II. - HAED

II. Međunarodni znanstveno-stručni skup

International conference

„INOVACIJE: JAMSTVO BUDUĆNOSTI AGROBIZNISA U

HRVATSKOJ“

“Innovation – Guarantee for Future of Agribusiness in Croatia”

Knjiga sažetaka

Book of Abstracts

Hrvatsko agroekonomsko društvo

Croatian Society of Agricultural Economists

Zagreb, 2020.

Zagreb, 2020

IMPRESSUM

Naslov publikacije/ Title of the publication

Knjiga sažetaka II. međunarodnog stručno-znanstvenog skupa - Inovacije: Jamstvo budućnosti

agrobiznisa u Hrvatskoj

Book of Abstracts of the II. International Conference – Innovations: Guarantee for Future of

Agribusiness in Croatia

Nakladnik/ Publisher



Svetošimunska cesta 25

10000 Zagreb

Za nakladnika/ For the publisher

Prof.dr.sc. Marija Cerjak

Urednica/ Editor

Dr.sc. Kristina Svržnjak

Ana Čehić mag. ing. agr.

Recenzenti/ Reviewers

Prof.dr.sc. Tihana Sudarić

Dr.sc. David Kranjac

Lektura na engleskom/ English Language Proofreading

Zrinka Tadić, prof. engleskog jezika

Prijelom i grafičko oblikovanje/ Fracture and graphic design

Gabriela Sušac, bacc. ing. agr.

Maja Šimanović, bacc. ing. agr.

URL https://haed.hr/skup2020/knjiga-sazetaka

ISBN 978-953-48919-1-9

Zagreb, 2020.

II. Međunarodni stručno-znanstveni skup „Inovacije: Jamstvo budućnosti agrobiznisa u

Hrvatskoj“ je novčano potpomognut sredstvima Ministarstva znanosti i obrazovanja. II. The international conference “Innovation – Guarantee for Future of Agribusiness in Croatia” was

financially supported by the Ministry of Science and Education

https://haed.hr/skup2020/knjiga-sazetaka

SADRŽAJ

OPĆENITO O ZNANSTVENO-STRUČNOM SKUPU/ Generally about an

International conference .......................................................................................... 1

Uvod /Introduction ............................................................................................................... 2

Organizator/ Organizer ........................................................................................................ 4

Organizacijski odbor/ Organizing Committee ...................................................................... 5

Znanstveni odbor/ Scientific Comittee .................................................................................. 6

PROGRAM .......................................................................................................................... 7

SAŽECI POZVANIH PREDAVANJA/ Abstracts of invited lectures ..................11

160 godina poljoprivrednog školstva u Križevcima: Što možemo naučiti iz povijesti?/ 160

years of agricultural education in Križevci: What can we learn from history?

– Marijana Ivanek-Martinčić, Renata Husinec ................................................................... 12

Inovativno visoko obrazvoanje kao odgovor na izazove “korona-krize”/ Innovative higher

education in response to the challenges of the “coronavirus-crisis”

– Jasmina Havranek ........................................................................................................... 15

Interes za poljoprivredno obrazovanje na primjeru Srednje škole Mate Balote u Poreču/

Interest in agricultural education on the example of Mate Balota secondary school in

Poreč - Milan Oplanić ........................................................................................................ 19

Inovacije u sveučilišnom obrazovanju - dizajn online predmeta u području agrarne

ekonomike/ Higher Education Innovation - design of online subject in the field of

agricultural economics - Mario Njavro, Tajana Čop ......................................................... 24

SAŽECI POJEDINAČNIH PREDAVANJA/ Abstracts of lectures .....................26

Što Europska Unija čini na području promoviranja inovacija u obrazovanju?/ What is the

European Union doing in the field of promoting innovation in education?- Anton Devčić,

Dino Pleša .......................................................................................................................... 27

Sociodemografska obilježja, obrazovanje i motivi brucoša Agronomskog fakulteta/

Sociodemographic characteristics, education and motives of freshmen at the Faculty of

Agriculture

- Lari Hadelan, Mateja Jež Rogelj, Ornella Mikuš, Magdalena Zrakić Sušac ................. 28

Poljoprivreda kao zanimanje budućnosti? Stavovi generacije Z u kohezijskoj regiji

Istočna Slovenija/ Agriculture as a future job? Attitudes of Generation Z in Eastern

Slovenia - Lazar Pavić, Marija Cerjak, Borut Milfelner, Tjaša Vukmanič, Tadeja Kraner

Šumenjak ........................................................................................................................... 29

Imidž poljoprivredne struke i poljoprivrednih obrazovnih programa/ Image of agriculture

and related educational programs - Marija Cerjak, Željka Mesić, Kristijan Bilić ............ 31

Podatkovna pismenost za agrikulturni sektor u Hrvatskoj: Učenje o otvorenim podacima i

pomoću njih/ Data literacy in the sector of agriculture of Croatia: Learning about and

with open data - Dragica Šalamon, Lucija Blašković, Alen Džidić, Filip Varga, Igor

Čavrak, Ivana Bosnić .......................................................................................................... 33

Digitalizacija kao alat za jačanje otpornosti lokalnih zajednica/ Digitization as a tool for

strengthening the resilience of local communities - Jana Vukić, Anđela Balić, Josip Bilić,

Antea Kalinić, Magdalena Nekić, Ema Štih, Lora Rajčić .................................................. 35

Fairshare - realizirani i dijeljeni poljoprivredni savjetodavni alati za digitalne inovacije/

Fairshare-farm advisory digital innovation tools realised and shared - Milan Husnjak . 36

Wisefarmer – povezivanje generacija poljoprivrednog gospodarstva u digitalnom dobu/

Wisefarmer project – connecting farm generations in the digital age - Domagoj Gorup 38

Matematičko modeliranje zasnovano na BIG DATA i strojnom učenju u hrvatskoj

poljoprivredi; - Da ili Ne?/ Mathematical modelling based on BIG DATA and machine

learning in Croatian agriculture; - Yes or No? - Siniša Srečec, Vladimir Miloš .............. 40

Je li podrijetlo proizvoda nova glavna oznaka? Konkurentnost prirodnog jogurta/ Is it

product origin the new major label? Competition of natural yoghurt – Péter Sántosi,

Viktória Szente ................................................................................................................... 42

Poznatost vina i zadovoljstvo potrošača vinima hrvatskih autohtonih sorti/ Wine

familiarity and consumer satisfaction with wines of Croatian autochtho-nous varieties -

Antonija Šantalab, Damir Kovačić, Željka Mesić .............................................................. 44

Preliminarni rezultati istraživanja o primjeni inovacija u hrvatskom vinarskom sektoru/

Preliminary results of research on the implementation of innovations in the Croatian wine

sector - Željka Mesić, Darija Borović, Marina Tomić Maksan ......................................... 46

Inovativni potencijal mikro i malog poduzetništva u ekološkoj proizvodnji povrća i voća/

Innovation potential of micro and small entrepreneurship in ecological pro-duction of

fruits and vegetables - Jasmina Božić, Armano Srbljinović, Snježana Mihinica .............. 48

Plastična ambalaža za prehrambene proizvode – preferencije potrošača/ Plastic packaging

for food products - consumer preferences - Marija Cerjak, Tea Lukinić, Marina Tomić

Maksan ............................................................................................................................... 50

Socio-ekonomski aspekti položaja žena u Cetinskoj krajini/ Socio-economic aspects of the

position of women in the Cetina region - Renata Relja, Toni Popović, Sara Domazet

Lošo .................................................................................................................................... 52

Je li kriza ujedno i prilika za promjenu?/ Is the crisis also an opportunity for change? -

Tihana Sudarić, Mario Komljenović, David Pastuović, Ružica Lončarić, Krunoslav

Zmaić .................................................................................................................................. 54

Poticanje inovacija u poljoprivrednom sektoru/ Inciting innovation in the agricultural

sector - Andreja Martonja Hitrec, Daša Berić .................................................................... 56

I2connect- povezivanje savjetnika za poticanje interaktivnih inovacija u poljoprivredi &

šumarstvu/ I2connect- connecting advisors to boost interactive innovation in agriculture

and forestry - Domagoj Gorup ........................................................................................... 58

Upravljanje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske kroz

informacijski sustav/ / Management of the agricultural land owned by the Republic of

Croatia through in information system - Manda Suman Jovanović, Tatjana Filipović ..... 60

Novi certificirani tečajevi za sector voća i povrća u Srbiji – naučene lekcije/ New

certificated courses for the Serbian fruit and vegetable sector – lessons learned - Vlade

Zarić, Đorđe Moravčević .................................................................................................... 63

Sudjelovanje mađarskih Roma u ekoturizmu – inovativni stavovi/ Participation of

Hungarian Roma’s in ecotourism – innovative attitudes - Viktória Szente, Péter

Sántosi ............................................................................................................................... 65

Spremnost hrvatskih i mađarskih pružatelja turističkih usluga za suradnju uz rijeku Muru/

The willingness of Croatian and Hungarian tourism service providers to cooperate along

the River Mura - Krisztina Keller, Nikoletta Tóth-Kaszás, Erzsébet Péter, Ildikó

Ernszt ................................................................................................................................. 67

Važnost ekstrinzičnih i intrinzičnih obilježja maslinova ulja za posjetitelje oleoteke/

Importance of extrinsic and intrinsic olive oil attributes for visitors of the oleotheque -

Ana Čehić, Milan Oplanić, Martina Begić, Tajana Čop, Marija Cerjak ............................ 69

Razvoj prodaje ekoloških proizvoda malih proizvođača u Osječko-baranjskoj županiji/

Development of sales of small producers’ organic products in Osijek-Baranja County -

Snježana Tolić, Olgica Klepač, Lidija Maurović Košćak .................................................. 71

Primjena suvremenih rješenja za ekološku proizvodnju hrane/ Application of modern

solutions for organic food production - Karmela Radošević, Luka Predragović ............... 73

Inovacije u kriznim vremenima na malom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu -

slučaj Stanić, selo Velika Grabovnica, općina Brus/ Innovations in times of crisis on a

small family farm - the Stanić case, Velika Grabovnica village, Brus municipality

- Sanela Stanić .................................................................................................................... 75

Kamelina - ekološko ekonomske značajke proizvodnje/ Camelina - ecological and

economic characteristics of production - Ljubica Ranogajec, Jadranka Deže, Tihana

Sudarić ................................................................................................................................ 76

Društveno korisno učenje u području ruralnog turizma na Visokom gospodarskom učilištu

u Križevcima/ Service learning in the field of rural tourism at Križevci College of

Agriculture - Sandra Kantar, Kristina Svržnjak, Silvije Jerčinović ................................... 78

Utvrđivanje učinkovitosti automatskog sustava za praćenje štetnika/ Determining the

effectiveness of an automatic pest monitoring system - Ivana Pajač Živković, Dora

Kapuđija, Matea Škorić, Darija Lemić ............................................................................... 80

Značaj demografske revitalizacije crnogorskog ruralnog područja/ The importance of

demographic revitalization of the montenegrin rural area – Miljan Joksimović, Miomir

Jovanović, Aleksandra Despotović .................................................................................... 82

SPONZORI/ Sponzors ...........................................................................................84

1

OPĆENITO O ZNANSTVENO-STRUČNOM SKUPU GENERALLY ABOUT AN INTERNATIONAL CONFEREN

2

Uvod /Introduction

Hrvatsko agroekonomsko društvo je 2019. godine uspješno organiziralo međunarodni

znanstveno-stručni skup pod nazivom „Inovacije: jamstvo budućnosti agrobiznisa u

Hrvatskoj“. Skup je ukazao na nužnost uvođenja inovacija u hrvatski agrobiznis, te istaknuo

važnu činjenicu da postoji prostor, kako za nove inovativne tehnologije u proizvodnji i

upravljanju tako i za nove oblike povezivanja poljoprivrednika.

Uspješno uvođenje inovacija zahtijeva da svi dionici poljoprivredno–prehrambenog sektora

moraju steći primjerena znanja o uvođenju inovacija u proizvodnju, razvoj i trženje novih

proizvoda, usluga i ideja, ali i u nove poslovne i upravljačke modele (na razini gospodarstva,

tvrtke, lokalne uprave), nove organizacijske strukture i administrativne procese koji predstavljaju

pokretač rasta i razvoja poljoprivredno-prehrambenog sektora i ruralnog razvoja. Stoga je vrlo

važno povezati i ojačati poljoprivredno-prehrambeni sektor s obrazovnim sustavom.

Dana 19. studenoga 2020. obilježava se 160 godina poljoprivrednog obrazovanja na Visokom

gospodarskom učilištu u Križevcima, kada je 1860. godine započelo s radom Kraljevsko

gospodarsko i šumarsko učilište. Ove godine obrazovni sustav, kao i svi sektori gospodarstva i

društva, suočavaju se s izazovima prouzročenima pandemijom bolesti COVID-19. Pandemija je

znatno izmijenila načine na koji učimo, poučavamo, komuniciramo, međusobno surađujemo te

motiviramo učenike i studente da uče i studiraju o poljoprivredi i ruralnom razvoju. Stoga je i

obrazovani sustav implementirao inovativne oblike edukacije, a nastava se, u cjelini, digitalno

transformirala i osuvremenila.

O razvoju poljoprivrednog obrazovanja, iskustvima i izazovima koji nas očekuju u budućim

vremenima koja će biti obilježena bolešću COVID-19, te ostalim temama vezanima za primjenu

novih i poboljšanih ideja u obrazovnom procesu pokušat ćemo odgovoriti u uvodnim

predavanjima na znanstveno-stručnom skupu organiziranom u čast 160. obljetnice

poljoprivrednog obrazovanja u Križevcima. Osim toga, cilj skupa je omogućiti razmjenu znanja,

iskustava i ideja među sudionicima koja su usmjerena stvaranju uspješnog i održivog agrobiznisa

temeljenog na inovacijama.

Skup predstavlja jedinstvenu priliku za promociju agroekonomske struke, stručnih, znanstvenih,

ali i praktičnih rezultata i rješenja u području agrobiznisa.

Radovi i/ili sažeci radova prezentirani na znanstveno–stručnom skupu će biti objavljeni u

zborniku sažetaka/radova sa skupa, a odabrani radovi će biti objavljeni u časopisu Agroeconomia

Croatica, ISSN 1333-2422, kojeg objavljuje Hrvatsko agroekonomsko društvo.

3

In year 2019 Croatian Society of Agricultural Economists successfully organized an

international scientific-professional conference entitled "Innovation: guaranteeing the future of

agribusiness in Croatia". The meeting pointed out the necessity of introducing innovations in

Croatian agribusiness, and pointed out the important fact that there is room for new innovative

technologies in production and management, as well as for new connection forms between

farmers.

Successful introduction of innovations requires adequate knowledge of the introduction of

innovations in the production, development and marketing of new products, services and ideas,

but also in new business and management models (at the level of the national economy,

companies, local government). Innovation also means new organizational structures and

administrative processes that are the driver of growth and development of the agri-food sector

and rural development. It is therefore very important to connect and strengthen the agri-food

sector with the education system.

In 2020 on 19th November is the day when is celebratetd the 160th anniversary of agricultural

education at the College of Agriculture at Križevci, On that day in the year 1860 the Royal

College of Agriculture and Forestry began operating. This year, the education system, as well

as all sectors of the economy and society, are facing challenges caused by the COVID-19 disease

pandemic. The pandemic has significantly changed the ways we learn, teach, communicate,

collaborate with each other, and motivate students to learn and study about agriculture and rural

development. Therefore, the education system has implemented innovative forms of education,

and teaching, as a whole, and has been digitally transformed and modernized.

In honor of the 160th anniversary of agricultural education in Križevci some introductory

lectures at the scientific-professional conference will try to answer questions about the

development of agricultural education, experiences and challenges expected in the future that

will be marked by COVID-19, and other topics related to application of new and improved ideas

in the educational process. The event will enable the exchange of knowledge, experience and

ideas among participants, who are focused on creating a successful and sustainable agribusiness

based on innovation.

The event represents a unique opportunity to promote the agri-economic profession, especially

the scientific and practical results and solutions in the field of agribusiness.

Papers and / or abstracts presented at the scientific-professional conference will be published in

the collection of abstracts / papers from the conference, and selected papers will be published in

the journal Agroeconomia Croatica, ISSN 1333-2422, published by the Croatian Agroeconomic

Society.

4

Organizator/ Organizer

Hrvatsko agroekonomsko društvo (HAED)


Svetošimuska cesta 25

10000 Zagreb

Hrvatska/ Croatia

Suorganizatori/ Co-organizers

Akademija poljoprivrednih znanosti/ Academy of Agricultural Sciences


10000 Zagreb

Hrvatska/ Croatia

Međunarodna mreža MBA Agribusiness and Commerce (standing committee of ICA)

Wageningen University and Research

Agricultural Economics and Rural Policy Group

Hollandseweg 1

Building 201

6706 KN Wageningen, the Netherlands

Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet/ University of Zagreb Faculty of Agriculture


10000 Zagreb

Hrvatska/ Croatia

Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku/ Faculty of Agrobiotechnical sciencis Osijek

Vladimira Preloga 1

31000 Osijek

Hrvatska/ Croatia

Visoko gospodarsko učilište u Križevcima/ Križevci College of Agriculture

Milislava Demerca 1

Križevci 48260

Hrvatska/ Croatia

Institut za poljoprivredu i turizam/ Institute of Agriculture and Tourism

Karla Huguesa 8

Poreč 52440

Hrvatska/ Croatia

5

Organizacijski odbor/ Organizing Committee

Predsjednica/ Chairman

Dr. sc. Kristina Svržnjak

Visoko gospodarsko učilište u Križevcima

Milislava Demerca 1, 48260 Križevci, Hrvastka

Članovi/ Members

1. Tajana Čop, mag. ing. agr.


Sveučilište u Zagrebu

Agronomski fakultet

Svetošimunska cesta 25, 10000

Zagreb, Hrvastka

2. Dr. sc. Sandra Kantar

Visoko gospodarsko učilište u

Križevcima

Milislava Demerca 1, 48260

Križevci, Hrvastka

3. Doc. dr. sc. Jelena Krstić

Fakultet agrobiotehničkih znanosti

Osijek, Sveučište Josipa Jurja

Strossmayera u Osijeku

4. Ivana Hrg Matušin mag. ing. agr.

Udruga osoba s invaliditetom

Trg Antuna Nemčića 7, 48260

Križevci, Hrvastka

5. Dr. sc. Silvije Jerčinović

Visoko gospodarsko učilište u

Križevcima

Milislava Demerca 1, 48260

Križevci, Hrvastka

6. Ana Čehić mag. ing. agr.

Institut za poljoprivredu i turizam

Karla Huguesa 8, 52440 Poreč,

Hrvatska

Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvastka

6

Znanstveni odbor/ Scientific Comittee

Predsjednica/ Chairman

Prof. dr.sc. Tihana Sudarić

Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvastka

Članovi/ Members

1. Prof. dr. sc. Marija Cerjak



Agronomski fakultet,


Zagreb, Hrvastka

2. Doc. dr. sc. Željka Mesić





Zagreb, Hrvastka

3. Prof. dr. sc. Win Heijman

Wageningen University & Research

6708 PB Wageningen,

Nizozemska

4. Prof. dr. sc. Peter Bielik

Slovak University of Agriculture in

Nitra Trieda Andreja Hlinku 609/2,

94976 Nitra – Chrenová, Slovačka

5. Prof. dr. sc. Ružica Lončarić

Fakultet Agrobiotehničkih znanosti

Osijek

Sveučilište Josipa Jurja

Strossmayera

Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek,

Hrvastka

6. Dr. sc. Milan Oplanić

Institut za poljoprivredu i turizam

Karla Huguesa 8, 52440 Poreč,

Hrvastka

7. Doc. dr. sc. Branka Šakić Bobić





Zagreb, Hrvastka

8. Prof. dr. sc. Vlade Zarić

Poljoprivredni fakultet Univerziteta

u Beogradu, Nemanjina 6, 11080

Beograd-Zemun, Srbija

7

PROGRAM

10:00 - 10:20 Otvaranje skupa, pozdravne riječi predsjednice i ostalih uzvanika/ Opening

Ceremony, Welcome speech from the President of Croatian Society of

Agricultural Economists and other guests

10:20 - 11:40 Pozvana predavanja/ Invited Lecture

Moderator: Kristina Svržnjak

11:40 - 12:15 Rasprava/ Discussion

12:15 - 13:00 Ručak/ Lunch

13:00 - 15:00 Sabor Hrvatskog agroekonomskog društva/ Assembly Croatian Society of

Agricultural Economists

15:00 – 17:15 Pojedinačna predavanja/ Lectures

Dvorana 1/ hall 1

Moderatori/ moderators: Vesna Očić, Jadranka Deže, Jelena Kristić

15:00 – 15:45 Sekcija 1/ Section1

15:45 - 16:30 Sekcija 3/ Section 3


Dvorana 2/ hall 2

Moderatori/ moderators: Željka Mesić, Tihana Sudarić, Ružica Lončarić

15:00 – 15:45 Sekcija 2/ Section 2



8

POZVANA PREDAVANJA/ Invited Lectures

160 godina poljoprivrednog školstva u Križevcima: Što možemo naučiti iz povijesti?/ 160 years

of agricultural education in Križevci: What can we learn from history? – Marijana Ivanek-

Martinčić, Renata Husinec

Inovativno visoko obrazvoanje kao odgovor na izazove “korona-krize”/ Innovative higher

education in response to the challenges of the “coronavirus-crisis” – Jasmina Havranek

Interes za poljoprivredno obrazovanje na primjeru Srednje škole Mate Balote u Poreču/ Interest

in agricultural education on the example of Mate Balota secondary school in Poreč - Milan

Oplanić

Inovacije u sveučilišnom obrazovanju - dizajn online predmeta u području agrarne ekonomike/

Higher Education Innovation - design of online subject in the field of agricultural economics -

Mario Njavro, Tajana Čop

POJEDINAČNA PREDAVANJA/ Lectures

Sekcija 1/ Section 1

Što Europska Unija čini na području promoviranja inovacija u obrazovanju?/ What is the

