IDEA WSDC WIFI NVO MREŽA GRAD VLADA VIJEĆE PRAVDE … novosti JANUAR 2017 MLJP.pdf · 5 OPĆA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA Usvojena i proglašena od Opće skupštine Rezolucijom

0

IDEA WSDC WIFI NVO

VIJEĆE MREŽA

PRAVDE GRAD

SARAJEVO VLADA

KS

1

GENERALNI CILJ:

Obrazovati za kulturu poštivanja ljudskih

prava i ranjivih grupa u kojoj se ljudska

prava ne samo formalno priznaju nego i

poštuju i štite čime se ojačava proces

uspostavljanja trajnog mira, povjerenja i

tolerancije.

SPECIFIČNI CILJEVI:

Obrazovati mlade za temeljne principe

zaštite ljudskih prava

Senzibilizirati internetski prostor i društvene

mreže za debatu bez uporabe govora

mržnje

Ojačati najširu javnost za prepoznavanje i

najsuptilnijih oblika kršenja ljudskih prava

.

SADRŽAJ

NAZIV PROJEKTA: “DEBATOM DO LJUDSKIH PRAVA”

AKTUELNI PROJEKT: “Debatom do

ljudskih prava”

O projektu 1

Uvod 2

Ljudska prava u društvu 3

Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima i

neoliko riječi o njoj 4

Značaj ljudskih prava za mene 9

Šta su nama evropski sud i konvencija o

zaštit ljudskih prava 3

Motivacijska priča o ljudskim pravima 16

Pjesmom da ti kažem 21

Razgovor s povodom 23

Ljudska prava u javnom prostoru 24

Ljudska prava u našim školama 25

Riječi velikoga Nelsona Mendele 26

Istine i zablude o ljudskim pravima 27

Ljudska prava za početnike 28

Za nas malde najvažnija ljudska prava su 29

Da mogu kreirati aktivnosti o ljudskim

pravima ja bih... 30

CKD Ombudsman u akciji 31

Moje ljudsko pravo nije važnije od tvog

ljudskog prava 32

Kviskoteka 33

Radionica o ljudskim pravima 34

Glas mladih o ljudskim pravima 35

Debatologija 37

Umjesto kraja 38

2

Debatne novosti uredili:

Luka Divljak, Gimnazija

Banja Luka

Anđela Dimitrić, KŠC

Medicinska škola

Sarajevo

Adna Čaušević, MSTŠ

Travnik

Harun Tucaković, Gazi

Husrev begova medresa

Sarajevo

Danijela Zuletović, KŠC

Medicinska škola

Sarajevo

Dušanka Marin,

Elektrotehnička škola

Prijedor

Amina Kahriman, Gazi

Husrev begova medresa

Sarajevo

U “Debatnim novostima” predtavljamo značaj

ljudskih prava, ulogu ljudskih prava u

društvu.

Nastojat ćemo ukazati na vrijednosti svih

ljudi, njihovu slobodu koju zaslužuju u

društvu.

Cilj nam je naglasiti jednakost svih ljudi

unutar određenog sustava.

UVODNA RIJEČ


ljudskih prava”

3

Stav mladih o ljudskim

pravima u BiH

Moj stav o ljudskim

pravima u društvu u BiH

je da se ljudska prava

ne poštuju potpuno.

Međutim, svakodnevno

je stepen poštivanja

ljudskih prava u

porastu-

Članovi određenog društva moraju prije svega biti

svjesni, savjesni i upoznati se, prije svega, sa

vlastitim pravima, ali i obavezama, a potom i sa

pravima drugih ljudi. Vama je važno znati poštovati

osjećaje, želje i potrebe drugih ljudi.

Da bi neko društvo bilo funkcionalno, da bi se u

istom živjelo u miru i harmoniji, ključno je članove

tog društva lišti predrasuda i stereotipa o drugima i

drugačijima, te tako stvoriti podlogu za zdrav

suživot.

Predsrasude su, nezaboravimo, unaprijed donesen

sud ili mišljenje o nečemu što se dovoljno ne

poznaje niti se temeljito i kritički proučilo.

Stereotipi su je generalizacija uvjerenja o grupi ljudi

kojom se istovjetna obilježja pripisuju praktički svim

članovima grupe, neovisno o stvarnim varijacijama

između članova.

LJUDSKA PRAVA U DRUŠTVU


ljudskih prava”

4

VAŽNO

Osnovane 24. oktobra 1945.

Univerzalna deklaracija o

ljudskim pravima izglasana

u UN-u 10. decembra 1948.

godine

Sastoji se od 30 članova i od

1948. do danas prevedena je

na 375 jezika i predstavlja

najprevođeniji dokument

Tokom priprema za debatiranje na teme o ljudskim

pravima, debatanti – članovi Centra za kulturu

dijaloga istraživali su o Ujedinjenim nacijama i

razlozima za kreiranje Univerzalne deklaracije o

ljudskim pravima. Želja im je bila da to istraživanje i

članove deklaracije podijele sa drugim debatantima

kako bi međusobno razmjenjivali znanje i iskustvo.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata osnovno pitanje

budućeg razvoja svijeta bilo je kako očuvati svjetski mir i

sigurnost, poboljšati međunarodnu suradnju i prijateljske

odnose među narodima. U oktobru 1945. godine

osnovane su Ujedinjene nacije, međunarodna

organizacija zadužena za održavanje mira i sigurnosti u

svijetu, razvijanje dobrosusjedskih odnosa, ekonomsku

suradnju, širenje tolerancije i promicanje poštivanja

ljudskih prava i osnovnih sloboda čovjeka. UN danas

broje 193 članice.

Svjesni događaja koje su pratili II svjetski rat i kako bi se

pobrinuli da se tavo nešto ne ponovi, UN je u decembru

1948. godine izglasao Univerzalnu deklaraciju o ljudskim

pravima. Ona priznaje „urođeno dostojanstvo“ i „jednaka

i neotuđiva prava svih članova ljudske porodice“.

Takođe, ukazuje da je „nepoštovanje i preziranje prava

čovjeka vodilo varvarskim postupcima“, i proglašava da

je „svijet u kojem de ljudska bića uživati slobodu govora i

vjerovanja, i biti slobodna od straha i nemaštine

proglašen kao najviša težnja svakog čoveka“.

Deklaraciju je u nacrtu napisala Elenor Ruzvelt i ima 30

članova. Ginisova knjiga rekorda opisuje Deklaraciju o

ljudskim pravima kao „najviše prevođen dokument“ na

svijetu. Deklaracija je prevedena na 375 jezika i

dijalekata.

Debatanti su izrazili želju da u nastavku ovih Debatnih

novosti predstavimo cjelokupnu deklaraciju o ljudskim

pravima kako bi u budućnosti svi debatani mogli koristiti

za pripremu debata.

UNIVERZALNA DEKLARACIJA O LJUDSKIM

PRAVIMA I NEKOLIKO RIJEČI O NJOJ


ljudskih prava”

5

OPĆA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA

Usvojena i proglašena od Opće skupštine

Rezolucijom 217 A (III)

10. prosinca 1948.

PREAMBULA

Budući da je priznanje urođenog dostojanstva te jednakih i neotuđivih prava svih članova ljudske

obitelji temelj slobode, pravde i mira u svijetu,

budući da je nepoštivanje i zanemarivanje ljudskih prava rezultiralo barbarskim postupcima koji

vrijeđaju savjest čovječanstva i da je izgradnja svijeta u kojemu će ljudska bića uživati slobodu

govora i uvjerenja te biti slobodna od straha i neimaštine, proglašena najvećom težnjom svih ljudi,

budući da je bitno ljudska prava zaštititi vladavinom prava, kako čovjek ne bi morao pribjeći, kao

krajnjem sredstvu, pobuni protiv tiranije i ugnjetavanja,

budući da je bitno promicati razvoj prijateljskih odnosa među narodima,

budući da su narodi Ujedinjenih naroda u Povelji ponovno potvrdili svoju vjeru u temeljna ljudska

prava, u dostojanstvo i vrijednost ljudske osobe i jednaka prava muškaraca i žena te odlučili

promicati društveni napredak i bolje uvjete života u većoj slobodi,

budući da su se države članice obvezale da u suradnji s Ujedinjenim narodima osiguraju promicanje

općeg poštovanja i primjene ljudskih prava i temeljnih sloboda,

budući da je opće razumijevanje tih prava i sloboda od najvećeg značaja za puno ostvarenje te

obveze, sada, stoga, Opća skupština proglašava ovu Opću deklaraciju o ljudskim pravima kao

zajedničko mjerilo postignuća svih naroda i nacija, kako bi svaki pojedinac i svako tijelo u društvu,

imajući ovu Deklaraciju stalno na umu, težili poučavanjem i obrazovanjem promicati poštovanje ovih

ljudskih prava i sloboda te kako bi se postupnim domaćim i međunarodnim mjerama osiguralo

njihovo opće i djelotvorno priznanje i primjena među narodima država članica i među narodima na

područjima pod njihovom jurisdikcijom.

