d. IL AmEND(. 1 . stađenoga 1931.

Pomozimo nevoljnike 1 čo, jek ljub voju ob= reli, pa onda

samo dobrotu 1 Ije ot . ;romaha. pro ~jaka, bolesnog:o tarea. labo umnika i li- ne ljude ČO\ Jek ne voli. jer Pij esu o_d njego\ ih, niti u njima vidi izraz dobr01e i ljepote. Zato prema njima o jeća neku od\ rat­no t. A ipak treba da ljub· o i po· mognemo ne•·olJnike! Ot ·ad j~ do;ao oa zemlju I u , koji je po ·r o · OJim pla"tem pro jaka i ~iro ~a ha, od onoga časa u oni za kršćar ina pos ali mila i draga sh·orenja.

Tko nije po jdio iromaha u nje go oj kolibici ili potr rO\·Jju, nema pojma, oo ne zna, "t je iromash·o, t ·o je siromah. Stube amne i polurazbi­jene, oba blatna, zidO\ i zamazani, na prozori ma papir mjesto 5takla, pu· e sa svih strana, ~tabe slamnjače, a az­gar malo gnjusr.ih krpetina - goloti­nja i bijeda tu vlada. Slabo je i tu­deno po danu, dok ono malo aku­pljenih drva gori i dirni, pur a \ari, ali je strašno uvečer i po naci, kad bura pu ·e, snijeg kije ili kiši. Uz labu svjet­lost vo -tanice vide se djeca, koja zgrčena drhću od zime, a roditelji tužni, nemoćni gledaju i ami _ebe pitaju: Kako će biti sutra? Što onda ako ih snijeg zatvori u potleu id bez dr ·a i pu re? Što onda, ako ,-)a-nik kuće bude tražio stanarinu? Što onda, ako ib bolest pohodi ili majka ne bude imala više mlijeka, da dalje hrani svoje

čedo?

Oh jadni ste, vi pro jaci, vi stHci, slabo odjeveni, koji pružate ruku, vi siroma·ne žene, jednoć anđeli, a danas radi siromaštva bez ikakvoga -tida i bez dobrote. Jadni ste i vi, koji osta­vljate rođenu grudu i milo obitelj-ko gnijezdo, tjerani od gladi, da tražite po svijetu koricu kruha. A oni mili­juni i milijuni radnika bez posla, bez zarade i bez novaca ... , a kod kuće žena i d jece gladni, bosi i goli! A što je od tolikih siromašnih udovica bez obrane i bez zaštite svoga muža? Sto od tolikih bijednih sirotica bez

top oga majčin.ko z :;rljaja. ako ni · a nemaJu, da bi~ im pr' krbio branu, odijelo. obuću? Do · oni tako kaoavaju. tolika grad=ka djeca plh·aju

u ra~ko;ju i ludo tro · e novac za -Ja -k i~ e.

Ljud:-ka narav bjezi o pro,jaka. -iromaha i bote·nin !judr, te ne će da po'TI ic, JO" manje da ljubr ove gnju ne iromatte i prosjane. A ipak treba da i'l ljubimo. treba da podijelimo \'oje njima! Za "to to? Jer -e u nji-

ma •ijetli lice pa ite ,e,·o. Tako treba shvaćati lj ·bav i milosrJe prema siro­ma-ima nakon dola-ka J-u a Kri::ta. Oo je rt-kao: "Uistinu l'um kažem: Štogod ste učinili jednomu oJ ove moje najmanje braće, meni ste učinili!"

U~\at 25, 4). Katolik. kad \'ećeni · diže na oltaru posvećenu t-!cstiju, vjeruje, da je ono tijelo l u_a Krista. No tjele5ne oči \'ide amo obični,

d nevni komadić kruha. Tako i to kod iromaha pro jaka \dima zama-

zano t, bole ti, surovo t, "to na- sve odbija. ' o \'jera nas uči, da u tim ne­\'Oijnicima gledamo Spasitelja i da im pomažemo, kao da je o., tu pri uta n, a da ih ne pitamo, otkuda su oi kako im je ime.

