I O RUDNIK solidarnosti NA DUGME · i falsifikator * Pero Topić (39) iz Beograda. predstavljaju ći se kao inspek tor SUP-a. ljudima uzimao lićne karte. a kasnije na nj-ihova imena

KONAČNO SMJESTAJ ZA DJEČIJE POZOR IŠTE U B A N JA LU C I

Lutkari u Domu solidarnosti

Strana 8.

DANAS U OMARSKOJ SVECANOST PO VO DO M OTVARANJA RUDNIKA JU GOSLOVENSKOG ZAJEDNIŠTVA

RUDNIK NA D U G M E

BANJALUKA, petak, 1. novembar 1985. Broj 4547 God ina XLII Cijena 30 dinara

IZ L A Z I S V A K O G D A N A O S IM N E D J E L J E

SJEDNICA СК SKJ

9 Supermoderan rudnik u Omarskoj , koji će samo u prvoj fazi proizvoditi milion i 670 hiljada tona koncentrata godišnje i u skoro] budućnosti eliminisati uvoz rude, sagrađen udruženim sredstvima metalurških kombinata i željezara izčetiri republike 9 U

PR IJ E D O R, 31. o kto bra — Jugoslove- nskeželjezareza narednu god inu mogu da plan iraju reko rdnu proizvodnju od šest m iliona to n a gotovih čeličnih proizvoda z ahvaljujući startu rudn ika „O marska". Is- tina, za veću „čeličnu" proizvodnju va lja obezbijediti još staro gvožđe i ostale polu- fabrikate. Očekuje se da će rudnik „Omarska", koji se otvara sutra, dogodine isporučiti našim čeličanama oko 1,7 miliona tona željezne rude. T o praktično znači da će se uvoz ove sirovineza pro izvodnju ćelika smanjiti za oko 80 odsto. O ve g o - dftrie željezare p laniraju da uvezu bezmalo

Ljubijskim rudnicima predvidaju izgradnju druge faze ,,Omarske“, čime bi se stvorile mogućnosti da se u narednim godinama ostvari proizvodnja od 3,2 miliona tona koncentrata, ali su za ovaj poduhvat potrebna pozamašna dodatna ulaganja

1,9 m iliona tona željezne rude i plate oko 700 miliona dolara.

Planira se da narednih godina željezare udruže sredstva za početak izgradnje druge i treće faze rudnika „Omarska". Re c imo, završetkom izgradnje drug'e faze rudnik kraj Prijedora, kakose očekuje, pr oizvodiće oko 2,5 m iliona tona željezne rude, a treće, bezmalo četiri miliona Znači, jedan d io godišnje produkcije rude željeza moć i će i da se izvozi, procijenjeno je i u O pštem udruženju erne metalurgije Jugoslavije.

Strana 4

S I N O C U B A N J A L U C I P O C E O S IM P O Z IJ O H U M A N I Z A C I J I O D N O S A M E Đ U P O L O V IM A

Jasni pravci akcije9 U raspravi o ostvarivanju ustavne uloge

jugoslovenske federacije upozoreno da se nalazimo u procesu dezintegracije i da je sada glavni problem kako se izboriti za integraciju jugoslovenske zajednice 9 Energično zalaganje za odbranu AVNOJ-sk ih principa, ističući u prvi plan bratstvo i jedinstvo

B E O G R A D , 31 . oktobra ( T an jug)— Centralni komitet Saveza kom u- msta J ugoslavije nastavio je danas rad na 21 sjednici razmatranjem ostvarivanja ustavne koncepcije jugoslovenske federacije. Uvodno izlaganje imao je ćlan Predsjedni- štva C K S K J Milan Kučan, koji je upozorio da stavljanje ove teme na dnevni red ima puno opravdanje, jer su u praksi prisutna odstupanja od ustavnih načela pa i pojava kojima senastoje osporiti osnoveSFR J i zamagliti perspektive našeg revolucionarnog pokreta.

Uprijepodnevnom dijeludebate . za koju se prijavilovišečlanovaCK S K J. potvrdeno je da se radi o izuzetno značajnom pitanju koje treba cjelovito sagledati i ponuditi odgovarajuća rješenja za mije- njanje onoga što u praksi, odnosno u sistemu, nije dobro. U diskusijije upozoreno da se nalazimo up ro ce - su dezintegracije i da je sada glavni problem kako se izboritiza integraciju jugoslovenske zajednice . U traženju rješenja neophodno se više oslanjati na svjetska iskustva.U diskusiji je ukazano na potrebu da Savez komunista ide na utvrdivanje pravih uzroka um anjivanja sposobnosti Federacije da efikasno dje luje i na jačanje policent- ričnog etatizma. Utom kontekstuje rećeno da je konsenzus proširen i na d o mene koji nisu predviđeni U s - tavom, a prevelik znaćaj dobio je i princip pariteta. Sve to se, kako se tvrdi, odrazilo i na kvalitet kadrova u organima Federacije.

mnogi okomili na naše uredenje i dodao da takvi često koriste i odnose u SR Srbiji za ostvarivanje svojih ciljeva. Tim povodom on je naglasio da je potpuna stabilnost na Kosovu u ovom času neophod- na ne samo za odnose u pomenutoj

Detail sa sled nice:

Cjelovito aagledatl I ponuditi odgovarajuća rješenja

Vidoje Zarković je napomenuo d a n ije d o vo ljnosam oproklam ova- ti cilj da radnici u udruženom radu moraju postati odlućujući faktor u svim tokovima reprodukcije, već mu se treba stalno približavati. Govoreći o uzrocima etatizma, on je rekao da je jedan od glavnih ne- razvijenost vertikalne kom ponente samoupravljanja, jer kada radnici nisu organizovani, u prazan prostor se brzo ubacuju druqe snage.

Azem Vlasi je upozorio da su se

republic!, nego i u zemlji, u cjelini. Nekoliko diskutanata se založiloza energićnu odbran u avnojski h principa, istićući u prvi plan bratstvo i jedinstvo Isto tako je važno mijenjati produkcione odnose u korist udruženog rada i odstraniti iz prakse dvostruki po l itićki moral, jer u političkoj organizaciji vlada kolizija rijeći i djela.

C K S K J nastavio je rad po podne . a očekuje je usvajanje stavova o ovoj problematici.

Strana 6.

U trogodlšnjoj reallzacljl ovog naućnog projekta učestvuje I Fond Ujedlnjenlh naclja za populaclone aktlvnostl

Ша s r e t n i j u- P O R O D IC U

B A N J A L U K A , 31. oktobra — U organizaciji Univerziteta „Duro Pucar Stari" u banjalučkom D o - mu kulture večeras je počeo rad trodnevni simpozij koji se organizuje u okviru realizacije projekta „Uloga masovnih medija u ostvarivanju društvenih stavova o humanizaciji odnosa medu polovima i odgovornom roditeljstvu".

T o je pokušaj da se sredstvima masovnih komunikacija m ladim ljudima pruži što više informacija koje će im pomoći da bolje shvate sebe i suprotni pol, da lakše nadu put u lavirintu osjećanja, želja i društvenih ograničenja i da se osposobljavaju za budući poro- dićn i život.

Na ovom skupu, kome prisus- tvuje blizu 50 naučnika i strućnih radnika, raspravljaće se o tri te-

matske cjeline. T o su: „Zadaci masovnih medija u razvijanju hu- manih odnosa medu polovima i odgovorno roditeljstvo", „O bra- zovanje i vaspitavanje za humane odnose medu polovima" i „Socijalno-zdravstvena djelatnost ihumanizacija odnosa medu polovima".

Projekt se realizuje na međuopštinskom području Ba- njaluka. Nosilac i glavni izvršilac je Pedagoška akademija u sara- dnji sa N IG R O „Glasom", Radio- Banjalukom, Medicinskim cent- rom i Zavodom za unapredenje vaspitno-obrazovnog rada Ba- njaluka. Stručnu, tehničku i fi- nansijsku pom oć tokom trogo- dišnje realizacije projekta pružaće Fond U jed injenih nacija za populacione aktivnosti.

M.K.

I OVE JESENI OVCAR I PO STAROM

Zakon poštuju, ovce tjeraju9 Stada ovaca i ove godine sve

češća slika na krajiškim drumovi- ma mada je zakon jasno propisao kako se može krenuti u nomadenje

Ljubiša i Jovo Božić iz sela Ratkova, smještenog na padinama Manjače , pla- nine s prostranim travnjacima za ispašu, potjerali su stado od četiri stotine ovaca i krenuli — u ravnicu. Ljubiša i Jo vo nisu dogovorili smještaj i ishranu ove zime u po ljima Slavonije i Vojvodine, iako dobro znaju da će teško moći sa stadom preko Save, jer je zakonom u SR Hrvatskoj riješeno zimovanje stada na povoljan na- čin za tamošnje ratare.

Godinam a su ovčari iz Bosanske krajine i područja srednje Bosne činili štetu usje- vima na poljima slavonskih i vojvodanskih ravnica. Zimovanje bosanskih ovčara i njihovih stada sada je dozvoljeno samo na organizovan način, što znaći da se ispaša

Ljublša I Jovo Božlć kod Omarske: Preko Save, pa šta bude

može obavljati na unaprijed dogovorenim i određenim površinama, koje su o g - radene. a time i zaštićene okolne ratarske kulture. Do ovih, unaprijed odreden ih pa- šnjaka, može se doći opet na organizovan

način, da se stada prebace kamionom ili vozom.

O vćari sve toznaju, ali i dalje tjeraju ovce „ро starom" načinu. Kažu da zakon poštu- ju, a ovce ipak tjeraju drum om . d.K .

B R Z O M A K C 1 JO M IN S P E K T O R A O S U P -a B A N J A L U K A

Uhvaćen prevarant

i falsifikator* P ero T o p ić (3 9 ) iz B e o g ra d a .

p re d sta v lja ju ć i se kao in sp e k tor S U P -a . lju d im a u zim a o lićne karte. a kasnije na nj-i hova im ena otvara o š t edne k njižice na kojim a je, zatim dop is iva o veće n o včane iz n o se

Strana 5 .

E C aktuelrtostiS TA N O V I

Ležarina za javašluk s

j;| Stambena izgradnjau Jugoslaviji.sa viSe ;j; od 100.000 stanova godižnje, po obimu je j|: medu prvima u Evropi, ali po efikasnosti, :;j. brzini gradenja, kvalitetu i nesigurnosti ko- :j:načne cijene, je na začelju. д Dok se kodnaSihsusjedastambenazgra- :|;da završi ( i stanovi usele) za šest do devet л mj eseci, kod nas najčešće od početka izg- X radnje do završetka prođu tri godine. Raz- X lika, teSko prihvatljiva (pogotovo ako se X prati rad tih istih naših gradevinara u inost- X ranstvu gdje su uzomi), ipak ima jednos- g tavno objaŠnjenje. Iza ovogpuževog kora- :j;ka gradevinara je njihov - interes. Jer, $ umjesto da budu stimulisani da posao što X prije završe, neimarima se finansijski naj- :j;j više isplati da odugovlače i naplate j*;„ležarinu”. Drug im riječima, što su sporiji, Sna kraju više zarade.

Tako smo , nesamopoduž ini gradnje već i po načinu naplate stanova - jedinstveni. Samo kod nas, naime, penale za sporo gradenje ne plaćaju izvođači radova već investitori.

Sistem usmjerenog tržišta, kojijeuveden još prije dvije godine a odkogase očekivalo da ozdravi stambenu izgradnju, teško se uhodava. Pravi ekonomski odnosi - igra- dnja za poznatog kupca, sa obezbijedenim parama, čvrstim rokovima i nepromjenje- nom cijenom kvadratnog metra stana mnogima oiigledno ne odgovara. Jer, la- bavim rokovima i mogućnošću da unedogled podižu cijenu, zaraduju i ostali učesnici u stambenoj izgradnji, liizni SIZ- ovi, zavodi, projektanti, komunalci. Njihov dio zarade raiuna se u procentima od ukupne cijene stana, pa Sto je cijena

veća, veći je i njihov dio. X

Dogod većini učesnika bude odgovarao pužev korak gradevinara, male su Sanse da X se nešto bitnije prom ijeni u efikasnosti gradnje i cijeni stanova koji su već medu x najskupljima u Evropi. T o što je za bržu i j>; jeftiniju izgradnju stanova zainteresovano 300.000 porodica, koje čekaju kljui, oči- :|j; gledno nije dovoljno. Ijj:

U stambenu izgradnju se, oiigledno, mo- x ra unijeti više reda. Prvamjeratrebalobida x bude protjerivanje svih posrednika, kojih J:-: ima isuviSe mnogo, kojisasvlmlijepoživeu :j:J bogato m stambenom kolaču i sistematski x guše stambenu izgradnju. Njihovim uda- x Ijavanjem ostali bi nascenisamograditeljii v investitori, ftksne cijene,ivrstirokovii-pe- nali za skretanje izgradnje na puževustazu. v

S. P A V L O V IĆ X

B ILJE2IM O

AUTOBUSI UNEDOBA

Većina putnika koji putuju autobusima Prig- radskog saobraćaja na relaciji Turjak-Bosanska Gradiškaje nezadovoljnasadašnjim voznimredom, koji godinama nije uskladen sa potrebama radnika i daka. Jutarnji autobus koji polazi sa autobuske stanice u Bosanskoi GradiSci u5.50m inutaneodgova- ra radnicima treće smjene, a u povratku srednjoSkolcima jer uvijek stite poslije osam sati tako da su kašnjenja na ćasove redovna. Takoje u toku cijele Skolske godine.

Polazak u pet sati ujutro preuranjen je: učenici moraju čekati još dva sata do početka nastave. U povratku iz Bosanske GradiSke ućenici završavaju nastavu u 13,05 sati, a autobus polazi sa stanice u

12,45 minuta tako da opet moraju čekati dva sata u stanici, jer je sljedeći polazak u 15,15 minuta.

Mišljenja većine radnika su da se uvede linija s poiaskom u 22,15 za radnike druge smjene, tedase konaćno uskiadi vozni red. Ovih dana a i proteklih godina predstavnici mjesnih zajednica Turjak i G r- bavci ponovo su daii do znanja odgovornim u Prig- radskom saobraćaju daseu vozn om redu nešto m o- ra mijenjati. O n i trale da se uvede poiazakušestsati iz Turjak a, da se promjeri polazak poslije 14 sati i uvQde polazak iza 22 sata za radnike druge smjene.

Pred ovim zahtjevom ne pi smjeli da se ogluSe odgovorni u O O U R -u Prigradski saobraćaj.

M. G R U B E Š IĆ

P R EN O S IM O V JC S H IK

RAČUNNapokon su attgle Jesertske kite.

Ne pada mnogo, all dovoljno da se neko vrijeme ne govorl o požarima. NaJalgumlJI vatrogaaac Clnl se, Ipak JeuClnlosvoJe.

Taj dugo očekhranl predah pr lll- ka Je da se sredl raCun. Odgovara- Jućl na pltanje vrlo ,,znatl2el|nog“ delegate VanCeta Nlkolovskog, zamjenlk saveznog sekretara za unutrainje poslove Mlrko Bunev- skl dao Je osnovne podatke o požarima.

U Jugoslav!]! uoblćajeno - na temel|u desetogodlinjeg pros|eka- IzbIJa oko 11.000 potara. O v a će godina, vlie nema dvo|be, bltl rekordna. U samo trl Ifetna mjeseca reglstrlrano |e 4278 poiara, a do kra|a ru|na ukupno gotovo 11.000. Do kraja godine ta će cma brojka pouzdano bil l obllno premaiena.

Naravno, nljedna vatra ne gorl - besplatno. Po onome ito Je Mlrko Bunevskl rekao u Skupitlnl, itete od poiara su u prvlh devet m|secl dvostruko veće nego u c ljeloj proiloj godlnl: vatra Je progutala

UtJešltelJ

W i t *

S. S T R A Ć K O V S K I £

oko 13 m llljardi dinara.Svakome Je Jasno da taj raCun Joi

nije potpun. Ne samo zbog toga ito brojnl posezonskl požarl nisu ukal- ku llranl. Problematlćna Je, nalme, I sama metodologlja Izračunavanja it eta.

Gubltak se, na žalost ne zavriava na zgarlitlma. Kollko Je novca potroieno, reel mo, na prevoienje vatrogasaca I opreme? Kollko vrljede Izgubljenl .radnl danl zaposlenih koji su gaslll potare? Sasvlm Je slgurno da sve stavkv nlsu u i le u raCun. Za usporedbu mogu namposlužltl nekl drugl odnosi. štete na cestama oblino su dva, tri puta veće od prvlh sluibenlh proc jena. Nl s požarlma vjerojatno, nije bolje.

Cijena Je vlsoka. Sada bl se mogla I sm anJItL Ne unazad, već za Iduću godlnu . Da Je doiekamo s manje priča o pripremljnostl na sva Iznenadenja, a vlie stvarne sposobnostl. To Je Jedlnl naCIn da neito uitedlmo (danas Je Svjetskl dan itednje) I na - vatrt.

M. KO PRIV ICA

R E K L I S U .

SPOROSTIOPORTUNIZAM

Dosadašnja sporost u sagledavanju procesa, oportunizam i birokratizam u pre- duzimanju efikasnijih mera, neosjetljivost zapotrebe i problemeradnika i radnih Ijudi- sve to otvara i dalje proširuje breše u kojima se u druStvu razvijaju neželjeni element! suprotni utvrdenom socijalnom, druStve- nom i ekonomskom razvoju. Ako se ne bismo brže i odlučnije organizovali t pre- duzeli efikasnije mjereza sprečavanjesvih ponaSanja i procesa koji ne pripadaju soci- jalistićkom produkcionom odnosu, to bi dovelo u pitanje I sam samoupravni razvoj naieg drudtva. Zato moramo da ocijenimo i koliko I gdje su izvan tog razvoja pojedine pojave koje vr&e pritisak na nasu osnovnu orijentaciju, pa da bez odlaganja, iSćekiva- nja I kolebanja povedemo akciju za ostvarivanje prihvaćenih ciljeva i zadataka iz Prog- rama stabilizacije. (Duian Bogdanov)

ZAJEDNIČKASTRATEGIJA

U Dugoroinom programu se insistira na tome da se rjeSavanje problema nezaposlenosti mora postavljati kaoopSte- jugoslovenski zadatak i ne mote biti is- kljućivo pitanje samo one sredine ili repu-

PRIMJERI

To mogu rudari

Grupa radnika Osnovne organizacije udrutenog rada „FruSko- gorski rudar" u sastavu rudarsko- građevinskog preduzeća „ Vrdnik' iz Vrdnika bila je nedavno prijatnc iznenadenje poslije saznanja da su im uz čestitke iz rudnikabakra u Borustigle i neočekivane no včane nagradezaizuzetnozalaganie, us- pješno i brzo obavljen posao u av- gustu ove godine.

Vrdničani, njih 26, učestvovali su u izvodenju remonta kolosijeka i sistema za transport i drobljenje rude za potrebe O O U R -a „Jam a" borskog rudnika. Naviknuti da dobrim radom očuvaju i jačajuza- vidan ugled koji je .fruSkogorski rudar" stekao na radiliStima Sirom Jugoslavije i inostranstvu, radnici iz Vrdnika su uspjeSno udovolja- vali zahtjevima investitora koji je zbog značaja remonta za cjeloku- pan rad borskog giganta posebnu painju pridavao kvalitetu i poSto- vanju rokova. Rem ontje na obost- rano zadovoljstvo zavrSen prije ugovorenog roka. Pored drugih izvodača značajan udio u tome imali su radnici iz Srema. Njihovom O O U R -u .fruškogorski rudar" isplaćen je ugovoreni iznos za izvedene radove, a prem a vaiećem pravilniku radnici na- građeni. Prijateljski su se raziSli sa investitorima iz Bora.

Medutim, pravo iznenadenje stiglo je nedavno. Radnički savjet O O U R -a „Jam a" iz Bora uputio je u Vrdnik dopis u kome ih, uz riječi pohvale na račun učesnika u remontu obavjeStavaju da zbog izuzetnog zalaganja i kvalitetno obavljenog posla radnicima „Vrdnika" daju pojedinačne na - grade od 4.100 do 14.500 dinara. O d redone su prema istim kriteriju- mima koji su vatili za radnike O O U R -a „Jama".

Ovaj nesvakidašnji potez organa upravljanja O O U R -a „Jam a" sa posebnim simpatijama primljen je i pozdravljen među Vrdničanima, prije svega kao primjer neuo- bićajene korektnosti izmedu investitora i izvođača radova.

bl i ke, od n osn o a uton om ne pok ra j i ne u ko joj se taj problem u najoStrijem obliku poja- vljuje. Na to opredjeljenje Savez komunista Jugoslavije je stavio svoj potpis bez ikakve rezerve. Razumljivo je da nezaposlenost ne tidti podjednako svaku našu republiku, odnosno autonomnu pokrajinu, pa se samo po sebi razumije da se ni nezaposlenost neće svuda rješavati jednakim sredstvima, ali je isto tako nedvojbenoda moramo imati jedinstvenu i čvrstu zajedničku strategiju rj- eiavanjaovog problema koji jeu prvom redu zajednićki, jugoslovenski.

(2lvko G rubor)

GDJE JE PERSPEKTIVASavez komunista kao vodeća idejno-

politička snaga druStva i Centralni komitet imaju dužnost da zauzmu jasne idejno- politiCke ocjene razloga neadekvatnog vođenja politike zapošljavanja, da ocijene sopstveno angažovanje, odgovornost za stanje u zemlji u pogledu vodenja politike zapoiljavanja i da, Sto je najznačajnije, otvore jasnu, sasvim izvjesnu i doglednu perspektivu nezaposlenima u rješavanju ovog problema. Kolikaje odgovornost ovog Centralnog komiteta, CK republika i pokrajinskih komiteta, komunista u SIV-u ili udru- gim organima Federacije, ito imamo preko milion nezaposlenih, ito taj brojstalnoraste i ito preko milion ljudi ne može da ostvari svoje pravo na rad i samoupravljanje?

(Sllvlja Žuglć-RIJav ec) (Na 21. sjednlcl CK SKJ)

, ,G L A S ‘ k L i s t S o c i j a l i s t i č k o e s a v e / a г а Н и и ц n a r o d a

OpStine osnivači: Banja* luka, Bosanska GradiSka, Čdinac, Kotor-VaroS, Lak- taši, Pntjavor, Skender- Vakuf, i Srbac.

Izdajc i Stampa NIGRO „G buT Banjaluka, Ulica AVN OJ-a 93.

Predsjednik PoslovoAiog odbora Direktor 1 odgortonl чгеЛик NIGRO.Glas-Edkem CizmU .Ш ф вЖ ш Šmmmlđ

Prvi broj .Glasa” izaiao je kao organ N O P-a za Boaan- sku krajinu u Župici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Po- slije oslobodenja .Glas" izlazi u Banjaluci kao organ Oblasnognarodnogfrontadojuna 1951. O d IX 1953. izlazi kao organ-SSRN pod imenom .BanjaluCke novine” , a od 29. novembra 1955. pod imenom „Krajiike novine". Od 13. maja 1963. list ponovo izlazi pod imenom -Glas”. Ukazom Predsjcdniitva SFRJ od 19. jula 1968. -Glas” je odlikovan Ordenom zasluga za na rod sa irebm i m zracima. Od 8. februara 1983. .Glasa izlazi kao dnevni bst.

Ureduje Rodakcijski kolegij: Mlrio КЦмц (banjalutka hronika) Earfa U K , (popodncvni desk )Тоам Mark,(sport). MIMMilhwvlć(BouiMka knjina).AitfSltatca. (tehniika rcdakcija), SaMra Plragtf (desk), Nada PavaW (kullura), Nakapa RaA- M i l 1 (direktor i odgovorni urednik). Fail (hronike). DrfHa Sfnaa (Ncdjeljni Glis).

Novinski savjet lisa .Glas* lvaaAairitlć,NewelaBertć(predsjednik)EAeaičl»- aK, MlleakoČcrkcta, Joto Kcrkez.RadoJkaKazauaovW.PriiragLaxartvW.OtaMa-, Mkć. Islaa McMW, Braako Phaševlć, Ncfcojla “ J---------GreaAi Kttailć, HmmfTrtfaavrić, Fraa a \шгШ.

2. S T R A N AG L A S , petak, 1. novembar 1985.

H J bosanska krajinas k u p S t i n a u n i v e r z i t e -T A „ Đ U R O P U C A R S T A R I" U B A N J A L U C I

Trenutakzamodemizaciiu

B A N J A L U K A , 31. o tk o b- ra - lako je za deset godina postojan ja Univerziteta „Đ u ro P u ca r S tari“ u Banja- luci m nogo toga učinjeno, v rijeme do kraja ovog vijeka će b iti p re puno akc ija za njegov razvoj i m odernizaci- ju. N em a potrebe da se o d - laže uvođenje računarske tehnike u i nastavu i biblioteč- ku djelatnost.Studentsk i standard treba je d n o m za svagda dovesti na zadovoljavajuć i nivo, jer Univerzitet postoji zbog nj ihovo g o b razovanja.

O v o su neki od navoda sa današnje sjednice skup - štine Univerziteta „Đ u ro P u - car Stari" na kojoj su, pored ostalog, usvojene i inform a- cije o upisu u prvu godinu stud ija, o studiju uz rad i izmještaj i program rada M arks ističkog stu d ijskog centra Univerziteta. s. S.

Č E L IN A C : U Z S V J E T S K I D A N S T E D N J E

Svakistanovnikštediša

C E LIN A C . 31 oktobra - U ćelinačkoj Filijali PBS skromno |e obilježen svjetski dan štednje. Timpovodom uručeno je 310 štednih knjižica učenici- ma prvih razreda osnovne Skole sa poćetnim iznosom Stednje.

D inarska i devizna štednja dostigla je 900 miliona dinara. od ćega je 720 miliona deviznih sredstava Svoju ušteđevinu povjeriloje18.170štedišta, tako da je skoro svaki stanovnik ove komune uključen u ovu značaj- nuakciju . S. M.

P O S L O V A N J E ,,DI P O D G - R A D C I"

Dobrirezultati

G O R N J I P O D G R A D C I, 31. oktobra — O k o 450 radnika O snovne organizacije udruženog rada ,,D I P o d g - radci" iz Gornjih P o d g ra d a - ca za b ilježilo je za devet mjeseci ove godine dobre poslovnerezultate. P ro izve - li su 29 hiljada i 600 kubnih metara proreza oblovine, što je za tri odsto višeod pla - na. U ostalim radnim jedini- cam a (parketara, masivi, decim irnica) ostvareni su poslovni rezultati na nivou plan iranih. Ta ko je u prîh devet mjesci ostvarena p r- o izvodnja u vrijednosti od 532 miliona i 137 hiljada dinara.

U ovom prim jerno m ko lektivu, koji sada ima oko 840 radnika, nakon septem - barskog udruž ivanja sa

. Jv o rn ic o m stilskog nam je- staja iz G o rn jih P o d g ra d a - ca, smatraju da će o vo g o d i- šnji p lan upotpunostiostva - riti. Ko lika je n jihova sprem nost da u tom e uspiju govori i podatak da su jednoglasno o d lučili da do kraja godine (uz o b e z- b ijeđene sirovine) rade svakesubote. z. V.

OK SSRN SKENDER— VAKUF I

Rad delegate pod lupuФ Raspo loženje da se nedavno uveden i mjesni sam odoprinos najvećlm dijelom isko risti za zapošljavnaje

SK LN D ER — VAKUF — 31. oktobra - Danas su delegati OK SSRN Skender-Vakuf razmat- rali program i operativni plan društveno- političke aktivnosti na pripremi i provođenju izbora u organizacijama SSRN. Veći broj delegata istakao je da su izbori u ovoj društveno- političkoj organizaciji prilika da se sagledaju rezultati, iskustva i problemi u ostvarivaju principa i kriterija kadrovske politike. T akođe je rečeno da se treba zalagati da se u organe SSRN predloži i izabere veći broj radnika iz materijalne proizvodnje i poljoprivrednih pr- oizvođača koji su se svojim dosadašnjim radom i zalaganjem potvrdili u svojim sredinama.

Primjećeno jedaje rad pojedinih delegate u proteklom periodu bio nedovoljan, pa je zat- raženo da se pod lupu stavi rad svih delegata kako bi se na osnovu tih saznanja u predstoj- ećim izborima obavilo kandidovanje i izbor novih. Nadanašnjoj sjednicidosta riječi je bilo i o radu podružnica SSRN na skenderva- kufskom području. Istaknuto ie da su postig-

R E K L IS U PutMomCllo Obradovlć, delegat OK

SSRN Skender-Vakuf:-lako se izgradnja puta nalazl u svim

planovima, ovog sredn|oročja, radovi s*j gotovo preklnutl, jer navodno nema sredstava. Istovremeno za Bugojno se radl četvrtl maglstralnl put koji uopSte nlje bio predvlđen srednjoroćnlm planom maglstralnlh I regionalnih pute- va. Za ovu Investiclju u Bugojnu ima sredstava. Kako? Volio bih da me neko uplta?

-Ne vjerujemo, druže O b radovlću, da će vas Iko upltatl, jer bi mogući odgovor mogao blti neugodan, ćulo se n a siednlci.

nuti rezultati u razvoju skendervakufskih sela očiti, rpeđutim, takođeje primijećenodajeto još uvijek daleko od želja stanovništva ove iz-I kuf

IZV R SN I O D B O R S K U P S T IN E O P Š T IN E BA N J A L U K A O Z A Š T IT I C O V J E K O V E O K O L IN E

Komunalci ne mogu sami

razito nerazivjene komune. Usvajajući program i operativni plandruštveno-po litičkihak- tivnosti u pripremama i provodenju izbora u organizacijama SSRN na području opštine Skender-Vakuf, delegati Opštinskekonferen- c ije su zaključili da osnovna polazišta za izbore uovojdruštveno-političkojorganizaci- ji moraju da budu anaiiza o dosadašnjim rezultatima mogućnosti u daljem razvoju i profil kadrova koji će te mogućnosti u potpunosti iskoristiti.

Danas su delegati OK SSRN u Skender- Vakufu dali punu podršku i proaramu aktivnosti na upisu i uplati narodnog zajma i obezbjedenju drugih sredstava za zapošlja- vanje.

U tom smislu data je incijativa da se izvrši preusmjeravnje sredstava nedavno uvedenog mjesnogsamodoprinosaukoristvećeg izdva- janja zaotvranje novih proizvodnih kapaciteta koji će obezbijediti brže zapošljavanje.

2. KO PAN JA I

BA N JALUK A, 31. oktobra - Ba- njaluka se ni izdaleka više ne može dičiti svojom Ijepotom iurednošću. Urednost Banjaluke se izgubila negdje na sredini puta izmedu ne- rada komunalnih radnih organ iza- cija i neodgovornog ponašanja građana - rečeno je na današnjoj sjednic i Izvršnog odbora Skup- štine opštine Banjaluka.

Oćigledno je da u svemu ovom ima i zabluda i zaklanjanja izparola kao što su: zagađivanje je neizbje- žna popratna pojava razvoja, ove

teškoće se mogu rješavti tek na višem stupnju razvoja, troškovi za- štite su novo opterećenje za ud- ruženi rad, sadašnjim stepenom u zagađenost ne dovodi se u pitanje standard...

Izvršni odbor SO Banjaluka se danas nije bavio samoopisivanjem stanja, jadikovanjem nad sud- binom Vrbasa i Vrbanje, stanjem ulica i trotoara. Govorilo se ar- gumentovanoioperatinotakodabi predložene mjere uskoro trebalo

da daju i dobre rezultate. Naravno da zadaća nije samo na komunalci- ma jer ni mnogo bolje opremljena služba ne mogu ništa bitno učiniti ako gradani bolje ne čuvaju svoj grad.

Na današnjoj sjednici bilo je rij- eči i o finansiranju društvenih i zajedničkih potreba, otklanjanju gubitaka u privredi, stanju par- tizanskih grobalja i nekim drugim pitanjima

A. K.

U M J E S N O J Z A J E D N IC I R IP A C K O D B IH A Ć A

Novatelefonskacentrala

B IH A Ć , 31. oktobra — U okv iru p ros lave 4 3 -g o d išn j i ce prvog os lobođenja B i- haća u M jesnoj za jedn ic i R i- pač na svećan nač in biće puštena u rad nova telefon- ska centrala. Ceotrala ima 180 telefonskih priključakai m o ć i će da zadovolji p otrebe privrede i građana u R ipču.

D .M .

V J E Ž B A V A T R O G A S A C A U R A D N O J O R G A N IZ A C IJ I „ S lP A D — V R B A S " U B A N J A L U C I

Spretni ukrotitelji plamena

B A N J A L U K A , 30. o k to bra - U okviru akcije „Oktobar, mjesec ia štite od požara“ izvedena je još jedna javna vježba vatro ga- saca. O vaj put su svoju spretnost, brzinu i vještinu prezentirali ukrotitelj i plam ena iz Radne organizacije „Sipad- V rbas“ u Banjaluci. Zajedno sa njihovom profesionalnom va - trogasnom jedin icom u im p ro - v izovanom požaru na 'g lavnoj kotlovnici i silosu, sa m o g u ć n - ošću da se ovaj požar proši ri na pilanu i silosu, sa m ogućnošću

da se ovaj požar proširi na pilanu i deponiju drveta, učestvo- vali su i pripadnici profesio- nalne vatrogasne čete banja- lučkog S U P -a .

C ilj je, dakako, postignut. Sa velikom strućnošću, brzinom i p re c iznošću p o ža rje b rzo lo k a - lizovan i ugašen. Vatrogasci su i ovaj put dokazali i pokazali da su dob ro obučeni da brzo i efikasno intervenišu u gašenju svakog požara. Sta to znači za drvnu industriju, gdje je m o - g ućnost za izbijanje požara sa ve likim m aterijalnim štetama aotovo svakodnevna, sigurno ne treba posebno ni govoriti.

V. D.

U S lB O V S K O J K O D P R N JA V O R A

Otvaranje servisa neizvjesno

P R N J A V O R , 31. oktobra — lako je otvoren još 10. jula, u okviru svečanosti obilježava- n ja D ana oslo bođenja P rnjavo- ra, m ašinsko-rem ontni servis u

Umro Todor DodigBANJALUKA, 31. oktobra — U Kliničko- medic inskomcentruu Ba-

njaluci juče je u devedesetoj godini života preminuo Todor Dodig, nosilac „Partizanske spomenice 1941“. Ispraćaj posmrtnih ostataka obaviće se u petak, 1. novembra, na Novom groblju u Banjaluci, a sahrana istog dana u 14 sati u T itovom Drvaru.

Rođen u Drvaru, Todor Dodig je prije rata kao željeznićar prlpadao naprednom гаНп,дк о т pokretu, zbog бсда je hapšen I otpu&tan s posla.

Dlzanjem narodnog ustanka stupa u prve redove borbe ikaoborac Drvarskog partizanskog odreda ..Sloboda" biva krajem 1941. godine zarobljen i interniran u Italiju. Nakon kapltulacljeItalije stupa u Prvu prekomorsku partizansku brigadu, a januara 1944 kada se vraća u domovlnu, rasporeden je u inllnjeri]sku jedinicu Petog korpusai u kojoj ostaje do kraja rata.

Odlikovan je sa viie retnih i mirnodopsklh odllkovanja i druglh priznanja.

Mjesnoj zajednici Sibovska ni ove jeseni nije otvorio vrata. Razlog je nedostatak oprem e, ali i propusti koje je p ro u zro k o - vao izvodač gra đ e vin sk ih ra d o - va K o m u n a ln a ra d n a o rg a n iza - cija „Park" iz Prnjavora.

U Zem ljoradničkoj zadruzi „Privrednik", u č ije m je sastavu ovaj objekat, još ne znaju kada će servis primiti prve korisnike usluga. Jesenja poljoprivredna sezona je u punom zam ahu, a nastale kvarove na m ehaniza- ciji poljoprivrednici otklanjaju putujući u druga mjesta, pri čem u se gubi d ra go c jeno vrijeme. N ije isključeno da dođ e i do spora izm eđu investitora i izvođača rad ova.asvete nesporazum e i odugovlačenja koja prelaze svaku m jeru tole- rantnosti trpe, ni krivi ni dužni, opravdano razočarani p o ljo p - rivrednici.

R R

U S E L A C K U k o d S i p r a g a

Sdgla strujaKOT O R — VAROS, 31. oktobra— Ovogodišnjajesenćeostatidugo

u sjećanju stanovnicima planinskog naselja Selaćka u šipraškoj mjesnoj zajednici. Nakon višemjesečnog napornog radazavršenaje elektrifikacija Selaćke. Dvadesetak domaćinstava je u izgradnju niskonaponskemreže uložilookodva miliona dinara, aSkupština op- štineKotor-Varošvišeod pet milionadinarazaizgradnjudalekovoda i trafo-stanice. Organizovanesui brojneakcijenaizgradnjiokočetiri kilometra duge niskonaponske i dalekovodne mreže Se- damdesettrogodišnji Danilo Kurušić sa ćianovima građevinskog odboraObradomCvijanovićemi LazomTomićemuložiojedostatru- da da se akcija uspješno privede kraju.