Član 1.

Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i

sviješću te trebaju jedna prema drugima postupati u duhu bratstva.

Član 2.

Svakome pripadaju sva prava i slobode utvrđene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste, kao

što je rasa, boja kože, spol, jezik, vjeroispovijed, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili društveno

podrijetlo, imovina, rođenje ili drugi status.

Nadalje, ne smije se praviti nikakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog statusa

zemlje ili područja kojemu neka osoba pripada, bilo da je to područje neovisno, pod starateljstvom,

nesamoupravno, ili mu je na neki drugi način ograničen suverenitet.

Član 3.

Svatko ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost.

UNIVERZALNA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA


ljudskih prava”

6

Član 4.

Nitko se ne smije držati u ropstvu ili ropstvu sličnom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuju se

u svim njihovim oblicima.

Član 5.

Nitko se ne smije podvrgnuti mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kazni.

Član 6.

Svatko ima pravo da ga se svugdje pred zakonom priznaje kao osobu.

Član 7.

Svi su pred zakonom jednaki i svi imaju pravo na jednaku pravnu zaštitu, bez ikakve diskriminacije.

Svi imaju pravo na jednaku zaštitu od bilo kakve diskriminacije kojom se krši ova Deklaracija, kao i

od svakog poticanja na takvu diskriminaciju.

Član 8.

Svatko ima pravo na djelotvorno pravno sredstvo pred nadležnim domaćim sudovima zbog djela

kojima su povrijeđena njegova temeljna prava zajamčena ustavom ili zakonom.

Član 9.

Nitko ne smije biti podvrgnut samovoljnom uhićenju, zatvaranju ili izgonu.

Član 10.

Svatko je jednako ovlašten na pravično i javno saslušanje od strane neovisnog i nepristranog suda

pri utvrđivanja njegovih prava i obveza i bilo koje kaznene optužbe protiv njega.

Član 11.

1. Svatko optužen za kazneno djelo ima pravo da ga se smatra nevinim sve dok mu se ne dokaže

krivnja u skladu sa zakonom u javnom postupku u kojem su mu pružena sva jamstva potrebna za

obranu.

2. Nitko ne može biti proglašen krivim za bilo koje kazneno djelo počinjeno bilo kojim činom ili

propustom koje, u času počinjenja, po unutrašnjem ili međunarodnom pravu nije bio predviđeno kao

kazneno djelo. Isto tako se ne može odrediti teža kazna od one koja je bila primjenjiva u času kad je

kazneno djelo počinjeno.

Član 12.

Nitko ne smije biti podvrgnut samovoljnom miješanju u njegov privatni život, obitelj, dom ili

dopisivanje, niti napadima na njegovu čast i ugled. Svatko ima pravo na zakonsku zaštitu protiv

takvog miješanja ili napada.

Član 13.

1. Svatko ima pravo na slobodu kretanja i boravka unutar granica svake države.

2. Svatko ima pravo napustiti svoju i bilo koju drugu zemlju i vratiti se u svoju zemlju.


ljudskih prava”

7

Član 14.

1. Svatko pred progonom ima pravo tražiti i dobiti utočište u drugim zemljama.

2. Na to se pravo ne može pozivati u slučaju progona koji su izravna posljedica nepolitičkih zločina ili

djela protivnih ciljevima i načelima Ujedinjenih naroda.

Član 15.

1. Svatko ima pravo na državljanstvo.

2. Nitko ne smije biti samovoljno lišen svoga državljanstva niti mu se smije uskratiti pravo na

promjenu državljanstva.

Član 16.

1. Punoljetni muškarci i žene imaju pravo stupiti u brak i osnovati obitelj bez ikakvih ograničenja

glede rase, državljanstva ili vjeroispovijedi. Oni su ovlašteni na ista prava prilikom sklapanja braka, u

braku i tijekom razvoda.

2. Brak se može sklopiti samo uz slobodan i potpun pristanak osoba koje namjeravaju stupiti u brak.

3. Obitelj je prirodna i temeljna društvena jedinica te je ovlaštena na zaštitu društva i države.

Član 17.

1. Svatko ima pravo vlasništva samostalno ili u zajednici s drugima.

2. Nitko ne smije biti samovoljno lišen svojeg vlasništva.

Član 18.

Svatko ima pravo na slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi; to pravo uključuje slobodu

promjene vjeroispovijedi ili uvjerenja i slobodu da pojedinačno ili u zajednici s drugima, javno ili

privatno, iskazuje svoju vjeroispovijed ili uvjerenje poučavanjem, bogoslužjem, praktičnim vršenjem i

obredima.

Član 19.

Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja; to pravo uključuje slobodu zadržavanja

mišljenja bez uplitanja i slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja putem bilo kojeg

medija i bez obzira na granice.

Član 20.

1. Svatko ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja.

2. Nitko se ne smije prisiljavati na pripadanje nekoj udruzi.

Član 21.

1. Svatko ima pravo sudjelovati u upravljanju svojom zemljom neposredno ili preko slobodno

izabranih predstavnika.

2. Svatko ima pravo na jednak pristup javnim službama u svojoj zemlji.

3. Volja naroda je temelj državne vlasti; ta se volja mora izražavati na redovnim i poštenim izborima,

koji se provode uz opće i jednako pravo glasa, tajnim glasovanjem ili nekim drugim jednako

slobodnim glasačkim postupkom.

Član 22.

Svatko kao član društva ima pravo na socijalnu sigurnost i ovlašten je na ostvarenje ekonomskih,

socijalnih i kulturnih prava neophodnih za njegovo dostojanstvo i slobodan razvoj njegove osobnosti

putem državnih napora i međunarodne suradnje te u skladu s organizacijom i mogućnostima svake

pojedine države.


ljudskih prava”

8

Član 23.

1. Svatko ima pravo na rad, slobodan izbor zaposlenja, pravedne i primjerene uvjete rada i na zaštitu

od nezaposlenosti.

2. Svatko bez ikakve diskriminacije ima pravo na jednaku naknadu za jednak rad.

3. Svatko tko radi ima pravo na pravednu i primjerenu naknadu koja njemu i njegovoj obitelji

osigurava život dostojan čovjeka i koja se prema potrebi dopunjuje drugim sredstvima socijalne

zaštite.

4. Svatko ima pravo osnivati i pristupati sindikatima kako bi zaštitio svoje interese.

Član 24.

Svatko ima pravo na odmor i slobodno vrijeme, uključujući razumno ograničenje radnih sati i

periodični plaćeni dopust.

Član 25.

1. Svatko ima pravo na životni standard koji odgovara zdravlju i dobrobiti njega samoga i njegove

obitelji, uključujući prehranu, odjeću, stanovanje, liječničku njegu i potrebne socijalne usluge, kao i

pravo na sigurnost u slučaju nezaposlenosti, bolesti, nesposobnosti, udovištva, starosti ili nekog

drugog nedostatka sredstava za život u uvjetima koji su izvan njegove kontrole.

2. Materinstvu i djetinjstvu pripada posebna skrb i pomoć. Sva djeca, bila ona rođena u ili izvan

braka trebaju uživati istu socijalnu zaštitu.

Član 26.

1. Svatko ima pravo na obrazovanje. Obrazovanje mora biti besplatno, barem na osnovnom i temeljnim

stupnjevima. Osnovno obrazovanje mora biti obvezno. Tehničko i stručno obrazovanje mora biti opće

dostupno, a visoko obrazovanje mora biti jednako dostupno svima na osnovi uspjeha.

2. Obrazovanje treba biti usmjereno punom razvoju ljudske osobnosti i jačanju poštovanja ljudskih prava i

temeljnih sloboda. Ono mora promicati razumijevanje, toleranciju i prijateljstvo među svim narodima,

rasnim ili vjerskim grupama te podupirati djelovanje Ujedinjenih naroda na održavanju mira.