a sudnjem danu reći će Isus o· nima, š o će Mu biti s desne strane: Dođite blagoslo,·eni Oca mojega, pri­mite kraljevstvo, ·oje vam je pripra· vljeno od postanka svijeta, jer o· g ladnjeh i nahraniste me; ožednjeh i napojiste me; gost bijah i primiste me; go i odjenuste me; bolestan i obidoste me; u tamnici bija h i dado- re k meni. Tada će mu odgovoriti pravednici go­voreći: Gospode! Kad te vidjesmo gladna, žedna i t. d.? Isus će im tada reći: .Uistinu vam kažem: Štogod ste učinili jednomu od ove moje najmanje braće, meni ste učinili! r:: Sve ostaJe će osud iti u pakao zato, što nije u irnaJi mi­losrđa, i reći će im: Što nijeste učinili jednomu od m·ih najmanjih, ni meni nijeste učinili!'" Spasitelj je dakle o­stavio svoju zaštitmčku ruku nad gla-

Broj 44.

\ama ·iromaha i ne\'oljnika. On ih "titi svojim božan::>tvom. Tko ne voli siroma .a. r>e \ oli ni t-u-..a, ne ljubi B:::t7a. Tko 1romaha prez're i nece da pom;;že, Isu ,::a o·udujc na vječni oganj.

• 'ikada dak1e ne ·a ne: izađe iz kf-" sćan-kih u~ta rrječ: . \rzak mi je -iro­mah i pro jak. , 'e trpim i" , Jer u blatni i zamazani, jer ·u boksni, jer -u oholi i neZ2hvalni. U iromabu glt:dajte S;>a ·itelja i, kao da )J jemu dajete, pružile mu voju pomoć, je r e Bog, ko =i ;e po -,·udan, nalazi na

o-obrti način nebu, u Euhari-tiji i u pro jaku.

Ljubite : }:Cmažite ;roma·. , ako lj ... bite Boga ' Zalo je -\·. 'in ko Pouhki i reka('l· Kako je veli< i lijep iromab, kad :1~emu gledam Isusa

Kri>ta!~ }oje

jadna Španjolsko!" Poznati francu_ki nacionar·tički, a

nekada ateistički i anaroi tički, publi­ci ta Ou av Herve u svom r-tu ., La

ictoire· piše o prilikama u Spanjol­skoj :

~ aravna je stvar, da u ma on· skoj republici bile na udaru pn·e cr­kvene kongregacije (redovi). U prvom redu Družba Isu O\'a. Nju progoni medunarcdna rna onerija neutaži\'Om mržnjom i zato ona ima ča t, da uvi­jek bude prva otjerana. Gdjegod ma­sonerija dade oa via t, prva je njezina briga, da otjera I-u-0\·ce. za·to? J u-ov·Ički je red jedna od pn ih moral­

nih i duhovnih naga Crk e. To je crkvena vojska, koja je u

16. i 17. vijeRa spasila Evropu od protestantske revolucije.

Ona je ap olutno odana Glavi ka­toličke Crh."·e, ona hoće, da se Papine direhiive u religioznim tvarima izvr­·avaju od jednoga kraja vijeta do drugoga . O na rek rutira ·voje redove iz najboljeg intelektualnog i -ocijaJnog ambijenta. emoguće je dekristianizi­rati jedan narod, dok je tu i usovački red.

(

Kad am bio dječak, pripovijeda Herve, na dan 14. rpnja (dan repu· blike) u mom rodnom mje tu prire· divala e povorka sa bakljama. U nJOJ Je udjelovalo nekoliko stotina poštenih republikanaca.

Prola zeći mimo škola, iz kojih su istjerali lsusovce, povorka je pjevala pje mu, koja mi je još u uši ma: lsu­sovce na ta njur, Isusovce ćemo poje­sti ... Onoga dana sam shvatio, da. do­bar republikanac ne voli Isusovce.

Dobri republikanci ne vole ni druge redove, koji se bave škol tvom. Kao što bi dobri republikanci moga mjesta bili pojeli Isusovce, tako ~su pojel i i siromašnu braću • Quatre Bras" za javne · kole, koja su me naučila čitati, pisati, računati i koja su me u­pućivala duhu milosrđa i žrtve. Jednoga l. li topada dobili u nalog, da i praz­ne javne škole, ali do g. 1904., t. j. do Combesova dolaska mogli su o­stati i držati svoje siromašne i slo­bodne (katoličke) škole na trošak ka­tolika te župe. Combes je donio za­kon, po kome su morali napustiti i t. zv. slobodne · kole. ~kolskoj je braći bilo zabranje no da poučavaju i u slobodnoj školi. Ako hoće pouča­

vati, neka elel Na primjer neka ele u ~panjolsku.

