Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Mostar Bosna i Hercegovina · PDF filei ciljne grane poslovanja u segmentu korporativnog financi- ... Kvaliteta novih poslova u Retail segmentu ... segmenta

bank

Godišnje izvješće 2013.Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Mostar

Bosna i Hercegovina

Godišnje izvješće 20132

Godišnje izvješće 2013 3

Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.

Sadržaj

Sadržaj

Misija i principi poslovanja

Uprava Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.

Pismo Uprave

Društveno odgovorno poslovanje

Organi banke

Organizacijska struktura

Nekonsolidirana financijska izvješća za godinu koja je završila 31. prosinca 2013. pripremljena u skladu sa Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja i izvješće neovisnog revizora

Odgovornost za financijska izvješćaIzvješće neovisnog revizoraNekonsolidirani račun dobiti i gubitkaNekonsolidirano izvješće o sveobuhvatnoj dobitiNekonsolidirana bilanca stanjaNekonsolidirano izvješće o novčanim tijekovimaNekonsolidirano izvješće o promjenama vlasničke glavniceBilješke uz nekonsolidirana financijska izvješća

Poslovne jedinice Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.

4

5

6

8

9

10

11

1213151617181920

67





Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. dio je međunarodne Hypo Alpe Adria bankarske grupacije. Naše težnje usmjerene su ka primjeni internacionalnog know-how na domaćem tržištu. Preko 500 zaposlenika servisiraju oko 180.000 klijenata.

U Federaciji Bosne i Hercegovine na raspolaganju smo ne samo klijentima u našoj centrali u Mostaru, nego i u široko rasprostranjenoj mreži poslovnih jedinica koja pokriva najveće centre u zemlji.

Među vodećim smo bankarskim grupacijama u BiH.

Želja nam je osigurati širok raspon financijskih proizvoda i kvalitetnu uslugu građanima- fizičkim osobama, malim i srednjim poduzećima, korporativnim klijentima i javnim institucijama.

Naši prozvodi nude jednostavna i kreativna rješenja za financijske potrebe naših klijenata. Naša misija vođena je sljedećim principima:

• Uspješna rješenja za sve: klijente, zaposlenike i dioničare

• Odgovorno bankarstvo: poštena i transparentna pos-lovna aktivnost u skladu sa međunarodnim standardi-ma i lokalnom regulativom.




Uprava Banke

Dmytro Kolechko Izvršni direktor

Dragan KovačevićIzvršni direktor

Alexander PickerDirektor

Napomena: Alexander Picker je 1. 1. 2014. preuzeo funkciju predsjednika Uprave Hypo Alpe-Adria-Bank International AG. Od 1. 1. 2014 članovi Uprave Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. su Dragan Kovačević, privremeni direktor i Dmytro Kolechko, izvršni direktor.



Pismo uprave

Cijenjeni poslovni partneri, drage kolege,

Tržište na kojemu poslujemo je generalno, u 2013. go-dini, nastavilo trendove iz 2012. godine. Dugo očekivani značajniji investicioni ciklus je izostao – dijelom zbog još uvijek na baš sjajne makroekonomske situacije, a dijelom zbog izostanka pozitivnih promjena i procesa u samoj zemlji. Ekonomski oporavak je spor, nove investicije skromne te se posljedično i sama banka u 2013. godini rješavala tereta proisteklog iz brze ekspanzije i nedostatka adekvatnog uprav-ljanja rizicima iz vremena ranijih vlasnika.

Ipak, bankarski sektor u BiH se dokazao kao stabilan i likvidan. Kao takav jako je važan za ekonomski sustav zemlje te je ujedno jedan od najuređenijih sektora u našim prilika-ma.

Svjesni svega ovoga Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. je svoje aktivnosti prilagodila situaciji na tržištu. Nastavljena je opti-mizacija poslovanja, pokrenute brojne inicijative za sman-jenje operativnih troškova, ali smo istovremeno nastavili sa ulaganjem u poslovnu mrežu i uspostavljanjem dodatnih komunikacijskih kanala prema svojim klijentima istovremeno im nudeći inovativna i moderna poslovna rješenja.

Što se same banke tiče, tijekom 2013. godine Uprava je u uskoj suradnji s Nadzornim odborom redefinirala poslovnu strategiju s naglaskom na centralnom pristupu klijentu, gdje su jasno identificirani ciljni klijenti unutar Retail segmenta i ciljne grane poslovanja u segmentu korporativnog financi-ranja. Strategijom je veliki naglasak stavljen i na rizik, kao i na restrukturiranje i naplatu po postojećem portfelju.

S ciljem smanjenja udjela loših kredita, koji su i u 2013. godini predstavljali veliki problem za cijelu bankarski sektor, razvijeni su i implementirani procesi restrukturiranja loših kredita, zajedno s procesima naplate i remarketinga, no volu-meni restrukturiranja su nešto manji u odnosu na 2012. zbog okvira datog od strane Europske komisije.

U banci je implementiran „lean management“ s ciljem smanjenja troškova, a koncept, između ostalog, podrazumi-jeva centralizaciju, uspostavljanje kontakt centra te značajno smanjenje neprodajnih aktivnosti i eksternalizaciju poslova koji nisu čisto bankarski. Ujedno je poboljšan i sustav inter-nih kontrola kroz uspostavljanje posebnog odjela.

S ciljem što boljeg upravljanja ljudskim resursima oformljen je HR odbor sa glavnim zadacima vođenja procesa optimizacije i restrukturiranja, politika naknada, imenovanja, upošljavanja.

U segmentu sigurnosti, poduzet je set mjera koje su unaprijedile sigurnosnu situaciju unutar banke. Uspostavljen je Tim za sigurnost, sa nadležnostima u domenu fizičke i informacijske sigurnosti i sprečavanja prevara, uz konstantnu edukaciju zaposlenika iz ovoga segmenta.

Sektor Retail je uspješno pokrenuo dvije značajne dugoročne akcije: kampanja uvećane prodaje i kampanja drugog partnerstva. Smanjen je kamatni trošak na depozite, a istovremeno pokrenute aktivnosti na povećanju nekamat-nih prihoda. Kvaliteta novih poslova u Retail segmentu je poboljšana, a poseban Retail kreditni odbor je počeo sa radom i preuzeo na sebe vođenje ovoga dijela poslovanja. Ujedno je tjekom cijele godine dodatni akcent bio stavljen na rješavanje problematike kredita sa valutnom klauzulom u CHF-ovima i sa ciljem kreiranja olakšica za otplatu ovih kredita oformljen je poseban tim.

Projekt Payment Protection Insurance - PPI u suradnji sa osiguravajućom kućom je uspješno implementiran i u sklopu projekta su zabilježeni vrlo dobri rezultati koji su donijeli nekamatni prihod. U segmentu poslovanja sa stanovništvom u kreditnom poslovanju, rezultat na kraju 2013. godine je bio 34,2 mil KM ili 71% godišnjeg plana. Fizičkim osobama plasirana su 5.479 kredita.

U kartičnom poslovanju, Tim kartičnih operacija pruža podršku ukupnom broju od 120.993 izdatih platnih kartice, kao i radu 78 bankomata.

Poslovanje u segmentu Corporate-a bilo je u potpunosti usklađeno s eksternim faktorima i ograničenjima koji su kao rezultat imali umanjene volumene u kreditnom poslo-vanju. Inicijativa monitoringa u Corporate-u pomogla je u održavanju dobrih plasmana u kvalitetnim kategorijama te je tako prevencija NPL-a u ovome segmentu postavljena kao standardni zadatak i aktivnost.

U zadnjem kvartalu 2013. godine započet je projekat centralizacija domaćeg platnog prometa za pravne osoba koji se treba završiti u prvoj polovici 2014. godine.

Pismo uprave



Na dan 27. 12. 2013 dovršena je dokapitalizacija banke kroz fond rezervi iz već postojećih sredstava u banci u iznosu 97 milijuna KM (trajno oročeni namjenski depozit 65 miliju-na KM i ostatak od 32 milijuna KM iz linija refinanciranja).

Time je dodatno osnažena kapitalna osnovica. Hypo je i više nego likvidna i dobro kapitalizirana banka što je jedan od osnovnih standarda bankarskog sektora. Uz snažnu ka-pitalnu osnovicu, adekvatnost kapitala je iznad propisanog i na dan 31. 12. 2013. godine je bila 17,9%. Za kraj je potrebno reći da još uvijek prolazimo kroz proces restrukturiranja i pripreme za buduću reprivatizaciju.

Odavno je kao ključno tržište naše grupacije identificira-no poslovanje u BiH, Sloveniji, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj i na njemu je fokus svih aktivnosti.

Ako pogledamo unatrag sa sigurnošću se može reći kako je Hypo grupacija, samim time i naša banka u BiH, uradila zaista veliki posao na restrukturiranju banaka uz istovremenu posvećenost unapređenju operativnog rada prema potreba-ma klijenata i tržišta.

Poslovnu 2014. smo započeli sa velikim entuzijazmom i motivacijom te pažljivo kreiranim poslovnim planom. Nas-tavljamo pružati puni financijski servis svojim klijentima koji su nam ukazali svoje povjerenje.


Dmytro KolechkoIzvršni direktor

Dragan KovačevićPrivremeni direktor

Pismo uprave





Od samog ulaska na tržište Bosne i Hercegovine, Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. djeluje društveno odgovorno te radi na usklađivanju svog poslovanja sa najboljim praksama razvije-nih zemalja svijeta po pitanju odnosa prema zaposlenicima, klijentima i poslovnim suradnicima, dioničarima, lokalnoj zajednici i zaštiti životne sredine.

Upravljanje ljudskim resursima- HRMPoslovnu 2013. godinu, banka je završila s ukupno 517 zaposlenika, a kvalifikacijska struktura je na vrlo visokoj razini, tako da ukupno 67,12% zaposlenika ima višu ili visoku stručnu spremu ili su pak stekli zvanje magistra ili doktora znanosti.

Kadrovsku strukturu čine osobe mlađe životne dobi, u prosjeku 39,38 godina.

U cilju realizacije planiranih ciljeva Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. nastavila je praksu sudjelovanja i pohađanja programa edukacije i stručnog usavršavanja u zemlji i inozemstvu s ciljem stjecanja novih znanja i vještina koje su neophodne za daljnje poboljšanje organizacije rada i razvoj poslovanja.

Unaprijeđenje menadžerskih sposobnosti organiziran je u sklopu Hypo Academy, kao i kroz sudjelovanje u brojnim se-minarima, a sve u cilju usvajanja najboljih iskustava iz prakse i novog „know-how“ primjenjivog u poslovnim procesima banke.