3. Roditelji imaju pravo prvenstva u izboru vrste obrazovanja za svoju djecu.

Članak 27.

1. Svatko ima pravo slobodno sudjelovati u kulturnom životu zajednice, uživati u umjetnosti i

sudjelovati u znanstvenom razvoju i njegovim koristima.

2. Svatko ima pravo na zaštitu moralnih i materijalnih interesa koja proizlaze iz bilo kojeg

znanstvenog, književnog ili umjetničkog djela kojemu je autor.

Članak 28.

Svatko ima pravo na društveni i međunarodni poredak u kojemu se prava i slobode utvrđene ovom

Deklaracijom mogu potpuno ostvariti.

Članak 29.

1. Svatko ima obveze prema zajednici u kojoj je moguć slobodan i cjelovit razvoj njegove osobnosti.

2. U korištenju svojih prava i sloboda svatko može biti podvrgnut samo onim ograničenjima koja su

utvrđena zakonom, isključivo radi osiguranja potrebnog priznanja i poštovanja prava i sloboda drugih te

radi ispunjenja pravednih zahtjeva morala, javnog reda i općeg blagostanja u demokratskom društvu.

3. Ta se prava i slobode ni u kojem slučaju ne smiju koristiti protivno ciljevima i načelima Ujedinjenih

naroda.

Članak 30.

Ništa se u ovoj Deklaraciji ne može tumačiti tako da podrazumijeva pravo bilo koje države, grupe ili

osobe da poduzmu bilo koju aktivnost ili izvrše bilo koji čin usmjeren na uništenje ovdje utvrđenog

bilo kojeg prava i sloboda.


ljudskih prava”

9

Riječi u slici...

Za mene su ljudska prava nešto svojstveno

svakom ljudskom biću, nešto što je samo

njihovo, neotuđivo. Značaj ljudskih prava, po

mome mišljenju, velikih je razmjera.

Smatram da nam ljudska prava pružaju prije

svega podlogu za osjećaj sigurnosti i

pripadnosti nekoj skupini.

Kada, kao ravnopravan član neke zajednice,

osjetimo vlastita prava koja čuvaju leđa,

možemo osjetiti širenje humanosti, suživota,

brižnosti i poštovanja ljudi iz naše okoline.

Anđela Dimitrić,

KŠC – Srednja medicinska škola Sarajevo

ZNAČAJ LJUDSKIH PRAVA ZA MENE


ljudskih prava”

10

Najljepše riječi o ljudskim pravima

"Čini mi se razumnim - kako

filozofski, tako i politički - da

učinimo da naša gledišta o

ljudskim pravima, ili barem

najtemeljnijim ljudskim pravima,

zavise što manje o spornim

tezama liberalizma ili bilo koje

druge pojedinačne ideologije.„

Bernard Williams

"Ljudska bića doživljavaju bol i

poniženje jer su ranjiva. Dok

ljudska bića možda ne dijele

zajedničku kulturu, ona su

povezana međusobno rizicima i

uznemirenjima koja nastaju iz

njihove ranjivosti. Budući da

imamo zajednički ontološki uslov

kao ranjiva, inteligentna bića,

ljudska sreća je različita, ali

patnja je zajednička i jednolična.

Ova potreba za ontološkom

sigurnišću nudi snažan moralni

argument protiv kulturnog

relativizma i nudi odobrenje

zahtjeva [ljudskih] prava za

zaštitu od patnje i poniženja. Dok

se liberalna teorija većinom bavi

političkom dimenzijom ljudskih

prava, ontološka nesigurnost

ukazuje na skupinu salijentnih

društvenih i ekonomskih prava

[...] koja su temeljno povezana sa

ljudskim utjelovljenjem."

Bryan Turner

Ljudska prava vrlo su rastegljiva. Spominju se i u

vjerskim i sekularnim normama i standardima.

Ljudska prava su univerzalna, važeća za svakog

čovjeka, u svakom vremenu i na svakom mjestu: -

pravo na život, rad, slobodu mišljenja, govora i

djelovanja itd.

Garantirana su brojnim međunarodnim konvencijama o

ljudskim pravima, ali su isto u kontinuitetu kroz historiju

ugrožavana. Njihvoa zaštita ili borba za afirmaciju

ljudskih prava, obaveza su svakog pojedinca, društva,

države ili nekog drugog međunarodnog činioca.

Suad Smailhodžić,

Medresa „Osman-ef. Redžović“ Visoko



ljudskih prava”

11

Najljepši citati o ljudskim pravima

"Šta je korist od raspravljanja

o čovjekovim apstraktnim

pravima na hranu ili liječenje?

Pitanje se tiče njihovog

metoda dobavljanja i

administriranja. U toj raspravi

ja ću uvijek predlagati da se u

pomoć pozove poljoprivrednik i

doktor, radije nego profesor

metafizike."

Edmund Burke

"Gdje, na posljetku, počinju

univerzalna ljudska prava? U

malim mjestima, blizu doma -

toliko neposrednim i toliko

malim da se ne mogu vidjeti ni

na jednoj karti svijeta. Ipak,

ona su svijet pojedinačne

osobe; susjedstvo u kojem

živi; škola ili koledž koji

pohađa; tvornica, farma, ili

ured gdje radi. Takva su

mjesta gdje svaki muškarac,

žena, i dijete traže jednaku

pravdu, jednaku mogućnost,

jednako dostojanstvo bez

diskriminacije. Osim ako ta

prava nemaju značenje tamo,

ona će imati malo značenja

bilo gdje. Bez udruženog

građanskog djelovanja da ih

se podrži blizu doma, uzalud

ćemo tražiti progres u širem

svijetu."

Eleanor Roosevelt

Za mene su ljudska prava najveće dobro!

Predstavljaju ono jedinstveno, nezamjenjivo,

svojstveno svakom ljudskom biću. Smatram da

je za formiranje i održavanje zdrave zajednice,

točnije zdravog društva, ključno prije svega

uvažiti prava svojih sugrađana, susjeda,

prijatelja, članova obitelji itd.

Nadam se da ćemo uspjeti u misiji formiranja

mirne, harmonične domovine, u kojoj će živjeti

bezbrižno, sretno, sigurno. Maštam o zemlji u

kojoj ćemo njegovati različitosti, poštovati ih i

naposljetku voljeti!

Ivana Čolo, KŠC "Sv. Josip" Opća-Realna

gimnazija Sarajevo

Mislim da se u Bosni i

Hercegovini još itekako

mora raditi na očuvanju

ljudskih prava. Bez naših

prava, nema ni nas – ako

izgubimo njih, izgubit ćemo

i sebe, a sebi smo

najvažniji.

Za sebe život živimo, sami sebi smo

prepušteni. Moramo poznavati svoja prava da

bismo mogli poštovati i tuđa, te da bismo na taj

način stvorili glavni preduvjet za sklad i

suživot!

Adna Čaušević,

Mješovita srednja tehnička škola Travnik



ljudskih prava”

12

Najljepše riječi o ljudskim pravima...

"Ljudska prava su rječnik pravde

za naš globalizrajući svijet. Ona

uokviruju naše moralne

koncepcije dužnosti prema

prijateljima i strancima, ona

oblikuju naše političke sudove o

prirodi i vršenju ekonomske i

političke moći, i ona nam pomažu

da razlikujemo pravno djelovanje

od proizvoljnog nasilja i prinude.

Ljudska prava uramljuju moral,

oblikuju političko, i razlikuju

pravno u mjestima kako lokalnim,

tako i različitim poput porodice,

škole, radnog mjesta, zajednice,

nacije, i države. Ali njihov istinski

značaj leži u njihovom statusu

kao međunarodno-pravnog

zahtjeva koji poziva na radikalnu

reviziju načina na koje

međunarodno pravo organizira

globalnu politiku u međunarodni

pravni poredak [...] Ljudska prava

zahtijevaju od međunarodnog

pravnog poretka da se pobrine za

svoje sopstvene patologije. Ona

nadgledaju raspodjelu i vršenje

suverene moći na koju

međunarodni poredak proširuje

pravnu valjanost."

Patrick Macklem

Za mene su ljudska prava najveće dobro za svakog

pojedinca, nešto što svi neovisno o vjeri, boji kože ili

spolu apsolutno zaslužujemo i zavređujemo.

Nažalost, gotovo svakodnevno smo svjedoci u

životu, da dolazi do kršenja ovih osnovnih ljudskih

prava. Ona su krucijalna za našu budućnost i razvoj!