European Union doing in the field of promoting innovation in education?- Anton Devčić, Dino

Pleša

Sociodemografska obilježja, obrazovanje i motivi brucoša Agronomskog fakulteta/

Sociodemographic characteristics, education and motives of freshmen at the Faculty of

Agriculture - Lari Hadelan, Mateja Jež Rogelj, Ornella Mikuš, Magdalena Zrakić Sušac

Poljoprivreda kao zanimanje budućnosti? Stavovi generacije Z u kohezijskoj regiji Istočna

Slovenija/ Agriculture as a future job? Attitudes of Generation Z in Eastern Slovenia - Lazar

Pavić, Marija Cerjak, Borut Milfelner, Tjaša Vukmanič, Tadeja Kraner Šumenjak

Imidž poljoprivredne struke i poljoprivrednih obrazovnih programa/ Image of agriculture and

related educational programs - Marija Cerjak, Željka Mesić, Kristijan Bilić

Podatkovna pismenost za agrikulturni sektor u Hrvatskoj: Učenje o otvorenim podacima i

pomoću njih/ Data literacy in the sector of agriculture of Croatia: Learning about and with

open data - Dragica Šalamon, Lucija Blašković, Alen Džidić, Filip Varga, Igor Čavrak, Ivana

Bosnić


Digitalizacija kao alat za jačanje otpornosti lokalnih zajednica/ Digitization as a tool for

strengthening the resilience of local communities - Jana Vukić, Anđela Balić, Josip Bilić, Antea

Kalinić, Magdalena Nekić, Ema Štih, Lora Rajčić

Fairshare- realizirani i dijeljeni poljoprivredni savjetodavni alati za digitalne inovacije/

Fairshare-farm advisory digital innovation tools realised and shared - Milan Husnjak

9

Wisefarmer – povezivanje generacija poljoprivrednog gospodarstva u digitalnom dobu/

Wisefarmer project – connecting farm generations in the digital age - Domagoj Gorup

Matematičko modeliranje zasnovano na BIG DATA i strojnom učenju u hrvatskoj

poljoprivredi; - Da ili Ne?/ Mathematical modelling based on BIG DATA and machine learning

in Croatian agriculture; - Yes or No? - Siniša Srečec, Vladimir Miloš


Je li podrijetlo proizvoda nova glavna oznaka? Konkurentnost prirodnog jogurta/ Is it product

origin the new major label? Competition of natural yoghurt – Péter Sántosi, Viktória Szente

Poznatost vina i zadovoljstvo potrošača vinima hrvatskih autohtonih sorti/ Wine familiarity and

consumer satisfaction with wines of Croatian autochtho-nous varieties - Antonija Šantalab,

Damir Kovačić, Željka Mesić

Preliminarni rezultati istraživanja o primjeni inovacija u hrvatskom vinarskom sektoru/

Preliminary results of research on the implementation of innovations in the Croatian wine

sector - Željka Mesić, Darija Borović, Marina Tomić Maksan

Inovativni potencijal mikro i malog poduzetništva u ekološkoj proizvodnji povrća i voća/

Innovation potential of micro and small entrepreneurship in ecological pro-duction of fruits

and vegetables - Jasmina Božić, Armano Srbljinović, Snježana Mihinica

Plastična ambalaža za prehrambene proizvode – preferencije potrošača/ Plastic packaging for

food products - consumer preferences - Marija Cerjak, Tea Lukinić, Marina Tomić Maksan


Socio-ekonomski aspekti položaja žena u Cetinskoj krajini/ Socio-economic aspects of the

position of women in the Cetina region - Renata Relja, Toni Popović, Sara Domazet Lošo

Je li kriza ujedno i prilika za promjenu?/ Is the crisis also an opportunity for change? - Tihana

Sudarić, Mario Komljenović, David Pastuović, Ružica Lončarić, Krunoslav Zmaić

Poticanje inovacija u poljoprivrednom sektoru/ Inciting innovation in the agricultural sector -

Andreja Martonja Hitrec, Daša Berić

I2connect- povezivanje savjetnika za poticanje interaktivnih inovacija u poljoprivredi &

šumarstvu/ I2connect- connecting advisors to boost interactive innovation in agriculture and

forestry - Domagoj Gorup

Upravljanje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske kroz informacijski

sustav/ Management of the agricultural land owned by the Republic of Croatia through in

information system - Manda Suman Jovanović, Tatjana Filipović

Novi certificirani tečajevi za sector voća i povrća u Srbiji – naučene lekcije/ New certificated

courses for the Serbian fruit and vegetable sector – lessons learned - Vlade Zarić, Đorđe

Moravčević

10


Sudjelovanje mađarskih Roma u ekoturizmu – inovativni stavovi/ Participation of Hungarian

Roma’s in ecotourism – innovative attitudes - Viktória Szente, Péter Sántosi

Spremnost hrvatskih i mađarskih pružatelja turističkih usluga za suradnju uz rijeku Muru/ The

willingness of Croatian and Hungarian tourism service providers to cooperate along the River

Mura - Krisztina Keller, Nikoletta Tóth-Kaszás, Erzsébet Péter, Ildikó Ernszt

Važnost ekstrinzičnih i intrinzičnih obilježja maslinova ulja za posjetitelje oleoteke/

Importance of extrinsic and intrinsic olive oil attributes for visitors of the oleotheque - Ana

Čehić, Milan Oplanić, Martina Begić, Tajana Čop, Marija Cerjak

Razvoj prodaje ekoloških proizvoda malih proizvođača u Osječko-baranjskoj županiji/

Development of sales of small producers’ organic products in Osijek-Baranja County -

Snježana Tolić, Olgica Klepač, Lidija Maurović Košćak

Primjena suvremenih rješenja za ekološku proizvodnju hrane/ Application of modern solutions

for organic food production - Karmela Radošević, Luka Predragović


Inovacije u kriznim vremenima na malom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu - slučaj

Stanić, selo Velika Grabovnica, općina Brus/ Innovations in times of crisis on a small family

farm - the Stanić case, Velika Grabovnica village, Brus municipality - Sanela Stanić

Kamelina - ekološko ekonomske značajke proizvodnje/ Camelina - ecological and economic

characteristics of production - Ljubica Ranogajec, Jadranka Deže, Tihana Sudarić

Društveno korisno učenje u području ruralnog turizma na Visokom gospodarskom učilištu u

Križevcima/ Service learning in the field of rural tourism at Križevci College of Agriculture -

Sandra Kantar, Kristina Svržnjak, Silvije Jerčinović

Utvrđivanje učinkovitosti automatskog sustava za praćenje štetnika/ Determining the

effectiveness of an automatic pest monitoring system - Ivana Pajač Živković, Dora Kapuđija,

Matea Škorić, Darija Lemić

Značaj demografske revitalizacije crnogorskog ruralnog područja/ Značaj demografske

revitalizacije crnogorskog ruralnog područja - Miljan Joksimović, Miomir Jovanović,

Aleksandra Despotović

11

SAŽECI POZVANIH PREDAVANJA

ABSTRACTS OF INVITED LECTURES

12

160 godina poljoprivrednog školstva u Križevcima: Što možemo naučiti iz

povijesti?

160 years of agricultural education in Križevci: What can we learn from history?

Marijana Ivanek-Martinčić1, Renata Husinec1

Sažetak

Poljoprivredno školstvo u Križevcima započelo je svoj razvoj osnivanjem Kraljevskog

gospodarskog i šumarskog učilišta koje je započelo s radom 19. studenoga 1860., kao prvo takvo

učilište na južnoslavenskom području, a i među prvima u Europi. Osnivanje učilišta bilo je

odgovor na rastuće potrebe društva za obrazovanim mladim ljudima koji će nakon ukidanja

kmetstva 1848. godine voditi poljoprivredna gospodarstva te upravljati šumama na učinkovit i

racionalan način. Već kod osnivanja postavljeni su temeljni stupovi ovog obrazovanja, a to su

razvoj praktičnih i primjenjivih znanja utemeljenih na znanosti i struci. Osnivanje

poljoprivrednoga gospodarstva na 600 jutara zemlje bilo je osnovni preduvjet za provođenje

kvalitetne praktične nastave, ali i za provođenje stručnih i znanstvenih istraživanja. Za razvoj

znanstvenoga i stručnog rada od posebne je važnosti bilo osnivanje znanstvenih postaja ili

zavoda. Neki od ovih zavoda nastavili su kasnije djelovanje kao samostalne ustanove. Nastavnici

tadašnjeg Učilišta objavili su veliki broj stručnih knjiga i udžbenika, a mnoga od tih izdanja bila

su među prvima u svom području. Pokrenuli su i prvi znanstveni časopis u području poljoprivrede. Osim

obrazovanja, djelatnost učilišta bila je i općenito unapređenje poljoprivrede. Značajan je doprinos

učilišta razvoju stočarstva, osobito uvođenjem i uzgojem najboljih pasmina stoke. Za razvoj

ratarstva bio je značajan rad na oplemenjivanju bilja i uvođenju kvalitetnih sorti pojedinih

poljoprivrednih kultura.

Duga povijesti poljoprivrednog školstva u Križevcima može se podijeliti na više razdoblja već

prema organizacijskim oblicima u kojima je djelovalo. Posebno se ističe razdoblje od 1902. do

1919. kada je djelovalo Više gospodarsko učilište kao prva visokoškolska poljoprivredna

ustanova u Hrvatskoj, a koje je prestalo s radom osnivanjem Poljoprivredno-šumarskog fakulteta

u Zagrebu. U isto vrijeme je u Križevcima osnovana Srednja gospodarska (poljoprivredna) škola

koja samostalno djeluje do 1960. Prijašnji znanstveni zavodi postaju različite stručne ustanove i

stanice. U razdoblju od 1960. do 1979, uz Srednju poljoprivrednu školu djeluje i Viša

poljoprivredna škola te ove ustanove nastavljaju zajednički djelovati u okviru Poljoprivrednog

instituta za usmjereno obrazovanje i znanstveni rad. Iz Poljoprivrednog instituta se 1993. izdvaja

Srednja gospodarska škola, a 1998. Poljoprivredni institut prestaje s radom i osniva se Visoko

gospodarsko učilište u Križevcima. Srednja gospodarska škola i Visoko gospodarsko učilište u

Križevcima danas nastavljaju primjenjivati principe postavljene još osnivanjem prvog učilišta, a

1Visoko gospodarsko učilište u Križevcima/ Križevci College of Agriculture, Milislava Demerca 1 48260 Križevci,

Hrvatska/ Croatia, [email protected]

13

to su razvoj praktičnih i primjenjivih znanja utemeljenih na znanosti i struci. intenzivnijoj

motivaciji muških nasljednika za bavljenje poljoprivredom znanosti i struci. Visoko gospodarsko

učilište u Križevcima je i znanstvena ustanova koja svojim znanstveno istraživačkim i stručnim

radom pridonosi razvoju poljoprivrede.

Ključne riječi: poljoprivreda, obrazovanje, Križevci

Abstract

Agricultural education in Križevci began its development with the establishment of the Royal

Agriculture and Forestry College which began its work on November 19, 1860, as the first such

college in the South Slavic area, and among the first in Europe. The foundation of the College

responded to the growing needs of society for educated young people who, after the abolition of

serfdom in 1848, would run farms and manage forests in an efficient and rational manner.

Already at the foundation, the basic pillars of this education were laid, namely the development

of practical and applicable knowledge based on science and profession. The establishment of a

College farm on 345 hectares was a basic prerequisite for conducting quality practical training,

but also for conducting professional and scientific research. The establishment of scientific

stations or institutes was of a particular importance for the development of scientific and

professional work. Some of these institutes continued to work later as independent institutions.

Teachers of the then College published a large number of professional books and textbooks, and

many of these editions were among the first in their field. They also launched the first scientific

journal in the field of agriculture. In addition to education, an activity of the College was also the

general improvement of agriculture. The College significantly contributed to the development of

animal husbandry, especially introduction and breeding of the best livestock breeds. For the

development of arable farming, the work on plant breeding and introduction of quality varieties

of individual crops was important.

The long history of agricultural education in Križevci can be divided into several periods,

according to the organizational forms in which it worked. The period from 1902 to 1919 is

particularly noteworthy, when the College of Agriculture was the first higher education

agricultural institution in Croatia, which ceased its work with the establishment of the Faculty of

Agriculture and Forestry in Zagreb. At the same time, the Secondary Agricultural School was

established in Križevci, which existed independently until 1960. Previous scientific institutes

became different professional institutions and stations. From 1960 to 1979, in addition to the

Secondary Agricultural School, the Agricultural College also existed, and these institutions

continued to work jointly within the Agricultural Institute for Vocational Education and

Research. In 1993, the Secondary Agricultural School was separated from the Agricultural

Institute, and in 1998 the Agricultural Institute ceased to exist, and the Križevci College of

Agriculture was founded. Today, the Secondary Agricultural School and the Križevci College of

Agriculture continue to apply the principles set at foundation of the first college, namely the

14

development of practical and applicable knowledge based on science and profession. Križevci

College of Agriculture is also a scientific institution that contributes to the development of

agriculture with its scientific research and professional work.

Keywords: agriculture, education, Križevci

15

Inovativno visoko obrazovanje kao odgovor na izazove “korona-krize”

Innovative higher education in response to the challenges of the “coronavirus-

crisis”

Jasmina Havranek1

Sažetak

Ova godina obilježena je izvanrednim okolnostima uzrokovanim panedmijom korona virusa i

socijalnom izolacijom čije su se posljedice odrazile i na visoka učilišta.

Agencija za znanost i visoko obrazovanje provela je istraživanje o iskustvima i potrebe djelatnika

visokih učilišta i studenata tijekom pandemije korona virusa u razdoblju lipanj/srpanj 2020.

Istraživanje je obuhvaćalo šest tematskih cjelina: tehnološki uvjeti studiranja, kvaliteta i

izobrazba nastave, podrška studentima, vrednovanje i ocjenjivanje studentskih postignuća,

procjena studentskog opterećenja i socijalno–psihološki aspekt.

Prema provedenom istraživanju studenti smatraju mogućnost online studiranja načinom uštede

vremena te pohvaljuju podršku i prilagodbu pojedinih nastavnika. Od problema u odvijanju

online nastave navode nestabilnu internetsku vezu, neposjedovanje cjelokupne tehničke opreme

za praćenje online nastave, nejednaku osposobljenost nastavnika za korištenje tehnologije,

neujednačenu kvalitetu kolegija, nedostatak elektroničke literature i odgovarajućih sadržaja.

Također studenti ističu izostanak organizirane psihološke pomoći, problem većeg prepisivanja

na ispitima, potrebu za više samostalnog rada, poteškoće sa samomotivacijom zbog straha od

zaraze, financijske krize i drugo (općenito neizvjesnosti situacije). Zaključno, studenti su

prepoznali kao ključne vještine samoorganiziranje i upravljanje vremenom, te su naglasili

važnost povratnih informacija nastavnika u funkciji motiviranja i poticanja studenata.

S druge strane djelatnici visokih učilišta kao pozitivnu posljedicu prelaska na online nastavu

uslijed korona krize navode izazove i prilike za unaprjeđenje digitalnih kompetencija, mada to

iziskuje ulaganje velikog truda i vremena uz posjedovanje određenih vještina. Ističu da je u online

okruženju nemoguće adekvatno izvoditi vježbe, praktičan i terenski rad, nastavu u području

umjetnosti te da je izravni kontakt sa studentima nezamjenjiv. Kao osnovne probleme navode

izostanak psihološke podrške nastavnicima i studentima, nepostojanje smjernica ili standardna

za izvođenje online nastave, individualan pristup studentima koji zahtjeva prekoračenje radnog

vremena i stalnu dostupnost, potrebu za kreiranje anketa tijekom online nastave za prikupljanje

povratnih informacija o svome radu te za uvođenjem inovativnih načina ocjenjivanja poput

kvizova, online upitnika, studija slučaja i slično.

Potrebe i preporuke za budućnost temeljene na rezultatima istraživanja jesu; osigurati stabilnu

internetsku povezanost te računalnu i drugu opremu, osigurati kvalitetne i dostatne online

1 Agencija za znanost i visoko obrazovanje/ Agency for Science and Higher Education, Donje Svetice 38/V, Zagreb,


mailto:[email protected]

16

materijale (pristup elektroničkoj literaturi), poboljšati organizaciju online vježbi i praktične

nastave, omogućiti provedbu dijela nastave uživo, poboljšati organizaciju ispita i prevenirati

neetično ponašanje, jačati digitalne kompetencije kod nastavnika i studenata, vrednovati

povećano nastavničko opterećenje, preispitivati učinke nastave na daljinu na studente, potaknuti

nastavnike na veće razumijevanje za potrebe studenata, jačati podršku studentima kroz online

tečajeve o učinkovitosti učenja i drugih akademskih i životnih vještina, omogućiti psihološko

savjetovanje za studente i djelatnike, razumjeti potrebu za kvalitetnim odmorom i ograničenjem

radnog vremena tijekom rada od kuće, kontinuirano tražiti povratne informacije od studenata.

Iz rezultata provedenog istraživanja zaključuje se da promjene koje su se dogodile zahtijevaju

fleksibilnost visokog obrazovanja i prilagodbu novim okolnostima, ponajprije kroz jačanje

digitalnih kompetencija nastavnika i studenata, uvođenje inovativnih načina organizacije nastave

te njegovanje temeljnih akademskih vrijednosti u izmijenjenom okruženju. Budućnost

agronomske struke i mogući modeli budućih javnih sveučilišta i nadalje će se temeljiti na

formalnom obrazovanju u kombinaciji s cjeloživotnim učenjem što će pomoći u lakšoj prilagodbi

promjenama. To bi bio model cjeloživotnog sveučilišta na kojem bi se osobe obrazovale i

usavršavale čitav život s obzirom na promjene tržišta odnosno zahtjeva države. S obzirom da je

danas potrebna široka lepeza znanja i vještina – stručnih, ali i poduzetničkih, organizacijskih i

općeživotnih, pojavljuje se i model poduzetničkog sveučilišta. Kod modela poduzetničkog

sveučilišta osniva se jedno nacionalno sveučilište koje okuplja sva javna visoka učilišta, a koja

ostaju specijalizirana u svojim područjima, ali politika i gospodarstvo s obzirom na potrebe

određuju strategiju razvoja tog jedinstvenog sveučilišta. Treći model temelji se na razvoju struke

kroz vrhunsku znanost, pri čemu je važna uloga savjetodavnih službi u transferu znanstvenih

spoznaja u praksu/na teren. To je tzv. model radnog sveučilišta, odnosno sveučilište koje integrira

rad s nastavom u maksimalnoj mjeri, a studenti su zaposleni na radnim mjestima u poljima

studija.

Potrebna je snažnija promocija agronomske struke, treba naglasiti njenu važnost u ukupnoj

strukturi razvoja države te je nužno agronomskoj struci dati ugled koji joj pripada.

Ključne riječi: obrazovanje u doba “korona-krize”, anketno istraživanje, modeli budućih javnih

sveučilišta

Abstract

This year has been marked by special circumstances caused by the pandemic of coronavirus, and

social isolation, with consequences which have also influenced higher education institutions.

The Agency for Science and Higher Education has, in the period of June/July 2020, conducted a

research about experiences and needs of employees and students at higher education institutions

during the pandemic of coronavirus. The research encompassed six thematic units: technological

conditions for studying, quality and educational value of teaching, support to students, evaluation

17

and grading of students’ achievements, evaluation of students’ workload, and socio-

psychological aspect.

According to the research students think that studying online they saves time, and they praise

support from their teacher, as well as how well their teachers have adapted to the situation.

Among problems with online classes, they point out unstable internet connection, not having all

the necessary technical equipment for participation in online classes, teachers being unevenly

skilled in using technology, uneven quality of courses, lack of electronic learning materials and

adequate content. Furthermore, students emphasize lack of organized psychological assistance,

problem of more frequent cheating on exams, need for more independent work, difficulties with

self-motivation because of the fear of infection, financial crisis, and other factors (generally

uncertain situation). In conclusion, students have recognized self-organization and time

management as the key necessary skills and emphasized the importance of feedback information

from teachers as motivating factor and incentive for students.

On the other hand, employees of institutions of higher education, as a positive aspect of online

classes due to the coronavirus crisis state challenges and opportunities for improving digital

competencies, although that requires investing a lot of effort and time, as well as already having

certain skills. They emphasize that in online environment it is impossible to carry out adequate

exercises, practical and field work, art classes, and also that the direct contact with students is

irreplaceable. As the main problems they emphasize lack of psychological support to teachers

and students, nonexistence of guidelines or standards for conducting online classes, individual

approach to students which requires working outside working hours and constant availability, the

need to create surveys for online classes to collect information about their performance, and for

introducing innovative ways of evaluation like quizzes, online questionnaires, case studies, etc.

Needs and recommendations for the future, based on the results of the research

are as follows: provide good Internet connections, as well as computers and other equipment,

provide adequate online materials (access to electronic books), improve organization of online

exercises and practical classes, organize part of classes to be conducted in live sessions, improve

organization of testing and prevent unethical behavior, strengthen digital competencies of

teachers and students, recognize and value the bigger workload that teachers have, reevaluate

effects of distant learning on students, motivate teachers to try to better understand students’

needs, strengthen support for students through online courses about effective learning and other

academic and life skills, provide psychological counselling for students and staff, understand the

need for quality rest and limiting working hours while working from home, continually seek

feedback information from students.

From the results of the research, it can be concluded that the changes which have occurred require

flexibility of higher education, and adaptation to new circumstances, primarily through

strengthening digital competencies of teachers and students, introducing innovative ways of

organizing classes, and nurturing basic academic values in altered surroundings. The future of

agronomy as a profession and possible models of future public universities will furthermore be

based on the formal education in combination with life-long learning, which will promote easier

18

adaptation to changes. That is the model of life-long university at which persons receive

education and training their whole life, in accordance with the changes on the market, and

demands of the state. Considering that today it is necessary to have a wide spectrum of knowledge

and skills - professional, but also entrepreneurial, organizational, and general life skills, there

emerges a model of entrepreneurial university. When it comes to entrepreneurial university, one

national university is founded, comprising all higher education public institutions, which stay

specialized in their own fields, but politics and economy, depending on their needs, decide on

the strategy of development of that unified university. The third model is based on the

development of a profession through cutting-edge science, where advisory services play an

important role in transfer of scientific knowledge. That is so called model of working university,

i.e., university which integrates work with teaching to the maximum level, and students are

employed in their fields of studies.

