OSNOVI EKONOMIJEOSNOVI EKONOMIJE

Prof.Prof.VŠ. dr.sci. Haris ŠarganovićVŠ. dr.sci. Haris Šarganović

EKONOMIJA KAO NAUKA

POJAM EKONOMIJEOd grčke riječi “OEKONOMIJA” ,što znači: “NOMOS”(zakon) “OIKOS”(kuća).Aristotel je tom riječju označavao pravila,ili zakone kućnog gazdovanja.

Ekonomija kao naučna disciplinaVezuje se za ime Adama Smitha,objavljivanje knjige BOGATSTVO NARODA 1776 g. u kojojse istražuje kako su tržišta organizovana,ekonomski život,proizvodnja i ekonomski razvoj.se istražuje kako su tržišta organizovana,ekonomski život,proizvodnja i ekonomski razvoj.

Ekonomija traži odgovor na sljedeća pitanja:-Šta proizvoditi (koja dobra koje robe)-Kako proizvoditi (na koji način,kako je najbolje)-Za koga proizvoditi (kako se raspoređuje to što se proizvede)

Odgovor na ta pitanja se traži u sljedećim proučavanjma:-izučavanju privrednih kretanja, cijena, zaposlenosti, trgovine, izvoza uvoza, novca, bankarstva,kapitala, bogatstva i siromaštva.

DEFINICIJA I PODJELA EKONOMIJE

� DEFINICIJA: Naučna oblast kojom se istražuje kako društvo treba da koristi deficitarneresurse kojima bi proizveli vrijedne robe i raspodjelili ih među različitim subjektima društva.

� PODJELA:- unutrašnja i međunarodna,- politička i primjenjena,- mikroekonomija i makroekonomija, koja je za nas u ovom izučavanju i najvažnija.

• Mikroekonomija proučava ponašanje pojedinih djelova ukupne privrede npr.: preduzeća,domaćinstva, i ona se odnosi na izučavanje:sticanja rezultata rada,politike cijena,politike istrukture troškova poslovanja,cijene faktora proizvodnje. Princip mikroekonomije se sastoji utome da se ostvare što veći rezultati sa što manjim ulaganjima,čime se osigurava max.profit.

• Makroekonomija proučava funkcionisanje jedne ili više država kao cijeline,u kojima onaistražuje osnovne privredne agregate,društveni proizvod,zaposlenost,inflacija,uvozizvoz,ukupna ponuda i tražnja novca, finansijska tržišta,globalna raspodjela.

DEFINICIJA I PODJELA EKONOMIJE (2)

Makroekonomija i mikroekonomija su najuže povezana područija savremene ekonomije

i ekonomske politike

Mikroekonomija istražuje jedno drvo u šumi, a Makroekonomija istražuje cijelu šumu.

RAZVOJ EKONOMSKE NAUKE

1.MERKANTILIZAM- (15-18 vijek),engleski ekonomist Viliam Peti,• Bogatstvo naroda određeno je količinom zlata kojom raspolaže.• Zlato = eksploatacija ili izvoz• Merkantilisti smatraju da je spoljna trgovina jedini put za povećanje bogatstva.Veći izvoz

od uvoza omogućuje priliv zlata,i ovi predstavnici štite vanjsku politiku koja ostvarujesuficit u vanjskoj trgovini.

2. FIZIOKRATIZAM- (18 vijek) Francuski predstavnik Francois Keney,• Država je živjela od poreza i rente koju su plaćali seljaci i oni koji su obrađivali zemlju.• Renta se uzimala u naturalnom obliku iz žetve pa iz toga proizilazi stav fiziokrata da

poljoprivreda jedina stvara višak proizvoda i bogatstvo naroda. Oni negiraju značajtrgovine a fokus stavljaju na poljoprivrednu proizvodnju.

3. KLASIČNA POLITIČKA EKONOMIJA- (18 vijek) , Adam Smith.• Rad je po njima jedini stvaraoc vrijednosti a zalažu se za potpunu slobodu tržišta. Sistem

kapitalizma po njihovom gledištu nemože doći u ekonomsku krizu iz razloga što svakaponuda stvara svoju tražnju i obrnuto.

