu primijenjen i na statistike bruto domaćeg proizvoda, tako da je utjecaj uvođenja ESA 2010 primjetan i na strani brojnika (npr. deficit, dug opće države) i na strani nazivnika (BDP). Utjecaj uvođenja ESA 2010 na pokazatelje deficita i duga središnje države varira od države do države, kako po veličini promjene, tako i po smjeru. Bez obzira što je kod nekih država članica (uključujući Republiku Hrvatsku) došlo do povećanja vrijednosti pokazatelja deficita i duga (što zbog uvođenja ESA 2010, što zbog drugih razloga), referentne veličine deficita i duga definirane Ugovorom iz Maastrichta (deficit manji od 3 posto BDP-a i dug manji od 60 posto BDP-a iz prethodne godine) ostale su nepromijenjene. Na primjer, ako neka država ostvaruje deficit u iznosu od 6 posto BDP-a (po ESA 95) i nalazi se u Postupku prekomjernog proračunskog deficita (s Preporukom Komisije i Vijeća da deficit svede ispod 4 posto BDP-a u tekućoj godini, novo izračunati deficit za istu godinu po ESA 10 u iznosu od npr. 6,2 posto BDP-a podrazumijeva i provođenje dodatnih fiskalnih napora od 0,2 posto BDP-a (uz već planirani napor za smanjenje u iznosu od 2 posto BDP-a) koje nacionalna vlada mora poduzeti da bi postigla ciljanu vrijednost deficita (kroz povećanja fiskalnih prihoda i/ili smanjenje rashoda).

U nastavku teksta slijedi opširniji pregled rezultata konačnog Izvješća o prekomjernom proračunskom deficitu i razini duga opće države tijekom razdoblja 2010. - 2013. za Hrvatsku i druge države članice EU te usporedba ostvarenih veličina deficita i duga u Hrvatskoj u odnosu na vrijednosti koje su Hrvatskoj preporučene u Postupku prekomjernog proračunskog deficita (temeljem Preporuke Komisije i Vijeća). Pokazatelji deficita i duga (te neki drugi pokazatelji objavljeni u konačnom Izvješću o prekomjernom proračunskome deficitu i razini duga opće države tijekom razdoblja 2010. - 2013.) predstavljaju zajedno s ostalim makroekonomskim varijablama polaznu osnovu za izradu Jesenskih ekonomskih prognoza Komisije za razdoblje 2014.

- 2016. (tzv. Autumn Forecast 2014), koje bi trebale biti objavljene početkom studenoga 2014. Jesenske ekonomske prognoze Komisije daju potpuniju sliku stanja nacionalnih ekonomije država članica u odnosu na objavljeno Izvješće o prekomjernom proračunskom deficitu i razini duga opće države (koje je ograničeno samo na domenu fiskalne politike), tako da ćemo u idućem broju IM-a analizirati i komentirati rezultate Jesenskih ekonomskih prognoza Komisije, s naglaskom na aktualnu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj.

DZS (20. listopada 2014.): objava konačnog Izvješća o prekomjernom proračunskom deficitu i razini duga opće države tijekom razdoblja 2010. - 2013. za Hrvatsku

Državni zavod za statistiku je 20. listopada 2014. na konferenciji za medije1 objavio listopadsko Izvješće o prekomjernom proračunskom deficitu i razini duga opće države tijekom razdoblja 2010. - 2013. za Republiku Hrvatsku2. Izvješće je napravljeno sukladno novouvedenoj metodologiji ESA 2010 i ostalim pravilima za primjenu postupka prekomjernog proračunskog deficita. Sukladno odredbama Sporazuma o suradnji na području statistike nacionalnih računa opće države i s njom povezanih statistika3 (koji su krajem srpnja 2013. godine potpisali ravnatelj Državnog zavoda za statistiku, guverner Hrvatske narodne banke i Ministar financija), definirana je podjela poslova između institucija potpisnica u sveukupnoj domeni fiskalnih statistika, uključujući i EDP statistiku. U domeni EDP statistike, glavni sastavljač podataka i institucija zadužena za dostavu istih prema Eurostatu je Državni zavod za statistiku (DZS), koji je neovisan u svojoj ulozi garanta provedbe međunarodnih smjernica o nacionalnim računima i EDP-u. Isto tako, DZS je ujedno hrvatski centar izvrsnosti glede uvođenja, primjene i metodoloških tumačenja Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa u Zajednici (ESA 95/ESA 2010) te svih s njim povezanih pravnih akata i metodoloških priručnika. Osim toga, DZS je odgovoran za metodologiju i ažuriranje sektorske klasifikacije institucionalnih jedinica prema ESA 2010 standardu i vodi odgovarajući registar. Osim Državnog zavoda za statistiku, u izradi Izvješća o prekomjernom proračunskom deficitu i razini duga opće države aktivno sudjeluju i Hrvatska narodna banka i Ministarstvo financija, u sferi svojih ovlasti i odgovornosti.

Prema konačnim podacima listopadske EDP notifikacije DZS-a, Hrvatska je u 2013. zabilježila proračunski deficit u iznosu od 5,2 posto BDP-a (što je za 0,3 postotna bod više u odnosu prema preliminarnim podacima objavljenima u travnju prema ESA 1995, kada je iznosio 4,9 posto BDP-a), što samo potvrđuje postojanje situacije prekomjernog proračunskog deficita

1 prezentacija s konferencije za tisak dostupna je na: http://www.dzs.hr/Hrv/important/PressCorner/Prezentacije/Prezentacija%20Izvješće%20o%20prekomjernome%20proračunskome%20 manjku%20i%20razini%20duga%20opće%20države%20(listopadska%20notifikacija%202014.).pdf2 dostupno na: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2014/12-01-03_02_2014.htm. Priopćenje na drugoj stranici sadrži i dodatne poveznice za pristup EDP notifikacijskim tablicama koje su dostavljene Eurostatu te tablicu temeljnih agregata sektora opće države (2002.-2013.) u excel formatu. 3 dostupno na: http://www.dzs.hr/Hrv/institutional/Sporazum%20potpisan%20bez%20priloga.pdf

16

u Hrvatskoj. Povećanje deficita u 2013. godini za 0,3 postotna boda (ili za 1,017 milijardi kuna) rezultat je uključivanja HAC-a i ARZ-a u obuhvat sektora opće države (povećanje deficita za 337 milijuna kuna, izravna posljedica primjene ESA 2010), revizije bruto investicija u fiksni kapital sektora ukupne države (+ 461 milijun kuna) te ažuriranja izvora podataka u odnosu na preliminarne podatke travanjske notifikacije i njihov tretman prema ESA 2010 metodologiji (+ 219 milijuna kuna). Pri tome je potrebno spomenuti da je deficit središnje države iznosio 5,7 posto BDP-a, a podsektor lokalne države je ostvario suficit od 0,5 posto BDP-a, što je i rezultiralo konačnim deficitom u iznosu od 5,2 posto BDP-a na razini sektora konsolidirane opće države. Konsolidirani dug opće države u 2013. godini dosegao je vrijednost od 75,7 posto BDP-a (što je za 8,6 postotnih bodova više u odnosu na preliminarne podatke objavljene u travnju prema ESA 1995, kada je iznosio 67,1 posto BDP-a). Dug je u prethodnoj 2012. godini iznosio 64,4 posto BDP-a (odnosno 8,5 postotnih bodova više u odnosu travanjsku notifikaciju sukladno ESA 1995, kada je iznosio 55,9 posto BDP-a), dok je krajem 2011. godine iznosio 59,9 posto BDP-a po ESA 2010, tj. te godine je doveden na granicu dopustivosti prema kriterijima iz Maastrichta. Ovako velik porast duga države posljedica je velikog zaduživanja države u 2013. godini (što nije izravno povezano s uvođenjem ESA 2010), ponajviše kroz povećanu emisiju trezorskih zapisa Ministarstva financija te izdavanje državnih obveznica nominiranih u USD na američkom tržištu tijekom studenog 2013. godine (10 godišnje obveznice, iznos izdanja 1,75 milijardi USD uz kamatu od 6,2 posto). Osim povećanog zaduživanja države tijekom 2013., porast duga je u velikoj mjeri uzrokovan implementacijom ESA 2010 statističkog standarda, konkretno povećanja obuhvata podsektora središnje države (S.1311) zbog uključivanja Hrvatskih autocesta (HAC) i Autoceste Rijeka Zagreb (ARZ) u obuhvat tog podsektora, tako da su i primljeni krediti tih jedinica reklasificirani u kredite koje je primio podsektor opće države.

Sukladno objavljenim projekcijama veličina deficita i duga opće države za 2014. (excel datoteka na koju nas upućuje poveznica iz Priopćenja DZS4), možemo očekivati deficit od 5,8 posto BDP-a i razinu duga opće države od 81,8 posto BDP-a na kraju godine (Tablica 1).

Što se tiče ostalih bitnih fiskalnih pokazatelja koji se objavljuju u sklopu Izvješća o prekomjernom proračunskom deficitu i razini duga opće države, vidljivo je da su smanjeni izdaci središnje države za bruto investicije u fiksni kapital: tijekom 2011. i 2012. iznosili su 3,5 posto BDP-a, a tijekom 2013. smanjeni su na vrijednost od 3,3 posto BDP-a, a po projekciji za 2014. očekuje se daljnji pad do razine od 2,9 posto BDP-a. Istodobno, zbog povećanja razine duga opće države povećavaju se tijekom cijelog promatranog razdoblja i izdaci za kamate: s 2,4 posto BDP-a (2010) na 2,9 posto BDP-a (2011) i 3,3 posto BDP-a (2012), da bi u konačnici 2013. dosegli vrijednost od 3,4 posto BDP-a. Projicirana vrijednost izdataka za kamate za 2014. iznosi čak 4 posto BDP-a. Politika intenzivnog zaduživanja je u konačnici dovela do toga da je u 2013. vrijednost izdataka opće države za kamate premašila za 0,1 postotni bod vrijednost investicija, a prema projekcijama za 2014. jaz između veličine izdataka za investicije i izdataka za kamate iznosio bi čak 1,1 postotni bod. U uvjetima kada se smanjuju investicije i povećavaju izdaci za kamate povećava se rizik otplate duga jer smanjenje investicija utječe i na sporiji rast BDP-a, zaposlenosti, izvoza i u budućnosti će generirati manje prihode u državni proračun, a rashodi (i po osnovi kamata i ostalim osnovama) su u porastu.