Povodom završetka elektrifikacije kraj novoizgrađene trafo- stanice organizovana je svećanost. Sastali su seSelaćani dasagosti- maobilježezavršetak značajne radne pobjede. Izovogaselaodseliio je prije nekoliko godina polovina domaćinstava u ravničarska podru- ćja, ali da su znali da će doći struja kažu da ne bi otidii iz svoga kraja. Dolasku struje su se posebno obradovali učenici, koji ćeod sada pi- sati domaćezadatke uzsvjetlostsijalica.ZeljajemještanaSelaćkeda započnu akciju na izgradnji puta do mjesnog centra, što će im omo- gućiti da lakSe prevezusiriostaleproizvodedoZadrugeuSipragama sa kojom uspješno sarađuju.

Na slici: Sa svećanosti povodom završetka elektrifikacije u S*186110! T ekst i snimak: D KU R U ZO V IĆ

GLAS, pe tak, 1. novembar 1985. STRANA 3.

bosanska krajinaDANAS U OMARSKOJ SVEČANOST POVODOM OTVARANJA RUDNIKA JU G OSLOVENSKOG ZAJEDNlSTVA

KREčE RIIDNIK NA DUGME# Supermoderan rudnlk u

Omarskol, kojl će samo u prvoj fazl prolzvodltl millon I 670 hlljada tona koncentrata godlšnje I u skoroj bu- dućnostl ellmlnlsatl uvoz rude, sag- rađen udruženlm sredstvlma meta- luršklh komblnata Iželjezara Iz četlrl republlke

Ш U LJubljsklm rudnlclma predvlda- Ju Izgradnju druge fazo „Omarske", ćlme bl se stvorlle mogućnostl da se u naredrtlm godlnama ostvarl pr- olzvodnja od 3,2 mlllona tona koncentrata, all su za ovaj poduhvat potrebna pozamašna dodatna ulaganja

VišegodiSnja izgradnja najmodernijeg rud- n ika željezne rude u nas najzad je završena: danas će u Omarskoj kod Prijedora biti otvoren rudnik ,л a dugme", koji je sagfađen udružen im sredstvima Rudarsko — meta- lurškog kombinata Z en ica, metalurških kom- b inata S isak i Smederevo, slovenačkih želj- ezara i sredstvima Fonda Federacije za brži razvoj nedovoljno razvijenih republika i SAP Kosovo . O vo je jedan od prvih objekata u zemlji koji je na ovaj naCin podignut.

Izgradnja i oprema kolosa pod Kozarom ko- Stalaje, umjestotrimilijardei560miliona,22.5 milijardi dinara! Razlog — neredovno pris- tizanje udruženih sredstava, stalan rast c ije- na, devalvacija dinara i velike kursne razlike. T o je, pored ostalog, dovelo do toga da je - prvobitna predračunska vrijednost gradnje „Omarske", kojaće raditi usastavuLjubijskih rudnika, sedmostruko povećana!

Kada dostigne projektovani kapacitet, rudnik će samo u prvojfazi proizvoditi milion i 670 hiljada tona kvalitetnog koncentrata go- diSnje, odnosnodva milionatonasirove rude. T im e ćese, ujedno, eliminisati najveći dio uv- oza rude, za kojusvake godine naše željezare izdvajaju oko 70 miliona dolara, mada će se i dalje uvoziti oko 300.000 tona kvalitetne rude.

KAPIT ALAN O BJEK T

PuStanjem u probn i rad prve faze „Omarske" godišnja proizvodnja robne rudeu Ljubijskim rudnicima će se povećati sa sada- Snjih 2,3 na 3,9 miliona tona, a do 2.000. g o - dine će dostić i oko osam miliona tona. Tako će se u dogledno vrijemeznatno povećati i proizvodnja čelika u zemlji, posebno u R M K Z e -

OTKRILI OMARSKU

Malo je on lh kojl znaju da *u Omarsku, najveće nalazlšte željezne rude u zemlji, otkrlll dr Marljan Ju rić Iz Sarajeva I koordl- nator geololke službe LJub ljsklh rudn ika In2. B ranko Vltaljlć.

Kako? — pltamo In i V ltaljlća.— Prlllkom Izrade osnovn e geoloike

karte na podruCju M am uza u Om arskoj — kaie in i. V ltaljlć — reglstrovano je orud njen|e. Negdje 1964. god lne ko lega Ju rlć lja s mo otl i lln a ovo o rudnjenjeluzeli prve uzorke, kojl nisu dall oćek lvane rezu l- tate. Međutlm, pred početak Izgradnje pruge Omarska — Tomaštca na trasl su vriena plltka letrailv anja: tom prlllko m je na jednom mjestu nabušena ruda, koja nas je prlmorala da izradlm o program reglo- na lnlh Istražlvanja. Već nako n prvlh b u io - tlna d o ill »m o do zakljuCka da se radl o vellkom nalazlitu. N aia predvldanja da se u ovom potkozarskom selu krlje vellko bo- gatstvo, ubrzo su se oblstlnlla.

nica, čija je „udarna ig la” ovaj najveć i radni kolektiv prijedorske opStine.

N em asum njedajeovajrudnikdragocjenza buduć nost naše erne metalurgije, jer je sag- rađennapodručjugdjejeutvrđenoviSeodlOO miliona tonageoloških rezervi rude. Veomaje pogodna za preradu i dobijanje kvalitetnog čelika, tim prije Sto sadrži vrlo malo Stetnih primjesa. Na pojedinim mjestima debljina rudnog sloja prelazi sto metara, Sto je, inače, rijetkost. Kvalitet rudeukopudostiie50odsto

Uprvoltaildva mlllona tona tlrova rudegodltnla:nalmodarnfadrobtllea и гО т а п к о Г

feruma (željeza). Poslije obogać ivanja.zbirni kvalitet koncentrata će iznositi 53 odsto gv- ožđa I visoko kotirati I na svjetskom tržiStu željeznih ruda.

Ljudi i maSine su izmijenili lik Omarske: mnoge njive, livade, šume i močvare nestale susavidika, 140domaćinstavajenastupilosv- oja vjekovna ognjiSta. Ustupili su mjesto džinovskoj gravitaciono— magnetnoj separa- ciji, čijije projektovani kapacitet četiri miliona tona sirove rude godiSnje, i brojnim drugim objektlma. Graditelji iz svih naših krajeva su promijenili tok Gom jenice i Slatine, izmjestili dio pruge TomaSica — Omarska, sagradili branu „Međeđa" i na desetine kilometara saobraćajnica.

VELIKE M O G U Ć N O S TI

U ovom supermodernom rudniku, koji će imati tri površinska kopa i zapoSljavati 700 mladih radnika istručnjaka, instalisanajenaj- savremenija uvozna i domaća oprema. Rudari će rukovati moćnim strojevima, od kojih rota-

cioni bager i pokretna drobilica dominiraju D k o l ino m , predstavljaju posljednju riječ tehnike u rudarstvu.

Valja, međutim, istaći d a će d o k ra ja go d in e iz Om arske krenuti put željezara 400 hiljada tona koncentrata, ali u Ljubijskim rudnicim a već razmišljaju o izgradnji d ruge faze rudnika, jer su njegove m ogućnosti velike.-Za ovaj p o - duhvat su, razumljivo, potrebna pozamaSna dodatna ulaganja. Akose u narednim go dinama obistine predviđanja rudara i dode do pot- punog zaokruženja „Omarske", tada će se stvoriti realne mogućnosti da se ostvari proizvodnja od 3,2 miliona tona koncentrata godiSnje.

Udruživanjem sredstava na dohodovnim odnosima u izgradnji prve faze rudnika u Omarskoj učinjen je jo šjedan značajan korak u uskladivanju zajedničkih dugoročnih interesa u oblasti razvoja erne metalurgije i postepenog prevazilaienja raskoraka između razvoja preradivačkihisirovinskihkapaciteta, koji znatno zaostaju iza stvarnih potreba i

mogućnosti. Z la tk o Đ U R lC

SARADNJA BANJALUCKOG ,,ENERGOMONTA“ I PULSKOG ,,ULJANIKA“

REKO NSTR U K C IJA I PRO SlRENJE ,,BARDACE“

Povjerenje stečeno radom ! UL0G SE VRAĆARadn ici b anjalučkog „Ener-

gom onta" više od dvije godine vrlo uspješno izvode mon- tažerske i druge radove u jugoslovenskom brodogradili- š tu„U ljan ik“ u Puli. To je jo š jedan p rimjer da republička granica ne predstavlja p rep reku kada je u p itanju poslovna, tehnička i druga saradnja.

— Naši radnici vrlo k valitetno i u ugovorenim rokovim a izvode elektroinstalaterske i m ašinsk- oinstalaterske radove u „Uljani- ku“. Sa radnici ma „Uljanika" i drugih rad nih organizacija u ze- m lji izvode u Puli radove na kom pletnom oprem anju velikog broda „Sovjetska G ruzija". An- gažovani su na još nekim sovjetskim , norvešićim i drugim brodovim a, ko jidok ra jaovego - d ine treba da budu završeni — kaže Z o ran Fabić , ru kovodilac p redstavn iStva „Energom ont" u Puli.

Sada se u Puli nalazi p reko 1 SO radnika ,,E nergom onta“. To je za kolektiv veliko priznanje, ali i obaveza. Želja je da se sa „Uljanikom" proširuje ija č a sa - radn ja , da se i u brodogradnji stekne povjerenje, poslovnost, š to se postiže kvalitetom i disci- plinovanim radom . U toku prošle godine, na prim jer, radnici nisu prekidali posao. T akav odnos se cijeni, utire se put sara- dnji za sutra. U naredne tri godine „Uljanik" treba da isporuči Sovjetskom Savezu sedam velikih brodova. O sim toga, radovi u Istarskom prim orju su velika Sansa za „Energom ont", na- ročito u periodu takozvane mrtve sezone.

— Više sm o nego zadovoljni radnicim a „Energom onta". Vr- sn i su m ajs to ri. D a nisu potvrdili

0Banjalučkl montaierl vlše od dvije godine uspješno Izvode specljallzovane radove u „Uljanlkuposebno su angažovanl na vellkom brodu u Izgradnji, čljl Je naručllac Sovjetskl Savez

Prov/era ttručnoatl majttora I na brodovim a: Iz „Ulfanlka"

svoje stručne i druge kvalitete, ne bi se kod nas zadržali više od dvije godine. Proširićemo poslovesa „Energom ontom “ ,jer nas u četvrtom kvartalu očekuje završetak nekoliko velikih brodova — kaže H u s o Seferović, rukovodilac u pulskom „Uljani- ku“, zadužen zaelektroinstalaci-Je-

Proces „uhodavanja" radnika „E nergom onta“ je uspješno oko- nčan m ada još im a fluktuacije radne snage, što je znak da se za pojedine specijalnosti angažuju sposobniji kad situacija pokaže

II

da treba.— K lim atizeri se vrlo dobro

snalaze, stručni su i mi smo više nego zadovoljni. N ešto teže je i51o sa cjevarim a, je r su došli bez potrebnog radnog iskustva. Ali, poslije „zagrijavanja“, postali su dobri m ajstori. „U ljaniku“ susa- da potrebni kvalifikovani radnici m etalske struke — veli R uieta D onato, šef kooperac ije u O O U R -u „O prem anje brodo-

E. T .

I

9 U dvije etape, u rekonstrukclju I modernlzaclju pr- olzvodnlh kapaclteta rlbnjaka „Bardaća“ kod Srpca, Investlra se ukupno 106 mlllona dinara 0 Kada $o rekonstrukdja zavril, vrijednost prolzvodnje će se udvostručltl sa sadainjlh 92 na 176 mlllona dinara

Investicije u rekonstrukciju \f>[- oširenje ribnjaka „Bardaća" plani- rane su i usaglašene u okviru srednjoročnog plana razvoja A g r- oindustrijskog i prometnog kompleksa „Bosanska krajina" i planiranizahvati proiziSli su izsaz- nanja da nekompletni i nedograđe- ni kapaciteti ne mogu da zadovolje potrebe tržišta i da istovremeno rentabilo posluju. T ako jeveć 1982. godine definisana prva faza ulaganja: riječ je o rekonstrukciji postojećeg ribnjaka sa pred- računskom vrijednošću od 22 miliona dinara, ali tada nije nabavlje- nasvaoprem a, pa sem oralorazm i- Sljati o dodatnim ulaganjima.1

Naknadno sačinjen investicioni program, koji je predvidio rješa- vanje m nogobrojnih tehnoloških problema uz preuredenje zim ovni- ka, ribolovnog kanala D ugo polje, ribnjaka Mature, crpnestanice i nabavke opreme, sada je zaokružen sa predračunskom vrijednoSću od 61,2 miliona dinara. Vrijeme će po- kazati da ni to neće biti dovoljno, jer radovi nisu poćeli na vrijeme, poSto nije bloobezbijeđen glavni projekt sa dokumentacijom.

NaosnovutehniCkespecifikacije ulaganja ugovorenih i izvrSenih radova doSlo se do zaključka da će biti neophodno osiûrati dodatna sredstva za izvrSenje predvidenih radova. Zato se i pristupilo reviziji programa, taćnije, utvrđivanju prekoraćenja u investiranju i u oktobru proSle godine investitor se obratio band sa zahtjevom da mu se odobre dodatna sredstva u iznosu od 45 miliona dinara. To , prak- tično, znaCi da će zaokružena konstrukcija finansiranja ovog projekta koštati oko 106 miliona dinara. InaCe, glavni razlozl — zbog

fiega je sve ovo i doSlo u prvl plan — su dug period priprem aza reallza- ciju programa, neadekvatna procjena eskalacije cijena i njihov izrazito visok rast, promjene u ka- pacitetu p um pe. Ranlje je bi lo pre- dviđeno da se bazira na 500, a sada na 1200 litara u sekundi. Osim toga, doSlo je I do izmjena u specifikaciji nabavke opreme: sredstva su uvećana zbog kupovine transpo- rtera za ribu, elevatora za Izlov, čamaca za hranidbu i bazena za transport, te traktora sa prikolica- ma i kamiona. PoSto se to sve nije na vrijeme predvidjelo i nabavilo, ulaganja su znatno uvećana. Anuiteti pristižu, kamate su takode visoke, valja osigurati sredstva za vraćanje kredita.

Osnovna organlzaicja ud- ruženog rada „Bardača" iz Srpca, u sastavu je Radne organizacije „Riboprodukt" iz Prijedora i bavi se proizvodnjom ribe, ribljeg m lada, ali i m nogim drugim poslovima, kao Sto su. na primjer, uzgoj, zaStita, lov i ribolov, trpovina na malo ribom I prehrambenim proizvodima, o t- kupom poljoprivrednih proizvoda Iza ishranu ribe .

Od ulaganja, koja se reallzuju u okviru programa rekonstrukcl|* I modemlzaclje proizvodnlh kapaclteta, ovd|e se mnogo обекије. Ka- da и program u cljetoatl reallzuje, vrijednost prolzvodnje I prometa blće skoro udvostrućena. Raćtina se da t* ukupan prthod dostlći Iznos od oko 176 mlllona dinara po sadainjlm cijena ma. To, praktHSno značl da će efekt ulaganja **6 u prvoj godlnl dostlćl oko S3 mRlona dinars.

D. MOMCILO Vl6

4. STRANA GLAS, petak, 1. novembar 1985.

H J hronika

NAKON MJESEC DANA ZATOČENIŠTVA

Oslobođeni sovjetski taociSaopšteno dasu zatočenlcl u ,jadovoljavajućem stanju, flzlčkl I pslhlčkl stabilni“ iako su Izgublll po nekoliko kilograma svoje težlne

B E JR U T , 31. oktobra (Tanjug) — Trojica sovjetskih g rađanauživaju danas prvečasove slobode nakon što su pun mjesec proveli u zatoćeništvu u rukama kontroverzne „Islamske oslobodilaćke organizacije" (ILO ) Vladi blizak list .A n Nahar" piše danas da su taoci os lobođeni nakon dugih. ali uspješnih pregovora rukovodstva Džumblatove „Prog- resivne socijalističke partije Libana-' (PSP).

List piše da su ,.sovjetski organi bezbjednosti dali detalje lokacije gdje su zatočeni sovjetski

gradani". Komanda PSP jezatimslijedilatrag. pronašla skrovište i. kako piše list, ..PSP je juče (srijeda) poćeo pregovoresaotmičarima da bi oni sinoć nešto iza 19 sati bili oslobodeni".

Isti list iznos i i podatkelibanskepolicije da je milicija PSP bila spremna da napadne otmićare i skrovište kojese, navodno. nalazilo u zapadnobejrutskom kvartu Tarik al2edide

Cetvorica sovjetskih gradana, trgovinski ataše ambasade Valerij Mirkov, ataše za šta- mpu Oleg Spirin, sekretar konzulata Arkadij Katkov i Ijekar sovjetske ambasade dr Nikolaj Svirski. bilisuotetinadvarazličitam jestauza- padnom. muslimanskom Bejrutu 30 septembra uveće T ije lo ubijenog Katkova pronađeno jedvadanakasnijeupravoublizini Tarik al 2edida a odgovornost za otmicu preuzela je do tada nepoznata organizacija sunitskih ekstremista. ..Islamska oslobodila- čka organizacija" U saopštenju organizacija je upozorila da je Katkov ..ubijen jer je bio

sovjetski špijun" i zaprijetila je da će svi taoci biti ubijeni ako Sirija nastavi da podržava na- pad Ijevičarskih libanskih milicija na islamske fundamentaliste u Tripoliju. lučkom gradu na sjeveru Libana

Prema današnjem saopštenju sovjetske ambasade, trojica sovjetskih gradana stigla su na ulaz u zgradu sovjetske am basadeuUli- ci Mazra nešto poslije 19 sati pošto su ih otm ičari automobilom dovezli na stotin jak metara od zdanja Ostatak puta prešli su pj- ešice. bosonogi, zarasli u brade i u poderanoj odjeći. Odm ah su bili podvrgnuti Ijekarskoj kontroli i kasnije je saopšteno da su u „zadovoljavajućem stanju. fizički i psihički stabilni" iako su izgubili po ne koliko kilograma od svoje težine.

Saopštenje je izdala i ..Islamskaoslobodila- #ka organizacija" koja danas tvrdi da je ..oslobodila sovjetske špijune jer su Sirija i Sovjetski Savez održali obećanje i obustavile rat u Tripoliju".

P O L J S K A

Ukinuti bonovi

za šećerVA R SA V A , 31. oktobra (T a -

njug) — Poljska vlada je odlučila da od 1 novembra ukme ogra nićenu prodaju šećera. uvtdenu prije gotovo deset godina Mo- gućnost ukidanja bonova za šećer najavljena je prilikom martovskog povećanja cijena osnovmh prehrambenih proizvo- d a .T ada jeposkupio išećerod46 na 75 zlota. a sada će njegova cijena u slobodnoj prodaji iznositi 90 zlota (oko 150 dinara).

Na bonove su gradani mogli da dobiju po dva. a djeca po dva i po kilograma šećera miesečno. Uki- danjem ovog najstarijeg ogra- nićenia prodaje jednog proizvoda u Poljskoj. ostala je prodaja na bonove mesa i mesnih preradevi- na. griza i čoko lade Mjesećno sledovanje mesa i mesnih pre- radevma iznosi od 2.5 do 4.5 kilograma. zavisno od profesije Ukidanje ovih bonova se ne oče- kuje uskoro. jer domaća proizvodnja nije dovoljna, a nema sredstava za veći uvoz mesa.

A U S T R IJ A

Novivinski

skandal

B E Ć . 31 oktobra (Tanjug) — Poslije novih otkrića sanitarne inspekcije. u Austriji je izbio novi „vinski skandal" — ovog puta zbog pronalaska nedozvoljenih ko ličma jednog sredstva za ko- nzerviranje u vinima 17 proizv- odača u pokrajinamaDonja Aust- rija i Gradišće Danas je objavljeno da su inspekcijske i žandarmerijske vlasti u jednoj ra- ciji po podrum im avinarijavećza- plijenile 100 000 litara takvih sumnjivih vina

R iječ je o sredstvu za konzervi- ranje izradenom na bazi natriju- macida i monobrom kiseline, koje sada štampa naziva „eksplozivom u vinu", s obzirom na m oguće nove posljedice drugog vinskog skandala. Prvi vinski skandal. kada se u Ijetu ove godine u austrijskim eksportnim vinima pronadeni štetni sastojci glikol — antifriza. desetkovao je ovogodišnji austrijski izvoz vina. Sanitarne vlasti u Beču vrše dalju kontrolu nad500vinaizpokrajine Gradišće, nakon ćega ćese moći ocijeniti radi li se o pojavi širih razmjera. Zabrinutost u Beću izazvala je ć injenica da su odgo- varajući organi u SR Njemaćkoj već obavijestili kupce o „novoj opasnosti" od austrijskih vina

’П!--

M E K S IK O : N O V I P O T R E S I

Najveća političko raslojavanje

Već nekoliko dana razne organizacije I „udruženja post- radallh “ organlzuju mlrne demonstrate I protestne ml- tlnge zahtljevajućl da se ubrza otklanjanje posljedlca zemljotresa

M E K S IK O , 30. oktobra (Ta n ju g ) — Sinoćni zemljotres od 5.7 stepe- ni po Rihterovoj skali ponovo je istjerao na ulice preplaSene stanovnike glavnog grada Meksika ali je pro iao bez posljedica. Drugi potresi, dakle opasniji, medutim, zabrinjavaju ovdainje vlasti i sa- veznu viadu.

Naime, više od mjesec dana od katastrotalnog zemljotresa 19. septembra. mnogi problemi izaz- vani potresom. ili izbačeni na pov- ršinu ovom najvećom tragedijom u istoriji zemlje. nisu našli adekvatna rješanja, pa je nezadovoljstvo došlo do taćke usijanja

V eć nekoliko dana razne organizacije i ..udruženja postradalih". u zajednici sa opozicionim partija- ma. organizuju mirne demonstra- cije i protestne mitinge. u centru grada ili ispred Predsjednićke pa- late, zahtijevajući od predsjednika De la Madrida da ubrza otklanjanje posljedica, ali, i utvrdivanje odgovornosti kako u pogledu pro- pusta i špekulacija u izgradnji. tako i uodnosu nasporost, neorgamzo- vanost i nesnalaženje u najkritični- jim trenucima poslije zemljotresa. Zahtijeva se da se postradalima što

prije obezbijedi krov nad glavom da se ubrza normalizacija života i isplati obeštećenje

I O P E N D Ž A B U

IOslobađanje456zatvorenika

Druga tema je i inostrani dug od 94 milijarde do lara pretežak za Meksiko, pa opozicija zahtijeva od vlade, kako u Parlamentu. tako i na ulicama grada M eksika, da progiasi m oratorium . N eki zahtjevi idu dotie da se traži definitivno otpisi- vanje duga.

Savezna vlada Meksika, suočena sa ovim do sada najtežim oblicima narodnog nezadovoljstvaotkakoje Migel de la Madrid postao predsjednik, nije u stanju. zbog unutrašnjih neslaganja daodgovo- ri zahtjevima. D ug se i dalje smatra egzistencijalnim pitanjem koje se mora rješavati daljim plaćanjem Sto se tiče postradalih. donesen je dekret o eksproprijaciji od pet do sedam hiljada kuća i stanova. kako bi se spriječile špekulacije stanari- ma i pristupilo rigoroznoj sanaciji i raščišćavanju

Sve to. medutim, ne nailazi na odobravanje i u toku je najvepe političko raslojavanje u zemlji od revolucije 1910. godine do danas.

S V E M IR S K A L E T J E L IC A „ Č E L E N D 2 E R "

LANSIRANSATELIT

H J U S T O N 31 oktobra (A F P ) — Posada amerićke svemirske letje- lice „Celendžer" obavila je jutros rano prvi u seriji p laniranihzadata- ka: sa broda |e lansiran satelit „G lom r" koji će opsluživati ameri- ćku mornaricu. N|egov Je zadatak da otkriva i prati kretanje podm or- nica i prenosi poruka sa drugih satelita u udaljene baze na zemlji. „Glomr", težak 75 kilograma. će godinu dana kružiti na visini od324 kilometra.

L U K S E M B U R G : N A P A D N A B A N K U

UBIJENPOLICAJAC

L U K S E M B U R G , 31. oktobra (Tanjug) — Jedan policajac je ubijen, a deset lica je ranjeno u pucnjavi izmedu policije i trojice maskiranih napadača koji su po- kušali da opljaćkaju luksembu- ršku „Medunarodnu banku" u centru grada.

Kako je jutros saopštila policija, gangsteri su sa dvojicom tala- ca pokušali da pobjegnu poslije napada na banku i sukobili se s policijskom patrolom. Jedan policajac je tada poginuo. a nek-' oliko prolaznika je ranjeno ,

B R Z O M A K C IJ O MIN S P E K T O R A O S U P -aB A N J A L U K A

Uhvaćen prevarant i falsifikator

9 Pero Toplć (39) Iz Beograda, predstavljajućl se kao InspektorSUP-a, IJu- dlma uzlmao llčne karte, a kasnije na njlhova Imena otvarao štedne knjlžlce na kojlma je, zatlm, dopislvao veće novčane Iznose

B A N JA L U K A , 31. oktobra — Zbog osnovane sumnje da je izv- rišo tri krivična djela — prevare, fal- sifikovanja isprave i lažno predsta- vljanje, u Banjaluci je brzom akcijom radnika javne bezbjednosti lišen slobode i pritvoren P e ro T opić (39) iz Beograda. Protiv njega je Opštinskom javnom tužilaštvu podnesena krivična prijava

O n je, navodno od 9 jula do 26. oktobra ove godine. lažno se predstavljajuć i kao inspektor S U P - a oduzeo od više ljudi u raznim gradovima Jugoslavije lične karte Zatim je na falsifikovanim štednim knjižicama, koje je otvarao u ime lica kojima je oduzeo lične karte. do- pisivao cifre i tako povećavao iznose Novae je podizao u banka- ma u Bosanskoj Gradišci. Novom Sadu, Pančevu, Rijeci. Zagrebu i Banjaluci. Za koji je iznos oštetio banke, još se tačno ne zna.

Topić jestari poznanik inspekto- ra S U P -a Zbog istih ili slićmh krivi- ć nih djela većje više puta osudivan, a prije tri mjesecajepušten poštoje izdržao kaznu od sedam godina i šest mjeseci zatvora.

M D

IZ OKRUŽNOG SU DA U BANJALUCI

POSLIJE BRAT0UBISTVA - B0LNICA

B A N J A L U K A , 31. oktobra — Zbog ubistva svogbrata Radoslava (25) danas je u O kruJnom sudu u Banjaluli Miroslavu Maksimoviću (31). i/ Popovca kod Čelinca. i/rečcna mjera obave/nog psihijatrijskog lijcčenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanov i. Mjcru je i/reklo Vijeće pctorice kojem je predsjedavao sudija Dragomir M iljević.

Miroslav je brata ubio u porodičnoj kući Maksimovićevih u Popovcu i to be/ povoda sa dva uboda nojem oko jedan sal noću. U b icu jenesretni Miro- slav doveo kući na nekoliko dana i/ psihijalrijske bolnice Popovafa. gdje se nala/i na liječenju. uprkos protivljenju Ijekara ovc bolnice.

Inačc. još od 19X0. godine liječio se u ra/nim psihijalrijskim bolnicama (Jankomir. Popovafa).

Nala/om Ijekara vjeStaka neuropsihijatara. utvrdeno je da Miroslav Maksimović boluje od ..enilokrinog duSevnog oboljenja" lipa Sizofrenije koje se ispoljava u agresivnom ponašanju. luiluciniranju... pa jeopasan /a okolinu. M .D .

0SUĐENI RASTURAClĐB0GEB A N J A L U K A . 31. oktobra — VijećeIrojiceOkružnogsudau Banjaluii.

kojem je predsjedavao sudija Gojko Vukotić. osudilo je danas Nenada Memona (32) na dvije godine zatvora i Imrana HadJića (19). obojica i/ Ba- njaluke. na uslovnu osudu u trajanjuoddesel mjeseci zatvora. ako u rokuod iri godine ponovi istodjelo. 7b<ig krivičnogdjela neovlašćene proizvodnjei stavljanja ii promel opojnih droga.

Prema optužnici Memon je početkom januara ove godine u Banjaluci od Ncrmina HadJiosmanovica ll/eo 60 D M uzobccanje da će mu za taj i/nos nabaviti drogu u Zagrebu. Zatim je 31. jula u banjalučkom bifeu ..Snack- bar" kod Robne kuće ..Zenit” /a 6.000 dinara prodao Imranu HadJicu tri doze — ,.pisa“ opojne droge heroin.

Nakon kupovine droge (od Memona) Hadiić je istc večcri u Banjaluci u kafiću ..Kajak" jednu dozu droge prodao nekom I/i za 2000 dinara. Nek- olikodana kasnije drugu dozu. prije ulaska u kasarnuJNA u Puli.poklonio nekom nepoznatom mladiću.

Obrazlažući presudu sudija Vukotić je rekao:— Ove kazne nisu ka/ne već pokuiSaj druSlva da vas spasi od smrti. Jer.

poznato je koliki je ?ivotni vijek narkomana. VaSi roditelji trebaju djecu.I nteres cijelog dru^tva je da budete živi. da selijefite od zla u koje.ste upali. A droga je najveće zlo ovog društva i protiv nje se treba boriti. M .D .

I N J U D E LH I. 31. oktobra (T a -

I njug) — Vlada sjeverozapadne indijske države Pendžab nare- dila jeoslobadanje456zatvore-

I nika, uhapšenih uglavnom juna prošle godine u vrijeme kad je vojska morala da interveniše i

Isprijeći pokušajeseparatistada osnuju novu državu Kalistan Takode, po naredenju nedavno

Iobrazovane vlade partije Sika Aka li Dal, prošle nedjelje je oslobodeno 306 zatvorenika

I Zvanićni predstavnik vlade izjavio je sinoć da je specijalna sudska komisija predložila

dalje oslobadanje zatvorenika i da vlada razmatra itai pri|edlog

Prema ranijem zvanićnom saopštenju vlade Pendžaba neće bit' osloboden nijedan zatvorenih osuden zbog neposrednog napada na armiju tokom njenih akci|a u Zlatnom hramu u Amritsaru, kada je li -* kvidirano teroristić ko-se para-1 tističko jezgro I

IZ V JE S T A J SA IZ V L A Č E N JA 31. O K T O B R A 1985. G O D IN E

44. K O L A S R E Ć A K A Č IJE JE I Z V L A Č E N JE O B A V L J E N O

S R E Ć K AB R O J D IN A R A

0156045707160

6495098400

291070

S R E Ć K AB R O J

D IN A R A S R E Ć K AB R O J

D IN A R A

60 2 .060;

860 | 860 .

8.060 ' 10.060

2.000.060

3217921

200600

245182

128182

604.060

30.060

233383

272346333

240003344323443183

1608080

1.1606.080

30.00030.16030.080

34544

16643834

248544365354438364

100400

1.000700

100.40030.00030.000

S R E Ć K A D IN A R A B R O J

S R E Ć K AB R O J

D IN A R A

36 786

0846 3696

22826 23536 41016

026486 183316, 2196 861 459286

6 , 140

600 600

6.000 6.140 8.000

30.000 200.000

30.00030.000

5 745 80 27 12095 140 297 * 200

28305 4.000 22737 6.00036485 4.000 29117 4.000

00

08 10038 8048 10088 120

24278 10.000041688 30.120

3966929

205259

1204.000

1,000.000

GLAS, petak, 1 . novembar 1985. STRANA 5.

zemlja

IZLAQ A N JE MILANA K U ČA NA NA SJEDN IC I C K SKJ O O STVAR IVANJU USTA V N E K O N C EP C IJE JU G O SLO V EN SK E FEDERAC1JEu e )

Jasni pravci akcije# Zbog paalvnoatl S K J u druitvu

Izostaje rjeiavanja nekih najvatnl- Jlh pitanja zajednlčkog ihrota I na- raataju pofave I tendencije koje na- sfo/e da oapon I same osnove S F R JI zamagle perapektlve naieg revoluclonamog pokreta Ф Otpor atatlatlike tdeologlfe postao je gtavna prapraka Uranju samou- pravplh sloboda I prava radnika I rad nth IJudl Ф Ako bl I dalja Jaiafa rapublHka driava kao raprazantl naclje, kao noallac odlućhranja o drvitvenol reprodukcljl, ustavnl modal odnosa u ladaracljl ne bl se mogao ostvarhratl, all bl bllo opaano trailtl rfeienfe I u JaianJu -aavazna driava, umjasto u rax- vtaićlvanju rapublHka drtaveuko- riat udrutanog rada

B E O G R A D . 31. oktobra ( T anjug) — C ent- raini komitet S K J nije cjelovitije razmatrao ostvarivanje ustavne koncepcije naše federacije, iako je bilo vid ljivo da tu posto je oz- biljni problemi, pa i odstupanja od ustavnih naćela. Z a ovo o dlaganje nema ozbiljnih opravdanja. Upravo zbog pasivnosti S K J u d ru itvu izostaje rješavanjenekih najvažnijih pitanja zajedniCkog života i narastaju po jave i tendencije koje nastoje da ospore i same osnove S F R J i zamagle perspektivu našeg revolucionarnog pokreta. rekao je u uvodnom izlaganju član Predsjedništva C K S K J Milan KuCan.

O va sjednica m ožei morapokrenuti rješa- vanje složenih i godinama gomilanih problema našeg zajedn ičkog života i funkcionisanja naše federacije. na taj način, da na već poznatim principima utvrdi je- dinstven idejno-politički pravac aktivnosti S K J za njihovo otklanjanje. Rasprava bi, prema Kučanovim rijećima, morala da ispu- ni dva c ilja — prvo, da razjasni, u svjetlu sa- dašnjih prilika, nekafu ndamentalna pitanja i potvrdi osnovna opredjeljenja na kojima je izgrađena naša federacija, i drugo, daodre- di glavne pravce i zadatke dalje društveno- političke aktivnosti na otklanjanju uzroka neefikasnog funkcionisanja federacije i nedosljednosti u ostvarivanju njene ustavne koncepcije. KuCan smatra da će pripremlje- ni prijedlog stavova biti efikasan oslonac po litićkoj akciji i osnovanakojojćesegradi- tizakljuCci na 13. kongresu.

Razjašnjavanje nekih osnovnih principa je neophodno jer se u praksi javljaju velike razlike u gledanjima, pa i sporovi u društvu. medu komunistima, a dobrim dijelom i u rukovodstvima SK o suštini tih principa. T reba. rekao je Kučan, u punom svjetlu da uoCimio i najezdu raznihekstremnih id e o lo ških napada na ustavna rješenja, pa i na same osnove nastanka i karaktera Ju g o s lavije . U pravo pasivnošću, neosjetljivošću i oportunizmom, kojizahvataidobardioSKJ, stvoren je Sirok prostor za konzervativne, reakcionarne, pa i kontrarevolucionarne ideje i ideologije, koje sve agresivnije unose zabunu i dezori jentaciju u već inaćesloženu ekonomsku i politićku situaciju, rekao jeM i- lan KuCan.

Ustavna reforma poCetkom sedamdese- tih godina poćela je. podsjetio jeKućan, kao reforma federacije, alise u b rzo pokazaloda to nije moguCe, a da se istovremeno ne mije- njaju i odnosi proizvodnje, ukoliko se na osnovama druStvene svojine i socijalis- tićkog samoupravljanja ne konstituiše slobodno udruženi rad i ojaća materijalni, kulturni i politiCki položaj radniCke klase. Ta ko su stvorene pretpostavke izgradnje cjeiovitog druStveno-ekonomskog i društveno-politićkog sistema koji, dajući radniku neotudiva prava da od luCuje o pr- oširenoj i druitvenoj reprodukciji. rješava na nov naćin suštinsko pitanje revolucije - upravljanje viSkom rada. N a toj osnovi se Ju g o sla via razvija i funkcioniše kao driava i kao samoupravnveocijalistička zajedn ica.

Formalni i neformalni centri odlučfvanja

A k o se ima u vidu takav karakter ovih promjena, postajejasno, rekao je KuCan, da su zahtjevi za revizijom sistema uglavnom etatistiCkog i tehnobirokratskog porijekla. O tp o r etatistiCkeideologije postao jeglavna prepreka Sirenju samoupravnih sloboda i prava radnika i radnih ljudi. Otuda i to liko formalizma u primjeni i razradi Ustava i Z U R -a , iza kojih ne stoje promjene realnih društvenih odnosa.