RAZVOJ EKONOMSKE NAUKE (2)

4. MARKSISTI- (19 vijek) , predstavnik Karl Marks u koji je dao ozbiljnu kritiku klasičarima.On je tvrdio da kapitalizam nemože da funkcioniše sam po sebi i da dovodi do depresije ikrize. Eksploatacijom radničke klase koja je stvarala višak vrijednosti izdržavan jekapitalizam. Marks je prvi kroz tendenciju stalnog pada profitne stope predskazao krajkapitalizmu. Njegova doktrina je bila prihvaćena do 80-tih godina prošlog vijeka kada sutadašnje krize dovele do potpunog raspada.

RAZVOJ EKONOMSKE NAUKE (3)5. MARGINALIZAM- ili Subjektivistička teorija, Alfred Marshal.• Marksova kritika kapitalizmu je razlog odbacivanja njegove teorije i nastanka

Marginalizma.• U centru pažnje ove teorije nalazi se pojedinac, njegovi interesi i potezi.• Primarni interes svakog pojedinca = raspoloživi dohodak maksimalno iskoristi u potrošnji.• Formiranje cijena faktora proizvodnje = susret ponude i tražnje na tržištu, čime se

onemogućuje eksploatacija rada u tržišnoj privredi a svi faktori proizvodnje u tom slučajuonemogućuje eksploatacija rada u tržišnoj privredi a svi faktori proizvodnje u tom slučajusu jednaki.

6. KEJNZIJANCI – (J.M.Kejns)• Ekonomske krize pratile su i tržišnu kapitalističku privredu, a posebno su bile velike krize

1890-ih i 1930-ih.• 1936 godine - Kejns - “Opšta teorija zaposlenosti kamate i novca” kojom je ponuđeno

riješenje za riješavanje ekonomskih kriza.• Svojim djelom Kejns je omogućio vladinoj monetarnoj i fiskalnoj politici da ukroti najveća

previranja privrednih ciklusa čime je dat novi pristup u ekonomiji.• Stav Kejnzijanaca na čelu sa Kejnsom je da kapitalizam može egzistirati samo ukoliko se u

privredne aktivnosti uključi država.

RAZVOJ EKONOMSKE NAUKE (4)

7. MONETARIZAM- Millton Fridman

• Pravac koji je poznat po oštroj kritici kejnzijancima.

• Ovaj pravac pokušava da potvrdi princip automatske samoregulacije ekonomskih aktivnostibez djelovanja države.

• M.Fridman smatra da će uplitanjem države u ekonomiju dovesti privredu u stanje stagflacije.

• Stagflacija predstavlja stanje inflacije praćeno nezaposlenošću.• Stagflacija predstavlja stanje inflacije praćeno nezaposlenošću.

• Predstavnici Monetarizma smatraju da država treba samo da obezbijedi stabilnost novca, ioštro se suprotstavljaju intervenciji.

RAZVOJ EKONOMSKE NAUKE (5)

8. NEOKLASIČNA SINTEZA- Pol Samuelson , 60 g XX vijeka

• Oštru razdvojenost post maršalijanske mikroekonomije i post kejnzijanske makroekonomijepokušao je riješiti predstavnik i ovog posljednjeg pravca u razvoju ekonomske nauke.

• Pol Samuelson je 60-tih godina prošlog vijeka pokušao da pomiri ova dva pravca u razvojuekonomske nauke.

• Glavni zadatak ekonomije po shvatanju Pola Samuelsona i njegovih pristalica Neoklasične• Glavni zadatak ekonomije po shvatanju Pola Samuelsona i njegovih pristalica Neoklasičnesinteze je da se odgovori na pitanje:

- šta proizvoditi,

- kako proizvoditi,

- za koga proizvoditi.

2. NUŽNOST PROIZVODNJE I NJENI ČINIOCIUSLOVLJENOST PROIZVODNJE LJUDSKIM POTREBAMA

� Potrebe ljudi su osnovna pokretačka snaga svakog društva, one su raznovrsne i diktirajukarakter proizvodnog procesa, obim i strukturu proizvodnje. Mogu biti:

� Lične potrebe - potrebe pojedinca npr. Potrebe za hranom,odjećom,obućom.� Zajedničke potrebe - potrebe većeg broja ljudi i one mogu biti potrebe za kinom,

sportom,školom itd.� Opšte potrebe - se odnose na sve članove nekog društva i one mogu biti potrebe za� Opšte potrebe - se odnose na sve članove nekog društva i one mogu biti potrebe za

policijom,vojskom,sudstvom itd.� Kako bi se podmirile sve te potrebe čovjek treba da troši određena sredstva koja treba da

proizvede.� Proizvodnja predstavlja osnovu svakog privrednog i društvenog razvoja.Proizvodnjom

se predmeti iz prirode tzv.predmeti rada a pomoću sredstava tj.opreme i živogtzv.ljudskog rada pretvaraju u određene proizvode tj.upotrebne predmete.