U tom smislu je organiziran i poseban edukacijski program koji se realizira u suradnji s IEDC-Bled School of Management.

Reorganizacija poslovanja i konstantan proces prilagod-be zahtjevima tržišta rezultirao je brojnim edukacijskim programima za određene ciljne skupine.

Poseban fokus stavljen je na edukacijske programe iz segmenta upravljanja rizikom za različite ciljne skupine zaposlenika involviranih u proces kreditiranja, posebice u segmentima korporativnog bankarstava, Public, SME i Retail bankarstva.

Odnos prema klijentima i poslovnim suradnicimaHypo Alpe-Adria-Bank d.d. duboko vjeruje kako je povjeren-je klijenata najvrjednija imovina svake financijske institucije, te da to povjerenje obvezuje. Imajući tu činjenicu u vidu pos-lovna etika zauzima visoko mjesto na listi prioriteta banke.

Banka nastoji blagovremeno svoje klijente i poslovne suradnike izvijestiti o svim promjenama koje se odnose na njeno poslovanje, novim proizvodima, uslugama, kamatama, naknadama, provizijama, i slično.

Također, kroz svoje marketinško djelovanje te aktivnosti iz domena korporativnog komuniciranja, banka se dosljedno pridržava etičkog kodeksa o istinitosti i činjeničnom stanju.

Na polju prava klijenata banka je omogućila organiziran oblik podnošenja pritužbi i prigovora na kvalitetu usluga, proizvoda i općeg odnosa banke prema svojim klijentima kroz uvođenje pozicije suradnika zaduženog za prigovore klijenata Hypo banke.

Klijenti su sada u mogućnosti da podnesu svoje usmene ili pismene prigovore, direktno, putem telefona, putem pošte ili e-maila.

Pored toga, tijekom 2013. godine Hypo je aktivirala i naloge na društvenim mrežama FB i TW, kao još jedan kanal putem kojega klijenti mogu dobiti informacije o poslovanju banke, proizvodima i uslugama i ostale informacije koje ih kao klijenata zanimaju.

Odnos prema lokalnoj zajednici (podrška kulturi,umjetnosti, sportu i odgojno-obrazovnim i zdravstvenim javnim ustanova-ma i udrugama)

Hypo Alpe-Adria-Bank planski i u okviru svog budžeta svake godine izdvaja značajna sredstva za podršku lokalnoj zajednici u kojoj djeluje kroz podršku radu vaspitno-obra-zovnih i zdravstvenih institucija, udruga, te događaja koji imaju za cilj promociju i očuvanje društvenih vrijednosti kroz kulturu, umjetnost, nekomercijalne sportske aktivnosti.

U 2013. godini banka je za donacije, sportska i kulturna sponzorstva te podršku obrazovanju izdvojila preko 190.000 KM.

Cilj Hypo banke je dati potporu lokanim zajednicama u kojima posluje i čijih je identiteta i sama dio.



Organi Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.

Organi Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.

NADZORNI ODBOR

Rainer Sichert, PredsjednikWolfgang Moesslacher, Dopredsjednik (do 21.01.2013.g.)Neven Raic, Dopredsjednik (od 21.01.2013.g.)Stephan Holzer, Član Sebastian Firlinger, Član Blaž Brodnjak, Član (do 21.01.2013.g.)Gottwald Kranebitter, Član (od 21.01.2013.g.)

UPRAVA

Alexander Picker, direktor Dragan Kovačević, izvršni direktor Dmytro Kolechko, izvršni direktor

ODBOR ZA REVIZIJU

Đorđe Lazović, predsjednikMaria Auer, članAndrea Castellarin, članSandra Baier, član Dejan Rajevac, član (do 25.09.2013.),Miroslav Pasterk, član (od 25.09.2013.)

INTERNI REVIZOR Stana Grgić

DIONIčARI SA 5% IlI VIšE DIONICA SA GlASAčKIM PRAVIMA

Hypo Alpe-Adria-Bank International AG, Klagenfurt







Nekonsolidirana financijska izvješća

HYPO AlPE-ADRIA-BANK D.D. MOSTARNekonsolidirana financijska izvješća za godinu koja je završila 31. prosinca 2013.pripremljena u skladu sa Međunarodnim standardima financijskog izvještavanjai izvješće neovisnog revizora

Odgovornost za financijska izvješća 12 Izvješće neovisnog revizora 13 Nekonsolidirani račun dobiti i gubitka 15 Nekonsolidirano izvješće o sveobuhvatnoj dobiti 16 Nekonsolidirana bilanca stanja 17 Nekonsolidirano izvješće o novčanim tijekovima 18 Nekonsolidirano izvješće o promjenama vlasničke glavnice 19 Bilješke uz nekonsolidirana financijska izvješća 20



Odgovornost za financijska izvješća

Nekonsolidirana financijska izvješćaOdgovornost za financijska izvješća

U skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Her-cegovine“, broj 83/09), Uprava je dužna osigurati da za svaku financijsku godinu budu sastavljena financijska izvješća suklad-no Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI), koji pružaju istinit i fer pregled stanja u Banci, kao i njene rezultate poslovanja za navedeni period. MSFI je objavio Odbor za međunarodne računovodstvene standarde.

Nakon provedbe ispitivanja, Uprava opravdano očekuje da će Banka u dogledno vrijeme raspolagati odgovarajućim resursima, te stoga pri sastavljanju financijskih izvješća i dalje usvaja načelo vremenske neograničenosti poslovanja.

Odgovornosti Uprave pri izradi financijskih izvješća obuhvaćaju slijedeće:

• odabir i dosljednu primjenu odgovarajućih računovodstvenih politika, • davanje opravdanih i razboritih prosudbi i procjena, • postupanje sukladno važećim računovodstvenim standardima, uz objavljivanje i obrazloženje svih materijalno

značajnih odstupanja u financijskim izvješćima, te • sastavljanje financijskih izvješća pod pretpostavkom vremenske neograničenosti poslovanja, osim ako pretpostavka da

će Banka nastaviti poslovati nije primjerena.

Uprava je odgovorna za vođenje odgovarajućih računovodstvenih evidencija, koje u svakom trenutku s opravdanom točnošću prikazuju financijski položaj Banke. Također, Uprava je dužna pobrinuti se da financijska izvješća budu sukladna Zakonu o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine. Pored toga, Uprava je odgovorna za čuvanje imovine Banke te za poduzimanje opravdanih koraka za sprječavanje i otkrivanje prijevare i drugih nepravilnosti.

Potpisali za i u ime Uprave

Dragan Kovačević, Privremeni direktor

Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. MostarKneza Branimira 2b88000 MostarBosna i Hercegovina

15. travanj 2014. godine

Dmytro Kolechko, Izvršni direktor



Izvješće neovisnog revizora

Nekonsolidirana financijska izvješćaIzvješće neovisnog revizora

Dioničarima Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Mostar:

Obavili smo reviziju priloženih nekonsolidiranih financijskih izvješća Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Mostar (u daljnjem tekstu: „Banka“), prikazanih na stranicama od 4 do 53, koji se sastoje od nekonsolidirane bilance stanja na dan 31. prosinca 2013. go-dine, te povezanih računa dobiti i gubitka, izvješća o sveobuhvatnoj dobiti, izvješća o promjenama vlasničke glavnice i izvješća o novčanim tijekovima za godinu koja je tada završila, kao i sažetka značajnih računovodstvenih politika i ostalih bilješki.

Odgovornost Uprave za financijska izvješćaUprava je odgovorna za pripremanje i fer prezentiranje priloženih financijskih izvješća sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja, kao i za one interne kontrole koje Uprava smatra neophodnim za pripremanje financijskih izvješća koji ne sadrže materijalno značajne pogreške, bilo zbog prijevare ili grešaka.

Odgovornost RevizoraNaša je odgovornost izraziti neovisno mišljenje o priloženim financijskim izvješćima na temelju naše revizije. Reviziju smo obavili u skladu sa Međunarodnim standardima revizije. Navedeni standardi zahtijevaju da se pridržavamo etičkih uvjeta i da reviziju planiramo i obavimo kako bismo se u razumnoj mjeri uvjerili da financijska izvješća ne sadrže materijalno značajne pogreške.

Revizija uključuje primjenu postupaka kojima se prikupljaju revizijski dokazi o iznosima i drugim podacima objavljenim u financijskim izvješćima. Odabir postupaka zavisi od prosudbe revizora, uključujući i procjenu rizika materijalno značajnog pogrešnog prikaza financijskih izvješća, bilo kao posljedica prijevare ili greške. U procjenjivanju rizika, revizor procjenjuje interne kontrole koje su relevantne za sastavljanje te objektivno prezentiranje financijskih izvješća, kako bi odredio revizijske postupke primjerene danim okolnostima, a ne kako bi izrazio mišljenje o učinkovitosti internih kontrola u Banci. Revizija također uključuje i ocjenjivanje primjerenosti primijenjenih računovodstvenih politika te značajnih procjena Uprave, kao i prikaza financijskih izvješća u cjelini.

Uvjereni smo da su revizijski dokazi koje smo prikupili dostatni i primjereni kao osnova za izražavanje našeg mišljenja.

MišljenjePo našem mišljenju nekonsolidirana financijska izvješća prikazuju objektivno i fer, u svim materijalno značajnim stavkama, financijski položaj Banke na dan 31. prosinca 2013. godine, te rezultate njezinog poslovanja i novčanog tijeka, za godinu koja je tada završila, i sastavljeni su sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja.

Naglašene činjenice:

Koncentracija financiranjaSkrećemo pažnju na Bilješku 22. u ovim nekonsolidiranim financijskim izvješćima, a koje se odnose na izvore financiranja Banke od strane Hypo Alpe-Adria Bank International AG, Klagenfurt, Austrija (Vlasnik). Poslovanje Banke ovisi o kontinuira-nom financiranju njenih dioničara, odnosno Vlasnika, a po trenutno dogovorenim financijskim uvjetima.



Nekonsolidirana financijska izvješćaIzvješće neovisnog revizora

Konsolidirana financijska izvješćaBez kvalificiranja našeg mišljenja, skrećemo pažnju na činjenicu da su konsolidirana financijska izvješća Grupe pripremljena sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja izdana odvojeno. U priloženom nekonsolidiranom financijs-kom izvješću, ulaganja u podružnice i pridružena pravna lica su iskazana po trošku stjecanja. Bolje razumijevanje financijskog položaja Grupe kao cjeline može se dobiti uvidom u konsolidirana financijska izvješća.

Deloitte d.o.o.