U situaciji kada bismo vidjeli da u isto vrijeme rast izdataka za kamate pozitivno korelira s rastom investicija, mogli bismo reći da je riječ o opravdanom zaduživanju koje će biti usmjereno u državne investicijske projekte. Kako su budući iznosi deficita i duga koji će se tolerirati Hrvatskoj u sklopu Postupka prekomjernog proračunskog deficita ograničeni, kao najbolji način za povećanje državnih

4 Kompletan set tablica izvještajnih tablica Izvješća o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države (uključujući projekciju za 2014. godinu), osim DZS-a u Priopćenju objavio je i Eurostat na: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/government_finance_statistics/documents/HR-2014-10.pdf , zajedno s istovrsnim tablicama drugih država članica.

Tablica 1: Republika Hrvatska - pokazatelji deficita i duga države, izdataka za investicije i kamate 2010.-2014. u % BDP-a i međugodišnje stope rasta 2010. 2011. 2012. 2013. 2014pEDP izvješće (Eurostat)Proračunski deficit -6,0 -7,7 -5,6 -5,2 -5,8Konsolidirani dug opće države 52,8 59,9 64,4 75,7 81,8Rashodi središnje države za investicije 3,3 3,5 3,5 3,3 2,9Rashodi središnje države za kamate 2,4 2,9 3,3 3,4 4,0Rast BDP-a (nominalni, u % u odnosu na prethodnu godinu) ... 1,4 -0,6 -0,1 -0,6

p - projicirana veličinaIzvor: izračun autora prema objavljenim EDP podacima DZS i Eurostata

17

investicija u tim uvjetima preostaje nam korištenje sredstava iz odgovarajućih programa EU fondova, budući da u tom slučaju u deficit države ulazi samo onaj dio troška investicije koji se sufinancira od strane države kao korisnika tih programa. Eurostat (21.10.2014.): objava konačnog Izvješća o prekomjernom proračunskom deficitu i razini duga opće države tijekom razdoblja 2010. - 2013. za države članice i članice eurozone (EDP notifikacija)

Promatrano na razini 18 država članica eurozone, prosječan proračunski deficit u 2013. godini iznosio je 2,9 posto BDP-a (u travanjskoj notifikaciji prema ESA 1995 iznosio je točno 3 posto BDP-a). To znači da se eurozona kao cjelina nalazi unutar granica dozvoljenog deficita definiranih Mastriškim ugovorom. Deficit eurozoe kontinuirano se smanjivao tijekom cijelog izvještajnog razdoblja, s razine od 6,1 posto BDP-a 2010. prvo je smanjen na 4,1 posto BDP-a u 2011., zatim na 3,6 posto BDP-a u 2012. godini, da bi u 2013. godini dosegao već spomenutih 2,9 posto BDP-a. Istovremeno, dug države na razini eurozone povećan je s 83,7 posto BDP-a u 2010. na 90,9 posto BDP-a u 2013. godini.

Promatrano na razini 28 država članica EU, proračunski deficit je s razine od 6,4 posto BDP-a u 2010. godini smanjen na razinu od 3,2 posto BDP-a u 2013. godini (približava se referentnoj vrijednosti iz Mastriškog ugovora), dok je istovremeno vrijednost duga države povećana s 78,2 posto u 2010. na 85,4 posto u 2013. godini. čime se je i ).

Smanjenja proračunskog deficita na razini EU-28 i eurozone u velikoj je mjeri rezultat provedbe Postupka prekomjernog proračunskog deficita u većini država članica EU. S druge strane, unatoč smanjenju prosječnog deficita EU-28 i eurozone, prosječna vrijednost konsolidiranog duga opće države na razini eurozone povećava se kontinuirano tijekom cijelog promatranog razdoblja i viša je u odnosu na razinu zabilježenu kod država članica EU-28, što znači da je dug država eurozone viši u odnosu na dug država članica EU koje još nisu postale članicama eurozone.

Sudeći po zabilježenim trendovima deficita i duga u državama eurozone i EU-28, mogli bismo zaključiti da su smanjenja proračunskog deficita jednim dijelom financirana povećanjem državnog duga, s time da je ta pojava izraženija kod država eurozone, koja u načelu imaju bolje ocjene kreditnog rejtinga u odnosu na ostatak EU (što im omogućava jeftinije zaduživanje), a imaju i

18

bolji pristup financiranju od strane ECB-a (kroz otkup državnih obveznica), Europskog fonda za stabilnost i sl. Prema priopćenju Eurostata5, tijekom 2013. godine samo su dvije države članice ostvarile fiskalni suficit (Luksemburg od 0,6 posto i Njemačka od 0,1 posto BDP-a), najniži deficiti (u postotku od BDP-a) zabilježeni su u Estoniji (-0,5 posto), Danskoj (-0,7 posto), Latviji (-0,9 posto), Bugarskoj (-1,2 posto), Češkoj i Švedskoj (od po -1,3 posto).

Deset država članica imalo je deficite više od 3 posto BDP-a, kako slijedi: Slovenija (-14,6 posto), Grčka (-12,2 posto), Španjolska (-6,8 posto), UK (-5,8 posto), Irska (-5,7 posto), Hrvatska (-5,2 posto), Cipar i Portugal (od po -4,9 posto), Francuska (-4,1 posto) i Poljska (-4,0 posto). Što se tiče duga, na kraju 2013. godine najniže vrijednosti duga u odnosu na BDP zabilježene su u Estoniji (10,1 posto), Bugarskoj (18,3 posto), Luksemburgu (23,6 posto), Rumunjskoj (37,9 posto), Latviji (38,2 posto), Švedskoj (38,6 posto), Litvi (39 posto), Danskoj (45 posto) i Češkoj (45,7 posto). Čak šesnaest država članica zabilježilo je vrijednosti duga iznad referentne granice od 60 posto BDP-a, pri čemu su najviše vrijednosti zabilježene u Grčkoj (174,9% posto), Portugalu (128 posto), Italiji (127,9 posto), Irskoj (123,3 posto), Belgiji (104,5 posto) i na Cipru (102,2 posto).

Što se tiče kvalitete EDP statistika, „rezervacija na kvalitetu podataka“ koja je u travnju iskazana Nizozemskoj, jer je tada bilo ocijenjeno da je utjecaj državnih intervencija kod sanacije bankarsko - osiguravateljske grupacije SNS Reaal u 2013. godini nepravilno statistički evidentiran, povučena je od strane Komisije pošto su nizozemski statističari uspješno u međuvremenu kvantificirali utjecaj te pojave na deficit i korigirali prethodne pokazatelje iz travnja.

Dva dana nakon objave EDP statistika deficita i duga na kraju 2013. godine, Eurostat je objavio i najnovije tromjesečne podatke o kretanju duga opće države eurozone i EU-28 na kraju drugog tromjesečja 2014. godine6: na razini eurozone dug je iznosio 92,7 posto BDP-a (povećanje od 1,8 postotnih bodova u odnosu na kraj 2013. godine), a na razini EU-28 dug je iznosio 87 posto BDP-a (povećanje od 1,6 postotnih bodova u odnosu na kraj 2013. godine).

Što se tiče Hrvatske, u priopćenju Eurostata nisu navedeni podaci po državama već je dan samo grafički prikaz, no jedna rečenica iz priopćenja naglašava da su krajem drugog tromjesečja 2013. u usporedbi s krajem drugog tromjesečja 2012. godine “najveća povećanja duga (u odnosu na BDP) zabilježena u Sloveniji (+16,9 postotnih bodova), Hrvatskoj (+8,5 p.b.) i Italiji (+5,5 p.b.)...”.

Koliko ostvarene vrijednosti deficita i duga države odstupaju u odnosu na veličine preporučene od strane Komisije i Vijeća u sklopu Postupka prekomjernog proračunskog deficita nad Hrvatskom?