� Proizvodnju definišemo kao proces pretvaranja inputa u outpute, tj.proizvodnih faktorau proizvode i usluge.

� Inputi su robe i usluge koja preduzeća kombinuju i sa postojećom tehnologijom stvarajuoutpute.

� Outputi predstavljaju različite robe i usluge namjenjene krajnjem korisniku ili daljnjojproizvodnji.

NUŽNOST PROIZVODNJE I NJENI ČINIOCI(2)

� Ilustrativan primjer :- Meso,el.energija,so,roštilj = inputi,- Ćevap = output.� Inputi kao faktori proizvodnje se mogu podjeliti na tri kategorije i to:- ZEMLJA- tj.prirodni resursi, zo su predmeti rada koji predstavljaju prirodni dar za

proizvodne procese. U predmete rada svrstavamo energetske resurse( ugalj,nafta,gas),neenergetski resursi (rude,pjesak), fizička okolina (voda,vazduh).neenergetski resursi (rude,pjesak), fizička okolina (voda,vazduh).

- RAD koji se sastoji od ljudskog vremena provedenog u proizvodnji.- KAPITAL tj. KAPITALNI RESURS - sredstva za rad proizvedena s tom namjerom

kako bi se proizvela druga roba, npr. mašine, računari, kamioni, zgrade , itd.

POJAM - KOMANDNA PRIVREDA - privreda u kojoj vlada donosi sve odluke oproizvodnji i raspodjeli sistemom centralizovanog planiranja. Takvi sistemisu bili u socijalističkim zemljama prošlog vijeka.

NUŽNOST PROIZVODNJE I NJENI ČINIOCI(3)

� POJAM - TRŽIŠNA PRIVREDA - privreda gdje se ekonomska pitanja riješavajupreko tržišta. U tržišnoj privredi pojedinac i privatna preduzeća donose glavne odluke oproizvodnji i potrošnji.

(ŠTA)- Preduzeća u tržišnoj privredi proizvode robe koje imaju najveći profit (ŠTA) , sve toproizvode tehnikom koja najmanje košta (KAKO), a sva potrošnja se određuje prekoodluke pojedinca kako će potrošiti svoje plate (ZA KOGA).

� POJAM - MJEŠOVITA PRIVREDA - kombinacija prethodne dvije privrede. Nitijedno društvo danas nema čisto elemente samo jedne privrede tj.ne spada potpuno utržišnu ili komanditnu privredu. Danas su sve privrede mješovite privrede sa elementimai tržišne i komanditne privrede.

PONUDA I TRAŽNJA U TRŽIŠNOM SISTEMUTRŽIŠNI MEHANIZAM

� Tržište vrši efikasnu alokaciju deficitarnih resursa u tržišnoj privredi na različite načine.� Tržište - mijesto na kojem se susreću kupci i proizvođači kako bi razmjenili neku određenu

robu ili uslugu za određenu količinu novca.� Svako osporavano tržište je imalo negativne posljedice i izazivalo je nesklad u funkcionsanju

ekonomskog sistema.� NPR: u vrijeme SFRJ kada je ona bila socijalistički uređena a poznato je da je u takvim� NPR: u vrijeme SFRJ kada je ona bila socijalistički uređena a poznato je da je u takvim

zemljama djelovala komanditna privreda, u to vrijeme su vladale nestašice brojnihproizvoda.To su bili pokušaji da se svijesnom planskom aktivnošću države eliminiše tržišnimehanizam a u isto vrijeme riješi problem snabdijevanja.

� Cjene - osnovni element djelovanja tržišta, i u tržišnom sistemu sve ima svoju cijenu.� S druge strane cijene predstavljaju signale za kupce i proizvođače.

� NPR: ukoliko kupac želi veću količinu nekog proizvoda to znači da je tražnja za timproizvodom veća. Kada je tražnja veća proizvođači radi svog profit mogu da podignu cijenukoštanja tog proizvoda.