Stronger promotion of agronomy as profession is necessary, its importance in the whole structure

of development of the state needs to be emphasized, and it is crucial to give to agronomy as a

profession the respect it deserves.

Keywords: education in times of coronavirus crisis, survey, models of future public universities

19

Interes za poljoprivredno obrazovanje na primjeru Srednje škole Mate Balote

u Poreču

Interest in agricultural education on the example of Mate Balota secondary school

in Poreč

Milan Oplanić1

Sažetak

Ulaskom u novi milenij poljoprivreda se suočava s dva suprotstavljena problema: potrebe za

povećanom proizvodnjom i oštećenjem okoliša kao posljedicom stalne težnje povećanja prinosa.

Rješenje se vidi u održivom razvitku poljoprivrede kroz transformaciju iz poljoprivrede visokih

ulaganja u poljoprivredu visokog znanja što je moguće ostvariti isključivo uz obrazovane ljudske

potencijale (Tomić i suradnici, 2000). Međutim, zamjetan je trend smanjenja broja upisanih

učenika u srednjoškolske i visokoobrazovne poljoprivredne programe koji prati trend sve manjeg

interesa mladih za bavljenje poljoprivredom kao glavnim zanimanjem. Razloge tomu treba tražiti

u problemu nasljeđivanja, lošem društvenom i ekonomskom statusu poljoprivredne profesije,

nemogućnosti stjecanja osnovnih sredstava neophodnih za početak bavljanja poljoprivredom

(White, 2012).

Cilj ovog rada je utvrditi promjene broja i strukture učenika poljoprivrednog usmjerenja u

Srednjoj školi Mate Balote u Poreču, ustanoviti njihovu povezanost s nekim kretanjima u

poljoprivredi u Istarskoj županiji te na poticajan i realan način osmoškolcima predstaviti glavne

značajke poljoprivrede, važnost poljoprivrednog obrazovanja i mogućnosti daljnjeg

usavršavanja.

U posljednjih 30-tak godina primjetan je trend sve manjeg broja učenika koji upisuju

poljoprivredno usmjerenje u sklopu Srednje škole Mate Balote u Poreču. U školskoj 1984.-85.

godini u prvi razred poljoprivrednog usmjerenja upisano je 87 učenika, u školskoj godini 1989.-

90. upisano ih je 70 da bi nakon toga nastupio trend izraženog pada interesa za upisom

poljoprivrednog usmjerenja koji svoj minimum od svega 11 upisanih učenika dostiže u 2019.-

20. školskoj godini. Spolna struktura upisanih učenika pokazuje trend povećanja udjela muških

učenika. Najniži udio učenika muškog spola evidentiran je u 1984. kada im je zastupljenost bila

ispodpolovičan i iznosio je 47%. Njihov udio kontinuirano raste do 1999. godine kada iznosi

75%, da bi, nakon nekoliko godina s oscilacijama, u 2019. godini prvi razred poljoprivrednog

usmjerenja upisali isključivo učenici muškog spola. Ovakvi rezultati ne iznenađuju, nego,

naprotiv, odražavaju očekivanja koja su ustanovljena prije više desetljeća, a govore o

intenzivnijoj motivaciji muških nasljednika za bavljenje poljoprivredom (Žutinić, 1999.).

1Institut za poljoprivredu i turizam/ Institute of Agriculture and Tourism, Karla Huguesa 8, Poreč, Hrvatska/ Croatia,

[email protected]


20

Smanjenje interesa učenika za poljoprivredno obrazovanje odražavalo je generalno negativne

trendove u kretanju broja poljoprivrednih gospodarstava, površina oranica i vrtova, vinograda,

kao i broja goveda. Dok je broj upisanih učenika tijekom praćenog razdoblja pao za 81%, broj

OPG-ova se je smanjio za 69%, površina oranica i vrtova za 78%, vinograda za 66% i broj grla

goveda za 58%. Dobiveni rezultati ukazuju na uzročno-posljedičnu povezanost interesa učenika

za upis u srednjoškolsko poljoprivredno usmjerenje i pojedinih pokazatelja stanja poljoprivredne

proizvodnje u Istarskoj županiji. Može se ustvrditi da je veći interes mladih za bavljenjem

poljoprivredom kao svojom glavnom profesijom, što će rezultirati povećanjem broja učenika

upisanih u srednjoškolsko poljoprivredno usmjerenje, jedan od osnovnih preduvjeta snažnijeg

rast poljoprivrede u Istarskoj županiji. Analizom podataka o uspjehu i udjelu maturanata po

pojedinim generacijama pokazuje da sa smanjenjem broja upisanih učenika raste njihova

motiviranost i uspješnost pohađanja ovog obrazovnog programa. Najlošiji uspjeh (prosječna

završna ocjena generacije iznosi 2,72) postigli su učenici koju su srednju poljoprivrednu školu

upisali 1989. godine, dok je najbolji uspjeh (prosječna ocjena 3,34) ostvarila generacija upisana

2014. godine. Nadalje, najviši udio učenika koji su maturirali (88%) evidentiran je kod generacije

upisane 2014. godine, a najmanji udio je imala generacija upisana 1989. godine kod koje je svega

37% upisanih učenika uspješno i maturiralo.

Uvidjevši negativne posljedice koje smanjenje interesa mladih za bavljenje poljoprivredom može

imati, a to su depopulacija i senilizacija stanovništva na ruralnom prostoru, gubitak kulturne i

tradicijske baštine, degradacija zemljišta, smanjenje bioraznolikosti i slično, pristupilo se je

realizaciji projekta „Upiši poljoprivrednu – proizvodi hranu i brini se o kolišu“ kojeg su podržali

Grad Poreč i Istarska županija.

Tijekom realizacije ovog projekta izrađeni su:

1. Brošura namijenjena učenicima osnovnih škola, napose osmašima koji još nisu čvrsto odlučili

u kojem smjeru žele nastaviti svoje obrazovanje. Zadaća joj je da kroz informativan, poticajan,

ali nadasve realan, pristup učenicima predstavi osnovne značajke poljoprivrede, naglasi važnost

poljoprivrednog obrazovanja, opiše primjere i iskustva uspješnih poljoprivrednika u Istri, upozna

ih s mogućnostima za usavršavanje odnosno zapošljavanja u poljoprivredi te ih na taj način

potakne na upis srednjoškolskog poljoprivrednog usmjerenja. Brošura je tiskana u nakladi od

200 primjeraka tako da je po nekoliko njezinih primjeraka distribuirano po svim osnovnim

školama u Istarskoj županiji. Brošura se može pregledavati i u on-line obliku.

2. Letak s osnovnim informacijama o projektu koji je tiskan u 2.000 primjeraka tako da bude

raspodijeljen svim učenicima osmih razreda u Istarskoj županiji.

3. Video materijali u kojima s obrađuju primjeri uspješnih mladih poljoprivrednika koji su

završili srednjoškolsko poljoprivredno obrazovanje u Poreču. Uz snimke s njihovog

poljoprivrednog gospodarstva, ovi mladi poljoprivrednici govore o važnosti poljoprivrednog

obrazovanja, o u svojim počecima bavljenja poljoprivredom te na temelju vlastitih iskustava daju

poruke mladima vezane za život i rad poljoprivrednika.

4. Internet stranica na adresi www.upisipoljoprivrednu.iptpo.hr na kojoj se mogu pronaći sve

informacije i materijali povezani s ovim projektom.

http://www.upisipoljoprivrednu.iptpo.hr/

21

5. Snimljeno je nekoliko radijskih i televizijskih emisija na lokalnim postajama, te je objavljeno

više članaka u tiskanim i on-line medijima, sve u cilju informiranja široke javnosti o provedbi

ovog projekta, njegovim ciljevima i mogućnostima pregledavanja izrađenih materijala.

Uspjeh ovog projekta ogleda se u činjenici da je u prvi razred poljoprivrednog usmjerenja Srednje

škole Mate Balote u Poreču u školskoj godini 2020.-21. upisalo najviše mogućih 24 učenika s

time da je broj kandidata kojima je ovo usmjerenje bilo prvi izbor bio značajno veći.

Ključne riječi: poljoprivredno obrazovanje, srednja škola, Istarska županija, održiva

poljoprivreda

Abstract

As we have entered the new millennium, two opposing problems facing agriculture are the need

for increased production and the environmental damage because of the constant tendency to

increase yields. The solution can be found in the sustainable development of agriculture through

the transformation from agriculture with large investments to agriculture with huge knowledge,

which can be achieved only with educated human resources. However, the trend of declining

interest in agriculture as the main occupation among young people is followed by the noticeable

trend of decreasing the number of students enrolled in secondary and higher education programs

in the field of agriculture. The reasons for this should be sought in the problem of inheritance,

the poor social and economic status of the agricultural profession, and the inability to acquire the

basic resources necessary to start farming (White, 2012).

The aim of this paper is to determine the changes in the number and structure of students

attending the agriculture program at Mate Balota Secondary School in Poreč, and to establish the

connection with some trends in agriculture in the County of Istria, as well as to present the main

features of agriculture, the importance of agricultural education, and opportunities for further

training and education to eighth-graders in a stimulating and realistic way.

In the last 30 years, the trend of decreasing the number of students enrolled in the educational

program in the field of agriculture of Mate Balota Secondary School in Poreč has been noticed.

In the school year 1984/1985, 87 students were enrolled in the first grade of agriculture program,

while 70 students were enrolled in the school year 1989/1990. This was followed by a trend of

declining interest in the agriculture program reaching its minimum of only 11 enrolled students

in the school year 2019/2020. The gender structure of enrolled students shows an increasing trend

in the percentage of male students. The lowest percentage of male students was recorded in 1984,

when their representation was 47%, that is less than half of the total number. Their percentage

was continuously increasing until 1999, when it reached 75%, which was followed by few years

with variations, while in 2019 the first grade of agriculture program had exclusively male

students. Such results are not surprising, on the contrary, they reflect the expectations that were

established several decades ago and speak of a more intense motivation of male heirs to engage

in agriculture (Žutinić, 1999). The declining interest in agriculture education among students

22

reflected generally negative trends in the number of agricultural holdings, arable land and

gardens, vineyards, as well as in the number of cattle. While the number of enrolled students

decreased by 81% during the monitoring period, the number of family run farms decreased by

69%, the area of arable land and gardens by 78%, vineyards by 66% and the number of cattle by

58%. The obtained results indicate a cause-and-effect relationship between students' interest in

enrolling in the agricultural education program at the secondary school level, and certain

indicators of the state of agricultural production in the County of Istria. It can be found that one

of the basic prerequisites for better agricultural growth in the County of Istria is the greater

interest in agriculture as the main occupation among young people, which will result in an

increase in the number of students enrolled in the agricultural education program at the secondary

school level. The analysis of data on the success and percentage of secondary school graduates

of each generation shows that their motivation and success in this education program has

increased along with the decrease in the number of enrolled students. The lowest result (average

final grade of the generation was 2.72) was achieved by students who enrolled in secondary

school of agriculture in 1989, while the best result (average grade of 3.34) was achieved by the

generation enrolled in 2014. Furthermore, it has been recorded that the highest percentage of

students who graduated (88%) had the generation enrolled in 2014, while the lowest percentage

had the generation enrolled in 1989, in which only 37% of enrolled students successfully

graduated.

As we have recognized the negative consequences that the declining interest in agriculture among

young people can have, such as depopulation and population ageing in rural areas, loss of cultural

and traditional heritage, land degradation, biodiversity loss etc., we have started to implement

the project “Enroll in the School of Agriculture - Produce Food and Take Care of the

Environment” which was supported by the City of Poreč and the County of Istria.

During the implementation of this project the following has been made:

1. The brochure for primary school students, intended especially for eighth-graders who have

not yet firmly decided in which direction they want to continue their education. The aim was to

present the basic features of agriculture, emphasize the importance of agricultural education,

describe examples and experiences of successful farmers in Istria, introduce them to

opportunities for training or employment in agriculture and thus encourage them through

informative, stimulating, but realistic approach, to enroll in the secondary school of agriculture.

The brochure was printed in 200 copies; thus, several copies were distributed to all primary

schools in the County of Istria. The brochure can also be viewed online.

2. The leaflet with basic information about the project was printed in 2,000 copies in order to be

distributed to all eighth-graders in the County of Istria.

3. Video materials about successful young farmers who have completed their secondary school

education in the field of agriculture in Poreč. In addition to footage from their farm, these young

farmers spoke about the importance of agricultural education, about their beginnings in

agriculture and, based on their own experiences, gave advices to young people about life and

work of farmers.

23

4. All the information and materials related to this project can be found at the website

www.upisipoljoprivrednu.iptpo.hr

5. Several radio and television shows were recorded on local stations, and several articles were

published in printed and online media, with the aim of informing the general public about the

implementation of this project, its goals, and opportunities to view the materials.

The success of this project is reflected in the fact that the maximum number of students (24)

enrolled in the first grade of agriculture program at Mate Balota Secondary School in Poreč in

the school year 2020/2021, and the number of candidates who selected this program as their first

choice was significantly higher.

Keywords: agricultural education, secondary school, County of Istria, sustainable agriculture

http://www.upisipoljoprivrednu.iptpo.hr/

24

Inovacije u sveučilišnom obrazovanju - dizajn online predmeta u području

agrarne ekonomike

Higher Education Innovation - design of online subject in the field of agricultural

economics

Mario Njavro1, Tajana Čop2

Sažetak Nastava na daljinu (ili mrežna nastava) predstavlja oblik učenja i poučavanja u kojem se ne

ostvaruje fizička prisutnost nastavnika i studenata, već se proces učenja i poučavanja odvija u

virtualnom okruženju uz podršku digitalne tehnologije (Carnet).

Autori imaju za cilj opisati pristup osmišljavanju nastave na daljinu u sklopu predmeta

Menadžment i poduzetništvo u poljoprivredi (preddiplomski studij Agrarna ekonomika na

Agronomskom fakultetu u Zagrebu, 4. semestar) u neizvjesnim uvjetima uzrokovanim

pandemijom bolesti Covid-19. Rad ukazuje na mogućnosti primjene informacijsko-

komunikacijske tehnologije u kreiranju nastavnog sadržaja, kojim se efikasno i učinkovito

prenosi znanje na studente, odnosno postižu ishodi učenja.

Nastava na daljinu pokazala se kao prilika kako za studente tako i za nastavnike. Studentima

otvara pristup materijalima za učenje koji su inače manje dostupni ili nedostupni, a nastavnicima

nudi mogućnosti za primjenu brojnih alata sinkronog i asinkronog oblika nastave na daljinu. Pri

tome je važno shvatiti kako nije preporučljivo kopirati ili prilagođavati iskustvo nastave u

učionici, već treba pokušati optimizirati tehnologiju kojom raspolažete, alate i platforme na

načine koji doprinosi stjecanju znanja i kritičkom mišljenju studenata, potiče angažman studenata

i dostiže ishode učenja.

U primjeni nastave na daljinu autori su koristili Merlin, kao sustav za e-učenje,

videokonferencijski alat Zoom za sinkronu, Loom za asinkronu nastavu, Padlet za dijeljenje

studentskih radova i suradnju, Book Creator za izradu knjige studentskih radova, te brojne pisane,

audio i video izvore. Činjenica je kako je Merlin korišten i ranije, kao dopuna nastavi u učionici,

a poznavanje sustava pomoglo je bržem razvoju nastave na daljinu.

Razvoju nastave na daljinu trebalo bi pristupiti sustavno i iskoristiti sve njene prednosti, a ne

samo koristiti je kao rezervnu opciju u slučajevima kao što je pandemija. Pri tome je potrebno

zadovoljiti brojne preduvjete, kako po pitanju hardwarea tako i softwarea, zaštite podataka,

Ključne riječi: nastava na daljinu, agrarna ekonomika, Covid-19

1Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet/ University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Svetošimunska cesta

25, Zagreb, Hrvatska/ Croatia, [email protected] 2Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet/ University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Svetošimunska cesta

25, Zagreb, Hrvatska/ Croatia, [email protected]

25

Abstract

Distance learning (online teaching) is a form of learning and teaching in which the teachers and

students are not present in the same classroom, but the learning and teaching process takes place

in a virtual environment, supported by digital technology (Carnet).

The authors aim to describe the approach of designing distance learning in the course

Management and Entrepreneurship in Agriculture (undergraduate study Agricultural Economics

at the Faculty of Agriculture in Zagreb, 4th semester) in uncertain conditions caused by the

COVID-19 pandemic. The paper emphasizes possibilities of information and communication

technology application in creating teaching content, which efficiently and effectively transfers

knowledge to students, achieving desirable learning outcomes.

Distance learning has proven to be an opportunity for both students and teachers. It gives students

access to less accessible or inaccessible learning materials, and offers teachers opportunities to

apply several tools and platforms for synchronous and asynchronous forms of distance learning.

It is important to understand that the classroom teaching experience should not be copied or

adapted, but to use technology, tools and platforms optimally, in order to contribute to gaining

knowledge and improving critical thinking, encouraging student engagement, and achieving

learning outcomes.

The authors used Merlin as an e-learning platform, a video conferencing tool Zoom for

synchronous, Loom for asynchronous teaching, a Padlet for the sharing of student work and

collaboration, a Book Creator for making a book of student papers, and numerous written, audio

and video sources. The Merlin e-learning platform was used earlier as addition to classroom

teaching which helped facilitate the development of distance learning.

The evolution of distance learning should be approached systematically, and it should use all its

advantages, not only to use it as a backup option in cases of outstanding circumstances, such as

a pandemic. At the same time, it is necessary to meet many prerequisites, both in terms of

hardware and software, data protection, licenses, and copyright as well as cyber security and

teachers’ education. The accessibility of technology to students is also an important factor, so

they are able to follow the classes, to fulfil the assignments and take their exams.

Keywords: distance learning, agricultural economics, Covid-19

26

SAŽECI POJEDINAČNIH PREDAVANJA

ABSTRACTS OF LECTURES

27

Što Europska Unija čini na području promoviranja inovacija u obrazovanju?

What is the European Union doing in the field of promoting innovation in

education?

Anton Devčić1, Dino Pleša2

Sažetak

Cilj rada je istražiti i analizirati inicijative koje Europska unija kroz svoje politike i mehanizme

čini na području inovacija u obrazovanju. Europska unija kao zajednica regija, zapravo dalje

formu i okvirni sadržaj inicijativa, ali i sredstva (uglavnom financijska), kako bi se

implementirali neke njene politike u obrazovanju. Tako zapravo, većina „činjenja“ je na svakoj

instituciji, pravnoj ili fizičkoj osobi koja implementira inicijative, mjere i aktivnosti na samom

terenu.

Ključne riječi: inovacije, obrazovanje, Europska unija, inicijative

Abstract

The aim of this paper is to research and analyze the initiatives that the European Union through

its policies and mechanisms in the field of innovation in education, but also to provide an

overview and interpretation of the position of the Republic of Croatia on the Global Innovation

Index (GII) for 2020. The European Union as a community of regions, in fact secure the form

and rough content of initiatives, but also resources (mostly financial), in order to implement some

of its policies in education. Thus, in fact, most of the "doing" in the field of innovation are on the

system, but also on every institution, legal or natural person that implements initiatives, measures

and activities in the field.

Keywords: innovation, education, European Union, initiatives

1 Regionalni koordinator razvoja Požeško-slavonske županije/ Regional Development Coordinator of Požega-

Slavonia County, Županijska 7, 34000 Požega, Hrvatska/ Croatia, [email protected] 2 Student/student, Veleučilište u Požegi/ Polytechnic in Požega, Vukovarska ulica 17, 34000 Požega, Hrvatska/

Croatia

28

Sociodemografska obilježja, obrazovanje i motivi brucoša Agronomskog

fakulteta

Sociodemographic characteristics, education and motives of freshmen at the

Faculty of Agriculture

Lari Hadelan1, Mateja Jež Rogelj1, Ornella Mikuš1, Magdalena Zrakić Sušac1

Sažetak

Cilj rada je utvrditi sociodemografska obilježja, srednjoškolski uspjeh te motive studiranja

„brucoša“ Agronomskog fakulteta upisane na preddiplomske studijske programe u akademskoj

godini 2020./2021. Podaci su prikupljeni online anketom u kojoj je sudjelovalo 106 brucoša.

Ispitanici su podijeljeni u dvije skupine s ciljem utvrđivanja razlika između studenata Agrarne

ekonomike i ostalih studijskih programa. Istraživanjem je odbačena pretpostavka da su

agroekonomisti uspješniji tijekom srednjoškolskog obrazovanja. S druge strane potvrđena je

pretpostavka da među studentima dviju skupina ne postoje značajne razlike u motivima

studiranja kao i pretpostavka da su brucoši agroekonomisti zainteresiraniji za pokretanje vlastitog

poduzetništva u poljoprivredi.

Ključne riječi: brucoš, Agronomski fakultet, agrarna ekonomika, obilježje, motivacija, anketa

Abstract

The aim of this paper is to determine the socio-demographic characteristics, high school success

and motives for studying "freshmen" of the Faculty of Agriculture enrolled in undergraduate

study programs in the academic year 2020/2021. Data were collected through an online survey

in which 106 freshmen participated. Respondents were divided into two groups with the aim of

determining the differences between students of Agricultural Economics and other study

programs. The research rejected the assumption that agroeconomists are more successful during

high school education. On the other hand, the assumption that there are no significant differences

in the motives of studying between the students of the two groups was confirmed, as well as the

assumption that fresh agroeconomists are more interested in starting their own entrepreneurship

in agriculture.