Nakon što je Komisija temeljem rezultata EDP notifikacije iz listopada 2013. i rezultata i prognoza iznesenih u sklopu Jesenskih ekonomskih prognoza s početka studenog 2013., Europska komisija je 15.11.2013. objavila Izvješće o postojanju prekomjernog proračunskog deficita u Hrvatskoj, u kojem je ustanovljeno da je Hrvatska prekršila oba fiskalna kriterija definirana Mastriškim ugovorom (deficit i dug). Tada je započeta procedura uključivanja Republike Hrvatske u Postupak prekomjernog proračunskog deficita (PPPD), koji je i formalno započeo 21. siječnja 2014. godine, kada je Vijeće EU donijelo i formalno Odluku o postojanju prekomjernog deficita (Council decision on the existence of an excessive deficit) i Preporuku za prestanak situacije prekomjernog deficita (Council recommendation to end the excessive deficit situation). U Preporuci Vijeća navedeno je da Hrvatska treba svesti fiskalni deficit na razinu od 4,6 posto BDP-a u 2014., 3,5 posto BDP-a u 2015. i 2,7 posto BDP-a u 2016. godini. Isto tako, temeljem rebalansa državnog proračuna za 2013. godinu i nacrta prijedloga proračuna za 2014. godinu, Komisija je projicirala7 da će udio duga opće države u BDP-u iznositi 62 posto BDP-a krajem 2014., 64 posto na kraju 2015. te 64,75 posto na kraju 2016. Isto tako, smanjenje javnog duga ispod referentne granice definirane Ugovorom iz Maastrichta (60 posto BDP-a) Komisija je sukladno tadašnjim projekcijama očekivala da se dogodi u roku od dvije godine nakon što Hrvatska svede prekomjerni deficit na razinu ispod 3 posto BDP-a (2016), što bi značilo do kraja 2018.8

U sklopu Proljetnih prognoza Komisije 2014, korigirane su projekcije deficita i duga države za razdoblje 2013. - 2015. temeljem ostvarenih kretanja sukladno rezultatima EDP notifikacije iz travnja 2014. i novih spoznaja Komisije. Hrvatska je imala obvezu do 30. travnja 2014. dostaviti Komisiji i Vijeću konkretne prijedloge o mjerama koje planira poduzeti u svrhu konsolidiranja javnih financija, s konačnim ciljem da se postignu ciljevi zadani Preporukom Vijeća. Temeljem predočenih mjera i dostavljenih dokumenata (Nacionalni program reformi Hrvatske 2014. i Program konvergencije Hrvatske za 2014), Komisija je početkom lipnja objavila i Ocjenu poduzetih mjera u svrhu okončanja situacije prekomjernog proračunskog deficita za Hrvatsku9 i Poljsku, u kojoj se navodi da bi mjere fiskalne konsolidacije predložene od strane hrvatskih vlasti za 2014. trebale biti dovoljne i da trenutno nema potrebe za predlaganjem dodatnih mjera.

5 dostupno na: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/2-21102014-AP/EN/2-21102014-AP-EN.PDF6 dostupno na: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/2-23102014-AP/EN/2-23102014-AP-EN.PDF7 Za potrebe izrade Preporuke, temeljem naknadnih spoznaja Komisije u zaduživanju države naknadno su ažurirane i projekcije duga opće države objavljene u sklopu Jesenskih prognoza Komisije 20138 Objavljeno u Preporuci Vijeća od 21.01.2014., dostupno na: http://ec.europa.eu/economy_finance/economic_governance/sgp/pdf/30_edps/126-07_council/2014-01-21_hr_126-7_council_en.pdf9 Communication from the Commission - Assessment of action taken in response to the Council Recommendation of 28 January 2014 with a view to bringing an end to the situation of excessive government deficit, dostupno na engleskom jeziku na: http://ec.europa.eu/economy_finance/economic_governance/sgp/pdf/30_edps/other_documents/2014-06-02_hr_com munication_from_the_com mission_en.pdf

19

U Tablici 2. dan je usporedni prikaz ostvarenih i Preporukom zadanih veličina fiskalnog deficita po godinama, kao i prikaz ostvarenih i od Komisije projiciranih veličina duga opće države:

Kao što možemo vidjeti iz tablice, iako je Preporukom bio zadani deficit maksimalni u iznosu od 4,6 posto BDP-a u 2014., očekivanja Komisije iskazana u Proljetnim prognozama bila su čak i niža (3,8 posto BDP-a), da bi u konačnici projicirani deficit u EDP izvješću iznosio čak 5,8 posto BDP-a (od čega jedan manji dio otpada na učinke uvođenja standarda ESA 2010 u statistike javnih financija, otprilike 0,3 posto BDP-a).

Najnoviji podatak o deficitu ostvarenom u 2013. godini (-5,2 posto BDP-a) tek je za 0,3 postotna boda niži u odnosu na vrijednost iskazanu u Proljetnoj prognozi Komisije. Treba napomenuti da su deficit i dug u preporuci Vijeća i Proljetnim prognozama Komisije 2014. iskazani po standardu ESA 1995. Unatoč promjeni standarda, vrijednosti ciljanih deficita iskazanih u Preporuci Vijeća nisu se promijenili.

Što se tiče pokazatelja duga države, projicirane vrijednosti duga u proljetnim prognozama Komisije više su za oko 5-7 postotnih bodova u odnosu na one iskazane u preporuci Vijeća (temeljem revidiranih Jesenskih prognoza Komisije 2013).

Međutim, objavom EDP izvješća u listopadu 2014., vrijednosti pokazatelja duga mnogo su više u odnosu na sve prethodne projekcije, što je uglavnom posljedica uvođenja novog standarda ESA 2010, prema kojem su HAC i ARZ (i svi njihovi dugovi) reklasificirani u sektor opće države (podsektor središnje države).

Zaključak

Ostvarene vrijednosti proračunskog deficita i duga države bitno odstupaju u odnosu na ciljne veličine zadane Preporukom Vijeća u sklopu Postupka prekomjernog proračunskog deficita. Kod pokazatelja deficita učinak uvođenja novog ESA 2010 standarda je relativno nizak, a kod pokazatelja duga mnogo je izraženiji (dug je u 2013. godini za oko 12,8 p.b. povećan u odnosu na rezultate prethodne travanjske notifikacije po ESA 1995) i uglavnom je vezan uz reklasifikaciju HAC-a i ARZ-a u sektor države. Bez obzira na porast vrijednosti pokazatelja, neće doći niti do promjene referentnih veličina definiranih Ugovorom iz Maastrichta, niti do promjene ciljnih veličina deficita za razdoblje 2014. - 2016. u Preporuci Vijeća. Da bi se ostvarile ciljne veličine, u svakom je slučaju nužan dodatni fiskalni napor (na prihodnoj i rashodnoj strani proračuna). Ono što u velikoj mjeri utječe na vrijednost proračunskog deficita u Hrvatskoj su veličine rashoda za kamate (koje rastu tijekom cijelog promatranog razdoblja) i konstantno smanjenje rashoda za investicije.

Iako se na prvi pogled čini da je smanjenje rashoda za investicije poželjno u smislu smanjenja proračunskog deficita, takvo ponašanje u duljem roku dovodi do pada konkurentnosti gospodarstva, smanjenja zaposlenosti, proizvodnje i izvoza te fiskalnih prihoda koje država gubi zbog nemogućnosti da oporezuje dobit novih tvrtki i dohodak njihovih zaposlenika. U takvim uvjetima, gdje postoje suprotstavljeni ciljevi (smanjenje proračunskog deficita i povećanje investicija), jedino poželjno rješenje su državne investicije koje se financiraju iz EU fondova, budući da u deficit ulazi samo trošak kojim država ulazi u sufinanciranje projekta, a ne cjelokupan trošak investicije.

Tablica 2.: Usporedba Preporukom zadanih veličina deficita i duga države, prognoza i ostvarenja (EDP izvješće) u % BDP-a i međugodišnje stope rasta 2013. 2014. 2015. 2016. 2018pPreporuka Vijeća (01/2014)Proračunski deficit ... -4,6 -3,5 -2,7 <3Konsolidirani dug opće države* ... 62,0 64,0 64,75 <60Proljetne prognoze Komisije (05/2014)Proračunski deficit -4,9 -3,8 -3,1 ... ...Konsolidirani dug opće države 67,1 69,0 69,2 ... ...EDP izvješće (Eurostat, 10/2014)Proračunski deficit -5,2 -5,8 ... ... ...Konsolidirani dug opće države 75,7 81,8 ... ... ...

* - u dokumentu Vijeća korišteni su ažurirani rezultati Jesenskih prognoza Komisije 2013Izvor: publikacije Vijeća, Komisije i Eurostata

20

mr.sc. Ivana Maletić

Upravljanje proračunom Republike HrvatskeUvod: Zakonski okvir sustava proračuna

Temeljni propis kojim se uređuju proračunski procesi i postupak donošenja proračuna je Zakon o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12). Zakon o proračunu definira instrumente za upravljanje javnim rashodima i uređuje procese planiranja, izrade, donošenja i izvršavanja proračuna, upravljanje imovinom i dugovima, upravljanje javnim dugom, zaduživanje i jamstvo države, te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunske odnose u javnom sektoru, računovodstvo, unutarnji i proračunski nadzor.

Državni proračun je akt kojim se procjenjuju prihodi i primici, te utvrđuju rashodi i izdaci države za jednu godinu, a donosi ga Hrvatski sabor (članak 3., točka 5. Zakona o proračunu). Osnovni procesi u sustavu proračuna jesu: priprema proračuna, izvršavanje proračuna, nadzor te računovodstvo i izvještavanje. Vlada utvrđuje prijedlog proračuna te ga dostavlja Saboru na donošenje do 15. studenoga tekuće godine. Sabor mora donijeti proračun do konca tekuće godine za iduću proračunsku godinu, i to u roku koji omogućuje primjenu proračuna s 1. siječnjom za godinu za koju se donosi proračun.

Ako se tijekom proračunske godine, zbog izvanrednih nepredviđenih okolnosti, povećaju rashodi i izdaci, odnosno umanje prihodi i primici, proračun/financijski plan se mora uravnotežiti sniženjem rashoda i izdataka, odnosno pronalaženjem novih prihoda i primitaka. Isto tako u slučaju ostvarenja većih prihoda od planiranih potrebno je izmijeniti proračun/financijski plan i utvrditi namjenu više ostvarenih prihoda.

Izmjene i dopune – rebalans proračuna

Tijek donošenja izmjena i dopuna proračuna i financijskih planova nije detaljno propisan.

Zakonom o proračunu člankom 14. samo je utvrđeno da se uravnoteženje proračuna/financijskog plana provodi tijekom proračunske godine izmjenama i dopunama proračuna prema postupku za donošenje proračuna/financijskog plana.