Trebamo, sigurna sam, raditi na edukaciji mladih o

njihovim pravima da bismo ih što uspješnije očuvali,

te da bismo živjeli u harmoniji i miru.

Naša prava su naš ključ ka budućnosti!

Nađa Omerhodžić,

KŠC „Sv. Josip“ Opća realna gimnazija Sarajevo

Smatram da je izuzetno

važno poštovanje ljudi

oko nas, bez obzira na

bilo koju njihovu

pripadnost. Čast mi je

biti dio ovog projekta,

gdje se mladi ljudi

međusobno uvažavaju i

slušaju, razmjenjuju

stavove i mišljenja i sve

to s kulturom dijaloga.

Život je zaista mnogo lakši, opušteniji i sigurniji kada

drugi poštuju naša prava, te kada, zauzvrat i mi

poštujemo njihova.

Lejla Hadrović,

Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo



ljudskih prava”

13

Rekli su o...

Bavim se tuđim

stvarima pošto

nemam svojih.

Horacije

Nikada se ne čudim

što vidim zle ljude, ali

se često čudim što ih

ne vidim da se stide.

Istraiti

Malo je koristi od

očiju ako je um slijep.

Bodler

Kakva bi tišina

nastala kada bi ljudi

govorili samo ono što

znaju.

Čapek

Razumam duh je

roditelj svakoj vrlini,

ali isto tako i mnogoj

nevolji.

Mirabo

Dobrota je mudrost,

a možda i najviša

mudrost. Ljudi nisu

dobri samo zato što

su mudri, nego su i

mudri zato što su

dobri.

Lorka

Ljudska prava i teme o ljudskim pravima pokazali su se veoma

interesantnim debatantima Centra za kulturu dijaloga. U fokus

grupama koje smo uradili sa debatantima, izrazili su svoje stavove o

tim temama. Naglašeno je da su tokom obrazovanja, ali i putem

medija mnogo slušali o upotrebi fraze „ljudska prava”, a da nisu

uspijevali baš razumjeti o čemu se to tačno radi. Kroz pripreme za

debate, ali i radionice vršnjačke edukacije, mnogo istražuju o

ljudskim pravima i polako uviđaju značaj. Sa svima nama su odlučili

podijeliti interesantan tekst o ljudskim pravima i zašto su važni

Evropski sud i Konvencija o zaštiti ljudskih prava. Pa pročitajmo i

zajedno razgovarajmo o ovom pitanju.

Evropski sud za ljudska prava i Evropska konvencija za zaštitu ljudskih

prava i osnovnih sloboda u Bosni i Hercegovini česte su teme u javnosti,

posebno nakon što je Evropski sud još prije više od pet godina presudio u

već sada čuvenom slučaju “Sejdić i Finci” protiv BiH.

Međutim, brojni pravni eksperti upozoravaju da se u BiH zapravo malo

zna o stvarnom značaju Evropskog suda i Konvencije, ne samo u

evropskim, nego i svjetskim okvirima.

O ovim temama bilo je riječi tokom nedavne promocije u Mostaru

dopunjenog izdanja knjige pod naslovom “Konvencija za zaštitu ljudskih

prava i temeljnih sloboda u praksi Europskog suda za ljudska prava –

Strazburški aki (Strasbourški Acquis)”, autorice prof. dr. Jasne Omejec,

predsjednice Ustavnog suda Republike Hrvatske.

Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda,

smatraju eksperti, ima i svjetski značaj, jer je postavila standarde zaštite

ljudskih prava koji su postali mjerilo u cijelom svijetu. O tome

predsjednica Ustavnog suda RH, prof. dr. Jasna Omejec naglašava:

„Ne smije se zaboraviti ni to da je upravo Konvencija potaknula

najznačajniju standardizaciju prava ikada poduzetu na evropskom tlu, u

koju je danas uključeno 47 država članica Vijeća Evrope i njihovih 822

milijuna stanovnika.”

Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda stupila

je na snagu još 1953. godine i ona je – smatraju pravni stručnjaci Bosne i

Hercegovine i Hrvatske – zajedničko naslijeđe cijelog kontinenta, s

obzirom na to da se odnosi na skoro 50 država članica Vijeća Evrope.

Tako dekanica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, prof. dr. Vesna

Kazazić ističe da je konvencija civilizacijski, demokratski i pravni standard

modernih država.

ŠTA SU NAMA EVROPSKI SUD I KONVENCIJA ZA

ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA?


ljudskih prava”

14

Riječ – dvije o tekstu koji je pred vama:

Šta je Evropski sud za

ljudska prava?

Šta je Evropska

konvencija za ljudska

prava?

Kada je stupila na

snagu?

Koliko zemalja je

uključeno u nju?

Kakav utjecaj ima na

države članice Vijeća

Europe?

„Treba podsjetiti da se radi se o pravnom dokumentu za kojeg

postoje određeni postupci prisilne provedbe, naknade oštećenim

strankama i politička volja i suglasnost država koje su prihvatile

konvenciju da osiguraju svima pod svojom jurisdikcijom prava i

slobode koje su zajamčene evropskom Konvencijom”, kaže Kazazić.

Štaviše, o uticaju Konvencije na države članice Vijeća Evrope, prof.

dr. Vesna Kazazić govori:

„Nijedan drugi međunarodni ugovor ne utječe na oblikovanje

suvremenih nacionalnih pravnih poredaka na evropskom kontinentu

tako snažno kao što to čini Evropska konvencija. Njezino usvajanje i

primjena u praksi imali su i značajne političke posljedice. Pitanje

ljudskih prava o kojima se raspravljalo u okviru ideje o nacionalnom

suverenitetu, postala su predmetom transnacionalnog nadzora i

izvršenja."

Konvencija je najefikasniji dokument zaštite ljudskih prava, kaže

rektorica Sveučilišta u Mostaru, prof. dr. Ljerka Ostojić, a to je tako

iz dva razloga.

„Prvi je", kaže, "politički konsenzus oko njezinog sadržaja, koji

uspješno odolijeva protoku vremena, a drugi je, nesumnjivo,

utemeljenje Evropskog suda za ljudska prava, sa primarnom

funkcijom osigurati poštovanje obveza što su ih strane ugovornice

Konvencijom i njenim dodatnim protokolima preuzele.”

Pored toga, danas je opšteprihvaćeno da države članice Vijeća

Evrope garantuju minimum prava, zadanih Evropskom konvencijom,

a poželjno je da taj obim bude i veći.

„I ne samo to. Kroz stupanj zaštite ljudskih prava mjeri se vladavina

prava i izgradnja demokratskih standarda, pa nikako nije svejedno

koliko odluka Evropski sud za ljudska prava donosi utužujući

povrede protiv neke države”, ističe sudija Ustavnog suda BiH, Mato

Tadić.

Tu dolazimo do pitanja kakav je pravni položaj Konvencije u

pojedinim zemljama?

„Bosna i Hercegovina, s Austrijom, spada u zemlje koje imaju

izravnu primjenu Konvencije, tj., Konvenciji se daje ustavna snaga”,

objašnjava Tadić.

Treba podsjetiti da je Evropska konvencija 1995. postala dio Ustava

BiH, a ratifikovana je 2002. godine. Samo u 2014. godini,

podneseno je oko 900 zahtjeva protiv BiH pred Evropskim sudom

za ljudska prava.

Ipak, najpoznatiji je slučaj presuda Evropskog suda s kraja 2009.

godine, u poznatom predmetu “Sejdić i Finci” protiv BiH, pa se

postavlja i pitanje je li Evropski sud za ljudska prava postao neka

vrsta evropskog ustavnog suda, odnosno je li Evropska konvencija

za ljudska prava i iznad ustava neke zemlje?


ljudskih prava”

15

Razmislite ...

Analizirajte presudu za

slučaj “Sejdić – Finci”

preko sljedećih

objašnjenja:

„Većina donesenih

presuda protiv Bosne i

Hercegovine otkriva

postojanje strukturalnih

problema na domaćem

nivou, kao što je pitanje

izvršenja presuda

domaćih sudova,

diskriminatorske odredbe

Ustava Bosne i

Hercegovine, povrat

vojnih stanova i slično.”

„Jer zaštitu ljudskih prava

ostvarujemo u

podijeljenoj državi u

kojem je jedan njen dio

republika, drugi

federacija, u kojoj se ne

poštuju odluke Ustavnog

suda i ne izvršavaju

odluke Suda za ljudska

prava, u državi u kojoj

djeluju različita

republička, federalna i

distriktna rješenja.”

