Upload
others
View
28
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
Uvod u političku teoriju
Ideologija – poreklo i pojamOpšte ideologije i partikularne
ideologije. Politička kultura.
Teorije o ideologiji –Frensis Bekon
• Idoli plemena (idola tribus)
• Idoli pećine (idola
specus)
• Idoli trga (idola fori)
• Idoli pozorišta (idola theatri)
Teorije o ideologiji
• Sociologistička shvatanja – sve je ideologija
• Pozitivistička shvatanja – ideologija je suprotna nauci
Poreklo i pojam ideologijeDefinicija: Ideologija je sistematizovan skup političkih ideja, principa i društvenih ideala koji reprezentuje pogled na svet neke društvene grupacije izražavajući njene interese i potrebe, stvoren u praktične svrhe podsticanja te grupacije na političko delovanje, u formi idejne potpore aktivnostima na planu osvajanja ili očuvanja političke vlasti, ili, pak, uticaja na nju.
Poreklo i pojam ideologije• Manhajmova klasifikacija ideologija:
o Totalne (opšte) – teže davanju odgovora na sva pitanja koja se tiču ljudskog društva i njegovih problema
o Partikularne - teže rešavanju problema u samo jednoj sferi društva i politike ili samo u jednoj državi
Partikularna ideologija može prerasti u opštu
Glavne funkcije ideologije:• Podsticajna (najvažnija funkcija ideologije)
• Homogenizirajuća
• Objašnjavajuća
• Opravdavajuća
Liberalna ideologija• Prva ideologija (termin prvi put
upotrebljen 1812.)
• Osnovne ideje:o Ograničenje apsolutne vlasti
o Nezavisnost privrede od države
o Individualizam
o Ustavnost
o Nedodirljivost privatne svojine
o Slobodna konkurencija i tržište
o Sloboda, pravda, ljudska racionalnost
Faze:1. klasični liberalizam2. kraj 19. veka do
kraja II svetskog rata
3. neoliberalizam
Mi smatramo ove istine očiglednim: da su svi
ljudi stvoreni jednaki, da su obdareni od strane
svog Tvorca određenim neotuđivim pravima,
među kojima su život, sloboda i potraga za
srećom.
Konzervativna ideologija• Glavne vrednosti:
o Nejednakost kao prirodni princip
o Hijerarhija
o Tradicija
o Elitni voña
o Stabilnost
o Kontinuitet
o Autoritet
o Dužnost
o Disciplina
• Nastala krajem 18. veka kaoreakcija na pojavu liberalizma ikao pokušaj aristokratije da zaustavi prodor revolucionarnihideja i prakse.
• Glavni cilj: očuvanjepostojećeg poretka stvari, štoznači isključenje mogućnostisvih radikalnih, a naročitonaglih promena.
• Faze:1. početak 19. veka: protivljenje
buržoaskim revolucijama
2. 19. vek i 20. do 1970-ih: suprotstavljanje socijalizmu i komunizmu
3. 1970. do danas
Socijalistička ideologijaMarksizam
• Podela društva na klasu vladajućih i klasu ugnjetenih
• Revolucija; revolucionarni subjekt je proletarijat
• Bez ekonomske jednakosti nema stvarne društvene jednakosti
• Ukidanje privatne svojine
• Diktatura proletarijata
• Komunističko drušvo kao krajnji cilj
Socijalistička ideologija• Još u 19. veku dolazi do podele socijalističke ideologije po pitanju
sredstava osvajanja vlasti i načina dosezanja socijalizma, na dva misaona toka: revolucionarni (komunisti) i reformistički (socijaldemokrate).
Socijaldemokratija
o Predlaže reformu
o Odriče se revolucije, diktature proletarijata i avangardnog koncepta partije, ne insistira na ukidanju privatne svojine, ne zagovara besklasno društvo
o Insistira na pravednijoj raspodeli društvenog bogatstva, društvu manjih klasnih razlika, prihvata opstanak liberalno-demokratske države, s tim što smatra da ju je potrebno naterati na klasni kompromis putem ostvarenja socijalne države.
Bitne odlike nacionalističke ideologije
• Kolektivizam
• Elitizam
o Noseći princip nacionalističke ideologije je isključivost.
Nacionalistička ideologijaUporišne tačke nacionalističke ideologije:1. Tumačenje i najviše moguće vrednovanje nacionalne
zajednice2. Autoritarizam ispoljen u kultu voñe 3. Insistiranje na nužnosti pripadanja svakog pojedinca
nekoj naciji4. Precenjivanje značaja nacionalne homogenizacije5. Izrazita mobilizaciona moć usled okrenutosti
iracionalnom6. Mitski sadržaji politike i istorije7. Elementi utopije8. Ekskluzivna pozicija sopstvene nacije u odnosu na
druge9. Davanje velikog značaja veri, nacionalnog izdaji i
lojalnosti voñstvu za uspeh nacionalne homogenizacije10. Razvijanje sklonosti za personalnu identifikaciju sa
uspesima ili neuspesima čitave nacije11. Lakoća radikalizacije spoljne i unutrašnje politike
Džihadizam• Džihadizam je jedna od ideoloških opcija islamskog
fundamentalizma koja teži da realizuje svoje političko-verske ciljeve društvenog preporoda putem džihada shvaćenog kao sveti rat.
• Trenutno vodeća opcija džihadizma je alkaidizam• Glavni ideolozi:
o Taki al Din Ahmed Ibn Tajmijah (13. vek)o Muhamed Ibn Abd al Vahab (18. vek)o Hasan al-Banao Sajid Kutbo Sajid Abu Ala Mavdudio Homeini
Feminizam• Drugi talas: od 1960ihoLiberalnioSocijalističkioRadikalni
• Treći talas: od 1990ihoRod kao kontinuumoIntersekcionalnost
• Četvrti talas ?
Gabriel Almond
Sidney Verba
Pojam politička kulturauvodi u političku teoriju Gabrijel Olmond 1956. godine
Politička kultura• Olmond i Verba: politička kultura je
psihološko orijentisanje prema društvenim objektima.
• Klasifikacija političkih kultura:
oParticipativne
oPodaničke
oParohijalne
Politička kultura: definicija
Politička kutura je orijentaciono odnošenje prema političkim institucijama i vrednostima u jednoj sredini, zasnovano na tradicionalnim uverenjima, obrascima i odabiru simbola, kao za tu sredinu specifično ponašanje u politici, koje se ne iscrpljuje samo u zauzimanju stavova već i u brojnim formama političke prakse.
Politička kultura• Politička kultura se zasniva na političkoj
tradiciji i političkoj socijalizaciji
• Dalova tipologija političke kulture:
oAktivne, kooperativne i dinamične
oApatične, konfliktne, nekooperativne
Politički stil• Definicija: politički stil je stalni način delanja
pojedinaca, kolektiviteta ili institucije u politici koji je jedinstven ili dovoljno različit od uobičajenog da bi se mogao pri svakom ponavljanju prepoznati kao isti. U politici stil ima više pojavno, estetsko i komunikaciono nego vremensko značenje.
• Glavna funkcija političkog stila je efektno uspostavljanje komunikacionog kanala radi što jasnijeg predstavljanja sebe u svetlu doslednosti, a posledica toga je da su činjenja postupaka nosioca stila predvidljiva.