Zakonom nije utvrđen ni krajnji rok do kojeg se izmjene i dopune mogu predlagati i donositi. Mnoge države ne dozvoljavaju izmjene i dopune proračuna nakon rujna, jer se na samom kraju godine ne bi smio mijenjati proračunski rezultat.

21

Moguće su preraspodjele sredstava na proračunskim stavkama u slučaju, kada se pojedine aktivnosti i projekti realiziraju sporije, odnosno brže od planiranog. Međutim, ukupna razina prihoda i rashoda te planiranog viška/manjka ne bi se smjela mijenjati.

Republika Hrvatska je do 2012. slijedila dobru praksu na međunarodnoj razini i nijedan rebalans proračuna nije se radio nakon kolovoza. Vlada bi trebala moći na vrijeme što točnije procijeniti razinu prihoda, koju će ostvariti, te rashode i ciljani rezultat.

Međutim od 2012. zaredali su rebalansi u studenome s kojima se rezultat značajno mijenjao. Tako je u studenome 2013. planirani deficit s 10,2 milijarde kuna povećan na 16,3 milijarde. Najnovijim rebalansom u 2014. deficit se s 13,5 milijardi kuna povećava na 15,6 milijardi, s tim da je stvarno stanje puno gore.

Naime, prihodi su povećani za 2,8 milijardi jednokratnih uplata iz drugog mirovinskog stupa, a to je iznos koji nije prihod već proračunski primitak. Isto tako na rashodnoj strani nisu uključeni rashodi nastali u sustavu zdravstva, koji su za najmanje 2 milijarde veći od iznosa u proračunu.To nas dovodi do stvarnog deficita od 20,4 milijardi kuna odnosno preko 6,5 posto BDP-a.

Ovakve ozbiljne i suštinske intervencije u proračunu na samom kraju godine stvaraju atmosferu nepovjerenja: na razini međunarodnih institucija, na rejting agencija i kod potencijalnih investitora.

Svi osjećaju da Vlada vrluda i ne upravlja kretanjima u državi. Proračun je temeljni akt javnih financija, koji odražava politike jedne Vlade.

Vlada u Republici Hrvatskoj rebalansima na kraju godine poručuje da nije sposobna realizirati planirano i da su svake godine rezultati značajno lošiji od očekivanih.

Svi se s pravom pitaju zašto Vlada na vrijeme ne poduzima aktivnosti potrebne da se planirano ostvari, nego inertno promatra i analizira loša kretanja, koja rebalansom na kraju godine samo legalizira.

U Tablici 1. i 2. u nastavku daje se pregled proračuna, rebalansa i stvarnog izvršenja za 2013. i 2014.

Druga izrazito loša poruka rebalansa na kraju godine je činjenica, da je tijekom godine izvršenje zasigurno odstupalo od tako lošeg plana, koji se na kraju značajno mijenja.

Tablica 1. Pregled proračuna, rebalansa i stvarnog izvršenja 2013. godine

2013.Plan

(prosinac 2012.) Plan (travanj 2013.) Plan (studeni 2013.) Izvršenje

u kunama

% BDP-a

u kunama

% BDP-a

u kunama

% BDP-a

u kunama

% BDP-a

1 2 3 4 5 6 7 8UKUPNI PRIHODI 113.653 113.400 110.519 108.844Prihodi poslovanja 113.364 113.110 110.251 108.585Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 290 290 268 259

UKUPNI RASHODI 124.520 123.646 126.805 125.070Rashodi poslovanja 122.625 121.452 125.029 123.506Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 1.895 2.195 1.776 1.564

Ukupni višak/manjak državnog proračuna -10.867 -10.247 -16.286 -5,0 -16.225 -4,9

Ukupni manjak/višak, izvanproračunski korisnici

-1.335 -0,4 -1.977 -0,6 -1.785 -0,5

Ukupni manjak/višak, lokalne države 75 0,0 -110.870 0,0 689 0,2

Ukupni manjak/višak proračuna opće države -11.507 -18.361 -5,6 -17.321 -5,2

22

Tablica 2. Pregled proračuna i rebalansa 2014. godine

2014.Plan (prosinac 2013.) Plan (ožujak 2014.) Plan (studeni 2014.)

u kunama % BDP-a u kunama % BDP-a u kunama % BDP-a1 2 3 4 5 6

UKUPNI PRIHODI 113.084 117.064 114.469Prihodi poslovanja 112.819 116.749 113.910Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 266 316 559

UKUPNI RASHODI 130.548 130.651 130.107Rashodi poslovanja 127.562 128.086 128.011Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 2.986 2.566 2.096

Ukupni višak/manjak državnog proračuna -17.464 -5,2 -13.587 -4,1 -15.639 -4,8

Ukupni manjak/višak, izvanproračunski korisnici

-1.700 -0,5 -1.400 -0,4 -637 -0,2

Ukupni manjak/višak, lokalne države 0,0 0,0 0,0

Ukupni manjak/višak proračuna opće države -5,8 -4,6 -5,0

23

U sustavu proračuna plan je zakon, i izvršenje ne smije odstupati ni u jednom trenutku od plana. Strogo je zabranjeno naknadnim izmjenama plan prilagođavati izvršavanju. Tako npr. kada revizori Europske komisije kontroliraju izvršenje projekta u odnosu na plan, kontrolu rade na određeni dan.Taj dan analiziraju plan i izvršenje i, ako se to dvoje ne podudara traže povrat sredstava zbog nenamjenskog trošenja. U praksi je bilo slučajeva da korisnik potroši sredstva mimo plana znajući da će se plan za mjesec dana izmijeniti i uzeti u obzir tu promjenu u korištenju sredstava.

Međutim, revizori nisu promatrali odnos zadnjeg plana nakon izmjena i izvršenja, što je uobičajena praksa Državnog ureda za reviziju u Republici Hrvatskoj, već plan i izvršenje na dan. Zbog navedenog odstupanja Europska komisija traži povrat sredstava. Jedno od temeljnih pravila prihvatljivosti troškova je da moraju biti u skladu s planiranim. Promjene su moguće, ali prvi korak mora biti izmjena plana.

Kada bi Državni ured za reviziju počeo raditi u skladu s praksom europskih revizora imao bi što zateći na dan prije ovakvih u zadnji čas velikih rebalansa državnog proračuna. Takvi rebalansi su poruka nezakonitog i nenamjenskog trošenja proračunskih sredstava tijekom godine, što je naravno kažnjivo i zabranjeno Zakonom o proračunu i Zakonom o fiskalnoj odgovornosti.

Jedna od preporuka Europske komisije Republici Hrvatskoj je u vezi s boljim upravljanjem proračunom. Europska komisija zamjera Vladi loše planiranje prihoda te činjenicu da nema pod kontrolom državnu potrošnju. Traže se hitne promjene i zato Vlada pod pritiskom Brisela radi upravo na dubinskoj analizi rashoda. Žalosno je da Vladi nakon tri godine Europska komisija mora reći da konačno napravi analizu rashoda.

Teško je za gledati kako Vlada ne zna što to zapravo znači, pa u pomoć poziva MMF da joj pomogne u pripremi metodologije za analizu.

Struktura proračuna – kako smanjiti deficit?

U Tablici 4. koja pokazuje strukturu i kretanje proračunskih prihoda, rashoda i rezultata od 2009. do 2014., vidimo da od 2009. godine, kada je započela ekonomska kriza, prihodi padaju ili bilježe neznatan rast. S pravom su ekonomisti bili sumnjičavi nakon rebalansa u ožujku 2014., kada su planirani prihodi za 6,5 milijardi kuna bili veći od prihoda iz 2013., a istovremeno je korigiran očekivani rast s 1,3 posto na 0,2 posto BDP-a.

Stručna javnost bila je jednoglasna u komentiranju da je proračun 2014. nakon rebalansa poprilično nerealan. Svi su očekivali mjere Vlade kojima će ostvariti zacrtan plan, koji je u trenutnoj postojećoj strukturi bio nerealan

Tablica 3.: Struktura i kretanje proračunskih prihoda, rashoda i rezultata od 2009. do 2014.

NAZIV 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

(prosinac 2013.)

2014. (ožujak)

2014. (studeni)

Prihodi poslovanja 110.258 107.466 107.070 109.559 108.585 112.819 116.749 113.910 Prihodi od poreza 60.595 61.809 61.089 64.332 62.713 63.939 63.639 62.507 Porez i prirez na dohodak 1.399 1.202 1.307 1.270 1.373 1.373 1.369 1.369 Porez na dobit 9.440 6.407 7.288 7.697 6.365 5.793 5.689 5.431 Porezi na imovinu 532 444 448 398 462 445 458 400 Porezi na robu i usluge 46.444 50.248 50.244 53.205 53.350 55.910 55.734 54.898 Porez na dodanu vrijednost 37.050 37.689 37.718 40.652 40.253 42.541 41.965 40.668

Porez na promet 123 124 130 127 135 137 136 149 Posebni porezi i trošarine 8.205 11.240 11.215 11.206 11.683 11.930 12.041 12.797 Ostali porezi na robu i usluge 533 524 515 514 508 526 510 453

Porez na dobitke od igara na sreću i ostali porezi od igara na sreću

533 49 31 30 28 37 28 121

Naknade za priređivanje igara na sreću n/p 623 635 675 742 738 1.054 710

Porezi na međunarodnu trgovinu i transakcije 1.721 1.644 1.766 1.754 1.159 419 389 396

Ostali prihodi od poreza 1.057 1.864 34 8 4 0 0 13 Doprinosi 39.995 38.712 38.605 37.846 37.149 38.115 41.855 41.618 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 18.288 17.752 17.723 16.715 15.889 16.329 17.459 17.213

Doprinosi za mirovinsko osiguranje 19.838 19.153 19.075 19.291 19.408 19.878 22.538 22.493

Doprinosi za zapošljavanje 1.869 1.807 1.807 1.841 1.853 1.907 1.859 1.911

Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar općeg proračuna

675 707 941 1.046 1.827 4.507 4.306 3.121

Pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU

604 615 827 948 1.730 4.427 4.226 3.041

Pomoći iz proračuna 59 69 69 76 89 50 50 50 Pomoći od ostalih subjekata unutar općeg proračuna

7 9 6 2 1 16 16 16

Prihodi od imovine 5.308 2.120 2.063 2.062 1.907 2.046 2.696 2.696 Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknadama

n/p 3.526 3.767 3.668 4.302 3.584 3.582 3.217

Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i prihodi od donacija

n/p 68 69 79 85 71 71 100

24

NAZIV 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

(prosinac 2013.)