Uistinu su mnogi otišli i u ~pa­njolsku. Eto ni tamo neće dugo o tati.

Važnost i potreba katolitkih omladinskih udruženla *) Braćo i se tre u Kr i tu! Svima nama, koji smo lanjske go­

dine bili na Euharističnom kongresu u Supetru, igurno su ostali u najmi­lijoj uspomeni trenuci, koje smo · do­živjeli prigodom onoga velebnog sla­vlja. Evo nas opet ove godine ovdje na ovom historijskom tlu, ovdje u starodrevnom Visu, gdje smo e oku­pili, da se javni m načinom poklonimo i iskažemo čast Kralju kraljeva, Go­spodaru go podara - l usu u pre v. Euharistiji.

Omladina hvar ke biskupije, i ako nažalost nije danas orga nizovana, ipak je do la, da se pokloni, da ra plamti svoje srce i da posveti voje mlade dane u radu za Boga i Njegovu Crkvu.

*) Govor gosp. A. Ar n er l ća, omladinca iz Dola na Braču, na javnom zborovan ju 26. VIJ. 1931. prilikom euharlslljskoga kongresa u Visu.

Slobodni zidari odlučili su, da oni moraju ostaviti ~panjols.lw, kao · to su ostavili i Francusku, ako se hoće

baviti ·kolom u odori, koju im je dao za Luja XIV. njihov osnivač osnovnih · kola u Francu koj, · sv. Ivan Krstitelj Saleski.

Bijedna Španjolska, jadna Špa­njolska! Na mjesto otaca lsusovaca poučavat će omladina profesori ma­sani i ateisti. Umjesto školske braće imat će za uč~telje kolektiviste, ko-muniste i anarhiste. ·

Španjolska će nam kazati, što to znači, za jedno dvadesetak godina.

Zbilja smo mi Francuzi napravili lijepo djelo od 18. vijeka amo. Mi smo doslovno na·om .slobodnom" religioz­nom i ateističkom mišlju otrovali la­tinske zemlje. I ščupali smo iz sebe i iz drugih vjeru, koja jedina može dati utjehe u ča ovima velike žalosti, koje vaki ima u zivotu i u ča u smrti.

Uzdrm ali smo, odnosno razorili i u nama samima i u drugim latinskim zemlj ama, a i drugdje, ve moralne i socijalne discipline, bez kojih nema civilizacije.

Zbilja se možemo ponositi svojim djelomi

Barem da smo, po •to smo se tako teško prevarili, sačuvali dovoljno sna­ge, da organiziramo takav moralni preporod, da bi taj služio za spasa-

Gospodin naš Spa itelj je rekao: "Pustite malene k meni! " Stoga se omladina rado odazivlje ovom pozivu, jer zna, da Bog ne traži, da Ga vole ljudi, kad iznemognu ili ostare, tH~go da treba da se omladina postavi u front, da se Božji zakoni po· tuju u javnom i privatnom životu.

Stara je po Jovica: "Tko je daleko od Boga, i Bog je od njega". A od Boga je daleko onaj, koji neće, da živi po Njegovim zakonima, i koji neće, da sluša zapovijedi svete matere Crkve.

No pred Bogom ćemo svi položiti bilanac, u kojem se moramo pokazati ili aktivni ili pasivni na onom strašnom zaključnom računu. Zato mi, omladina, treba da budemo u što češćoj vezi sa Isusom u presv. Euharistiji, jer mi smo ona voćka, koja je izložena raznim iskušenjima u svojim mladim danima. Mnogi hoće da nas odvrate od Boga i Njegove Crkve. l zato treba da pristupamo što češće sv. sakramentima

JINJ 44.

nosnu pouku onim mladim narodima, koje je naš primjer odveo na stram­puticu.