TRŽIŠNI MEHANIZAM (2)

� NPR: intervencije američke vojske u Iraku. Ta intervencija uslovila je veću potrošnju nafte uvojne svrhe s jedne strane dok je s druge strane povećan rizik njene proizvodnje u Iraku. To jede fakto dovelo do skoka cijene nafte na 70 $/barel.

� Ovakvu situacije su iskoristile neke zemlje a posebno Rusija kako bi ostvarili značajandevizni priliv porastom proizvodnje. Tako Rusija danas ostvaruje veliki suficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni zahvaljujući izvozu nafte.

� U suprotnom slučaju u odnosu na ovaj, ukoliko se desi da neki proizvodi stagnira da mu se� U suprotnom slučaju u odnosu na ovaj, ukoliko se desi da neki proizvodi stagnira da mu sesmanji tražnja i povećaju zalihe,logična reakcija proizvođača će biti da smanji cijenu koštanjatog proizvoda.

� Po takvoj nižoj cijeni potrošači ce htijeti kupiti veću količinu tih jeftinih proizvoda, a s drugestrane proizvođaču se neće isplatiti da proizvodi i prodaje tako jeftine proizvode i on ćeumanjiti proizvodnju.

� Konsekvence takvih procesa biti će da će se vratiti ravnoteža izmeđuproizvođača(prodavaoca) i potrošača(kupca).

� Cijene direktno utiču na odluke proizvođača i potrošača na tržištu i one su ravnotežni oslonactržišnog mehanizma.

� Veća cijena smanjuje potrošnju a podstiče proizvodnju, dok niža cijena smanjuje proizvodnjua podstiče potrosnju

TRŽIŠNI MEHANIZAM (3)

• Tržišni mehanizam daje odgovore na tri ključne dileme svake privrede a to je:

• ŠTA ce se PROIZVODITI - određuju potrošači (kupci) svojim novčanim glasovima.Preduzeća privlači proizvodnja visokoprofitnih roba a povlače se iz područija u kojima sugubili novac.

• KAKO će se PROIZVODITI - određuje konkurencija među proizvođačima. S obzirom daje krajni cilj svakog proizvođača maksimalan profit, oni će kako bi ostvarili što veći profitsvoju skupu tehnologiju prozvodnje zamjeniti jeftinom tehnologijom kako bi ostvarilirazlike u cijeni proizvodnje i prodaje. Da bi se to omogućilo oni moraju smanjiti troškoveproizvodnje a to će učiniti tako što će uvesti savremene tehnologije proizvodnje čime sepostiže isti obim proizvodnje uz manji utrošak resursa.

• ZA koga će se PROIZVODITI - odlučuje ponuda i tražnja na tržištu. Preduzeća ćeproizvoditi one proizvode za one kupce koji imaju novac da plate tu robu.

TRŽIŠNI MEHANIZAM (4)

• Tržišni mehanizam svoj puni uspijeh pokazuje samo u uslovima savršene konkurencije.

• Savršena konkurencija je stanje tržišta kada ni jedan proizvođač ni potrošač na tom tržištunije dovoljno moćan da može utijecati na tržišnu cijenu.nije dovoljno moćan da može utijecati na tržišnu cijenu.

• U suprotnom slučaju u savremenim privredama postoji negativna stanja u privredi a to sunesavršena konkurencija, monopol, i ograničena konkurencija.

• U takvim slučajevima tih negativnih stanja neophodna je državna intervencija koja ćeotkloniti neželjene konsekvence tih negativnih stanja.

TRAŽNJA ROBA

• Kupci predstavljaju osnovne nosioce tražnje robe na tržištu zato što oni svojim novcem isvojim potrebama određuju tražnju za nekim proizvodom.

• Bitno pravilo jeste da veća cijena nekog proizvoda ili usluge će za posljedicu imati manjutražnju i obrnuto

• Niža cijena će imati veću tražnju.

Taj odnos količina i cijena koje se traže predstavljen je tabelom tražnje.

Tabela tražnje

Cijena

(u km po litru)

Tražena količina

(u 000 lit.)

A

B

C

D

1

2

3

5

12

9

6

4

TRAŽNJA ROBA (2)

• U grafičkom prikazu tražnje roba, kriva tražnje ima nagib prema dole.