„Nekada je lakše proći

kroz vatikanske dvorane i

labirinte, i u Sikstinskoj

kapeli sačekati bijeli dim,

nego u našem

pravosudnom sustavu

zaštititi temeljno ljudsko

pravo.”

„No, iz odluke Evropskog suda jasno proizlazi da se intervenira na

Ustav Bosne i Hercegovine. Ovo je prvi i jedini slučaj do sada da je

Evropski sud na ovaj način intervenirao”, naglašava Mato Tadić.

Protiv BiH donesena je pred Evropskim sudom za ljudska prava 41

presuda i u većini njih je utvrđena povreda prava, podsjeća prof. dr.

Vesna Kazazić i ističe:

„Većina donesenih presuda protiv Bosne i Hercegovine otkriva

postojanje strukturalnih problema na domaćem nivou, kao što je pitanje

izvršenja presuda domaćih sudova, diskriminatorske odredbe Ustava

Bosne i Hercegovine, povrat vojnih stanova i slično.”

Konkretnije objašnjava poznati mostarski advokat Josip Muselimović:

„Jer zaštitu ljudskih prava ostvarujemo u podijeljenoj državi u kojem je

jedan njen dio republika, drugi federacija, u kojoj se ne poštuju odluke

Ustavnog suda i ne izvršavaju odluke Suda za ljudska prava, u državi u

kojoj djeluju različita republička, federalna i distriktna rješenja", kaže

Muselimović i dodaje:

„Nekada je lakše proći kroz vatikanske dvorane i labirinte, i u

Sikstinskoj kapeli sačekati bijeli dim, nego u našem pravosudnom

sustavu zaštititi temeljno ljudsko pravo.”

Stoga je značaj Evropske konvencije još

veći, tvrde pravni stručnjaci i podsjećaju da je

ta Konvencija zapravo historija izgradnje

moderne Evrope. Izazova ima i danas, kaže

predsjednica Ustavnog suda Hrvatske, prof.

dr. Jasna Omejec:

“Zaprimanjem međudržavnog zahtjeva Ukrajine protiv Rusije 2014.

godine, Evropski sud ponovo je postao svjedok njezina rušenja.

Duboka ekonomska kriza, terorističke prijetnje, ostavili su svoje ružne

tragove na evropskom tlu, štetno utječući i na opći pristup nacionalnih

vlada konvencijskoj zaštiti ljudskih prava.“

IZVOR: http://www.slobodnaevropa.org/content/sta-su-nama-evropski-

sud-i-konvencija-za-zastitu-ljudskih-prava/26888451.html

Uprkos svemu, smatraju

eksperti, koncept zaštite

ljudskih prava je nešto za

šta se vrijedi boriti.


ljudskih prava”

http://www.slobodnaevropa.org/content/sta-su-nama-evropski-sud-i-konvencija-za-zastitu-ljudskih-prava/26888451.html

































16

Ilustracija priče

"Kada sam zaista počeo voljeti

sebe, shvatio sam koliko može

biti uvredljivo kada pokušavam

da natjeram nekoga da radi ono

što ja hoću, iako znam da

trenutak nije pravi i da ta osoba

nije spremna za to, pa čak i onda

kada sam ta osoba JA. Danas, ja

to zovem POŠTOVANJE.„

Charlie Chaplin

Ljudi diljem svijeta se rađaju, umiru, žive, vole

se, postoje. Netko umne dostojanstveno, netko

u teškim mukama. Netko će se roditi na čistoj

postelji, a netko u ne hvale vrijednim uvjetima.

Svi mi želimo isto. Častan početak i častan

kraj.

Želimo isto, želimo prava. Ljudi su vjekovima

robovi ljubavi. Iz ljubavi su plemeniti, a i

ratoborni. Iz ljubavi se rađaju prava. Mi se svi

rodimo s ljubavlju, a mržnju naučimo. Prava

potječu iz ljubavi. Da bi poštovali nešto,

moramo biti ispunjeni ljubavlju. Ljubav je

inspiracija i motivacija

Ivana Franjić Tubić,


MOTIVACIJSKA PRIČA O LJUDSKIM PRAVIMA


ljudskih prava”

17

Ilustracija priče

Život je kao bumerang šta posiješ, to i požnješ.

Daj i dobit ćeš. Kažu da je pravda spora ali

dostižna.

U životu će se sve vriti, ali baš sve. I dobro, ali

i loše. Ako damo drugima potporu, podršku i

pružimo prava, život će nam vratiti kroz nešto

ili nekoga. Ljubav se ljubavlju vraća.

Amina Kahriman,

Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo



ljudskih prava”

18

Ilustracija priče

Ljudska su prava naša potreba, a njihovo

uvažavanje naša je obaveza. Prigrlimo ih,

poštujmo ih, upoznajmo ih!

Svi želimo i težimo životu u društvu koje pruža

i poštuje ljudska prava. Stvorimo to društvo!

Budimo promjena koju želimo vidjeti u svijetu

Sadžida Hodžić,


Bilo je to nedavno u mom rodnom gradu.

Prolazio sam ulicom i tako šetajući čuo sam

jecaje, galamu iz jedne kuće. Znatiželjan sam

zastao ne bih li čuo o čemu je riječ, a čuo sam

i shvatio cijelu priču. Muž je tukao ženu zbog

toga što nije željela da glasa na lokalnim

izborima za istu stranku kao i on.

Želio je da ga sluša, a time i da nema svoja

osnovna ljudska prava kao što je vlastito

mišljenje i sloboda izražavanja. Zgrozio sam se

i nevjerujući nastavio svojim putem. Dugo sam

o ovom slučaju razmišljao i bilo mi je krivo što

nisam mogao da poduzmem ništa vezano za

to. Svako ima svoja ljudska prava i ona se

moraju poštovati.

Harun Tucaković,




ljudskih prava”

19

Ilustracija priče

Posebna je čast živjeti u vremenu i na prostoru

u kome se poštuju prava svakog pojedinca.

Nažalost, da bismo stekli neka prava, za njih

se nerijetko moramo izboriti. Nevjerojatno je

zadovoljstvo uživati u pogodnostima koje smo

sami sebi omogućili. Svi mi zaslužujemo svoja

prava, naše pravo je da se za svoja ostala

prava borimo, sve dok naša prava ne

ugrožavaju druge.

Moramo vjerovati u sebe i svoje vrijednosti,

pomagati drugima da postanu svjesni sami

sebe, da se trude za sebe i svoja prava. Naša

prava su naša sigurnost. Naša prava su naša

prilika za samoostvarenje.

Anđela Dimitrić,




ljudskih prava”

20

Razmislimo...

Da li je vojnik

ispravno postupio?

Da li vrijedi riskirati

svoj život za druge?

Da li možete navesti

barem jedan primjer

iz okoline u kojem je

netko izgubio svoj

život radi drugoga?

Da li ste i kada

učinili nešto za

drugoj, a na svoju

štetu?

Šta mislite o tvrdnji

“u muci se poznaju

junaci”?

Pravo i iskreno prijateljstvo nešto je najbolje što se nekome

može dogoditi u životu i zato kada imate tu osobu (ili osobe),

recite joj s vremena na vrijeme koliko vam zaista znači. U

prijateljstvu je sve mnogo lakše i jednostavnije. Sreća se

uveća kada se podijeli, a tuga i problemi smanje kada se

podijele. Prijateljstvo predstavlja najsvetije nešto što postoji

u ljudskom životu i treba ga čuvati i njegovati. U nastavku s

vama dijelim jednu motivacijsku priču koja upravo oslikava

jasno značaj prijateljstva. Pročitajmo priču zajedno, a onda

potom razgovarajte i debatujte na zadate teme ili osmislite

samostalno svoje teme.

“Nakon teške borbe preživjeli ratnici su se vratili u tabor. Pri tome

jedan vojnik dođe časniku i reče mu:

“Moj se prijatelj nije vratio s bojišnice, gospodine. Molim

dopuštenje da idem po njega.”

“Dopuštenje se odbija”, reče časnik.

“Ne želim izložiti opasnosti tvoj život za čovjeka koji je vjerojatno

mrtav.”

Svejedno, vojnik je otišao i, sat vremena kasnije, vratio se natrag,

smrtno ranjen, noseći mrtvo tijelo svog prijatelja.

Časnik je bio bijesan.

“Rekao sam ti da je mrtav. Sada sam vas obojicu izgubio!!! Reci,

je li se isplatilo ići tamo po truplo?”