Mi smo već b ili u situacijama kada se. u stanju nužde, često na brzinu, i bez du goroćne strategije, interveniše pa Cak i „popravlja sistem" mjerama koje su medusobno protivrječne, pa neke od njih objektivno znače negiranje pojedinih temeljnih ustavnih opredjeljenja. U posljednje vrijem e to se dogada i sa prog- ramom ekon omske stabilizacije, a vrlo indi- kativne su i diskusije o promjenama poli- tiCkog sistema. U politiCki prostor ubačena je nova teza koja pokušava konfrontirati dugoročni program ekonomske stabilizacije sa kritičkom analizom funkcionisanja političkog sistema. prećutkujući ono bitno— da oba dokumenta polaze od Ustava i

Z U R -a . Oduzim ajući programu stabilizacije na taj naCin njegov društveno-ekonomski i samoupravni socijalistički karakter, njegovu revolucionarnu snagu, taj se program re- ducira samo na program ekonomskih promjena i tako osakaćen proglašava za

'„najviši zakon društva". Takvoj politićkoj manipulaciji, rekao je KuCan, treba statiti nakraj, jer niko nema pravo da, u ime neke apstraktne slobode, napada strategiju dru- Stva za njegov izlazak iz krize itimeugrožava temeljne vrijednosti i tekovine revolucije.

DosadaSnji rad na kritiCkoj analizi po- kazuje da se neki bitni ciljevi ustavne reforme nisu ostvarili na zadovoljavajući i očekivani način. U društvenoj praksi se stvorio neformalni paralelni sistem odluCi- vanja, mimo i protiv ustavnog sistema. U p - ravo taj paralelni sistem, koji funkcioniše kao razliCiti splet formalnih i neformalnih centara odluCivanja poslovodnih, po liti- čkih, upravnih i izvršno-političkih struktura, i kao izrazodbrane njihovih društvenih pozicija i moći, onemogućio je ostvarivanje osnovnog cilja ustavne reforme — zamjenu klasnog su bjekta odluCivanja o viSku rada. Sve ovo, rekao jeKuCan, imavelikiuticajina pr.nksu ostvarivanja ustavnih odnosa u federaciji.

U nastavkuizlaganjaMilan K u ča n je rekao da se i danas, kao i u vrijeme ustavne reforme, nameć u teze kojima se pokušava objasniti da li se Jugosla via razvija kao federacija ili kao konfederacija i da li su U s- tavom otvoreni putevi njene dezintegracije, Sta bi Jugosla via zapravo trebalo da bude i kakvi bi u njoj morali biti odnosi. U tom kontekstu često se pokreCe i pitanje tzv. avnojevskog kontinuiteta i traži ispravljanje odstupanja do kojih je navodno došlo. O ne smjeraju, rekao je, razvaljivanju na avnojev- skim principima izgradenog ustavnog koncepta naSe federacije. Ne odnose se na proSlost, već na sadašnjost. a najviše na bu- dućnost, posebno kada se govori o istorijskom legitimitetu postojanja i jednakih prava nekih republika i pokrajina, odnosno naroda i narodnosti u S F R J. Na tome divlja nacionalizam koji nas sve viSe zapljuskuje tako reći u svim krajevima zemlje.

Rješenja za složene probleme danaSnje Jugoslavije nećemo i ne možemo tražiti okretanjem ka proSlosti, otvarajući na taj naCin uvijek ponovo pitanja na koja smo na- šim zajedničkim životom dali uvjerljive odgovore, prepravljajuć i istoriju kako bi služila sadašnjim pragmatskim politićkim interesima i idejnim opredjeljenjima. Ako već moramo da se sporimo, onda je kudi- kamo produktivnije, naglasio je Kučan, da se sporimo oko toga koja nas rješenja m ogu pouzdano izvesti iz sadašnjih teškoća.

Milan Kučan smatra da je razgovor o djelovanju organa federacije i eventualnim institucionalnim promjenama m oguć tek na osnovu raščišćavanja idejnih platformi, koje razlić ito tumače i samu ustavnu koncepciju federacije. Sadašnja sporost dogovaranja u federaciji i nastojanja da se ono pretvori u pregovaradko pravo izvršnih organa repu- btika i pokrajina osnov je za prijedloge da se ukine ovaj princip odluć ivanja. Pri tome se ne sagledava da je upravo dogovaranje i zajedničko odlućivanje o vitalnim interesima naroda. koji žive u višenacionalnoj zajednici, koji se medusobno prožimaju i dopunjuju svojim zajedničkim i stvarnim interesima najprirodniji oblik izražavanja jedinstva interesa u takvoj zajednici. Zato je svako „popravljanje" odnosa u federaciji, koje ne vodi raćuna o neophodnosti obezbjedenja interesa koji povezuju narode i narodnosti, Jugoslaviji, krajnje osjetljivo pa ć ak i opasno, nesam oza stabilnost Ju g o - slavije. nego i za njenu socijalističku i komu- nističku perspektivu, rekao je Kućan.

N a č e m u D o č i v a i e d i n s t v oU osnovi tih i sličnih gledanja usađeno je

nerazumijevanje nacionalnog pitanja, a u osnovi neprihvatanje naCina kako je ono u Jugoslaviji riješeno. Najviše nesporazuma vezano je za princip da narodi Jugoslavije. odnosno njihova radnička klasa, raspolažu uslovima, sredstvima i plodovima svoga rada u uslovima druStvene svojine, postojanja jedinstvenog jugoslovenskog tržišta I privrednog prostora. Ta j princip, medutim, svoj smisao dobija tek cjelovitim ostvari- vanjem samoupravnih proizvodnih odnosa. kojima se uspostavlja neposredna ekonom-

- skavezaizm edu radnikai njegovog minulog rada. Ta j rad se sada u postojećem sistemu reprodukcije gubi iz ruku radnika i pretvara u ekonomsku bazu za nastajanje finansijsko-tehnokratskih centara. kojipos- taju otudena snaga nad radom i radnim ljudima.

Jedinstvo naših naroda i narodnosti ne poćiva samo na ekonomskoj raćunici, rekao je Kučan, već ih povezuje u prvom redu zajednička progresivnasvijest koju jestvori- la revolucija i zajednička borba za samou- pravno demokratsko socijalistićko društvo, zajednićka istorijska sudbina i interesi odbrane, nezavisnosti i slobode na tim našim nemirnim prostorima. Sve dok ti interesi budu garantovani ravnopravnim položajem naroda i narodnosti i cjelinom društvenih odnosa u zajednici, ne prijeti opasnost ni sudbini Jugoslavije za koju su toliko „zabrinuti“ unitaristi, nisuverenitetupojedi- nih naroda za koje se „plaše" nacionalisti i separatisti.

U nastavku izlaganja Milan Kučan se

Sa luteratnja »Jadnlca CK SKJ:Sto prlla pravladatl tadain/l zattoj u rmzvoju шатоиргагЦап/а

ponfcvo vratio na princip odlučivanja spo- razumijevanjem i dogovaranjem, rekavši da se ono ne može poistovećivati sa klasičnimpravom veta, da se ne može apsolutizovati i pretvarati u sredstva naše nesaglasnosti i time kompromitovati. Ako se pravo veta prihvati kao opšti princip, a takve tendencije postoje, to praktično isključuje. upozorioje, svako demokratsko odlučivanje. Politička akcija bi morala biti jednako osjetljiva prema „tiraniji već ine" i prema „tiraniji manjine".

Pravo je i odgovornost svake republike i pokrajine da daje odnosno da ne daje sa- glasnost na pojedine akte ako bi time bila naruSena njena ravnopravnost. Kada se zbog toga u Skupštini S FR J ne usvoje neke odluke, to se ne može a priori proglašavati političkom destrukcijom i tvrditi da je to slom sistema i tragedija jugoslovenske demokratije.

Veliko opterećenje u razgovorim ao funk- cionisanju federacije, rekao je Kučan, predstavlja stvarna m oć etatizma i opasnost koju predstavlja njegova dominacija u odnosim a unutar cijelezajednice. Monopol savezne države u raspolaganju sredstava druStvene reprodukcije Ustavom je for- malno u velikoj mjeri decentralizovan, ali ne do samoupravnog udruženog rada. Težište političkog tutorstva nad udruženim radom preuzeli su, konstatovao jeKučan. izvršno- politički centri republika i pokrajina. Proces deetatizacije nije dosljedno proveden ni u federaciji na nekim područjim a od kojihza- visi samoupravni položaj i odlučivanje radnika, kao što su — sistem cijena, bankarski sistem, devizni i kreditni sistem. Proces' decentralizacije odlufivanja o reprodukciji nije se pretvorio u proces njene deetatizacije.

Umjesto udruženog rada nosioci razvoja su republićke i pokrajinske „države", umjesto banaka udruženog rada imamo državne republić ke banke, itd. Tehnokra- tizam kao politički izraz etatizma postao je glavni izvor nacionalizma, raznih parcija- lizacija i zatvaranja u svoje atare. T o jesitua- cija sa kojom smo suočeni a to nije ustavna koncepcija — da radnička klasa svakog naroda raspolaže stvorenim viškom rada — jer je to odlučivanje otudeno od radnika, niti je to ustavna koncepcija republika, po kojojsu one nacionalne države udruženog rada, koje služe ostvarivanju nacionalnog i klasnog interesa.

Svaki etatizam jednako opasan

U svemu tome, naglasio je Kučan, treba vidjeti kakva je na£a pozicija rukovodstava, u stvaranju takvog stanja. Svima nam je jasno da jesadašnje stanje neodrživo i da se kao komunisti ne možemo s njim pomiriti. Jer, ako bi i dalje jačale republičke države kao reprezenti nacije, kao nosilacodlučiva- nja o (Jruštvenoj reprodukciji, ustavni model odnosa u federaciji se ne bi mogao ostvarivati.

Ali, isto tako bi bilo lo£e tražiti rjpšenja u jačanju savezne države, umjesto u razvlašć i- vanju republićke države u korist udruženog rada.

Jednostrano, optuživanje republika i pokrajina i napadanje njihovih ustavnih prava kao isključivog krivcaza„krizuzajedništva“ ne vodi ka rješenju naših problema. Post- ojanje republika i pokrajina je istorijska fiinjenica, a sposobnost i mudrost rukovodenja zemljom treba iskazati upravo uz uvažavanje ovakve istorijske realnosti a ne u špekulacijama kako bi svima, a nekim posebno. bilo lakšei IjepSe. kada bi Jugosla - vija bila jednonacionalna i centralistički uredena. Besmisleno je nagadanje o tome koji je etatizam manje opasan. savezni ili repu blić ki. Važno je nešto drugo: ni repu blički ni pokrajinski. ni savezni etatizam nezavise od takvog ili onakvog odnosa među republikama već od stvarnih društveno- ekonomskih odnosa u našoj zemlji.

U svim na£im republikama i pokrajinama prisutna je naglašena pojava manifestiranja državnosti i njenih vanjskih atributa a da nismo sagledali dublje uzroke ovih tenden- cija. Naime, pitanja samostalnosti, nezavisnosti i suvereniteta ne postavljaju se uvijek kao uslov i temelj povezivanja, sa- radnje i udruživanja sa drugim narodima i zemljama, već naprotiv radi zatvaranja i ćak dokazivanja da u našoj istoriji ima mnogo više onoga po čemu se razlikujemo od onoga što nam je zajedničko i blisko. Tra ie n je rješenja jačanjem republičkih i pokrajinskih država na etatističkim osnovama ne- minovno vodi njihovoj konfrontaciji i na- rušavanju stabilnosti Jugoslavije. T o je, upozorio je KuCan, posebno opasno u uslovima kada viškom rada ne vlada radnik pa se na toj osnovi stvaraju i republički i pokrajinski kapitali koji se medusobno, po logici pro- fita, sukobljavaju. Na takvoj platformi rješe-

nja nema. T o nije ni platforma A V N O J -a ni Ustava. T o ne vodi samo medusobnom zatvaranju i autarhiji republika i pokrajina. već unutar njih samih zatvaranju vodećih struktura prema vlastitoj radničkoj klasi i samou- pravno udruženim radnicima, jer one u njihovo ime raspolažu viškom rada i poli- tiCkom vlašću, pa time defakto postaju nosilac nacionalnog suvereniteta. Otuda, rekao je Kučan, moramo utvrditi jasan pravac naše akcije. T o je prevladavanje sadašnjeg zast- oja razvoja samoupravljanja i jačanje realne osnove za zajednički život, ravnopravnost i slobodni razvoj svih naših naroda i narodnosti, zasnovan na istorijskom interesu radničke klase.

Takav pravac je uslov rješavanja i konkretnih problema ustavnih odnosa u SR Srbiji, koji su naš zajednički i veoma osjetljiv problem. Stavovi koje je Predsjedništvo C K S K J usvojilo kao osnovu za dalju idejno- političku aktivnost komunista na jačanju jedinstva i zajedništva u SR Srbiji. rekao je Kučan, naglašavaju neophodnost što dosljednijeg ostvarivanja ustavne koncepcije SR Srbije i njenog jedinstva i suveren ite- ta. kao i ustavne koncepcije socijalističkih autonomnih pokrajina. Pošto su ovi stavovi poznati, rekao bih samo da kao komunisti moramo imati najveć i sluh, interes i odgovornost daseustavni principi o položa- ju SR Srbije i S A P do kraja ostvare u sada- šnjim uslovima i tako iz politićkog života eli- miniSe jedan veoma krupan problem koji opterećuje naše ukupne odnose. Osjećaj bilo kog dijela našezajednice da nije ravno- pravan mora zasvenas, istakao jeKuča'n, biti veoma krupan politiCki problem, a ukla- njanje njegovih uzroka na£ zajedniCki zadatak.

Brže do konkretnih dogovora

Dosta pažnje KuCan jeposvetio nacional- nim ekonomijama, ocijenivši da se one ne mogu stvarati drugaCije nego natemelju jedinstvenog samoupravnog produkcionog odnosa i radniCkog samoupravljanja koji je koheziona snaga Jugoslavijei jedinstvenog tržišta na kome su te ekonomije povezane, meduzavisne i komplementarne jer ih na to upućuje sistem jedinstvenih društveno- ekonomskih odnosa i sila ekonomskih zakona. Naša je praksa, medutim, Cesto suprotna ovakvom opredjeljenju. N e- jasnoće u pogledu odnosa prema nacional- nim ekonomijama postoje osobito zato Sto se one vezuju u praksi za nacionale kapi- taleotudene od radnićke klase i sam ou- pravno udruženog rada i Sto se pokušavaju ostvariti kao zatvorene, niskoproduktivne, autarhijske, nepovezane i konkurentne privrede. Da bismo i u pogledu tih pitanja bili. jasniji, morali bismo se mnogo odlučnijeisa m nogo jasnijom platformom sukobiti sa neustavnom praksom u kojom etatistiCkest- rukture van udruženog rada uzurpiraju stvarna prava udruženih radnika, razvijaju „svoju" autarhiCnu ekonomiju van logike ekonomskih zakona koja narušava je- dinstveno jugos lovensko tržište .i ekonom - ski i politiCki razbija Jugoslaviju.

Današnja sjednica, primijetio je KuCan, treba da ukaže i na znatna odstupanja u djelovanju S K J u odnosu na Statutom ut- vrdenu ulogu i naCin njenog ostvarivanja. Na to je svom oštrinom ukazala i javna rasprava povodom 13. s je d n ice C K S K J. Cinje- nica je da kod nas dugo traju diskusije o problem im a federalizacije i jedinstva S K J, o tome dali postoje i koje su razlike izmedu ustrojstva federacije i ustrojstva S K J, a da pri tom nema dovoljno jedinstvene akcije S K J koja je bitan uslov socijalistiCkog sam ou- pravljanja i demokratije zasnovane na tom samoupravljanju. Mislim, rekao jeKuCan, da treba dobro pogledati zašto dolazi do birokratizacije paitije, do m oguć nosti njenog odvajanja od klasei progres ivn ih društvenih snaga i njene nedovoljne uspješnosti da se potvrduje kao avangjrda te klase. Posljedi- ca te birokratizacije je federalizacija S K J, koja sve više otežava postizanje idejno- politiCkog jedinstva. T o pokreće svijest jednog dijela Clanstva u pogrešnom pravcu, da treba, ukinuti SK republika i pokrajina i svesti ih na administrativno-organizacione punktovepartijskog centra. Cime bi i oni i taj centar izgubili svojstvo avangarde radniCke klase.

Ne može se ukinuti, već naprotiv treba jaCati inicijativnost i odgovornost pojedinih organizacija SK za doprinos form ulisanju i za dosljedno provodenje jedinstvene politike S K J kao £to se takode mora sprijeCiti da sedemokratski centralizam pretvori u birok- ratski centralizam. Nam a, konstatovao je KuCan, nije potreban monolitizam narijeCi- ma ili poslušnost i lažno jedinstvo, već jedinstvo na djelu.

6. S T R A N AG L A S , petak, 1. novembar 1985.

K B D zemlja >svij etPU N IJE K O V E R TE Z A P O SLEN IH U J U LU

Prosjek-42.075 dinaraPovećanje u odnoau na Istl prošlogodlšnjl

mjesec Iznonl 83,1 odstoprosjeku neSto više od 41,8, a u vanprivredi 43,3 hiljade dinara. Statistićarl su izračunali da su' ,.plate" u privredi povećane za 82,9, a u van-

BEOQRAD, 31. oktobra - Prosječan čist lični dohodak po radniku u julu ove godine dostlgao je 42.075 dinara - saopitava Savezni zavod za statistiku. Ta primanja su za 83,1 odsto veća nego lani u istom mjesecu. Medutim, kada se

?rlvrednim djelatnostima za 84,4 odsto - javlia t -------

8U I

Гапјид.Najveća prlmanja imali su zaposleni и finan-

sijsklm i srodnim uslugama - 53.207 dinara.pogleda prosjek za sedam mjeseci uoćavasede

i kovertezaposlenih J ugoslovena neštotanje sijskim -34.439dinara. Julskeisplateuprivredibilesuu Slijede Sumarstvo, saobraćaj i veze, zanatstvo i

druStveno-političke zajednice i organizacije. Najmanje prosjeke u julu imali su građevinari - 37.571 i ugostiteljstvo i turizam - 39.649. Ovosu zaista simptomatični pokazatelji s obzirom na to da je riječ o djelatnostima u kojima je jul „špic" sezone.

Čist lični dohodak po radniku ubjedljivo je najviSi u Sloveniji - 56.098 dinara. Na drugom mjestu su zaposleni u Hrvatskoj 44.900, a na trećem radnici u Vojvodini sa primanj ima od 41.820 dinara. Najtanje koverte nosili su kuća- ma radnici u Makedoniji - 29.500 dinara.

S O V JE T S K O R E A G O V A N JE

Podrška inicijativiPoruka rukovodllaca Seat drtava ukazuje na prlorltatan značaj problema člje rješenje oče- кијв cljelo čovjećanstvo od tenevskog susreta plšo „Pravda"

M O S K V A , 31. oktobra - Sovjetski Savez je pozdravio inicijativu šest zemalja koje su se, uoči ženevskog susreta, ob- ratile Mihailu G orbačovu i R o- naldu Reganusprijedlogom da sena godinudanaobustavesve nuklearne robe - IzvjeStava T a njug.

T o je druga poruka lidera Sest zemalja - Argentine, M eksika, Indije, švedske, Grčke i Ta n za nije - koji se obraćaju supersilama. Oni su, u interesu mira i popuStanja zategnutosti među Sovjetskom Saveznom i Sjedinjenim D ržavam a-reago- vali i u tzv . deklaraciji iz Delhija, p r ije pola godine. >

Kao I tada, i ovog puta je M os- kva reagovala pozitivno na inicijativu tih zemalja koje sovjet- skaagencija TA S S -n e izvje sn o zbog čega - naziva nesvrstanim zemljama. Vašington je m eđu- tim, i ovog puta odbio prijedlog o moratorijumu nuklearnih proba s obrazloženjem - kako piše današnja „Pravda" da su „podzemne nuklearne probe važne za S A D radi bezbjednosti“

„Poruka rukovodilaca Sest driava" - komentariše tim povodom vodeći sovjetski dnevnikstavM oskve-„ukazuje na prioritetan značaj prob lema čije rješenje očekuje čitavo

čovječanstvo od ženevskog susreta".

Sovjetski Savez je јоб ranije jednostrano odlučio o moratorijumu na sve nuklearne probe do prvog januara iduće godine. U isto vrijeme Kremlj je izrazio spremnost da se to razdoblje produži na neograničeno vrijeme - ukoliko bi iSjedinjene Američke Države preduzelesli- čnu obavezu. Pošto je VaSington do sada odbijao da to učini - u isto vrijeme su S A D izvršile četiri nuklearne po - dzemne eksplozije - neizvjesno je da li će SSSR produžiti m o- ratorijum i poslije prvog januara.

Prema ocjenama u Moskvi, prijedlozi Sest zemalja idu ,,ukorak“ sa sovjetskim inicija- tivama za smanjenje nukl- earnog naoružanja i obusta- vljanje dalje trke.

N O VAIZ D A N JA Ookument i literaturaBEOGRAD, 31. oktobra - ,,Narodnaknjiga"i Arhiv

Jugoslavije objavili su najnovije djelo Slobodana Nesovićai prof. dr Banka Petranovic, dokumentarnu monografiju: Jugoslavija i Ujedinjeni narodi, 1941- 1945".

Na osnovu istorijskih izvora, najčešće primarnih, autori daju cjelovitu sliku i podrobno osvjetljavaju pojedine faze u razvoju koalicije antifašističkih snaga u svijetu od prvlh dana njenog nastanka i uiogu Jugoslavije u njoj. Materija je razvrstana u 28. odjelja- ka, koje prate iscrpni komentari. Prikazan je tok ukljućivanjanove Jugoslavije-kroz njenoizrastanjei konstituisanje u drugom svjetskom ratu -u posljera- tni medunarodniporedak.

Recenzenti su prof. dr Andarej Mitrović i prof. dr čedomir Popov, a urednici dr Sida Marjanović i Vidak Perić.

Premaizjavi pomoćnikadirektora ArhivaJugosla-

vije Jovana Popovića, zbirka pripada grupi izdanja sistematizovane istorijske grade koja ima visokc mjesto u istoriografiji, ali je ona istovremeno i litera- tura, zanimljiva za Siroku javnost. Dosljedno sprovedenom koncepcijom dobijena je monograf- ska obrada jednog od ključnih pitanja odnosa Jugo- slavije sa antifaSističkim svijetom i njenog ućeSća u OUN i položaja u specijalizovanim agencijamaOUN . Ovakvom prezentacijom grade i naučnozasnovanim komentarima, popunjena je velika praznina u dosa- daSnjoj istorijskoj literaturi o Jugoslaviji u drugom svjetskom ratu. Posebna vrijednost su mnogi novi dokumenti jugoslovenskog i stranog porijekla, kao i bogata foto-dokumentacija.

Uvodna studija ove monografije u cijelosti je prevedena na engleski i ruski jezik.

Knjiga je izaSla iz Stampe n a 656 strana u reprezen- tativnoj opremi.

ZAVR SEN I G R Č K O - A M ER IČ K I R A Z G O V O RI

Nastavitidijatog

D ria vn l podsekretar A r - makoat najvlil Je funkcloner amarlćke vlade kojljezvanlčno poajetlo Grčku otkako au socl- Jallatl prije četlrl godine d o illna vlaat

ATINA, 31. oktobra (Tanjug) - Grčko-američki razgovori vodeni za vrijeme zvanifine posjete državnog podsekretara i speci- jalnog izaslanika Stejt departmen- ta Majkla Armakosta Grčkoj završeni su danas u Atini. Dogovoreno je da se dijalog preds- tavnika dviju zemalja nastavi i uz dobru volju obje strane pronadu putevi za poboljšanje bilateralnih odnosa i postepeno rješenje spor- nih pitanja. Razgovori su obost- rano ocijenjeni kao „prijateljskl i konstruktivni".

Državni podsekretar Armakost najviSi je funkcioner ameriike vlade koji je zvanično posjetio Grčku otkako su socijalisti došli na vlast prije ćetiri godine.

Prvi rezultati razgovorau Atini jesu dogovor da grika privredna delegacija u decembru ove godine posjeti Vašington radi pregovora o zaključenju sporazuma o industrijskoj kooperaciji, da poCetkom 1986. godine робпи pregovori o obnavljaju ugovora o civilnom avionskom saobraćaju, da se Sto skorije rijeSi otvoreno pitanje 108 ugovora koje su zaključile ranije grfike vlade i poboljža položaj grćkog osobljazaposlenog u ame- ričkim vojnim bazama u Grfikoj. Danas je definitivno potvrđena i vijest da će predsjednik Grčke vlade Papandreu učestvovati na sa- mitu Atlantskog pakta u Briselu 21. novembra, neposredno poslije ženevskog susreta najviSih preds- tavnika Sovjetskog Saveza i SAD.

* O B IL JE Ž A VA N JE $ S G O D lS N JIC E S M R T I 8 3 INDIRE G A N D I 3

Veliki zbor u Delhiju

$; U glavnom gradu Indije $ j:j: preduzete vanredne mjore :|:j bezbjednoatl

$ NJU DELHI, 31. oktobra - £ >*; Više stotina hiljada Indijaca $ >j: stiglo je u Nju Delhi, gdje je |:|

danas počelo obilježavanje |:j :j: prve godišnjice smrti in- ? dijskog premijera Indire Gan- £* j:-- di-javlja Tanjug.J; Skup posvećen uspomeni :j: S na Indiru Gandi održat je da- X A nas popodne u centru Nju >' $ Delhija. Na skupu je govorio >j $ sin Indire Gandi, predsjednik j:*; $ vlade Raživ Gandi. it U gradu su preduzete [:j vanredne mjere bezbjednsoti

za održavanje zbora. Jake л j:* policijske snage čuvaju V:

aerodrom, željezničku stani- ;j: cu, zgradu Sveindijskog radi- ;S $; ja i druge važne institucije. JJ ?: Na današnji dan prije godi- o % nu dana Indiru Gandi su u :j:j j:|: dvorištu njene rezidencije u

Nju Delhiju ubila dvojica nje- v ;$ nih čuvara, policajci i pripad- ;> # niciSika, BeantSing i Satvant >t; jij; Sing. A

L J U B L J A N A

Pocaststrijeljanim

revolucionarimaL J U B L J A N A , 31. oktobra -

Na spomen-oblljezje ..Gram dzna jama" u Llubl/ani. gdje su 1941. godine strljeljanl rodolju- bl I revolucionari, danas su p o vodom tradicionalnog praz- nlka Dana mrtvih, po lo ie n i vijenci I cvljeće.

U znakpoćastipalim borcim a za slobodu vijence su poloiile delegacije R O S U B N O R - a SR Slovenije. grada Ljubljane. opstine Ljubljana B ežigra d idele- gacija pionira.

Delegacije društveno-poli- tićkih organa Republlke, Lju- bljane I rudarsklh revlra pol- oil le su vijence i cvljeće na grobnicu narodnlh heroja u Ljubljanl, u kojoj je sahranjen i Edvard Kardeli.

N A U K A I O R G A N IZ O V A N JE U D R U 2 E N O G RAD A

Između norme i prakseBEOGRAD, 31. oktobra - ViSe od

pedeset naučnih radnika i stručnja- ka iz udruženog rada uCestvuje u dvodnevnoj naučnoj raspravi o temi „Nauka i organizovanje udruženog rada", koja je danas po£ela u Beo gradu.

Cilj je ovog skupa, £iji su orga- nizatori Center za marksizam Un iverziteta u Beog radu i beograd- ski Fakultet organizacionih nauka, da se terijski i kritićki analiziraju problemi prakse samoupravnog

SR N JE M A C K A

organizovanja.Osnovne poruke iz prvih pod-

nijetih saopStenja jesu da se u (neadekvatnoj) organizaciji rada kriju značajne neiskoriStene rezerve na pravcu programa ekonomske stabilizacije i, drugo, da neka normativna rješenja, pa i ona iz Zakona o udruženom radu, moraju doživjeti korekcije već i zbog toga Sto to nalaie razvoj na- uke i tehnologije u svijetu tokom posijednje decenije.

Sukob zbog vojskeM lro vnl pokret nećo da prlhvatl nova ogranlčenja, jer paclflatl

amatraju d* 30-godlinjlca vojnlh anaga nije povod za proalavu

BON, 31. oktobra - Predstojeća proslava ЗО-godšnjice zapadno- njemačkih oružanih snaga, kojaće se održati 12. novembra, već je dovela do sukoba izmedu policije i mirovnog pokreta. Mitinzi i druge protestne akcije, naime, moći će za tu priliku da se organizuju samo uz ispunjavame pooStrenih uslova - informiSe Tanjug.

Te akcije mirovni pokret namje- rava da organizuje, pored ostalog, pred jednom kasarnom I pred Mi- nistarstvom odbrane u Bonu. Poli- cija je medutim, sada propisala da se te akcije mogu organizovati samo na udaljenosti od 200 metara od oba mjesta. Na proslavi u Minis- tarstvu odbrane biće predsjednik Republike Vajczeker, kancelar Kol i drug! vodeći političari, kao i gene-r a t i N A T O j f i i ' v ' . - A . i ,

Nova ograničenja za demonst- rante policija objašnjava željom da se sprijeće „akustične smetnje". Zbog toga su onih 200 metara, kao i naredba o organićenom broju me-

ijafona na protestnim manifestaci- ama. Ako demonstranata bude

manje od 100, neće moći da koriste nljedan megafon, ako ih bude izmedu 300 i 500, moći će da koriste tri.

Mirovni pokret, međutim, neće da prihvati nova ogranićenja (mimo postojećeg zakona). Paci- fisti smatraju da 30-godiSnjica oružanih snaga „nije povod za pro- slavu", te da „kritičkom glasu gradana mora biti omogućeno da dode do izra2aja". Mirovni pokret se zato obratio sudu sa zahtjevom da nova policliskaograni6enja pro- glasi nevažećim.

S J E D N IC A S A V JE T A ZA N A U Č N I RAD U O R U ŽA N IM S N A G A M A SFR J

Uslov daljeg razvojaBEOGRAD, 31. oktobra (Tanjug) - Na sjednici

Savjeta za naučni rad u oružanim snagama SFRJ, kojoj je predsjedavao general - potpukovnik Avgust Vrtar, razmatrani su stanje i trendovi razvoja fun- damentalnih i primijenjenih istraživanja u propu- Izivnimnaučnimoblastimai njihov uticajnarealiza- ciju dugoročnih planova naučno-istraživačkog rada u oružanim snagama. Analizirani su pravci razvoja naufinih istraiivanja koja treba da stvore

podlogu za eflkasniji i kvalitetniji razvoj složenih sistema naoružanja i vojne opreme budućnosti.

Valjano odabrana i efikasno vodena baziCna ist- raživanje uslov su daljeg razvoja naoružanjai vojne opreme, konstatovano je na Savejtu. Ona su nezamjenljiva podloga Sirenja znanja, osposoblja- vanja vrhunskog kadra i podizanja kvaliteta primjenjenih irazvojnih istraživanjaudruštvu.asa- mim tim i u oružanim snagama.

G L A S , petak, 1. novembar 1985. s t r a M 7

kulturaS ;

I О M O G U Ć N O S T IM A Z A P R IV R E M E N IS M JE S TA J D J E C lJE G P O Z O R lS T A

I Lutkari u Dom u sol idarnosti?

K U L TU R A I M LADI

s

BANJ ALUKA. 31. oktobra - Banjal učki lutkari će. po svemu sudeći, pronaći privremeni smještaj u adaj- 'v-gnom proetoru Doma solidamosti. Radna gr-jpa Izvršnog odbora SkupštineopštineBanjalu- ka predložila je adaptaci ju ovog prostora kao jedt- nu mogućncet za useljenje i rad banjalučkog Dj- ećijeg pozorišta. Za sada je neophodno uraditi. odgovarajuća pro jektna i ostala rjeSenja, te pronaći izvore finansiranja za adaptaciju. Tek tada se može odrediti vrijeme kada se moie očekivati smještaj banjalućkih lutkara u novom prostoru . koji je uostalom i glavni uslov da ova pozorišna kuća ponovo počne sa redo vnom djelatnošću.

-IzvrSni odbor Skupštine opštine je upoznat sa radom grupe koja nije mogla iznaći novi prostor za srrlještaj Djećijeg pozoriSta. Predložena jeadapta- cija prostora u Domu solidamosti, alijeneophodna ocjena o uslovimaza smještaj i dasepronadu izvori

finansiranja, istakao je C*do Vullć. predsjednik radne grupe IzvrSnog odbora.

Kako istiće Hubert Kufner, vršilac dužnosti ' direktora, Djećijeg pozorišta i ćlan Radne grupe, smještaj u Domu solidarnosti je za banjalućke lut- kare jedino privremeno rješenje.

-Ne znaju se definitivno kolika će sredstva biti neophodnaza adaptaciju. Odlučenojedasesreds- tva, koja su u SIZ-а kulture izdvojena za sanac iju sa- daSnje zgrade namjenski iskoriste za izradu projekta novog prostora. Pored toga, neophodno jeobez- bijediti izvore finansiranja za adaptaciju. kaže Kufner.

Iskust vo — dio plana-K M o /0 nadavno odfonjeno u O K S S O , tekje ovog IJeta bašta „Mtadost“ ( nekadašnjl Dom J N A ) uspjela ostvarltl soHdan kuNum l program. Dobro d o ilo Iskustvo će pom - o & lira d l plana rada u tljedoćoj godlnl, a Ima Iprljedloga ***** prostor p ro ilrl salom I zaposll profesktnalnl anl- mator rad! stvaranja Jazgra budućeg doma omladlne

U seljenjem u novi prostor, koji je pored kadrov- 5 skih promjena prvi uslov za rad. omogu6obibanja- S lučkim lutkarima da nastave svoju tri decenije us- 5 pješnu djelatnost. p S

P R ETP R EM IJER N I R A Z G O VO R: B R A N I- S LA V K R A V LJA N A C , R E D ITE L J

Humor na kr l ma zmaja

ф lole amblcloznljl redltelj trudl se da se ne ponavlja, ćaklkada dva puta radl Istl komad, mada le u umjetnostl ponajteže - ne ponavljati se 9 Kovačevlć Je dramatičar kojl nema lluzlja # U ansamblu DJećJJeg pozorlita u Banjaluci mladl glume I su donljell svfeilnu, a onaje spojenasa Iskustvom koje ova kuća Ima već tri decenije - govori Branlslav Kravljanac, redltelj predstave „Svemlrskl zmaju po tekstu Duiana Kovade- vlća, člja Je premljera 2. novembra

BANJALUKA. 31. oktobra - Na scen i Narodnog pozoriSta Bo- sanske krajine u Banjaluci. u subotu 2. novembra, biće premijem o izvedena predstava banjalučkih lutkara „Svemirski zmaj" po tekstu Duiana Kovaćevtća, u režiji Branlsiava Kravfanca, reditelja i dra- maturga malog pozoriSta u Beogradu

* Prvi kom ad za djecu Duiana Kovaćevtća .Svemlraklzmer, kojl će premijemo Igratl banjaiučfcl lutkari, vet Je bio na repert oam Malog pozorlita (reHser Srtoolfub StankoHć). tana 11 razlke u koncepdp I kodko stezadovol|nl?

-Svaki iole ambiciozniji reditelj (a i umetnik uopSte) trudi se da se ne ponavlja, čak i kad dva puta radi jedan isti komad. mada je u umetnosti možda ponajteže-ne ponavljati se. Ne ponavljati druge, medutim. joS je vainije Sto se tide jedne druge predstave ..Svemirskog zmaja' razlike u koncepciji postoje, i to mislim. znatne-posebno u tretiranju prostora. zvukai pokreta. Jasam, una- stojanju da očuvam karaktere. pa i naše podneblje. u isti mah insist i- rao i na jednoj uslovnosti, stilizaciji i uopStavanju. Istovremeno, želja mi je bila da Sto je moguće viSe potenaram Kovačevićev humor, koji veoma često prerasta u ironiju, pa i persiftažu. U sara- dnji sa glumcima nastojao sam da verbalne elemente tog i takvo g humora, da tako kažem, vizualiziram, da njegovu smisaonu vrednost istaknem spoljnom igrom (čitavim jednim nizom iznade- nih detalja) i njenog značaja.

*AutortekataDuianKo*aćevlćnema Ikizija ni prema svljetu od- rasllh, nl djece. Da > ate ae tokljuCtvo drtaH leksta?

-Taćno je, KovaCević je dramatičar koji nema iluzija Realistićki privid u „Svemirskomzmaju" on razbija uvodenjem scene hvatanja i sudenja vetru. Potez ne samo apsirdan, nego i bizaran, a sa Ko- vačevićeve strane i veoma ctniCan. Zajedno sa vetrom pod udarod- raslih dolaze i dec a, jer su i ona po svojoj jednostavno sti. spon- tanosti i nepatvorenosti deo te prirode. koja odraslim a smeta. U ovom, uslovno rećeno, sukobu, Kovaćević je nastranidece. Ona ne hapse vetar i ne sude mu. Naprotiv, druguju s njim preko svog zmaja. Ne brinu mnogo o nizu ograničenja koja su stariji izmislili. I tu negdje, na tim kontrapunktovima, nastojao sam da izgradim osnovni koncept predstave.

m Pored redHelJakog rada, bavHe ae dramaturikim po slom, krt- ttdar ate, autor pedeaetak atudlja I eaeja za pozoriite. Nedavno ale objavill knjlgu .O d Igre do тШ)ел|а‘ , a prevodMc ate tekatova za malu acen u. Koiko Je taenoda Jugoaiovenakim lutkarim a nedoataje aavremenlh tekatova za decu?