2014. (ožujak)

2014. (studeni)

Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 515 525 534 526 602 557 600 651

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 304 318 347 278 259 266 316 559

Ukupni prihodi 110.562 107.785 107.417 109.837 108.845 113.084 117.064 114.469 Ukupni rashodi poslovanja 117.924 120.323 119.940 118.730 123.506 127.562 128.088 128.011

Rashodi za zaposlene 22.510 22.295 22.769 22.395 21.668 21.421 21.307 21.639 Materijalni rashodi 8.018 8.187 8.718 8.241 8.011 8.805 8.068 8.118 Financijski rashodi (kamate) 5.788 6.925 7.597 8.822 9.883 11.592 11.234 10.974

Subvencije 6.710 6.582 6.555 5.762 5.538 6.243 5.695 5.328 Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna (transferi sredstava prema općinama, gradovima i županijama)

5.432 5.604 4.923 4.755 6.492 9.207 8.937 8.811

Naknade građ.i kuć.na temelju osiguranja 48.599 50.943 50.796 50.847 53.503 50.618 53.566 53.891

Ostale naknade građ.i kućan.iz proračuna 15.400 13.943 13.864 13.527 13.742 13.646 13.585 13.839

Ostali rashodi 5.466 5.844 4.717 4.381 4.669 6.030 5.696 5.412 Rashodi za nabavu imovine 2.267 1.551 1.486 1.108 1.564 2.986 2.564 2.096

Ukupni rashodi 120.191 121.874 121.425 119.838 125.070 130.548 130.651 130.107 Razlika - višak / manjak -9.629 -14.089 -14.009 -10.001 -16.225 -17.464 -13.587 -15.639

25

ili još jedan rebalans kojim će se smanjiti prihodi ili povećati deficit. Umjesto mjera i aktivnosti Vlade dočekao nas je u završnici godine rebalans, kojim Vlada potvrđuje svim stručnjacima da su bili u pravu i da će se zaista realizirati samo rast prihoda na doprinosima od zdravstvenog osiguranja, jer je stopa povećana s 13 posto na 15 posto Uz to u prihode na doprinosima od mirovinskog osiguranja iskazuju i povlačenje sredstava iz drugog mirovinskog stupa u visini od 3 milijarde kuna, što nova statistika europskih računa ne priznaje kao prihod, nego samo primitak. Kada izuzmemo to jednokratno prebacivanje sredstava iz prihoda, u kretanju na prihodnoj strani jasno je vidljiva stagnacija, odnosno blagi rast isključivo zbog povećanja doprinosa za zdravstvo.

Za razliku od prihoda, rashodi rastu, osobito u 2012., 2013. i 2014. godini, pa je i deficit skokovit. U 2012. deficit je bio 10 milijardi kuna, a u 2013. iznosi čak 16 milijardi kuna. U 2014. stvaran deficit prelazi 20 milijardi (što je objašnjeno u prethodnom dijelu ovog teksta). Kada pogledamo strukturu rashoda državnog

proračuna, čak 53 posto svih rashoda čine mirovine, naknade za nezaposlene, porodiljne naknade i socijalne naknade, a kada se tome pridodaju plaće riječ je o ukupno 70 posto proračuna. Kamate koje država plaća za podignute kredite i zaduženja po obveznicama i drugim instrumentima financiranja iz godine u godinu značajno se povećavaju zbog rasta zaduživanja, a u 2013. iznose 8 posto rashoda državnog proračuna. Ti rashodi zajedno sa subvencijama, a to su izdvajanja za poljoprivrednike, poduzetnike i poduzeća u vlasništvu države poput HŽ-a i Jadrolinije, čine 13 posto proračuna. Izdvajanja za općine, gradove i županije čine 5 posto proračunske potrošnje, te smo sa svim ovim gotovo fiksnim kategorijama na 88 posto potrošnje.

Ostatak od 12 posto odnosi se na materijalne rashode poput struje, vode, tonera, papira; dakle, rashode koji su neophodni za svakodnevno obavljanje posla i iznose 7 posto proračunske potrošnje, zatim na ostale rashode (4 posto), koje čine prijenosi sredstava neprofitnim organizacijama, odnosno donacije te kapitalne pomoći (to su davanja poduzetnicima i trgovačkim društvima u

26

Slika 1: Struktura rashoda državnog proračuna u 2013. (struktura je vrlo slična svake godine)

Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 54%Ostali rashodi 4%Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 1%Rashodi za zasposlene 17%Materijalni rashodi 6%Financijski rashodi 8%Subvencije 4%Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna 5%

Izvor: www.mfin.hr

vlasništvu države, ali za kapitalna ulaganja). Svega 1 posto izdvajanja je za nabavu opreme, modernizaciju i održavanje svih institucija države i proračunskih korisnika – od sudova, bolnica, fakulteta do škola – svega 1,7 milijardi kuna može se izdvojiti za opremanje i održavanje, odnosno za kapitalna ulaganja.

Vlada najčešće rebalansima smanjuje subvencije ili davanja prema općinama, gradovima i županijama, ali vidimo da je udio ovih rashoda u ukupnim rashodima svega 10 posto, te uštede na tome ne mogu biti značajne, a utječu na smanjivanje konkurentnosti naših poduzetnika, kojima se smanjuju izvori financiranja i poticaji za uvođenje standarda kvalitete, tehnoloških i procesnih inovacija, unaprjeđenje proizvodnje i dr. Često se kada se analizira struktura rashoda donosi zaključak da se bez smanjivanja plaća ili broja zaposlenih u državi, te bez smanjivanja mirovina i socijalnih naknada rashodi ne mogu značajnije smanjiti s obzirom na to da su to najveće stavke potrošnje.

Međutim, kada se smanjuju plaće, najbolji i najkvalitetniji kadrovi odlaze, što će našu administraciju učiniti manje kvalitetnom, a cilj je da bude brža i kvalitetnija. Isto tako, ako se smanjuju mirovine, naši umirovljenici koji su već i sad na rubu egzistencije bit će siromašniji, a nikako nije cilj povećavati razinu siromaštva u Republici Hrvatskoj. To je suprotno i ciljevima strategije Europa 2020.

Upravo zato su jedino rješenje za Republiku Hrvatsku reforme kojima će se povećati efikasnost javne administracije koja mora biti servis građanima i poduzetnicima, te ulaganje u poduzetništvo, potporne centre i poduzetničku infrastrukturu, kako bi se otvarala nova radna mjesta i potaknuo gospodarski rast i razvoj. Samo gospodarskim rastom i razvojem možemo riješiti problem deficita, jer rast i razvoj povećavaju prihode proračuna, a veći prihodi znače manji deficit. Nikako nije rješenje uvođenje novih poreznih nameta ili povećavanje postojećih.

27

1. Sporost Vlade i nedostatak vizije doveli su do značajnog povećanja regionalnih razlika

Još 2012. započela je priprema novog Prijedloga zakona o regionalnom razvoju, te je do 4. studenoga 2013. trajala javna rasprava o Nacrtu prijedloga tog Zakona. Početkom listopada 2013. Vlada je najavila da je to Zakon koji donosi „vrlo ozbiljne reforme“ u regionalnom razvoju.

Donošenje Zakona najavljivano je najkasnije u prvom kvartalu 2014., a svih podzakonskih akata do kraja 2014. godine. Vlada se budi iz zimskog sna i na kraju 2014. šalje Zakon po hitnoj proceduru na usvajanje u Sabor.

Dvije godine ništa i sad odjednom hitan postupak za potpuno novi tekst Zakona na koji su se lokalne i regionalne jedinice i ministarstva trebala očitovati u roku od deset dana.

Jedno je jasno, od najave Vlade, još na početku mandata, o mjerama za ravnomjerni regionalni razvoj, o regionalnim razvojnim projektima i ulaganjima u manje razvijenim područjima, nemamo ništa.

Nedostatak volje, nerad i zanemarivanje politike regionalnog razvoja dovelo je do povećanja razlika. Najbolji primjer je karta regionalnih potpora po kojoj istih 40 posto sufinanciranja projekta dobiva poduzetnik u Vukovaru i Zagrebu.

mr.sc. Ivana Maletić

Novi prijedlog Zakona o regionalnom razvoju – još jedan veliki promašaj Vlade

mr.sc. Marija Tufekčić

28U obrazloženju za hitni postupak istaknuto je da je to zbog potrebe da se Hrvatska što bolje pripremi za korištenje EU fondova. Na kraju 2014. Vlada se još uvijek priprema. To je sve što ove tri godine Vlada u Hrvatskoj radi, analizira i priprema se. Gospodarstvo tone, građani siromaše, a Vlada će sve riješiti sutra. 2. Županijske strategije i strategija regionalnog

razvoja odgađaju se još od 2013.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju svojih strategija, trebale bi predlagati i pripremati projekte za sufinanciranje iz EU fondova. Vlada umjesto da potiče i ubrzava pripremu strateških dokumenta čitavo vrijeme odgađa njihovu pripremu.