Keywords: freshman, Faculty of Agriculture, agrarian economics, characteristics, motivation,

survey

1 Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zavod za agrarnu ekonomiku i ruralni razvoj/ University of Zagreb,

Faculty of Agriculture, Department of Agricultural Economics and Rural Development, Svetošimunska cesta 25,

10000 Zagreb, Hrvatska/ Croatia, [email protected]

http://www.agr.unizg.hr/en/article/336/


29

Poljoprivreda kao zanimanje budućnosti? Stavovi generacije Z u kohezijskoj

regiji Istočna Slovenija Agriculture as a future job? Attitudes of Generation Z in Eastern Slovenia

Lazar Pavić1, Marija Cerjak2, Borut Milfelner3, Tjaša Vukmanič1, Tadeja Kraner Šumenjak1

Sažetak

Cilj rada je utvrditi stavove mladih u kohezijskoj regiji Istočna Slovenija o poljoprivredi kao

privrednoj grani i njihovim stavovima o karijeri u poljoprivredi. Na osnovu pregleda relevantne

literature s područja poljoprivrede i mladih, sprovedeno je anketno istraživanje pomoću upitnika

koji sačinjava osam tematskih sklopova (dimenzija): stavovi mladih prema poljoprivredi

općenito, zarada u poljoprivredi, dostupnost resursa, poteškoće u radu, utjecaj obitelji, prijatelja

i društva, zakonodavstvo, obrazovanje i karijera. Na osnovu rezultata istraživanja na osnovu

uzorka od 232 ispitanika generacije Z, utvrdili smo razloge nezanimanja za poljoprivredu kao

zanimanje budućnosti i utvrdili statističkih značajne razlike između različitih vrsta poduzoraka.

Slijedom toga, u radu smo pokušali smo odgovoriti na jedno od temeljnih pitanja na polju

Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije. S jedne strane dolazi do vrlo brzog starenja

poljoprivrednog stanovništva, a s druge strane vrlo malog broja mladih koji bi poljoprivredu

izabrali za put karijere. Rezultati rada daju konkretne smjernice za buduća istraživanja na

području poljoprivrede i mladih.

Ključne riječi: poljoprivreda, stavovi, generacija Z, mladi, Slovenija

Abstract

The aim of this paper is to determine the attitudes of young people in the Eastern Slovenia region

about agriculture as an economic activity, and their attitudes about potential career in agriculture.

Based on a literature review in the field of agriculture and youth, a survey was conducted using

a questionnaire consisting of eight thematic sets (dimensions): attitudes of young people towards

agriculture in general, earnings in agriculture, availability of resources, difficulties in work,

influence of family, friends and society. legislation, education and career. Based on the results of

a survey on a sample of 232 generation Z respondents, we determined the reasons for disinterest

1 Univerza v Mariboru, Fakulteta za kmetijstvo in biosistemske vede/ University of Maribor, Faculty of Agriculture

and Life Sciences, Pivola 10, 2311 Hoče, Slovenija/Slovenia, [email protected] 2 Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet/ University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Svetošimunska cesta

25, 10000 Zagreb, Hrvatska/Croatia 3 Univerza v Mariboru Ekonomsko-poslovna fakulteta/ Universtiy of Maribor, Faculty of Economics and Business

Razlagova 14, 2000 Maribor, Slovenija/ Slovenia


30

in agriculture as an occupation of the future, and identified statistically significant differences

between different types of subsamples. Consequently, in this paper we have tried to answer one

of the fundamental questions in the field of the Common Agricultural Policy of the European

Union. On the one hand, there is a very rapid aging of the agricultural population, and on the

other hand a very small number of young people who would choose agriculture as a career path.

The results of the paper provide concrete guidelines for future research in the field of agriculture

and youth.

Keywords: agriculture, attitudes, generation Z, youth, Slovenia

31

Imidž poljoprivredne struke i poljoprivrednih obrazovnih programa

Image of agriculture and related educational programs

Marija Cerjak1 , Željka Mesić1, Kristijan Bilić1

Sažetak

Interes mladih za poljoprivredu kao i za obrazovanje za poljoprivredna zanimanja se smanjuje.

Stoga je važno utvrditi što utječe na takav trend te što bi privuklo mlade da se više zainteresiraju

za upis poljoprivrednih obrazovnih programa.

Budući da je jedan od čimbenika koji utječe na odabir fakulteta i pozitivan imidž o predmetnoj

struci, cilj ovog istraživanja je utvrditi stavove i mišljenja srednjoškolaca o poljoprivrednoj struci

i Agronomskom fakultetu iz Zagreba te ispitati koje nastavne aktivnosti bi ih privukle da se

odluče za studij Agrarne ekonomike. Provedeno je on-line anketno ispitivanje na uzorku od 1.095

hrvatskih srednjoškolaca. Među anketiranima je 67,5% maturanata, a rezultati su potvrdili da

88,1% ispitanih srednjoškolaca planira upisati fakultet.

Imidž poljoprivrednih zanimanja je neutralan do negativan. Srednjoškolci smatraju da je većina

poslova u poljoprivredi i srodnim zanimanjima slabo plaćena (65,3%) te da nisu dovoljno

privlačni odnosno atraktivni (54,3%). Značajan broj mladih smatra i da većina poslova u

poljoprivredi ne zahtijeva obrazovanje nakon srednje škole (35,2%). Agronomski fakultet ima

neutralan do pozitivan imidž među srednjoškolcima; prepoznaje se kao fakultet koji nudi

mogućnost sudjelovanja u praktičnoj nastavi (67,5%), dobro je opremljen (55,2%) i pruža

raznolike edukativne sadržaje (55,3%).

Visok udio srednjoškolaca navodi da bi ih na upis preddiplomskog studija Agrarne ekonomike

koji se izvodi na Agronomskom fakultetu moglo potaknuti više studijskih putovanja tijekom

studija, timski rad i poticanje kreativnosti u rješavanju studentskih zadataka. Rezultati ovog

istraživanja daju smjernice za razvoj inovativnih rješenja u pogledu uvođenja suvremenih metoda

i oblika rada sa studentima.

Ključne riječi: poljoprivreda, Agronomski fakultet, Agrarna ekonomika, obrazovanje, imidž

Abstract

The interest of young people in agricultural education as well as in agricultural careers is

declining. Hence, it is important to determine what influences the negative trend and what would

make young people more interested in studying agricultural education programs.

1 Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za marketing u poljoprivredi/ University of Zagreb, Faculty of

Agriculture, Department of marketing in agriculture, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska/ Croatia,

[email protected]

32

Since a positive image of the profession is one of the factors that can influence the choice of

faculty, the aim of this research is to determine the attitudes and opinions of high school students

about the agricultural profession and the Faculty of Agriculture, University of Zagreb. Therefore,

the aim is also to examine which educational activities would attract them to apply for the study

of Agricultural Economics. An online survey was conducted on a sample of 1,095 Croatian high

school students. Among the respondents, 67.5% were high school graduates, and it was

confirmed that 88.1% of the surveyed high school students have plan to enrol in faculty.

The image of agricultural careers is neutral to negative. High school students claim that most

jobs in agriculture and related occupations are underpaid (65,3%) and unattractive (54,3%). A

significant number of young people also believe that most jobs in agriculture do not require

education after high school (35,2%). The Faculty of Agriculture has a neutral to positive image

among high school students; it is recognized as the educational institution that provides the

opportunity to participate in practical classes (67,5%); and as well-equipped faculty (55,2%) that

offers a variety of educational content (55,3%).

A large number of high school students declare that the most important items which would

encourage them to enrol the undergraduate studies are: a lot of study trips during their studies,

the ability to learn through the teamwork, and encouraging creativity in solving student tasks.

The results of this research provide guidelines for the development of innovative solutions in

terms of introducing modern teaching methods.

Keywords: Agriculture, Faculty of Agriculture, Agricultural Economics, Education, Image

33

Podatkovna pismenost za agrikulturni sektor u Hrvatskoj: Učenje o

otvorenim podacima i pomoću njih

Data literacy in the sector of agriculture of Croatia: Learning about and with open

data

Dragica Šalamon1, Lucija Blašković1, Alen Džidić1, Filip Varga1, Igor Čavrak2, Ivana Bosnić2

Sažetak

Cilj istraživanja bio je dati uvid u podatkovnu pismenost agrikulturnog sektora na Sveučilištu u

Zagrebu pregledom zastupljenosti edukacije o otvorenim podacima (OP), i uporabe OP za učenje

u kolegijima preddiplomskih i poslijediplomskih studija. Analizom dokumenata, prvenstveno

ECTS kataloga kolegija Agronomskog fakulteta, identificirani su rani usvajači koji educiraju o

OP ili koriste OP kao materijal za usvajanje gradiva. Utvrđena je ograničena edukacija o OP i

uporaba OP u edukaciji. Kvalitativnim opisnim dizajnom klasificirani su rezultati polu-

strukturiranih intervjua s odabranim ranim usvajačima i dokumentne analize materijala koje

koriste za svoje kolegije. Tematska analiza s fokusom na podatkovne vještine i znanje pokazala

je kako se najmanji broj intervjua i dokumenata odnosio na razvijanje digitalnih kompetencija

studenata i podatkovne pismenosti predavača. Najviše se referenci u intervjuima i dokumentima

odnosilo na tehničke i konceptualne vještine potrebne za razumijevanje i učinkovito korištenje

podataka, te kombiniranje domenskog znanja s podatkovnom pismenošću. Primjenom postojećih

konceptualnih okvira za potporu korištenju OP u učenju mogle bi se proširiti korištene aktivnosti

učenja, ali i razviti javno korištenje OP u poljoprivrednom sektoru s utjecajem na naprednu i

prediktivnu poljoprivredu, ublažavanje klimatskih promjena i razvoj precizne poljoprivrede.

Ključne riječi: digitalna pismenost, analiza dokumenata, tematska analiza, poljoprivreda,

edukacija

Abstract

Aiming to get insight into data literacy of agricultural sector at the University of Zagreb we have

investigated presence of education on open data (OD), and using OD for learning in

undergraduate and graduate studies. ECTS catalogue of Faculty of agriculture was subjected to

document analysis, in order to identify early adopters educating on OD, or using it as educational

material. Limited education on OD and OD usage was found. Qualitative descriptive design was

used to classify semi-structured interviews with the chosen early adopters, and document analysis

1Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet/ University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Svetošimunska 25,

10000 Zagreb, Hrvatska/ Croatia [email protected] 2 Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva/ University of Zagreb, Faculty of Electrical

Engineering and Computing, Unska ulica 3, 10000 Zagreb, Hrvatska/ Croatia


34

of their course materials. Thematic analysis focusing on data skills and knowledge showed that

the lowest number of interviews and course materials is connected to developing digital

competences of the students, and developing data literacy of the lecturers. The greatest number

of references in the interviews and the documents was relating to technical and conceptual skills

required to understand and effectively use data, as well as to combine domain knowledge with

data literacy. Using the existing frameworks to support the OD usage in learning could broaden

the learning activities, develop public usage of OD in the agricultural sector in Croatia, and bring

momentum to smart and predictive agriculture, precision agriculture, and climate change

mitigation.

Keywords: digital literacy, document analysis, thematic analysis, agriculture, education

35

Digitalizacija kao alat za jačanje otpornosti lokalnih zajednica

Digitization as a tool for strengthening the resilience of local communities

Jana Vukić1, Anđela Balić², Josip Bilić², Antea Kalinić², Magdalena Nekić², Ema Štih², Lora

Rajčić2

Sažetak

Urbani sustavi su kompleksni i otpornost na krize te prilagodba novim uvjetima (poput zatvaranja

tržnica i dr.) nužna je na svim njihovim razinama. Svrha provedenog istraživanja je analiza

prilagodbe lokalne zajednice nakon zatvaranja fizičkih tržnica na digitalne načine kupovine i

prodaje proizvoda malih OPG-a. Istraživanje je provedeno na temelju mapiranja digitalizacije

tržnica i malih OPG-ova te organiziranja građana kroz FB grupe. Anketnim istraživanjem

korisnika FB grupa analizirana su iskustava i stavovi kupaca, a polustrukturiranim intervjuima s

vlasnicima OPG-a iskustva proizvođača hrane. Zaključci istraživanja ukazuju na promjene

prehrambenih navika i sklonost kupaca digitalizaciji, uz ograničenja, ali za ostvarenje svih

potencijala digitalizacije za OPG-ove nužna je institucionalna potpora.

Ključne riječi: urbana otpornost, digitalizacija, kratki lanci opskrbe, urbano-ruralne veze, OPG

Abstract

Urban systems are complex and resilience to crises and adaptation to new conditions (such as

market closures, etc.) is necessary at all levels. The purpose of the research is to analyze the

adaptation of the local community after the closure of physical markets, to digital ways of buying

and selling small family farm products. The research was conducted on the basis of mapping the

digitalization of markets and small family farms and organizing citizens through facebook

groups. A survey of users of Facebook groups analyzed the experiences and attitudes of

customers, and semi-structured interviews with family farm owners analyzed the experiences of

small food producers. The conclusions of the research indicate changes in eating habits and the

tendency of customers to digitize, with certain limitations, but for the realization of all the

potentials of digitalization for family farms, institutional support is necessary.

Keywords: urban resilience, digitization, short supply chains, urban-rural links, family farms

1 Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za sociologiju/ University of Zagreb, Faculty of Humanities and

Social Sciences, Department of sociology, Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb, Hrvatska/ Croatia [email protected] 2 Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za sociologiju/ University of Zagreb, Faculty of Humanities and

Social Sciences, Department of sociology, abecednim redom studenti 2. godine diplomskog studija/ in alphabetical

order students of 2nd year of Master study, Ivana Lučića 3, Zagreb, Hrvatska/ Croatia

36

Fairshare- realizirani i dijeljeni poljoprivredni savjetodavni alati za digitalne

inovacije

Fairshare-farm advisory digital innovation tools realised and shared

Milan Husnjak1

Sažetak

Ova digitalna era elektroničkog stvaranja podataka, analitike i komunikacijskih tehnologija

potencijalno omogućuje preciznije, brže i bolje donošenje odluka na farmama, što ima ogroman

potencijal za poboljšanje poljoprivredne održivosti.

Glavni cilj Fairshare projekta je na digitalizaciji od strane EU-a i nacionalnih kreatora politike

kako bi se osiguralo da digitalne inovacije u poljoprivrednom sektoru idu u korak s drugim

sektorima i da su koristi od digitalizacije dostupne široj poljoprivrednoj zajednici i pozitivno

utječu na nju. Međutim, postoji opasnost da digitalizacija i buduće inovacije u digitalizaciji budu

ometene zbog povećane razlike između regija i farmi i različitih stupnjeva prihvaćenosti , osim

ako se ruralna savjetodavna zajednica ne mobilizira da preuzme vlasništvo nad digitalnim alatima

i zastupa i animira na korisničkom sučelju te ih pojednostavi krajnjim korisnicima.

Posebna će se pažnja posvetiti suosnivanju snažnih komunikacijskih pristupa i angažmana za

savjetnike koji će zagovarati, nadahnjivati svoje šire zajednice vršnjaka i poljoprivrednih

klijenata. To će generirati pozitivan stav koji će pokrenuti širu i bolju upotrebu digitalnih alata i

povećati inovacije u digitalizaciji. Tijekom svojih projektnih aktivnosti projekt će osigurati popis

postojećih digitalnih savjetničkih alata i usluga (u daljnjem tekstu „DATS“) i usluga podrške

odlukama širom EU i stvoriti sveobuhvatan mrežni katalog od najmanje 200 „DATS-a“ kojima

se može pristupiti i koristiti ih.Utvrditi iz 60-70 učinkovitih „DATS-a,“ ključne čimbenike

uspjeha u njihovom razvoju i upotrebi, kao i višestrane prepreke koje utječu na prihvaćanje,

uporabu i dijeljenje ovih alata.Utvrditi pitanja o upravljanju promjenama i procesima inovacija

koja proizlaze iz usvajanja novih „DATS-a“ u najmanje 30 različitih savjetodavnih konteksta na

poljoprivrednim gospodarstvima. Proširiti upotrebu dokazanih digitalnih tehnologija s velikim

učinkom među neovisnim savjetnicima unutar i između regija, država članica EU-a i Utvrditi

digitalne alate ili usluge s velikim učinkom koje bi savjetnici mogli prilagoditi različitim

kontekstima, pružajući izbor profesionalnih savjetničkih alata i usluga na različitim jezicima sa

zajedničkim standardom.

Ključne riječi: digitalni alati,digitalizacija,umrežavanje,poljoprivredni savjetnici,inovacije

1 SEASN-Mreža savjetodavnih službi Jugoistočne Europe/ SEASN - Southeast European Advisory Services of

Network, Ministarstvo poljoprivrede/ Ministry of Agriculture, Bani110c/o, 10001 Zagreb, Hrvatska/ Croatia,

[email protected]


37

Abstract

This digital era of electronic data creation, analytics and communication technologies potentially

enables more accurate, faster and better decision-making on farms, which has a huge potential to

improve agricultural sustainability.

The main goal of the Fairshare project is to be digitized by the EU and national policy makers to

ensure that digital innovations in the agricultural sector keep pace with other sectors and that the

benefits of digitization are available to the wider agricultural community and positively impact

it. However, there is a danger that digitization and future innovations in digitization will be

hampered by the increased gap between regions, and farms, and different levels of acceptance,

unless rural advisory community mobilizes to take ownership of digital tools and represent and

animate them at the user interface, and simplify them for the end users.

Particular attention will be dedicated to co-establishing strong communication approaches and

engagements for advisors who will advocate and inspire their wider peer and agricultural client

communities. This will generate a positive attitude that will drive a wider and better use of digital

tools, and increase innovation in digitization. During its project activities, the project will provide

a list of existing digital advisory tools and services (hereinafter "DATS") and decision support

services across the EU, and create a comprehensive online catalogue of at least 200 "DATS" that

can be accessed and used. Determine from 60-70 effective “DATSs,” the key success factors in

their development and use, as well as the multifaceted barriers that affect the acceptance, use,

and sharing of these tools.

Identify issues on change management and innovation processes arising from the adoption of

new "DATS -a” in at least 30 different farm advisory contexts. Expand the use of proven high-

performance digital technologies among independent advisers within and between regions, EU

Member States and identify high-performance digital tools or services that advisors can adapt to

different contexts, providing a choice of professional advisory tools and services in different

languages and with a common standard. Create dynamic learning experiences for participants

that lead to more effective training of advisors, agricultural students and farmers to use digital

tools and solutions in their work. Increase the geographical and sectoral expansion of digital

advisory tools and services and good practices that improve farmer participation.

Keywords: digital tools, digitization, networking, agricultural advisors, innovation

38

Wisefarmer – povezivanje generacija poljoprivrednog gospodarstva u

digitalnom dobu

Wisefarmer project – connecting farm generations in the digital age

Domagoj Gorup1, Milan Husnjak1

Sažetak

Cilj rada je provedba analize regionalnih potreba i procjene znanja u svakoj državi sudionici u

području poznavanja digitalnih alata i njihove upotrebe u poljoprivredi,izrada metodologije i

sadržaja za program učenja te odabir mentorskih parova. za razmjenu iskustava i održivu

suradnju za povećanje kompetencija - s jedne strane upotrebom digitalnih alata, a s druge strane

primjenom ključnih poljoprivrednih praksi utemeljenih na lokalnom znanju.

Primarnu ciljnu skupinu čine obiteljska poljoprivredna gospodarstva na kojima je osobno

sudjelovanje u poljoprivrednoj proizvodnji neizbježno. Razina vještina i kvalifikacija trenutačno

je uglavnom relativno niska - kako kod starijih poljoprivrednika kojima nedostaju digitalne

vještine, tako i kod mlađih kojima nedostaju iskustva u poljoprivrednoj praksi i lokalna znanja

Stariji poljoprivrednici imaju lokalna znanja koja su neophodna za uspješno agrarno

poduzetništvo na razini poljoprivrednog gospodarstva. Sekundarnu ciljnu skupinu na lokalnoj

razini čine savjetnici koji rade na terenu i pružaju tehničku pomoć poljoprivrednicima.

Za uspješnu provedbu projektnih aktivnosti ključno je povezivanje akreditiranih savjetnika koji

već godinama na terenu pružaju podršku poljoprivrednicima s kojima imaju odnos pun

povjerenja, koji su iskusni,kompetentni i nemaju nikakvih poslovnih interesa.Uzimajući u obzir

važnost lokalnih karakteristika, počevši od utvrđivanja potreba, izrade i provedbe edukacije te

nastavka održive podrške, suradnička komponenta cjelokupnog procesa - mentorstvo i pomoć -

ključna je za povezivanje svih nužnih aktivnosti. Tako će nastati pozitivan utjecaj na

poljoprivredne sustave znanja kroz bolju upotrebu mreža za razmjenu neformalnih informacija.

Rezultati rada pokazat će održivost pristupa i metodologije kao mogućih tehnika za nadilaženje

osnovnih izazova u poljoprivrednom sektoru i ruralnom području. Iskustva će se moći upotrijebiti

u širem kontekstu za donošenje agrarnih i ruralnih politika za suočavanje s napuštanjem

poljoprivredne djelatnosti, prvenstveno mladih, za nastavak poljoprivrednih aktivnosti,

privlačenje novih poljoprivrednika i uvođenje digitalnih inovacija na odgovoran i učinkovit način

koji će odgovarati potrebama obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Planovi od provedenih

projektnih aktivnosti u budućnosti su izrada platforme za suradnju na kojoj će se nalaziti

edukativni sadržaji koja će podržavati komunikacijske značajke koje omogućuju kontinuiranu

razmjenu ideja i znanja upotrebom mobilnih i stolnih uređaja.

1 SEASN - Mreža savjetodavnih službi Jugoistočne Europe/ SEASN - Southeast European Advisory Services of

Network, Ministarstvo poljoprivrede/ Ministry of Agriculture, Bani110c/o, 10001 Zagreb, Hrvatska/ Croatia,

[email protected]


39

Ključne riječi: poljoprivredni savjetodavci, poljoprivrednici, digitalni alati, učenje u paru,

razmjena znanja

Abstract

The aim of this paper is to conduct an analysis of regional needs and knowledge assessment in

each participating country in the field of knowledge of digital tools and their use in agriculture,

development of methodology and content for the learning program and selection of mentoring

pairs for the exchange of experiences and sustainable cooperation to increase competencies - on

the one hand through the use of digital tools, and on the other hand through the application of

key agricultural practices based on local knowledge.