-I mnogo ranije, danas posebno, dramski tekstovi su pisani uvek sa utiiitamim ciljem- da budu izvedeni. Dramatičari su se najčešće vezivali za odredeno pozoriite ili bar bili orijentisani na njega. Zajedno sa jugoslovenskim pozorištima izrastala je jedna veoma osobena juguslovenska lutkarska dramaturgija, koja može da izd- r ii mnoga poređenjasasvetom. Uponećemuječak iodmaklanešto napred.

* Sta mlsllte o banjaiućkom ansamblu?-Kada je pre nekoliko godina izvestan broj glumaca otršao u pe-

nziju, a neki i napustili banjalučko Dećije pozorište, moglo je da dode do veoma ozbiljne krizeu ansamblu. To se srećom nije dogo- dilo. Dolaskom Sestoro novih mladih glumaca, koji su se veoma dobro uklopili. ansambl je upotpunjen i umetnički konsolidovan Na najbolji način je spojen a poletnost i svežina mladosti sa mudr- ošću i iskustvom. Menilično.veomajeprijatnodaradimsaoviman- samblom. jer je privržen poslu, hoće da radi. može i ume. Trebalo bi ga, mislim, samo uvećati.

* Ptanovi, u vaietn budućem radu?-Planova uvek ima dosta. Ali, ćestonedostajevreme. Do kraja ove

sezone, treba da postavim još ćetiri predstave. Uz to, treba da zav- r: im transkripciju neobjavljenog dramskog teksta Joakima Vujića „Paunka Jagodinka“ sa uvodnom studijom o tom delu, a radim i najednoj antologiji clrame za decu.

Jagoda PRN JA

K U L TU R N A S A R A D N JA

Bišćani u Splitu

BIHAĆ, 30. oktobra- U povo- du obilježavanja 41-godiinjice oslobodenja Splita proslavi su se pridružili BiSćani izvođe- njem bogatog kulturnog prog rama. Tako je 19 članova Kluba likovnih radnika organizovalo izložbu slika, grafika i skulptura u izložbenom prostoru Doma jugoslovenske narodne anmije u Splitu. Regionalni muzej Pounje iz Bihaća takođe je priredio izložbu dokumenata i fotografija iz NOR-a koji podsj- ećaju na vrijeme oslobodenja Bihaća. U okviru ove svećanos- ti, gradski mjeSoviti hor iz Bi- hate je sa gradskim mjeSovitim horom iz Splita odriaozajedni- Cki cjelovećernji koncerl Iste večeri književnici Splita i Bi- haća održali su književno veće, bihaćki književnid Tomislav Dretar i Husein DerviSević pob- rali aplauze domaćina

F . P . -

BANJALUKA. 31. oktobra - Go- dinama je jedan lijep i prijatan am- bijent u samome centr u Banjaluke zapuSten i neiskorišten. Riječ je o bašti staroga doma JNA, a da- nainjoj baiti JMIadosT.

Objekat. koji je prije viie godina namjenski odreden za aktivnosti i zabavu mladih. tavorio je. za- puSten. Nije ćudo ako se zna da je organizadja programa svake godine bila povjeravana drugom or- ganizatoru tako da je sve iSlo po onoj _progura|mo ovu sezonu, kasnije ćemo vidjeti"

Tek ove godine, može se reći ba- Sta je zaživjela prav im ži votom. Na- ime, u OKSSO- Banjaluka, u £iju nadležnost i spada ovaj objekat. a poućeni dosadaSnjim isustvima. odlućili su da sami preuzmu rad baSte. te uz pomoć O pStinske konfetendje SSRN-a i komisije za kulturu, obezbijede sredstva za sa- naciju i uređenje. u Cemu su i uspjelL

Po riječima Errvera Mulahasano- vića. predsjednika O O SSO . nakra- ju sezone kada je oqenjivan rad baite tokom Ijeta mada je joS nije izvrSena detaljna analiza, ipak su zadovoljni onim ito je učinjeno.

Osnovni sadržaji koji su bili za- miSljeni. uglavnom su i ostvareni. Svakodnevne disko-večeri, gostovanje poznatih rok grupa („Ribija čorba", „Bajaga i instruktori"...) gostovanje kantautora Miladina Sobića. JPrimusa", večeri poezije (Enes KiStević, Jovan Bojović ...) kao i gostovanja banjalućkih KUD- ova i folklornih društava. Pružena je bila i Sansa mladima, još ne afir- misanim rok-grupama. da se pojave pred publikom.

Uza sve ovo iSlo se i na to da nezaposleni omladinci dodu do svog đeparca (plakatiranje, prodaja karata, obezbjedenje i slićni poslovi).

„Ove sezone stekli smo znaCajna iskustva koja će nam koristiti u daljem radu. U planu je izgradnja sale koja bi se nalazila u sklopu ovoga objekta, nabavka novoga oz- vućenja, te angažovanja profesio- nalnoga animatora ovih kulturnih i zabavnih vefieri, Sto bi uz pr- oSirenje i ostalih sadržaja u . mnogome pridonijelo angažova- nju i zabavi mladih kaže Mulahasanović

Z. SEMlC

K U LT U R N I FO R U M KEB S-a U B U O IM P E S TI

Saradnja evropskih kulturaB U D IM P E S TA . 31. oktobra

(Ta n ju g ) - Kulturni forum K EB S -a , ulazi sutra utrećused- micu rada i prema ocjenama najvećeg broja delegacija koje su se do sad javno izjaSnjavale diskusija koja se vodi nosi obi I ježje konstruktivnog dijalo - ga i pored neizbježnih i oćeki- vanih razlika u shvatanjima o m nogim pitanjima. U radnim grupama koje su počele s radom odm ah nakon p lenarnih sjednica riječ su imali i imaju umjetnički stvaraoci s najraz- ličitijih područja koji su, testo i sporenjem i žustrom ras- pravom, ug lavnom nalazili pravi izraz zasuttinaka pitanja sa-

radnjeevropskih kultura i njene neophodnosti. Dosad su јвсф по prodiskutovana pitanja iz široke oblast i likovnog stvaranja i izvođačkih umjet- nosti. a upravo predstoj i debatao pitanjima literature.

K u lturni forum u Budi mpešti, prvi i najreprezentativniji skup ove vrste u dugoj evropskoj istoriji, i temama o kojima ras- pravtja i učesnicima kojeokup- Ija, impresivno potvrduje želju naroda Evrope za saradnjom kako je ona i izražena finalnim aktom Helsinkija, i oprav- danost sazivanja tog supa o (e m u je donio odluku m adrid- ski K E B S prije ove godine.

Junski povjetarac-S**tdanaJuna“ dugom etražnllgranlNm , debitantsko dJeJo Dlnka Tucakovlća

Jedan od osnovnih problem a koji se poetavlja pred debitante u naioj kinematografiji jeste kako dobiti film. Zbog toga i nije rije- dak slućaj „mladaca" koji debiti- raju u ćetrdesetoj godini. I kad čovjek konačno uspije osiguratl materijalna sredstva, en se. poslije bezmjernih Sikanacija. osj- eća toliko iscrpljen, da se njegov stvaralaćki poriv, ma koliko u startu bio jak, pretvara u povjetarac jedva dovoljan da sa grane obori posljednji jesenski ist. U neriješenim uslovima finasiranja drukćije i ne može biti. Ni Dinko Tucaković (roden 1960 uZenici) vjerovatno nije bio poSteden ovih mućenja, iako ih je podrSka ljudi sa beogradskog Fakulteta dramskih umjetnostl u znatnoj rrjeri umanjila. Tucakovićevo d e b i- tantsko djelo, a ujedno i diplom- skl rad „Sest dana juna" jest dugometražni igrani film. O nima. koji poznaju njegovu dosada- Snju. prilično obimnu, kritičku i publicističku djelatnost ovaj će film, od prvih kadrova. zazvu£ati disonantno. Naime, Tucaković je svoje iskustvo gradio uglavnom na pažljtvom izučavanju ame- rifike kinematograf ije, i to njenog žanrovskog segments. S druge strane, (a tu je presudan utjecaj scenariste NebojSe Pajkića) „Sest dana juna" na gotovo svim nivoima korespondira sa jednim najznačajnijih perioda u jugo- slavenskoj kinematografiji - „crnim filmom". Tu dolazi do kolizije: dok se ianrovski film, zbog svoje visokeartificijeinost i. kreće prostor ima vanvremens- kog, režiseri ..cmcm talasa* (Ma- kavejev, Pavlović, Zilnik) realisti- 6ki tretiraju prostor i vrijeme Njihova su djela tačno definitivna ovim faktorima, pa iz toga proizi- lazi i osamostaljivanje filmskog

junaka koji posjeduje jasno odredene individualističke crte Mladi Je režiser neuspjeSno po- kuSao prevtadati nesuglasje izmedu jxjetike atmosfere" (sad- ržane u scenariju) i .poetike akcije" (njemu mnogo bliže). ne oprediJelivSi se ni za Jedan od ova dva pokretača dramskih zbiva- nja. Druga teSkoća pred koju Je scenarista Pajkić stavio Tucako- vića krije se u samoj mogućnosti - filmovanja scenarija. Ovaj je autob iografski. U njemu se prićao petorici mladtća iz malog bo- sanskog mjesta. od kojh jedan odlazi u vojsku. PoSto se kao Sto sam napomenuo, ufiimu, osim na samom kraju niSta ne dogada Tucaković bi u detalje, i to iz ličnog iskustva. morao poznavati

to i pretežnospoljaSnje, daseoko njih nije nikako moglo formirati konzistentno uporiSte koje bi po- služilo kao okosnica za stvaranje jasno profiliranog filma. Izbor NebojSe Krstića, člana Jdola", za galvnog junaka također se po- kazao promaSenim. On se dobrim dijelom filma bočio da svlada bosanski akcent. ali uglavnom smo sluSali Beogradanina koji se trudi da govori „po bosanski". Tu - caković je sav svoj talenat po- kazao tek u zavrSnoj, akcionoj sceni - ubojstva konduktera. Tim jedaouputstvo. isebiidrugima. u kom se pravcu njegovo buduće stvaralaStvo treba kretati.

Reiiser-profesionalac mora biti naviknut na sve - filmovanje kojekakvog botla dok ćeka

vrijem e (1968) iljudečijesud bine filmuje. a to mu je i f izićki nemo- guće - u to je doba osam godina Zbog toga je. u vremenskom loci- ranju radnje. morao priced materijalnim svjedoćanstvima. kakva su brojevi J5tudenta" posvećeni „studentskim gibanji- ma~ Hi J ’ raksis" Medutim,sagle- diSta samog filma. mi mo je mogao postaviti i .Politiku" iz 1985. - niSta se ne bi promijenilo. Ovi su isječci stvarnosti tek paravan iza kojeg se krije nemoć dubljeg prod ora u Jed no intrigantno razdoblje. Dodirne tačke scena- ristovih i režiserovih iskustava toliko su rijetke i sporadićne. a uz

„istinski projekt" (koji vjerovanto nikad neće dobiti), maltretiranje od strane pioducenata. Ima ih i takvih kojima ovakav status ni najmanje ne smeta. Jedan od njih je Englez Majkl Anderson (rod. 1920). U svojoj je karijeri snimao sve i svaSta - od ,Puta oko svijeta za osamdeset dana" do J.oganova bijega" i „Doktora Di- vljaka". J<ad telefon zazvon i“ kanadska je produkcija koje se Anderson prihvatio u nedostatku drugih. I od jednog priglupog scenarija napravio je £ak gledljiv film. Dalje od toga niti je mogao niti htio ići.

Davor BEGANOVIČ

(I I .A S , pctak. I . novemb.ir 1985.

r a n feljton

to Trl тјж е са po~ sllje doiaska u Čelarovo Dušanu Koemame sa Straw- ska rodI шш sUss M Sćo to „Ja danas imam đvazavlćaja

čelarevo I Bravskou kaže Mlćo Kecman, #>г- Bdslednlk Mjesne konforencUe ŠŠŠIRINi m ĆslarevM to IN@ma vlše u Čeiamm ШШбпе sSSkB vojvođan- skog sela, gusaka po šorovlma iblata do konjsklh k@la~ na to Šta ше sve mog/o maditi жш proteklih čotrdo- sot godina potw- rđuju Čoiarevcl

i tri mjesec a m je pro šlootkako sia k o ionisti s Bravska kod B o - sanskog Petrovea stlgli u Č lb - đ a - našnie Čeiarevo, Scad зе u kiići D u ša n e K eem ana rod i deveto dijete - sin M ićo. Danes |e, kako sam Etaže, čovjek sa dvazavičaja!

O ta c D ušan i m ajka Mileva krenuli su 1945. godine kao kolonisti u Bačku, u današnje Č e larevo, da b i ovd jestigli 3 . januara 1946. g o d ine . U šali kažu, putovali su godinu d a - na, a istina je da su putova li tek se - dam osam dana o d O štrelja do mjesta, gd je će saviti novo gnijezdo.

ČETIRI DECENIJE OD KOLONIZACIJE:KUDA SU SŠLS VQZOVi BEZ VOZNOG REDA?

M ić in a d v aP S Š E

JELEN K O SLAT1NAC

Puna km a nejačiR atnik o d 1941. godine Dušan

K e cm a n i žena m u M Hevasasobom poniješe sam o d jecu: sinove D u š a - na, Veselka,B !ažu , kć eri Z o ru , M a - riju, D a n ieu S В о з у i dvoje bratovljeved jece Đ u ra M e lu . P u n a kuća nejači, sve jedno d rugom do uva, a kad granu p rvo kolonističko proljeć e rodi se i mali M ićo. Danas je M ić i 39 godina, direktor je Z a je d - ničkih službi u Tekstiln om ko m b i- natu „D u n a v" u Celarevu i predsjednik M jesne konferenc ije S S R N u m jestu .

- O Krajinl заш siušao prtče. Prifie o herojskoj borbi, o sirom a- štvu, o alo paćenju m ojih a njihovih suseda. Starl kraj ne poznajem , a li sam na njega ponosan, 0 če la re ve б B ra vs k o sm atram svojlm sa-

vičafetn. Istlna, ovde sam rasdao, evdje з а т doSueo najlepše tre- rnrtke ш žlvotu - prida Mlćo.

S je ća se i o n , m ada m lad za te dane, v re m ena kad je u Čelarevu bilo prašine do grla, kad su ulice bile bez zelenila, kad su kanalima carovale guske i kad su zaprežna kola po d o m po blatu drljala.

- K ad kiše udare pa prašinu po- kupe, pa se blato zakuva ko gusto testo, konji noge da ne izvade iz ka- la. D ana s je to d ru ga čije, Čelarevo je p re d ivan g ra d ić . S ve je to nastalo zabvaljujući o v im Ijudima. M i za - pravo im am o čim e d a s e ponosim o- priča M ićo, dok sjedim o u novom m otelu u centru Ćelareva, koji je sagradio Te k stiln i kom binat „D u n a v ", bivša užarska m anufak- tura. - Krajišnici su brzo prihvatili novo, učili o d d o m a ć ih, ali i gurali napred.

idilične sSSke

- Pamtlm - wastevlja W3lćo - kad sam kao đete fiuvao guske u ritovl- rara pored Dunaua, napasao svinje, zgreae praiinu na šoru. У sećanju m3 je Idlllčna sllka vojvođanskog sela, ksga vlše nema Ne, nl elučajno ne žailm što se sve prome- nHo. Oostalom, niko ovde ne žali za film wremenima, M o žda poneko I gall ito se nlje vlše uradllo, all kad se pogleda abjekt lvno , više nlje nl mogio.

Z a trenutak pred slušaoca iskrsne dru ga slika: blato guske, ta- Ijige bačvanske s visokim točkovi- ш а sijeku d u b o k o blato, a konj i g otovo da kolanim a dosežu blato.

T o je s a d stv arn odale ka prošlost. i e t iri je decenije, ali se u Čelarevu taj pre porod , taj so c ijalistički rast najljepše osjeća. O n nije im agina- ran. Asfalt je išarao bivše u lic e -k a - Ijuge, sve liči na parkove, kuć e, one stare švapske, o d nabo ja, nestale su, a na nj ihovim m jestim a narasle nove - spratnic e. U dvorištim a traktori i lim uzine. U Tekstiln om kom binatu ,,D unav“ sve pod konac, kao u apoteci.

- Ova| kombinat je b lo samo ra- d lo n ica z a teiradis konopaca. Radilo зе swe m č n o . Uostalom, o So me naj-

zavicap

M lćo K ecm a n : slušao o d starljlh

Krajini sam

bolje m o že da priča Momfillo K a - ranovlć, ko]l, po m ojo] skrom noj procenl, Ima I ogrom ne zaslugeza trazvo] ovo g mesta - objašnjava Rfllćo K ecm an. - LJudi su radlll f u radlll, a ml ne sm em o stall. A k o ura- dirno kollko su uradili starij l, biće dobro .

S p o m e n u M ićo i sadašnje teškoć e, ali napravi i gradaciju:

- T eže Je bilo u one poratne dane, slguiran sam , pa su l{u dl gurali, iSli napred. T o značl da i mi m o ie m o Iskoračltl već sutra. Mi im am o b ^ u , osnovu, v ldljfva je, a onl su Imall volju, ratničko poStenje I želju da se lepše žlvl. M i sada imam o m n o g o vISe. Im am o i znan]e, ne sm em o to zaboraviti.

OstaSi smo Krajjišnici

Riječ po riječ iM ić o Kecm an seu svojoj priči opet vraća Krajini, tom svom d ru go m ili prvom zavičaju - svejedno.

- M lslim da je KraJISnike, ove ovdje u Celarevu, nostalgljazasta- rJm krajem proSla. O dlaze oni tamo, ve le d a s e n a d iš u o n o g s ve že g zra - ka, ali odlaze sam o u goste. I g o vo re kako ne b l sad m ogli tamo žlveti.

M edutim , Ipak se nlsu brzo men]ali I ne m enjaju.

Č in je n ic a je d a je go vo rjo šu vije k potvrd, krajiški, nije mek - „lalinski".

- D a , IJudl su zad ržall oblčaje I po - našanjja. Isti su, kao I pre, sam ošto sen e dovlkujem o s brda na brdo, Jer brda nem a, kuće su bllzu, pa se to I zaboravilo. Inače, ostala je u Ijudi- ma Istrajnost I hrabrost.tosm ozad- ržall, Jer to Je I kvalltet. U ostalom, zar bi postigll ov oliko da nismo istrajnl?

N e pamti M ićo Kecm an seljačke radne zadruge, ali pamti da se uvijek m nogo radilo i dobro živjelo, da se imalo dovoljno da se djeca Skoluju, da trpeza nikad nije bila posna i sirom ašna. Pamti da su se djeca kolonistička igrala s djecom mještana, da tu nikad nije pravljena razlika i da je i danas nema.

- M i sm o ovde svi jedno, od kada Ja pam tlm . N am a nlsu potrebne parole o bratstv u I jedlnstvu, mi ga delom potvrdujem o. I sav ovaj na- predak je zajedničko delo I dokaz da svl ž lvim o u slozi. Mladi su odavde odlazlli u Skole I ovde se vraćali. ZapoSljavall se u Celarevu, N o vo m S a d u I Bačkoj P alanc l. Sve je to na dvadesetak kilometara od Celareva.

Ostala industrijaI mali su KrajiSnici i sreće kad su

naseljavali ovo mjesto. Danas Čelarevo više i nije selo. T o je predi- van gradić, rajska bašta i „krajiško ogledalo", um iju reći u N ovom S a - du i opštinskom centru Bačko j Palanci.

- NaSI su - prlča M ićo Kecm an - Imall sreću da je Čelarevo Imalo ne$to o d industrlje kad su ovde došll. B ila je tu plvara, kudeljara, c l- g la n a .O d m a h su sh va tllld a to tre b a razvljati, da se uz obradu zemlje m ože baviti i ovim druglm poslovima. T o Je I donelo preporod. S ig u - ran sam da je bilo muka, ali prebrodene su. N I danas necvetaju raže, ali će proći.

O vd a šn ja industrija je, istina, svih poratnih godina brinula o dohotku, o vlastitom razvoju, ali i

I

razvoju mjesta. U poredo sa n o v im l halama nicalesustam benezgrade, parkovi, restorani, bioskop.

- Sve su to Ijudl radlll. Mi u m otelu, koji prlpada Tekstilnom ko m bl- natu im am o bazen, saunu, dva te- rapeuta. I ma Sense I za razvoj turizma. Istina, zarade su trenutno dosta nlske, all svaki radnlk ima I neSto m alo zem lje, jutro-dva, pa se Ispo- maže. D olaze ljudi sa strane, koji su ovde boravili pre dvadesetak g o d l- na, čudo m se čude šta je sve uradeno. M o g lo je to I drugde da se desi, ali valjda nije bilo ljudi od Inicl- jative, nije bilo dovoljno entuzijaz- ma I Istrajnostl. M i ne žallmo sve ono Cegasm o se odrlcali, da bism o danas ovako žlveli. Ma, nema ja šta da se hvallm - kaže Mićo.

T e večeri doksm o razgovaraliza- kazana je sjednica Predsjedništva M jesne konferencije S S R N Čelarevo. Počinje predizborni zalet, pa ovdje vele da sad hoće vlast m lađim a da predaju. Ima u toj čelarevskoj mladosti dovoljno snageivolje , astarijisuspre m n iida pom ognu.

D ok privodim o kraju razgovor, koji se otegao do kasno u noć, taj is- tiM ić o Kecm an, kojitvrdidau kolo- nistima nema više nostalgije za rodnim krajem, čovjek koji tvrdi da su mu i Čelarevo i Bravsko za s rc e prirasli, napominje:

1 O dem ja često u P etrovac .S v ra - tlm na Bravsko. Lepo je, ne m o ie bltl lepSe. Skoknem do Krnjeuše, Imam tam o rodblnu. O sećam se I tam o kao kod kuće. Veže me nešto za ta brda i Su m e, za onaj kamen. Sta, ne m ogu objasnltl. M o žd a m i Je ćaća IsuviSe o tom e pričao doksam blo d e te - veil M lćo.

M ožda, a lijeočiglednodasestari kraj ne zaboravlja. U novom, ovom M ićinom , jer je u Čelarevu rođeri, prelijepo je, ali i u onom gdje se njegov otac zlopatio do pred rat, lijepo je, i sam priznaje.

8

U sljedećem broju:

P M 0 Ж В 0 Ш

— P A Р О Е Ж Е Т

D IS E J A je bila i prošla.Je vre m K o n je na svojoj sum atri. Sre tno

toli že đ za svjetioničkim okom i prisjeća se o p a k ih krijesnica, davnih sum nji.

S u n ča n i Rt O c a i S ina je rajsko mjesto. G le d f ju ć i ga s pučine, ushićen Ijepotom , veliki adm iral Kristof K olum bo je svo m ka- m aratu Affonsu P inzonu i svojim m ornarim a rekao:

-* Dražesan rt... U istinu lijep, prelijep... N ešto najljepše što sam ikada vidio...

- K a k o b i ga nazvali, A d m irale? - upitao je A lfonso.

- C a b o de Padro e H ijo! - usklinuo je a d m i- ral sjetivši se svog m nogoljubljenog -sina, D ie g a ..

R ajsku scenariju R ta fantastičnom čine z a č udni ognjeni pojasevi, oreole - vatre Sv. Elm a, koje oblijevaju rt i vodu oko njega bljeskom rubina.

N a južnoj strani rta, gdje se ispode p id e rm e ze m lje u k a zu je ze m lja n a s rž,c rve -na i rastresita, raste i cvjeta am arant, ta - nkostruki endemski cvijet kojeg ovdašnji s ta n o vn ic i imaju utetoviranog crnim tušem na g ru d im a kao heraidički sim bol nove Iju- bavi. S irom bijeloga svijeta, niču redovnici am arantne liturgije...

(P o k o m e slu g e e k sć e n tričn o g milijardera H ju a rd a H ju za svakoga u b o g o g ^ jutra dolaze n a R t O c a i Sina, beru struk am aranta i nose ga hiljadam a kilometara daleko u n je g o vu zlatnu vazu nad kojim bivši pilot am eričke eskadrile, kao u spirit-seansi, šapuće u delirijum u: .Pain'ia, leti H ju a rd H juz! Pažnja, leti H ju a rd H juz!“

ROMAN UNASTAVCIMA M ilenko ------STOJIČIĆ 2

UštapiD olaze i s u žn ji’crno g kolosa’, ’političara iz

bazena’, Idi A m in a -D a d e i nose mu bukete veličanstvenog cvijeta čijim strukovim a nezasiti erotom an posipa tijela svojih, ključalom sperm om nalivenih 'gazela’, g o vo re ć i im da cvijet uznosi afrodizijskim vatram a. Je d n o g a ć e jutra primiti svoga m i- nistra u vrijem e orgije; izvadiće svoje m okro, oteklo, anjgirskožezlo, o k re n u ćese m inistru i, sa strukom am aranta u ustima, izgovoriti riječi ko jeće m unjevitom brzinom prenijeti bjelosvjetska usta: „Poješću T a - nzaniju za doručak!"

N a n iza o bi se č itavgerda n im enaslavnih svjetskih hetera (Plavi A ndeo, na prim jer) koje u svojim testamentima od zavještenika traže jedno: da im amarantni vijenci mirišu na hum ci. U cvijetnim laticama am aranta do d irnule su se i sljubile sve boje vične ljudskom oku. I nem a žene koja pred divo - tnim spektrom am aranta neće pasti, otvoriti se i vatrom tijela otkupiti ’besm rtn i cvijet’. M o rn a ri, vječni za to čenici tuđih ložnica, pletu am arantne bukete i vijence i nose ih svojim ’m uzam a’ širom svijeta pričajuć i im u d u gim noćim a sladostrošća o rajskom ratu.

Am a ra n t ne vene.

Vječno pramaljeće njegova života, z i- m ze lenrhlorofil, tum ači legendaurođenika:

... Bila jednom , davno, u staroga ribara kć erka, Ijepojka Am aranta. Rasla je, zrela i dozrela. D o đ e red na nju i žrtvovaše je J u m - Saku, plodonosniku. M ladem bogu, vidjevši je, zatreperilo je srce. Zagrljeni, sletiše jednoga ozorja na južni dio rta. B o g je tu obljubi; natoči je vatram a svoga tijela. Iz njene djevičanske krvi i ključale rose iz ras- pukleprim ulekojeovla žišelice zem ljen iknu cvijet kojeg zaljubljeni bog umilošti vječnom bojom i m irisom . Am arant...

K adgod je Je vrem K o n u svojim sanjar- skim, svjetioničkim noćim a razmišljao o polenovom prahu koji dotiče prašnike i tućke tajnovitog cvijeta m isao mu se vrzm a- la oko jednog: prah slijeće s nebesa, od bo- ga. A sa strukom am aranta u ruci predavao se novovjeri da je to njegov, Jevrem ov, bi- bliiski cvijet.

Često je Jevrem K o n svojom mišlju obuj- mljivao tajnu cvijetne besmrtnosti, plašeć i se jednog: da iz razm išljanja o tajni ne vaskrsne bivši, m lađani pisac A ugust Kon, koji je, ne tako davno, poput zvijezde zg a - snuo u Je vre m o vo m tijelu. M ože li ve- ličanstven i cvijet svojim m irisom dotaći i otvoriti urnu A u g u sto vu u njegovom tijelu?

pom išljao je Je vre m strijepeći. Strijepnja nije bila uzaludna.

JE V R E M sa sinom M in om živi u sobi iz- najmljenoj kod done D olores obudovljenice njegovih godina. P lijen i ljubaznost done Dolores; ni u če m u Je vre m o vo g sina nije razdvajala od svog sina: zajedno ih je hrani- la, kupala, kupovala im igračke, stavljalaih u

krevet. Je vre m a u svako doba dana i noći čekaju ukusna i topla jela, čistai namještena postelja .opranaiispeglanaod ijerka.Z auzv- rat Je vre m jed o n in u ljubaznost i pažnju uzv- raćao m nogim miloštama: prstenjem, la- nčić ima, viticam a, broševima, cvijećem... Ta k o u početku bi.

A potom se ljubaznost done Dolores preobrazi tačno onako kako je on i slutio.

Preobraženje je prvo započelo slatkorječiv- ošću i um ilnošću. O tp o če s ve b ližeJevrem u prilaziti, intim nije se ponašati; tobož slučajno, sve učestalije će se pred njegovim očim a njihati i bjelasati donino puno, o b - naženo tijelo, koje je miomirisalo lavandnim uljem. D ražila ga je zacakljenim očim a, is- pućenim , crvenim jezikom . Jevrem je nam i- risao lascivni oganj koji je buktio u njenom mesnatom ognjištu. A li, nije se predao, nije pokleknuo pred vulkanom ć ija ga je lava neprestano oblijevala. O d upirao se svom snagom žudriom magnetu među doninim nogam a. Uspaljenažena, uznesenaružičas- tim raspećima, plamtjela je u predvorju skam enjenog Je vre m o vo g srca. Plam tjela i sagorijevala kao na lomači. Ali Jevrem nije m ogao a da se ne upita: Sta bi bilo da je u njegovim grudim a, u srcu, u glavi mladi pisac A ugust?! Bi li dozvolio da se dona Dolores p rž i na vatri svog rođenog tijela?

Jevrem sebi nije želio odgovoriti. D ovoljno je Stose upitao...S p ržila je Jevrem a K ona ig - ra izmedu dvije vatre; između bivše žene, M inove majke, i m ladeM edicinsk eSestre iz vrem ena njegove tavne kobi. Ostala su iza tih vatri na njegovom srcu dva krvava, jeziva prišta, tapije o tlapnji ljubavi. A dona Dolores to njjeznala...

(N astavljase)

GLAS, peiak? 1. novembar 1985.S T R A N A 9.

^ OD DANAS U BANJALUCI

SiiSiEf ESPERANTISTA I! JUGOSLAVIJE '

J

Univerzitetski esperanto klub „Banjaluka" je o d danas pa do 3. novembra domaćin Sestih esperanto-susreta J u - gos lavije.

O vo godišnji Susreti će imaSi radni, sportski i kulturno- zabavni dio.

U radnom dijelu razmat- raće se referati sa temama: „Studentski standard" i „ U loga univerzitetskih esperanto-klubova u razvoju esperanto-pokreta". Sportski dio Susreta će b iti obilježen takmičenjima u malom nogometu, šahu i stonom te- nisu . Učesnike i goste na za- b avnoj veče. i u D ru štvenom domu „Mejdan" zabavljaće i specijaln i gosti: Unive- rzitetsko kuiturno-um jetnič-

O . BesSS susret esperantista Jugoslavije prvenstveno će blti u funkciji prošlrenja pri- jjateljstva među mladim is cijele naše zemlje, koji izučavaju ovaj sve popularnlji i priznatiji svjetski jezik Ф Skupu će prisustvovati i gosti iz Mađarske I Poljske, medu kojima će blti i dr Ta- deuš Ejsmont, profesorUniverzitetauLoduJe- dan od najboljih poznavalaca esperanta

kroz banjaluku

SOLIDARNOST NA DJELU

Sesplatan ugalj najugrozenijima

O Za dvadeset najugroženijih banjalu- čkih porodica rudnik „Gračamca u OOUR „Građaesdaruju po tonu ugija

Z.llC lor\U r\U IIU I I IU “ U I11J LI H L “ C IJ6 I6 J U g O S I

ko društvo „Ivica Mažar" i Vojni orkestar Kasarne „Kozara". Z a kraj Susreta esperantisti će obići kulturne i istorijske znamenitosti Ba- njaluke, aplaniranjeiodlazak na legendarnu M rakovicu, gdje će biti održan istorijski čas.

— Susreti nam prvenstveno služe za proširenje prijateljs- tva sa našim kolegama iz cijele Jugoslavije i svijeta.

Svoj dolazak su pored esperantista Jugoslavije najavili i esperantisti iz Poljske i Madarske. Posebno nas ra- duje činjenica da u našu sre- dinu dolazi i dr esperanta T a - deuš Ejsmont, profesor Univerziteta u Lodu, kaže Anto Čančar, predsjednik Univerzitetskog esperanto- kluba „Banjaluka".

M. H A L IL O V IĆ

0

0Iss

M . H A L I L O V K ^ J

U dvadesetak najsirom ašni- jih banjalučkih dom aćinstava ove z im e će sigurno bit i znatno toplije nego do sada. D a n e bude zabune, nisu n j ihove porodice postale im ućnije nego je i ovaj put ljudska solidarnost i želja da se pom ogne lju dim a došla do punog izražaja.

Rudari „G račanice" iz G ornjeg Vakufa i radnici O O U — R — a „G rada" u Banjaluci su se dogovorili da za ovu zim u za dvadeset najugroženijih banja- lučkih porodica besplatno obezbijede po tonu uglja. T ako će u narednih desetak dana,

kako rekoše u ,,gradi“ ovim n aj - ugrože n ijim p orodica m a pris- t ići kam io n i s dragocjenim o g rje vo m. D o vešće ga vozila R adne o rganizacije ,,R o t as“, o d n o s n o njego vo g O O U R — a „M jesni saobraćaj“ takođe besplatno .

T a k o će se ovom akcijom ljudskesolidarnosti, koja i ovaj put dolazi do p u n o g izražaja u d o m o ve ovih dvadesetak p o ro - dica unijeti prava i ljudska to pli- n a .O v a a k c ija „G ra d e “, rudnika „G ra ča n ica " i „R otasovog" O O U R — a „Mjesni sao braćaj" je najbolja garancija za to.

V .D .

DEŽURNA KAMERA

,PRORJEDUJU‘

ORVOREDOvih su dana radnici

O O U R — a „Cvjećar" (K R O „Banjaluka"), u Ulici Milana Radmana, nedaleko od raskrsnice kod „Poljoopre- me", posjekli višegodišnje stablo koje je predstavljalo, s obzirom na godine staros- ti, potencijalnu opasnost, kako za učesnike u saobrća- ju, tako i za obližnje kuće.

Kako je ova ulica veoma uska, dio gradskog saob- rać aja, zbog sanacije dijela Tito ve ulice, odvija se ov im sm jerom, sječa stabla je izvršena u etapama. V ještim radnicima „C v jećara" u ovoj akciji pomogli su i članovi Vatrogasne čete O S U P — a Banjaluka, koji su im posu- dili vatrogasnakolasdugim Ijestvama.

Snimio: 2. P A V L O V IĆ

Шr^Tvv ', -JŠ

ш* >5 v' '- Ђ

N O V E M B A R — M JE S E C B O R B E P R O T IV A L K O H O L IZ - MA I D R U G IH TO KS1K O M A N IJA

P o n i n ^

predavanja

PIJAČNIBAROMETAR

P O V R Ć E : luk 60 do 70, bijeli lu k 200 do 250, ku pus 65 do 70, mrkva 100, kelj 120, kar- ( iol 150, špinat 100, krom pir 50 do 60, paprike 50 do 100, zelen l paradajz 40, paradajz 50 do 100,plavi patlidžan 80, rotkva 50, c ikla 50, grah 350 do 450, zelena salata 200, ljute papričice 300 dinara po kilogramu.V O C E : jabuke 80 do 120, kruške 90 do 150, nar 200, g rožđe 160 do 200, suve šljive 560 dinara po kilogram u.O R A S I: jezgra 2000, uljusci 600 dinara po kilogramu. J A J A : 30 do 33 dinara po komadu.M L IJE Č N I P R O IZ V O D I: sir 250 do 400, kajmak 500 do 700, užički kajmak 1000 dinara po kilogramu. C V IJ E Ć E : karanfil 70, ruže 80 do 140, hrizantema 150, Ijiljan 150, anturijum 250 do 300, gladio le 70, iris 150, gerber 70 do 180 dinara po stru ku.

Ž.P.

AEROZAGAĐENJEPrema podaclm a dobljenlm o d banJahiCkog

Institute zaitlte za 3 0 .131. oktobar 1985. g o d ine, koncentracija sum por-dlokslda po kubno m m etru izmjerena je u C entru 41. Borlku 54, M ejdanu 83 I VrbanJ! 45 mtkrogram a. O ozvoljena g o m ja granlca kralkolrajne ko n centraclje Iznos i 500 ,a dugotrajns 150 mlkrograma.

Koncentracija čadl po ku bnom m etru izm jere- na ]e u C e n tru 58, Borlku 26, M ejdanu 3 3 1 V rban jt 19 m lkrograma, a dozvoljena gornja granlca I kratkotrajne I dugotrajne koncentraclje Je 150 mlkrograma. P o dar i sa m jem lh mjeeta u C esm l I D ellbailno m seta nisu dob l{eni,Jersevr5lprlpre- ma ovih stanlca za uzlmanje uzoraka u zlm skom perlodu.

S Q Tokom novembrea biče od- ržan niz predavanja u školama, mjesnim zajednicama, O O U R - Ima Ф Pripremiće se i nekoliko

£ radio-emlsija, a u kinima će na fllmsklm predstavama biti pri-

:j: kazivani odgovarajući slajdovl

N ovem bar oživljava stari, ali i sve pri- sutniji problem alkoho lizm a id ru g ih to k -

*v sikom an ija. Veliki broj alkoholičara, i na- -X rkomana dokaz su ve ličine ovog m edi-

cinskog, socijalnog i drustvenoq v problema.