Ministarstvo regionalnog razvoja je u nekoliko navrata u zadnje 3 godine uputama poslanim županijama produžavalo primjenu županijskih razvojnih strategija koje su vrijedile do 2013. kako bi se kako-tako steklo tek formalne uvjete strateške utemeljenosti za pripremu i provedbu projekata koji se financiraju iz EU fondova. Takvi potezi pokazuju da Vlada ne promišlja sustavno o regionalnom razvoju, već ad hoc mjerama samo zadovoljava formalne preduvjete.

Nevjerojatno zvuči plan Ministarstva naveden u dopisu županijama i Gradu Zagrebu, da će se nova strategija regionalnog razvoja dovršiti do kraja lipnja 2015., te se očekuje usvajanje županijskih razvojnih strategija tijekom druge polovice 2015.

To znači da će županijske razvojne strategije koje odražavaju stvarne razvojne potrebe županija biti aktualne tek od 2016.

Ne definiraju se pokretači rasta za svaku od županija (i gradove i općine u njenom području) ne utvrđuju se projekti koji se trebaju pripremati jer će se financirati iz EU fondova. Lokalci su prepušteni sami sebi, ulažu vrlo ograničena sredstva u pripremu nasumice odabranih projekata. Tako npr. ministarstvo ih poziva da prijave projekte za izgradnju i proširenje škola i dječjih vrtića za financiranje iz EU pa kada oni ulože novac u pripremu povratno im se daju informacije da se to ipak neće sufinancirati iz EU. Vlada je samo pronašla mehanizme kako dodatno siromašiti lokalne jedinice.

3. Loš pristup strateškom planiranju

Nebriga aktualne Vlade vidljiva je i u činjenici da nisu predvidjeli donošenje strateškog dokumenta na NUTS II razini važnog za uspješno sudjelovanje u Kohezijskoj politici, kao i u činjenici da su Županijske razvojne strategije u prijedlogu Zakona i dalje ostavljene kao

strateški dokument koji se priprema sa razine županije za područje županije, umjesto da budu strateški dokumenti koji objedinjavaju strateške prioritete i ciljeve svih općina, gradova i županije. Vlada time dodatno pokazuje kako ne razumije i ne uvažava načelo partnerstva niti namjerava primjenjivati pristup „odozdo prema gore“, prikupljati ideje s lokalne razine i raditi na zajedničkom strateškom usmjerenju.

Člankom 14. stavkom 3. definira se da plan razvojnih programa koji jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donose sukladno Zakonu o proračunu mora biti u suglasju sa županijskom razvojnom strategijom. To je isključivo pristup odozgo prema dolje koji Europska komisija potpuno izbjegava, a primjenjuje se tek kao dio procesa usuglašavanja između različitih razina vlasti (općina, gradiva i županije te njih i nacionalne razine).

Članak 16. uvodi potrebu donošenja Strategije razvoja urbanog područja, a stavak 5. definira da ju „donosi predstavničko tijelo koje je bilo nositelj njezine izrade uz prethodno mišljenje svih jedinica lokalne samouprave s tog urbanog područja.“ Što ako je mišljenje neke od jedinica negativno. Stavkom 4. je propisano da mišljenje partnerskog vijeća mora biti pozitivno, a lokalne jedinice čija bi to trebala biti strategija samo daju mišljenje. 4. I dalje se potiče centralizacija u donošenju

odluka

Uz strategiju regionalnog razvoja, županijske razvojne strategije i strategije razvoja urbanih područja propisuje se donošenje posebnih programa: Programa za poticanje regionalne konkurentnosti i urbanog razvoja (članak 40.) te Programa održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja i drugih područja s razvojnim posebnostima (članak 41.). Navedene programe donosi Vlada na prijedlog ministarstva i iz njih proizlaze mjere i projekti koji će se financirati.

Ovo je uvođenje paralelnog sustava – Vlada malo dopušta lokalnoj razini da planira, ali ipak smatra da je pametnije da ona odluči što treba potpomognutim područjima.

Vrlo sebičan pristup, jer i Unija daje sredstva iz svog proračuna nama za naše prioritete i temeljem naših strateških dokumenata. Za razliku od ovog pristupa Vlada nameće svoj diktat potpomognutim područjima. Riječ je o paralelnom sustavu i možemo samo pitati gdje je tu lokalni razvoj?

Ovaj pristup smo još za vrijeme pregovora napustili i dobivali primjedbe Komisije kako je ključno da lokalne jedinice definiraju planove (strategije) svog razvoja

polazeći od vlastitih potencijala, da se ti planovi usklade s nacionalnim interesima i da se utvrde potrebni projekti za realizaciju ciljeva iz tih dokumenata. Temeljem indeksa razvijenosti definira se da manje razvijeni imaju prednost pri odabiru projekata i sufinanciranju pripreme i provedbe.

Vlada nas vraća godinama unatrag i pokazuje da ne razumije koncept lokalnog (regionalnog) razvoja.

Člankom 24. uvodi se mogućnost sklapanja razvojnog sporazuma za područje najmanje tri jedinice regionalne samouprave unutar statističke regije, te se stavkom 4. daje ovlast Ministarstvu da može pozvati sva ona tijela državne uprave i druga javna tijela za koja Ministarstvo odluči da se priključe razvojnom sporazumu.

Ovime se potpuno zanemaruje načelo supsidijarnosti, te se uvodi centralizacija sustava, dokidaju ovlasti jedinicama regionalne samouprave u razvoju društvene zajednice na svom području, te se ponovno centralizira odlučivanje u bitnim elementima mogućeg udruživanja jedinica regionalne samouprave.

Člankom 15. stavkom 4. određuje se da „Obuhvat područja jedinica lokalne samouprave koje čine urbane aglomeracije utvrđuje ministar odlukom na prijedlog jedinice lokalne samouprave s najvećim brojem stanovnika pojedine aglomeracije uz prethodno mišljenje svih lokalnih jedinica uključenih u pojedinu aglomeraciju i ministarstva nadležnog za prostorno uređenje.“

Ova odredba ministru daje ovlasti da može samovoljno utvrditi obuhvat urbane aglomeracije, jer je definirano samo prikupljanje mišljenja, a nigdje nije određeno da mišljenja moraju biti pozitivna, niti eventualno koji omjer pozitivnih mišljenja je potreban za donošenje ministrove odluke.

5. Administrativno kompliciranje sustava – ništa bez vijeća

Uvode se: Vijeće za regionalni razvoj, Partnersko vijeće statističke regije, Regionalni koordinatori, Partnersko vijeće za područje županije, Partnersko vijeće za urbano područje, Lokalne razvojne agencije. Je li tome svemu mjesto u Zakonu i to na ovaj način, samo se administrativno sustav komplicira.

6. Ništa od fonda za pripremu projekata i sufinanciranje troškova provedbe

Ministarstvo je zaprimilo više inicijativa za osnivanje fonda za sufinanciranje pripreme i provedbe razvojnih projekata na potpomognutim područjima. Međutim, zakonsko rješenje i dalje predviđa da se visina i način dodjele pomoći za sufinanciranje pripreme i provedbe razvojnih projekata na ovim područjima utvrđuje kroz poseban program koji usvaja ministar odlukom. Ovo je krajnje netransparentan način na koji će se utvrđivati tko će i uz koje uvjete moći ostvariti stručnu i financijsku pomoć za pripremu i provedbu projekata.

7. Indeks razvijenosti i dalje ne uzima u obzir demografske karakteristike i utjecaj krize

Tijekom javne rasprave o prošlom prijedlogu Zakona o regionalnom razvoju bilo je dosta inicijativa za izmjenom indeksa razvijenosti na način da isti uzme u obzir specifične geomorfološke karakteristike jedinica, starost stanovništva i gustoću naseljenosti, odnosno, površinu jedinice zbog otegotnih okolnosti koje navedene karakteristike predstavljaju za ujednačeni razvoj RH, ali Vlada je u novom tekstu Prijedloga zakona uvrstila tek manji dio komentara,primjedbi i prijedloga koje je zaprimila kroz očitovanja u javnoj raspravi.

29

Predstavnici hrvatskih županija na “Otvorenim danima 2014”

Zastupnica Maletić se povodom manifestacije „Otvoreni dani 2014 - Europski tjedan regija i gradova“ u Bruxellesu sastala s predstavnicima Vukovarsko-srijemske, Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije.

„Otvoreni dani 2014“ održani su od 6. do 10. listopada, a 6.000 posjetitelja imalo je priliku sudjelovati na stotinjak radionica s više od 600 govornika i predavača.

Zastupnica je posjetiteljima iz hrvatskih županija predstavila svoj rad u Europskom parlamentu te ih je u neformalnoj atmosferi savjetovala o mogućnostima korištenja europskih fondova. Podsjećamo kako je zastupnica u prošloj i ovoj godini održala konferencije u svim hrvatskim županijama.

Konstituirajuće sjednice delegacija za odnose s Makedonijom, Crnom Gorom i Srbijom

U Europskom parlamentu su 13. listopada održane konstituirajuće sjednice međuparlamentarnih delegacija za odnose s Makedonijom, Crnom Gorom i Srbijom.

Članovi delegacije su usmjereni na razmjenu informacija i razvoj međunarodnih odnosa EP-a. Dva puta godišnje delegacije održavaju sastanke zajedničkih parlamentarnih odbora - jednom u Bruxellesu, jednom u državi ne-članici.

Zastupnica Ivana Maletić kao punopravna članica sudjelovat će u radu Delegacije za odnose s Makedonijom kojom predsjedava slovenski zastupnik Alojz Peterle (EPP), a kao zamjenska članica u delegacijama za odnose sa Srbijom kojom predsjedava slovački zastupnik Eduard Kukan (EPP) i Crnom Gorom kojom predsjedava Anneliese Dodds (S&D) iz Ujedinjenog Kraljevstva.