The primary target group consists of family farms where personal participation in agricultural

production is inevitable. The level of skills and qualifications is currently relatively low - both

for older farmers who lack digital skills, and for younger ones who lack experience in agricultural

practice and local knowledge. Older farmers have local knowledge that is necessary for

successful agricultural entrepreneurship at the farm level. The secondary target group at the local

level consists of advisors who work in the field and provide technical assistance to farmers.

For the successful implementation of project activities, it is crucial to connect accredited

consultants who have been providing support to trusted farmers in the field for years, who are

experienced, competent and have no business interests. Considering the importance of local

characteristics, starting with identifying needs, implementation of education, and the

continuation of sustainable support, the collaborative component of the whole process -

mentoring and assistance - is the key to connecting all necessary activities. This will have a

positive impact on agricultural knowledge systems through better use of informal information

exchange networks. The results of the work will show the sustainability of the approach and

methodology as possible techniques for overcoming the basic challenges in the agricultural sector

and rural areas. Experiences can be used in a broader context to adopt agricultural and rural

policies to cope with abandonment of agricultural activities, primarily on the part of young

people, to continue agricultural activities, attract new farmers, and introduce digital innovations

in a responsible and efficient way to meet the needs of family farms. Among the project activities

carried out in the future are the development of a platform for cooperation which will include

educational content, which will support communication features that allow continuous exchange

of ideas and knowledge and desktop devices.

Keywords: agricultural advisors, farmers, digital tools, pair learning, knowledge exchange

40

Matematičko modeliranje zasnovano na BIG DATA i strojnom učenju u

hrvatskoj poljoprivredi; - Da ili Ne?

Mathematical modelling based on BIG DATA and machine learning in Croatian

agriculture; - Yes or No?

Siniša Srečec1, Vladimir Miloš2

Sažetak

20. veljače 2019. godine u Vodicama u programu 54. Hrvatskog i 14. Međunarodnog simpozija

agronoma održan je okrugli stol pod nazivom „Matematičko modeliranje u bilinogojstvu“. Jedan

od zaključaka tog skupa bio je „…da se izradi prijedlog prema Ministarstvu poljoprivrede i

Ministarstvu znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske o osnivanju BIG DATA baze

poljoprivrednih podataka kao strateški projekt Republike Hrvatske“. Nažalost do danas taj

zaključak nije realiziran, a koliko je autorima poznato, nisu pokrenute nikakve aktivnosti glede

osnivanja BIG DATA baze poljoprivrednih podataka. Takva velika baza poljoprivrednih

podataka bila bi preduvjet za izradu empirijskih a nakon njih i prediktivnih matematičkih modela

koji bi se nakon testiranja i u kombinaciji s različitim alatima strojnog učenja, mogli efikasno

koristili u svrhu predviđanja trendova proizvodnje u svim granama poljoprivrede s ciljem

efikasnog strateškog planiranja u poljoprivredi Hrvatske.

Ključne riječi: BIG DATA poljoprivreda, strojno učenje, matematičko modeliranje, strateško

planiranje

Abstract

On February 20, 2020, within 54th Croatian and 14th International Symposium on Agriculture in

Vodice (Croatia) there was organised a panel entitled as “Mathematical Modelling in Plant

Production”. The most important conclusion of that panel was “… to prepare proposal for the

Ministry of Agriculture, as well as for the Ministry of Science and Education of the Republic of

Croatia about implementation of BIG DATA in Croatian agriculture as strategic project of the

Republic of Croatia”. Unfortunately, until today conclusion of that panel is still not realized. Such

BIG DATA base in agriculture is definitely a pre-condition for future development of empiric

and predictable mathematical models which might be efficiently used for forecasting of trends in

1Visoko gospodarsko učilište u Križevcima/ Križevci College of Agriculture, Milislava Demerca 1, 48260 Križevci,

Hrvatska/ Croatia [email protected] 2Institut za projektno savjetovanje, istraživanje i razvoj cjelovitih rješenja, E-zavod/ Institute for Comprehensive

Development Solutions, E-zavod, Čučkova ulica 5, 2250 Ptuj, Slovenija/ Slovenia


41

all branches of agriculture, in combination with machine learning (ML) tools, after the testing.

The final goal of these activities is efficient strategic planning of Croatian agriculture.

Keywords: BIG DATA in agriculture, machine learning in agriculture, mathematical modelling

in agriculture, strategic planning in agriculture

42

Je li podrijetlo proizvoda nova glavna oznaka? Konkurentnost prirodnog

jogurta

Is product origin the new major label? Competition of natural yoghurt

Sántosi Péter1, Szente Viktória1

Sažetak

Na današnjem tržištu lokalna ili organska hrana sve je važnija za potrošače. Potrošači su spremni

platiti više za zdravu lokalnu hranu, žele znati podrijetlo, metode proizvodnje i dobrobit životinja.

Međutim, ljudi nemaju dovoljno informacija o ovim prednostima, jedino naljepnice proizvoda

(ako postoje) mogu pomoći u njihovoj odluci. Iako je prema istraživačkim radovima najvažniji

čimbenik utjecaja na potrošnju okus. Zato se postavlja pitanje radi li se o okusu ili podrijetlu

proizvoda. Glavni cilj studije je pomoći proizvođačima da razviju svoju strategiju proizvoda

uzimajući u obzir različito podrijetlo / metode.

Za potrebe istraživanja smo odlučili ispitati proizvod (prirodni jogurt - 4 vrste: bio / organski,

konvencionalni, lokalni, funkcionalni) koji je dostupan tijekom cijele godine, nema razlika u

načinu obrade i ne sadrži dodani šećer, aromu i konzervanse. 165 ljudi bilo je uključeno u testove

potrošača bez prethodne obuke. Podaci su analizirani pomoću statističkih metoda s jednom i više

varijabli putem softvera STATA 15.0. Na temelju rangirane matrice testa slijepog okusa, uparene

usporedbe temeljene na Friedmannu, kao i na ukupnom dojmu proizvoda, funkcionalni je

proizvod jasno rangiran na prvo mjesto, drugo je organsko, a ostali ih slijede.

S obzirom na važnost karakteristika proizvoda, okus je najvažniji parametar na temelju ljestvice

i Friedmannove analize. Također smo izmjerili spremnost za platiti više bez i sa znanjem

porijekla. Kad su ispitanici znali podrijetlo i marku, 45% njih odabralo je funkcionalni proizvod,

a 26% organski. Možemo zaključiti da potrošači biraju prirodni jogurt uglavnom prema

podrijetlu proizvoda, no okus je vrlo važan čimbenik i može pozitivno utjecati na spremnost za

plaćanje više cijene.

Zahvalnica: Ovaj je rad podržao projekt EFOP-3.6.1-16-2016-00007.

Ključne riječi: senzorna analiza, test slijepog okusa, razlika, oznaka proizvoda

1 Szent István University Kaposvár Campus, Institute of Marketing and Management, Kaposvár, Guba Sándor u.

40, 7400 Hungary, [email protected]


43

Abstract

On today's market, local or organic foods are more and more important for consumers.

Consumers are ready to pay more for healthy local foods, they want to know origin, production

methods and animal welfare. However people don't have enough information about these

advantages, only product labels (if there are any) can help their decision. While according to

research papers the most important influence factor of consumption is taste. That is why the

question arises whether it is the taste or the origin of the product. The main aim of the study is to

help producers develop their product strategy considering different origin/methods. For the

research we decided to examine a product (natural yoghurt – 4 types: bio/organic, conventional,

local, functional) which is available all year round, there are no differences in processing method,

and contains no added sugar, flavour, preservatives. 165 people were involved in consumer tests

without pre-training. Data were analysed using one- and multivariable statistical methods via

STATA 15.0 software. Based on a ranked matrix of blind taste test, on a Friedmann-based paired

comparison, and also on the overall impression of the product, the functional product is clearly

ranked on the first place, the second one is the organic and the others follow them. In terms of

the importance of the product characteristics, the taste is the most decisive parameter based on

ranking scale and Friedmann based analysis as well. We also measured the willingness to overpay

without and with knowing the origin. When the respondents already knew the origin and the

brand, 45% of them chose the functional product, and 26% of them chose organic. We can

conclude that consumers choose natural yoghurt mostly by product origin, however taste is a

very important factor, and can positively influence the willingness to pay premium.

Acknowledgement: This paper was supported by the EFOP-3.6.1-16-2016-00007 project.

Keywords: sensory analysis, blind taste test, difference, product label

44

Poznatost vina i zadovoljstvo potrošača vinima hrvatskih autohtonih sorti

Wine familiarity and consumer satisfaction with wines of Croatian autochthonous

varieties

Antonija Šantalab1, Damir Kovačić2, Željka Mesić2

Sažetak

U posljednjih deset godina proizvodnja i kvaliteta vina hrvatskih autohtonih sorti značajno su

porasli. Ciljevi ovog rada bili su utvrditi stupanj poznatosti vina hrvatskih autohtonih sorti,

stupanj njihovog isprobavanja te zadovoljstvo potrošača tim vinima. U tu svrhu provedeno je on

line istraživanje na uzorku od 170 ispitanika. Poznatost vina mjerena je pomoću tri pokazatelja:

test podsjećanja, test prepoznavanja te prvo navedeni proizvod. Isprobavanje vina mjerilo se

direktnim pitanjem, a zadovoljstvo potrošača je mjereno pomoću potvrdno-nepotvrdne

paradigme. Za obradu podataka korištena je jednovarijatna i regresijska analiza. Test

prepoznavanja, suprotno očekivanome, pokazao je visoku razinu poznatosti vina od hrvatskih

autohtonih sorti, za sve sorte veća od 79%. Visoka poznatost ukazuje na uspješnost dosadašnjih

napora raznih, uglavnom lokalnih, udruga i organizacija u promociji tih vina. Međutim, testiranje

manje poznatih vina vjerojatno bi dalo drugačije rezultate. Najpoznatije vrste vina, Plavac mali i

Istarska malvazija imaju stupanj kušanja od preko 90%, dok manje poznata vina ispod 50%. Više

od 90% ispitanika zadovoljno je kušanim vinima. Regresijska analiza pokazuje da na ukupno

zadovoljstvo ispitanika vinima statistički značajno utječe samo zadovoljstvo okusom i mirisom,

a jakost veze je vrlo slaba (R2=0,11). Rezultati istraživanja daju informacijsku podlogu za

planiranje daljnjih aktivnosti za zajedničku promociju vina hrvatskih autohtonih sorti.

Ovaj rad je nastao na temelju istraživanje provedenog u okviru diplomskog rada Antonije

Šantabal pod nazivom„Poznatost vina i zadovoljstvo potrošača vinima hrvatskih autohtonih

sorti“, obranjen 30. rujna 2020. godine na Agronomskog fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

Ključne riječi: vina hrvatskih autohtonih sorti, poznatost, kušanje, zadovoljstvo

1 Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, studentica MS studija Vinarstvo i vinogradarstvo/ University of

Zagreb, Faculty of Agriculture, student of Master study Viticulture and enology, Svetošimunska cesta 25, Zagreb,

Hrvatska/ Croatia 2 Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zavod za marketing u poljoprivredi/ University of Zagreb, Faculty of

Agriculture, Department of marketing in agriculture, Svetošimunska cesta 25, Zagreb, Hrvatska/ Croatia

[email protected]


45

Abstract

In the last ten years, the production and quality of wines of Croatian autochthonous varieties have

significantly increased. The aims of this paper were to determine the degree of familiarity with

wines of Croatian autochthonous varieties, the degree of their tasting, and consumer satisfaction

with these wines. The online survey was conducted on a sample of 170 respondents. Wine

familiarity (brand recognition) was measured using three indicators: a recall test, a recognition

test, and the first mentioned product (top of the mind) (Esch, 2014). Wine tasting was measured

by a direct question, and the confirmation/disconfirmation paradigm (C / D paradigm) was used

to measure consumer’s satisfaction. A single-variant and regression analyses is used for data

processing.

A recognition test, contrary to the expected, showed a high level of wine familiarity from

Croatian indigenous varieties, familiarity with all varieties was greater than 79%. High

familiarity indicates the success of previous efforts of various, mostly local, associations and

organizations in the promotion of these wines. However, testing the lesser known wine would

probably give different results. The most famous types of Croatian wine, Plavac mali and Istrian

Malvasia have a degree of tasting over 90%, while lesser-known wines below 50%. Results

showed that more than 90% of respondents are satisfied with the tasted wines. Regression

analysis shows that the overall satisfaction of respondents with wines is statistically significantly

affected only by satisfaction with taste and aroma, and the strength of the connection is very

weak (R2 = 0.11). The results of the research provide an information basis for planning further

activities for the joint promotion of wines of Croatian autochthonous varieties.

This paper is based on research proven in the thesis of Antonija Šantabal entitled "Wine fame

and consumer satisfaction of Croatian indigenous varieties", defended on 30 September 2020 at

the Faculty of Agriculture, University of Zagreb.

Keywords: wines from Croatian autochthonous varieties, knowledge, brand creation

46

Preliminarni rezultati istraživanja o primjeni inovacija u hrvatskom

vinarskom sektoru

Preliminary results of research on the implementation of innovations in the

Croatian wine sector

Željka Mesić1, Darija Borović 2, Marina Tomić Maksan1

Sažetak

Cilj rada bio je utvrditi razinu inovacija koju primjenjuju vinarije u Republici Hrvatskoj te kako

vinarije percipiraju doprinos uvedenih inovacija uspjehu njihovog poslovanja. Provedeno je

online anketno ispitivanje na prigodnom uzorku od 16 vinarija iz različitih vinogradarskih regija

Hrvatske. Rezultati istraživanja pokazuju postojanje više do visoke razine primjene inovacija u

vinarskom sektoru. Sve vinarije su primijenile barem jednu od 27 ispitanih inovacijskih

aktivnosti u posljednjih pet godina. Inovacijska aktivnost koju su primjenile sve vinarije je

kupnja nove opreme i/ili mehanizacije. Nadalje, vinarije smatraju da je najveći doprinos uspjehu

njihovog poslovanja imala izgradnja nove i/ili renovacija postojeće kušaonice. Vinarije aktivno

provode inovacijske aktivnosti u svim relevantnim dimenzijama, a pojedinačno najviše u

dimenziji inovacija uložena sredstva – ulaganje i financiranje. Mišljenja o inovacijama izrazito

su pozitivna i vinari se slažu da inovacije doprinose uspješnosti njihovog poslovanja.Vinarije u

inovacije ulažu prema vlastitim potrebama i bez izrađenog proračuna što ukazuje na nedostatak

jasne strategije. S obzirom da inovacije služe strateškom pozicioniranju i poticanju

diferencijacije, dionicima vinarske industrije savjetuje se da dugoročno strateški planiraju

uvođenje inovacija u svoje poslovanje.

Ključne riječi: inovacije, vinarski sektor, anketa

Abstract

The aim of this paper was to determine the level of innovations applied by small and medium

sized wineries in Croatia and to determine how wine producers perceive contribution that

innovations have on their winery business success. An online survey was conducted on a sample

of 16 wineries from different parts of the country. Research results show an existing higher to

1 Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zavod za marketing u poljoprivredi/ University of Zagreb, Faculty of

Agriculture, Department of marketing in agriculture, Svetošimunska cesta 25, Zagreb, Hrvatska/ Croatia

[email protected] 2 Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, diplomski studij Agrobiznis i ruralni razvitak/ University of Zagreb,

Faculty of Agriculture, Master study Agribusiness and Rural Development, Svetošimunska cesta 25, Zagreb,

Hrvatska/ Croatia


47

high level of innovations in the Croatian wine sector. All wineries have implemented at least one

of the explored 27 innovation activities in the last five years.

The innovation activity applied by all wineries is the purchase of new equipment and / or

machinery, while the greatest contribution to business success has construction and / or new

renovation of the tasting room. The wineries are actively implementing innovation in all relevant

dimensions and individually most in the dimension of innovation - investment and financing.

Results show that the highest share of wineries made investments due to some necessity and

without budget made, which indicates a lack of a clear strategy. Given that innovations serve

strategic positioning and encourage differentiation, stakeholders in

the wine industry are advised a long-term strategic planning in introduction of innovations in

their business.

Keywords: innovations, wine sector, survey

48

Inovativni potencijal mikro i malog poduzetništva u ekološkoj proizvodnji

povrća i voća

Innovation potential of micro and small entrepreneurship in ecological production

of fruits and vegetables

Jasmina Božić1, Armano Srbljinović2, Snježana Mihinica3

Sažetak

Pri Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u tijeku je provedba

projekta „Socioekonomski čimbenici mikro i malog poduzetništva u ekološkoj proizvodnji

hrane“. U sklopu projekta provodi se sustavno istraživanje mikro i malog poduzetništva u eko-

loškoj proizvodnji povrća i voća u RH. Očekuje se da se istraživanjem identificiraju ključni

socioekonomski čimbenici mikro i malog poduzetništva u ekološkoj proizvodnji povrća i voća u

RH, da se utvrde glavne prepreke, kao i prilike za daljnji razvoj mikro i malog poduzetništva u

tom sektoru, te da se, na temelju rezultata istraživanja, procijeni trenutni i mogući budući

doprinos mikro i malog ekološkog poduzetništva lokalnom i regionalnom razvoju. U projektu se

inovacije promatraju u širem smislu kao ishodi interakcijskih procesa među dionicima, među

kojima je transfer tehnoloških rješenja jedan, nesumnjivo važan, oblik takvih procesa. U ranijem

višegodišnjem istraživanju hrvatskog zadružnog sektora ustanovljen je sljedeći obrazac: često

kad u poslovanju zadruge dođe do nekog zastoja, zadružni poduzetnici nisu u stanju

odgovarajućom inovacijom, bilo u menadžmentu ili proizvodnji, taj zastoj prevladati, nego dolazi

do stagnacije, ili čak propasti, poduzetničkog pothvata. Na temelju ranijih istraživanja, očekuje

se sličan obrazac i u mikro i malom poduzetništvu u ekološkoj proizvodnji povrća i voća u RH,

zato što su resursi mikro i malih poduzeća vrlo ograničeni, što također ograničava generiranje i

selekciju inovativnih zamisli. Rješenja se naziru u horizontalnom i vertikalnom povezivanju

mikro i malih ekoloških proizvođača, kao i u obostranom jačanju veza mikro i malog

poduzetništva s akademskom zajednicom. U tom kontekstu ovaj rad donosi preliminar-ne

rezultate istraživačkog projekta.

Ključne riječi: društvene inovacije, ekološka proizvodnja hrane, horizontalna suradnja, mikro i

malo poduzetništvo, tehnološke inovacije, vertikalna suradnja

1 Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za sociologiju/ University of Zagreb, Faculty of Humanities and

Social Sciences, Department of sociology, Ivana Lučića 3, 10 000 Zagreb, Hrvatska/Croatia, [email protected] 2 Nezavisni istraživač, Independent researcher 3 INNER-NET, obrt za edukaciju i savjetovanje/ INNER-NET, company for education and counseling, Novaki

šćitarjevski 9, 10417 Turopolje, Hrvatska/ Croatia


49

Abstract

The project “Socioeconomic factors of micro and small entrepreneurship in ecological food

production” is being carried out at the Department of Sociology of the Faculty of Humanities and

Social Sciences, University of Zagreb. In the course of the project, systematic investigation of

micro and small entrepreneurship in ecological production of fruits and vegetables in the

Republic of Croatia has been undertaken. It is expected that the research will identify key

socioeconomic factors of micro and small entrepreneurship in ecological production of fruits and

vegetables in the Republic of Croatia, reveal main obstacles, as well as opportunities for further

development of micro and small entrepreneurship in that sector, and assess, based on research

results, current as well as future contributions of micro and small ecological entrepreneurship to

local and regional development. The project takes into account innovations in a broad sense, as

outcomes of interaction processes among stakeholders. Transfer of technological solutions is an

undoubtedly important form of such processes. In earlier research of the Croatian cooperative

sector undertaken by the project team, the following pattern has been observed: often, when the

operation of a cooperative comes to a standstill, cooperative entrepreneurs are not able to respond

with an adequate innovation, whether in management or production; hence the stagnation, or

even failure, of the enterprise would frequently occur. Based on these findings, similar pattern is

also expected in micro and small entrepreneurship in ecological production of fruits and

vegetables in Croatia, because resources of micro and small enterprises are very limited, which,

in turn, limits generation and selection of innovative ideas. Solutions are envisioned in horizontal

and vertical integration of micro and small ecological producers, as well as in strengthening

mutual connections between micro and small entrepreneurship, and the academic community. In

that context, this work brings forward preliminary results of the research project.

Keywords: social innovations, ecological food production, horizontal cooperation, micro and

small entrepreneurship, technological innovations, vertical cooperation

50

Plastična ambalaža za prehrambene proizvode – preferencije potrošača

Plastic packaging for food products - consumer preferences

Marija Cerjak1, Tea Lukinić2, Marina Tomić1

Sažetak

Plastični proizvodi uključujući i plastičnu ambalažu neizbježni su u današnjem životu. Plastična

ambalaža održava hranu svježom i sigurnom za uporabu, sprječava kvarenje i time doprinosi

smanjenju bacanja hrane. Cjenovno je prihvatljivija od papira, kartona i metala te u nekim

aspektima manje štetno utječe na okoliš od alternativnih vrsta ambalaže. Npr. inovativna

plastična ambalaža je sve lakša i tako smanjuje ukupnu masu proizvoda, što dovodi do smanjenja

emisije CO2 prilikom transporta. Međutim, problem s plastikom nastaje kada je ambalaža

ispunila svoju svrhu i postaje otpad, posebice zbog čestog neadekvatnog zbrinjavanja i razlaganje

plastike u manje komadiće – mikroplastiku koju možemo pronaći svugdje u okolišu. Stoga

plastična ambalaža poprima sve negativniji imidž u javnosti, bez obzira na prednosti koje ima u

prometu hranom. S ciljem utvrđivanja preferiranih vrsta pakiranja za različite prehrambene

proizvode (mlijeko, voće i povrće, meso, jaja) provedeno je on-line anketno ispitivanje na uzorku

od 302 ispitanika. Rezultati istraživanja su pokazali da je plastična ambalaža najmanje

preferirana vrsta ambalaže za sve ispitane vrste proizvode. Međutim, većinu ispitanika plastična

ambalaža za hranu ne odbija i tek manje od 40% ih svjesno bira proizvode koji nisu zapakirani u

plastičnu ambalažu. Velika većina ispitanika (više od 90%) bi podržali zakon o ukidanju plastične

ambalaže za prehrambene proizvode bilo u potpunosti ili uz neka ograničenja. Provedeno

istraživanje može poslužiti kod donošenja propisa vezanih uz plastičnu ambalažu za prehrambene

proizvode.