• To je veoma bitno i važno svojstvo koje se naziva ZAKON OPADAJUĆE TRAŽNJE koji jekarakterističan za najveći broj dobara. VEĆA CIJENA ZNAČI MANJU KOLIČINU TRAŽNJE,MANJA CIJENA ZNAČI VEĆU KOLIČINU TRAŽNJE.

Faktori tražnje su:

• Prosječni dohodak - koji je i ključni faktor tražnje, tj. kako se ukoliko se dohodak kod stanovnikapovećava isti će kupovati veće količine svih roba.

• Veličina tržišta - je drugi faktor tražnje roba, tj. tržišta sa 10 miliona stanovnika će kupovati 10 putamanje u odnosu na tržišta sa 100 miliona stanovnika.

• Komplementarne robe - su međusobno povezane robe,tj. potrošnja jedne robe nemože da se odvija bezpotrošnje komplementarne robe. Kao NPR. pad cijene benzina dovešće do povećane tražnje zaautomobilima i obrnuto.

• Robe supstituti - su one robe koje mogu da zamjenu neke druge robe odnosno da zadovolje iste potrebekod kupca. Tako npr.ako kupimo neku robu nemamo potrebu da kupujemo njen supstitut.Isto takoporastom cijene neke robe doći će do porasta tražnje za supstitutom te iste robe. Kao NPR. porastomcijena naliv pera doći će do porasta tražnje za olovkom.

• Ukusi ljudi i tradicija -također su jedan od faktora koji utiču na tražnju za nekim robama.

TRAŽNJA ROBA (3)

• Također postoje i specijalni efekti koji nisu u svakom momentu prisutni na tržištu a utiječu na tražnjuroba,

• NPR: padanje kiše utiječe na porast tražnje za kišobranima.• NPR: padanje kiše utiječe na porast tražnje za kišobranima.

• Sve navedene faktore treba imati u vidu jer u velikoj mjeri utiječu na tražnju roba.

• Ukoliko pretpostavimo da je došlo do porasta ličnog dohotka kod stanovništva i u isto vrijeme došlo doporasta cijene supstituta (jogurta) to će za posljedicu imati i porast tražnje za drugim dobrom(mlijekom)iako su cijene ostale nepromjenjene.

CJENOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE

CJENOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE je odnos procenta promjena traženih količina iprocenta promijena cijena.

Ed=∆Q / (Q1 + Q2) / 2 ÷ ∆P / (P1 + P2) / 2Elastičnost tražnje pokazuje kako se mijenja tražnja neke robe kada se mijenja i njena cijena.

NPR.-početna cijena 45 KM-početna cijena 45 KM

-tražena količina 120 KOM-povećanje cijene na 55 KM uzrokuje smanjenje količine na 80 KOM.

∆P = P2 – P1∆Q = Q2 – Q1Ed = ∆Q / ∆P

P = (P1 + P2) / 2 = (45 + 55) / 2 = 100 / 2 = 50Q = (Q1 +Q2) / 2 = (120 + 80) /2 = 200 / 2 = 100

∆P / P = 10 / 50 = 0,2 x 100 = 20%∆Q / Q = - 40 / 100 = - 0,4 x 100 = - 40%

Ed = -40 / 20 = -2

CIJENOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE(2)

• Elastičnost tražnje u ovisnosti od veličine koeficijenta elastičnosti, mogu biti:

- BESKONAČNO ELASTIČNA ; kada promijena cijene dovodi do prestanka kupovine te robe.- BESKONAČNO NEELASTIČNA ; kada promijena cijene ne dovodi do promijene traženih količina- ELASTIČNA , JEDINIČNO ELASTIČNA I NE ELASTIČNA TRAŽNJA se nalaze između ovih gore

navedenih tražnji.- ELASTIČNA TRAŽNJA; ako promijena cijene od 1% dovede do promijene traženih količina većih od

1%. (porast cijene od 25% dovodi do smanjenja tražnje za 40%; koeficijent elastičnosti je veći od 1)1%. (porast cijene od 25% dovodi do smanjenja tražnje za 40%; koeficijent elastičnosti je veći od 1)- NE ELASTIČNA TRAŽNJA;ako promijena cijene od 1% dovede do promijene traženih količina manje

od 1% (porast cijene od 25% dovodi do smanjenja tražnje za 15%; koeficijent elastičnosti je manji od 1)- JEDINIČNA ELASTIČNOST; ako je promijena cijene od 1% dovede do promijene traženih količina od

1% (pad cijene od 15% vodi do porasta tražnje za 15%)

• Unakrsna elastičnost može biti :

- POZITIVNA za ROBE SUPSTITUTE; ako raste cijena robe supstituta Y doći će do rasta tražnje robe X.Cijena i količina se kreću u istom smijeru.