:ji S obzirom na to da se radi o spec i- fičnom i slo že n o m problem u

л ne o p h o d no je angažovanje svih л d ru š tve n o p o litičk ih struktura koje

posredno ili n e p o sre d n o m o g u uticatina Л suzbijanje ovih pro blem a. N o ve m b a r je

prava prilika za to. R ije č je o mjesecu borbe protiv a lkoho lizm a i dru gih to k - sikomanija u kojem naročito dolazi d o iz-

S ražaja rad O pštinske konfe rencije S a - veza protiv a lkoholizm a i dru gih to k sik o -

X mamja Banja Luka.:::X V e ć nekoliko g o dina orga n izo va n o se X izvode akcije usm jerene protiv ovih

problema. O n e imaju oblik preventivnog * djelovanja s ciljem suzbijanja nastanka X pojava i širenja a lk oho l izm a, narko m a -

nije i nikotinizm a kroz (u g lavnom ) vas- X pitno obrazovne zadatke, o dn osno,

putem predavanja uz Obavezne film ske |:j: projekcije. Prošle sed m ic e konferencija £ je usvo j ila pro gram aktivnosti o p o m e - :v nuto j akciji što predstavlja sastavni dio

godišnjeg plana rada u 1985. godini. U X sklopu ovog program a već su počela X predavanja. Prvo je o đ rža n o u M Z X Starčevica, a bilo je pos jeć eno u naj- :::: veće m b ro ju odstrane u č e n ik a O Š „E s a d

Midžić ". C ilj je da se u toku ovog m jeseca nastavi sa sličnim predavanjim a.

B anjaiučki S a v e z će svoj p ro g ra m rea - lizovati i putd^m radio -em isija , p rik a zi- vanjem sla jd o va na film skim p re d sta va - ma u našim k in im a ali će se najviše rad iti na o rga n izo va n ju predavanja u škoiam a osn ovnog, srednjeg usm jere no g o b - razovanja i na fakultetim a.

Koristim o se o vom prilikom da o b a - vijestim o sve za interesovane subjekte, škole, m je s n e za je d n ic e iO O U R -e d a s v e potrebne inform acije m o gu dobiti kod O K S aveza pro tiv a lkoholizm a i d ru g ih toksikom anija sa sjedištem u C rv e n o m krstu Banjaluka, i uklju čitise u ovu a k ciju, te doprinijeti n jenoj usp ješnosti.

L .M .

UZ MEĐUNARODNI DAN ŠTED N JE |

israra iiiiE Š EDSŠEf oVodom 31. oktobra, M edunarodnog dana

štednje, juče su u O snovnoj školi „Moše Pijade “ u T rn u predstavnici P B S O snovne banke „Banjaluka" praznili đačke kase i upisivali n o- včane iznose u štedne knjižice. N a ova j način pote ncijal Banke je uvećarl za oko 170 hiljada dinara.

— Akcija Skole i Вапке je tradicionalna i ostva- ruje se već više godina v eoma uspješno — kaže Sabahudin Lihović, direktor Skole. Sm atram o da je veom a korisna, jer seučenici navikavaju na šte- dnju, stvara im se osjećaj za vrijednost i razvijaju

se druge moraine osobine. Takode smo za višegodišnju saradnju od Banke u nekoliko na- vrata bili nagradivani sportskim rekvizitima i drugim predmetima potrebnim za vannastavne aktivnosti.

I predstavnici Banke su zadovoljni saradniom saškolom, jer se nataj način povećavabroi niiho- vih StediSa i novčani potencijal, a posebno su zadovoljni saradnjom sa nastavnicima Milicom Oelineo, koja vodi akciju štednje. O vom prilikom je za oko 106,učenika prvačića Banka obezb iedT- la nove kasice i otvorila im štedne knjižice.

“IS

KONKURS

Savez pro tival|(oho lizm ai drugih to k sik o m an ija B iH raspisuje re p u - blički n a g ra d n i k o n k u rs za najbolja likovna i literarnaostva renjaučen i- ka na tem e:

1. A lk o h o ! i n jegove p osljed iee2. Z lo u p o treba d roge3. Pušenje i zdravlje

Literarni rad m ože biti u prozi, ili stihu.

Izb o r likovne tehnike je Slob o d a n .

P ravo u če šć a i im aju svi učenici o sn o vn ih i škola srednjeg u s - m jerenog o brazovanja ivaspitanja .

R a d o ve tre b a označiti podaci m a-— N a z iv te m e— P re zim e, im e o c a i ime— N a ziv škole, razred, m jesto ,

datum '

radova je 31.

10. S T R A N A

Rok dostave decembar.

. ^ h adLO Ve, S la ti n a a d r e S U o p š tin - k.?'nfereneija S aveza pro tiv

^ k o h o h z m a i d ru g ih toksikom a n i-

ta 'm n)e C! . Se dostaviti školam a, a tam o g d je ne m a opštinske

M S T ? 1* na adresu: S a ve z p ro -S a BW 0 S " * ' dru9ihtQksikoma- W : Sarajevo, Ulica Šaloma Albaharijabr. 1/Ц.

D o d ije liće se I , I I i ш nagrada.

i»na3-rax-a *e 8e<lmodnevni boravak u dječijem odmaralištu na rnoru.

Druga nagrada Je Sko lski prtbor. Trecenagradenim će pnpasti

vrijedne knjige.

GLAS, petak, 1. novembar 1985.

H J kroz banjaluku

J S T R U K C IJ A

V lA R Š A L A T I T A Radoviprivremeno

prekinuti<g kvara asfaltne baze u Karanovcu пвпо su preklnutl radovl na rekonst- dljela Ulice maršala Tita — all I pored čekuje se da će ova saobraćajnlca u đenom roku bltl puštena u promet

v i na asfaltiran ju Ulice m aršalaTita u d uži- :o 500 metara, od bivšeg Titovog druma d o ta „Bosanske krajine", koji su započeli u ivih su dana prekinuti.

sm o obaviješteni O O U R -a ,,Pu t“ K R O u ka“, kojaizvod i radove nasanacij i.asfalti- prekinuto, jer je došlo do kvara na vlastitoj )j b azi u Karanovcu . Ekipa stručn jaka radi n jan ju kvara i prema očekivan ju on b i tre- budesanirandanas . ave ćsu trabisenasta- aljim postavljanjem asfaltne mase.

“ v jeruju da će i pored ovog kratkotrajn- ч radova, u koliko se vrem en ske prilike

pogoršaju, uspjeti da izgubljeno nad- dove završe u predviđenom roku do 3. T o znači da bi tada gradsk i saobraćaj usmjeren ovom saobraćajnicom čime ce, kojima se sada privremeno odvija

Dile rasterećene od prevelikog broja

SEDAM

DANA

A N J E N A T E K S T S T A N O V N I C I I — N A D L E Ž N I C U T E

Javno o

ropustima1no nakon o bjavljivanja teksta pod naslovom i nemoćni — nadležni čute“ u ,,Glasu“ od 11. » godine, Redakc ijl je upućeno pismo s dodatnlm iijim objavljlvanjem Predsjednlštvo MK SSR N Muclje — žell da u potpunosti upozna Cltaoce s joko neUvršavanja obaveza investltora nakon

imbenlh objekata na Bulevaru revolucije.

>r radova na sanaciji nebode ra na B u levaru rev- 6 i8iuređenjuzem ljišnepovršineoko njihjeVo j- 45 Sarajevo, kojoj se Mjesna zajednica obratlla 16.5.1984. godine, i to lično komandantu, i tražila 9sti zašto od 1982. godine, kada jeinvestitordo- 3 finansiranju dovodenja tog okoliša u prvobitno

1982. godine), do tada ništa nije učinjeno. U pi- e zajednice Komandantu VP 3945 Sarajevo je .sanodasuuništen ivišegodišnji parkovskinasa- grališta sa opremom, pješačke i kolske staze i avljeni su betonskik kranski temelji i protutežni više desetina tona u komadu, koji izranjaju iz ali građevinski šut i krš.i na to da na ovo pismo nije bilo reagovanja bilo to je od Mjesne zajednice 1.1.1984. godine us-

ncija. T u je, između ostalog, predloženo koman- rilikom svoje prve posjete garnizonu Banjaluka odručje i uvjeri se u navode u pismu. Na žalost, dajekom andantdolazio u Banjaluku, aliMjesnu ulevar revolucije nije posjetio. oslijeovog pisma nije bilo odgovora, to se28.5. eova m jesnazajednicaobratilapism om Vojnom Sarajevo u kojem ga fotokopijama upoznaju sa i pismima Investitora, tražeći da utvrdi ko je obavezan da predmetni okoliš dovede u prvo- s o b z irom natodanikonem ožestvorenadobra

>tvu zanemariti ili uništiti. Za ovaj okoliš je ova 'Olitička organizacija svojevremeno, prijesana- d, učinila velike napore da se uredi i om ogućilo išćenje. Na žalost, i ovoga puta do danas na pi- odgovora, Sto je nama zaista neshvatljivo.

a procijeni da li je ponašanje odgovornih u duhu .'opisa!?“

S U B O T A , 2. N O V E M B A R

PRVI PROGRAM

15.45 — K rttlčna točka (Z g )16,15 — N arodna muzika (Pr)16.45 — TV D N E V N IK I (Sa)17.00 — PJ u koSarci: Rabotnički — Par- tlzan, prenos (Sk)18,25— 22. oktobarski susreti pisaca 19,10— Crtani film (Sa)19,30 — T V D N E V N IK II (Sa)20.00 — „Nespretni detektiv", američki igranl film (B g)21,35— Vijesti (Sa),21,40 — Sedam svjetsklh dana21,50 — O d naSeg doplsnlka — London zatim — Pregled programa za nedjelju

DRUGI PROGRAM

14,20 — ,,Hartbrejkers“, zapadnonjema- čki igrani film (Z g )16,10 — Bijenale jugoslovenskog lutkarstva16.30 — „Ako je vjerovatl Lopotuhinu" sovjetski igrani film za djecu18.00 — „Crveni konj“, domaća serija (B g )19.00 — Legenda I stvarnost — emisiia narodne m uzike I obifiaja (Z g )19.30 — T V D N EV N IK (Z g )20.00 — U društvu sa Serdom Endrigom— Zabavna muzika (Sa)20.30 — Umjetnost I razvoj (T g )21,15— S tudio 2 (S A )21,45 — Šahovski komentar meča Karpov-Kasparov (Sa)22,05 — Frojd — serijskl film23.00 — Poetski teatarzatim — Pregled programa za nedjelju

N E D JE L JA , 3. N O V E M B R A

PRVI PROGRAM

10.15 — Pregled programa (Sa)10.20 — V ijesti (T g )10.30 — Nedjeljno prijepodne za djecu (Sa)12.00 — Zelena panorama — emisija za poljoprivrednike13.00 — Znanje-imanje (N S )14.00 — Mali koncert (Z g )14.15 — „O bale" — gruzijski T V film (T g )15,25 — „Ponekad nedjeljom“ (Sa)17.20 — „Slobodna žena“, Italijanski igrani film (Zg)18,55 — Skubi D u“, crtana serija (Sa)19.30 — T V D N E V N IK II (T g )20.00 — „Varljivo Ijeto 68“ — domaća serija20,50 — Sportski pregled ^21,40 — Reportaža (B g )22,10 — T V D N E V N IK III (T g )

DRUGI PROGRAM

8,55 — Vijesti (B g )9.00 — Dozvolite da se obratimo, emisija namijenjena pripadnicima J N A — (U okviru emisije film „Povratak otpisanih") (B g )12.00 — Iz koncertnih dvorana (Z g )14,30 — Pregled programa (Sa)14.35 — PJ u odbojci (2 ): P A L O M A (B ra - nik) — Crvena zvezda, snimak15.35 — Muzičko popodne (B g )18,05 — Crnogorska kultuma riznica — emisija iz kulture (T g )

18,40 — PJ u fudbalu: Sarajevo— Željez- ničar — reportaža (Sa)19,10 — Prometni krug — obrazovna serija19,30 — TV D N EVN IK (Sk)20,00 — G radovi — G lazgov— kanadska dokumentarna serija (S A )20,45— Studio 2 (Sa)21,05— T V kinoteka: „Popis Adriana Me- sindžera", američki igrani film (Zg)

P O N E D JE L JA K , 4. N O VEM B AR

PRVI PROGRAM

17,20 — Pregled programa (Sa)17,25— Vijesti — (Sa)17.30 — Hronika zajednica opStina Ba- njaluka(Sa)17.45 — „Podvizi družine pet petlića", program za djecu18.00 — Program za djecu „šarenica", Pr18.15 — Bezbjednost saobraćaja — obrazovni program (Sa)18.45 — Vedeo-godba — program za mlade (Lj)19.15 — T V D N EV N IK II (Sa)20.00 — SaSa Vuga: „OndaSnji pokoj- nik“, drama (Sa)21.00 — Svet danas — spoljna politika (B g )21.30 — Odabrani trenutak (B g )21,35 — T V D N EVN IK III (Sa)21,50 — Pregled programa za utorak (Sa).

DRUGI PROGRAM

18,55 — Pregled programa (Sa)19.00 — Telesport (Zg)19,30 — T V D N EVN IK (N S )20.00 — Putevi saznanja — naučni proq- ram (Sa)20,50 — Studio 2 (Sa)21,10 — „Dinastija", serijskl film — 71 (B g)22,00— Pregled programaza utorak (Sa)

U TO R A K , 5. N O V E M B R A

PRVI PROGRAM

17,20 — Pregled programa (Sa)17,25 — T V D N EVN IK I (Sa)17.45 — Slike iz života porodice Ivković— dokumentarna emisija za djecu (B g )18.15 — Otvorena knjiga (Bg)18.45 — Da te pitam — zabavna emisija (B g )19.15 — Crtani film (Sa)19.30 — TV D N EVN IK II (Sa)20,'00 — Tem e — unutrašnja politika (T g )20.45 — L O T O (B G )20,55 — ,,Žaca“, francuski igrani film22.30 — T V D N EV N IK III (Sa)22.45 — Pregled programa za sriiedu (Sa)

DRUGI PROGRAM

17,55 — 18,00 —19.00 — serija 19,30 —20.00 -

muzika20.50 - 2 1 ,0 5 - taciji —21.50 Karpov- 22,10 -

(Sa)

Pregled programa (Sa) Sarajevska hronika (Sa) Računala — naučnoi-popu lama

-T V D N EV N IK (B g )- Ko to lijepo pjeva — narodna (S a)- Studio 2 (Sa)- Saveznici u partijskoj dokumen- dokumentarna emisija

- šahovski komen tar meča Kasparov (Z g )- Pregled programa za srijedu

S R IJE D A 6. N O V E M B R A

PRVI PROGRAM

17,20 — Pregled programa (Sa)17,25— Vijesti (Sa)17.30 — Hronika zajednice opStinaZvor- nik (Sa)17.45 — ,,Fliper“, program za djecu (N S )18,15 — Vodne akumulacije u Bosni i Hercegovini — obrazovni program, posljednja emisija (Sa)18.45 — Prijatelji glazbe (Z G )19,15— Crtani film (Sa)19.30 — T V D N EVN IK II (Sa)

19,55 — S P O R TS K A S R IJE D A— N A N T: F U D B A L: KUP U E F A : Nant — Partizan, prenos— SP O R TS K A S R IJE D A — nastavak221,45 — T V D N EVN IK III (Sa722,30 — Pregled programa za četvrtak

DRUGI PROGRAM

18,55 — Pregled programa (S A )19.00 — Svl jedinstveni u odbrani I zaStitl (Zg)19,30 — TV D N EV N IK (L J )20.00 — „Svadbenl marS", italijanski Ig- rani film21,25— Studio 2 (Sa)21,40 — Pregled programa za četvrtak (Sa)

Č E TV R T A K , 7. N O V EM B R A

PRVI PROGRAM

17,20 — Pregled programa (Sa)17.25 — T V D N EV N IK I (Sa)17.45 — „Lutkomendija", serija za djecu (N S )18,15 — ProstorniplanSocijalističkeRe- publike Hrvatske (Z g )18.45 — Evrogol (B g )19,10 — Male tajne velikih majstora ku- hinje, EP reportaia (Z g )19,15— Crtani film (Sa)19,30 — T V D N EVN IK II (Sa)20,00 — Politički magazin (Sa)21,05 — Put u središte znanja — kviz (Sa)22.25 — Pregled programa za petak (Sa)

DRUGI PROGRAM

18,55 — Pregled programa (Sa)19.00 — Umesto top-liste — omladinska emisija (B g)19,30 — T V D N E V N IK (T g )20.00 — „Tass Je ovlašten da objavi“, se- rijski film (Zg)21.00 — Studio 2 (S a)21,05 — O turizmu četvrtkom (Sa)21,20 — Pregled program aza petak (Sa)

P E TA K , 8. N O V E M B R A

PRVI PROGRAM8.40 — Pregled obrazovnog programa (Zg)8.45 — Obrazovni program (Z g )10.30— Vijesti10.34 — Obrazovni program (B g)12.30— Vijesti (Z g )16.20 — Obrazovni program (B g)16.20 — Video-stranice (B g )16.30 — Obrazovni program (Zg)17.30— Vijesti17.35 — TV-kalendar17.45 — „Priče iz Nepričave“ serija za djecu (B g )18.15 — „Skadarsko jezero“ — obrazovna emisija (Z g )18.45 — „Miškovo vrijeme" — dokumen- tarni film (Zg)19.15 — Crtani film 19,27 — Većer as...19.30 — Dnevnik (Z g )20,00 — „Pert" — serijskl film (Z g )20,50 — Zabavlja vas Seid Memić Vajta (Sa)21.40 *— Dnevnik21,55 — Kultura srca (Z g )23,25 — Pregled programa za subotu (Zg)

DRUGIPROGRAM

18.30 — Pregled programa (Z g )18,05— Vijesti18.10 — Kronika zajednice opStina Rijeke (Zg)18.30 — Zagrebačka panorama (Zg)19.00 — Iz svijeta znanosti (Z>j)19,15 — Izlog znanstvenih knjiga (Zg) 19,27— Večeras...19,30— Dnevnik (Pr)20.00 — Barokna muzika u novom ruhu(Lj) s ’20,45 — Jučer, danas, sutra^Zg)21.00 — „Uzgred budi rečeno" — do- kumentama emisija (B g ) w 21,50 — Film u kasne sate: „Pogled dru- gib" — dokumnetarni film (Z g )23.10 — Pregled programa za subotu (Z g )

G L AS, petak, 1. novembar 1985. ST RANA 11.

sport

REGIONALNA LIGA — GRUPA „ZAPAD ”

IZJAVE * PROGNOZE 9 SASTAVI

f t i -* - - . I' i

ЈГ I

Zapaten: Boris Jaklć Iz Boreka (u duelu sa B a iU e m Iz Bralstva) jedan ]e o d zapaženljlh pojedlnaca u dosadainjem prvenstvu Reglonalne

llge

P R N JA V O R: L JU B IĆ — B ER EKP R N JA V O R — Po novo ć e zbog povrede izostati napadač Ham zić , a

neizvjesni su još i Si nanovići veteran Mešić , kojitakođe nisu u potpunosti spre mni.

— Im ali smo priliku da prošle nedjelje pratimonastupnašeg narednog protivnika. U vjerili smo se udobre, alii o n e lošijeosobineprijedorskog li- gaša protiv koga moramo nastaviti seriju uspješnih rezultata na do- m aćem terenu — kaže povremeni prvotimac Vo jislav Jan jić .

L J U B IĆ : Radulovlć, Jeftlć, C vljanovlć, J ankovlć, Ihtijarević, Tešnjak, Sinanović,/J anjlć/, Mehlć, Ljubojević Ja&arević i M ešić. B. R.

P R IJE D O R — Fudbaleri Bereka su u prošlom kolu savladali odličnu ekipu Podgrmeča i napravili prodor na tabe li, ali u nedjelju odlaze na teško gostovanjeu Prnjavor. O vd je su svjesni daće protivLjubića biti na velikom iskušenju, da će se na tamošnjem stadionu voditi bitkazasvaki psdalj na terenu. Protiv Ljubića, zbog ,,žutice“, neće igrati standardni lijevi bek Hukanović i to je ve liki hendikep za mlađeg p rijedorskog „regionalca".

— L ju b ić jestefavorit, ali i mi im am osvo j plan — kažeM ladenKatić .jedan od trenera Bereka. — Igraćemo strpljivo i nastojati d a s e vratimo neporaženi.

B E R E K : Č obanović, Rizvan ović, Crljenković, Macura, Lukić, Karagić, J akić, Crnalić, Kaltak, Slnanovlć i Duračak. Z l. Đ .

B O S A N S K O G R A H O V O : G R A H O V O — L A K T A š lB O S A N S K O G R A H O V O — U posljednje vrijeme Grahovogubi čak i na

svom te renu. Razlozi su poznati: česte povrede fudbalera i neki subjek- tivni o d nosi. Sta o nedjeljnom susretu misli Ranko Trkulja, inače, pov- rijeđani fudbaler.

— Lošoj igci i porazima krajnje je vrijeme dasestaneu kraj. Laktašisu ekipa po kvalitetu nama bliska, pa računam na osvajanje oba boda.

Sastav: Radić, Đuklć Marić, Vranjlć , Kardum Ivetlć, Bojanlć , Lukač, Čorak, Mililevlć, Dam janovlć. M . A.

L A K T A S l — Neoček vani poraz protiv Mladosti na svom terenu uzdr- mao je redove Laktaša, a trenera Tatića prate i nevolje. Povrijeden je B o- tić, a i Lašić još vuče staru povredu.

— Naše gostovanje u Grahovu je došlo u najnezgodniji čas, jer ni ist oim enoj ekipi ne cvjetaju ruže . Bodove izgubljene u Laktašim amoramo iiadcinaditi negdje na strani, a iz Grahova bi i jedan biodovoljan riječi su Zorane Crm ća, povratnika u okipu L aktaša.

L A K T A š l: OmerbaSlć, Nježlć, Metlar, Memlševlć, Vezmar. Opaćlć, Dobraš /Čuković/, LaSić, Te llć , Jovanić, C m lć /Adžlć/. s. G

SAN SK I M O S T : P O D G R M E Č — B O R A C (B D )S A N S K I M O S T — Tradicionalni komšijski derbi privlači i ove nedjelje

izuzetnu pažnju. U Podgrmeču Boracdočeku jusadostarespekta.alibez straha, jer se u kvalitet ove, zaista podm ladene ekipe, bezrezervno vjeruje.

— Povjerenje moramo stalno opravdavati, a pob jeda u susretu sa Borcem došla bi kao melem na ranu nakon poraza u susretu saBerekom— kaže S. Ališić, fudbaler Podgrmeča.

Vjerovatni sastav: Hasanbegovlć, Hadžić, Voklć, Ališlć, H usk lć, N ik- ollć, Zulić, Jovlčlć, Vaslljević, KuburaS, Maunlć, /Šarčevlć/. м. D.

B O S A N SK A K R U P A : Ž E L JE Z N IČ A R — P R IJED O RP R IJE D O R — Sada je sasvim izvjesno da se O F K Prijedor vratio na

staze uspjeha, štogovorii podatakdajepos ljednjatrisusretariješiousv- oju korist. T im trenera A n te G om bovića ig ra sve bolje i najavljujetrku za najviši plasman, što nije nerealno, jer Prijedorčani u svojim redovima imaju neko liko fudbalera drugoligaškog formata. Sve to ukazuje na čin jenicu da će „plavi" protiv Zeljezn ičara u Bosanskoj Krupi jurišati na .dva boda, ali to neće činiti bezglavo.

— Igraćemo napadački — veli Ante Gom obović i dodaje da bod nije nedostižan. — U z korektnuigrudom aćinaiob jektivnosuđenje.m ožem o postići i više.

O FK P R IJE D O R : Kral|, Lazić, Bajlć, Botonjlć, Vuković, Vojklć, Mari- Jan, BeSić, Begovlć, Labuz (K n e ie vlć), Vranješ. Z l. Đ .

V R N O G R A Č : M L A D O S T — BSKB A N JA LU K A — Nakon dva uzastopna poraza tim B S K — a očekuje

teško gostcvanje u Vrnograču. .— Ekipa Mladost i u p r o š lo m kolunapravila je v e l iko izne nađe njesavla-

davši Laktaše sa 1:0. Svjesni smo da nas očekuje teška inaporna utakmica i sam o maksimalnim angažovanjem svih igrača m ožem ose nadatius- piehu. Veliki hendikep za našu ekipu predstavljaju povrede Sto janaM al- bašića, Lazića, Kneževića i njihov nastup je pod velikim znakom pitanja— kaže Rodoljub Petković, predsjedavajući Predsjedništva BSK-a.

U kom blnaclii za sastav su : Čatlak, Stojnlć, Markovlć, Radoševlć, Kos- tlć Prostran, Kobašlić, So|tarić, Ramlć, Novkovlć, Račlć, V. Malbašlć, Račić, Smajlagić, Bjelobrk, te povrl|edeni S. Malbašlć, Lazlć I Kneževlć.

B O SAN SK I N O V I: S L O B O D A — V R B A S

B O S A N S K I NOVI — S lobodinaserijadobrih igarai rezultataprekinuta ie prošle nedjelje u Prijedoru. Gosti iz Jajca će biti provjeren da li su N o - vljani bili u trenutnoj krizi. Mustafa Kalendar, koji se dobrim igrama na- metnuo stručnom štabu Slobode, kaže:

— Respektujem osvakog protivnika, patakoi ekipu Vrbasa. U nedjelju, međutim, iako ćem o biti oslabljeni zbog toga što neće igrati Pohor,pobjedanebi trebaladoći u pitanje.U ovojgodininism opredvidjelldase borim o za vrh tabele, ali kako se stvari odvijaju, mogli bismo konkurisati za naslov prvaka u Regionalnoj ligi. Bodovi s Vrbasom ostaju u B o - sanskom Novom.

S L O B O D A : Alaglć, Č lzm lć, Indlć, Kučukovlć, Mehlć, Kalender, Haslć, Suškalo, Bašić, Mustedanaglć, Vuleta. F. K.

fUDBAL

RO LIGNOSPERB osanski Novl

tel: 81-174,81-173 telex: 45416

K V A L I F IK A C IJ E Z A S V J E - T S K O P R V E N S T V O

FRANCUZI UBJEDLJIVOFRAN CUSKA — LUKSEM BURG 6:0 /4:0/

STR M E LC I:R o fte to u4 ,30,151. m in u tu ,Tu re u 2 5 ,2 lre su 3 6 iFe m a n - dez u 49. mlnutu /Jedanaesterca/; sudija: LlstklJevlć/PolJska/.gledaia- ca: 20.000.

F R A N C U S K A : Bats, A]aš, Batlsto n, B oris (o d 28. minute Le Ru/ Amoros, Tigana, Fernandez, Žlres, Platnl, Rošeto /od64. B elon/ITure .

LU K S E M B U R G : Van Rllsvlk, Menl)e,Bosl,Sonkert,Va)s,Ja|c/od62. Vagner/, Helers, Hošajd, Solten, L angers, 2ire. .

PARIZ, 30. oktobra Л а п ји д / - P ênstva . Z a tim su trikolori d o 51. Francuski fudbaleri su postig liono što su planirali — pobijedili su ekipu Luksemburga visokim rezultatom i širom otvorili vrata ka završnoj fazi svjetskog prvenstva u Meksiku 1986. godine. U odluču- jućojutakm icisaJugoslavijom , 16. novembra, na istom ovom „Parku prinčeva", njima će, posvoj prilici, biti dovoljan i neriješen rezultat.Citava utakmica igrana je na polo- vini borbenih gostiju iz Luksem - burga, ali je prvi gol pao poslije samo četiri minuta igre, a strijelac jebioizvrsniRošeto.kojiinačevodi na listi strijelaca francuskog

0 Р Ш

minuta postigli još pet golova, što dovoljno govori o razlici u klasi iz- među francuskih i luksemburških fudbalera.

TABELA

1. B ugarska 7 5 1 1 12: 3 112. Francuska 7 4 1 2 13: 4 93. Njemačka OR 7 4 0 3 14: 8 84. Jugosla via 7 3 2 2 7: 6 85. Luksemburg 8 0 0 8 2 27 0

Preostale utakmlce; 16.novem b- ra: Francuska — Jugoslavlja I N je- mačka DR — Bugarska.

B O R A C — O F K K IK IN D A . N E D J E L J A . 13.30 S A T l

BODOVIOSTAJU9 Nelzvjestan nastup Demlrovlća

B A N JA L U K A — Kako su fudbaleri Borca iskoristilijednomjese- čnu pauzu u prvenstvu drugoli- gaša, vidjeće se u nedjelju, nakon duela 12. kola sa O FK Kikindom.Ova utakmica igra se naGradskom stadionu u Banjaluci, u 13.30 sati.Uoči ovog duela u taboru Borca vlada optimizam. Rekonvalescent Suad B E S lR E V IĆ kaže — Ukollko dobijem Sansu da zalgram, pružlću sve od sebe da zabllježlmo novu pobjedu, koja bl Imala posebnu vrijednost. Nalme, sada nakon o d - laganja Jedinstvene druge llge, nastavak prvenstva dočekujemo znatno rasterećenl, bez Im perative pobjede po svaku cljenu. O blćno u takvlm sltuaclja Igramo dobro I os- tvarujemo još bolje rezultate. Vje-

R U D A R S A O P T IM IZ M O M P U T U J E U S U B O T I C U

NA PORAZ NE MISLE

povrljedenlh Bešlrevlća I

rujem da će tako bltl I ova) p ut T im Klklnde ]e dobar, all bodovi će, Ipak, ostatl u Banjaluci.

O tome kako će izgledati nedjeljni sastav Borca jošje ranogovoriti. Naime, stručni Stab će izdiktirati prvu jedanaestorku tek nakon gostovanja u Zenici i sinoćnjeg susreta sa Celikom u okviru Lige mladih. Neizvjestan je jedinio nastup rekonvalescenata Beširevića i Demirovića, dok su svi ostali spremni za susret sa Kikindom. M oguća postava Borca: Kuruzovlć (Sm ajlć), Gajlć, Matala, BllbIJa, De- mlrovlć (M albaia ), Splca, Luplć, Nlkollć, Bešlrevlć (Durgutovlć), Lemlć, Kovaćevlć.

U . P.

P R IJE D O R — Teško je u ovom trenutku pouzdanije reći da li su fudbaleri Rudara pauzu u prvenstvu dobro iskoristili, ali je jedno izvjesno: jednomjesečna turneja naše amaterske selekcije po dalekom Singapuru prekinula je seriju dohrlh igara i rezultata „zeleno — crnih". Koliko je od „viših interesa" potkozarski d ru g- oligaš imao koristi ili štete, po- kEizaće nedjeljni susret sa Spar- takom u Subotici.

— P ored svakodnevnlh trenlnga u Prijedoru l Ljlbijl, prekld u prvenstvu smo iskorlstlll I za sedmodnevne prlpreme u Titovom Drvaru — kaže direktor Rudara Rade Pilipović . — Radlll smo o z- blljno I angažovano, all stlcajem raznlh okolnostl smo u potpunostl reallzovali plan odlgravan|a prl- jateljsklh meCeva. U gradu heroju smo Igrall nerljeSeno (3:3) sa tom a- in jim Borcem , a susret sa Borcem u Banjaluci zavrien je takode bez pobjednika — 2:21

Trener Ivica Sangulin je zadov- oljan pripremama u pauzi prvenstva. Ističe da se radilo na poboljša- nju forme i efikasnosti i naglašava

da je imao mogućnosti da provjeri spremnost svih fudbalera, posebno Abdulovića i Bejzurića, koji su, zbog povreda, duže vrijeme bili van terena.

Pred okršaj sa Spartakom Rudar je u srijedu gostovao u Sanskom Mostu i pobijedio Podgrmeč sa 5:1. Sada je sasvim izvjesno da u nedje- Iju neće igrati Bekvalac, a mali su izgledi da se u timu pojavi i Bihorac. Prvi se, poobičaju.opetpovrijedioi otputovao u Novi Sad! Bihorac se oporavlja od zadobijene povrede, ali još nije najspremniji.

— Protiv SubotlCana siguro neće bltl lako, jer Spartak Ima odIICan tlm— jedan je od kandldata za osva- janjeprvog mjesta— kaieSangulin— Znamo Sta nas Ceka, pa smo za ovaj duel posebno motlvlsanl. O d svojlh Igrafia tra ilm maksimalno angažovanje I vjerujem u uspjeh, jer Spartak n ije neran|lv.

Ocekuje se da će Rudar igrati u ovom sastavu: Radić, T uruntai, Mršlć, Mamula, Crnalić, Parhamov (C e rlć ), To p lć , K uiljug lć (A b d u lo - vlć), Staklć, Ostojić, (Bejzurlć), Grabo. Z I .Đ U R IĆ

P O L U F IN A L E k u p a B O S N E I H E R C E G O V I N E

V E L E Z — B O R A CB A N JA L U K A — Nakon uspje-

šnih igara i odličnih rezultata na tradicionalnom om ladinskom turniru „Prvi splitski partizanski odred", pred juniorskom ekipom Borca su nova iskušenja. U polufi- nalu fudbalskog Kupa za područje Bosne i Hercegovine Borac u subotu gostuje u Mostaru, gdje se sastaje sa Veležom.

— Ekiupa Veleža uvijek Je bila ra- sadnlk mladlh I talentovanlh ig - rača. Na nedavno održanom om la- dlnskom tum iru u Blhaću Mostarcl su osvojlii prvo mjesto, savladavii u flnalu Jedinstvo sa 7:2. Z a n a iu ekl- pu vellkl hendikep predstavljaju povrede Bandžura I Mehlce, kojl nisu trenlrall od tum ira u Splitu I njihov nastup Je pod velikim znakom pitanja. Ipak, vjerujem u ovaj tlm, koji u posljednje vrijeme

T U R N I R U M A L O M F U D B A L U ,,B O R IK ’86“

POCETAK 24. NOVEMBRAB A N J A L U K A — Već godinama tradicionalni tum lr u malom fudbalu.— O vogodiinJI f udbalskl turnlr ,3 o rik '86“ počlnje 24. novem bra. Pri-

Jave eklpa prlmaće seod danas (1 . novem bra) pa do 20. novem bra, nak on ćega će se prlst upltl izvlačenju parova. Svaka eklpa kojažell daučestvuje na tum lru obavezna je da uplatl iznos od 5.000 dinara. Predvldjeil smo nagrade za trl prvoplaslrane eklpe, te za rva/boljeg strijelca, Igrača, gol - mana I sudlju tum lra. Neće izostati n l nagrade za posjetloce kojl budu prisustvovali uzbuđlJM m fudbalsklm nadmetanj lma— kaže Duško

% Rukometail Borca tvrde da prolaze u ria- redno kollko, samo u slučaju da ponove partlju Iz prošlogodlšnjeg domaćeg kupa kada su sla- vlil na parketu dvorane ,žorka“

В A N ј A L U КА - ^ a m o tri dan a prije važn lh odmjeravanja snaga sa rukometašima Metaloplastike u prvom kolu K upa šampiona prvotimci Borca trenirali su punom parom. Cak puna dva sata uvježbavala se taktika, šutirali sedmerci... Na kraju, dresov i su bili podobro mokri. Iz igrača je ,,izvučen“ maksimum, koji b itre - bao biti u stvari i jedina prava nada za Banjalučane. Naime, prema riječima svih igrača B or- ca, samo uz maksimalno an- gažovanje svakog pojedinca moći će se ostvariti i dobar rezuitat.

Baš zbog te činjenice u izjava- ma i prognozama o konačnom isliodu dva duela sa Sr-ipčanima vlada umjereni optimizam, šta- više rekli bismo i prevalik respekt protivnika. Jedan oa najiskusni- jih, Mirzet Uzejrović, kaže:

— Moramo popravltl Igru u odbranl, koja je u minullm meče- vlma u znatno] mjerl škrlpala. Samo ukollko u tome uspljemo, moiemo se nadatl uspjehu. VJe- rujem da će u Sapcu bltl dobro, bai zato ito smo nekollko poslje- dnjlh susreta slabo odigrall. Do prekretnlce mora doćl. Kupiam- piona I Metaloplastlka su nesva- kldainjl motlv, kojl treba Iskorlstltl.

U razgovor se ukljkučio i borbeni Stevan Nikoiić:

— Ne smijemo nimdii|ti1< o po- razu. Stavlše, moramo pokuiatl Iznenadltl našeg domaćlna i to bai na njegovom terenu. Metaio- plastlka Jeste vellkl klub, vrljedan najvećeg respekta, all nije i nepobjedlva. Borlćemo se do posljednjeg daha, pa neka Ide dalje onaj ko Je boljl.

Prvotimac Irfan Sm ajlagić ima svoje videnje nedje lj nog dvoboja renomiranih protivn ika:^ ^ e n c

Igra u odliCnoJ forml rekao je H u - snija Fazlić, trener Borca.