Ključne riječi: plastična ambalaža, prehrambeni proizvodi, preferencije

Abstract

Plastic products including plastic packaging are inevitable in today’s life. Plastic containers and

bags keeps food fresh and safe to use, prevent spoilage and thus help reduce food waste. It is less

expensive than paper, cardboard and metal, and in some aspects less harmful to the environment

than alternative types of packaging. For example, innovative plastic packaging is becoming

lighter, and thus reduces the total weight of the product, which leads to a reduction in CO2

1 Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za marketing u poljoprivredi/ University of Zagreb, Faculty of

Agriculture, Department of marketing in agriculture, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska/ Croatia

[email protected] 2 Studentica/ Student, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet/ University of Zagreb, Faculty of Agriculture

Svetošimunska cesta 25, 10 000 Zagreb, Hrvatska/Croatia

51

emissions during transport. However, the problem with plastic arises when packaging has served

its purpose and becomes a waste, especially due to frequent inadequate disposal, and

decomposition of plastic into smaller pieces - microplastics that can be found everywhere in the

environment. Therefore, plastic packaging has an increasingly negative image in the public,

regardless of the advantages it has in the food trade. In order to determine the preferred types of

packaging for different food products (milk, fruits and vegetables, meat, eggs), an online survey

was conducted on a sample of 302 respondents. The research results showed that plastic

packaging is the least preferred type of packaging for all examined products. However, the

majority of respondents do not refuse plastic food packaging, and only less than 40% of them

consciously choose products that are not packaged in plastic packaging. The vast majority of

respondents (more than 90%) would support a ban on plastic packaging for food products either

completely, or with some exemptions. The research can be used in a process of adoption of

regulations related to plastic packaging for food products.

Keywords: plastic packaging, food products, preferences

52

Socio-ekonomski aspekti položaja žena u Cetinskoj krajini

Socio-economic aspects of the position of women in the Cetina region

Renata Relja1,Toni Popović1, Sara Domazet Lošo1

Sažetak

U ovom istraživanju položaj žena u Cetinskoj krajini prikazan je kroz međuodnos socio-

ekonomskih aspekata: obrazovanja, zaposlenosti i slobodnog vremena. U tome smislu,

postavljeni su sljedeći istraživački ciljevi pri čemu je ispitana: povezanost obrazovanja i

zaposlenosti, zadovoljstvo prihodima i poslovima; procjena mogućnosti zapošljavanja žena u

Cetinskoj krajini; sudjelovanje u obiteljskim obvezama te zadovoljstvo oblicima provođenja

slobodnog vremena. Istraživanje je provedeno tijekom svibnja 2017. godine na uzorku od 300

ispitanica.

Rezultati pokazuju da starije žene imaju niži stupanj obrazovanja, a žene s nižim stupnjem

obrazovanja češće su i nezaposlene. Udio nepismenih žena kao i udio žena bez škole na ovom

području najviši je među ženama starijim od 65 godina. Stope zaposlenosti žena u Cetinskoj

krajini najviše su u gradu Sinju, a ispitanice su procijenile kako su mogućnosti zapošljavanja na

ovom području bolje nego prije dvadeset godina. Nadalje, ispitanice su potvrdile kako su prilično

zadovoljne poslom koji sada rade, ali nisu zadovoljne mjesečnim prihodima.

Prisutnost podjele na muške i ženske poslove unutar kućanstva potvrđena je i u ovom istraživanju

gdje su ispitanice navele kako u nekim obvezama u obitelji sudjeluju češće nego muškarci. S

obzirom na obveze u obitelji i na poslu, žene ipak imaju dovoljno slobodnog vremena te ističu

kako su zadovoljne i načinima na koje ga provode.

Ključne riječi: položaj žena, Cetinska krajina, rad, obrazovanje, slobodno vrijeme

Abstract

In this research, the position of women in the Cetina region is presented through the relationship

between socio-economic aspects: education, employment and leisure. In this sense, the following

research goals were set, which examined the connection between education and employment,

satisfaction with income and jobs; assessment of employment opportunities for women in the

Cetina region; participation in family obligations, and satisfaction with the forms of spending

free time. The survey was conducted during May 2017 on a sample of 300 respondents.

1 Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet, Odsjek za sociologiju/ University of Split, Faculty of humanities and social

sciences, Department of sociology, Poljička cesta 35, 21000 Split, Hrvatska/ Croatia, [email protected]

53

The results show that older women have a lower level of education, and women with a lower

level of education are more likely to be unemployed. The share of illiterate women, as well as

the share of women without school, in this area is the highest among women over 65 years of

age. The employment rates of women in the Cetina region are the highest in the city of Sinj, and

the respondents estimated that employment opportunities in this area were better than twenty

years ago. Furthermore, respondents confirmed that they are quite satisfied with the job they are

doing now, but are not satisfied with their monthly income.

The presence of a division into male and female jobs within the household was also confirmed

in this study, where respondents stated that they participate in some family responsibilities more

often than men. Given the obligations in the family and at work, women still have enough free

time and point out that they are satisfied with the ways they spend it.

Keywords: position of women, Cetina region, work, education, leisure

54

Je li kriza ujedno i prilika za promjenu?

Is the crisis also an opportunity for change?

Tihana Sudarić1, Mario Komljenović1, David Pastuović1, Ružica Lončarić1, Krunoslav Zmaić1

Sažetak

O tome da je bolest bila neizbježna pratiteljica ljudi kroz prošlost nikada nije bilo spora. Bolesti

koje se pojave utječu uvelike na ljudski život, ali ne samo na njega već i na cjelokupno

funkcioniranje države u kojoj on biva. Cilj istraživanja u radu je sa teorijskog aspekta prikazati

ulogu i značaj pandemija u društvu te identificirati posljedice koje pojave bolesti mogu izazvati

kroz povijest, sadašnjost i budućnost reflektirajući se na gospodarstvo. Kada se pojave krize i

kada traju ostave dugogodišnje posljedice na stabilnost jedne države (gospodarstvo, zdravstveni

sustav, obrazovni sustav). Kako zaustaviti gospodarski pad, kako pokrenuti nove investicijske

procese, koji gospodarski model razviti, na kome je odgovornost i vodeća uloga i kako je

sprovesti? Neminovno je kako svaka kriza sa sobom donosi mnoštvo posljedica, ali osim

posljedica donosi i prilike. Poznati teoretičar Machiavelli je davno rekao: “Nemojte propustiti

priliku koju vam ponudi jedna dobra kriza! U cilju ublažavanja posljedica COVID-19 pandemije

na sektor poljoprivrede, inicijative su uvedene kako od nositelja agrarne politike (uvođenje

dodatne izvanredne mjere 21 u PRR RH) s ciljem ublažavanja problema s likvidnošću koji

ugrožavaju kontinuitet poljoprivrednih aktivnosti i postojanja malih poduzeća koja se bave

preradom, plasiranjem na tržište ili razvojem poljoprivrednih proizvoda ali i kroz samoinicijativu

i inovacije malih lokalnih poljoprivrednih gospodarstava koji su prilagodili novim proizvodima

i uslugama, „zajedništvom u krizi“, kratkim opskrbnim lancima distribucije kao i on line

poslovanjem. Kod potrošača se probudila svijest o domaćoj proizvodnji i o tome da se može

održati samo ako će se kupovati lokalno. Pandemija COVID-19 je srušila mnoge barijere i

stereotipe. Natjerala nas je da razmišljamo izvan okvira. Virus je pokrenuo u čovjeku nagon za

samoodržanjem, i to je možda najveći dobitak koji će čovječanstvo ponijeti sa sobom kad jednom

sve prođe.

Ključne riječi: pandemija, COVID-19, gospodarstvo, poljoprivreda, inovacije

Abstract

The fact that the disease has been an inevitable companion to people through the past is evident.

Diseases that occur greatly affect human life, and not only that, but also the overall functioning

of the country in which it is located. The aim of research in this paper from theorethical point is

1Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, Zavod za bioekonomiju i ruralni razvoj/ Faculty of Agrobiotechnical

sciencis Osijek, Department of bioeconomy and rural development, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska/

Croatia, [email protected]

55

to show the role and significance of pandemics in society, and to identify consequences of

appearances of diseases through history, present and future, and their impacts on economy. When

crisis occurs, and when they last, they leave long-lasting consequences on the stability of a

country (economy, health system, education system, etc.). How to stop the economic downturn,

how to start new investment processes, what economic model to develop, where the

responsibility and leadership role is, and how to implement them, are the main questions that are

being asked today. It is inevitable that each crisis brings with it many consequences, but within

consequences it also brings opportunities. Famous theorist Machiavelli once said: "Don't miss

the opportunity offered by a good crisis." In order to reduce consequences from COVID-19

pandemic on agricultural sector, initiatives are introduced by agricultural politics holders

(introduction of an additional emergency measure 21 in PRR RH), with aim to alleviate liquidity

problems, which endanger continuity of agricultural activities, and existence of small business

which therefore deal with processing, placing on market, or developing agricultural products, but

through self-initiative and innovations of small local agricultural economies, which adapted to

new products and services through ''community in crisis'', short logistic chains of distribution, as

well as on-line trading. There's an awareness of domestic production, but it's only sustainable if

we're going to shop locally. COVID-19 pandemic broke many barriers and stereotypes. It made

us think outside the box. The virus has triggered the human urge to self-sustain, and it may be

the greatest gain that humanity will take with it once it's all over.

Keywords: pandemic, COVID-19, economy, agriculture, innovations

56

Poticanje inovacija u poljoprivrednom sektoru

Inciting innovation in the agricultural sector

Andreja Martonja Hitrec1, Daša Berić1

Sažetak

Cilj ovog rada je opisati utjecaj novih tehnologija na unaprjeđenje poljoprivrede.

Poticanje inovacija u poljoprivredi predstavljeno je kroz ciljeve određene u nacrtu nove Strategije

poljoprivrede u razdoblju od 2020. do 2030.

Strateška vizija poljoprivrede oblikovana je kroz četiri strateška cilja:

1) povećanje produktivnosti i otpornosti poljoprivredne proizvodnje na klimatske

promjene

2) jačanje konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora

3) obnova ruralnog gospodarstva i unaprjeđenje uvjeta života u ruralnim područjima

4) poticanje inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, kao horizontalni cilj

koji povezuje prva tri cilja.

Svi strateški ciljevi usmjereni su na unaprjeđenje ruralnog prostora s naglaskom na inovacijama

i ključnoj ulozi inovacija u unaprjeđenju poljoprivrede. U ovom radu prikazat će se aktivnosti u

području poljoprivrede koji pridonose unaprjeđenju postojećih praksi kroz inovativna rješenja i

mobilizaciju javnih i privatnih ulaganja u istraživanja i razvoj u poljoprivredno-prehrambenom

sektoru i poslovanju u ruralnim područjima te unaprjeđenje prijenosa tehnologije na

poljoprivredna gospodarstva, poduzeća i ruralno stanovništvo.

Provedba navedenih ciljeva omogućit će poboljšanu koordinaciju, suradnju i partnerstva između

dionika poljoprivredno-prehrambenog lanca i institucija, povećanje javne potrebe za istraživanja

i inovacije, njihovo širenje i usvajanje, ulaganje u vještine i znanje poljoprivrednih savjetnika te

ujedno unaprijediti pristup istraživanjima i razvoju i korištenje znanja i tehnologija u donošenju

odluka.

Ključne riječi: inovacije, poljoprivreda, Strategija poljoprivrede (2020. – 2030.), Obzor 2020.

Abstract

This paper aims to describe the impact of new technologies on the improvement of agriculture.

Inciting innovation in agriculture is presented via strategic objectives set in the draft of the new

Strategy of agriculture for the period from 2020 to 2030.

The strategic vision of agriculture is organized through four strategic objectives:

1) Increase the Productivity and Climate Resilience of Agricultural Production

1 Ministarstvo poljoprivrede, Ministry of agriculture, Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb, Hrvatska/ Croatia

[email protected], [email protected]



57

2) Strengthen the Competitiveness of the Agri-food system

3) Renew the Rural Economy and Improve Livelihoods in Rural Space

4) Stimulate Agri-food Innovation, as a horizontal goal, which connects the first three

objectives.

All strategic objectives are aimed at improving rural areas, with an emphasis on innovation and

the key role of innovation in improving agriculture. This paper presents activities in the

agricultural sector that contribute to the improvement of existing practices through innovative

solutions, and mobilization of public and private investments in research and development of the

agri-food business in rural areas, and improving technology transfer to farms, enterprises and

rural population.

The implementation of these objectives will enable improved coordination, cooperation and

partnerships between agri-food chain stakeholders and institutions, increasing public support for

research and innovation, their dissemination and adoption, investing in skills and knowledge of

agricultural advisors, and improving access to research and development and better use of

knowledge and technology in decision making.

Keywords: innovation, agriculture, Agriculture Strategy (2020 - 2030), Horizon 2020

58

I2connect- povezivanje savjetnika za poticanje interaktivnih inovacija u

poljoprivredi & šumarstvu

I2connect- connecting advisors to boost interactive innovation in agriculture and

forestry

Mladen Fruk1, Domagoj Gorup2

Sažetak

Cilj rada je povezivanje savjetnika za poticanje interaktivnih inovacija u poljoprivredi i

šumarstvu - projekt i2connect (https://i2connect-h2020.eu/hr/) želi potaknuti kompetencije

savjetnika koji će podržati i olakšati interaktivne inovacijske procese. Inovacije su ključni

čimbenik kontinuiranog prilagođavanja raznim i ponekad kontradiktornim izazovima te

iskorištavanja novih prilika. I2connect stvara mrežu podrške i kulturu umrežavanja među

savjetnicima koji olakšavaju inovacijske procese u europskoj poljoprivredi i šumarstvu.

I2connect je Horizon2020 projekt u trajanju od 11/2019-10/2024 čija je financijska vrijednost

pet milijuna eura i sudjeluju 23 partnera sa područja cijele Europe.

Strategija u i2connectu je korištenje postojećih savjetničkih mreža i iskustava uspjeha za

stvaranje šire mreže i zamaha promjena omogućavajući novu kulturu inovativne potpore odozdo

prema gore. U prvoj fazi projekta ažurirati će se popis dostupnih znanja u poljoprivredi i

inovacijskim sistemima te će se identificirati i analizirati najbolje poljoprivredne prakse iz niza

praktičnih slučajeva diljem Europe. Tijekom cijelog trajanja projekta osposobljavati će se treneri

koji će prenositi nova znanja i stvoriti će se uvjeti koji pogoduju interaktivnim inovacijskim

procesima. Tijekom projekta će se također provoditi unakrsne posjete u cilju dijeljenja korisnih

informacija i praksi dobivenih u ranijim fazama projekta te 13 pilot projekata gdje će se testirati

najbolje identificirane poljoprivredne prakse u različitim uvjetima. Željeni rezultat je ojačati

vještine, kompetencije i stavove savjetnika/trenera, podržati interaktivne inovacije,

prepoznavanje i razmjena najboljih praksi, razvijanje alata i metoda, trening, i organiziranje

vršnjačkog učenja i umrežavanja. Poboljšati i usmjeriti ulogu savjetnika u interaktivnim

inovacijskim procesima, stvaranje povoljnijeg okruženja unutar savjetodavnih usluga. Stvoriti

mrežu među savjetnicima/trenerima za dijeljenje informacija. Preduvjet za provedbu

interaktivnih inovacija je pristup više aktera koji uključuje sve relevantne aktere u cijelom

projektu; od sudjelovanja u planiranju rada i eksperimenata, njihovo izvršenje, sve do širenja

rezultata i moguće faze demonstracije.

1 Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, Ministarstvo poljoprivrede/ Directorate for

Professional Support to the Development of Agriculture and Fisheries, Ministry of Agriculture, Bani 110, Buzin,

10000 Zagreb, Hrvatska/ Croatia, [email protected] 2 SEASN - Mreža savjetodavnih službi Jugoistočne Europe/ SEASN - Southeast European Advisory Services of

Network, Ministarstvo poljoprivrede/ Ministry of Agriculture, Bani110c/o, 10001 Zagreb, Hrvatska/ Croatia

https://i2connect-h2020.eu/hr/


59

Ključne riječi: interaktivne inovacije, digitalni alati, inovacijski procesi, povezivanje savjetnika

Abstract

The aim of this paper is to connect advisors to encourage interactive innovation in agriculture

and forestry - the i2connect project (https://i2connect-h2020.eu/hr/) aims to encourage the

competencies of advisors who will support and facilitate interactive innovation processes.

Innovation is a key factor in continuously adapting to various and sometimes contradictory

challenges and taking advantage of new opportunities. At i2connect, we are creating a support

network, and a culture of networking among advisors who facilitate innovation processes in

European agriculture and forestry. I2connect is a Horizon2020 project lasting 11 / 2019-10 / 2024

with a financial value of five million euros and involving 23 partners from all over Europe.

The strategy at i2connect is to use existing advisory networks and success experiences to create

a wider network and momentum for change by enabling a new culture of innovative bottom-up

support. The first phase of the project will update the list of available knowledge in agriculture

and innovation systems, and will identify and analyse best agricultural practices from a number

of practical cases across Europe. Throughout the project, trainers who will transfer new

knowledge will be trained, and conditions conducive to interactive innovation processes will be

created. During the project, cross-visits will also be carried out in order to share useful

information and practices obtained in the earlier stages of the project and 13 pilot projects where

the best identified agricultural practices will be tested in different conditions. The desired result

is to strengthen the skills, competencies and attitudes of counsellors / trainers, support interactive

innovation, identify and share best practices, develop tools and methods, train, and organize peer

learning and networking. Improve and direct the role of consultants in interactive innovation

processes, creating a favourable environment within consulting services. Create a network among

advisors / trainers to share information. A prerequisite for the implementation of interactive

innovations is a multi-stakeholder approach that includes all relevant actors throughout the

project; from participating in the planning of work and experiments, their execution, all the way

to disseminating the results and the possible phase of demonstration.

Keywords: interactive innovations, digital tools, innovation processes, networking of consultants

60

Upravljanje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske

kroz informacijski sustav

Management of the agricultural land owned by the Republic of Croatia through in

information system

Manda Suman Jovanović1, Tatjana Filipović2

Sažetak

Ustavom Republike Hrvatske poljoprivredno zemljište je zbog svog sociološkog, ekološkog i

gospodarskog značaja proglašeno dobrom koje je od interesa za Republiku Hrvatsku i koje uživa

osobitu zaštitu države. Za poljoprivredno zemljište u Republici Hrvatskoj karakteristično je

dvojno vlasništvo, odnosno poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske i

poljoprivredno zemljište u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba.

Od nacionalnog interesa je donošenje i provedba ciljeva politike raspolaganja poljoprivrednim

zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske. Kao jedna od mjera nacionalne politike je i

unapređivanje gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i ubrzanje postupaka raspolaganja.

Sadašnji Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18 i 98/19) propisuje da

poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske raspolažu jedinice lokalne

samouprave kroz program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem za svoje područje, na koji

suglasnost daje Ministarstvo poljoprivrede, a prodaje se ili daje u zakup javnim natječajem.

Međutim, raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske do sada se

pokazao vrlo neučinkovitim, a postupci raspolaganja su bili spori i dugotrajni. Dodatni problem

predstavlja što je evidencija poljoprivrednog zemljišta ustanovljena kroz dva odvojena sustava,

a to su evidencija posjedovnog stanja (katastar) te evidencija vlasničkog stanja (zemljišne

knjige). Ovakav sustav evidencije poljoprivrednog zemljišta u praksi često stvara niz problema i

usporava postupke raspolaganja jer zemljišnoknjižni podaci često nisu usklađeni s katastarskim

podacima o nekretninama i sa stanjem na nekretnini. Sve navedeno ukazuje na činjenicu da još

uvijek nema točnih podataka o površini poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike

Hrvatske.

Ministarstvo poljoprivrede je u svrhu ostvarenja ciljeva zemljišne politike započelo s projektom

izrade informacijskog sustava evidencije poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike

Hrvatske. Cilj je uspostaviti jedinstvenu bazu podataka koja bi omogućila inventarizaciju

poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, nadzor nad provedbom zakona,

praćenje korištenja poljoprivrednog zemljišta (iskorištenost resursa), strukturu proizvodnje,

zaštite tla i ostalo. Navedeni podaci u bliskoj budućnosti trebali bi biti dostupni i

poljoprivrednicima koji će točno znati gdje ima slobodnog poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu

1 Samoborska cesta 115A, 10000 Zagreb, Hrvatska/Croatia, [email protected] 2 Selnička 36, Biškupec Zelinski, Sveti Ivan Zelina, Hravtska/Croatia


61

Republike Hrvatske, za kakvu vrstu proizvodnje je pogodno te na taj način inicirati kod jedinice

lokalne samouprave raspisivanje natječaja. Najnovije izmjene i dopune Zakona o

poljoprivrednom zemljištu predviđaju prijavu i provođenje natječaja elektroničkim putem. Na taj

način bi se procesi znatno ubrzali, smanjili bi se administrativni poslovi kao i najčešće pogreške

kod prijava na natječaj kao što su pogrešno ispunjeni obrasci, nedostatni dokumenti kod prijave,

neodgovarajući dokazi o ispunjenju kriterija i slično.