- NEGATIVNA za KOMPLEMENTARNE ROBE; porast cijene jedne robe smanjuje tražnju druge robe.Cijena i količina se kreću u suprotnom smijeru.

- JEDNAKA JE 0; ako je riječ o robama koje nemaju nikakvu međuzavisnost (tražnja šećera i stolica).

CIJENOVNA ELASTIČNOST TRAŽNJE (3)

• Dohodovna elastičnost tražnje je veća od 1 kada tražnja za robom raste brže od rasta dohotka.- NPR.luksuzna dobra (porast dohotka od 10% vodi porastu tražnje od 15%)

• Neelastična tražnja je tražnja za nekom robom koja sporije raste od rasta dohotka.- NPR.životne namirnice(porast dohotka od 10% vodi porastu tražnje za 5%).

• Jedinična elastičnost tražnje je kada procenat tražnje i dohotka imaju isti rast tj. isti procenat.• Jedinična elastičnost tražnje je kada procenat tražnje i dohotka imaju isti rast tj. isti procenat.

• Neelastična tražnja nastaje onda kada tražnja za nekom robom se ne mijenja bez obzira na promijenudohotka. To je slučaj sa ljekovima.

• Negativna elastičnost tražnje je kada sa porastom dohotka opada tražnja za nekom robom.- NPR. Kada meso zamjenjuje krompir.

• Engelovim zakonom kojeg je utemeljio njemački statističar odnosi elastičnosti tražnje i dohotkaformulisani su kroz 4 principa:

- Siromašne porodice najveći dio dohotka troše na hranu.- Sa rastom dohotka njegov procenat davanja na hranu se smanjuje.- Sa rastom dohotka njegov procenat davanja na kulturu,higijenu,obrazovanje i rekreaciju se povećava.- Konstantno učešće u dohotku imaju izdaci za odjeću,stan,struju itd.

PONUDA ROBA

• Proizvođači i prodavači se nalaze u ulozi nosioca ponude roba na tržištu.

• PONUDA ROBA se može definisati kao određena količina roba koju su prodavaoci spremni prodati padatim tržišnim cijenama.

• PRAVILO PONUDE ROBA glasi:- ponuda neke robe na tržištu je veća kada je cijena te iste robe veća.- ponuda neke robe na tržištu je veća kada je cijena te iste robe veća.

• Porast cijena roba na tržištu znači i veću dobit za preduzeće, iz kojeg preduzeće može da kupi većukoličinu inputa proizvodnje. S obzirom da u takvim slučajevima preduzeće ima veću količinu inputaproizvodnje ono će moći povećati i obim njihove proizvodnje.

• Za razliku od tražnje roba,ponuda roba u grafičkom prikazu ima suprotan smijer odnosno kriva ponude jepozitivno nagnuta.

• ZAKON PONUDE ROBA glasi da porast cijena roba može biti podsticaj za veću proizvodnju i ponudu.

PONUDA ROBA (2)

• Kako na tražnju roba isto tako i na ponudu roba utiječu određeni faktori : mogućnost sticanja profita promijene utehnologiji,cijena inputa,cijena supstituta,organizacija tržišta,specijalni faktori

• Temeljni faktor koji utiječe na odluku o ponudi je trošak proizvodnje• Kada je razlika od troška proizvodnje do tržišne cijene velika odnosno, kada su troškovi proizvodnje niski a tržišna

cijena proizvedene robe visoka, za proizvođača je profitabilno da ponudi veliku količinu te robe.• U suprotnom slučaju kada je razlika od troška proizvodnje pa do tržišne cijene mala odnosno, kada su troškovi

proizvodnje visoki a tržišna cijena proizvedene robe mala, proizvođači će biti prisiljeni da proizvode minimalne količinete robe ili u krajnjem slučaju da napuste tu proizvodnju