Sead Bahtanović, direktor i ovlašteni revizor Sabina Softić, partner i ovlašteni revizor

Sarajevo, Bosna i Hercegovina

15. travanj 2014. godine



Nekonsolidirani račun dobiti i gubitkaza godinu koja je završila 31. prosinca 2013.

(Svi iznosi izraženi su u tisućama KM)

Bilješka 2013. 2012.

Prihodi od kamata 5 56.686 70.304

Rashodi od kamata i slični rashodi 6 (24.361) (35.455)

Neto prihod od kamata 32.325 34.849

Prihodi od naknada i provizija 7 14.284 15.669

Rashodi od naknada i provizija (3.205) (4.897)

Neto prihod od naknada i provizija 11.079 10.772

Neto dobit iz financijskog poslovanja 8 4.152 3.339

Ostali poslovni prihodi 9 3.860 7.784

Prihod iz redovnog poslovanja 51.416 56.744

Troškovi zaposlenih 10 (17.991) (19.150)

Opći i administrativni troškovi 11 (40.490) (26.856)

Amortizacija 21 (5.869) (6.125)

Rashodi iz redovnog poslovanja (64.350) (52.131)

(GUBITAK) / DOBIT PRIJE UMANJENJA VRIJEDNOSTI, REZERVIRANJA I POREZA NA DOBIT (12.934) 4.613

Umanjenja vrijednosti i rezerviranja 12 (109.476) (22.917)

Naplaćena otpisana potraživanja 6.268 7.220

GUBITAK PRIJE POREZA NA DOBIT (116.142) (11.084)

Porez na dobit 13 - -

NETO GUBITAK TEKUĆE GODINE (116.142) (11.084)

Osnovni gubitak po dionici (KM) 34 (228,87) (22,97)

Bilješke u nastavku čine sastavni dio ovih financijskih izvješća.



Nekonsolidirano izvješće o sveobuhvatnoj dobitiza godinu koja je završila 31. prosinca 2013.(Svi iznosi izraženi su u tisućama KM)

Bilješke 2013. 2012.

Gubitak za godinu (116.142) (11.084)

Ostala sveobuhvatna dobit

Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju (1.723) -

Odgođeni porez na financijsku imovinu raspoloživu za prodaju 116 -

Neto dobici od revalorizacije financijske imovine raspoložive za prodaju tijekom godine 21 573

Ostalo 7 (26)

Ukupni sveobuhvatni gubitak za godinu (117.721) (10.537)




Nekonsolidirana bilanca stanjana dan 31. prosinca 2013.


Bilješke 31. prosinac 2013. 31. prosinac 2012.

IMOVINA

Novac i sredstva kod banaka 14 361.080 270.215

Obvezna rezerva kod Centralne banke Bosne i Hercegovine 15 75.447 87.656

Plasmani kod drugih banaka 16 27.535 53.565

Zajmovi i predujmovi klijentima 17 654.187 885.383

Financijska imovina raspoloživa za prodaju 18 31.304 25.931

Ulaganja u podružnice 19 2.711 2.711

Odgođena porezna imovina 13 2.288 2.172

Ostala imovina 20 13.500 15.146

Materijalna i nematerijalna imovina 21 50.073 64.347

UKUPNA IMOVINA 1.218.125 1.407.126

OBVEZE

Obveze prema drugim bankama 22 344.873 288.863

Obveze prema klijentima 23 586.572 757.999

Subordinirani dug 24 - 65.000

Ostale obveze 25 31.751 20.357

Rezerviranja za preuzete i potencijalne financijske obveze 26 3.579 2.845

Ukupne obveze 966.775 1.135.064

VlASNIčKA GlAVNICA

Dionički kapital 213.000 213.000

Rezerve 230.580 133.571

Regulatorne rezerve 133.391 133.391

Ulagateljske revalorizacijske rezerve (1.043) 536

Zadržani gubitak (324.578) (208.436)

Ukupna vlasnička glavnica 251.350 272.062

UKUPNO OBVEZE I VlASNIčKA GlAVNICA 1.218.125 1.407.126

PREUZETE I POTENCIJALNE FINANCIJSKE OBVEZE 26 93.690 124.720


Potpisali u ime Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Mostar dana 15. travnja 2014. godine:

Dmytro Kolechko

Izvršni direktorDragan Kovačević

Privremeni direktor



2013. 2012.

Poslovne aktivnosti

Gubitak prije poreza (116.142) (11.084)

Usklađenje na neto novčana sredstva ostvarena poslovnim aktivnostima:

Amortizacija 5.869 6.125

Rezerviranja za sudske sporove 15.542 104

Rezerviranja i umanjenje vrijednosti 109.476 22.917

Promjene u rezerviranjima za naknade uposlenicima (227) (286)

Gubitak od prodaje materijalne i nematerijalne imovine 429 61

Gubitak od prodaje financijske imovine raspoložive za prodaju (1.766) -

Povećanje odgođene porezne imovine (116) -

Prihod od dividendi - (836)

Usuglašavanja za tečajne razlike (583) (329)

Novčani tijek prije promjene na imovini i obvezama: 12.482 16.672

Neto smanjenje obveznih rezervi kod Centralne banke Bosne i Hercegovine 12.209 44.859

Neto smanjenje plasmana kod drugih banaka, prije umanjenja vrijednosti 26.057 102.161

Neto smanjenje zajmova i predujmova klijentima, prije umanjenja vrijednosti 136.171 29.064

Neto (povećanje) / smanjenje ostale imovine, prije umanjenja vrijednosti (1.472) 10.404

Neto povećanje obveza prema bankama 90.029 29.597

Neto smanjenje obveza prema klijentima (171.427) (126.104)

Neto smanjenje ostalih obveza (3.921) (14.564)

NETO NOVAC IZ POSlOVNIH AKTIVNOSTI 100.128 92.089

Investicijske aktivnosti

Neto povećanje materijalne i nematerijalne imovine (2.936) (2.510)

Nabavka financijske imovine raspoložive za prodaju (6.952) (24.004)

Primici od prodaje financijske imovine raspoložive za prodaju 1.766 -

Primici od prodaje materijalne i nematerijalne imovine 869 275

Primici od dividendi - 836

NETO NOVAC KORIšTEN U INVESTICIJSKIM AKTIVNOSTIMA (7.253) (25.403)

Financijske aktivnosti

Povećanje dioničkog kapitala - 20.000

Povećanje rezervi kapitala - 20.000

(Smanjenje) / povećanje obveza po kreditima (2.010) 17.417

NETO NOVAC (KORIšTEN U) / OSTVAREN U FINANCIJSKIM AKTIVNOSTIMA (2.010) 57.417

NETO POVEĆANJE NOVCA I NOVčANIH EKVIVAlENATA 90.865 124.103

NOVAC I NOVčANI EKVIVAlENTI 1. SIJEčNJA 270.215 146.112

NOVAC I NOVčANI EKVIVAlENTI 31. PROSINCA 361.080 270.215


Nekonsolidirano izvješće o novčanim tijekovimaza godinu koja je završila 31. prosinca 2013.(Svi iznosi izraženi su u tisućama KM)



Dionički kapital Rezerve

Regulatorne rezerve

Ulagateljske revalorizacijske

rezerveAkumulirani

gubitak Ukupno

31. prosinac 2011. 193.000 113.571 129.054 (11) (197.278) 238.336

Korekcija greške (Bilješka 3.) - - - - 4.263 4.263

Regulatorni zahtjevi (Bilješka 5.) - - 4.337 - (4.337) -

Povećanje kapitala 20.000 20.000 - - - 40.000

Neto gubitak za 2012. godinu - - - - (11.084) (11.084)

Ostala sveobuhvatna dobit tekuće godine - - - 547 - 547

Ukupni sveobuhvatni gubitak - - - 547 (11.084) (10.537)

31. prosinac 2012. 213.000 133.571 133.391 536 (208.436) 272.062

Povećanje kapitala (Bilješka 1.) - 97.009 - - - 97.009

Neto gubitak za 2013. godinu - - - - (116.142) (116.142)

Ostala sveobuhvatni gubitak tekuće godine - - - (1.579) - (1.579)

Ukupni sveobuhvatni gubitak - - - (1.579) (116.142) (117.721)

31. prosinac 2013. 213.000 230.580 133.391 (1.043) (324.578) 251.350


Nekonsolidirano izvješće o promjenama vlasničke glavniceza godinu koja je završila 31. prosinca 2013.




Povijest i osnivanje Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Mostar (u daljnjem tekstu: “Banka”) je dobila odobrenje Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine koje je izdano na dan 17. siječnja 2000. godine i Banka je registrirana kod Županijskog suda u Mostaru 21. siječnja 2000. godine.

Sjedište Banke je u Mostaru, Kneza Branimira 2b. Banka obavlja svoje poslovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine preko Centrale u Mostaru, 40 poslovnica i 1 ispostave u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Djelatnosti Banke su:Osnovne djelatnosti Banke mogu se prikazati kako slijedi:

1. primanje i plasiranje depozita;2. primanje depozita po viđenju i oročenih depozita;3. davanje dugoročnih i kratkoročnih kredita i izdavanje dugoročnih i kratkoročnih garancija lokalnim tijelima,

poduzećima, stanovništvu, privatnim osobama i drugim kreditnim institucijama koje se bave financijskim najmovima i transakcijama u stranoj valuti;

4. aktivnosti na međubankarskom tržištu;5. obavljanje unutrašnjeg i vanjskog platnog prometa; 6. mjenjačke i ostale redovne bankarske usluge; 7. pružanje bankarskih usluga putem razvijene mreže poslovnica / ispostave u Bosni i Hercegovini.

Nadzorni odbor

Rainer Sichert Predsjednik

Wolfgang Edelmueller Dopredsjednik (od 10. veljače 2014.)

Neven Raić Dopredsjednik (od 21. siječnja 2013. – do 10. veljače 2014.)

Wolfgang Mősslacher Dopredsjednik (do 21. siječnja 2013.)

Neven Raić Član (od 10. veljače 2014.)

Stephan Holzer Član

Sebastian Firlinger Član

Gottwald Kranebitter Član (od 21. siječnja 2013. – do10. veljače 2014.)

Blaž Brodnjak Član (do 21. siječnja 2013.)

Uprava

Dragan Kovačević Privremeni direktor (od 1. siječnja 2014.)

Alexander Picker Glavni izvršni direktor (do 31. prosinca 2013.)

Dmytro Kolechko Izvršni direktor

Bilješke uz nekonsolidirana financijska izvješćaza godinu koja je završila 31. prosinca 2013. (Svi iznosi izraženi su u tisućama KM)

1. OPĆI PODACI



1. OPĆI PODACI (NASTAVAK)

Globalni krajnji vlasnik Banke kao i Hypo Alpe-Adria-Bank International AG, Klagenfurt je Vlada Republike Austrije.Vlasnička struktura Banke je kako slijedi:

31. prosinac 2013. 31. prosinac 2012.