Rasprava o europskoj politici zapošljavanja u Strasbourgu

U Milanu je 8. listopada ove godine održana konferencija o zapošljavanju u Europi na kojoj su premijeri i ministri država članica i povjerenici Europske komisije raspravljali o gorućim pitanjima otvaranja radnih mjesta i razvoja poduzetništva. U Europskom parlamentu u Strasbourgu je 20. listopada održana rasprava o rezultatima konferencije u kojoj je zastupnica Maletić izjavila da su nužne hitne mjere kojima će se potaknuti otvaranje radnih mjesta, a koje će biti usmjerene na uspješne projekte poduzetnika i jačanje njihove konkurentnosti kroz snižavanje ulaznih troškova, ulaganje u obnovljive izvore energije, digitalizaciju poslovanja i inovacije.

„Potrebno je razvijati potporne institucije koje će osloboditi poduzetnike od administrativnih opterećenja, pomagati u modernizaciji poslovanja te im olakšati izlazak na druga tržišta“, istaknula je zastupnica Maletić. Još se uvijek premali dio Europskih strukturnih i investicijskih fondova usmjerava direktno projektima poduzetnika i jačanju poduzetničke infrastrukture.

Događanja u Europskom parlamentu u listopadu

30

31“U Republici Hrvatskoj u Operativnom programu u području konkurentnosti i kohezije kojim se definira korištenje 6,7 milijardi eura u razdoblju od 2014. - 2020. samo se 14,1 posto sredstava, odnosno 970 milijuna eura, odvaja za razvoj poslovne konkurentnosti odnosno za ulaganja u srednje i male poduzetnike te potporne institucije. Milijarda kuna godišnje ne može napraviti veliki razvojni pomak kad su dosadašnja ulaganja iz proračuna na godišnjoj razini nekoliko puta veća”, naglasila je zastupnica Maletić.

Europski proračun 2015.: Više prostora za plaćanja vratit će povjerenje u europski proračun i kohezijsku politiku

Rasprava o proračunu za 2015. održana je 21. listopada, a tijekom glasovanja na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu godišnji proračun je i usvojen. Na razini višegodišnjeg financijskog okvira došlo je do smanjenja proračuna u visini od 3,7 posto, odnosno financijski okvir za 2014. - 2020. koji iznosi 996,8 milijardi eura je za 3,7 posto manji od financijskog okvira za 2007. - 2013. koji je iznosio 1.035,0 milijardi eura. Parlament je povećao predviđeni iznos plaćanja na 146,4 milijarde eura što je povećanje od 8,1 posto u usporedbi sa 2014. Vezano uz dozvoljeno stvaranje obveza Vijeće je predložilo razinu od 145 milijardi eura, a Parlament je s ciljem pojačanog ulaganja u razvojne projekte u znanosti, istraživanju i razvoju te otvaranje radnih mjesta i rješavanje problema visoke nezaposlenosti, osobito mladih, predložio povećanje na 146,4 milijarde eura. Više od 2/3 europskog proračuna otpada na poljoprivrednu i kohezijsku politiku koje su za Republiku Hrvatsku iznimno važne. U 2015. godini očekuje nas preko 1,1 milijarda eura. Problem je što Vlada još uvijek nije niti započela koristiti sredstva iz 2013., a europski proračuni za 2014. i 2015. su doneseni i već nas čekaju nove milijarde za trošenje. Novac je tu, na raspolaganju, ali nažalost Vlada nema znanja i brzine za njegovo korištenje te nam zbog tromosti i nerada Vlade prijeti siguran gubitak sredstava u 2016. i 2017.

Maletić: Neophodna su hitna i velika ulaganja za prevenciju od poplava

U Europskom parlamentu u Strasbourgu održana je 20. listopada rasprava o poplavama koje su zadesile Europu. Zbog klimatskih promjena, u čitavoj Europi su utvrđene pojave učestalih ekstremnih hidroloških pojava. Prema podatcima Europske komisije, u razdoblju od 1998. do 2009. godine, Europu je pogodilo ukupno 213 poplava prouzročivši smrt 1126 ljudi, raselivši oko pola milijuna ljudi te nanijevši gospodarsku štetu Europi u iznosu od 52 milijarde eura. Poplave potpuno uništavaju život ljudi, poljoprivredu i gospodarstvo.

Samo u 2014. šteta u Republici Hrvatskoj iznosi 291,9 milijuna eura, a sredstva pomoći iz Europskog fonda solidarnosti tek trebaju stići i to u iznosu od 8,6 milijuna eura. Ovaj primjer pokazuje koliko je važno djelovati preventivno jer kada se šteta dogodi izvori sredstava su premali u odnosu na financijske posljedice katastrofe. Europski fond solidarnosti je premalen za sanaciju posljedica poplava te je važno sredstva europskih fondova značajnije usmjeriti u pomoć poplavljenim područjima, ali isto tako i druge izvore financiranja dostupne preko Europske investicijske banke i Svjetske banke. Uz sanaciju šteta neophodna su brza i financijski značajna ulaganja u prevenciju od poplava. O mogućnostima financiranja šteta nastalih od poplava pročitajte više u informativnom mjesečniku IM iz kolovoza.

Maletić se amandmanom izborila za sporiju fiskalnu konsolidaciju za države koje moraju uložiti velika financijska sredstva u reforme i investicije

U Europskom parlamentu je 21. listopada održana rasprava o Europskom semestru i provedbi preporuka za 2014. koje su sljedeći dan i usvojene. Izvješće na sažet, a istovremeno vrlo sadržajan način ukazuje na važnost Europskog semestra i ključne promjene potrebne za postizanje gospodarskog rasta i razvoja te otvaranje radnih mjesta. U Izvješću se naglašava hitna potreba za pojačanim investicijama u EU i traži se što skoriji početak realizacije Junckerovog programa investicija od 300 milijardi eura. Kao najvažniji element ističe se jačanje konkurentnosti Europske unije, a upravo podizanje konkurentnosti najvažnije je i za Republiku Hrvatsku koja na ljestvicama konkurentnosti kontinuirano pada. Ulaganja u istraživanje i razvoj, obrazovanje i vještine, provedba strukturnih reformi i reindustrijalizacija sastojci su dobrih rješenja za poticanje rasta i razvoja.

„Za postizanje rasta i razvoja neophodno je povezivanje kohezijske politike i korištenja ESI fondova s Europskim semestrom i provedbom preporuka. Sredstva fondova treba usmjeriti na financiranje reformi koje se preporukama traže“, istaknula je zastupnica Maletić.U Izvješću se ističe da je za razvoj potrebna dobra kombinacija politike štednje i politike pametnog ulaganja u razvojne projekte. Upravo zato je zastupnica Maletić posebnim amandmanom tražila da se ostavi prostor državama članicama, koje poput Hrvatske moraju provoditi snažnu fiskalnu konsolidaciju jer su u proceduri prekomjernog deficita i postupku makroekonomskih neravnoteža, za brzo korištenje EU fondova na način da se zahtjevi za fiskalnom konsolidacijom uspore, ali uz uvjet da se provode potrebne reforme i ulažu sredstva u pokretače rasta.

32Posjetitelji iz Hrvatske u Europskom parlamentu

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić ugostila je u svom uredu u Strasbourgu posjetitelje iz Knina, Drniša, Promine, Unešića, Miljevaca, Tisnoga, Grebaštice, Šibenika i Trilja. Posjetitelji su u turističkom obilasku posjetili znamenitosti Strasbourga - gotičku katedralu Notre Dame de Strasbourg, Grande Ile, Place du Marche-aux-cochons-de-lait, Kammerzell, Palais des Rohan, Petite France i Ponts Couverts.

U zgradi Europskog parlamenta ugostila ih je zastupnica Ivana Maletić, a sastali su se i s predsjednicom hrvatske delegacije gospođom Dubravkom Šuicom. Zastupnice su upoznale posjetitelje sa svojim aktivnostima i radom Europskog parlamenta i drugih europskih institucija. U sklopu službenog dijela programa posjetitelji su pratili plenarno zasjedanje i sudjelovali na specijaliziranom predavanju o institucijama Europske unije i postupku donošenja odluka na europskoj razini.

Europski parlament izabrao povjerenike Europske komisije

U Europskom parlamentu u Strasbourgu 22. listopada su potvrđeni povjerenici nove Europske komisije.Europska pučka stranka je u kampanji za europske izbore istaknula za kandidata za predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera koji je nakon pobjede EPP-a u srpnju i službeno potvrđen za predsjednika nove Europske komisije. Nakon što su države članice nominirale svoje kandidate za povjerenike u rujnu i listopadu održana su saslušanja u Europskom parlamentu. Svaki od povjerenika saslušan je pred odgovarajućim odborom. Zastupnici su imali na raspolaganju tri sata za postavljanje pitanja i procjenu sposobnosti i znanja povjerenika za obavljanje dužnosti koje se od njih očekuju.

Zastupnica Ivana Maletić je postavljajući pitanja sudjelovala u raspravi s kandidatima za povjerenike. Na Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku bili su saslušani, a sad su i potvrđeni Valdis Dombrovskis – potpredsjednik za područje eura i socijalnog dijaloga, Jyrki Katainen – povjerenik za zapošljavanje, rast, ulaganje i konkurentnost, Jonathan Hill – povjerenik za područje financijske stabilnosti, financijskih usluga i uniju tržišta kapitala, Pierre Moscovici – povjerenik za gospodarska i monetarna pitanja, oporezivanje i carinu i Margrethe Vestager – povjerenica za tržišno natjecanje. Povjerenica za regionalnu politiku u novom mandatu je Corina Creţu.