• Iz toga je evidentno da mogućnost sticanja profita zavisi i od kretanja ponude roba• Iz toga je evidentno da mogućnost sticanja profita zavisi i od kretanja ponude roba• Troškovi tehnologije su takođe značajni faktori koji utiču na troškove proizvodnje.• Pad cijene inputa koji se koriste u proizvodnji direktno utiču na troškove same proizvodnje.• NPR. Ukoliko bi se cijena ambalaže za mljeko smanjila, to bi dovelo do smanjenja troškova proizvodnje mljeka, a što

daje mogućnost proizvođačima mljeka da povećaju obim proizvodnje i time ponude veće količine mljeka na tržištu bezobzira što je prodajna cijena mljeka na tržištu ostala nepromjenjena.

• Bez obzira što je cijena mljeka na tržištu ostala ista u ovom slučaju je profitabilnost veća.• Povećana profitabilnost je uzrokovana smanjenjem troškova proizvodnje.• Tim smanjenjem troškova proizvodnje ostvarena je veća razlika između njenih troškova i cijene prodaje na tržištu, a

što predstavlja veću profitabilnost.• Iste posljedice će imati svaki pad cijene bilo kojeg inputa koji se koristi u proizvodnji (pad cijene opreme, transportnih

troškova, najamnina itd.)• Na obim ponude robe na tržištu utiče i kretanje cijena roba koje mogu služiti kao zamjenske robe ili supstituti.• Rast cjene supstituta dovodi do smanjenja cijene osnovne robe.

PONUDA ROBE(3)

• NPR. Ukoliko se poveća cijena dizel goriva rafinerije će u tom slučaju početi proizvoditibenzin čija je cijena ostala nepromjenjena.

• Ponuda robe zavisi i od organizacije tržišta.

• NPR. Ukidanje ograničenja na uvoz recimo mlijeka dovodi do povećane ponude mlijeka nasamom tržištu,zato što će se pored domaćega mlijeka na tržištu naći i strano uvozno mlijekousljed nepromjenjenih cijena.usljed nepromjenjenih cijena.

ELASTIČNOST PONUDE

• Cijenovna elastičnost ponude je odnos između procenta promjene količine ponude nekog dobra iprocenta promjene cjene samog tog dobra.

Es=∆q/q : ∆p/p

• NPR. Ako cijena mljeka poraste sa 10 na 12 novčanih jedinica, a količina sa 32000 na 40000 komada,koeficijent cjenovne elastičnosti ponude će biti:

Es = 8000/32000 : 2/10 = 0,25 / 0,20 = 1,25

• Kao što koeficijent elastičnosti tražnje ima različite vrijednosti,isto tako i koefcijent elastičnosti ponude• Kao što koeficijent elastičnosti tražnje ima različite vrijednosti,isto tako i koefcijent elastičnosti ponudeima različite vrijednosti.

• Ako je koeficijent elastičnosti veći od 1 onda je ponuda elastična(ako ponuda raste brže od cijene).

- NPR.cijena nekog proizvoda raste za 10% a ponuda tog istog proizvoda se povećava za 15%.

• Ako je koeficijent elastičnosti manji od 1 onda je ponuda ne elastična(ako cjena raste brže od ponude).

- NPR.cijena nekog proizvoda raste za 15% a ponuda tog istog proizvoda se povećava za 10%.

• Kada se cijena i ponuda mjenja u istim procentualnim veličinama onda govorimo o jediničnojelastičnosti.

- NPR.cijena poraste za 5% i ponuđena količina poraste za 5%.

• Krajnji slučaj nultog koeficijenta je onda kada ponuda ostane ista nezavisno od promijena cijena.

• U suprotnom slučaju beskonačna elastičnost je u slučaju kada mala promjena cijene izaziva beskonačnepromjene ponuđenih količina.

RAVNOTEŽA PONUDE I TRAŽNJE

• Ravnoteža ponude i tražnje se koristi za određivanje stvarne cijene natržištu kojom bi se uspostavila sama ravnoteža tog tržišta.

• Kako bi se odredila ravnoteža na tržištu neophodno je zajedničko• Kako bi se odredila ravnoteža na tržištu neophodno je zajedničkoposmatranje ponude i tražnje.

• Grafički prikaz:

PITANJA ???

HVALA NA PAŽNJI !!!HVALA NA PAŽNJI !!!