Odbrana Borca u Mostaru biće na velikom iskuSenju. Golm an Ba- njalučana Željko Babić , koji je na turniru u Splitu branio u velikom stllu, o susretu sa Veležom kaže:

— D o m a d n Je favortt, jer Igra na svom terenu. Medutim , ukollko ponovim o igru sa tum lra, m otem o se nadatl uspjehu . Vjerujem da Ć* Mehlca, Šeilvarevlć I ostali Iz na- vale postlćl bar Jedan pogodak, ito bl bilo dovoljno za fbiale.

Najvjerovatni je da će na igraliSte pod bijelim brijegom Mr£atfova]e- danaestorica: Bablć, Ritan, ć u r - guz, Lazić, F. Kovačevlć, Barlilć, Popovlć, Seilvarevlć, Mahica (M artlnovlć), V. Kovaćevlć, B a d iu r (Hajder).

Ž .T IC A

шшшздPRVA SAVEZNA LIG A

PRILIKA ZA D0KAZIVANJE

B A N JA L U K A — U posljednjem kolu Prve savezne lige u d iza n ju tegova održaće se u nedjelju tromeč ekipa Herkulesa iz Bača, Partizana iz škofje Loke i banja- lučkog Partizana. lako su B anja - lučani već u pretposljednjem kolu obezbijedlli opstanak u najvišom rangu takmičenja, biće ovo p r ilika da na svom terenu dokažu da za - s lužuju teško izboreno mjesto. među prvoligašima. T ro m e č će se održati u sali DTV Partizan, u nedjelju u 10 sati. I .P

M ASO VNE A K C IJ E

U NEDJELJU „HODOLJUBLJE"

B A N J A L U K A — Pokroviteljstvu tra- dicionalne manifestacije „H o d o lju b - Llje, koja će se održati u nedjelju, 3. novem bra, pridružio se i R ukom etni klub Borac. Naime, 10. n o ve m b ra u Ba- njaluci će se odigrati uzvratni susret prv og kola Kupa evropskih Sa m piona, u kojem se Borac sastaje sa Sabačkom Metaloplastlkom. Predsjedništvo K lu - ba je na sjednici odlućilo d a uče sn ic i- ma ,,Hodoljublja“ podijeli veći broj ulaznica za utakmicu za koju već sada postoji znatan Interes. S tart učesn ikf je između 10 i 11 sati ispred Tv o rn ic t obuće „Bosna".

Crnogorac, predsjednik Takm lčarske komisije. 2 .T .

12. STRANA GLAS, petak, 1. novembar 1985,

can sport

O PREZ U TABORU BANJALUČANA U O Cl SUSRET A KUPA ŠAMPIONA SA ŠAPČANIMA

RukomrtaV Borca tnim jmninm M t o rari/anta za МвШ орШ Ш и

tuteulgra- Snlm kx R O S T O J IĆ

BEZ BIJELE ZASTAVE

— J a b ih z a b ra n io bavtfenfe s p ro to m o o o m ig ra C u k o ji i n f a k m n a n a d a u s p je h u . B i o b i H u z o m o tren ira b i Ig ra ti a k o b i ae u n a p rije d p re d a lL S to g a i u o U m a t e u S a p c u p ro g n o z k ra m n a iu d o b ru Ig ru , a p o r a z o d d v a r a x M w o d ve o bi B o r a c u d n ig o k o io K u -

p a ia m p io n a - J e d n o je s lg u m o , b i t e to m e te v i z a p a m te n jje i p ra v a )e M e ta i t o s m o se aa S a p ć a n tm a sastail v e ć u p rv o m

S u s re t se ig ra u n e d je lju u 17 sa ti u d v o ra n i „Z o rk a ".

du. PASALIĆ

VELIKI USPJEH O S N O V ACA IZ BIHAĆA NA KRO S U „POLITIKE"

Drugi kao da su prviB IH A C — N a ovogodiinjem krosu

.Politike", koji je održan u Beogradu. članove at letske sekcije O S J v o Lo la Rtoar" iz Bihaća postigli su izvanre- dan uspjeh. U ukupnom plasmanu bili su drugi. ali kao da su b ili i prvi. Treb a reć i da su ućenici O snovne škole .Jvo Lola Ribar” vodili sve do posljednje discipline i kada se o če k i- valo da će zauzeti prvo mjesto. prete- kli su ih učenici O snovne škole „Zvonimir Frank" iz Kutine. Samo dva boda dijelila su Bišćaneod prvog mjesta. Ali, n ikosenežalostizbo gto - ga, jer je o vo prvi putdaoniučestvuju na jednom ovako velikom takm iče- nju na kome je nastu pilo 3162 uCesnika.

Atletsku sekciju O snovne iko le „Ivo Lola Ribar" u Bihaću vodi pe- dagog tizičke kulture S a m s u d n Sm atovtć. O n je sa svojim učenicim a već do sada postigao zapažen uspjeh. O snovci iz Bihaća su ovogodf- Snji i p ro ilo go d iin ji prvaci Bosne i H ercegovina N edavno su pobijedil ii na Petom Plitvićkom n a ra to n u . I na drugim takm itenjim a uCenid Osnovne škole iz Bihaća postizali su zapažene rezuttate.Treba reći da je svaki sedmi utenik ove Skole Clan atietskesekcije. koja okupija ok o ISO

trkača i trkačic a, sve bolje od boljeg.U Bihaću će se 3. novem bra u Cast

proslave 43-godišnjice prvog oslobođenja ovog grada na Uni o d - ržati treći bihaćki maraton. Očekuje se oko 200 takmićara. N a jveće nade B iića n i polažu u učenike Osnovne Skole J v o Lola Ri ba r", koji o bećavaj u da će i na ovom takmičenju potvrd iti svoje kvalitete. S obzirom na to da je u Bihaću nedavno osnovan atletski klub, treba oćekivati bo lje dane kra- Ijice sportova. I prema onom e što su pokazali uCenici pedagoga fizičke kulture Sem sudina Sm ailov ića na krosu politike u Beogradu, može se oCekivati da će uskoro u Bihaću rasti veiikiasovi

Atletika u Bihać u budi se, a to je i velika garancija da će. prvenstveno zahvaijujući atletskoj sekciji, O S „Ivo Lola Ribar". imati ve liki broj pokloni- ka. U znak priznanja za uspjeh na krosu .P o litik e ' i za sve dosadašnje uspjehe na raznim takmičenjima predsjednik SkupitineopštineBihać Jo s o Živković prirediće svećani prijem za u6enike, odnosno članove atietske sekcije ove bit .aćk e osnovne Skole.

D. M U T lC

II U „N ED JELJN O M G LA S U “

I GOSTI BAšlĆ I ARNAUTOVIĆEkakkizhmo za ..Nedjefni Glas” g o v o re re p re z e n ta tlv n l g o !

man! Zlatan Amautović I Mlrko Baiić, procjenjujućl ia n s e s v - * I ojih ekipa pred madUsobnl duel u Kupu evropsklh ia m p io n a . J

I

„ B O R IK “, N E D J E L J A , 11 S A T I

SLAVIJA - METALAC9 U SfaW// oćekuju pobjedu Ibodoveza gomjldlo tabele 9 Vraća жв Jokovlć, možda I Novak

B A N J A L U K A — V aljevčanima _gori pod nogama". Oobrim dijeiom zaslugom i sudija beograd- ski RadniCki je. neoCekivano, sa vladao Metalac u Valjevu za 11:9. Nem a su mnje da 6e puleni V ladim i- га Sukovića pokušati sve da se „izvade" u medu sa Slavijom kako bi. donekle, povećali svoješanseza ops tan ak u Prvoj ligi.

— Neka V s^ iwrCanl p r a y » voju , » m l znam o svoju raCunicu . Bodovt ostaju u .B o rtm * — kategoričan je kapiten Zvonko Pala.

MinuN meC u Puli poltazao je i

K0ŠARKA

neke siabosti u redovima banja- lućkog prvoligaša Pojedini bokse- ri olako shvataju klupske obaveze Nedisciplina se viSe ne bi smjela toierisati nikome, jer ako može jedan Ibrahim Jakupović . koji je ju£e d o ia o u klub. za noć skinuti 3,5 kilograma i onako dobro boksovati u prve dvije runde protiv jednog Srbe Stankovića. onda i drugi. koji imaju poduži bokserski stai u klubu, moraju da znaju za svoje obavezB.

— Me£ aaMatalcsni w o m iio nat- ozbMnQa rfivaMI, bez obzlra na to

PRVA SAVEZNA LIG A — 2ENE

KADA Bl KAO LANI! I9 U dva posijednja susreta u BanfalucJ Mladi Krajltnlk zablljažto prve pobjede pro- ttv Voidovca I tf m&ćavi os- taće za — nezaborav

B A N J A L U K A — Najavljujući susret M ladog KrajiSnika i Vo ždov- da ne može se a da se ne spomenu dva posijednja susreta ove dvije ekipe odigrane u Banjaluci. Iz prostoga razloga. jer su ostale u — nezaboravu!

D ugo je Voždovac za Mladi Kraji- Snik bio nepobjediva ekipa. jedini prvoltgaS koji je b io neosvojiva tv- rdava, sve d o 13. marta 1984. g o - dine. Ta d a su „malene" zabilježile prvih uspjeh — 67fl5! I to u nezabo- ravnom finišu, poslije stalnog vodstva Beogradanki sa 12 do 14 poena! Naredni susret. odigran 20. oktobra prošle godine. po dram a- tičnosti prevazišao je prethodni: pred gotovo 2.000 gledalaca.prije susreta Borca i Sloboda-Dite. Ba

— kaže Vi Mladog KrajiSnika.

V o žd o * ca lgra M u s u b o tu ,u d vo r> - n J ^ o c tk -, u 18,30 »аМ.

E. G .

D R UG A SAVEZNA LIG A — ZEN E

SA„STARIM ZNANCEMi t

99

B A N J A L U K A — U trećem kolu D ruge savezne lige za košarkašice J tu d i Cajavec" je u subotu do maćin pcrvratniku u društvo d ru g - oligaša. Topolčanki iz Bačke Topole Topolčanka sada igra u s ta ro m " zdanju. iz vremena kada je bila prvoligaS. u prethodna dva kolazaM)atla Je dvije pobjede i sa

Vojvodinom dijeli prvo mjesto!— N a ie prothmioe su iskusna _Mejdan“. u

REPUBLlCKA LIGA — MU SKARCI

KRAJ NEPRIJATNE SERIJEB A N J A L U K A — U redovima koSa-

rVaša Borac-lncela teško de m ogu prihvatiti kao stvarnost poraze u protekta dva kola. N a ta dva iznenadenja došlo je i treće! Stigao je kratak telegram iz Sarajeva: zbog tri lične greške igrač V uković nema pravo nastupa u trećem kolu — T a - kmičarska komisija. BanjaluCani su iznen adeni. provjeriće da nije u pitanju neka diruga greSka, a lipo svemu suoeći. Dragan Vuković, kapiten i najbolji košarkaš Borca ne m ože igrati u nedjelju protiv

SAMO POBJEDA!B IH A C — U prva dva kola koša-

rkaši Kom binata Krajina su bili us- pješan gost, a sada je na redu prva utakmica na dom aćem terenu i pred svojim pristalicama Protivnik je Celik izZenice. ..dužnik' Bišcana i ekipa koja je u proteklom kolu iznenadila Banjalučane I pored toga što M edenica i Majstoroirtć ne treniraju radi povrede. odnosno bolesti, optim zam ne napuSta

IGRA I MANDlCP R IJE D O R — Košarkaši M rako-

vice jošnisuosjetili radost pobjede. a mali su izgledi da će to biti i poslije gostovanja u Zvorniku i susreta sa Drinom . Prijedorčani ističu da je Drina bez sum nje favorit. koji neće dozvoliti Ju k su z" da na svom terenu izgubi bodove. U igraćkom kad- ru dožlo je do nekoliko promjena: Doko M tn đ lć ponovo te zaigrati u Mrakovici. M iio Ivetić, zbog tri

*to su Val|sv£ani u мШ ш ) krtzL T a - aian posla da pom M lm o kako is u -B o rlk u - p o b M n k unapri|sd p o z- nat. RadRI sm o lokom nsdjsljs o z - bil|no l|assnadsm p o b M I — rijećisu trenera Zelimira Košpića

Rduje Cinjenica da će i Velimir Joković, poslije uspješnog oporav- ka, biti spreman za meC sa M e- talcem, a po svemu sudeći Anton Novak će popuniti prazninu u teSkoj kategoriji.

Med Slavija — Metalac je u nedje- Iju, u S D „Bonk", u 11 sati.

S. R IS O V IĆ

I z a v r S e n PRV I m em o r H I

IJA L N I TU R N IR B R A N I -I S LA V A Đ U K IĆ A P A N D U -I R A "

njaluCanke su naCiniie podvig, poraz pretvorile u — pobjedu U k - ratko: dvije minute prije kraja susreta Voždovac je vodio rezultatom 7 if i6 . a onda, u paklenoj atmosten, D uU ca Stopajn ik I San- da VukoaM postižu poene. izjed- načenje — 71:71 i — produžetak, u kome se obje igračice postigle sve koSeve i pobjedu M ladom Krajišni- k u — 81:75!

Posijednja dva susreta ostali su za — sjećanje A . treći?

— Iskisfia da budam , dva| sastav Vo2do*ca I ns poznsjsm dobro lako sm o Ig n H sa njima pirfe dva mjeseca n a tu m in j u Bosanskom Novom . Cucfcia js to sldpa, kao da igraju Iz taate. m ogu w alrogs po b lj»d M ,a ill

. VRBAS IZ I | PENALA |

I1 S R B A C — Pobjednik prvog

I memorijalnog turnira Branisia- va Đukića Pandura je ekipa V r- basa iz Razboja, koja je u finalu

Isavladala Motajicu rezultatom 4:3. ali nakon izvodenja penala. I U regularnom vremenu susret |

Ije zavrSen nerijeSeno 1:1. R azb- a ojčanima je pripao prelazni p e -1 har i pehar organizatora. F u d -1

Ibalskog kluba Motajica u trajno a vlasniStvo. U borbi za t r e ć e l mjesto Sloga je porazila ekipu I

IDanka Mitrova rezultatom 6:1. a Sve ekipe nastupiie su u n a j - l jačim sastavima. pa je prikazan i “

I veoma zanimljiv i kva lite ta n l I fudbai. Za najboljeg ig ra č a p ro I " glašen je M ustafa K urto vić(M o - *

|tajica).a u ter-pieju najbolja je I bila Motajica. Valja istaći i veo- I _ ma dobru organizaciju turnira. *

I a zasluga pripada Fudbalskom I I klubu M otajica fI .

S.K.

ekipa lako su p o v ra M c e u druitvo dnjgo ligsia . S obzirom na iz - vanrednu torm u koju su pokazale u prethodna dva kola, sa zebnjom oćekujemo ausreL G o tte su u prednosti, a na м п а je da ponovo pokuftamo postKi Iznenadenje — rekla nam je D u ia n k a Vučkovlć, prvotimka .Cajaveca*.

Susret se igra u subotu, u dvorani

Leotara.— PoaHje sjajnih igara u

р јјр гвн н ш и p trio d u ovo mi t t d e n c K i n a » t i im a it . aM tako netto

N1 drugim a ne oasaaonad- I

oknadHi propuiteno. Uvjeren sam da ta m o protiv Trebtnjaca zabMj- е Ш pun pogodak — kategorićan je

B orac-lnce l i Leotar igraju u nedjelju. u dvorani ,J3orik", u 19 sati.

PRVENSTVO K AD ETK I- N JA I JUNIOR A

MLADI NA SCENI

B A N J A L U K A — Nedjeljaćebitiu znaku nastupa mladih košarkaiica i koSarkaSa. U dvorani Jt4ejdan“ tokom cijeloga dana odvijaće se borbe potufmalnog turnira prvenstva Bosne i Hercegovine za kadet- kinje. Nastupiće četiri ekipe: Mladi K n p in k , J t u d l Cajavec", Leotar I Potkozarje. Istovremeno te se u Prijedoru, u dvorani ..Mladost” , igrati druga polufinalna grupa uz uteSće Mladosti, Sane iz B o aanskog N ovog i Sanskog Most a. te Dervente.

U Banjaluci, u dvorani Elektro- Skoie, igraće se utakmice ju- niorskog prvenstva banjaulčke re- gije. Prijavljene su samo Cetiri ekipe, Sto je iznenadenje, ali iCinje- nica koja treba da zabrine. N a prvenstvu ućestvuju: Borac-tncat, B S K , Kozara I Una.

E .G .

S A H O V S K Z A D A AK

Broj 995P rtp nm a: Nikola LA K IĆ , iahovskl m ajstor

koSarkaše Kombinata Krajina, jer se pretpostavlja da će do subote sve biti u najboljem redu.

— M oram o pred svojom p u - M ikom pružiti dobru igru i zabiiježi- II pobjed u. T o je obaveza — kaie A g o M e ilć , jedan od najboljih koSarkaša Kombinata Krajina.

F*očetak susreta je u 20 sati, u dvorani J_uke“.

liCne greike. nema pravo nastupa u Zvorniku, a neizvjestan je nastup najboljeg i najefikasnijeg koSa- rkaša prijedorskog I igaSa. M urano - vtta, koji proteklu sedmicu nije trenirao.

— Bortćemo se za časlan rezultat, a ako nam se p ru ii pr'llka, po - kuiaćem o i — podvig — k a že E m ir Jusutaglć, p rv o t im 3 c Mrakovice

BVijeli: Ka8, pješaci аб.г.7 (3) C rn i: Kd7, La7 Sc8 (3)

C rn i vuCe i dobija!U poziciji nadijagr.wnu crnije

matirao protivnika n iik o n ćetiri poteza (E n g — E k e 1 , H am burg 1984)

njeSenjo p rotlog ZPdatka):1.Dd7 Td7 2 .T e 8 K h 7 ј . Г с З uz 4.Th8 mat!

G LAS, petak, 1. novemhar l '‘> 13.

konkursi # oglasiRO ,,INST ALAT ER“ DERVENTA

Na osnovu člana 73. i 74. Sta tuta, i člana 1, 8. i 39. Praviln ika o radnim odnos ima R O „Instalater" Derv enta, R adn ič ki savjet na sjedn ici od 16.10.1985. go dine donio jeodlu - ku o raspisivanju

OGLASAza zasn ivanje radnog odno sa na određeno vr ijeme do povratka radn ice sa trudničsko g bolovanjaREFERENT ZA ANALIZU I S TA T IST IKU

P o red opštih zakonom propisanih us lova kandidati treba da ispu njavaju s ljedeće posebne uslove:

1. S S S administrat ivnog smjerasa6 mjese- c i radnog iskustva,

2. regulisanavojnaobaveza(zamuškarce). U z prijavu na oglas kand idat i su d u žn i dos-

taviti slijedeća dokumenta:- rodn i list,- dćkaz o ispunjavanju uslova u pogledu

školske spreme,- potv rdu o radnom iskustvu,- potvrdu o regulisanoj vojnoj obavez i.Rok za podnošenje prijave na oglas je 8 da-

na od dana o bjavlj ivanja.Neblagovremene prijave neće se

razma t rati.Po izvršeno m izboru svi prij avljeni kandi-

dati b iće obaviješteni u roku od 19 dana po donošenju o d lu k e o izboru .

Prijave i dokumenta dostaviti na adresu: R O „Instalater" Derventa

Ante B e gića 1 3 sa naznakom P r ijava na oglas 74400 Derven ta

SOUR „RUD I C A JA V EC“RO PROFESIONALNA ELEKTRONIKA

OOUR RAČUNARSKO-RADARSKA T E H - NIKA

BANJALUKANa osnovu odluke Komisi je za radne

odnose O O U R — a Računarsko-radarska tehnika raspisuje

OGLASza popunu poslova - radnih zada taka na neodređeno vrijeme

1. POSLOV I PRIPREME PRO IZVOD N JE - 2 radnika

Uslov i. - završena osmogodišnja škola.Izbor kandidatavršićesepremaposebnom

kriterijumu.U z prijavu na o g las prilož iti fo to-kopiju

svjedočanstva.Nepotpune i neblagovremene prijave neće

biti razmatrane.Prijave dostaviti putem poSte na adresu:

S O U R „RUDI Č A J A V E C " , R O P R O F E S I O - N A L N A E L E K T R O N IKA, K A D R O V S K A S L U 2 B A ,7 8 0 0 0 B A N J A L U K A ,B ra ć e P a v l ić a 23 A .

Oglas ostaje otvoren osam dana od prvog narednog dana od dana objav ljivan ja.

R AD IO — B AN JALUKA BAN JALUKA

Na osnovu o d luke Radničkog savjeta od24.10.1985. godine, Komisija za radne odnose Radio-Banjaluke, objavljuje

OGLASza prijem radnika na poslove i radne zadatke NOVINARA - SARADNIKAIV - pripravnika

jedan izvršilac na neodređeno vrijeme.

U S L O V I : Pored opštih uslova predvidenih zakonom kandidati treba da ispunjavaju i posebne uslove.

- Viša ili Srednja stručna sprema, završena pedagoška akadem ija, viša ekonom sko- komercijalna škola, viša upravna i o stale vise i srednje škole.- bez radnog iskustva,- fonogeničnos t glasa.

Prije izbora kandidata izvršiće se provjera fonogeničnosti glasa.

Prijave naoglas podnoseseu roku od osam dana od dana objavljivanja u listu „ G las".

U z prijavu na oglas kandidati su dužni pril- ožiti dokaz o ispunjavanju uslova oglasa i diplomu ili svjedočanstvo o završenoj školi.

Nepotpune i neblagovremene prijave neće se uzimat i u razmatranje.

Prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova oglasa slati na adresu Radio-Banjaluka, Ba- njaluka, U l ica maršalaTita 167.

.41. А т г ------------------

UNICEP — RO INCEL — BANJALUKA OOUR KLORNI POGON

- Komisija za radne odnose

OGLAŠAVAprijem radnika u radni odnos na neodredeno vrijeme za obavljanje poslova i radnih zada taka

-BRAVAR NA ODRŽAVANJU — Pripravnik- KV - 2 radnika

Kandidati treba da ispunjavaju opšte uslove za zasnivanje radnog odnosa utvrđene zakonom i da su završili meta lsku ško lu za za - nimanje bravar mašinskog smjera.

Molbu i dokaze o ispunjenju uslova oglasa dostaviti Komisiji za ra d n e o d n o s e O O U R — a Klorni pogon, putem Kadrotfske službe R O I N C E L Banjaluka, Medeno polje bb.

Nepotpune i neblgovremene molbe neće se razmatrati.

O G L A S J E O T V O R E N 8 dana.

„SlPAD" — ,,VRBAS“ BANJALUKA OOUR TN „STANDARD" PRNJAVOR

PRNJAVOR

Objavljuje

LICITACIJUZa p rodaju teretnog motornog vozila

„zastava 650 - A D “ reg. broj BL 139-15, godina proizvodnje 1980. Vozilo nije u voznom stanju zbog kvara motora a registrovano je do 28.1.1986. godine.

L ic itac ija vozilaodržaćese 12.11.1985. go- ( dine u krugu O O U R -a sa početkom u 10,00 ' časova, po početnoj cijeni vozila u iznosu od

500.000 dinara.Vozilo se nalazi u krugu O O U R -a T N

„Standard” P rnjavor i može se pogledati svakog radnog dana od 07 do 12,00 časova.

Vozilo se licitira u videnom stanju a p ravo učešća na lic itac iju imaju svafizič ka i p ravna lica koja prije početka licitacije uplate na blagajni O O U R -a akontaciju od 10% od početne c ijene vozila.

Troškove prenosa p rava vlasništva kupljenog vozila snosi kupac .

O O U R T N „ S T A N D A R D " P R N J A V O R

RO „ENERGOM ONT" BANJALUKA RADNA ZAJEDNICA

„ZAJEDNIČKE SLUZBE"

Na osnovu odluke Radničkog savjeta Radne zajednic e „Zajednič ke službe“ od22.10.1985. godine, člana 59. Statuta i člana 13. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pra- vilnika o radnim odnosima, Radnič ki savjet

raspisuje

KONKURSZa izbor i imenovanje radnika na poslovima i radnim zadacima sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima. Izbor i imenovanje vrši se na mandat od 4 godine.

1. RUKOVODILAC SEKTO R A ZA PLAN SK O -K N JIG O V O D STVEN E POSLO - VE -1 radnik

2. RUKOVODILAC SLUŽBE K N JIG O - VODST VA — 1 radnik

3. RUKOVODILAC SLU2BE ZA O B EZBJEĐ EN JE I ODRŽAVANJE POS- LOVNIH PROSTORIJA - 1 radnik

4. RUKOVODILAC SLU2BE ZA PLAN I ANALIZU -1 radnik

5. RUKOVODILAC SLUŽBE ZA PRAVNEI KADROVSKE POSLOVE -1 radnik

6. RUKOVODILAC SLUŽBE ZA OPŠTE POSLOVE -1 radnik

Uslovi:Pored opštih uslova predvidenih Zakonom

o udruženom radu, kandidati treba da ispunjavaju i sljedeće posebne uslove:

Pod rednim brojem 1) ekonomski fakultet VSS/VII stepen stručnosti, sa radnim iskustvom od 3 godine na rukovodnim poslovima.

Pod rednim brojem 2) ekonomski fakultet ili viša ekonomsko-komercijalna škola VSS/VS - VII A/I stepen stručnosti sa radnim iskustvom od 2 godine na rukovodnim poslovima.

SOUR GIK „KOZARA" BANJA LUKA GIRO „JEDINSTVO"

OOUR ..VISOKOGRADNJA" BOSANSKA GRADIŠKA

Na osnovu odluke Radnič kog savjeta G IR O „Jedinstvo" O O U R „Visokogradnja" Bos. Gradiška od 23.8.1985. godine, raspisuje se druga

LICITACIJULuksuzno vozilo marke ,,lada“, godlna pr-

oizvodnje 1977. početna cijena 100.000,00 dinara.

Licitacija će se obaviti u O O U R -u „Visokogradnja", Urije bb, na dan 5.11.1985. godine u 10,00 časova.

Zainteresovani kupci na dan licitacije da bi stekli pravo učešća dužni su na isti dan u za- kazano vrijeme položiti iznos od 10% od p očetne cijene, na blagajni G IR O „Jedinstvo", Radna zajednica zajedničkih poslova, Ulica partizanska56, Bos. Gradiška.

Vozilo se može pogledati svakog dana u vremenu od 7,00 do 13,00 časova u krugu O O U R — a „Visokogradnja".

U slučaju da pom enutovoziloipodrugi put ne bude prodano putem javne licitacije, izv- ršiće se6.11.1985. godine u 10,00 časova prodaja putem slobodne pogodbe.

UNICEP — INCEL Radna organizacija Industrija

celuloze, papira i viakna BANJALUKA

O O U R -P R O M E T Komisija za radne odnose

OGLAŠAVAprijem radnika u radni odnos na neodredeno vrijeme za obavljanje poslova i radnih zadataka- NABAVKA SIROVINA - VSS - 1 radnik

Kandidat treba da ispunjava opšte uslove za zasnivanje radnog odnosa utvrdene zakonom i posebne uslove:

- da ima završen ekonomski fakultet i 6 mjeseci radnog iskustva na poslovima nabavke sirovina.

Molba i dokazi o ispunjenju uslova oglasa dostavljaju se Komisiji za radne odnose O O U R -a Promet, putem Kadrovske službe R O IN C E L B A N J A L U K A , Medeno polje bb.

Nepotpune i neblagovremene molbe neće se razmatrati.O G L A S J E O T V O R E N 8. D A N A

Pod rednim brojem 3) viša ili srednja škoia društvenog smjera VS/SSS - VI/IV stepen st- rućnosti, saradnim iskustvom o d2godinena rukovodnim poslovima.

Pod rednim brojem 4) ekonomski fakultet ili viša ekonomsko-komercijalna škola VSS/VS -VII/VI stepen stručnosti, s a radnim iskustvom od 2 godine na rukovodnim poslovima.

Pod rednim brojem 5) pravni fakultet ili I stepen pravnog fakulteta VSS/VS VII/VI stepen struč nosti, sa radnim iskustvom od 2 godine na rukovodnim poslovima.

Pod rednim brojem 6) fakultet ili viša škola društvenog smjera VSS/VS - VII/VI stepen st- ručnosti sa radnim iskustvom od 2 godine na rukovodnim poslovima.

Pod rednim brojem 1,4,5 i6. potrebnojeda kandidati posjeduju organizatorskesposob- nosti i moralno-politič ku podobnost.Lični dohodak po Pravilniku o LD.

Stan nijeobezbijeden.K O M IS IJ A Z A R A D N E O D N O S E

OGLAŠAVAPrijem radnika na neodredeno vrijeme na poslove i radne zadatke:POSLOVI ID EO LO ŠK O -PO LITIČK O G O B- RAZOVANJA -1 radnik

Uslovi:Završen fakultet političkih nauka ili filozof-

ski fakultet smjer politotogija ili sociologija VS S - VII stepen sfručnosti sa radnim iskustvom od 6 mjeseci u struci.

Lični dohodak po Pravilniku o LD.Stan nijeobezbijeden.Molbe sa dokazima o ispunjavanju uslova

K O N K U R S A i O G L A S A podnose se na slje- deću adresu: R O „Energomont", Radna zajednica „Zajednič ke službe", Rudarska 2, Banjaluka.

Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja, a oglas 8 dana od danaobjavlji- vanja u listu „Glas" Banjaluka.

Neblagovremene i nepotpune molbe neće se uzimati u razmatranje.

14. STRANA G LA S, pe ta k , 1. novemba r 1985.

H D k o n k u r s i # o g la s i

RAD NA O R G A N IZA C IJA „P R O FESIO N A LN A V A TR O G A S N A J ED IN ICA ' — Zbor radnika Bosanska Gradlška rasplsuje

O G L A Sza prljem Jednog prlpravnlka za obavljanje poslova profesionalnog vatrogasca mlazničara.

Osim opštih uslova za zasnivanje radnog odnosa, kandidat treba da ispunjava i sljedeće uslove:- završenu ško lu KV radnika metalske struke, -položen ispit upravljanja motornim vozilima „С “ katego rije,-da nije stariji od 25 godinaživota, što dokazuje izvodo m iz matične knjige rođenih,-da je regulisao vojnu obavezu,-da je umno, fizički i psihički sposoban za vatrogasnu službu, što dokazuje Ijekarskim uvjerenjem,-da nije sudski kažnjavan i da se protiv njega ne vodi krivični postupak.

Pripravnički staž traje jednu godinu u to m roku treba o bavezno položiti stručni ispit profe^ sionalnog vatrogasca i steći uslov za zasnivanje radnog odnosa na neodredeno vrijeme.

Lični dohodak po utvrđenom pravilniku radne organizacije.

Oglas ostaje otvoren 8 dana nakon objavljivanja u listu „G las" Banjaluka.

Prijave kandidata sa nepotpunom dokumentacijom neće se uzimati u obzir.

Prijave slati na adresu:

R AD NA O R G A N IZ A C IJA „Profesionalna vatrogasna jedinica'

-Z b o r radnika - B O SAN SK A G R A D lSK A

NOVEMBARSKIIZLETI

BLEDIZ LE TI:

TA R V ISIO ( IT A L IJA )

F IL A H (A U S T R IJA ) C IJE N A : 8.200. — 9.200. DINARA

28. 11 — 01. 12. 1985.

BUDIMPEŠTATRI DANA

U P R O G R A M U „ČARDA “ SA V IN O M I C IG A N S K O M

M U ZIKO M C IJE N A : 17.500. — DINARA

28 — 30. 11. 1985.

ROK PR I JA V A 11.11.1985.

1— 3

ISTAMBULA U T O B U S O M

P E T D A N A

18 — 22.11. 1985.

C IJE N A : 18.000. — D IN AR A P R IJA V E D O 11. 11. 85.

1— 3L _ ---------------------------------------------- -----------------------

SOUR K R A JINA TU R IS T B A N JA L U K A

Hotelsko ugost'ieijska radna organl- zaclja,,K O N TIN E N T A L “B A N JA LU K A O O U R „Bosna"

Na osnovu odlukeRadničkogsavjeta O O U R -a Hotel ,,Bosna“, raspisuje se ponovna

L IC ITA C IJA1. O S N O VNIH S R ED S TA V A

2. S IT N O G IN V E N TA R A

I Licitacija osnovnih sredstava i sitnog i inventara izvršiće se 2 . 1111985. godine u prostorijama hotela „Palas" u vreme- nuod 8 do 15 sati.

Licitacija će se izvršiti polaganjem 10% vrijednosti (početne) licitirane stvari.

Licitacijaosnovnihsredstavaisitnooinventara vrši se vezano za rušenje notela ,.Palas“.

0 9 / ^ V E S E L IN A M A S L E Š E 13

SOUR GIK KOZARA BAN JALUK A

Na osnovu člana 55. S tatute S O U R-afGIK „Kozara" Banjaluka i odluka Radničkog savjeta SO UR-a GIK „Kozara" Banjaluka broj 1569/9 i 785/11-C, raspisuje se

K O N K U R Sza izbor i imenov anje licasa posebnim ovlaštenjimai odgovornostima

1. potpredsjednlka Poslovodnog odbora SO U R -a za tehničke poslove-na mandatnl period od 4 godine.2. rukovodloca Radne zajednlceza Istražlvaćko-razvojne poslove -na mandatnl period od 4 godine.

Uslovl za obavljanje poslova I zadataka:

Pod 1.-v isoka stručna sprema - grade- v inskog ili arhitektonskog smjera, - najmanje 5 -godin a radn og iskustva,-da ima organizatorske i društveno-politič ke kvalitete pot- vrdene u radu prije izbora.

Pod 2.-VSS - diplo mirani ipženjer građe- vinarstva ili diplom irani inž. ar- hitekta sa n ajman je 5 godina radnog iskustva.-da ima organizatorske sposobnosti,-da ima moralno-političke podob- nosti.

Konkurs ostaje otvoren 15 dana o d narednog dana od dana objavljivanja u listu ,,Glas“.

Prijave na konkurs, sa biogra- fijom i dokazima o ispunjavanju uslova dostaviti na adresu:

SO UR GIK „KOZARA" RZZS SOUR-a, Trg 27. marta broj 4. Ba- njaluka, sa naznakom:

Pod 1. „Za Konkursnu komisiju za izbor potpredsjednika Poslo- vodnog odbora z a tehničke poslove Pod 2. ,Za konkursnu komisiju za izbor rukovodioca RZ ,,IRP-a“. Nepotpune i neblagovremene prijave nećese uzeti u razmatranje.

PRODAJAAUTO M O BtLIPRODAJEM povol|no kamlon zattavu 615, 1.500 kllograma, generalno uradan I reglstrovan do т|амса avgusta 1980. godine, pozvatl Melon bro| 23-245, Mladanovlć, Banjaluka.

003121K U Ć EP R O D A JE M n edo vrienu kuću, infor- m acije u U lic i Iv ice Davida broj 68, telefon broj 38-324, Banjaluka.

PRO D A JE M pola bosanske kućîra?, eljivo, sbaštomnaHisetima.lnformacije: na telefon broj iz usluge51-534. G a lićo d l 16 do 18 sati. Banjaluka

063116P R O D A J E M namjeStenu kuću pet d u - num a zem lje u centru B o rko v ići. obratiti se: Sretenije O ie g o v ić , B o rko v ić.

RAZNO 063128P R O D A J E M ugostiteljsku radnju dobro razradena na prijedorskom putu, pitati n atele l on broj 725-225. Banjaluka.

1-20652824

R A D N O V R I J E M E

0 0 7.00 do 15.00

P R O D A J E M povoljno viS* vrsta toto- aparata, pitati na telefon broj 48-858, Banjaluka.

063122P R O D A JE M tem eljeza vikendicu nask l- jaliStu V la jić kod Tra vn ik a . Te lefon broj 055/234-032, Bosanski Brod.

P R O D A JE M video rekorder. sharp V S H . neotpakovan s daljinskim upravljačem po nabavnoj cijeni, p laćen'l carina. boja metalik zlatna. telton broj 32-449, Banjaluka.

063088P R O D A JE M hitachi hi-fi llniju. telefon broj 56-197. Banjaluka.

063125

ST ANOVI (P O N U b E )

IZ D A JE M dvosoban stan, useljiv o d - m ah, poseban ulaz u M u n d iić a ulici broj 19, Banjaluka.

063113

IZ D A JE M jednosoban stan u U lic iN ata - lije Jo v ić broj 6. Banjaluka.

063110

Dana 31. oktobra 1985. godine objavtjanj* IN MEMORIAMzadntga JO VANA (D ura) SIMIĆA umjesto 20 dene trebe deST OJ I DA8E NA- VR SAVA 204 DANA OD DANA SMRTI.