Umirući vojnik odgovori: “Oh, da, gospodine. Kad sam došao do

njega, bio je živ. I rekao mi je: ‘Prijatelju, znao sam da ćeš doći’.”

TEZE ZA DEBATU:

Pravi prijatelji su u nevolji

poznaje DA/NE

Ranjene vojnike treba ostaviti na

bojištu ako je život saboraca u

pitanju DA/NE

Naredbe pretpostavljenih uvijek

treba slušati DA/NE


ljudskih prava”

MOTIVACIJSKA PRIČA O LJUDSKIM PRAVIMA –

PRIJATELJSTVO JE IZNAD SVEGA

21

Pjesma u slici...

Tražeći vlastitu sreću

Odlutali smo predaleko

Lutajući stazama beznađa

Evoluirajući u ono prosječno

Radeći akcije po navici

A ne primjećujući prolaznost

vremena

Ne marimo za kolotečinu u kojoj

se nalazimo

Cijena vremena je neizmjerna

I ono prolazi kraj nas

Jer život ne čeka

A mi vodimo utrku s vremenom

PJESMOM DA TI KAŽEM


ljudskih prava”

22

Riječi u slici...

Ljudski da živimo

U našoj maloj zemlji

Da se poštujemo i uvažavamo

Svi zajedno

Kao nekada što smo živjeli

A onda se najednom

nezamislivo udaljili

Ponovo da se ujedinimo

Radi sebe i svojih bližnjih

Ali da se istinski poštujemo i

najinstinskije

Volimo

A do te harmonije dug je put

kojim ići moramo mi!

PJESMOM DA TI KAŽEM


ljudskih prava”

23

A o temi su razgovarali:

Razgovor vodila:

Anđela Dimitrić, Sarajevo

Razgovarali:

Sanja Mrđa, Novi Grad

Abdulah Bećirović, Brčko

Kultura dijaloga ključna je za

ostvarenje, upoznavanje i

uspostavu ljudskih prava

Važno je biti aktivan građanin,

te živjeti u skupini istih, te se

boriti za svoja prava i prava

ugroženih kao i za prava

manjina!

Profesorica Sanja Mrđa iz Novog Grada

naglasila je značaj i osobno oduševljenje

akcijama CKD-a i natjecanjima koja se u okviru

toga oganiziraju.

Vjeruje da je to jedini konkretan i efikasan

način poticanja mladih na pomirenje, učenja

kvalitetnom dijalogu, te kako CKD postiže ono

što čak ni viši nivoi vlasti ne uspjevaju postići

godinama – pomirenje i druženje mladih u

Bosni i Hercegovini.

Mišljenje profesora Abdulaha Bećirovića iz

Brčkog lako se može nadovezati na misli

profesorice. Naglasio je kako vlasti u periodu

pred izbore masovno promoviraju ljudksa

prava, te kako se ta ista prava mahom gube

nakon osvojenih izbora.

Također je potvrdio kako su ljudi nerijetko

pasivni i ne usuđuju se posezati ka

promjenama za svoje bolje, te kako se prava,

osnosno njihovo usklađivanje, najviše očituje

na manjinama unutar neke države.

RAZGOVOR S POVODOM – DIO SAM

PROMJENE


ljudskih prava”

24

Važno da ne zaboravimo iz ovog

teksta

Važno je znati cijeniti

tuđa ljudska prava, da

bismo stvorili

preduvjete za zdravu

lokalnu zajednicu!

"Teško je zamisliti da ne

postoji preklapanje u

artikulacijama [temeljnih] prava

ponuđenih od različitih

zajednica u jednom društvu:

takvo radikalno razdvajanje

bilo bi znak veoma temeljnog

sloma u društvenoj koheziji, i

čini se nevjerovanim da bi bilo

koji sistem sudske kontrole

mogao djelovati u kontekstu

takvog temeljnog neslaganja.

U stvarnosti, mora postojati

stepen preklapanja između

različitih zajednica.„

Wojciech Sadurski

Bez obzira na mjesto u kome živimo i djelujemo,

iznimno je važno znati poznavati ljudska prava ljudi u

našoj okolini, kao i vlastita prava! Tijekom procesa

socijalizacije i druženja sa drugima, poznavanje prava

je temelj za komunikaciju koja znači međusobno

poštivanje i uvažavanje.

Isto važi i za općeniito zdrav, miran i lijep suživot.

Naša je obaveza poštivanje ljudskih prava – u domu, u

lokalnoj zajednici, na javnom mjestu, te generalno da

doprinesemo Bosni i Hercegovini kao državi na glasu

jedne od onih zemalja u kojima se vodi računa o

stanovnicima, gdje se drži do njihovih prava i

sigurnosti. Sve to počinje od pojedinca. Mi prije svega

moramo znati postupati sa našim kolegama,

prijateljima, sugrađanima itd. Važno je znati ukazati

poštovanje čak i strancima na javnom mjestu, da

bismo tako živjeli u miru i harmoniji.

LJUDSKA PRAVA U JAVNOM PROSTORU


ljudskih prava”

25

Glas mladih o ljudskim pravima...

Želim poštovati svoje

kolege, da bih i sam bio

poštovan.

Ugrožavanje tuđih ljudskih

prava neizmjerno je zlobno i

oholo.

Ljudska prava moraju biti

karakteristika svakog

čovjeka.

Odbacujući ljudska prava

drugih, odbacujemo ujedno

i svoja prava, ali i svoju

ljudskost.

Za razvoj perspektivnog

društva, neophodno je

uvažiti prava svih njegovih

članova.

Ljudska se prava u sarajevskim školama izuzetno

poštuju. Čak štoviše, nastoji se educirati učenike o

njihovim osnovnim pravima, te ih tako naučiti da

se opru bilo kakavom ugrožavanju njihovih prava.

Kao učenica jedne od takvih škola, ponosna sam

što postoje ljudi koji se brinu o nama i našim

pravima.

Ponosna sam što sam svakodnevno učena da

volim sebe, poštujem sebe, te tako stvaram glavni

preduvjet za poštivanje drugih ljudi.

Neimjerno sam ponosna kada imam priliku

upoznati druge malde ljude, druge učenike koji

uviđaju značaj ljudskih prava, te se tim principima

vode kroz život. Vjerujem da ćemo uz ovakuvu

praksu poboljšati komunikaciju u našoj zemlji.

Inela Subašić,

Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn Sarajevo

LJUDSKA PRAVA U NAŠIM ŠKOLAMA


ljudskih prava”

26

RIJEČI KOJE NIKADA NE SMIJEMO

ZABORAVITI O LJUDSKIM PRAVIMA

Nikada ne smijemo zaboraviti

značaj ljudskih prava u ovom

društvenom uređenju. Ne

smijemo niti u jednom trenutku

prestati biti svjesni naših

prava. Ne smijemo dozvoliti da

nam neko ugrožava

egzistenciju nepoštujući naša

prava. Isto tako, ni u kojem

slučaju ne smijemo sebi

dozvoliti da budemo oni koji

nemaju dovoljno poštovanja

prema sebi i drugima u toj

mjeri da njihovu sigurnost

stavimo na tanak led.

Ugrožavanje ljudskih prava

strogo treba biti kažnjivo!

Moramo čuvati i promovirati

ljudska prava, da bismo

oformili i održali zdravu

zajednicu.

Hrabri ljudi se ne boje oprostiti

kako bi se postigao mir.

Edukacija je najjače oružje

koje možete iskoristiti da

promijenite svijet.

Naučio sam da hrabrost nije

odsustvo straha, nego tvoja

pobjeda nad njime. Hrabar

čovjek nije onaj koji se ne boji,

nego ko nadvlada svoj strah.

Ukoliko želiš postići mir sa

svojim neprijateljem, moraš

početi raditi sa njime. Onda ti

on postane partner.

Da bi postao slobodan, čovjeku nije dovoljno samo odbaciti

svoje lance, nego mora živjeti na način kojim ce poštovati i

poboljšavati slobode drugih.

Dobra glava i dobro srce su uvijek primamljiva kombinacija.

Stvari uvijek izgledaju nemoguće dok ih neko ne uradi.

Ne može se postići iskrenija slika o nekom društvu od

načina na koji oni tretiraju svoju djecu.

Ja se protivim rasizmu i smatram ga barbarskim činom,

svejedno da li dolazio od crnog ili bijelog čovjeka.