Bijedna i jadna ~panjolsko! Mi, koji znamo, što je čeka, brat­

ki je sažaljevamo u ovim danima kušnje. "

Katolička Akcija i ekonomska kriza Sva katolička društva po cijelom·

svijetu nastoje, da socijalno i karita­tivno djeluju, eda bi čovječanstvo što povoljnije prebrdilo ovu tešku ekonom­sku krizu, najveću od svib, što ih do­sad povijest spominje. To djelovanje je dvostruko. Jedni proučavaju ta pitanja, drugi pomažu nezaposlenima, a tih ima po svijetu danas oko 25 milijuna.

Valonski katolici održali su soci­jalnu sedmicu u Luvenu za prouča­

vanje tih pitanja. Bio je tu učenjak Ladeure, rektor universe, organizator O. Rutten, belgijski ministar rada Huy­man i t. d.

UzroK ove strahovite krize sa eko-nomske strane je gubitak ravnotežja između produkcije i potroška, gubitak važnih trgovačkih luka za neke države, carinske zabrane, nagomilavanje zlata u nekoliko država, pogrješke raciona­lizacije rada, ogromni budžeti u mili­tarističke svrhe. No ne manje važni su i moralni uzroci: sebičnost, lakomost, pretjerana čežnja za bogatstvom, ne-

i da uvijek imademo pred očima, da će Isus u presv. Euharistiji biti naš pro­svjetitelj, da će nas sv. pričest ojačati,

osvjež. u, okrijepiti i ohrabriti te da ćemo jedino po sv. pričesti dobiti ži­vot vječni.

Sv Toma Akvinski, kad ne bi znao da riješi koje pitanje, išao bi i molio Isusa u presv. Euharistiji. l doista lsus bi ga prosvijetlio. Tako će i nasi Živa slika neka nam bude onaj religiozan čovjek naših dana, euhari­stički vitez, t. j. dr Ivan Merz, koji nam je svima dobro poznat, a čija

nam slika još lebdi pred očima. S ka­kvom je on pobožnošću primao dnev­nu sv. priče t!

Omladino, treba da se organiziramo u bila kakva vjerska društva, jer ćemo tu naći prilike, da što bolje prihvatimo i vršimo onu lozinku, koju je izabrala sebi mladež, učlanjena u Katoličkoj

Akciji: "Žrtva, Euharistija i Apostolat" l Treba da se upišemo u razna vjerska društva, kao n. pr. Marijinu kongre-

\'

ma, !Jn.

rat·

Bro,, 44.

poštenje u poslovima, nećudoređe u običajima, materijalistička načela, po­ga nsko shvaćanje života.

Da se današnja kriza što povolj­nije riješi, katolici imadu izrađen pro· gram rada i socijalnog apostolata u enciklici Pape Lava Xlii. "O stanju radnika" (Rerom Novarum) i u naj­novijoj socijalnoj enciklici Pija Xl. "Quadragesimo 1 anno", koja je tako točno prikazala po6rješke i izrablji­vanja sadašnjega kapitalističkog ure­đaja kod t. zv. civilnih naroda.

K uitativni rad Kat. Akcije u Tirolu Katolička Akcija u Tirolu povećala

je svoju djelatnost na korist nezapo­slenih za vrijeme zime. U tu svrhu članovi sabiru odijela, cipele, hranu i novac. Sakupljene stvari poslaće se župnicima, koji će postati centrale za dijeljenje pripomoći najpotrebnijima. Sva katolička društva - po nalogu biskupa - moraju se staviti na raspo­loženje župnika za ova djela milosrđa, eda .narod znade, da Crkva danas isto tako kao i u prošlosti vrši sa svim s~ojim silama tešku dužnost kršćan­skoga milosrđa".

Veoma lijep je ovakav rad. l mi bismo morali čim prije organizovati ovakav karitativni rad za pomoć našoj bijednoj braći. Za~to ne bi na se uzela tu ~užnost naša "Konf~rencija sv. Vin­ka Paulskoga" u zajednici s ostalim našim katoličkim društvima?

gaciju, crkveno društvo Kr i ž ar e ili u druga katolička omladinska društva, iz kojih ćemo stvoriti bedem u obrani za Krista i Njegovu Crkvu.