33

Konferencija ”Jačanje zdravstvenog sustava - mogućnosti i perspektive”

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić sudjelovala je 29. rujna na konferenciji ”Jačanje zdravstvenog sustava - mogućnosti i perspektive” koja se u organizaciji Odbora za zdravstvo HDZ-a, Zaklade Hrvatskog državnog zavjeta i Zaklade Konrad Adenauer održala u zagrebačkom hotelu Sheraton.

Prvo izlaganje zastupnice Maletić odnosilo se na zdravstvene klastere, koje je na primjerima dobre prakse uređenijih europskih država istaknula kao neophodan element za rast i razvoj Hrvatske.

”U kontekstu strategije pametne specijalizacije, u Hrvatskoj je do sada uspostavljeno samo 12 klastera konkurentnosti s kojima se planiramo pozicionirati na tržištu EU, a jedan od njih je i klaster zdravstvene industrije. Drukčije rečeno: prema Izvješću o globalnoj konkurentnosti 2014-2015 - koje mjeri konkurentnost 144 države svijeta - RH se po razini razvijenosti klastera nalazi na 117. mjestu! Šteta, jer Hrvatska ima sve potencijale za razvoj medicinskog turizma koji privlači investicije i otvara radna mjesta, razvija medicinske usluge i turizam te pridonosi proračunu i rastu BDP-a”, rekla je Maletić.

Zastupnica Maletić u zasebnom je izlaganju prikazala mogućnosti financiranja zdravstvenih projekata iz europskih strukturnih i investicijskih fondova s primjerima dobre prakse država članica sa sposobnijim vladama od ove „naše“ SDP-ove: “Vlada nema jasnu viziju razvoja, o čemu svjedoči i podatak da u sedmogodišnjem razdoblju

planira za zdravstvo investirati samo 150 milijuna eura. Ona kao da ne zna da nam se nude sredstva iz Europskog socijalnog fonda te da postoje programi prekogranične suradnje u kojima bi Hrvatska mogla zajedničkim snagama sa susjedima i usmjeravanjem povučenog novca poboljšati zdravstvene usluge na obje strane granice”, zaključila je zastupnica Maletić.

Liderov klub izvoznika: Izostale poticajne mjere države za jačanje hrvatskog izvoza

“Što hrvatski europarlamentarci mogu učiniti za hrvatske izvoznike?” bila je tema 12. susreta Liderova kluba izvoznika koji se održao 3. listopada 2014.

Osim zastupnice Maletić, europarlamentarci Davor Stier, Tonino Picula i Davor Škrlec predstavili su svoj rad u EU parlamentu i istaknuli kako svojim radom mogu pomoći poboljšanju izvozne klime koja je ocijenjena s nedovoljnih 3,7. Pozitivni efekti prve godine članstva vidljivi su upravo na izvoznim rezultatima. I dalje izostaje pomoć države u otvaranju izvora financiranja i uklanjanju administrativnih prepreka što naše izvoznike čini manje konkurentnim.

Zastupnica Maletić je prisutnima predstavila što hrvatski poduzetnici mogu očekivati iz europskih fondova u okviru Operativnog programa u području konkurentnosti i kohezije 2014-2020 kojim se za male i srednje poduzetnike izdvaja samo 14,10 %, odnosno 970 milijuna eura u sedmogodišnjem razdoblju. Riječ je o malom iznosu za pokretanje investicija, ulaganja u tehnološki razvoj, zadovoljavanje standarda kvalitete, inovacije te ostvarivanja gospodarskog rasta i razvoja.

Vijesti iz Hrvatske

Kongres zajednice Žena Europske pučke stranke

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić sudjelovala je 10. listopada na kongresu zajednice Žena Europske pučke stranke (EPPW) na temu „Politike međunarodnih odnosa“ u organizaciji Žena EPP-a i Zaklade Konrad Adenauer.

Zastupnica Maletić pružila je podršku kandidatkinji HDZ-a za predsjednicu Republike Hrvatske Kolindi Grabar-Kitarović koja je uvodnim predavanjem otvorila kongres na temu „Krizna žarišta u svijetu i kako pristupiti njihovu rješavanju“.

Događaj su svojim izlaganjem uveličali i ostali govornici: Dubravka Šuica, potpredsjednica Žena EPP, Angelina Eichhorst, ambasadorica Europske unije u Libanonu, Sandra Kalniete, potpredsjednica EPP-a u Europskom parlamentu te Michael Gahler, potpredsjednik Odbora za sigurnost i obranu u Europskom parlamentu. Uz 50-tak članica EPPW, kongresu je prisustvovala i predsjednica Žena EPP-a Doris Pack.

Predavanje „Hrvatska u Europskoj uniji: ekonomska i kohezijska politika, prilike i izazovi“

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić održala je 29. listopada predavanje na Ekonomskom fakultetu u Rijeci na temu: „Hrvatska u Europskoj uniji: ekonomska i kohezijska politika, prilike i izazovi“.

Studente i profesore s Ekonomskog fakulteta zastupnica Maletić upoznala je s procedurom prekomjernog proračunskog deficita i makroekonomskih neravnoteža, europskog semestra, specifičnim preporukama za RH te s lošim upravljanjem državnim proračunom.

Republika Hrvatska je odmah po ulasku u EU ušla u proceduru prekomjernog proračunskog deficita jer je deficit iznosio 5,5% BDP-a, a dug 65% BDP-a što je iznad zadanih Maastrichtskih kriterija (3% i 60%). Europska komisija je u sklopu procedure prekomjernog deficita i Europskog semestra zadala ključne preporuke u području upravljanja proračunom, mirovinskog i zdravstvenog sustava, tržišta rada, socijalne politike, poslovnog okruženja, upravljanja imovinom i borbe protiv korupcije, pravosuđa i financijskog sustava.

Mjerila koja je potrebno ispuniti vezano uz razinu deficita su: u 2014. deficit od 4,6% BDP-a, u 2015. 3,5% BDP-a i u 2016. 2,7% BDP-a. Jedna od ključnih zamjerki i preporuka Vladi Republike Hrvatske je loše upravljanje proračunom i nepoznavanje prihodovne i

rashodovne strane zbog čega se inzistira na dubinskoj analizi rashoda i boljoj metodologiji procjene prihoda. Kada se pogledaju proračuni i rebalansi od 2012. do danas jasno je zašto Europska komisija poručuje Vladi da ne razumije proračun. Šokantno je da jedna Vlada u studenom značajno mijenja proračunski rezultat i redovito povećava deficit. Tako je 2013. rebalansom u studenom deficit povećan s 10 na 16 milijardi kuna, a u 2014. s 13,5 na 15,6 milijardi kuna.

Hrvatski sabor: Okrugli stol o malim poljoprivrednim gospodarstvima

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić sudjelovala je 31. listopada na Okruglom stolu u Hrvatskom saboru u organizaciji Odbora za poljoprivredu i Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku.

Osim zastupnice Maletić, Okruglom stolu prisustvovali su i drugi zastupnici Europskog parlamenta: Andrej Plenković, Marijana Petir, Biljana Borzan i Ivan Jakovčić, profesori s agronomskih fakulteta te udruge i predstavnici malih poljoprivrednih gospodarstava i državnih institucija.

Predsjednik Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta, gospodin Czeslaw Adam Siekierski predstavio je Rezoluciju Europskog parlamenta o budućnosti malih poljoprivrednih gospodarstava.

U svome govoru, g. Siekierski naglasio je da se mala poljoprivredna gospodarstva moraju udružiti u organizacije, skupine proizvođača ili zadruge te donijeti zajedničke marketinške programe. Istaknuo je da samo ograničenje broja malih poljoprivrednih gospodarstava ne smije biti glavni cilj restrukturiranja jer se time neće povećati konkurentnost velikih gospodarstava.

Pozvao je države članice da izrade odgovarajuća rješenja i modele za razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava te uzmu u obzir osobitosti poljoprivrede i regionalne politike u dotičnoj državi, da ojačaju njihovu konkurentnost, održivost i isplativost, potiču poduzetništvo, stvaraju radna mjesta i zaustave proces depopulacije ruralnih područja.

U svom govoru zastupnica Maletić osvrnula se na problem održivosti malih poljoprivrednih gospodarstava u Republici Hrvatskoj koja se ne stignu usmjeriti na uzgoj, proizvodnju i razvoj jer su previše zaokupljeni opsežnom administracijom i povezivanjem s tržištem.

34

3321

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić ekonomska je stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova.

Magistrirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Svoj rad započela je u ministarstvu financija, najprije kao stručna suradnica i savjetnica, a zatim kao pomoćnica ministra i državna tajnica.

Međunarodno je priznata predavačica i savjetnica u području financijskog upravljanja i održala je brojne seminare na temu financijskog upravljanja, proračunskih procesa, reformama javnih financija, EU fondova, regionalnog razvoja itd.

Objavila je velik broj stručnih i znanstvenih radova, suautorica je više značajnih knjiga iz područja javnih financija te sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima.

Aktivno je sudjelovala u pregovorima o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj Uniji kao zamjenica glavnoga pregovarača i pregovaračica za poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova).

Izabrana je kao zastupnica Hrvatske demokratske zajednice na europskim izborima 2013. i 2014. godine. U Europskom parlamentu članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON), zamjenska članica u Odboru za regionalni razvoj (REGI), a posebno prati Odbor za proračun (BUDG), Proračunsku kontrolu (CONT), Zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL), Poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI), Ribarstvo (PECH), i Transport i turizam (TRAN).

www.ivana-maletic.com

www.hdz.hr

www.eppgroup.eu

Informativni mjesečnikU r e d a e u r o z a s t u p n i c eI v a n e M a l e t i ć