Dionički kapital Vlasništvo % Dionički kapital Vlasništvo %

Hypo Alpe-Adria-Bank International AG, Klagenfurt 212.997 99,999 212.997 99,999

Ostali dioničari 3 0,001 3 0,001

Ukupno 213.000 100,00 213.000 100,00

Tijekom 2013. godine, Uprava Hypo Alpe-Adria-Bank International AG je donijela odluku o provođenju kapitalnih mjera kroz povećanje kapitala od 97 milijuna KM. Provođenje mjera se izvršilo kroz povećanje rezervi kapitala u iznosu od 97 mili-juna KM, i to pretvaranjem duga u kapital, posebno subordinirani dug u iznosu od 65 milijuna KM i 32 milijuna KM depozita od Hypo Alpe-Adria-Bank International AG, Klagenfurt.

Sukladno Odluci Skupštine Banke, na dan 27. prosinca 2013. godine Hypo Alpe-Adria-Bank International AG, Klagen-furt je povećala dionički kapital Banke kroz povećanje rezervi u iznosu od 97 milijuna KM. Kako bi ovo realizirala Banka nije izdala dodatne dionice.

Dužnički vrijednosni papiri ili dionice Banke nisu predmetom trgovanja na javnim tržištima i ova financijska izvješća ne podliježu regulativi Komisije za vrijednosne papire u svrhu izdavanja bilo kakve vrste instrumenata na javnom tržištu. Prema tome, Banka posluje kroz jedan poslovni i geografski segment, a to je pružanje bankarskih usluga u Bosni i Hercegovini.

Na dan 31. prosinca 2013. godine, potrebna razina regulatornih rezervi je bila 72.306 tisuće KM. Već stvorene regulatorne rezerve na isti datum su iznosile 133.391 tisuća KM. Dakle, Banka je stvorila više regulatornih rezervi nego što je potrebno u iznosu od 61.085 tisuća KM. Banka će sukladno regulatornim zahtjevima ovo uzeti u obzir samo kod izračuna adekvatnosti kapitala.

2. USVAJANJE NOVIH I REVIDIRANIH STANDARDA

2.1. Standardi i tumačenja na snazi u tekućem razdobljuSljedeći standardi, izmjene postojećih standarda i tumačenja, izdani od Odbora za međunarodne računovodstvene standarde, na snazi su za tekuće razdoblje:

• MSFI 10: “Konsolidirana financijska izvješća” (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na ili nakon 1. siječnja 2013.);• MSFI 11: “Zajednički aranžmani” (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na ili nakon 1. siječnja 2013.);• MSFI 12: “Objavljivanja o sudjelovanju sa drugim subjektima” (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na ili nakon

1. siječnja 2013.);• MSFI 13: “Mjerenje fer vrijednosti” (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na ili nakon 1. siječnja 2013.);• MRS 27 (revidiran u 2011.): “Odvojena financijska izvješća‘‘ (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na ili nakon 1.

siječnja 2013.);• MRS 28 (revidiran u 2011.): “Ulaganja u pridružena društva i zajedničke poduhvate” (na snazi za godišnja razdoblja

koja počinju na ili nakon 1. siječnja 2013.);• Izmjene MSFI 1: “Prva primjena MSFI“ – Državni zajmovi (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na ili nakon 1.

siječnja 2013.);

Bilješke uz nekonsolidirana financijska izvješćaza godinu koja je završila 31. prosinca 2013.




2. USVAJANJE NOVIH I REVIDIRANIH STANDARDA (NASTAVAK)

2.1. Standardi i tumačenja na snazi u tekućem razdoblju (nastavak)• Izmjene MSFI 7: “Financijski instrumenti: Objavljivanja” – Netiranje financijske imovine i financijskih obveza (na snazi

za godišnja razdoblja koja počinju na ili nakon 1. siječnja 2013.);• Izmjene MSFI 10: “Konsolidirana financijska izvješća“, MSFI 11 “Zajednički aranžmani” i MSFI 12 “Objavljivanja o

sudjelovanju sa drugim subjektima” – prelazne smjernice (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na ili nakon 1. siječnja 2013.);

• Izmjene MRS 1: “Prezentacija financijskih izvješća“ - Prezentacija stavki Izvješća o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na ili nakon 1. srpnja 2012.);

• Izmjene MRS 19: “Primanja zaposlenika“ – u računovodstvu Primanja zaposlenih nakon umirovljenja (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na ili nakon 1. siječnja 2013.);

• Izmjene različitih standarda i tumačenja “Poboljšanja MSFI-a (ciklus 2009.-2011.)“ koja su rezultat projekta godišnjeg kvalitativnog poboljšanja MSFI (MSFI 1, MRS 1, MRS 16, MRS 32, MRS 34) prvenstveno kroz otklanjanje nekonzistent-nosti i raščišćavanje teksta (izmjene će biti na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na ili nakon 1. siječnja 2013.);

• IFRIC 20 “Troškovi demontaže u fazi proizvodnje kod površinskih rudnika” (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na ili nakon 1. siječnja 2013.).

Usvajanje spomenutih standarda, izmjena postojećih standarda i tumačenja, nije vodilo nikakvoj promjeni računovodstvenih politika Banke.

2.2 Standardi i tumačenja koji su objavljeni a nisu još usvojeniNa dan izdavanja ovih financijskih izvješća, sljedeći standardi, izmjene postojećih standarda i tumačenja su objavljeni, ali nisu još na snazi:

• MSFI 9: “Financijski instrumenti‘‘ (datum stupanja na snagu još nije određen);• Izmjene MSFI 10 “Konsolidirana financijska izvješća”, MSFI 12 “Objavljivanje učešća u drugim društvima” i MRS 27

“Odvojena financijska izvješća“ – Ulagačka društva (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na ili nakon 1. siječnja 2014.);

• Izmjene MRS 19 ‚‘Primanja zaposlenika‘‘ – Definirani planovi primanja zaposlenika: doprinosi zaposlenika (na snazi godišnja razdoblja koja počinju na ili nakon 1. siječnja 2014.);

• Izmjene MRS 32 “Financijski instrumenti: prezentacija“ - Netiranje financijske imovine i financijskih obveza (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na ili nakon 1. siječnja 2014.);

• Izmjene MRS 36 “Umanjenje vrijednosti imovine“ - Objavljivanja nadoknadivih iznosa za nefinancijsku imovinu (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na ili nakon 1. siječnja 2014.);

• Izmjene MRS 39: “Financijska imovina: Priznavanje i mjerenje“ – Zamjenski ugovori kod derivata i nastavak hedžing računovodstva (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na ili nakon 1. siječnja 2013.);

• Izmjene različitih standarda i tumačenja “Poboljšanja MSFI-a (ciklus 2010.-2012.)“ koja su rezultat projekta godišnjeg kvalitativnog poboljšanja MSFI (MSFI 2, MSFI 3, MSFI 8, MSFI 13, MRS 16, MRS 24 i MRS 38) prvenstveno kroz otklanjanje nekonzistentnosti i raščišćavanje teksta (izmjene će biti na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na ili nakon 1. srpnja 2014.);

• Izmjene različitih standarda i tumačenja “Poboljšanja MSFI-a (ciklus 2011.-2013.)“ koja su rezultat projekta godišnjeg kvalitativnog poboljšanja MSFI (MSFI 1, MSFI 3, MSFI 13 i MRS 40) prvenstveno kroz otklanjanje nekonzistentnosti i raščišćavanje teksta (izmjene će biti na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na ili nakon 1. srpnja 2014.);

• IFRIC 21 “Dažbine” (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na ili nakon 1. siječnja 2014.).




2. USVAJANJE NOVIH I REVIDIRANIH STANDARDA (NASTAVAK)

2.2 Standardi i tumačenja koji su objavljeni a nisu još usvojeni (nastavak)Banka je izabrala da ne usvoji ove standarde, izmjene i tumačenje prije nego oni stupe na snagu. Očekuje se da će Hypo Alpe Adria primjenom novog MSFI standarda 9 “Financijski instrumenti: klasifikacija i mjerenje”

postići materijalnu usklađenost kod klasifikacije i mjerenja financijskih instrumenata. Ubuduće će se umjesto dosadašnje četiri mjerne kategorije MRS-a 39 (vidi Bilješku (13) Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje (MRS 39) koristiti samo dvije po MSFI-u 9, po kojima se klasifikacija utvrđuje na temelju modela poslovanja ili na temelju karakteristika financijske imovine. Ova imovina se prvobitno mjeri prema amortiziranim troškovima ako je cilj modela poslovanja da se financijska imovina drži u svrhu prikupljanja novčanih tokova ili ako je ugovornim uvjetima predviđeno plaćanje kamate ili plaćanje glavnice na unaprijed određene datume. Ako nije moguće definirati ova dva faktora, financijski instrumenti se općenito mjere po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak. Sva kapitalna ulaganja u okviru MSFI-a 9 mjere se po fer vrijednosti u izvješću o financijskoj poziciji, gdje se promjene vrijednosti priznaju kroz dobit ili gubitak. Jedina dozvoljena iznimka za kapitalna ulaganja koja se mjere po fer vrijednosti su ona za koja je odnosno poduzeće odlučilo da promjene vrijednosti prikaže pod “ostalim opsežnim prihodom“ (po fer vrijednosti kroz ostali opsežni prihod, FVTOCI). U slučaju da svrha kapitalnih ulaganja nije trgovanje, poduzeće može pri početnom priznavanju neopozivo odlučiti takva ulaganja mjeriti po fer vrijednosti kroz ostali opsežni prihod (FVTOCI), te promjene prikazati u ostalom opsežnom prihodu, a samo prihod od dividendi priznati kroz dobit ili gubitak. Nadalje, posebno računanje ugrađenih derivata više neće biti obvezno, nego će se mjeriti kao sveukupni financijski instrument, i to po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak . IASB je u srpnju 2013. godine privremeno odgodila datum stupanja IFRS-a 9 na snagu, dok ne bude poznato kada će biti objavljena konačna kompletna verzija standarda, a u veljači ove godine donijeli su privremenu odluku o datumu inicijalne aplikacije (1. siječnja 2018.). U trenutku sačinjavanja ovog Izvješća, IFRS 9 još uvijek nije uvršten u Europski zakon kao dio Procesa Endorsement. S obzirom da MSFI 9 još nije objavljen, nije moguće napraviti konačnu procjenu efekata.