Stvaranje jedinstvenog informacijskog sustava je neophodan, a poljoprivredno zemljište kao

važan resurs zaslužuje da se njime kvalitetno gospodari.

Ključne riječi: poljoprivredno zemljište, raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, informacijski

sustav

Abstract

Due to its sociological, ecological and economic significance, the Constitution of the Republic

of Croatia declares agricultural land a good that is of interest to the Republic of Croatia, and that

enjoys special state protection. Agricultural land in the Republic of Croatia is characterized by

dual ownership, agricultural land owned by the Republic of Croatia, and agricultural land owned

by natural and legal persons.

It is in the national interest to adopt and implement the objectives of the policy of disposing of

agricultural land owned by the Republic of Croatia. One of the measures of the national policy

is the improvement of agricultural land management and the acceleration of disposal procedures.

The current Law on Agricultural Land (NN 20/18, 115/18 and 98/19) prescribes that agricultural

land owned by the Republic of Croatia is disposed by local self-government units through the

program of disposing of agricultural land for their area, which is approved by the Ministry of

Agriculture, and is sold or leased by public tender. However, the disposal of agricultural land

owned by the Republic of Croatia has so far proved to be very inefficient, and the disposal

procedures have been slow and lengthy. An additional problem is that the records of agricultural

land are established through two separate systems, namely the records of ownership (cadastre)

and records of ownership (land books). Such a system of agricultural land records in practice

often creates a number of problems and slows down the disposal procedures because the land

registry data are often not harmonized with the cadastral data on real estate and with the situation

on the real estate. All of the above points that there is still no accurate data on the area of

agricultural land owned by the Republic of Croatia.

In order to achieve the goals of land policy, the Ministry of Agriculture has started a project to

develop an information system for the registration of agricultural land owned by the Republic of

Croatia. The goal is to establish a single database that would enable the inventory of agricultural

land owned by the Republic of Croatia, monitoring the implementation of laws, monitoring the

use of agricultural land (resource utilization), production structure, soil protection and more. In

the near future, these data should be available to farmers know exactly there is free agricultural

62

land owned by the Republic of Croatia, for what type of production it is suitable and thus initiate

a tender with the local government. The latest amendments to the Agricultural Land Act for the

application and implementation of tenders to be electronic. In this way, the processes would be

significantly accelerated, administrative tasks would be reduced, as well as the most common

errors in applying for tenders, such as incorrectly filled out forms, insufficient documents when

applying, inadequate evidence of meeting the criteria and the like.

The creation of a single information system is necessary, and agricultural land as an important

resource deserves to be managed well.

Keywords: agricultural land, agricultural land disposal, information system

63

Novi certificirani tečajevi za sector voća i povrća u Srbiji – naučene lekcije

New certificated courses for the Serbian fruit and vegetable sector – lessons

learned

Vlade Zaric1, Đorđe Moravčević1

Sažetak

Cilj ovog rada je predstaviti rezultate upitnika o kolegiju "Suvremene tehnologije čuvanja

svježeg voća i povrća". Ispitanici su bili polaznici tečaja. Svrha istraživanja bila je dobiti povratne

informacije od sudionika i poboljšati tečaj u narednom razdoblju. Istraživanje je proveo

AgroNET, Centar za istraživanje i obrazovanje, Poljoprivredni fakultet, u okviru projekta za

konkurentnu poljoprivredu koji financira USAID. Upitnik za ocjenu cijelog tečaja imao je 13

pitanja, od kojih su se tri odnosila na spol i dob ispitanika, posao koji rade u tvrtki i aktivnost

kojom se tvrtka bavi. Ostala pitanja odnosila su se na mišljenja o tečaj. Ispitanici su se suočili s

određenim izjavama i izrazili su svoje slaganje na skali od jedan do pet. Ocjenjivanje svakog

predavanja, kao i posjeta tvrtkama, izvršeno je kvantitativno i opisno u obliku komentara. Podaci

su obrađeni u excelu. Tečaj u ovom formatu prvi put se izvodi u Srbiji i ovo je prvo istraživanje

njegovih učinaka. Rezultati upitnika poslužit će za daljnje poboljšanje tečaja.

Krajem 2019. godine održan je tečaj u formatu od četiri dana u učionici i dva dana na terenu.

Polaznici tečaja dobili su najnovija znanja i vještine u vezi s uzgojem i skladištenjem svježeg

voća i povrća, a u dva dana terenskih posjeta vidjeli su najnovija rješenja u skladištenju i

očuvanju svježeg voća i povrća.

Podaci za ovo istraživanje prikupljeni su od svakog sudionika, njih ukupno 40 bilo je dužno

ispuniti upitnike i predati ih organizatoru nakon seminara. Svaki je sudionik ocjenjivao svako

predavanje u učionici, svaki posjet tvrtki, a u jednom dodatnom upitniku ocjenjivala se ukupna

kvaliteta tečaja. Primljeno je četrdeset ispunjenih upitnika za svako predavanje i svaki posjet

tvrtki, kao i za ukupan dojam.

Na temelju rezultata ankete, najvažniji zaključci odnose se na sljedeće: Tečaj je ispunio potrebe,

ali predlaže se da se dnevno opterećenje, koje je iznosilo osam radnih sati, skrati na šest sati, a

zatim skrati trajanje tečaja na tri dana u učionici i jedan dan na terenu. Naknada za tečaj bile je

subvencionirana međunarodnim USAID-ovim projektom za konkurentno gospodarstvo.

Ispitanici su izrazili spremnost platiti u prosjeku 150 EUR za sve aktivnosti.

Ključne riječi: sektor voća i povrća, inovacije, naučene lekcije

1 Univerzitet u Beogradu, Poljoprivredni fakultet/ University of Belgrade, Faculty of agriculture, Nemanjina 6,

11080 Beograd-Zemun, Srbija/ Serbia, [email protected]


64

Abstract

The aim of this paper is to present the results of a questionnaire on the course "Modern

postharvest technologies of fresh fruits and vegetables." Respondents were course participants.

The purpose of the research was to get feedback from participants, and improve the course in the

coming period. The research was conducted by AgroNET, the Center for Research and

Education, Faculty of Agriculture within the USAID-funded project for competitive agriculture.

The questionnaire for the assessment of the entire course had 13 questions, three of which

referred to the respondents' gender and age, the job they do in the company, and the activity that

the company is engaged in. Other questions were related to opinions about the course.

Respondents were confronted with certain statements, and they expressed their agreement on a

scale of one to five. The evaluation of each lecture, as well as the visit to the companies, was

done quantitatively and descriptively in the form of comments. Data were processed in excel.

The course in this format is conducted for the first time in Serbia and this is the first research on

its effects. The results of the questionnaire will serve to further improve the course.

At the end of 2019, a course was held in the format of four days in the classroom, and two days

in the field. The course participants received the latest knowledge and skills regarding the

cultivation and storage of fresh fruits and vegetables, and in two days of field visits, they saw the

latest solutions in the storage and preservation of fresh fruits and vegetables.

Data for this research were collected from each participant, a total of 40 of them was obliged to

fill out questionnaires and submit them to the organizer after the seminar. Each participant

evaluated each lecture in the classroom, each company visit, and in one additional questionnaire,

the overall quality of the course was evaluated. Forty completed questionnaires were received

for each lecture and each company visit, as well as for the overall impression.

Based on the results of the survey, the most important conclusions are related to the following:

the course met the needs, but it is proposed to reduce the daily workload, which amounted to

eight working hours, to six hours, and then shorten the course duration to three days in the

classroom, and one day on the field. The course fee was subsidized by USAID's International

Competitive Economy Project. Respondents expressed willingness to pay an average of € 150

for all activities.

Keywords: fruit and vegetable sector, innovation, education

65

Sudjelovanje mađarskih Roma u ekoturizmu – inovativni stavovi

Participation of Hungarian Roma’s in ecotourism – innovative attitudes

Szente Viktória1, Sántosi Péter1

Sažetak

Cilj ovog istraživanja bio je istražiti mogućnosti integracije romskih zajednica u ekoturizam.

Proveli smo dubinske intervjue sa 6 stručnjaka iz područja turizma. Istražili smo njihove stavove

o ovoj socijalno osjetljivoj temi u vezi sa životom i navikama ljudi u nepovoljnom položaju.

Prema odgovorima, romski proizvodi i usluge danas se ne mogu kupiti i konzumirati ni u

Mađarskoj ni u drugim europskim zemljama. Drugi je problem što mađarsko stanovništvo ima

vrlo negativan pogled na romsko stanovništvo. Tipični stereotip je da lažu i kradu. Daljnja je

prepreka što Romi ne shvaćaju da bi njihovo znanje moglo biti dragocjeno za turizam.

Prikazivanje kulturoloških karakteristika Roma može biti privlačno za lokalno stanovništvo, kao

i za turiste, ako postane moguće gledati ih u nekoj drugoj formi, na primjer na način sličan dolini

Krišne. Pozitivne primjere možemo naći u Orfűu. U ovoj regiji postoje romske gastronomske

tradicije koje se nude turistima. Održavaju se romski dani u kombinaciji s narodnim plesom i

kvalitetnim romskim obrocima, što je privlačno posjetiteljima i donosi značajnu zaradu

organizaciji. Otvaranje mjesta sličnog domaćem restoranu ‘Kóstolda’ u Pečuhu pruža mogućnost

približavanja cijenom i kvalitetom, što je ljudima osobito zanimljivo. Žele ga probati kao

specijalitet, a nakon iskustva preporučuju ga jedni drugima. Dobre vijesti šire se oglašavanjem

od usta do usta. Bilo bi bitno stvoriti romsku arhivu vrijednosti, koja bi mogla poslužiti kao

smjernica za pružatelje turističkih usluga.

Veći broj ljudi na tržištu mogao bi iskoristiti vanjštinu romskih proizvoda ili usluga, mogao bi

biti benchmark grada, pomaže pozitivnom pomaku manjine, mogao bi se vidjeti proizvođač koji

prodaje proizvode, osim toga subvencija bi se mogla dobiti za inicijativu jer je ova situacija

jedinstvena.

Ključne riječi: Romi, razvoj turizma, inovacije, kvalitativna istraživanja, romski proizvodi

Abstract

The aim of this study was to explore the integration opportunities of Roma communities within

ecotourism. We conducted depth interviews with 6 experts from the field of tourism. We explored

their deep attitudes about this social sensitive topic regarding the life and habits of disadvantage

1 Szent István University Kaposvár Campus, Institute of Marketing and Management, Kaposvár, Guba Sándor u.

40, 7400 Hungary, [email protected]


66

people. According to the answers, Roma products and services cannot be bought and consumed

nowadays neither in Hungary nor in other European countries. Other problem is that the

Hungarian population has a very negative view about the Roma population. The typical

stereotype is that they lie and steal. Further barrier is that Roma people do not realise that their

knowledge could be valuable for tourism. The presentation of the cultural characteristics of

Gypsies can be attractive for the local people, as well as for tourists, if it becomes possible to be

viewed in some kind of form, for example in a way similar to Krishna Valley. Positive examples

can we found in Orfű. There are Roma gastronomic traditions in this region which are offered to

tourists. They hold Roma days, combined with folk dance, and with good quality Roma meals,

which is appealing to visitors, and makes a great amount of profit for the organisation. The

opening of a place similar to ‘Kóstolda’ home restaurant in Pécs provides a breakout possibility

where they achieved with the prices and the quality that people like. They want to try it as a

specialty, and after the experience they recommend it to each other. The good news spreads with

word-of-mouth advertising to others. It would be essential to create a Roma repository of values,

which could serve as a guideline for touristic service providers. More people on the market could

take advantage of the appearance of Roma products or services, it could be the benchmark of the

city, it helps the positive shift of the minority, the producer who sells the products could be seen,

besides that subsidy could be obtained for the initiative because this situation is unique.

Keywords: gypsy, development of tourism, innovation, qualitative research, Roma’s products

67

Spremnost hrvatskih i mađarskih pružatelja turističkih usluga za suradnju uz

rijeku Muru

The willingness of Croatian and Hungarian tourism service providers to cooperate

along the River Mura

Krisztina Keller1, Nikoletta Tóth-Kaszás1, Erzsébet Péter1, Ildikó Ernszt2

Sažetak

Hrvatsko-mađarsko pogranično područje rijeke Mure vrlo je bogato prirodnim i kulturnim

dobrima, ali turizam ima još dug put da postane jedan od glavnih pokretača lokalne ekonomije.

Da bi to učinili, trebalo bi ojačati prekogranične turističke veze.

U okviru našeg kvalitativnog istraživanja tražili smo odgovor na pitanje bi li dotični hrvatski i

mađarski pružatelji turističkih usluga bili voljni dugoročno surađivati.

Intervjuirali smo 13 mađarskih i 9 hrvatskih poduzetnika u području turizma i utvrdili da trenutno

ne postoji kohezivna hrvatsko-mađarska pogranična suradnja kao takva, u turističkom smislu, te

ne postoji suradnja između pružatelja usluga dviju zemalja. Neki mađarski pružatelji usluga

dobro poznaju atrakcije s druge strane granice, međutim, nitko nema informativne materijale o

hrvatskim znamenitostima. Ostali sugovornici manje su upoznati s hrvatskim turističkim

atrakcijama, ali bili su otvoreni i željni da ih upoznaju. Hrvatski davatelji usluga dali su sličnu

izjavu: osim nekoliko izuzetaka, nisu upoznati s mađarskim atrakcijama i stoga ih ne preporučuju

svojim gostima, iako drugu stranu ne smatraju konkurentom.

U budućnosti je važno da pružatelji usluga surađuju s poduzetnicima u drugoj zemlji, za što su

otvoreni sugovornici u obje zemlje.

Kao mogućnosti suradnje spomenute su sljedeće ideje: atrakcije mađarsko-hrvatske regije mogle

bi se prikazati na zajedničkoj web stranici, zajedničko regionalno oglašavanje, prijenos

informacija o međugraničnim atrakcijama, zajednički turistički programski paketi,

prekogranična razmjena iskustava i studijska putovanja.

Ključne riječi: hrvatsko-mađarska pogranična regija, turizam, pružatelji usluga, suradnja

Abstract

The Croatian-Hungarian border region of the River Mur is very rich in natural and cultural assets;

but tourism has a long way to become one of the main drivers of local economy. To do so, the

cross-border touristic connections should be strengthened.

1 Corvinus University of Budapest, Fővám tér 8, 1093 Budapest, Hungary, [email protected] 2 University of Pannonia Nagykanizsa Campus, Zrínyi utca 18, 8800 Nagykanizsa, Hungary

68

In the framework of our qualitative research we sought the answer to the question if the concerned

Croatian and Hungarian tourism service providers would be willing to cooperate in the long run.

We interviewed 13 Hungarian and 9 Croatian tourism entrepreneurs, and found that at present

there is not a cohesive Croatian-Hungarian border region cooperation as such, in terms of

tourism, and there is no cooperation between the service providers of the two countries. Some

Hungarian service providers are well acquainted with the attractions on the other side of the

border, however, no one has information materials about the Croatian sights. The other

interviewees were less familiar with Croatian tourist attractions, but they were open and eager to

get to know them. Croatian service providers have made a similar statement: with a few

exceptions, they are unfamiliar with the Hungarian attractions and therefore do not recommend

them to their guests, although they do not consider the other party as a competitor.

For the future, it is important that service providers cooperate with entrepreneurs in the other

country, to which interviewees in both countries have been open. The following ideas were

mentioned as cooperation opportunities: the attractions of the Hungarian-Croatian region could

be displayed on a common website; joint regional advertising, the transfer of information about

each other's attractions, joint tourism program packages, cross-border exchange of experiences

and study tours.

Keywords: Croatian-Hungarian border region, tourism, service providers, cooperation

69

Važnost ekstrinzičnih i intrinzičnih obilježja maslinova ulja za posjetitelje

oleoteke

Importance of extrinsic and intrinsic olive oil attributes for visitors of the

oleotheque

Ana Čehić1, Milan Oplanić1, Martina Begić1, Tajana Čop2, Marija Cerjak 2

Sažetak

Oleoteke su relativno novi tip specijaliziranih trgovina s bogatom ponudom maslinovih ulja. Cilj

rada je utvrditi profil posjetitelja oleoteke, identificirati važnost intrinzičnih i ekstrinzičnih

obilježja maslinova ulja za posjetitelje, te utvrditi postojanje razlika među posjetiteljima koji su

kupili i onih koji nisu kupili ulje. Istraživanje je provedeno u oleoteci u Puli na uzorku od 158

posjetitelja u razdoblju od srpnja do rujna 2018. godine. Posjetitelji su uglavnom i kupci

maslinova ulja u oloeoteci pri čemu je utvrđeno postojanje razlika između onih koji su kupili i

onih koji nisu kupili maslinovo ulje tijekom posjete. Najvažnija intrinzična obilježja maslinova

ulja su miris i okus, a najvažnija ekstrinzična obilježja jesu kategorija maslinova ulja i nutritivna

vrijednost. Dobiveni rezultati pružaju podlogu za učinkovitije planiranje ponude oloeteka u

Jadranskom djelu Hrvatske i usmjeravanje promocije na ciljne segmente koji odgovaraju profilu

kupaca maslinova ulja.

Ključne riječi: oleoteka, posjetitelji, kupci, maslinovo ulje, ekstrinzična i intrinzična obilježja

Abstract

Oleotheques are relatively new type of specialized shops with a wide range of olive oils. The aim

of this paper was to determine profile of oleotheque visitors, to identify importance of intrinsic

and extrinsic attributes of olive oil, and to determine differences between visitors who bought

and those who did not buy olive oil. The research was conducted in the period from July to

September 2018 in one oleotheque in Pula, on a sample of 158 visitors. Most visitors buy olive

oil in oleotheque, and some differences betwen buyers and non buyers were determined during

the visit. The most important intrinsic attributes of olive oil are smell and taste, and the most

important extrinsic attributes are the category of olive oil and nutritional value. The obtained

1 Institut za poljoprivredu i turizam/ Institute of Agriculture and tourism, Karla Huguesa 8, 52440 Poreč, Hrvatska/

Croatia, [email protected] 2 Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet/ University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Svetošimunska cesta 25,

10000 Zagreb, Hrvatska/ Croatia


70

results will enable more efficient planning of the supply of oleotheque in the Adriatic part of

Croatia and more advanced promotion process to target segments that correspond to the profile

of olive oil customers.

Keywords: oleotheque, visitors, buyers, olive oil, extrinsic and intrinsic attributes

71

Razvoj prodaje ekoloških proizvoda malih proizvođača u Osječko-baranjskoj

županiji

Development of sales of small producers’ organic products in Osijek-Baranja

County

Snježana Tolić1, Olgica Klepač1, Lidija Maurović Košćak2

Sažetak

Razvoj Interneta postupno mijenja oblike marketinga i prodaje ekoloških poljoprivrednih

proizvoda u lokalnoj opskrbi kućanstava. Donedavno su ove proizvode lokalni eko proizvođači

Osječko-baranjske županije (OBŽ) uglavnom prodavali na zelenoj tržnici. Na području šireg

gradskog područja grada Osijeka već niz godina djeluje Solidarna eko grupa Osijek (SEG) koja

okuplja najveći broj malih ekoloških proizvođača OBŽ-a. SEG je djelovao kao posebna eko

tržnica četvrtkom poslijepodne na glavnoj osječkoj tržnici gdje su kroz direktni kontakt

proizvođači i kupci razmjenjivali svoja dobra. Pojavom pandemije COVID 19, SEG-ova prodaja

ekoloških proizvoda u OBŽ prerasla je u online prodaju putem web platforme „ekotrznica.hr“.

Taj oblik prodaje započeo je koncem travnja 2020., razvio se i ustalio bez povratka na oblike

direktne prodaje. U rujnu 2020. SEG okuplja oko 30 proizvođača koji opskrbljuju oko 215

kupaca. Uvjet za organiziranje online prodaje bila je informatička logistika, te logistika za

dostavu što je riješeno na inovativan način. Razvijene su 4 online/mobilne aplikacije, iznajmljeno

skladište, te kupljeno dostavno vozilo. Svaka strana ima svoj rizik, odgovornost ali i poslovni

interes.

U radu se analizira SEG-ov digitalni koncept upravljanja odnosima između solidarnih kupaca i

proizvođača koji se temelji na vlastitoj organizacijsko-informacijskoj bazi informacija, te

vlastitoj dostavi. Osim analize ovog složenog koncepta, analiziran je rast prodaje te zadovoljstvo

kupaca, proizvođača i organizatora. Iz analize poslovanja, načinjenih intervjua s proizvođačima

i organizatorima, te obrađenim anketama kupaca grupe Ekotržnica vidljivi su pozitivni učinci na

zadovoljstvo kupaca, na povećanje prodaje ekoloških proizvoda kao i zadovoljstvo organizatora

za daljnji razvoj i širenje ovog posla. U konačnici, očekuje se animiranje i uključivanje novih

kupaca, kao i novih ekoloških proizvođača.

Ključne riječi: solidarna eko grupa, mali ekološki proizvođači, online prodaje, digitalni koncept

upravljanja, anketa, intervju

1 Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, Zavod za agroekonomiku/ Faculty of Agrobiotechnical sciencis

Osijek, Department of Agroeconomics, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska/ Croatia [email protected] 2 Poslijediplomski student/ PhD student, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu/ Croatian Agency for

Agriculture and Food, Vinkovačka cesta 63c, 31000 Osijek, Hrvatska/ Croatia

72

Abstract

The development of the Internet is gradually changing the forms of marketing and sales of

organic agricultural products in the local supply of households. Until recently, these products

were mainly sold by local organic producers of Osijek-Baranja County (OBŽ) on the green

market. In the wider city area of the city of Osijek, the Solidarity Eco Group Osijek (SEG) has

been operating for many years, bringing together the largest number of small organic producers

of OBŽ. SEG operated on the special organic market on Thursday afternoons, at the main Osijek

market, where producers and buyers exchanged their goods directly. In the beginning of the

COVID 19 pandemic, SEG's sales of organic products in OBŽ grew into online sales through the

web platform "ekotrznica.hr". This form of sales began in late April 2020, developed and

stabilized without going back to the old forms of direct sales. SEG organization in September of

2020 gathered about 30 producers who supply roughly 215 customers. IT and delivery logistics

were the necessary conditions for organizing online sales, which were solved in an innovative

way. Four online / mobile applications were developed, a warehouse was rented, and a delivery

vehicle was purchased. Each side of this cooperative business has its own risk, responsibility but

also business interest.