O radu za Boga i Crkvu naići će­mo na poteškoće i ljutu borbu. No to nas ne smije smesti, jer Krist je s na­ma, a gdje je Krist, tu je i pobjeda!

Naš narod imao je u prošlosti di v n ih primjera mučeništva. Naš narod je .nazvan "Predziđe kršćanstva" radi svoje viteške borbe za katoličku vjeru. Mi mlada generacija treba da naslije­dima naše stare. Treba da ispovijedamo Isusa u presv. Euharistiji u javnom i privatnom životu. Onda nam se ne treba bojati doživljaja Meksika, Rusije, Spanjolske i konačno Italije.

Draga omladino, u nas je mlado srce, živi ideali, mnogo ljubavi za rad. Zato naprijed u borbu za Boga i Nje­govu Crkvu pod lozinkom velikoga Strossmayera: .Sve za Krista i domo­vinul"

Bog živi!

:Juana a.

Iz ~atOii'f~oga Šibenik.a Proslava blagdana Krista Kralja

Blagdan Krista Kralja svečano je proslavljen u svim šibenskim crkvama, a na osobiti način u katedrali u redovima organ!zovane ka1oli čke omladine, te i svih kato l ičkih dmštava, j er je to ujedno Dan Katoličke Akcije.

U 7 sati ujutro crkva sv. Ivana bila je puna Križara i Krlžarlca, koji su došli, da pr!­s.ustvuju zajedničkoj svečanoj sv. Misi, koju je otpjevao vlč. don Ante Rad ić. Preko sv. Mise vlč. don Ante Rad ić održao je vatreni govor o Kri stu Kralju i 'Katoličkoj Akciji pozivajući sve prisutne, da u svemu kao pravi vojn ici Kristovi slijede jega, Kralja srdaca njihovih, Kralja obitelji naših, Kralja država i naroda. Nadasve bio je veoma ganutljiv prizor, kada su mladi i stariji - onako brojni - stupali zajedničkom stolu svete pričesti . To je izvor snage i moći , temelj cijeloga katoličkog djelo­vanja. Poslije sv. Mise digao se veseli poklik iz duše svih prisutnih, kad zapjevaše pjesmu posvetnicu • Do nebesa •.

U ll sati održao je u katedrali svečani ponl!fika! naš preuzv. biskup dr J. M i l e t a uz brojnu asistenciju. Ovoj svečanoj službi Božjoj prisustvovao je velik i broj vjernika tako, da je prostrana katedrala bila prepuna. Utješni je to znak, da blagdan Krista Kralja prodire u na· rod. Misu je pjevao zbor sjemeništaraca, a preko iste pjevao je sjemenišni dječački zbor vrlo li­jepu Himnu Kristu Kralju, koju je sastavio vlč. o. Perica, D. l.

Uvečer u 5 1 i~ s. počela je u katedrali po­podnevna služba Božja. Crkva je ponovno bila prepuna vjernika. l za sv. Ružarja došao je preuzv. b i s k u p, praćen od svećenstva, te se uspeo na propovijedaonicu. Njegova očins(a

riječ prodirala je do srca vjernih s!u~alaca , ko­jima je tumačio značenje blagdana Krista Kralja te ih upozorio na opasnost, koja im prijeti od bezboštva ljudi, koji neće Krista za Kralja . U drugom dijelu svoje propovijedi pozvao je pri­sutne, da slijede Krista u djelima milosrđa, da­nas, kada je svijetom zavladala tolika besposlica i bijeda. Iza govora izloženo je Svetotajstvo te

NOVI KANONIK. Sv. Otac Papa imenovao je kanonikom Stolne bazilike sv. Jakova kate­helu učiteljske škole l dolačkoga župnika preč. Msgra don Antu šare. Njegovo ustoličenje će se obaviti u nedjelju 8. t. mj. u. 10'/~ sati prije svečane Mise. Novom kanoniku i našem sura­dniku na ovom promaknuću uprava i uredni­štvo srdačno čestitaju .