3. SAŽETAK TEMElJNIH RAčUNOVODSTVENIH POlITIKA

Temelj prezentiranja Ova financijska izvješća su pripremljena sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja („MSFI“) koje je ob-javio Odbor za međunarodne računovodstvene standarde i pravilima Agencije za bankarstvo F BIH koja reguliraju financijsko izvješćivanje banaka.

Osnova prezentiranjaFinancijska izvješća Banke sačinjena su po načelu povijesnog troška, s izuzetkom financijske imovine i obveza po fer vrijed-nosti kroz račun dobiti i gubitka i dužničkih vrijednosnica raspoloživih za prodaju koji se vode po fer vrijednosti. Povijesni trošak se uglavnom temelji na fer vrijednosti naknade date u zamjenu za imovinu.

Fer vrijednost je cijena koja bi se dobila za prodaju ili bi bila plaćena za prijenos obveza u redovnoj transakciji između sudionika na tržištu na datum mjerenja, bez obzira na to je li ta cijena izravno uočljiva ili procijenjena koristeći drugu tehniku procjene vrijednosti. U procjeni fer vrijednosti imovine ili obveza, Banka uzima u obzir karakteristike imovine ili obveza koje bi sudionici na tržištu uzeli u obzir kod određivanja cijene imovine ili obveza na datum mjerenja. Fer vrijednost za mjerenje i/ili za svrhu objavljivanja u ovim financijskim izvješćima je određena na takvoj osnovi, osim za mjerenje koje ima neke sličnosti u fer vrijednosti, ali nisu fer vrijednosti, kao što su neto utrživa vrijednost prema MRS 2 ili vrijednost u uporabi prema MRS 36.

Ova financijska izvješća predstavljaju odvojena financijska izvješća Banke za opću namjenu. Financijski izvještaji priprem-ljeni su za izvještajno razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine sukladno računovodstvenim propisima u Federaci-ji Bosne i Hercegovine i propisima Agencije za bankarstvo FBiH koja uređuje financijsko izvješćivanje banaka. Ova zakonska financijska izvješća izrađena su za potrebe usklađenja sa zakonskim propisima, a za opće informacije, a ne za neku konkretnu svrhu, korisnika ili transakcije. Prema tome, korisnici se ne bi trebali oslanjati isključivo na ova financijska izvješća i trebaju poduzeti i druge odgovarajuće upite prije donošenja odluke.





3. SAŽETAK TEMElJNIH RAčUNOVODSTVENIH POlITIKA (NASTAVAK)

Osnova prezentiranja (nastavak)Osim toga za potrebe financijskog izvještavanja, pokazatelji fer vrijednosti su podijeljeni na Razinu 1, 2 ili 3 na temelju stupnja do kojeg je vrednovanje fer vrijednosti moguće posmatrati i prema značaju vrednovanja fer vrijednosti u cijelosti, kako slijedi:

• Razina 1 ulazni podaci su kotirane cijene (nekorigovane) na aktivnim tržištima za identičnu imovinu ili obveze kojima Banka može pristupiti na datum mjerenja;

• Razina 2 ulazni podaci, osim onih kotiranih cijena koje su uključene u Razinu 1, koji su uočljivi za imovinu ili obveze, bilo direktno ili indirektno; i

• Razina 3 ulazni podaci su neuočljivi ulazni podaci za imovinu ili obveze.

Financijska izvješća prezentirana su u konvertibilnim markama (KM), obzirom da je to valuta u kojoj je iskazana većina poslovnih događaja Banke. Konvertibilna marka je fiksno vezana za euro (1 EUR = 1,95583 KM).

Sastavljanje financijskih izvješća sukladno MSFI zahtijeva od rukovodstva korištenje prosudbi, procjena i pretpostavki koje utječu na primjenu računovodstvenih politika te objavljene iznose imovine, obveza, prihoda i rashoda. Stvarni rezultati mogu biti različiti od tih procjena.

Procjene i povezane pretpostavke redovno se pregledavaju. Promjene računovodstvenih procjena priznaju se u razdoblju u kojem su procjene promijenjene te eventualno budućim razdobljima ako utječu i na njih.

Informacije o područjima sa značajnom neizvjesnošću u procjenama i kritičnim prosudbama u primjeni računovodstvenih politika, koje imaju najznačajniji utjecaj na iznose objavljene u ovim financijskim izvješćima objavljene su u Bilješci 4.

Računovodstvene politike navedene u nastavku dosljedno su primjenjivane na sva razdoblja prikazana u ovim financijskim izvješćima.

Vremenska neograničenost poslovanja (nastavak)Financijska izvješća su pripremljena pod pretpostavkom vremenske neograničenosti poslovanja što podrazumijeva da će Ban-ka biti sposobna realizirati potraživanja i podmiriti obveze u normalnom tijeku poslovanja.

Pozicija Hypo Alpe-Adria-Bank International AG Klagenfurt Austrija (banka-majka)Nakon što je Republika Austrija 30. 12. 2009. godine preuzela većinsko (100%) vlasništvo u Hypo Alpe-Adria-Bank Internati-onal AG, u Hypo Internationalu i njenim podružnicama (uključujući Hypo Group Alpe Adria ili HGAA) pokrenut je proces restrukturiranja koji je još u tijeku.

Minimalna stopa adekvatnosti kapitala za Hypo Alpe Adria je postavljena na 12,04% u procesu Zajedničke procjene rizika i odlučivanja („JRAD 1“), koji su pokrenuli supervizori 2011.godine. Sljedeći postavljeni uvjet bio je pokriće razlike između očekivanog gubitka po kreditnom riziku i ukupnih sredstava za pokriće gubitaka po riziku s rokom do 31. 12. 2012. Vlasnik je 2012. godine uz odobrenje Europske komisije izvršio dokapitalizaciju Banke u iznosu od 1,5 milijardu EUR, i to u vidu povećanja kapitala od strane Republike Austrije u iznosu od 500 mil. EUR i izdavanja subordiniranog kredita s državnim ga-rancijama u iznosu 1,0 milijardu EUR. Nakon dokapitalizacije, stopa adekvatnosti kapitala Hypo Alpe Adria je s 31. 12. 2012. bila iznad minimuma propisanog Odlukom.

Supervizori su 2012. godine ponovno proveli procjenu rizika i potrebnog kapitala („JRAD 2“). Kontrolom provedenom na stanju iz travnja 2012. godine minimalna stopa vlastitog kapitala Grupe postavljena je na 12,40%. Odluka je donesena sredi-nom veljače 2013., a Banci je dat rok do 31. 12. 2013.

Europska komisija je 3. rujna 2013. donijela konačnu odluku u istrazi o državnoj pomoći Hypo Alpe Adria koja je pokre-nuta u svibnju 2009. godine. Odluka je donesena na temelju konačnog plana restrukturiranja Banke koji je dostavljen krajem lipnja 2013. godine. Banci je naloženo da se do prodaje (ponovne privatizacije) pridržava pravila o novim poslovima iz plana restrukturiranja.





Vremenska neograničenost poslovanja (nastavak)Pozicija Hypo Alpe-Adria-Bank International AG Klagenfurt Austrija (banka-majka) (nastavak)

Plan je da se mreža Banke u zemljama Jugoistočne Europe proda do sredine 2015. godine. Austrijska podružnica Hypo Alpe-Adria-Bank AG prodana je 2013. godine, a prvobitni plan je bio da se prodaja zaključi najkasnije do sredine 2014. godine. Talijanska podružnica morala je 2013. godine potpuno obustaviti kreditiranje, te je prebačena u poduzeće u postepe-nom gašenju. Pridržavanje plana restrukturiranja i mjera Europske komisije bit će predmet monitoringa od strane neovisnog povjerenika za monitoring kojeg imenuje Europska komisija. Nakon višemjesečnog procesa prikupljanja ponuda i njihovog temeljitog razmatranja, podružnica Hypo Alpe-Adria-Bank AG (Austrija) prodana je 19. 12. 2013. godine, što je u skladu s konačnom Odlukom Europske komisije.

To je bio glavni korak u ispunjenju zahtjeva za reprivatizacijom Europske komisije. U procesu pripreme za prodaju, u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i BiH na poduzeća u postepenom gašenju prebačeni su dodatni portfelji, čime su normalizirani glavni financijskih pokazatelji jedinica koje se prodaju, osobito neto kamatni prihod, omjer nekvalitetnih kredita i kapacitet refinanciranja (omjer kredita i depozita), te osnaženi glavni pokazatelji kapitala. Ove mjere bile su zahtjev iz Odluke EK-a od 3. rujna 2013. s glavnim ciljem da se podružnice za prodaju u JIE učine što privlačnijima za potencijalne investitore. Prip-remne radnje za prodaju su nadalje uključivale uspostavljanje partnerske strukture u cijeloj mreži JIE, te ishođenje dozvole za planirani holding JIE (SEE holding) za sljedećih nekoliko mjeseci. Što se tiče preostalog (lošeg) portfelja i jedinica, Odlukom EK-a predviđeno je njihovo što skorije i intenzivno gašenje.

Plan restrukturiranja Hypo Alpe Adria (HGAA) uključuje zahtjeve iz Odluke EK-a vezane za postepeno gašenje banke u Italiji, implementaciju mjera potpore prodaji u vidu prijenosa portfelja, konzervativniju procjenu rizika portfelja JIE, te ubrzanu prodaju portfelja namijenjenog za postepeno gašenje. Rezultirajući gubitci u razdoblju od 2013. do 2017. godine od-nose se ponajviše na predviđene gubitke od prodaje udjela i povećanih rezervacija za rizike. Ovi gubitci procjenjuje se u planu restrukturiranja u rasponu između -3,58 milijardi EUR u najboljem scenariju do -6,33 milijardi EUR u najlošijem scenariju. S tim povezani zahtjevi za dodatnim kapitalom, koje je potvrdila EK, iznose između 2,65 milijardi EUR u najboljem scenariju do 5,40 milijardi EUR u najlošijem scenariju. Republika Austrija napravila je 2013. godine kapitalnu injekciju u Banku u ukup-nom iznosu od 1,75 milijardi EUR, i to kroz tri mjere dokapitalizacije, što zajedno s još jednom kapitalnom mjerom prove-denom u travnju 2014. u iznosu od 0,75 milijardi EUR iznosi ukupno 2,50 milijardi EUR uloženo u Banku, a još je dostupno 2,90 milijardi EUR kapitalnih mjera u okviru državne pomoći odobrene od strane EK-a.