Ne postoji ništa poput vraćanja na neko mjesto koje se nije

promijenilo gdje najlakše ustanoviš da si se ti sam

promijenio.

Nigdje ne postoji jednostavna šetnja ka slobodi. Mnogi od

nas će ponovo i ponovo morati hoditi dolinama sjenki smrti

prije nego stignemo na vrh planine naših želja.

RIJEČI VELIKOG NELSONA MENDELE


ljudskih prava”

27

Pjesma o ljudskim pravima

Odrasla sam

Kada sam o ljudskim pravima

saznala

Moje oči tad svijet su vidjele

Drugačiji nego je prije bio

U početku nisam shvatala

Da svi ljudi ista prava imaju

Da im niko prava ne može

oduzeti

I da se za njih oni moraju

izboriti

Pravo na život nama je dato

Da budemo mudri

I kroz život koračamo hrabro

I svoje snove ispunimo

Pravo da govorimo slobodnom

nam je dato, ali često ga

koristimo ružno

Vjerujemo da smo važniji od

onog drugog kome se

obraćamo

Pravo na školovanje nam je

mnogo važno

Da naučimo mnogo toga

Da steknemo svjetsku slavu

samo znanjem, a ne puškom.

ISTINA

Ljudska prava su neotuđiva

Svaki čovjek se rodi s pravima

Prava su temelj društva

ZABLUDE

Pravo jednog počinje tamo gdje pravo drugog

završava – sva ljudska prava su stalna, neovisna o

drugim ljudima

Osnovna ljudska prava nam mogu biti oduzeta –

apsolutno ne mogu

Prije nego krenemo prosuđivati o ljudskim pravima,

iznimno je važno poznavati Konvenciju o ljudskim

pravima, jer tek kada budemo u potpunosti svjesni

svojih i tuđih prava, moći ćemo živjeti u zdravoj sredini!

ISTINE I ZABLUDE O LJUDSKIM PRAVIMA


ljudskih prava”

28

Veliki mislioci su rekli...

Zabraniti ljudima njihova

prava znači staviti na test

njihovu ljudskost.

Nelson Mendela

Čovjek je onoliko patriota

koliko se bori za ljudska

prava.

Mahatma Gandi

Ljudska prava predstavljaju niz normi koje se

odnose na život pojedinca.

Osnovna ljudska prava odnosno prirodna ljudska

prava su ona koje svako biće stiče samim činom

rođenja. Ona su univerzalna, neotuđiva i

konstantna.

Tu ubrajamo, između ostalog:

- Pravo na život

- Pravo na slobodu govora

- Pravo na školovanje

- Pravo na imovinu

- Pravo na izbor posla

- Pravo na vjeru itd.

Obaveza svakog čovjeka je poznavanje svojih i

tuđih prava, te poštivanje istih u svakodnevnom

životu.

LJUDSKA PRAVA ZA POČETNIKE


ljudskih prava”

29

Od odraslih, mi mladi očekujemo...

Suosjećanje

Poštivanje naših prava

Učenje o našim

obavezama

Podršku pri iznošenju

problema

Razumijevanje

PRAVO NA ŠKOLOVANJE

Da bismo dobili aktivne akademske građane,

važno im je svima pružiti mogućnost i pravo na

školovanje. Ali ne samo deklarativno, već stvarno.

Da nam nastavnici prate svjetske tokove i nova

znanja donose, da prate tehnološki napredak i

dostupnost informacija.

PRAVO NA SLOBODU MIŠLJENJA I GOVORA

Svako mišljenje treba javno iznijeti. O svakom

problemu treba govoriti i raditi na poboljšanju. Mi

debatanti to najbolje znamo. Znamo kako iznijeti

mišljenje, kako ga argumentirati, kako ne koristiti

ad hominem argument, a odbraniti svoj stav.

PRAVO NA MIRNA OKUPLJANJA I MIRNE

PROSVJEDE

Ukoliko je određena skupina ili pojedinac

nezadovoljan trenutnim stanjem, imaju pravo to na

miran način, javno iznijeti. Mi mladi moramo biti

pokretači promjena. Nije riješenje u odlasku iz

zemlje, nego pozivanju na odgovornost odraslih

da bismo dobili ono što nam pripada.

PRAVO NA VJEROISPOVJEST

Neotuđivo pravo. Ovim pravom, kao i svim

drugim, pojedinac ne šteti nikome. Ovo je pravo

neophodno za upotpunjenje duhovnih potreba

svakog čovjeka

PRAVO NA IMOVINU

Radi vlastite sigurnosti svakome je ljudskom biću

neophodno ovo pravo da posjeduje krov nad

glavom.

ZA NAS MLADE NAJVAŽNIJA LJUDSKA PRAVA SU...


ljudskih prava”

30

Opis projekta

Projekt bi se provodio u

školama u BiH. Centralna

aktivnost predstavljale bi

upravo debate, uz

dopuunske aktivnosti kao

što su prezentacije o

ljudskim pravima i

diskriminaciji

Upoznati mlade sa problemom kršenja ljudskih prava

Razbijanje predrasuda, spoznaje o pravima, razvoj

empatije.

Debatovanje o ljudskim pravima. Učenici se podijele u

skupine od po tri učenika, te debatuju na temu ljudskih

prava. Ovo je idealan način za formiranje kritičkog

mišljenja i učenja o pravima ljudi.

Projekt bi trajao mjesec dana. Obuhvatao bi u prosjeku

tri debate sedmično

Osnovnoškolci i srednjoškolci u BiH

Nova znanja o ljudskim pravima, poštivanje tuđeg

mišljenja, razvoja govorničkih vještina.

Sponzori CKD-a

Da možete kreirati aktivnosti o ljudskim

pravima, vi biste napisali…

Generalni cilj

Specifični ciljevi

Opis aktivnosti

Trajanje projekta

Ciljna grupa


ljudskih prava”

Očekivani rezultati

Budžet

31

Riječi velikog Nelsona Mendele

Vrijeme moramo

mudro koristiti i biti

svjesni da je vrijeme

uvijek zrelo da se čini

dobro.

Nikada, nikada i

nikada neka ova

zemlja ponovo iskusi

da jedan čovjek

ugnjetava drugoga.

Neka bude rada,

hljeba, vode i soli za

svakoga!

Ja sanjam o Africi

koja je u miru sa

samom sobom.

Neka sloboda vlada!

Sunce nije nikada

zašlo iznad nekog

većeg ljudskog

postignuća.

Nakon što su mu, zbog neopravdanog razloga

uskratili pravo učešća u debati, dječak Emir

obratio se CKD-u

Emir je odličan učenik, vrhunski govornik i

uzornog je ponašanja

Emir se obratio CKD-u, gdje mu je pružena

prilika da, shodno svojim zaslugama, sudjeluje u

aktivnostima CKD-a

Očigledno je Emiru bilo uskraćeno pravo

učešća, bez razloga. Stoga je ombudsman

CKD-a odradio kvalitetan posao pružajući još

jednom učeniku priliku da se bavi onim što voli.

CKD OMBDUSMAN U AKCIJI


ljudskih prava”

32

Mi srednjoškolci, poručujemo osnovcima...

Poštujte svoje

drugove i

drugarice, jer

svi jednako

vrijedimo i svi

imamo ista

prava!

Ja vrijedim koliko i ti. Ti vrijediš koliko i ja. Moje pravo je

i tvoje pravo. Tvoje je pravo i moje pravo. I sve to

prosto iz jednog razloga – što smo ljudi. Mali ljudi sa

posebnim željama, mislima i strahovima.

Ako ti možeš, mogu i ja. Ako ja smijem, smiješ i ti.

Podržavajmo se u ostvarenju naših prava, budimo

zajedno! Jedino tako smo jači, jedino tako možemo

održati mir i harmoniju.

MOJE LJUDSKO PRAVO NIJE VAŽNIJE OD TVOG

LJUDSKOG PRAVA


ljudskih prava”

33

OPIS KVISKOTEKE

Dragi čitatelji

pred vama su

pitanja na koja svi

moramo znati

odgovore, ne zato

što trebamo biti

sveznalice nego

zato što je ovo

tema koja se

odnosi i na tebe i

na mene. Na naše

pretke, naše

roditelje, nas i

našu djecu.

Znati znači umjeti

se oduprijeti zlim

iskušenjima!

Odgovori su na 38. stranici

RAZMISLITE I RECITE - KVISKOTEKA

1. Kad je nastala Opća deklaracija o ljudskim

pravima?