U STOLNOJ BAZILICI SV. JAKOVA na S v e s v e t e l. studenoga počeće svečani pon­tifikal u lO ' 1, sati. Preko njega će preuzv. biskup održali homi liju.- Na D u š n i d a n 2. studenoga počeće pontifika! preuzv. biskupa u ll sati, a iza njega će biti odrješenje. - U u t o­r a k 3. studenoga u g sati ujutro uputi će se proce­sija iz katedrale na grobište sv. Ane, gdje će preuzv. biskup održati pontifikal sa odrješenj em za sve šibenske pokojnike. - U sr i j e d u 4. studenoga u g 1/'l sati ujutro biće u katedrali ponUflkal za sve pokojne biskupe, kanonike i svećenike stolne crkve.

su se pjevale litanije Presv. Srca, a zatim su izmoljene molllve, da nas Bog očuva od nevolja i da nam udijeli mir. Slijedila je posveta Kristu Kralju, koju je čitao preuzv. biskup, a cijeli narod za njim ponavljao. Davši blagoslov sa Presvetim preuzv. biskup se povratio u svoje dvore, a čitava katedrala pjevala je zanosno himnu .Hoćemo Boga• .

Čim je svršila služba Božja u katedrali, Križarice i Križari te ostali organizovani katolici i katolik inje pošli su u Katolički Dom, da pri­sustvuju prigodnom svečanom sastanku, koji je započeo u 7 sati. Sastanak je bio vrlo lijepo posjećen . S nekolik l oduševljenih uvodnih ri­ječi o značenju toga dana otvorio ga je vlč. dr Kreše Zor Ić. Prva je nastupila Kri ža rica gđi ea M. O s l o j ić svojim predavanjem .Krist Kralj". U svom govoru lijepo je i takla neka­dašnji i dana' nj! vjerski indiferentizam, kada moderni ljudi svemu l svakome iskazuju čast,

samo ne Kristu Kralju. Čete Križara i Krlžarica treba da se prenu te se stave na velik! i teški, all sveti rad : sve obnoviti u Kristu. Ovaj njen temperamentni govor bio je velikom pažnjom saslušan te od jakog utiska na sve prisutne. Nato je Kri ža r g. N. M e l a d a s mnogo zanosa l o jećaja deklamovao pjesmu • aprijed zatoč­nici Kri ža•. Zatim je novoizabrani voda šiben­skih Krlžara g. prof. Ml. K a š t e l a n održao predavanje o Katoličkoj Akciji. Pregledno je prikazao, što je Katolička Akcija le kako za nju i u njoj moraju radili svi kalolici, a osobito novi rod Križara i Križanca. To je ujedno i želja sv. Oca Pape. Križari i Križarice treba da povrale Isusa Krista u život pojedinaca, obitelji l društva. Ovo njegovo lije~o, poučno i i crpi­vo predavanje svi prisutni sn osobitim odobra­vanjem popratili te zaključili, da će i ubuduće još više i još bolje radit! na polju Katoličke

Akcije. Na kraju je još vlč. dr Kreše Z o r ić pozvao sve prisutne na što intenzivn iji rad u smislu ovih dvaju tako lijepih l u pjelih pre­davanja. Sastanak se završio zanosnim pjeva­njem pjesme posvetnice • Do nebe;a• .

U CRKVI SV. FRANE na S v e S v e t e slijediće sv . Mise ovim redom : tihe Mise u 5, 7, 9.30 i 10.30 sali. Pjevana sv. Misa biće u 8.30. Poslije pudne u 4 sala pjevaće se m r­t v a č k a j u t·r n j a, posli je lwje slijediće o­drješenje kod mrtvačkog odra i po grobovima u crkvi. - Na Mr f v l d a n redaće se v. Mise ovako: u 5.30 pjevana sv. M isa, zatim će sli­jediti tihe Mise do 8.30 sati. U g sa ti biće za­dnja pjevana sv. Mi a i odrješenje po grobo­v ima kao gore.

OPROST ZA MRTVE. Od podne na Sve svete, pa kroz čitav Mrtvi dan u svim cr­kvama , j avni m i poluj avnim kapelama vjernici, koji se ispovjede i pričeste, mogu da dobiju potpuni oprost za vjerne mrtve, koliko puta pohode koju mu drago ,crkvu, te pri svakom pohodu izmole 6 Očenaša, 6 Zdra vo Marijo l 6 Slava· Ocu.