Kada je sredinom 2013. godine postalo jasno da će istraga o državnoj pomoći koju je pokrenula EK uskoro biti privedena kraju, austrijski premijer i dopremijer su u svibnju te godine osnovali radni tim u okviru projekta “Lux” čiji zadatak je bio istražiti različite moguće opcije implementacije plana restrukturiranja EU-a i najbolji mogući način likvidacije imovine Hypo Alpe-Adria-Bank International AG u jedinicama u postepenom gašenju. Na čelu ovog radnog tima do veljače 2014. godine bio je predsjednik Nadzornog odbora dr. Klaus Liebscher, a nakon njegovog odlaska, tu poziciju preuzeo je guverner Centralne banka Austrije dr. Ewald Nowotny. Vlada R Austrije je 18. ožujka 2014. godine po zahtjevu Federalnog Ministarstva financija izglasala prijedlog radnog tima za konverziju Hypo Alpe-Adria-Bank International AG u deregulirano poduzeće u postepenom gašenju po privatnom zakonu bez opće državne garancije do rujna 2014. Banka je trenutno usmjerena na provođenje ovih zahtjeva.

Hypo Alpe Adriji je u procesu Zajedničke procjene rizika i odlučivanja (“JRAD”), kojeg su nadležne institucije pokrenule 2011. godine, postavljen uvjet postizanja definirane minimalne stope ukupnog kapitala i pokriće razlike između očekivanog gubitka po kreditnom riziku i ukupnih rezervacija za rizike (manjak) od datuma implementacije nadalje. Poslije toga nije bilo drugih odluka u okviru JRAD istraga pokrenutih od strane regulatora 2013. godine (JRAD III.), što znači da je rok za ispun-jenje zahtjeva iz JRAD-a II. 31. 12. 2013. S trenutnim kapitalnim sredstvima od 2,7 milijardi EUR i ponderiranom aktivom o 18,4 milijarde EUR, stopa vlastitog kapitala Grupe iznosi 14,87%, čime je ispunjen uvjet iz JRAD-a II. od 12,4%. Trenutni vlastiti kapital po regulatornom zahtjevu (2,7 milijardi EUR) i neprihvatljive komponente Tiera II. (neprihvatljive zbog „capa“ definiranog Baselom II.) od 0,6 milijardi EUR mogu se primijeniti u smislu poštivanja drugog zahtjeva JRAD-a II. (pokriće manjka kroz vlastita kapitalna sredstva).






Vremenska neograničenost poslovanja (nastavak)Pozicija Hypo Alpe-Adria-Bank International AG Klagenfurt Austrija (banka-majka) (nastavak)

To znači da su sredstva potrebna za ispunjenje zahtjeva vlastitih kapitalnih sredstava i manjka od 2,62 milijarde EUR „na-mirena“ rizičnim kapitalom od 3,37 milijardi EUR, što odgovara višku od 0,75 milijardi EUR, što znači da je ispunjen i drugi zahtjev. Ako se uskoro proda mreža u JIE, mora se očekivati da se na tržištu neće moći postići vrijednost kapitala ovih banaka (otprilike 1,3 milijardi EUR). Dođe li prije planirane implementacije dereguliranog poduzeća u postepenom gašenju do mate-rijalnog gubitka, ne može se isključiti mogućost da JRAD zahtjev za kapitalom neće biti ispoštovan.

Uslijed konstantno problematične makroekonomske situacije i obveza nametnutih planom restrukturiranja EU-a, holding Hypo Alpe Adria Grupe, Hypo Alpe-Adria-Bank International AG, mora u svojim posebnim financijskim izvješćima za 2013. godinu u obzir uzeti sve materijalne gubitke od udjela, kao i od kreditiranja unutar Grupe i prema trećim stranama/klijentima (na razini pojedinačnog poduzeća UGB/BWG). Čak i uz tri mjere dokapitalizacije provedene u 2013. u ukupnom iznosu od 1,75 milijardi EUR, nije se moglo spriječiti da preostali temeljni kapital Banke padne na 0,18 milijardi EUR. Vlastiti kapital matičnog poduzeća, koji se utvrđuje prema regulatornim zahtjevima, iznosio je 1,87% na 31. 12. 2013., što znači da nije zadovoljen minimum od 8,0% propisanom Baselom II. Za ispunjenje regulatornog zahtjeva za temeljni kapital potrebno je 0.50 milijardi EUR. Banka je ispunila svoju obvezu i o ovoj situaciji odmah izvijestila regulatora. Konsolidirani kapital Grupe, kojim nisu uzeta u obzir umanjenja od zarade od prodaje imovine koja je bila manja no što se očekivalo, iznosio je 14,87% na 31. 12 2013., čime je zadovoljen zakonski uvjet (vidi gore).

Vlasnik Banke, Republika Austrija odobrila je na zasjedanju Generalne skupštine Hypo Alpe-Adria-Bank International AG, održanom 9. travnja 2014., injekciju kapitala u vidu povećanja dioničkog kapitala u iznosu od 0,75 milijardi EUR, koja je i provedena 11. travnja. Cilj ove mjere bio je osigurati ispunjenje regulatornih zahtjeva do implementacije poduzeća u postepe-nom gašenju koje je planirano do rujna, a za koje kasnije u budućnosti neće biti potrebna dozvola za bankarsko poslovanje, te time neće ni biti u obvezi pridržavati se regulatornih zahtjeva za minimalnom stopom kapitala po Zakonu o bankama Austrije (BWG). Uprava je svoju procjenu nastavka kontinuiteta poslovanja Hypo Alpe Adria temeljila na pretpostavkama iz plana restrukturiranja Grupe odobrenog od strane EK-a, kojim su predviđene daljnje kapitalne mjere za održavanje pretpostavki poslovanja i pokrića gubitaka u tijeku postepenog gašenja portfelja.

Pozicija Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.MostarBanka je svoje poslovanje u 2013. godini vodila u potpunosti u skladu sa zakonima F BiH i BiH.

Dana 27. 12. 2013. provedeno je povećanje kapitala Banke, i to povećanjem kapitalnih rezervi u iznosu od 97 mil. KM, konverzijom dijela duga u kapital - subordiniranog duga u iznosu od 65 mil. KM i depozita banke-majke (Hypo Alpe-Adria Bank International AG Klagenfurt) u iznosu od 32 mil. KM.

Stopa adekvatnosti kapitala je sa 17,9% na 31. 12. 2013. bila iznad zakonski propisanog minimuma od 14,5% (31. 12. 2012: 21,0%). Podatci prikazani pod Bilješkom 32. Smanjenje adekvatnosti kapitala bio je gubitak iz 2013. u iznosu od 116.141.000 KM, što je tek dijelom neutralizirano povećanjem kapitala kao dio subordiniranog duga, što je utjecalo na prebacivanje stope adekvatnosti iz Tier II. u Tier I.

Banka na bilančni datum ima pristup izvorima financiranja za likvidnost u ukupnom iznosu od 53.867.000 KM (2012.: 203.406.000 KM). Banka očekuje da će ispuniti ostale obveze iz operativnih tokova i dobiti po dospjeloj financijskoj imovini. Banka također očekuje da će zadržati sadašnji omjer duga i kapitala (Bilješka 32).

Nadalje, Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Mostar dobila je od banke-majke (Hypo Alpe-Adria-Bank International AG) Pismo potpore kojim se potvrđuje da će Hypo Alpe-Adria-Banci d.d. Mostar biti osigurana potrebna sredstva u skladu s odobrenim limitima za financiranje poslovanja i da Hypo Alpe-Adria-Bank International AG nema namjeru povlačenja depozita i kredita koje je izdala prije datuma dospijeća (Bilješka 22).

Imajući u vidu jake pozicije kapitala i likvidnosti Banke, kao i obvezanost banke-majke da nastavi pružati potporu svojoj podružnici u F BiH, Uprava je zaključila da se ova financijska izvješća mogu sačiniti po načelu vremenske neograničenosti poslovanja, što podrazumijeva kontinuitet uobičajenih poslovnih aktivnosti Banke u doglednoj budućnosti.





Ulaganja Podružnica je subjekt koji je pod kontrolom Banke. Kontrola se postiže na način da Banka ima moć sudjelovanja u odlukama o financijskim i poslovnim politikama subjekta na način da ostvari koristi od poslovanja povezanog lica.

Ulaganja u podružnice u ovim financijskim izvješćima vrednuju se po trošku umanjenom za gubitke od umanjenja vrijed-nosti pojedinačne investicije.

Prihodi i rashodi od kamataPrihodi od kamata se iskazuju po načelu vremenske osnove, u odnosu na ostatak glavnice i primijenjenoj efektivnoj kamatnoj stopi, koja je jednaka diskontiranom procijenjenom budućem novčanom tijeku tijekom očekivanog operativnog vijeka finan-cijskog sredstva do njenog neto knjigovodstvenog iznosa.

Kamate na depozite se pripisuju glavnici ako je to ugovorom predviđeno. Prihod od kamata se obustavlja priznavati za kredite u kašnjenju. Naplaćena obustavljena kamata se iskazuje kao prihod kada se naplati.

Prihodi i rashodi od naknada i provizija Naknade i provizije sastoje se uglavnom od provizija u domaćem i inozemnom platnom prometu, te naknada za odobrenje kredita i drugih kreditnih instrumenata Banke.

Provizije od platnog prometa priznaju se u periodu u kojem su usluge pružene. Naknade za odobrenje kredita se nakon odobrenja i povlačenja kreditnih sredstava odgađaju (zajedno s povezanim direkt-

nim troškovima odobrenja) i priznaju kao usklađenje efektivnog prinosa na kredit tokom perioda kreditiranja.

Oporezivanje Porezni rashod s temelja poreza na dobit jest zbirni iznos tekuće porezne obveze i odgođenih poreza.

Tekuća porezna obveza temelji se na oporezivoj dobiti za godinu. Oporeziva dobit razlikuje se od neto dobiti perioda iskazanoj u računu dobiti i gubitka jer uključuje stavke prihoda i rashoda koje su oporezive ili neoporezive u drugim godina-ma, kao i stavke koje nikada nisu oporezive ni odbitne. Tekuća porezna obveza Banke izračunava se primjenom poreznih stopa koje su na snazi, odnosno u postupku donošenja na datum bilance.

Odgođeni porez jest iznos za koji se očekuje da će po njemu nastati obveza ili povrat temeljem razlike između knjigovodst-vene vrijednosti imovine i obveza u financijskim izvješćima i pripadajuće porezne osnovice koja se koristi za izračunavanje oporezive dobiti a obračunava se metodom bilančne obveze. Odgođene porezne obveze općenito se priznaju za sve oporezive privremene razlike, a odgođena porezna imovina se priznaje u onoj mjeri u kojoj je vjerojatno da će biti raspoloživa oporeziva dobit na temelju koje je moguće iskoristiti privremene razlike koje se odbijaju.