„FAM OS" SAR AJEV O RO FABRIKA SP O JN iCA SANSK I M O S T

Na osnovu odluke Radničkog savjeta „Famos" RO Fabrika spojnica Sanski Most raspisuje se,

KO NKUR SZA IZBOH:

1. R U K O V O D IO C A SLU2BE EKO NO M IKE 1 1zvriilacU S L O V :-da ima završenu visoku ili višu školsku spremu ekonomsko-finansijskog smjera.-da ima 2 (dvije) godine radnog iskustva na ru kovo- dećim poslovima.

Konkurs ostaje otvoren 15 dana od narednog dana od dana objavljivanja u dnevnom listu „Glas" Banjaluka.

Prijave sa dokumentima o ispunjavanju uslova konkursa dostavljaju se na adresu „Famos" RO Fabrika spojnica, Sanski Most.

Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati.ISTOVR EM EN O

Na osnovu odluke Komisije za radne odnose RO-e Fabrike spojnica Sanski Most raspisuje se,

O G LA SZA PRIJEM U RADNI O D N O S NA N EO D R EĐ EN O I O D R EĐ EN O V R IJEM E1. KV - M E TA L O G L O D A Č 2 izvriioca2. KV — M ETA LO S TR U G A R 1 Izvršllac3. KV — M ETA LO STR U G A R — PRIPRAVNIK 1 Izvriilac4. M AŠIN SKIIN ŽEN JER — PRIPRAVNIK 1 izvriilac5. PRIPREM A IK U H A N JE HR ANE (N A O D R E Đ E N O ) 1 izvriilac6. POM O ĆN I POSLOVI U D R U ŠTV EN O J ISHRANI (N A O D R EĐ EN O ) 1 izvriilacUSLOV:

Osim opštih uslova predvidenih Zakonom o radnii odnosima, kandidati treba da ispunjavaju i uslove:

Pod 1. Završena škola učenika u privredi, stečer zvanje KV - metaloglodača i 6 (šest) mjeseci radn^ iskustva.

Pod 2. Završena škola učenika u privredi, stečetno zvanje KV-metalostrugara i 6 (šest) mjeseci radnog iskustva.

Pod 3. završena škola učenika u privredi, stečfeno zvanje KV - metalostrugara.

Pod 4. završena viša mašinska škola i stećeno zvjanje mašlnskog inženjera.

Pod 5. završena škola učenika u privredi, stećeno zvanje KV-kuhara i 6 (šest) mjeseci radnog iskustva.

Pod 6. da ima zvanje PK - kuhara i 6 (šest) m/eseci radnog iskustva.

Uz prijavu na oglas dostaviti slijedeće:-dokaz o školskoj spremi,-dokaz o radnom iskustvu,-izvod iz matične knjige rodenih,

Komisija za radne odnose RO Fabrike spojnijbaSan- ski Most.

Oglas ostaje otvoren 8 (osam) dana od nareqnog dana od dana objavljivanja u dnevnom listu ..Glas** Banjaluka.

Nepotpuhe i neblagovremene prijave neće se I azmatrati

,,FAM O S“ RO FABRIKA S P O JN IC A SANSKI M O ST

G L A S , petak, 1. novembar 1985. S T R A N A 15.

ED konkursi 9 oglasi

RADNA ZAJED N ICA S T RUČN E SLUŽBE SAMOUPRAVN IH INTERESNIH Z A JED N I- CA OPSTINE BOSANSKA DUBICA, na osnovu člana 21. Statuta Radne zajednice i odluke Zbora radnika od 22.10.1985. godine raspisuje

KONKURSza prijem jednog radnika u radni odnos na

neodredeno vrijeme za obavljanje poslova i radnih zadataka

PRAVNIKA

Pored opštih uslova utvrđenih zakonom kandidati treba da ispunjavaju sljedeće posebne uslove:

— V S S — pravni fakultet,— tr i godine radnog iskustva.Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana

objavljivanja.Prijave slati na adresu RA D N A Z A J E D N I -

CA S T R U Č N E S L U Ž B E S IZ -a B O S A N S K A D U B IC A , K O Z A R S K A bb.

„JOSIP KRAŠ" ZAGREB OOUR „MIRA C IK O TA “

PRIJEDORK o m isija za radne odnose O O U R -a „Mira

Cikota" Tvornica keksa i vafla Prijedor raspisuje

OGLASza popunu poslova i radnih zadataka na

neodredeno vrijeme

1. metalostrugač — 1 izvršilac2. mašinbravar za remont — 1 izvršilacUslovi:Pored opštih uslova prijavljen i kandidati

moraju ispunjavatiisljedećeposebneuslove:— Pod rednim brojem 1. završeno obrazo-

vanje za zanimanje VK V metalostrugar — sp e c ia list V stepen složenijezanimanjeijed- na godina radnog iskustva.

— Pod rednim brojem 2. završeno obrazo- vanje za zanimanje VK V mašinbravar — specijalist V stepen složenije zanimanje i jedna godina radnog iskustva.

Oglas je otvoren 8 dana od danaobjavljiva- nja u listu ,,Glas“.

Prijave na oglas uz dokaze o ispunjavanju uslova oglasa dostavljaju se na adresu:

O O U R „MiraCikota", tvornicakeksaivafla Prijedor, J N A , br. 3.

Neblagovremene i nepotpune prijave se neće uzimati u razmatranje.

AJPK „BOSANSKA KRAJINA" BAN JALUKA ZZ ,,AGROPROM ET“ BAN JALUKA

OOUR ,,POLJOPRIVREDA “Na osnovu odluke Radničkog savjeta

O O U R -a „Poljoprivreda" od 28.10.1985. godine Konkursna komisija raspisuje

KONKURSza izbor i imenovanje

RUKOVOD IO C A M AŠINSKO-PRODA J- NOG C EN TR A U OOUR „POLJOPRIVRE- DA“ BANJALUKA

U S L O V I: pored opštih uslova propisanih zakonom kandidati treba da ispunjavaju i sljedeće posebne uslove:

da imaju završenu— V S S — dipl. inž.mašinstva ili— V Š S — inženjer mašinstva ili— S S S — mašinski tehničar,— п а јта п је З godine radnog iskustva nais-

tim ili sličnim poslovima,— da nisu kažnjavani za djela iz č lana 511.

Z U R -a ,— da su moralno-politički podobni i da

posjeduju organizatorske sposobnosti.IZB O R S E VRSl N A P E R IO D O D 4 G O -

D IN E ( R E I Z B O R N O S T ) .Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana

objavljivanja.U Z P R IJA V U N A K O N K U R S P R IL O Z lT I :— d iplomu ili ovjeren prepis diplome,— potvrdu o radnom iskustvu P R IJA V E S L A T I N A A D R E S U : Z Z

A G R O P R O M E T ” B A N J A L U K A , Ul. Akifa Seremeta bb, Banjaluka, s naznakom: K o n- kursnoj komisiji O O U R -a „ P O L J O P R IV R E - D A “.

Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati.

RO CENTAR ZA OSNOVNO OBRAZO- VANJE IVASPITA N JE

BANJALUKA OOUR OSNOVNA ŠKOLA „MUHAMED

KAZAZ“ BANJALUKA

Na osnovu odluke Savjeta škole od26.10.1985. godine objavljujemo

KONKURS -OGLAS

za popunu upražnjenih radnih mjesta i to:

1. NASTAVNIKA RAZREDNE NASTAVE u područnoj školi Donja Kola na neodredeno vrijeme sa punim radnim vremenom— izvriilac 1.

U S L O V I:— završena učiteljska škola ili PA grupa -

razredna nastava;— jedna godina radnog iskustva u

vaspitno-obrazovnom radu i— položen struč ni ispit za samostalan

vaspitno-obrazovni rad.2. POM O Ć NOG RADN IKAN AODRŽAVA-

N JU Č IS TO Ć E u područnoj školi Rekavice I na neodredeno vrijeme sa polovinom punog radnog vremena — izvršilac 1.

U S L O V I : završena najmanje 4 razreda osnovne škole i sa ili bez radnog iskustva.

3 .P O M O Ć N O G R A DN IK A N A O DRŽAVA- NJU Č IS TO Ć E u centralnoj školi u Gornjem šeheru na odredeno vrijeme (do povratka radnice s bolovanja) sa punim radnim vremenom — izvršilac 1.

U S L O V I : završena najmanje 4 razreda osnovne škole i sa ili bez radnog iskustva.

Pored navedenih posebnih uslova kandidati treba da ispunjavaju i opšte uslove pre- viđene zakonom.

Radno mjesto pod 1. popunjava se putem konkursa, a radna mjesta pod 2. i 3. putem oglasa.

Konkurs-oglas ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja.

Prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova konkursa-oglasa dostaviti na adresu: O S „Muhamed Kazaz“ Banjaluka, broj 4 .

Nepotpune i neblagovremene prijave nećemo razmatrati._________ S A V J E T Ž K O L E

R O z a s ta b iln a p o s tro je nja S a ra jevoO O U R ZA E L E K T R O T E H N IČ K E P O S LO V E

B A N JA L U K A

N a o s n o vu o d lu k e ko m isije za rad ne o d n o s e O O U R -a za e le k tro te h n ičk e p o s love B a n ja lu k a broj: 788/85 na sastanku o d rž a n o m d ana 28.10.1985. g o d in e , rasp isu je se s ljedeći

- OGLASza p rije m ra d n ika na p o s love i ra d n e zadatke:

1. R u k o v a la c S S p o s tro je n ja u r a d n o j je d in ic iS S p o s tro je n ja B a n ja lu ka — 3 iz v rš io c a u svo jstvu p ri- p ra vn ik a , na n e o d re d e n o v r ijem e.

2. Č is ta č p ro s to rija u ra d n o j je d in ic i za s tru č n o - a d m in istrativne p o s lo ve B a n ja lu k a — 1 izVršilac, na o d re d e n o vrije m e d o p o v ra tk a ra d n ic e sa b o lo va n ja .

U slo vi:P o re d opštih u s lo va p re d vid e n ih za k o n o m , p ri-

javlje ni kan didati tre ba da isp u n ja va ju i s lje d e će uslove.

P o d re d n im b ro je m :1. Z a v rš e n a ško la za V K R el. m e h a n iča r ili te h -

n ič a r s lab e struje.2 .'Z a vrš e n a o s n o v n a škola, P K R rad nik.O g la s ostaje o tv o re n o sa m d a n a o d d a n a o b ja -

v ljiva n ja u listu „G la s " B a n ja lu k aN e p o p tu n e kao i n e b la g o v re m e n e p rija ve ne će

se u zim a ti u ra zm atranje .P rijave slati na adre su : O O U R za e le k tro te h -

n ičke p o slo ve B a n ja lu k a , F ra n je N a n u ta br. 3.

O O U R Z A E L E K T R O T E H N l C K E P O S L O V E B A N J A L U K A

SOUR KPK ,,KRAJlSNIK“ BAN JALUKA RO TV O R N ICA KOŽA ,,LAUŠ“

BANJALUKANaosnovu člana9. i lO.Pravilnikaoradnim

odnosima kao i odluke Komisije za radne odnose od 25.10.1985. godine raspisuje se

OGLASza poptinu upražnjen ih poslova i radnih za-

dataka na neodredeno vrijeme i to:1. VKV POGONSKI ELEKTRIČAR

(elektrohemanlčar za industrljske mašine i postrojenja-specijalist)

Pored opštih uslova kandidat treba da ispunjava sljedeće:

— Završenaškolazaradnič kazanimanja — smjerpogonskielektričar(elektromehaničar za indust rijske mašine i post rojenjfa) sa položenim ispitom za Visokokvalifikovanog radnika (specijalizacija) i dvije godine radnog iskustva na poslovima pogonskog električara (održavanje industrijskih mašina i postrojenja).

U z molbu potrebno je dostaviti sljedeće:— svjedočanstvo o završenoj školi i

uvjerenje o položenom ispitu za V K V radnika (o specijalizaciji),

— izvod iz matič ne knjige rođenih,— potvrdu o radnom iskustvu.Oglas je otvoren 8 dana od narednog dana

objavljivanja.Molbe sa dokazima o ispunjavanju uslova

slati na adresu:R O T V O RN IC A K O Ž A , ,L A U S “, B A N J A -

L U K A , Rudarska318.Nepotpune i neblagovremene molbe neće

se uzimati u razmatranje.

RO „AUTOSERV IS * BAN JALUKA OOUR „ZASTAVA-SERVIS"

Mladena Stojanovića 111raspisuje

KONKURSz a izbor i imenovanje

1. Rukovodioce privredno računskog sektoraU S L O V I: Visoka stručna sprema, diplomi-

rani ekonomista, viša struč na sprema- ekonomista, ili ekonomski tehničar sa 3 godine radnog iskustva od čega na poslovima rukovodenja 2 godine radnog iskustva i posjedovanje organizacionih odnosno moralno političkih sposobnosti za rad.

Izbor se vrši na rok od 4 godine.Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana

objavljivanja u listu ,,Glas“.Molbe slati na adresu: R O „Autoservis”,

O O U R „Zastava-servis”, Banjaluka,Mladena Stojanovića 111 za konkursnu komisiju.

Konkursna komisija

RO ,,SlPAD -VRBAS“ BAN JALUKA OOUR ,,VRBAS-KOMERC“

raspisujeP O N O V N I

OGLASza prijem radnika u radni odnos na

neodredeno vrijeme u svojstvu pripravnika, zanimanja

KV STOLAR , 2 izvršioca U S L O V I : Završena škola za KV radnike,

odnosno III stepen srednjeg usm jerenogob- razovanja, odgovarajući smjer.

Oglas ostaje otvoren 8 dana od narednog dana od dana objavljivanja, a prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova dostavljaju se na adresu: R O „Sipad-Vrbas" Banjaluka, Odjeljenje kadrovskih poslova, U licaD žem a- la Bijedića 18.

RO P T T SAO BR AĆAJA „BANJALUKA" BANJALUKA

OOUR P C T „BANJALUKA"

Na osnovu odluke Radnlčkog savjeta O O UR -a P C T „Banjaluka" Banjaluka objavljuje se

LICITACIJAza prodaju osnovnih sredstava

1. Zastava850 AF2. Zastava 850 AK3. Zastava 750 AK4. Zastava 850 Lux5. Renault 46. Havarisana kabina Z-640

god. prolzvodnje 1981.god. proizvodnje 1981.god. proizvodnje 1981.god. proizvodnje 1978.god. proizvodnje 1979.

početna cijena početna cijena početna cijena početna cijena početna cijena početna cijena

40.000 din.100.000 din.80.000 din.30.000 din.60.000 din.90.000 din.

Licitacija ćese obaviti 7.11.1985. godine sa početkom u 10,00 časova u krugu O O U R -a P C T , Ulica maršala Tita 61/a.

Vozila za prodaju se m o g u pogledati u vremenu od 8,00 do 10,00 časova 7.11.1985.

P ravo u č e š ć a n a lic ita c iji im a ju s v a p ra v n a i fizička lica koja izvrše uplatu k a u cije u iznosu o d 2 0 % od p o č e tn e cije n e vo zila kojeg licitira.

Kupac plaća porez na promet izlicitirano vozilo, a dužan ga je preuzeti u roku od 5 dana.

Ako se vozila ne izlicitiraju 7.11.1985. godine, ponovo će se licitirati 11.11.1985. godine u 10,00 časova pod istim uslovima.

16. STRANA GLAS, petak, 1. novembar 1985.

H I

Javljamo vljest punu tuge I bo la da je dana 30. oktobra 1985. godine u 78. godinl žlvota preml- nuo naS dragl suprug, otac, brat, d|ed I pradjed

MUJO ZUBOVIĆ

Sahrana će se obavltl 1. novem bra 1985.godlneu15,30 satl Ispred kuće žalostl u Ullcl Envera šlljka bb, Bosanska Gradlška.

O Ž A L O ŠĆ EN I:supruga F A TIM A , slnovi: O M ER , M EH O I S E J F O , kćerke: F A TIM A , G O S P A I A JŠ A , brat A L IJA , sestre H A T A , Z L A T A , snahe, zetovl, unučad, praunučad I ostala tugujuća rodblna

063155

Deset godina |e kako nije s nama

MILENKO BIJELIĆkapetan I klase I savez n l

fudbalskl sudlja

Ml smo dio njega, on ilv l u nama u natlm mlsllma, rlječl- ma. Vol|enl ne umlru. Dana 3. novembra 1985. godine u11 satl posjetlćemo njegov grob I prekrltl ga cvljećem. Hvala svlma kojl ga se sjećaju.

S U P R U G A S D J E C O M 063701

Dana 1. novembra 1985. godlna navrtava м daaat tu- žnlh godina od imrtl natag dragog supruga,oca I d|eda

SULJE(MUJE)

GLUHACAHvala avtma kojl ga se rado ajaćaju.

PORODICA GLUHAČ 063089

Dana 3. novembra 1985. go- dlne navriavaju м dvlja tuine godina od prarana amrtl naleg dragog tupru- ga, oca, *lna I brata.

VIDAVIĆE(NEDELJKA)SMILJANIĆA

U nedjaju, 3. novambra 1985- godine, poajetlćemo njegov grob I polotltl c v lle ć e

OZALO SĆENA PORODI- CA 063111

Dana 29. oktobra 1985. go- dlne navršlle su *e dvije tuine godine od prerane enrtl naiag najmllljeg I nl- kad nazaboravljenog

MILENKA RAČIĆA

29.10.1983-29.10.1985.

v je C n o o 2 a lo S C e n i NJEGOVI

NAJMILIJI 063123

SocljallstlCka Republika Bosna I Hercegovina O P S TIN A LA K TA Š I

O pštlnska uprava društven lh prlhoda

raspisuje

KONKURSza popunu upražnje nog radnog mjesta

R E F E R E N TA Z A IS P IT IV A N JE PO R IJE K L A IM O VINE, V O Đ E N J E P R E K R Ž A JN O G P O S - T U P K A I R A Z R E Z A PO R EZA, N A O D R E D E N O V R IJE M E D O P O V R A TK A R A D - N IC E SA P O R O D IL JS K O G O D S U S T V A

Pored opštih uslova kandidat treba da ispunjava sljedeće po sebne uslo ve:— visoka školska sprema — dipl. pravnik,— jedna godina radnog isk ustva,— položen stručni ispit.Prijve sa dokazima dostavljaju se u roku od 15 dan a od dana objavljivanja konkursa: O p - štinskoj upravi društvenih prihoda Skupštine opštine L aktaši.Nepotpune i neblagovremene prijave neće se uzeti u razmatranje.

SOUR „KRAJINATRANS" RO ,,R O TA S “ BAN JALU K A

Na osnovu odluke Radničkog savjeta R O , Radnič kog savjeta O O U R -a „Rem ont-serv is" i Radničkog savjeta O O U R -a „Mjesni transport" raspisuje se

KONKURSza izbor i imenovanje radnika sa posebnim ovlaštenjima

iodgovornostim a (reizbornost)

1. D IR EKTO R Radne zajednice zajednlčklh poslova2. DIR EKTOR O O UR -a „Remont- servis“3. DIREKTOR OO UR -a „Mjesni transport"4. Rukovodioca saobraćajno- tehničkih poslova OO UR -a „Mjesni transport"5. Rukovodioca sektora za ekonomsko-flnansijske i knjlgo- vaposlove RZZP -a.USLOVI: Pored opštih uslova kandidati treba da ispunjavaju i sljedeće posebne uslove:1 — VII/VI stepen stručne spreme ekonomskog III pravnog smjera,— 3 godine radnog iskustva na rukovodnim poslovima,— reizbornost,— da ne postoje smetnje po članu 511. ZUR-a,— moralno-politlčka podobnost;2 — VSS/VS maSinskog ili ekonomskog smjera,— 3 godine radnog iskustva na rukovodnim poslovima,— reizbornost,— moralno-politička podobnost,— da ne postoje smetnje po članu 511. ZUR-a;3 — VSS/VŠS saobraćajnog, pravnog III ekonomskog smjera.

— 3 godine radnog Iskustva na rukovodnim poslovima,— moralno-politlčka podobnost,— da ne postoje smetnje po članu 511. ZUR-a;4 VSS/VŠS/SSS — saobraćajnog pravnog ili ekonomskog smjera— 2 godine radnog iskustva na rukovodnim poslovima,— moralno-politlćka podobnost,— reizbornost;5— VII stepen stručne spreme ekonomskog smjera,— 3 godine radnog iskustva na rukovodnim poslovima,— moralno-polltička podobnost,— reizbornost.Izbor se vrši za vrijeme od 4 (četiri) godine od godine stupanja radnika na rad.Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja u listu ,,Glas“. Prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova I opisu dosadaSnjeg kretanja u radu slati na adresu: RO „R O TA S ",RZZP.BraćePavlić bb, BAN JALU KA.

O rezultatlma konkursa kandidati će biti obavijeiteni u zakonskom roku. Neblagovremene i nepotpune prijave neće se uzimati u razmatranje.

S O UR „R UDI C A JA V E C "RO E L E K TR O N S K IH P R IJE M N IK A I U R E D A JA

O O U R C R N O — B IJ E L A T V I E L E K TR O A K U S TIK A K O M IS IJA Z A R A D N E O D N O S E

B A N JA L U K A

Komisija za radne odnose O O U R — a Crno-bijela T V i elektroa- kustika na redovnoj sjednici održanoj dana 25.10.1985. godine

raspisuje

OGLASZa prijem radnika u udruže ni rad na neodredeno vrije me i to:

1. ŠEF S K LA D IŠ N E S LU Ž B E , izvršl-lac 1.

Uslovi:— VS ekonomske struke,— radno iskustvo 3 godine.2. š E F S T U D IJ E R AD A, Izvrftllac 1.Uslovi:— VS organizac ija rada ili elektrostruke,— radno iskustvo 3 godine.3. M LAĐI IS TR A Z IV A C K O N S T - R U K T O R — PRIPRAVNIK, lzvriloca2 Uslovi:— diplomirani inž. elektronike.4. M LA Đ I T E H N O L O G — PRIPRAV- NIK, izvrillac 1.Uslovi:— diplomirani inž. mašinstva5. G L A V N I K O N TR O L O R S P E C IJA - L IS TA II — PRIPRAVNIK, Izvršllac 1

Uslovi:— SSS tehnlčar slabe struje Oglas ostaje otvoren 8 dana od dana objavtjlvanjauSIZ-uzazapoiljavanje I listu „Glas".Izbor kandidata I obavljest o Izboru Izvršlće se u roku predvldenom Pra- vllnlkom o radnim odnoslma O O U R - a.Prijave sa dokazima o Ispunjavanju uslova po oglasu kandidati su du2nl dostaviti na adresu:SO U R „R UDI Č A JA V E C ”, RO E LE K TR O N S K IH P R IJEM N IK A I U R E D A JA , O O U R Crno-bljela T V I elektroakustlka, Banjaluka, M. Tita 73, sa naznakom, za Kadrovsko odjeljenje.Nepotpune I neblagovremene prijave neće se uzeti u razmatranje.

K A D R O V S K O O D J E L J E N JE

R A D N A O R G A N IZ A C IJA K O N F E K C IJA „K N E 2 IČ A N K A " U K N EZ lC I

Naosnovu ćlana 170.Zakonaoudruženom radu ičl.7.Pravilni- ka o radnim odnosima „Knežičanke" u Knežici Radnički savjet na sjednici održanoj dana 25.10.1985. godine doniojeodluku da se raspiše sljedeći

OGLASZa popunu upražnjenih poslova i radnih zadataka i to:

1. Š IV A Č IC A O D JE V N IH P R ED M E- T A — PR IPR AVN IK A 5 Izvriilaca2. Š IV A Č IC A O D JE V N IH P R ED M E- T A 7 Izvriilaca

Prijem u radni odnos pod rednim brojem 1 (jedan) je na O D R E D E N O V R IJE M E radi obavljanja priprav- ničkog staža, a pod rednim brojem 2 (dva) je na neodredeno vrijeme.

Pored opštih uslova predvidenih zakonom kanidati treba da ispunjavaju i sljedeće uslove: da su K V-radnici krojaći bez radnog iskustva i KV- radnici krojači sa radnim iskustvom od šest mjeseci provedenom u industrijskoj proizvodnji odjeće na poslovima šivačice odjevnih predme- ta.3. P O N A V L JA SE O G L A S B R O J: 04- 996/83 od 27.9. 1983 godine i to:Za popunu upražnjenih poslova odnosno radnih zadataka i to:— M E H A N lC A R Z A O D R 2 A V A N JE S lV A C lH I D R U G IH S T R O JE V A - 1 izvršilac

U SLO V I: Pored opštih uslova predvidenih zakonom kandidati treba da ispunjavaju i sljedeće posebne uslove:

— da su VK-mehaničari za održa- vanje šivaćih strojeva sa jednom go- dinom radnog iskustva provedenom na održavanju šivaćih i drugih strojeva ili KV-mehaničar za održavanje šivaćih strojeva sa 2 godine radnog iskustva, ili VK-KV-m ašinbravar sa radnim iskustvom od 1 do 2 godine provedenim na održavanju šivaćih i drugih strojeva u industrijskoj proizvodnji konfekcije.

Uz prijavu na oglas kandidati sudu- žni priložiti dokaze o ispunjavanju traženih uslova u oglasu (original svjedočanstvo i izvod iz matićne knjige rodenih).

Oglas ostaje otvoren osam (8) dana od dana objavljivanja.

Lični dohodak je po Prav ilniku o osnovama i mjerilima sticanja iraspo- redivanja dohotka, raspodjeli sredstava za lićne dohotke i zajedničku potrošnju i naknadama nateret mate- rijalnih troškova.

Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati.

P R IJA V E S E P O D N O S E N A A D R E - SU: R O „K N E Z iC A N K A " K N E 2 IC A , Radničkom savjetu,79246KNE2 lCA.

G L A S , petak, 1. novembar 1985.С У - Ч . j " > >

S T R A N A 17.

ran panorama

L O V I R IB O L O VP O Ć E T N I U S P J E S I

L IJ E Č E N J U S I D EF R A N C U S K IH L J E K A R A U

LOVNI TURIZAM KAKAV ŽELIMO

Gostizadovoljni kasapuna

B O S A N S K A G R A D lS K A - Lovačko društvo л „Prosara" iz Bosanske Gradiške jedno je od prvih >;. koje je našlo pravi put da ostvari z natna sredstva od V lovnog turizma, ali na najbolji mogući način. N em a X privatmh menadžera i „mutnih" poslova. Sa RO X „L O V A C " E X P O R T — IM P O R T, Poslovnicom za X lovni turizam iz Zagreba potpisan je precizno defi- >; nisan Sam ou pravni sporazum koji lovačkom dru-

štvu „Prosara" o mogućujedadiodivljačiizdvojene X ZB Prodaju lovcima turistima plasira u potpunosti, v jer „Lovac" se obavezuje ovim Sporazum om da će

dovesti dovoljno turista da se ugovorene količine i odstrele, a postoji m ogućnost da se te kolidine i

X uvećaju. Lovačko društvo „Prosara" se obavezuje d a ć e staviti na raspolaganje d io lo vn e površinei di-

::: vljači. 'Postoji m ogućnost raskidanja ovog spo- X razuma, a to je ako se pokaže da je lovište siro-

mašno sa divljači i da se neće m oć i odstrijeliti ;j: ugovorena količina.y Usubotu i nedjeljubilajeprvagrupastranihlova- Jjj ca i pokazalo se da su prezadovoljni. u punom ј:ј' komercijalnom lovištu odstrijeliti su preko 100 ko- * mada divljači (najviše fazana) koja je ugovorena. a

„Lovac je za ovaj vikend najavio do lazak čak šest grupa stranih lovaca. Niko ne m ože van granica

X naSe zemlje napraviti bolju reklamu nego lovci koji X su već učestvovali u nekom od lovova.

Za lovnu 1985/86. godinu Lovačko društvo „Prosara" stavilo je na raspolaganje, tj. odobrilo odstrel sljedećih količina divljači:

- Srneće divljači 10 grla- zećeva - 200 komada- fazana - 2.000 komada- jarebica polj. 100 komada -g rlic a -1 0 0 komada - p re p e lic a -100 komada -š lju k a - 50 komada- bekasina - 50 komada

Sastavni dio Sporazum a je i veoma povoljan cjenovnik koji ćedonijetiznatnasredstvakojađese ponovo ulagati u lovište.

Po završetku lova sastavlja se komisijski zapisnik u kojem mora biti upisano, kolikojestranacalovilo, koliko dana, koliko i koje divljači je odstrijeljeno i koju nose sa sobom, lovnik, broj pogoniča i koliko dana su bili na raspoiaganju, upotreba čamaca, automobila i dr . U zapisnik seobavezno unosi ocjena trofeja odstrijeljene divljači, a trofejni list potpisuje ovlaštena komisija Lovišta.

Uzovako preciziran zapisnik koji potpisuje komisija za lovni turizam, lovnik i predsjedavajući Predsjedništva lovačkog društva, ispostavlja se račun „Lovcu".

N. S.

Rl

ЛQ

BA

-cVc3

cQP

RS

8M

s*

8c3to

Kl KA

aaia

*NM

.E l

JSV

o.M

P

IDAR

Sati od do

r1 3

2 s 3

3 N 6,3716,41 3

4 P 05 U 21,07 3 13

6 s 4 12

7 Č 3 15

Lovački kalendar za novem-

bar 1985.

godine

Dani po volj- n i za osmatra- nja i even- tualno lov (uz povećan op- rez) su oni od 17. do 28. novembra, a pun mjesec je 27. no vembra.

NOVEMBAR

3 10 17 244 11 18 25 12^ 26

6 13 20@ 7 1 4 21 28

1 8 15 22 292 9 16 23 30

0DR2ANII KUPJELŠINGRADA'

I IZ tOVACKIH DRUSTAVAj;j B A N J A L U K A - Clanovi lovačkog društva |:j „Sehitluci", sekcija „Ada" izveli su u nedjelju & uspješnu akciju na prosijecanju lovačke X staze. Skorosvi ćlanovi su ućestvovali u akciji i

urađeno je sve što je planirano. Prosječena je X lovačka staza od spom enikado lovačke kolibe X na Bjeljavinama.* b i h a ć - Za ćlanove lovačkog društva j:j: „Vepar" iz Bihaća lovnasezonanadivljesvinje ;£ poćinje 1. novembra, a završava prvog marta S iduće godine. Lovci, koji će ućestvovati ulovu X nadivljesvinje m orajuplatitiposebnoćlana-

rinu od 2.000 dinara, a po izvršenom odstrpiij )oš 800 dinara. F .P ro šic

99'Na vojnoj staraći u Za-

lužanima 20. oktobra o.g. održano je takmifienje u lovu ribe udicom na plo- vak za I I kup „Jelšingrada"

uz učešće 6 ekipa „Jelšingrad- T A S " a i po jednom ekipom „Boske" i „Cajaveca" Republički sudija Mujo Zvirkić, koji je sudio ovo takmičenje, obavio je formiranjeekipa žrebom.

O d „izvučenih" ekipa najbolja je ona u ćijem sastavu su bili ovi ta-

kmičari: Ivo Sego, S tipo Krakić i Zrinko Kovačić.

Plasman pojedinaca :

1. To m is lav Ukm ar2. Draško Barišić3. Ivo Sego4. Stipo Krakić5. Jusuf Mravac

Sekcija sportskih ribo-lovaca „Jelšingrad - T A S " - dobro je organizovala ovotakmićenje, ali štetaje što nije više ekipa uzelo učešće u ovom takmiče- nju.

AKO NISTE ZNALI

SA FEW A Y Stores Inc. je najveći lanac prodavnica prehrambenih proizvoda. a sjediSte ovog trgovačkog kolosa nalazi se u Oklandu (S A D ). Gigant zapošljava preko 150.0(H) ljudi, a raspolaže sa preko 2.500 vlastitih prodavnica. M i- nule godine „obrnuo" je 20 milijardi dolara!

Z A H V A IJ U J U Ć1 naufnom radii Jovana C'vij ica m nogi naSi nazivi odavno su ušli u medunarodnu geografsku ter- minologiju, kao 5to su, recimo, riječi: bogaz, dolina, jama, pianina, polje, ponor, struga. uvala, hum. Istina, ovi termini se u svijetu koriste samo u nauinim krugovima.

O D 1700. godine Mongolija. teško pnstupačna kontinen- talna država, koja zauzima uglavnom pustinjsko i polupus- tinjsko zemljiJtc, bila je u sastavu Kine. Poslijc oklobarske revolucije, uvedena je narodna vlast, da bi 1924. godine Mongolija bila proglaSena za samostalnu republiku, koja danas ima oko milion i postanovnika.a glavni grad je Ulan bator, sa 300.000 žitelja.

V E S TA je porimskojmitologiji. bilaboginjaognjiSta.do- maćc sloge, čednosti, sigurnosti u gradovima i državama. Astrolozisu 1807. godine otkrili još jedan planeolid i nazvali su ga Vesta.

NOVA NADA ZA ,,SIDAŠE“

- Grupa Irancusklh Ijekara prlmljenlla Je orlglnalne metode u llječenju opake bolestl. Prvi rezultati ohrabru- Jućl, all Je prerano govorltl o „eflkasnom lljeku"

PARIZ, 31. oktobra - Najnovije otkriće trojice francuskih Ijekara iz bolnice „Laenek" u Parizu dasu no- vim i posve originalnim metodima postigli ohrabrujuće prve rezultate u liječenju side, odjeknulo je kao prvorazredna senzacija.

Nakon zvanično g ' saopštenja francuskog ministarstva socijalnog osiguranja, u kojem je na- glašenodasu postignuti rezultati u liječenju side takvi da ulivaju „stvarnu nadu", trojica Ijekara - profesori Zan Mari Andrije i Filip Even idoktorAlan Venesaopštilisu na konferenciji za štampu da su u liječenju oboljelih od side primije- nili dobro poznati lijek „ciklosporin" koji se upoterbljava kod pacije- nata kojima je presađen neki o d o r- gana kako bi se spriječilo njihovo odbacivanje. Taj novi tretman, do sada neprimijenjen usvijetu, bazira se na „dezaktiviranju" izvjesnih be- lih krvnih zrnaca, limfocita t- 4, što ima za cilj da sprijeii razvoj virusa u ćelijama oboljelim od side.

Prema navodimatrojice Ijekara iz pariske bolnice „Laenek" virusside se posebno „lijepi" za limfocite t-4, koji osiguravaju imunitet organiz- ma. Polazeći od toga da se virus može da razvija samo preko aktiv-

nih ćelija, ekipa profesora Andrijea došla je na ideju da smanji aktivnost limfocita t-4, upotrebljava- jući „ciklosporin". Na taj način, zaustavljen je razvoj virusa side na limfocitimat-4.

Mada se tim metodom liječenja ne može postići potpuno iz- liječenje, jer se njime ne „ubija" virus side, od bitne je važnosti da se njime blokira razvoj bolesti."

„Naš tretman je, kako su izjavili stručnjaci bolnice „Laenak" pri- mijenjen kod jedne 35-godišnje žene, od 21. oktobra i kod jednog 38-godišnjeg muškarca, od 23. oktobra koji su praktično bili na samrti.

„Bez našeg tretmana to dvoje pa- cijenatanebi danas bilo uživotu.izjavili su francuski Ijekari. Razvoj bolesti, praktično, jeblokiran, štoje prvi put zabilježeno u svijetu".

Za konačan sud u efikasnosti liječenja side tim putem neophodno je sačekati još najmanje nekoliko mjeseci. U medici- ni, kako ističu upuć eni, rijetka su čuda i zato bi bilo opasno i nehu- mano tvrditi da je lijek protiv side nadomak ruke.

Dušan R A D O V A N O V lC

| A M E R IK A N C I S E J O Š S J E Ć A J U D C E M S A D IN A 1 S V E M A N J E „ B U N T O V N IK A B E Z R A Z L O G A " I

Sve manje I „buntovnika bez razloga ,- Idol Još nlje zaboravljen, all su danainje generaclje mladlh Amerlkanaca raclonalnlje I sve Je manje onlh kojl bilo šta rade „bez razloga“

Kad jesnim io prvi film u21. godiniživotaD žem sD injepostaotilm - ska zvijezda. Sa drugim filmom, koji je nosio za n jega karakterističan naslov „Buntovnik bez razloga", postao je idol, a poslije trećeg je poginuo. Bile su mu onda svega 24 godine

Desilo se to prije tačno30godinj. U Kaliforniji, kada fe Din otišao iz rodne Indijane, iz varošice Fermaunt koja onda nije imala ni 3.000 stanovnika. Sada, kada se prisjećaju svog idola, Dinovizem ljaci iz In- i dijane kažu, ne bez ponosa, da njihovog „divljeg momka" nijeuspjela da slomi ta blistava prijestonica filma ali da pečat koji je on stavio u Holivudu i sada traje. Mladi još drže cigaretu u ustima kao što je toon činio, nacijeni je ,,njegova“ crvena vindjaka i plavefarmerke, jošsu u modi muške frizure ,,ala Džimi".

Din nije, zapravo, izvršiosamoubistvo, alijenanekinačinbiosvjes- tan da srlja u smrt. T og kobnog danahitao je u svom „poršeu" velikom brzinom. Istraga je kasnije utvrdila, kada su ga našli mrtvog u slu- panom automobili da ga je policija nekoliko minuta prije udesa čak i kaznila zbog prevelike brzine.