DRUŠTVO KATOLIČKIH MUŽEVA U ŠI·. BENIKU održalo je u nedjelju 25. pr. mj., na.

blagdan Kri la Kralja s1•oju glavnu skupštinu u 1 elik oj d1•orani Biskup~ ke ga jl meri la. Skup­

štini je prisustvovao pri ličan broj čla nova.

Otvorena je molitvom. Nato je predsjednik g. P . Starešina pozdra1 lo nazotne lanove i u­kratko im izložio pr šlogodlšnji rac.l dru tva . Tajnik g. J. Vodorija pročil11o je zapi nik pro­šlogodl nje skupštine. Tada je du hol nik dru tv a vl č . don J. Felicinović, ra vnatelj BLkup.kog sjemeni šta, održao nio poučno i aktu t Ino pre­d avanje o katoličkim muževima. 'a lijepim mi lima l lačnim opažanjima zahvalio e 'J č. g. predavaću g. pred ]ednik te se zaključilo, da e preda1anje obja1i u .Katoliku". Po lije tega izabrala se nova uprava druH\'a te je za pred­

sjedni ka na opću želju ponovno izabran g. Petar Starešina. U upravu u ušle i no1e sile,

od koj ih otekuje!l"o, da će u društvu još bolje ra zvili agitaciju i r&d oko ah upijanja no1 ih članova i jačega društvenog života. lanovi su nakon zavr ene sku p~rine prlsusn·o,·aiJ u k~tc·

drali popodnevnoj službi Božjoj i propovij edi preuzv g. bi kupa drz ]l ilete u ča t Krista Kralja.

SVEČA ·o T OBUČARA. , 'a'i obučari pro­slavili su svoje zaštitnike Sl'. Kri pina i Krispi­oijana u nedjelju 25. pr. mj. l O sati u pri­sustvovali 'eli koj Mi, i s bla6oslo1·om u erkl· i s v. !\ik ole. \ l č. don 1\.~.o to. ic u \'Om go­voru pot jetio ih je, da se ba O\'e godine na\ r­šava 600·godi njica , otkada su §ibenski po tolari usta noi ili svoju bratovš!inu s pravilnikom pod Imen om s1. Andrije. To je bi lo 9. rujna 1331. Ona se !užila erk icom Sl' . Grizogona, kasnije sv. Ante opata. No šibcn~ki pos!olari imali su već od god. 1242. s1 oj posjed na obali, koji lm je dao načeln ik Stjepan, bribirski knez, a potvrdio kralj Bela. Tu je u 1 . 1 !jeku bi la

sagrađe na njiho1-a kuća i postavljena spomen ploča, koja je sada u Gradskom Muzeju. Su­tradan je bila Misa za pokojne postolare. 'ašim obučarima služi na čaSI, što su kroz 600 go­dina uzdržali svoju orat ku i kršćansku zaje­

dnicu.

SVEČANE ZADUSNI CE ZA MRLE ČLA­NOVE DRUSTVA ZA SIRENJE VJERE, prema zaključku zadnje sjednice Narodnog Odbora DSV u Zagrebu, ove će se godine održati u ~iben iku, i to u subotu 7. t. mj. u 6.30 sati

ujutro u crkvi sv. frane. Preporuča e vim člano vima DSV, svim članOI'ima i članicama

n aših katoličkih drušlava te s1 im priJateljima katoličkih misija, da im u što većem broju prisustvuju i po mogućnosti na tu nakanu

pristupe na sv. pričest. Zadušnice će služiti vlč.

.don A. Rad ić, član Nar. Odbora DSV u Za­

grebu.

POBOŽNOST SV. ANTU A. U utorak 3. l mj. običajna pt-božnost sv. Ant una u crkvi

sv. Frane poči nje u 6.30 uvečer.

SAT KLANJANJA. U čet vrtak 5. t. mj. običajni tj edn i sat klanjanja u stolnoj bazilici ~v. Jakova počeće u 5 sati uvečer.

jesam li podmirio pretplatu ?