Knjigovodstveni iznos odgođene porezne imovine preispituje se na svaki datum bilance i umanjuje u onoj mjeri u kojoj više nije vjerojatno da će biti raspoloživ dostatan iznos oporezive dobiti za povrat cijelog ili dijela porezne imovine. Odgođeni porez obračunava se po poreznim stopama za koje se očekuje da će biti u primjeni u periodu u kojem će doći do podmirenja obveze ili realizacije sredstva.

Odgođeni porez knjiži se na teret ili u korist računa dobiti i gubitka, osim ako se odnosi na stavke koje se knjiže direktno u korist ili na teret glavnice, u kojem slučaju se odgođeni porez također iskazuje u okviru glavnice. Odgođena porezna imovina i obveze se prebijaju ako se odnose na poreze na dobit koje je nametnula ista porezna vlast i ako Banka namjerava podmiriti svoju tekuću poreznu imovinu i obveze na neto osnovi.






Novac i novčani ekvivalenti Za potrebe izvještavanja o novčanim tijekovima, novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju gotovinu, raspoloživa sredstva kod Centralne banke Bosne i Hercegovine (‚CBBH‘) i stanja na žiro računima kod drugih banaka. Novac i novčani ekvivalenti isključuju obveznu minimalnu rezervu kod Centralne banke, budući da sredstva obvezne rezerve nisu na raspolaganju Banci u njenom svakodnevnom poslovanju. Obvezna minimalna rezerva kod CBBH je iznos koji su obvezne izdvajati sve poslovne banke koje imaju dozvolu za rad u Bosni i Hercegovini.

Financijski instrumentiFinancijska imovina i financijske obveze se priznaju kada Banka postane ugovorna strana u ugovoru vezanom za financijski instrument.

Financijska imovina i obveze inicijalno se priznaju po fer vrijednosti. Transakcijski troškovi koji su izravno pripisivi stjecanju financijske imovine, odnosno nastanku financijske obveze (izuzev financijske imovine i financijskih obveza po fer vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitka), dodaju se, odnosno oduzimaju, od fer vrijednosti financijske imovine, odnosno financijskih obveza, pri početnom priznavanju. Transakcijski troškovi koji su izravno pripisivi stjecanju financijske imovine i financijskih obveza po fer vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitka odmah se priznaju u računu dobiti ili gubitka.

Financijska imovina Financijska imovina se priznaje, odnosno prestaje priznavati na datum trgovanja kad je kupoprodaja imovine definirana ugovorenim datumom isporuke financijske imovine u rokovima utvrđenima sukladno konvencijama na predmetnom tržištu i inicijalno se mjeri po fer vrijednosti, uvećani za transakcijske troškove, izuzev za financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitka koja se inicijalno mjeri po fer vrijednosti.

Financijska imovina je klasificirana u sljedeće kategorije: “po fer vrijednost kroz račun dobiti i gubitka”, “raspoloživa za prodaju”, “ulaganja koja se drže do dospijeća” i “zajmovi i potraživanja”.

Klasifikacija financijske imovine ovisi o prirodi i svrsi financijske imovine i određena je u trenutku inicijalnog prepozna-vanja.

Metoda efektivne kamatne stopeMetoda efektivne kamatne stope je metoda izračuna amortiziranog troška financijske imovine i raspoređivanja prihoda od kamata tijekom određenog perioda. Efektivna kamatna stopa je kamatna stopa koja točno diskontira buduća novčana primanja (uključujući sve naknade za plaćene i primljene stavke koje čine integralni dio efektivne kamatne stope, troškova transakcije i ostalih premija ili popusta) kroz očekivani vijek trajanja financijske imovine, ili gdje je to moguće, kraćeg perioda.

Prihodi se priznaju na bazi efektivne kamate stope za dužničke instrumente, izuzev za one koji su iskazani po fer vrijed-nosti kroz račun dobiti i gubitka.

Financijska sredstva “raspoloživa za prodaju”Kotirane dionice i vrijednosnice s mogućnošću otkupa koje drži Banka i kojima se trguje na aktivnim tržištima se klasificiraju kao „raspoloživa za prodaju“ i vode po fer vrijednosti. Fer vrijednost se određuje na način spomenut u prethodnim paragra-fima. Dobit i gubitak koji nastaju zbog promjena u fer vrijednosti se priznaju direktno kao kapital tj. revalorizirane rezerve sa izuzetkom gubitaka po ispravci vrijednosti, kamate kalkulirane po metodu efektivne kamatne stope, i dobitaka i gubitaka po osnovu tečajnih razlika na monetarnim sredstvima, koji se priznaju u bilanci uspjeha. U slučaju prodaje sredstva ili je sredstvo amortizirano, kumulativna dobit ili gubitak koja je prethodno bila priznata kao revalorizaciona rezerva se uključuje u račun dobiti i gubitka perioda.

Dividende po ovim sredstvima se priznaju u računu dobiti i gubitka kada Banka uspostavi pravo da prima uplate.





Financijska imovina (nastavak)Dati krediti i potraživanjaDati krediti i potraživanja su nederivacijska financijska imovina s fiksnim ili određenim plaćanjima koja ne kotira na aktiv-nom tržištu. Zajmovi i potraživanja mjere se početno po fer vrijednosti i kasnije po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope, umanjenom za ispravku vrijednosti zbog umanjenja. Troškovi prema trećim stranama, kao što su tarife za osiguranje zajma, tretiraju se kao dio troška transakcije.

Umanjenje vrijednosti ostale financijske imovineFinancijska imovina, osim financijske imovine iskazane po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, se evaluira sa ciljem identifikacije indikatora umanjenja vrijednosti na svaki datum bilance. Financijska imovina je pretrpjela umanjenje vrijed-nosti tamo gdje je dokazan rezultat jednog ili više događaja koji su se desili nakon početnog priznanja financijske imovine, procijenjeni budući novčani tijekovi investicije su izmijenjeni.

Za sva ostala financijska sredstva objektivni dokaz umanjenja može uključiti:

• značajne financijske teškoće strane pod ugovorom; ili• kašnjenje ili propust u plaćanju kamata ili glavnice; ili• kada postane vjerojatno da će dužnik otići pod stečaj ili financijsku reorganizaciju.

Za financijsku imovinu iskazanu po amortiziranom trošku, iznos umanjenja je razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih novčanih tijekova, diskontiranih po originalnoj efektivnoj kamatnoj stopi financijskog sredstva.

Ako se u sljedećem periodu iznos gubitka od umanjenja smanji i smanjenje se objektivno može povezati sa događajem koji je nastao nakon priznavanja umanjenja vrijednosti, sa izuzetkom vlasničkih instrumenata „raspoloživih za prodaju“, prethod-no priznati gubitak od umanjenja vrijednosti se ispravlja kroz račun dobiti i gubitka u mjeri koja neće rezultirati knjigovodst-venim iznosom većim nego što bi bio amortizirani trošak da nije došlo do priznavanja umanjenja vrijednosti na datum kada je umanjenje vrijednosti ispravljeno.

U vezi sa vlasničkim instrumentima ‘’raspoloživim za prodaju’’, svako sljedeće povećanje u fer vrijednosti nakon prizna-vanja gubitaka od umanjenja se priznaje direktno u kapital.

Prestanak priznavanja financijske imovineBanka prestaje priznavati financijsku imovinu samo kada ugovorna prava na novčane tijekove od financijske imovine isteknu; ili ako prenese financijsku imovinu, pa samim tim i sve rizike i nagrade od vlasništva sredstva na drugi subjekt. Ako Banka ne prenese i zadrži suštinski sve rizike i povrate od vlasništva, i zadrži kontrolu nad financijskom imovinom, Banka nastavlja da priznaje financijsku imovinu.

Financijske obvezeKlasifikacija kao financijska obveza ili kapitalDužnički ili vlasnički instrumenti su klasificirani ili kao financijske obveze ili kao kapital sukladno suštinom ugovornog angažmana.

Vlasnički instrumentiVlasnički instrument je bilo koji ugovor koji dokazuje pravo na preostali iznos udjela u imovini subjekta nakon odbijanja svih njegovih obveza. Vlasnički instrumenti koje je Banka izdala knjiže se u iznosu primljenih sredstava, umanjenih za troškove izdavanja.






Financijske obveze (nastavak)Obveze za ugovore o financijskoj garancijiObveze za ugovore o financijskoj garanciji su inicijalno mjerene po fer vrijednosti i naknadno su mjerene po većem od:

• iznosa obveze u ugovoru, kako je utvrđeno sukladno MRS 37 Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina; ili

• iznosa inicijalno priznatog i, gdje je to odgovarajuće, umanjenog za kumulativnu amortizaciju priznatu sukladno poli-tikama priznavanja prihoda koji su gore utvrđeni.

Financijske obvezeFinancijske obveze su klasificirane kao financijske obveze “iskazane po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka“ ili kao “ost-ale financijske obveze“. Banka stvara samo jednu kategoriju financijskih obveza za koju je računovodstvena osnova prikazano kako slijedi.

Ostale financijske obvezeOstale financijske obveze, uključujući i obveze po kreditima, se početno priznaju po fer vrijednosti, umanjenoj za transak-cijske troškove. Ostale financijske obveze su naknadno mjerene po amortiziranom trošku koristeći metodu efektivne kamatne stope.

Metoda efektivne kamate je metoda izračunavanja troškova amortizacije financijske obveze i određivanja troška kamate za relevantni period. Efektivna kamatna stopa je stopa koja točno diskontira procijenjena buduća plaćanja u gotovini kroz očekivani period trajanja financijske obveze, ili, gdje je to moguće, u kraćem periodu.

Prestanak priznavanja financijske obvezeBanka prestaje priznavati financijsku obvezu kada, i samo kada, su obveze Banke otpuštene, otkazane ili ističu.

Materijalna i nematerijalna imovinaMaterijalna i nematerijalna imovina početno se iskazuju po trošku nabavke umanjenom za ispravku vrijednosti i akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti. Trošak nabavke obuhvaća nabavnu cijenu i sve troškove direktno povezane s dovođenjem sredstva u radno stanje za namjeravanu upotrebu. Troškovi tekućeg održavanja i popravaka, zamjene te investicijskog održavanja manjeg obima priznaju se kao rashod kad su nastali. Troškovi značajnih investicijskih održavanja i zamjene se kapitaliziraju. Dobici i gubici temeljem rashodovanja ili otuđenja dugotrajne materijalne imovine iskazuju se u računu dobiti i gubitka u periodu u kojem su nastali.