The paper analyses SEG's digital concept of the relations management between solidary

customers and producers, that is based on its own information and delivery database.

Additionally, sales growth and customers’, producers’ and organizers’ satisfaction were

analysed. The business analysis, interviews with producers and organizers, and customer surveys

of the Ekotržnica Group show positive effects on customer satisfaction, on increasing sales of

organic products, and the satisfaction of organizers for further development and expansion of this

business. Ultimately, animation and involvement of new customers as well as new organic

producers is expected.

Keywords: Solidarity Eco Group, small organic producers, online sales, concept of the relations

management, survey, interview

73

Primjena suvremenih rješenja za ekološku proizvodnju hrane

Application of modern solutions for organic food production

Karmela Radošević1, Luka Predragović2

Sažetak

Današnja zbiljnost hrvatskog sela i poljoprivrede je teška. Imamo sela sa zapuštenim zemljištem,

bez poljoprivredne proizvodnje, s velikom nezaposlenošću i iseljavanjem, a pored kvalitetnog

zemljišta i pogodnog podneblja. Potreba za poljoprivrednim proizvodima je velika, namirujemo

ju uvozom, jer mali proizvođači ne mogu konkurentno proizvoditi i prodati svoje proizvode, guše

se inicijative, a ovisnost o trgovcima i preprodavačima je velika. Istovremeno imamo potrebno

teoretsko i praktično znanje, resurse, zakonska rješenja, ljudske potencijale, postoje mogućnosti

financiranja. Postavlja se pitanje kako poljoprivredne investicije učiniti održivima u okolnostima

klimatskih promjena, te kako održati zdravi okoliš i potražnju zdrave hrane uz istovremenu

ovisnost o konvencionalnoj energiji na tržištu. U zapadnoj Europi već postoje istraživanja i

iskustva kako energiju u proizvodnji hrane koristiti učinkovito te kako organizirati cijeli lanac

od proizvodnje do stola.

Članak daje prijedlog kako u hrvatskim okolnostima organizirati neovisnu poljoprivrednu

proizvodnju i energiju, integrirati znanost, resurse, zakonska rješenja, ljudske potencijale i

mogućnosti financiranja u održive projekte proizvodnje zdrave hrane u ekološkim uvjetima.

Ključne riječi: niskoenergetski plastenik, sunčana elektrana, klaster ekološke proizvodnje hrane

i energije, gospodarski lanac

Abstract

Today's reality of the Croatian countryside and agriculture is difficult. Although we have quality

land and suitable climate, we have villages with neglected land, without agricultural production,

with high unemployment and emigration rate. The need for agricultural products is great, we

meet it with imports, because small producers cannot competitively produce and sell their

products, initiatives are stifled, and dependence on traders and resellers is great. At the same

time, we have the necessary theoretical and practical knowledge, resources, legal solutions,

human resources, and there are funding opportunities. The question is how to make agricultural

investments sustainable in the circumstances of climate change, and how to maintain a healthy

environment and the demand for healthy food while at the same time relying on conventional

energy in the market. In Western Europe, there is already research and experience on how to use

1 Gospodarska škola Čakovec/ Čakovec secondary school, Vladimira Nazora 38, 40 000 Čakovec, Hrvatska/

Croatia, [email protected] 2 Work-ing d.o.o. Varaždin, Irme Gorzo 4, 42000 Varaždin, Hrvatska/ Croatia


74

energy efficiently in food production and how to organize the whole chain from production to

the table. The article proposes how to organize independent agricultural production and energy

in Croatian circumstances, how to integrate science, resources, legal solutions, human resources,

and financing opportunities into sustainable projects for the production of healthy food in

ecological conditions.

Keywords: low-energy greenhouse, solar power plant, ecological food and energy production

cluster, economic chain

75

Inovacije u kriznim vremenima na malom obiteljskom poljoprivrednom

gospodarstvu - slučaj Stanić, selo Velika Grabovnica, općina Brus

Innovations in times of crisis on a small family farm - the Stanić case, Velika

Grabovnica village, Brus municipality

Sanela Stanić1

Sažetak

Ovaj će rad predstaviti rezultate analize utjecaja izvanrednog stanja na nabavu inputa i prodaju

poljoprivrednih proizvoda, na malom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Stanić, u

brdsko-planinskom području. U izvanrednom razdoblju ožujak-rujan 2020. godine izvršena je

analiza farme. Analiza pokazuje da je u doba krize došlo do promjene trgovinskog toka farme i

korištenja novih prodajnih kanala.

Ključne riječi: obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, nabava, prodaja, izvanredno stanje

Abstract

This paper will present the results of the analysis of the impact of the state of emergency on the

procurement of inputs and sales of agricultural products, on a small family farm Stanić, in a hilly

and mountainous area. In the extraordinary period of March-September 2020, an analysis of the

farm was performed. The analysis shows that in times of crisis, there was a change in the trade

flow of the farm and the use of new sales channels.

Keywords: family farm, procurement, sale, state of emergency

1 S.S. Velika Grabovnica bb, 37 220 Milentija, Hrvatska/ Croatia, [email protected]


76

Kamelina - ekološko ekonomske značajke proizvodnje

Camelina - ecological and economic characteristics of production

Ljubica Ranogajec1, Jadranka Deže1, Tihana Sudarić1

Sažetak

Kamelina, podlanak ili lanolik (Camelina sativa) je jednogodišnja uljarica iz obitelji krstašica

koja se uzgaja prvenstveno zbog visokokvalitetnog biljnog ulja. Brojne su i druge koristi uzgoja

ove kulture kao što su pokrovni usjev zbog mogućnosti postrne sjetve, siderat, krmivo, bio-masa

i pčelinja paša. Raste zanimanje za uzgoj kameline zbog izvrsnog ulja i mogućnosti ekološle

proizvodnje. U Hrvatskoj su neznatne površine pod kamelinom no u mnogim europskim

zemljama, Sjevernoj Americi, Kanadi te u Rusiji, njezina proizvodnja je značajna. Cilj rada je

utvrditi ekonomsku opravdanost proizvodnje kameline.

Kamelina je usjev sa niskim ulaganjima i vrlo tolerantna na agroekološke uvjete u smislu

temperature i vlage. Obzirom da se može uzgajati kao glavni ili kao postrni odnosno naknadni

usjev, razlikuju se i proizvodno ekonomski učinci. U agrekološkim proizvodnim uvjetima

Republike Hrvatske, kamelina kao postrna kultura vrlo kratke vegetacije (85-100 dana) daje

dobre rezultate. Tako je uz minimalnu agrotehniku, bez gnojidbe i zaštite, moguć prinos od 1,1

t/ha i dobit od 13.290 kn/ha. Cijena proizvodnje kameline kao postrne kulture je niska obzirom

na primijenjenu agrotehniku te iznosi 2,25 kn/kg, ekonomičnost je 6,75 dok je stopa rentabilnosti

575%.

Dio sjemena kameline se prerađuje u ulje postupkom hladnog prešanja (prosječan sadržaj ulja je

38%) dok se veći dio izvozi kao sjeme (uglavnom u Sloveniju).

Budući da uzgoj kameline ima niže troškove proizvodnje od drugih uljarica koje se tradicionalno

uzgajaju u Republici Hrvatskoj, ova biljka ima potencijal kako s agroekološkog tako i s

ekonomskog stajališta. Zbog kratke vegetacije, moguće je bolje korištenje tla čime se osiguravaju

dvije žetve godišnje i kontinuirana pokrivenost tla zelenom biljnom masom što je ekološki

prihvatljivije i ekonomski uspješnije.

Ključne riječi: kamelina, uljarica, ekonomska uspješnost

Abstract

Camelina sativa or lanolik (Camelina sativa) is an annual oilseed from the cruciferous family that

is grown primarily for its high-quality vegetable oil. There are many other benefits of growing

this crop, such as cover crops due to the possibility of post-sowing, siderite, fodder, biomass and

bee grazing. There is a growing interest in growing camellia because of the excellent oil, and the

1 Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku / Faculty of Agrobiotechnical sciencis Osijek, Vladimira Preloga 1,

31000 Osijek, Hrvatska/ Croatia, [email protected]


77

possibility of organic production. In Croatia, there are insignificant areas under camellia, but in

many European countries, North America, Canada and Russia, its production is significant. The

aim of this paper is to determine the economic efficiency of camellia production.

Camelina is a crop with low investment, and very tolerant to agroecological conditions in terms

of temperature and humidity. Since it can be grown as a main or as a side or subsequent crop, the

production and economic effects also differ. In the agroecological production conditions of the

Republic of Croatia, camelina as a side crop of very short vegetation (85-100 days) gives good

results. Thus, with minimal agricultural techniques, without fertilization and protection, a yield

of 1.1 t/ha, and a profit of 13,290 kn/ha are possible. The cost of production of camellia as a side

crop is low considering the applied agrotechnics, and amounts to 2.25 kn/kg, economy is 6.75,

while the rate of profitability is 575%.

Part of the camellia seeds is processed into oil by cold pressing (average oil content is 38%),

while most of them are exported as seeds (mainly to Slovenia).

Since the cultivation of camelina has lower production costs than other oilseeds that are

traditionally grown in the Republic of Croatia, this plant has potential from both agroecological

and economic point of view. Due to the short vegetation, it is possible to use the soil better, which

ensures two harvests per year, and continuous coverage of the soil with green plant mass, which

is more environmentally friendly and economically successful.

Keywords: camelina, oilseed, economic performance

78

Društveno korisno učenje u području ruralnog turizma na Visokom

gospodarskom učilištu u Križevcima

Service learning in the field of rural tourism at Križevci College of Agriculture

Sandra Kantar1, Kristina Svržnjak1, Silvije Jerčinović1

Sažetak

Danas se nastavnici suočavaju s različitim metodama poučavanja, a najizazovnije je poučavanje

usmjereno na studenta na postavkama interaktivnog i iskustvenog učenja. Osim izravne nastave,

nastavnici Visokog gospodarskog učilišta nastoje studentima približiti gradivo ruralnog turizma

kroz inovativne oblike edukacije s naglaskom na društveno korisno učenje. Kroz rad će se

prikazati nekoliko primjera društveno korisnog učenja koji su provedeni u razdoblju od 2017. do

izazovne 2020. godine kada se nastava zbog pandemije bolesti COVID-19 većinom odvijala

online. Nastavnici i studenti s Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima surađivali su s

Udrugom ruralnog turizma Hrvatske, sa Sveučilištem u Kapošvaru na prekograničnom projektu

„Ecotop 2“ u okviru programa Interreg V-A: Hrvatska – Mađarska, s LAG-om Međimurski doli

i bregi na nacionalnom projektu „Pop-up ruralni društveno-inovativni hubovi“ te s timovima iz

područja grada Križevaca na hackatonu „Grad za mlade – Križevci 2030“ iz čega je proizašao

projekt „EkoRurTour“ kojeg studenti samostalno provode.

Poučavanje kroz projektni pristup je inovativan zbog korištenja različitih praktičnih metoda i

novih alata kroz koje se studente potiče na samostalnost u učenju i stjecanju znanja. Također,

projektni pristup je društveno koristan jer povezuje Učilište i studente s državnim institucijama i

organizacijama civilnog društva s ciljem bolje zapošljivosti studenata u ruralnom turizmu. Na taj

način Učilište doprinosi aktiviranju i jačanju društvenog kapitala kojeg je važno graditi u široj

društvenoj zajednici.

Ključne riječi: društveno korisno učenje, ruralni turizam, društveni kapital

Abstract

Teachers face different teaching methods, and the most challenging teaching method is student-

centered on interactive and experiential learning mode. Apart from direct teaching, teachers of

the Križevci College of Agriculture strive to bring students closer to the subject of rural tourism

through innovative forms of education with an emphasis on socially useful learning. The paper

1 Visoko gospodarsko učilište u Križevcima/ Križevci College of Agriculture, Milislava Demerca 1, 48260 Križevci,


79

will present several examples of service learning that were implemented in the period from 2017

to the challenging 2020 when teaching due to the COVID-19 disease pandemic mostly took place

on line. Teachers and students from the Križevci College of Agriculture collaborated with

Croatian Rural Tourism Association, Kaposvar University on the cross-border project "Ecotop

2" within the Interreg programVA: Croatia – Hungary, with LAG Međimurski doli i bregi on the

national project "Pop-up rural social-innovative hubs" and with teams from the area of the city

of Križevci on the hackathon "City for Youth - Križevci 2030", which resulted with the project

"EcoRurTour" where students conduct it independently.

Teaching through a project approach is innovative due to the use of various practical methods

and new tools, through which students are encouraged to be independent in learning and

acquiring knowledge. Also, the project approach is socially beneficial because it connects the

College and students with state institutions and civil society organizations with the aim of better

employability of students in rural tourism. In this way, the College contributes to the activation

and strengthening of social capital, which is important to be build in the wider community.

Keywords: service learning, rural tourism, social capital

80

Utvrđivanje učinkovitosti automatskog sustava za praćenje štetnika

Determining the effectiveness of an automatic pest monitoring system

Ivana Pajač Živković1, Ivana Miklečić1, Dora Kapuđija1, Matea Škorić1, Darija Lemić1

Sažetak

Zahvaljujući ubrzanom širenju i niskim cijenama informacijsko-komunikacijskih tehnologija,

sve se više razvijaju inovativni uređaji za automatsko praćenje štetnika. Automatizirani uređaji,

e-lovke ili pametne lovke, mogu biti u potpunosti automatizirani tj. opremljeni softverom za

interpretaciju i identifikaciju ulovljenog ciljnog štetnika. Također i osoba može brojati ulovljene

kukce pretražujući fotografije koje se snimaju u e-lovci. Cilj rada bio je utvrditi može li se

proizvođač osloniti na moderne digitalne sustave praćenja štetnika te prema tome pravovremeno

obaviti zaštitu uzgajane kulture. Ispitivana je učinkovitost Trapview Standard pametne lovke u

odnosu na konvencionalnu, delta lovku u ulovu jabukovog savijača (Cydia pomonella L.).

Praćenje populacije štetnika provedeno je u razdoblju od 21. svibnja do 20. rujna 2019. godine u

voćnjaku Maksimir Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Rezultati rada potvrdili su

učinkovitost automatiziranog sustava u ulovu i prepoznavanju štetnika, a obradom podataka nisu

primijećene statistički značajne razlike u detektiranju jabukovog savijača između pametne i delta

lovke. Trapview lovka pouzdan je sustav praćenja populacije jabukovog savijača te može

zamijeniti ručno brojanje ulova na delta lovci stoga se preporuča njezino korištenje kako bi se

smanjili troškovi rada te poboljšao sustav nadzora štetnika na velikim površinama.

Ključne riječi: Trapview Standard lovka, jabukov savijač, nadzor štetnika, učinkovitost

Abstract

Due to the rapid spread and low prices of information and communication technologies,

innovative devices for automatic pest monitoring are increasingly being developed. Automated

devices, e-traps, or smart traps can be fully automated i.e. equipped with a software for the

interpretation and identification of a captured target pest. Also, a person can count the captured

insects by searching photos taken in the e-trap. The aim of this study was to determine whether

the producers can rely on modern digital systems for pest monitoring, and therefore timely

perform protection measures. The effectiveness of the Trapview Standard smart trap in relation

to the conventional, delta trap in the catch of codling moth (Cydia pomonella L.) was

1 Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zavod za poljoprivrednu zoologiju/ University of Zagreb, Faculty of

Agriculture, Department of Agricultural Zoology, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska/ Croatia,

[email protected]

81

investigated. The pest population monitoring was carried out in the period from 21 May to 20

September 2019 in the orchard Maksimir at the Faculty of Agriculture, University of Zagreb.

The results of this research confirmed the efficiency of the automated system in pest catching

and recognizing, and there were no statistically significant differences in the detection of codling

moth between smart trap and delta trap. Trapview trap is a reliable monitoring system for the

population of codling moth and can replace manual counting of catches on delta traps. Therefore,

to reduce labor costs and improve the pest control system in large areas its use is recommended.

Keywords: Trapview Standard trap, codling moth, pest monitoring, efficiency

82

Značaj demografske revitalizacije crnogorskog ruralnog područja

The importance of demographic revitalization of the montenegrin rural area

Miljan Joksimović1, Miomir Jovanović1, Aleksandra Despotović1

Sažetak

Prema OECD metodologiji, cjelokupni teritorij Crne Gore može se smatrati ruralnim područjem.

Crna Gora je podijeljena u tri regiona: Sjeverni, Središnji i Primorski. Kada se promatra udio

urbanog i ruralnog stanovništva u ukupnom stanovništvu Crne Gore, može se zaključiti da u

Sjevernom regionu urbano stanovništvo u ukupnom učestvuje sa 40,30%, dok ruralno učestvuje

s 59,70%. U Središnjem regionu urbano stanovništvo učestvuje sa 79,60%, a ruralno s 20,40%.

U primorskom regionu urbano stanovništvo učestvuje sa 58,30%, dok ruralno učestvuje sa

41,70%. Posljednji popis stanovništva iz 2011. godine potvrdio je trend starenja i spori rast broja

stanovnika Crne Gore. U kombinaciji s unutrašnjim i vanjskim migracijama, to značajno utječe

na promjenu demografske slike Crne Gore. Razdoblje između dva popisa stanovništva (2003 i

2011) pokazuje dva pravca migracijskih kretanja, i to: prvi, značajne migracije iz Sjevernog

regiona ka Središnjem i Južnom, i drugi pravac, iz ruralnih u urbana područja.

Crna Gora je zemlja gdje većinu stanovnika predstavlja starija populacija. Stopa prirodnog

priraštaja je u stalnom padu, naročito od 1981. godine kada je iznosila 11,8%, a 2012. godine

2,5%. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine prosječna starost je 34 godine.

Ruralna područja u svim općinama imaju mnogo nepovoljniju starosnu strukturu u odnosu na

urbana. U nekim ruralnim naseljima prosječna starost stanovništva je iznad 50 godina. Ukupan

broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u Crnoj Gori iznosi 48.824. na kojima je 98.341

radno aktivnog stanovništva. U starosnoj strukturi radno aktivnog stanovništva s preko 45 godina

sudjeluje oko 65%, dok 38% nositelja gospodarstava ima preko 55 godina.

Svi dosadašnji napori i modeli ruralnog razvoja nisu značajno doprinijeli demografskoj obnovi

ruralnih područja. Ljudski kapital je temelj razvoja ruralnih područja koja imaju veliki značaj u

suočavanju sa socioekonomskim, demografskim, ekološkim i drugim izazovima. Crna Gora je

prva zemlja u regiji koja je usvojila Strategiju pametne specijalizacije za razdoblje 2019 -2024.

godine. U njoj poljoprivreda zauzima značajno mjesto, a ciljevi su: jačanje lanca vrijednosti

organske proizvodnje i razvoj novih poljoprivrednih proizvoda. Postavljeni ciljevi pružaju

mogućnost i novog koncepta razvoja “pametnih ruralnih područja” kroz primjenu informacijske

1 Univerzitet Crne Gore, Biotehnički fakultet/ University of Crna Gora, Biotechnical Faculty, Mihaila Lalića, 11,

81000 Podgorica, Crna Gora/ Montenegro, [email protected]


83

i komunikacijske tehnologije za unapređenje života u njima. Novi model razvoja može doprinijeti

poboljšanju demografske slike i stvaranju uvjeta za povratak mladih ljudi.

Ključne riječi: demografija, revitalizacija, inovativnost, diverzifikacija

Abstract

According to the OECD methodology, the entire territory of Montenegro can be considered as

rural. Montenegro is divided into three regions: North, Central and Coastal. If we observe the

share of urban and rural population in the total population of Montenegro, it can be stated that in

the Northern region the urban population in the total participates with 40.30%, while the rural

population participates with 59.70%. In the Central region, the urban population participates with

79.60%, and the rural population with 20.40%. In the coastal region, the urban population

participates with 58.30%, while the rural population participates with 41.70%. The last census

from 2011 confirmed the aging trend, and the slow growth of the population of Montenegro. In

combination with internal and external migrations, this significantly affects the demographic

picture of Montenegro. The period between the two censuses (2003 and 2011) shows two

directions of migratory movements, namely: the first, significant migrations from the Northern

region to the Central and South, and the second direction, from rural to urban areas.

Montenegro is a country where the majority of the population is elderly. The rate of natural

increase has been steadily declining, especially since 1981, when it was 11.8%, and in 2012,

2.5%. According to the last census from 2011, the average age is 34 years. Rural areas in all

Montenegrin municipalities have a much more unfavourable age structure compared to urban. In

some rural settlements the average age of the population is over 50 years. The total number of

family farms in Montenegro is 48,824. on which there are 98,341 employed persons. About 65%

of employed persons over the age of 45 participate in the age structure, while 38% of household

heads are over 55 years of age.

All previous efforts and models of rural development have not significantly contributed to the

demographic renewal of rural areas. Human capital is the foundation of the development of rural

areas that are of great importance in facing socio-economic, demographic, environmental and

other challenges. Montenegro is the first country in the region to adopt a Smart Specialization

Strategy for the period 2019-2024 years. Agriculture occupies a significant place and the goals

are strengthening the value chain of organic production, and development of new agricultural

products. The set goals provide the possibility of a new concept of development of "smart rural

areas" through application of information and communication technology to improve life in them.

The new development model can contribute to improving the demographic picture, and creating

conditions for the return of young people.

Keywords: demography, revitalization, innovation, diversification

84

SPONZORI SPONSORS

• Ministarstvo znanosti i obrazovanja

• Poljocentar

• Podravka

• Robin trgovina

• KTC

Documents

II. - HAED