I nJ gediJa ruske mladeži Felik Slossinger proučio je na

temelju boljševičkih stati tika bijedu i nevolju ru ke mladeži. Iz njegovog predavanJa dono irno ovih nekoliko tragičnih i kaza:

nDjeca, koja nema ju obitelji, ovih zadnjih 12 godina kubur ila su u Ru-iji živeći od krada, milo tinje i orga­

nizovane Jupetine. God . 1927. u jednoj samoj pckraJini bilo je 30.000 n:sp rava radt raznih zločina,

poč.njen:h od djece. Mtdu tima je b·Jo 265 paleža, 236 polnih nasilja, ll ubij tava, od kojih dvade et ih bilo počinjenih od djece izmedu 10 i 11 godin a, dok su 22 ubijstva poći­mia djeca 1 pod 10 godina.

B t lf evici vele, da ru ·ka vlada mnogo tro:i, eda podigne mladež iz tih ne\·olja.... Savjet ka je vlada po-

BroJ 44

trošila god 1925. oko 45, god. 1926. oko 43, god. 1927. oko 45, god. 1928_ oko 60 milijuna rubalja. (Jedan rubalj vrijedi oko 10 dinara, ali mu je vri­jednost ipak slabija negoli našega novca.)

GlčLilo komunističke mladosti "komsomolska1u Pravda" od 15.1.1929. veli . da emu 13 milijuna djece po­hađa 'kole, dok bi ih moralo poha­đ citt 30 mtlijuna. Dakle 60 °/0 ru ke djecl' potpuno je zapušteno: bez -kole, bez odgoja, bez kuće i kućišta. BroJnOj pak dJeci, koja potječu iz buržuj kih obitelji, u-konom je zabranjena sva ka naobrazba i za "tita. Svakako se za pro ·vjelu Ru ije 'troši danas za polo­vicu manje negoli za doba ca re ine.

Bilo što bilo, konstatujemo, da je brcdolom 9 mHijuna djece ru"koga na roda jedna od oajgroznijih trage­dija čovječanstv a ."

Nakon duge i teške bolesti sinoć je predao st•oju dušu Sl'evišnjernu, potkrijepljen Svetotojstvima, naš premili

MARKO OARKOVIĆ Sutra navečer 30. oktobra sahranit ćemo njegove smrtne

ostanke u mjesnom grobištu. Preporućamo ga u pobožne molit l e srojli, prijateljima i

znancima. Veli Rat-Split, 29. oktobra 1931.

Manda supruga, Mary kći , ~ime i Tona roditelji, Dnn Mate brat, Marije Starčić i Antica Vanjak sestre - i za ostalu rodbinu.

Vrijedi kao izravna obavije t.

[fl D~llkovilnil vo$fi11Dililliruo tulilr ·~Ibenik Bl ~·~ -.dtarnl majatcr f 4JpJcmlralll p6tlar ~ ~~ § ~

j~ ..... • e~ -"čii' Po._ ~d r P-t

lua~aJ•m: ave usti avijeć11, dupllra, uskrsnih stojuica (cerea) u

avim uresnim znakovima, Iz prvorszrednoga voaka, bn:o i solidno.

Pnra~aJ•m: prema !elji sve vntl B"Vi!eća lt voUanib nio mah l

okaplna. - Us aajpOYOljlliJe ojJtlle •

Pro4a,Jem: finog vrcaoC'g meda, 80-Sb'/, &a kadoljioog c'fijeća, iz

mog !lZornog pt'ellufsks, ns malo i veliko. Med je vanredne ljeko·

vitosti u plućne bolesti, grla. prsa, prehlade ltd.

llap11Jem: ave vnti voštsolb oksploa, ulomaka i futog voska.

•o6UDa 4Jploma l slatDa me e! alla: DuQo"VaJk ltae.

.KATOLJX• blast av&kog ~eđ.Da. - GodJinj& pretplata cUn SO.- -Za lnozemaho d'Voltrllko. - 0&"l&d po naroćltcJ tarld. - Vlasnik l odl'ovorlli urednik: ave6. JOBO FELIODIOVI6, SlbeDI.k, ulloa IV. llart111a. - Ac!r .. a uredn.llt'va l •prave : Sibenik, poit. pretinao .11. - Sum pa: Pu6ka Tiskara, braća llata616 pit. ~etra, predJitavnlk VJek. llata6U