2. Koji je temeljni dokument Vijeća Evrope o

ljudskim pravima?

3. Ljudska prava se dijele u tri velike skupine. 1.,

Građanska, 2. Politička i 3..

4. Da li svako ima pravo na javno suđenje?

5. Da li svako može promijeniti državljanstvo?

6. Da li su nemirni protesti ljudsko pravo?

7. Kada su nastala prava treće generacije i gdje?

8. Ko je dobio Nobelovu nagradu za mir 2016.?

9. Koje poznate glumce možete navesti kao

promotore mira?

10. O globalnom zagrijavanju je na UN konferenciji

govorio?

11. Kome se obraćamo za pomoć kada je ljudsko

pravo ugroženo?

12. Koji član Opće deklaracije govori o ljudskim

slovodama i jednakom dostojanstvu?

13. Koji član Opće deklaracije govori o ropstvu?

14. Koji član Opće deklaracije govori o

obrazovanju?

15. Koliko članova ima Opća deklaracija?


ljudskih prava”

34

Dragi čitatelji,

pred vama je

scenarij radionice

koji možete sami

realizirati u

manjoj ili većoj

grupi.

Nije bitno da li ste

profesor ili

učenik, NVO

aktivista ili

naprosto

građanin koji želi

podići svijet ljudi

oko sebe o

važnosti ljudskih

prava

Nakon podjele u grupe, svakoj grupi dodijeli se

papir sa nekim ljudskim pravom.

Unutar grupe se raspravlja o dobivenom pravu,

definira se, te se navode primjeri kršenja prava.

Nakon analize, okupe se sve grupe na jednom

mjestu, te razmjenjuju znanja i primjere o nekom

pravu.

ZA BOLJE DRUŠTVO – POKLANJAMO RADIONICU O

LJUDSKIM PRAVIMA


ljudskih prava”

35

GLAS MLADIH O LJUDSKIM

PRAVIMA


ljudskih prava”

Važno je njegovati

ljudska prava, da

bismo mogli od ljudi

očekivati da

ispunjavaju svoje

obaveze!

Ivana Čolo, KŠC "Sv.

Josip" Opća-Realna

gimnazija Sarajevo

Zasigurno je jedno od

najvrjednijih prava,

svakako i pravo na

slobodu mišljenja.

Svako treba reći ono što

misli!

Ivan Petrušinski, Opća

gimnazija Katoličkog

školskog centra "Bl.

Ivan Merz" Banja Luka

Važno je njegovati

različitosti da bismo

pronašli sličnosti!

Glas mladih o

ljudskim pravima treba se

daleko čuti jer na mladima

svijet i ostaje.

Ilma Mušić, Gimnazija

Mostar

Ljudska su prava

potreba, a ne

privilegija!

Svako ljudsko biće

mora imati prava!

Harun Tucaković,

Gazi Husrev-

begova medresa

Sarajevo

36

GLAS MLADIH O LJUDSKIM

PRAVIMA


ljudskih prava”

Nekako kao i učenike,

o pravima ljudi

potrebno je educirati i

starije ljude koji nisu

svjesni njihovog

značaja.

Hamza Marić,

Karađoz begova

medresa Mostar

Kakvi god bili, gdje se

god nalazili, uvijek

trebamo poštovati prava

ljudi koa su nam

zagarantovana, a

posebno pravo na život!

Elmin Begić, Srednja

tehnička škola Tešanj

Poštujmo ljudska prava.

Budimo ljudi!

Država koja poštuje prava

svoga naroda, sretna je i

uspješna država.

Dužnost nam je

pobjeći iz sredine koja ne

poštuje ljudska prava.

Esmina Radušić,

Prva bošnjačka

gimnazija Sarajevo

Pravo na život, osnovno i

temeljno pravo svakog

čovjeka. Uvijek trebamo

poštovati to pravo.

37

U januaru smo razgovarali o ljudskim pravima, i

naši debatanti su vrijedno kreirali zanimljive

argumente ZA I PROTIV sljedećih teza:

1. Da li BiH mora implementirati odluke Evropskog

suda za ljudska prava?

2. Ljudska prava su stvarna ili imaginarna

kategorija?

3. Nedostatak lijekova za oboljelje od karcinoma:

direktno ugrožavanje osnovnog ljudskog prava na

život?

4. Jesu li ljudska prava na Balkanu ugrožena?

5. Uvođenjem tumača znakovnog jezika na javne

servise u BiH, tokom informativnih emisija,

poboljšava se stepen poštivanja ljudskih prava

gluhih i nagluhih osoba?

6. Uvođenjem ombudsmana za medije u BiH bio bi

povećan stepen zaštite medijskih sloboda i prava

građana?

7. Potrebno je unaprijediti stepen poštivanja ljudskih

prava u BiH?

8. Donošenje Zakona o žrtvama torture BiH bi

unaprijedilo stepen pomirenja i poštivanja ljudskih

prava u BiH?

9. Obilježavanje Međunarodnog dana ljudskih prava

doprinosi smanjenju broja slučajeva kršenja

ljudskih prava u BiH?

P R I D R U Ž I T E S E N A Š O J D E B A T O L O G I J I !

Riječi u slici

DEBATOLOGIJA


ljudskih prava”

38

ODGOVORI IZ

KVISKOTEKE SA

STRANICE 33:

1. 1948.

2. Evropska

konvencija o

ljudskim pravima

3. Socijalna prava

4. Da

5. Da

6. Ne

7. Rio ‘92.

8. Juan Manuel

Santos

9. Angelina Jolie

10. Leonardo di

Caprio

11. Ured

Ombdusmana

12. Član 1.

13. Član 4.

14. Član 26.

15.30

Živeći u današnjem dobu, svi ćemo se složiti da u

Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima nastaloj prije

skoro 60. godina nedostaje jedno pravo – pravo na

Internet. Imajući u vidu to da je internet postao neophodan

alat u borbi za širok spektar ljudskih prava, borbu protiv

nejednakosti, ali i da doprinosi bržem razvoju,

obezbeđivanje univerzalnog pristupa internetu treba da

bude prioritet svim državama svijeta.

Naravno, paralelno s postojanjem i širenjem interneta

treba raditi na podizanju svijesti kod mladih, ali i odraslih o

savjesnom korištenju tog prava. Postojanje slobodnog

pristupa informacijama, u kojem ljudi više nisu samo

pasivni primaoci informacija, nego je to i dvosmjeran

proces, veoma su česte zloupotrebe. Ljudsko pravo je

zagarantirano sve do one granice u kojoj ostvarenje

našeg ljudskog prava neće štetiti nekoj drugoj osobi.

Djeca i mladi moraju biti svjesni prednosti Interneta, ali

jednako tako i opasnosti koje vrebaju u internetskim

prostranstvima. Najbolji primjer toga je i postojanje

problema cyberbullinga. Također roditelji i odrasli moraju

znati o mogućnostima interneta, znati šta im djeca rade,

ali i jačati odnos povjerenja da djeca znaju da im se uvijek

mogu obratiti.

UMJESTO KRAJA – LJUDSKA PRAVA U NOVOJ ERI

TEZE ZA DEBATE:

Ljudska prava u BiH se poštuju

Sloboda govora je neograničeno pravo

Pravo na dostojanstven život treba biti zagarantovano

svakom pojedincu


ljudskih prava”

39

Debatne novosti, br. 1 Januar, 2017. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i

češće

Fra Anđela Zvizdovića 1 71 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina +387 33 203 668

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH [email protected]

www.ckdbih.com

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević

UREDNICA

Nadina Balagić

IZVRŠNA UREDNICA Amila Milavica

REDAKCIJA

Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina Balagić, Zoran Marčeta i svi debatni klubovi CKD-a.

DTP

Anesa Vilić

WEB INFO Nadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVA

Centar za kulturu dijaloga

CKD STRANICA:

https://www.faceb

ook.com/groups/1

34200443968/?fre

f=ts

DEBATOLOGIJA:

https://www.faceb

ook.com/Debatolo

gija?fref=ts

mailto:[email protected]



http://www.ckdbih.com/

https://www.facebook.com/groups/134200443968/?fref=ts




https://www.facebook.com/Debatologija?fref=ts



Documents

IDEA WSDC WIFI NVO MREŽA GRAD VLADA VIJEĆE PRAVDE … novosti JANUAR 2017 MLJP.pdf · 5 OPĆA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA Usvojena i proglašena od Opće skupštine Rezolucijom