Din je bio „buntovnik bez razloga" i u životu, prisjećaju se danas njegovi savremenici.

„On je više od svega volio da izaziva svoju sudbinu, da sebe stavlja na probe" - kaže An Doren koja je igrala njegovu majku u filmu „Buntovnik bez razloga".

O n se ponašao i govorio onako kako je odgovaralo cijeloj jednoj generaiji mladih Amerikanaca. Rekao bi .Jioću da stojim na sopste- n im nogam a.M oždaineznam kakoseto radi.M oždaćunekogaipita- ti kako se to čini. Ali gasigurno neću poslušati bilo štada mi kaže."

Na D in o vg ro b u Indijani ne dolaze više kao naprocesije, niti mladi ljudi sebi oduzimaju život kraj tog groba. Istina, na n jemu uvijek ima cvijeća, idol još.nije zaboravljen, ali je današnja generacija mladih Amerikanaca neštodrugačijaod onih izpedesetih godina kadajesa scene odlazio Din a dolazak. najavljivao rok-ćzvijezda Elvis Prisli.

I Današnje generacije mladih Amerikanaca su racionalnije i sve je manje onih koji bilo šta rade „bez razloga".

Ipak, naD inovgro bulndijanistiglisuiovejesei ožav. lizsvih krajevaAm erike.U „D inovojsobi"ulokalnom m u2 ,gled njegov džemper, posmrtnu bistu, i kopijuoneolupineodK !auko i pogi-

. nuo. I jednufotografiju nakojoj sevidi kako pored njegase dašnji I sredovjećan i osrednji glumac Ronald Regan I Boribmv Lalić

O N I Š T O IM A JU V EZU , N A O U U K O N K U R S U T E Z U

D A O D M A H D O Đ U N A B E R Z U

O N I Š T O N E M A JU VEZU, P R O Ć IT A J U D R U G U T E - Z U

i I P R IJ A V L J U J U S E N A C R - I N U B ER ZU .

Safet Ahmetovlć Il _ ,

ГвZMIJSKA

KOStJ-L J I C A

RE L I -G IJA

TEKUĆ E G O D I5-

NJE DOHA

ZMB AK- GEN TIN. P O L IT I -

ČAR KE PERON

P R IP O -VIJETKAJ.K O Z A -

RCA

MOTKA ZA V JE -

Sa n j e ODJEĆE

POMAKI—N JA T I

KIKIKDA

~ yTR E Ć IPADEŽ

AMPERMETODA

RADA,o b i Ca j

UPITNAZAM JE-

NICAC IS T E R -

NAr ' s OVOGA

DANASU Г» J rDN’/l

GLOVA

KHAN'" 'KO ML (

EM 3TJEPA N

Ш

3 U

l OKTOBAR

V

>-

V V V V V V V т V' V V V V VIME L I J

KARA MAT IB A

S u fB K iGLODAHKAKAX-TER IB T .

REPA

PTICA I'i.KAO 10/,IZ GRC.

КДГА - H0DATI

>-

----------------

P IS A C ,GOTHOLDKFllAIH

>-

Ž IT E L J AT IK E

P JE 3 N IKNERUPA -

STRON-C I J

VOJN I '.t-.:' j I ' i

PJE V A - Č ICA

x '" ; 'K 1. i> PR I S P -

J E T I

Y

JEDNO 0D IMENA ĐAI5K0G

Џт

“ V-

ĐIKL 1.ГГ,-K I GRAD U G A L I-

L E J I>- ZAVOJ.

OKUKA

1'UGAii^KADINAi»TI-JA .A S E -N 0 7 C I

>-

R|eien|e Iz p ro ilo g broja (vodoravno) sir Ima mlrl*, unlkat, Vladimir, varvarl, r, rlbarl, Ideja, lako, ara, ilustratlvnost, bltlsatl, Imena, tad.

18. S TRANA G L AS, petak, 1. novem bar 1985.

И Ј panorama

IZJA V IT E ZA Š T A M P U RADIO-PROGRAM IN F O R M A TORČ E L IN A C : DA LI S T E Z A D O V O L JN I KU LTUR N O -ZA B A V N IM Ž IV O T O M ?

SLABA ZABAVA

Svetislav BAR IC, utenik:— Poslojeći k u ltu rn o -za b a vn i sad ržaji u najicm gradu nikako ne m ogu da zadovolje potrebe ovdaSnje om ladine. Sem kirio-sale i Skolskog d isko-k lub a, koji rad i sam o u toku Skolskc godine, drugih sadr?a|a ncm am o. D a bism o se zaba vili, od la /im o u veće sredine.

B O L J E NA S EL U

l.jiljana S A V IĆ , učenica:— A k o danas Je lite da se poSteno o d m o - rite I provedete. on da je najbolje otići u ncku m jcsnu /.ajednicu koja ima o m la - dinski d o m , kao 5to je u G o rn jim V ijača- m m a . D is k o je daleko posjcceniji nego u Č e lin c u , a i p jcvafi sve fcSće dola/e u ov akve do m o ve , tako da je sada zabava m n o g o IjepSa u selu nego u gradu.

POTREBAN D O M KU LTURE

Saia C V IJA N O VIĆ , ufenik:Postojeci k u ltu rn o -za b a vn i sa d ria ji, i pored toga Sto ovaj grad nije neka v eća urbana sredina. nisu d o vo ljn i s o b ziro m na prohtjeve današnje om ladine. M e d u - tim . siguran sam da bi i/gradnjom dom a kulture ovaj problem o k o izna laženja k u ltu rn o -za b a vn ih sadrJaja u o v o m g ra - du ipak bio rijeSen.

D . Č O I.IĆ

ZANIMLJIVOSTI

PETAK, 1. NOVEMBRA

BITLSI PONOVO ZAJEDNONekadašnji ć lanovi slavne britanske vokalno-

instrumentalne grupe „Bills" D žordž Herison i Ringo Star ponovo su svirali zajedno u T V — studiju u Londonu — prviput poslije 14 godina

D žordž Herison i R ingo Star imali su i „pojaćanje" u slavnim gitaristim aErikuKleptonuiDejvuEdm undsu.anasnim anjuje ućestvovalo još nekoliko vrhunskih imena britanske rok- scene Koncert je održan u Cast nekada slavnog ..kralja roka“ danas 53-godišnjeg Karla Pei kinsa

Muziciranje ovih vrsnih majstora snimljeno jeza novogodi- šnji program britansketelevizije, aglavni hitovisu bill melodije kojesuosvojilesvijet pedesetih godina ovog vijeka Perkins je bio jedan od prvih uzora tada mladim „Bitlsima" i D žo rd žH e - rison i Ringo Star rado su prihvatili poziv dase ponovo nadu na sceni za ovako izuzetnu priliku.

Obojica bivših „bitIsa" sada imaju 45godina.aRingoječaki djeda. ali muziciranje i „scenska akrobatika" nisu bili ništa manje uzbudljivi od onih iz câna njihove najveće slave.

BONANCA-NAJGLEDANIJA SERIJA

Kada je amerić ka televizi- ja joS davne 1959. godine poćela emitovanje T V — sfe- rije „Bonanca" niko nije ni slutio da će to postati naj- ^lSdanija T V — sprjja svih vremena U prvi Kiah ova priCa u stilu vestetna plani- rana je da ,,ide“ samo nekoliko nedje lja, a'i je na zahtjeve gledr'aca sni- manje nastavljeno i prikazi- vala se sve do 1973 godine— ukupno 4 I - J epizoda — a otkupljena je čak u 71 zemlji širom svijeta (jedan dio ove mamutske serije gledali su svojevremeno i T V — gleda- oci u Jugoslaviji).

Kada su se sveli računi, „Bonanca" je donijela astronomske zarade svojim tvorcima, a svi glavni glumci serije pom oću njesu postali

milioneri. Sm atrasedaglav- nu zaslugu za uspjeh serije ima glum ac Lorn Grin koji je tumaćio lik Bena Kartrajta vlasnika ranča „Ponterosa" i oca porodice. Grin sada ima 70 godina i živi u tako za- radenom luksuzu u okolini Los Andelesa. lako nema potrebe više da radi, ć ini se da će ponovo stati pred tele- vizijske kamere:

„Мој nekadašnji partner iz „Bonance" Majkl Landon napustio je glumački poziv i postao veoma dobar filmski i T V reditelj — priča Lorn G rin O n priprema T V — seriju ,F u tza nebo" i predložio mi je da prihvatim jednu ulogu. Mislim da ću pristati i da ćemoMajkl ija ponovo raditi zajedno — ali ovoga puta bićemo na suprotnim stra- nama kamere..."

IZGUBILA GLASPoputam a brttanska pop-pjevačlca šlrli Bejzl ottala Je

bez glasa I morala je da preklne koncert pred prepuno m dvoranom u Zapadnom Berllnu .

Predstavnlk koncertne agenc ije ko|a je organlzovala njenu turneju po Evropi Izjavlo je, kako javlja amerlčka no- vlnska agencija A P , da 6e pjevačlca moratl dasepodvrgne hltnom lljeCenju, all ae nada d a će kasn ije ipak uspjetl da naatavi tum eju I održl planlranl koncert u Be£u.

Slril Bejzl je morala dapreklne koncert u B erllnu potto je otpjevala tek tri p|eeme. Jed an sat kasnije ponovo se poja- vlla na scenl I pokuiala da nastavl sa pjevanjem, ali |o| to nije uspjelo. Napustila |e dvoranu u suzama I odm ah je pre- bačena u bolnicu na lljeCenje.

BANJALUKAProgram emituje na S T 280 metara (1071 kHz) i U K T 95.9 M H zOd 5,00 do 9.00 — JU TA R N JI PROGRAM R AD IO — B A N JA LU K E O d 12,00 do 14,00 — Z A JE D N I^ K I PROGRAM R A D IO — STAN1CA BiH

14.00 — Pofetak program?14.05 — M U Z IK O M NA VIK EN D (V IJE S TI U 14,30, Oglasi j obavjeitenja u 15,00)15.30— D N EVN IK15.45 — Intermeco16.00 — Dnevnik Radio— Sarajeva16.30 — Magazin sedam17.00 — M U Z IK A K O J U V O I.IM17.30— V IJE S TI17,35 — Za trenutke odmora18.00 — ZavrSetak programaOd 18,00 do 07.00 — PRVI PROGRAM R A D IO — SRARAJEVA

BOSANSKA GRADIŠKA5.00 do 7,00 — J IJTA R N JI PROGRAM (V1JES- T l u 5,30 i 6.30)12.00 — 14,00 — Z A JF D N IČ K I PROGRAM R A D IO — S TA N IC A BiH(Susret na (alasu)14.00 — Pofetak i najava popodnevnog program;)14.05 — Muzika - informacije — mu/ika14.50 — Oglasi i obavjeStenja15.00 — Muzika za vai popodnevni odmor15.30 — ..Iz udru/.cnog rada i mjcsnih zajednica", informativno-politifka emisija15.45 — Zaigrajmo-zapjevajmo16.00 — Dnevnik Prvog programa Radio— Sarajeva16.30 — „Predslavitc sc i poielitc" — muzifka kontakt-emisija (u 17,00 — V IJE S TI)18.00 — Odjava popodnevnog programa

PRNJAVORProgram emituje na srednjim talasima 1341 kilohere i U K T 98,3 megaherca12.00- Zajednifki program radio-staniea Bill14.00 — Najava programa i vijesti14.05 — „Na 33 i 45 obrtaja” emisija zabavne muzike14.30 — Reklamne poruke radnih kolekliva, oglasi i obavještenja'15,00 — Rev ija izvodafa narodne mu/ike15.30 — Hronika opitinc Prnjavor — aktuelno- informativna emisija15.50 — Deset minuta sa... (muzifka emisija)16.00 — Odjava programa

SRBAC1 2 .0 0 - Zajednifki program radio-staniea BiH14.00 — Danas na talasima Radio— Srpea14.05 — Magazin 85 (Vijesti u 14,30)15.30 — llronika srbafkc komiinc15.45 — /.a prijatan vikentl16.00 — Odjava i završetak emitovanja

BOSANSKA DUBICA11.00 — Najava i pregled programa11.05 — Prijepodnevni maga/in — kullura12.00 — Susret na lalasu14.00 — U veselom rilmu14.30 — Vijesti 14,33 — Mu/ifki kolai15.00 — Emisija za djeeu 15.15— Mu/ifki inlcrmeco15.30— Hronika komunc i udru?cnog rada15.50 — Obavještenja i oglasi16.00 — Odjava programa

JAJCEO D 12,00 D O 14.00 — Z A JE D N IČ K I I'R O G - RAM R A D IO — S TA N IC A BiH14.00 Najava programa14.10 — Vijesti14.15 — Jugotonov ekspres 14,45— Na danainji dan 14.50— EPP15.00 — Kulturna panorama15.15 — Mu/ifki magazin15.30 — Hronika komune15.45 — Zabavlja vas...16.00 — Pregled programa i preu/imanje Dnevni- ka Prvog programa Radio— Sarajeva

BOSANSKI NOVI12.00 — ZA JF.D N IČKI PROGRAM RA- D IO — S TA N IC A Bill14.00 — I DANAS S M O Z A JE D N O (najava. vijesti i melodija dana)14.10 — V R IJEM E M U Z IK E14.30 — TA I.A S N O K R ETA N JE (tematski kontakt-program i vikend-servis) — u sklopu cmi- sije Novosti dana16.00 — DN EVN IK R A D IO — SARAJEVA i odjava programa

PRIJEDOR12.00- Zajednifki talas13.00 — Najava programa13,02 — Vijesti13.05 — Čestilke, ielje, pozdravi...14.00 — Mikrofonom kroz mjesnu /ajednicu14.45 — Poljoprivredne teme15.15 — Muzika i EPP15.30 — Muziike varijacije16.00 — Odjava programa

SARAJEVOMeđunarodne teme

Treći programProš log mjcseca započet je ciklus emisija pod

zajedničkim na/.ivom „M edunjem ačk i odnosi i nje- mačko pitanje u HO. ôdinam au.

IJ prošloj emisiji autor ciklusa Z oran Ž ic raz- m atrao je njemačka pitanja u političkom životu Save/ne Kepuhlike Njem ačke, a večeras zavriava ta razm atranja. IJ drugom dijeluveferainjaem isija autor će govoriti o „njemačkom*4 pitanju u poli- tičkom životu Njem ačke Demokratske Kepublike.

Ciklus ureduje Jasna liuskić.

BANJALUKA

KO ZAR A" — LASITE;R (amerifki) u 11,16,18 i 20 sati.„V'RBAS” — A N TlK A Z A N O V A (do - maći) 16,18 i 20 sati.„I’ALAS" (velika sala) D JE V O JA - CKI 1NTERNAT (amerifki) u 10,16,18 i 20. a u 22sata O K R U TN I K A LI- G U I.A (amerifki).(Mala sala) ŠEST DAN A JU N A (domaći) u 16.30.18,30 i 20,30 a u 10 sati G U ŠČ A R M A TIJA (madarski film).

D JE Č IJE P O Z O R lS TE

Nema predstave.

D O M K U LTU R E izloibiaranjt I.jubomira Slahova

U M JE TN IČ K A G A I.E R IJA

Stalna postavka.

S TA L N A P d S TA V K A S P O M E N - ZBIR K E DRAG1NJE I V O JE T E - RZIĆ nalazi se u Ulici Vladimira Na- zora 19

M U Z E J B O SAN SK E KRAJINE

Stalna izIozlK'na postavka Muzeja je otvorena svakoy dana sem ponedjeljka >d 9 do 15 sati. Subotom, ni'djeljom i

praznikom od 9 do 13 sati.

N A R O D N O P O Z O R IŠ TE

Nema predstave

BIBLIOTEKAOdjeljenja u Domu radničke soli-

darnosti rade svaki dan, osim subote i nedjelje, <>d 7,30 do 19 sati.

Odjeljenje u Mejdanu radi svaki dan, osim subote i nedjelje, od 7,30 do 19 sati.

Odjeljenje u Budžaku radi ponedjeljkom i utorkom od 15 do 19, srijedom,četvrtkom i petkomod 10 do15 sati.D E Ž U R N A A P O TEK A

Noćno dežurstvo ima C entralna apoteka u Ulici Veselina MasleSe br. 18, telefon 35-306.

VAŽN1JI T E L E F O N I:SUP 92 Vatrogasci 93 llitna pomoć 94Bolniea 33-725 (stara lokacija) i 38- 111 (Paprikovac).Autobuska stanica 45-355?.eljc*nifka stanica 31-229I aksi-stanica 22-222Inspckcija 32-100Dežurna inspekcija 32-354E lektrobanjaluka 42-555Servis za hitne popravkc stanova 45-404Atlas 31-995Inex-turist 21-261Putnik 43-900Turist-biro 35-082Slavnik Koper 31-113Mladost Bill 39-835— Centar za obavjcštcnja 985.

Slii/lia /a inter*cnliu' ktarove ,.\ 1и|оми1а i kanali/aeije" tel.40-811 i 40-81 *

P O L A SC I VOZOVA

Za Sarajevo: 0,56 (brzi), 02,00 (br/.i) 06,07 (olimpik), 9,26 (brzi),13,15 (brzi), 16,05 (brzi) i 18,10 (poslovni).

Za Zagreb: 01,11, 03,13, 04,12, 09,57 (poslovni), 15,06 i 16,22.

Za Beograd: 06,53 (poslovni, a od Rume se odvaja za Novi Sad), 10,01 (putniiki do Doboja, iz Doboja brzi u 14,00), 14,50 (putniiki do Doboja, iz Doboja u 17,32), 22,45 putnifki do Doboja, iz Doboja u 01,38.

D O L A S C I V O ZO VA

Iz Sarajeva: 01,08, 03,00 (brzi), 09,55 (poslovni), 15,04 (brzi), 16,16 (brzi), 20,10 (poslovni).

Iz Zagreba: 00,42, 01,52, 13,12,16,02 (brzi), 18,08 (poslovni), 21,42 (ubrzani).

Iz Beograda: 05,35, 08,25, 13,28, 16,16.19,05,21,57.

VANREDNI V O Z O V ISvakc nedjelje BAN JA LU K A —

M AR IBO R u 13,25 i D O B O J — BA- N JA I.U K A — LJU B L JA N A u14.01...

P O L A S C I A U TO BUSA IZ BANJALUKE

ZA ZA GR EB: 01,20, 02,00, 03,00, 05,30, 06,00, 07,45, 08,30, 09 ^011.00. 12,00, 12,40, 13,15, 14,30, 15,10, 15,20. 17,00, 18,15, 19,2420.00.

Z A B EO G R A D : 05,00, 06,00, D9,30,15,00,17,00,23,30

Z A L JU B L JA N U : 01,20, 08,20, I

12.00.13.15.15.10. 19.25.ZA SA'RAJEVO : 00,30, 08,00, 1

12.00.00.45 (uprolazuu 10,00,13351 15,15).

ZA KRANJSKU G O R U : 13,15.ZA T U Z L U 05,35 i 15,45 ,

ZA D U B R O V N IK : 20,20, 22,00, |24,00 (polasci u prolazu)

ZA M O S TA R : 06,00,13,00(preko Bugojna, Prozora i Jablanice) 11,26 (u prolazu) 22,00.

ZA B IJELJ1N U : u 11,00 (iz Pr- ! njavora u 12,15 i Dervente a 14,40 ] sati).

Z A N O V I SAD : ul3,00(u 14,05 iz | Prnjavora, iz Dervente u 14,40).

ZA D E R V E N TU : u 12,00 sati.ZA P R IJED O R : u 4,45 sat?ZA K U K O L JE i SRBAC: a 6,15 a

povratak iz Srpea u 11 sati.ZA SRBAC: u 17,15.A U T O B U S NA R ELA C IJI BA-

N JA LU K A — LU Š C I-P A LA N K A u povratku saobraća preko PR1JEDO- RA umjesto B R O N Z A N O G M A J- DANA sa polaskom iz LUŠC1- P ALAN KE u 5,45, SANSKOG M Q S TA 6,35 i PR IJED O R A u 7,10 >ati.

ZA R O V IN J: 7,45,19,45 ZA R IJEK U : 6,00, 7,45,22,00.ZA U M A G : 6,00.ZA S P LIT: 6,40, 21,15, 8,30 (u

prolazu)ZA ŠIB EN IK : 7.30, 22.30.

BOSANSKA GRADIŠKAU Domu kulture u 20 sati prikazuje se IHim D E S E T Z A P O V JED I, II dio.

N ARODNA B IB LIO TE K A u gradskom Domu kulture otvorena je ponedjeljkom i srijedom od 20 do 17 sati. a utorkom,fetvrlkom ipctkomod 10 do 14 sati. GRADSKA C IT A O N I- CA u Bosanskoj Gradiiciradiod 10 do18 sati, a subotom od 7 do 13 sati. Odjeljenje bihliotckc u Novoj Topoli (u zgradi SUBNOR-a) radi ponedjeljkom, srijedom i pclkom od 12 do I5sati.lstimdanimaknjigeseizda- ju i u odjeijenju biblioteke u Orahovi

' (Domu kulture) od 17 do 20 sati.Stalna i/loiba „Putevi pobjede"

otvorena je od 10 do 13 u Radničkom domu. U Spomen-domu ..I.epaRadic" u Gornjim I’odgradcima postavljena je i/loiha ..Revolucionarna prošlost (iornjib Podgradaca".

A P O IE K A u Ulici marfala Tita broj II (telcfon8l3— I30)radiod7do19 sati. Otvara se i u 21 sat za hitne slufajeve. Apoteka kod bolnice radi od 7 do 14 sati. Ncdjcljom i pra/nikom apoleka radi ml9 do 11 sati,otvarasei u 13, 16. 19 i 21 sat.

Mcdicinski centar u Bosanskoj GradKci — 813— 433.

Nutnliuska stanica u Bosanskoj (iradišci — 813— 500.l urist-hiro 813— 080.I aksi — stanica 811— 716 „Elcklro - Bosanska (.radiika 813-344.

Č ELIN A CU Domu kulture u 13 i 19,30 sati prikazuje se film KOŠM AR.

De/urna apoleka Doma zdravlja radi od 7 do 15 sati. osim subote lelefon 850-0-47. Ililna pomoć Doma /ilraxlja radi od 15 do 07. Dom /dra- rlja radi ml 7 do 15 sati svaki dan osim nedjelje i dr/a\nih pra/nika. Iclrfon 850— 015 — Narodna bibliotcka ..ho \ndrie“ radi svaki dan od 7 do 15sati, osim mdjelje i dr/avnih pra/nika. Telefon 850— 013. Autobuska slaniea 850— 139.

K O T O R — V A R O ŠApoteka radi od 7 do 19 sati. a

subotom od 7 do 24 sati. I litna ропнк* Doma /dravlja 880-001. Delurna Ć \atr<»uasna služba 880— 104. Hi- blioteka radi od 7 do 19 sati.

L A K T A Š I

Nema kino>predstave.Narodna biblioteka ..Veselin Masl-

esa“ radi od 7 do 15 sal i, a nedjeljom ne radi. llitna pomoe Doma zdravlja, lelefon broj 830— 250. Apoteka radi od 7 do 19 sati, subotom od 7do 14sati, lelefon 830— 030. Dobro*oljno vatro- uasno drustvo 830— 006.

S K E N D E R — VAKUFNema kino-predstave

Biblioloka, pozajmno odjeljenje, radi svaki dan od 7,30 do 15.30 sati, a ponedjeljkom od 10 do 16 sati. Dom zdravlja radi od 7,30 do 15,30 sati, lelefon 890— 611. Opštinski centar za obavjestenje radi od 00 do 24 sata. lelefon 890— 620.

SRBACApoteka 840— 003. Dobrovoljno

tatrogasno drustvo 840— 150. Iti hlioteka 840— 038.

PRNJAVORU Domu kulture prikazuje se film D JE V O JK A PO N l.

Stanica za hitnu pomoć 860— 190 SlIP 860— 001. Autobuska stanica 860— 462.

GLAS, pctak, 1. novembar 1985. STRANA I Q.

Д Е Ж У Р Н А С Т Р А Н АО Л И М П И ЈСК Е ИГРЕ 1992. ГОДИНЕ

БЕОГРАД ЗВАНИЧНО КАНДИДАТ

Б Е О ГР А Д . 31 октобра (Та н југ) — Бео- град је о д данас и званично кандидат за организацију 25 љетних олимпијских игара 1992 године. T o је је дн о гла сн а о д- пука д е л егата у сва три вијећа С купш ти- не града О ни су прије тога прихватипи завршну информацију о економској оправданости одржаван>а опимпијаде . a затим гласањем одлучи пи да наш гпавни град буде кандидат за домаћина олим - пијских игара 1992 године

ОКРУГЛИ С Т О О Н А Ц И О Н А Л- НИМ ЕКОНО М ИЈАМА

НАСИЉЕ НАД ЕКОНОМИЈОМ

С А Р А Ј Е В О , 31. октобра (Та н југ) — На- ционалне економије су један о д појавних обпика разеоја етатизма и његове бирокрације-готово је |единствена оцје- на наших марксис тичких економиста за ..округлим столом " о контровезама око ..националних" економија који је данас након два дана рада завршен у Сара|соу О не су. какоје то р е каоКироГлигоров..,у супротности са бићом нашогсамоуправ- ног социјализма '. а премаоцјени Бо гда- на ћосиПа ..насиље над економијом које она неће моћи даљ е да подноси” Нацио- налне економије су. нажалост. наша стварност која прије свега кочи развој лроизводних снага и самоуправних др у штвених односа

ШАХ— МЕЧ У МОСКВИ

ИГРА СЕ 21. ПАРТИЈА

М О С К В А .3 1 о к то б а р (Та н ју г) У М оскви се данас игра ?1 парти|а меча за ти ту л у првака свијета у шаху изме!)у Анатоли|л Карпова и Га - pnja КЛсларова Би|ел<*фиг уре им акаспаров.а К а р п о в се о лр е дш е ли о задам ин гам биi Резул- тат |<? 11 9 за Каспарова Њ ем у је зз коначну л о - бједу из лр е о ста ле четири парти|е потребан поен и ло

РИМ

КОСИГА ОДБИО ОСТАВКУВЛАДЕ

Р И М .3 1 окто б р а (Т а н ју г ) — П ре дсје дни к Ре- пуб лике И та ли јо Ф ра нче ско Косиг а о дбацио је данас, како се то и очекивало. оставку владе коју му је лри|е д в и ј г недјење ло н у ди о преми- |ер Краиси Косига је тиме прихватио већ по

сти гнут д о го в о р п е т парти|астарекоалици|еда ост ану у владино| па ла ти К и ђ и у истом саставу

С АРАЈЕВО

СЈЕДНИЦА ЦК СК БИХ

15.НОВЕМБРАС А Р А ЈЕ В О . 31 о к то б р а (Т ан)уг) — П р е д с је д -

ниш гво Џ ентралног комитета Савеза комуми ста Босме и Хеоцеговино на ламашњој сједни ци . како je саопш теио. разматрало при|едлоге. прим једбе и сугестије олш тинских комитета Савеза комуниста KOje г.у дате у расправи о приЈедпогу ставсва ЦК С К БиХ о opr лмизаци|и критсри|умима и начиму избораорганаСавеза ком униста Бо сне и Херцгговинс Предс|с?дни ш тво |t? закљ учило д а с г ванродна С|едница Ц ентр алног кпм игета С К БиХ одр ж и 15 новембра

лотоСа 7 погодака има 6 добитаиа по око 3.800.000 динараС а 6 ' 1 погодака очекује се добигак око 310 000 динараСа 6 погодака очекује се добитак око 23 000 динараС абпогодакаочекује седобиакоко 1 100 динараСа 4 noroina очекује се добитак око 170 динара

ВРИЈЕМЕ

И ЗВ ЈЕШ ТА Ј РЕПУБПИЧКОГ Х И ДР О М ЕТЕО Р О ЛО Ш КОГ

ЗАВОДА БиХ

Промјенљиво

З А Б О С А Н С К У К Р А ЈИ Н У Преовпада- ваће лром јенљиво обпачно и нешто то- г)пи|е . а понегд|С је могућа и слаба кра- ткотрајна киша На|виша гемпература о д 8 д о 12 с тепони

ЗА Б А Њ А Л У К У Пром|еншиво обачно. на|виша температура око 10 степени

ЗА Д В А Т Р И Д А Н А О чекујесе облачно вријеме са повре меном кишом, а на планинама је могуП спабснијег Тем пе- ратура у мањем паду В О Д О С Т А Ј Уна-Бихаћ 3 цм-бистра. температура воде 8.4 степена Сана- — Сански М ост 111 цм бистра темпера- тура воде 7 8 степени Врбас-Бањ алука 65 цм-бистра, тем ператураводе9 8 с те- пени Водосга| у стагнацији

О С Н О В Н А ОРГАНИЗАЦИЈА УДРУЖ ЕНОГ РАДА „АУТОБУС КА СТАНИ ЦА" УВОДИ У Р А Д А УТО М А ТЕ ЗА ИЗДАВАЊ Е КАРАТА

БРЖЕ УСЛУГЕ

Шаптерски радници похађапи су /еднодневни курс за ру ковање машинама

Б А Њ А П У К А . 31. октобра — О д су тра би редовипред шалтеримабањ алучкеауто- бускестанице требалибити краћи. јер ће шаптерски радници користити савреме- неаутом ате за издавање карата

..Аутопревоз" јенабавио десет оваквих

аутомата чији је произвоОач загребачка „Трса". Рачунасе да ћ е се м и п и о н и п о ди - нара, копико је улож ено у аутомате. брзо отппати ти . јер с е сав посаоокоиздавања карата убрзава и појефтињује.

С Х .

БЕОГРАД

КЊИГА О ЦРВЕНОМ ПРОТИ

Б Е О ГР А Д . 31 октобра (Тан|уг) — „Прота" — „Крст и петокрака проте М ила- на СмиљаниПа" назив je монографије по- свеПене пичности чувеног „црвеног" проте. посланика. послијератног мини- стра. просвјетитеља и ле ге н де ужичког кра|а, коју је управо објавила „Туристичка штампа" у Београду

ИНТЕРВЈУ П А РИСКО М „ЕКСП- РЕСУ"

ВАЈНБЕРГЕРОЖЕНЕВИ

ГА Р И З . 31. октобра (Та н југ) — П ре д- сједник Реган жели да ,,уби|еди'' Совјет- ски Савезда неманикакве ..агресивне на мјере" и да тежи успоставп.ању „најбољих односа" с Москвом To је изја- вио амерички државни секретар за од- брану Каспар Вајнбергер. износећи у ин- тервјуу париском ..Екслресу" очекивања Ваш ингтона о д скорог америчко- совјетског сусрета на врху Ж еневи

И стичући да Горбачов покушава да створи утисак о „новом прилазу ме1)уна- родним питањима". Вајнбергер je рекао да америчка администрација жели да бу- де „сигурна" дасе заиста ради о ним" промјенама.

ПЕКИНГ

АУТОБУСИ ИЗ ПРИБОЈА

П Е К И Н Г , 31 октобра (Танјуг) — У Пе- кингу је данас потписан уговор о новој испоруци у Кину аутобуса производк.е Ф А П — Ф А М О С Д о сада је закпЈучен по- сао за 650 готових аутобуса и та испорука је у току Сада се новим аранжманом иде на виши ниво пословних односа, јер ће кинески партнер преузимати аутобусе у дјеповима и сам их м о н ти р а ти .Та опера- ција подразумијева ширење производне кооперације и сарадње.

ВЈЕШ ТАЦИ О УБИЦИ ДИРЕК- ТО РА САВЕЗНЕ ДИРЕКЦИЈЕЗА РОБНЕ РЕЗЕРВЕ

ВЛАХОВИћ СМАЊЕНО

УРАЧУНЉИВБ Е О ГР А Д . 31 онтобра (Та н југ) — Када

је 9 јула ове године у Београду убио ди - ректора Савезне дирекције за робне ре- зерве Душана Папића. М омчило Влахо вић је био у стањ у смањено урачунп.иво- сти. То је да н а с ун а ста в к ус уђ ењаВпа- ховиПу пред К ривичним вијећем бео- градског Окружног суда изјавионеуроп сихи|атар д р Рино Папестра.

К У Р С У Д И Н А Р И М А

О С Н О В Н АБАНКА

,БАЊ АЛУКА“

К У Р С Н АЛ И С Т А

(форм ирана

31. октобра

1985. године)

Куповни Купоани ПродаЈниЗемље Валута заефективу з а д м и з е sa д м и м

Аустрија 100 ш илинга 1559.00 1605,71 1610.53Бепгија 100франака 535,58 554,64 556,31Дансиа 100круна 3013.25 3126,00 3135.39Ф ранцуска 100 франака 3584,97 3714,77 3725,93Холандија 100 ф логина 9682.19 10048.62 10078.81Италија 100 лира 16.25 16,77 16.82Норвешка 100 круна 3642.76 3770,46 3781.79С Р Њемачка 100 марака 10954.98 11332,48 11366.53Швајцарска 100франака 13361.83 13807,13 13848.61Ш ведска 100 круна 3638,16 3770,46 3781,79Јапаи 100 јена 132.85 140,10 140,52В. Британија 1 ф унта 411,18 426,59 427,87Канада 1 долар 207,21 217,50 218.16С А Д 1 до ла р 288.14 296.29 297,18Аустралија 1 долар 198,27 208.42 209.05

Ку повни и продајни курсеви за д евизе примјењују се о д14 сати 31. октобра 1985. годиие, а ку рсеви за ефектау о д29.октобра 1985. го ди не

ПЕТАК, 1. нозембра ПРВИ ПРОГРАМ

17.20 — Прегпед програма 17,25— Вијести17.30 — Хроника Заједнице on- штина Соколовац17.45 — Приче из Непричаве — програм за дјецу18.15 — ОКРУГПИ С ТО : кон-

јтроверзе око национапних економија 18.45 — Са београдског џез- ф естивапа-музичка емисија19.15 — Цртани филм19.30 — Дневник 219,55 — ТВ спот20.00 — Перл-серијски филм20.45 — ЕПП20.50 — Свакодневне пјесме — забавно-музичка емисија 21,35 — Дневник 321.50 — Послије десет- куптурни магазин23.20 — Прегпед програма за суботу

ДРУГИ ПРОГРАМ

17.10 — Преглед програма 17.15 — Хроника Сајма књига — емисија Т В — Београд18.00 — Сарајевска хроника19.00 — Дуг пут до истине— до кументарни програм19.30 — Дневник20.00 — ОзбиљИа музика20.45 — Студио 221.00 — Љ удски фактор — до- кументарни програм21.45 — Цикпус — извјестан по- гпед: „Изнад туге и бола“ — шведски играни фипм23.10 — Прегпед програма за суботу

1. ПРОГРАМ — 21,50 СА ТИ

П О С Л И Ј Е Д Е С Е Т

— културни магазин

Ново издање култу рног мага- зина Т В — Сарајево „Поспије десет" бави се темама и фено- менима из културног живота који су обиљежипи протекпи мјеоец. Велики дио емисије за- премају теме из обпасти књижевности и књиге, међу ко- јима доминира извјештај са Сајма књига у Београду. Биће представљен Хвалов зборни к“, „Хагадз“, дјелатност Књи- жевне омг.адине. У емисији Пе говорити к^ижевници ћамип СијариП, НеџоЛ Ибришимовић Горан С имиП и други књижевних тема, ~у још при- лози о цртаном филму у Capа- јеву, годишњици павиљона Ко- легијум артистикум.

Р Е Д А К Ц И ЈА Упица А В Н О Ј -а 93. Те ле ф о и : директо р и о д - говорни уредник 34-417. Редакција 37-979, 37-977, д а к ти ло - графи 34-449. О гла сн о у У ли ц и Веселина М аслеш е 13, тв ла - ф он 34-448. Те ле к с 45-208 Y U Г Л А С .О О УР Н оаинска дЈелат- ност бањалука, ж иро-рачун број: 10500-603-4106 к о д С Д К Бан>алука. П ретплата за С Ф Р Ј : једном јесечна 800 динара,

тром|*С0чма 2.400 динара, полугодиш њ а 4.800 динара, ro - диш њ в 9.600 дииара, с амо sa „НвдЈвљии Гпа с“ 1.660 динара г о д и ш м . П р е тлла та за иностранста о : )вдн ом|*свчна 1.600 динара, тромјвсвчна 4.800 динара . полугодиш њ а 9.600 дина- ра, годиш њ а 19.200 дииара, само на „НвдЈељни Г ла с “ 3.320 динара. У пла тв на дваизни рачун бро): 10500-620-71000-552 ко д Приаредна бамкв Сара јеао, О сноане банке Бамалука. PteuieifceM Репуб личиог комитета за образоаања, науку , куп- туру и физичку култур у С Р БиХ бро| 02-4153/82 „Гпа с" (* зслобођан плаПања порвза на промвт.

Documents

I O RUDNIK solidarnosti NA DUGME · i falsifikator * Pero Topić (39) iz Beograda. predstavljaju ći se kao inspek tor SUP-a. ljudima uzimao lićne karte. a kasnije na nj-ihova imena