Nekretnine u izgradnji iskazane su po trošku nabavke umanjenom za eventualne gubitke od umanjenja. Obračun amor-tizacije započinje u trenutku u kojem je sredstvo spremno za namjeravanu uporabu. Amortizacija se obračunava na temelju procijenjenog vijeka uporabe sredstva, koji je kako slijedi:

2013. 2012.

Zgrade 2% 2%

Uredska oprema 10-33,3% 10-33,3%

Automobili 25% 25%

Računari i ostala nematerijalna imovina 20% 20%





Materijalna i nematerijalna imovina (nastavak)Umanjenja Na svaki datum bilance stanja Banka preispituje knjigovodstvene iznose svoje materijalne i nematerijalne imovine da bi utvr-dila postoje li naznake da je došlo do gubitaka uslijed umanjenja vrijednosti navedene imovine. Ako postoje takve naznake, procjenjuje se nadoknadivi iznos sredstva da bi se mogao utvrditi eventualni gubitak nastao umanjenjem.

Nadoknadiva vrijednost je neto prodajna cijena ili vrijednost u upotrebi, ovisno od toga koja je viša. Za potrebe procjene vrijednosti u upotrebi, procijenjeni budući novčani tijekovi diskontiraju se do sadašnje vrijednosti primjenom diskontne stope prije oporezivanja koja odražava sadašnju tržišnu procjenu vremenske vrijednosti novca i rizike specifične za to sredstvo.

Ako je procijenjen nadoknadivi iznos sredstva manji od knjigovodstvenog iznosa, onda se knjigovodstveni iznos tog sredstva umanjuje do nadoknadivog iznosa. Gubici od umanjenja vrijednosti priznaju se odmah kao rashod, osim ako je pred-metno sredstvo iskazano po revaloriziranom iznosu, u kojem slučaju se gubitak od umanjenja iskazuje kao smanjenje vrijed-nosti nastalo revalorizacijom sredstva.

Kod naknadnog poništenja gubitka od umanjenja vrijednosti, knjigovodstveni iznos sredstva povećava se do revidiranog procijenjenog nadoknadivog iznosa toga sredstva, pri čemu veća knjigovodstvena vrijednost ne premašuje knjigovodstvenu vrijednost koja bi bila utvrđena da u prethodnim godinama nije bilo priznatih gubitaka na tom sredstvu uslijed umanjenja vrijednosti.

Poništenje gubitka od umanjenja vrijednosti odmah se priznaje kao prihod, osim ako se predmetno sredstvo ne iskazuje po procijenjenoj vrijednosti, u kojem slučaju se poništenje gubitka od umanjenja vrijednosti iskazuje kao povećanje uslijed revalorizacije.

Primanja zaposlenihTijekom normalnih operativnih aktivnosti, Banka plaća poreze na plaće i doprinose u ime svojih zaposlenika, također topli obrok i regres sukladno lokalnom legislativom. Ovi troškovi su priznati u računu dobiti i gubitka u istom periodu kao i troškovi plaća.

Prema lokalnim propisima i internim pravilnikom o radu, Banka plaća za otpremnine minimalno tri prosječne plaće zapo-slenika ili tri prosječne plaće koja je Banka isplatila u zadnja tri mjeseca, zavisno od toga što je povoljnije za zaposlenika.

Preračunavanje stranih valuta Poslovni događaji koji nisu u konvertibilnim markama početno se knjiže preračunavanjem po važećem tečaju na datum transakcije. Monetarna imovina i obveze iskazani u stranim valutama ponovno se preračunavaju na dan bilance primjenom tečaja važećeg na taj datum. Nenovčane stavke u stranoj valuti iskazane po fer vrijednosti preračunavaju se primjenom valut-nog tečaja važećeg na datum procjene fer vrijednosti. Nenovčane stavke u stranoj valuti iskazane po povijesnom trošku se ne preračunavaju ponovno na dan bilance. Dobici i gubici nastali preračunavanjem uključuju se u račun dobiti i gubitka perioda.

Banka vrednuje svoju imovinu i obveze prema srednjem tečaju Centralne banke Bosne i Hercegovine koji je važeći na dan bilance stanja. Tečajevi Centralne banke Bosne i Hercegovine za najznačajnije valute koje je Banka primjenjivala u izradi bilance na izvještajne datume su kako slijedi:

31. prosinac 2013. 1 EUR = 1,95583 KM 1 USD = 1,41902 KM

31. prosinac 2012. 1 EUR = 1,95583 KM 1 USD = 1,48360 KM






RezerviranjaRezerviranja se priznaju ako Banka trenutno ima pravnu ili izvedenu obvezu kao posljedicu događaja iz prošlog perioda, ako postoji vjerojatnoća da će Banka morati podmiriti navedenu obvezu i ako pouzdano može biti određen iznos te obveze.

Iznos priznat kao rezerviranje je najbolja procjena naknade koja je potrebna za podmirenje sadašnje obveze na datum izvještajnog perioda, uzimajući u obzir rizike i neizvjesnosti obveza. Gdje su rezerviranja mjerena pomoću novčanih tijekova koji se procjenjuju za podmirenje sadašnjih obveza, njihov knjigovodstveni iznos je sadašnja vrijednost tih novčanih tijekova.

Regulatorno okružje Banka podliježe regulativi Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine.

4. ZNAčAJNE RAčUNOVODSTVENE PROCJENE I PRETPOSTAVKE

Kod primjene računovodstvenih politika, opisanih u Bilješci 3., Uprava donosi odluke, te daje procjene i pretpostavke koje utječu na iznose imovine i obveza, koji se ne mogu izvesti iz ostalih izvora. Procjene i pretpostavke zasnivaju se na prijašnjim i ostalim relevantnim faktorima. Stvarni iznosi mogu se razlikovati od procijenjenih. Značajne procjene od strane Uprave Banke na dan 31. prosinca 2013. i 2012. godine u ovim financijskim izvješćima su predstavljene ispod.

Procjene i pretpostavke se stalno preispituju. Izmjene knjigovodstvenih procjena priznaju se u periodu izmjene ukoliko se odnose na taj period, ili u periodu izmjene i budućim periodima ukoliko utječe na tekući i buduće periode.

Ključni izvori procjene neizvjesnostiSljedeće su ključne pretpostavke koje se odnose na budućnost i ostali ključni izvori procjene neizvjesnosti na datum izvještajnog perioda, koji imaju značajan rizik uzrokovanja materijalnog usklađivanja knjigovodstvene vrijednosti sredstava i obveza u narednoj financijskoj godini.

Vijek trajanja materijalne i nematerijalne imovineKao što je opisano u Bilješki 3., Banka pregleda procijenjeni vijek trajanja materijalne i nematerijalne imovine na kraju svakog godišnjeg izvještajnog perioda.

Gubici od umanjenja vrijednosti kredita i potraživanjaKao što je opisano u Bilješki 3., na svaki datum izvještaja Banka ocjenjuje pokazatelje umanjenja vrijednosti kredita i potraživanja i njihov utjecaj na procijenjene buduće tijekove iz kredita i potraživanja.

Rezerviranja za primanja zaposlenihKao što je opisano u Bilješki 3., u paragrafu sa nazivom primanja zaposlenih, rezerviranja za primanja zaposlenih se obračunavaju metodom projicirane kreditne jedinice.

Sudski postupciUprava Banke procjenjuje iznos rezerviranja za troškove po sudskim postupcima, a koja procjena se temelji na procijenjenoj vjerojatnoći budućih novčanih tokova koji proistječu iz obveza iz prošlosti ili zakonskih obveza (Bilješka 25).

Rizik od poreznih obveza U FBiH i BiH trenutno je na snazi nekoliko zakona o poreznim obvezama (od različitih vladinih tijela). Primjenjivi zakoni su između ostalih sljedeći: zakon o porezu na promet, zakon o porezu na privredna društva i zakon o porezu na plaće. Nakon uvođenja ovih zakona, prošlo je dosta vremena prije njihove provedbe, za razliku od situacije u sličnim zakonodavstvi-ma u razvijenijim tržišnim ekonomijama. Štoviše, pravila kojima se definira implementacija ovih zakona često su nejasna i nedorečena ili ih uopće nema.




4. ZNAčAJNE RAčUNOVODSTVENE PROCJENE I PRETPOSTAVKE (NASTAVAK)

Ključni izvori procjene neizvjesnosti (nastavak)Rizik od poreznih obveza (nastavak)Može se dogoditi da se interpretacija poreznih zakona od strane Porezne uprave kako je primijenjena na transakcije i pos-love Banke ne podudara s tumačenjem Uprave, a rezultat toga je da Porezna uprava može preispitivati neke poslove Banke ili razrezati dodatni porez Banci ili novčane kazne ili kamate, koje mogu biti značajne. Prema zakonu o Poreznoj Upravi F BiH, porezne obveze zastarijevaju nakon 5 godina.

5. PRIHODI OD KAMATA

2013. 2012.

Kamate na zajmove i predujmove stanovništvu 32.170 38.258

Kamate na zajmove i predujmove gospodarstvu 23.822 31.459

Kamate na plasmane kod drugih banaka 202 299

Kamate na financijske instrumente raspoložive za prodaju 492 288

Ukupno 56.686 70.304

6. RASHODI OD KAMATA I SlIčNI RASHODI

2013. 2012.

Kamate na depozite od stanovništva 13.231 19.198

Kamate na sredstva drugih banaka 5.745 7.644

Kamate na uzete kredite i subordinirani dug 2.999 3.673

Kamate na depozite od gospodarstva 2.386 4.940

Ukupno 24.361 35.455

7. PRIHODI OD NAKNADA I PROVIZIJA

2013. 2012.

Naknade od ostalih usluga stanovništvu 7.444 8.985

Naknade od ostalih usluga gospodarstvu 3.011 3.536

Naknade od usluga bankama 2.731 1.948

Naknade od izdanih garancija 1.098 1.200

Ukupno 14.284 15.669





8. NETO DOBIT IZ FINANCIJSKOG POSlOVANJA

2013. 2012.

Konverzija imovine i obveza u stranoj valuti, neto 2.088 3.217

Neto prihod od prodaje imovine raspoložive za prodaju 1.766 -

Neto prihod od usklađenja fer vrijednosti vrijednosnica 298 96

Prihod od dividendi - 26

Ukupno 4.152 3.339

9. OSTAlI POSlOVNI PRIHODI

2013. 2012.

Prihodi od prefakturiranih troškova povezanim stranama 2.005 2.405

Neto prihod od zakupnina 266 151

Otpuštanje rezerviranja za naknade zaposlenima (Bilješka 25.) 227 294

Prihod od osiguravajućih kuća 115 306

Neto prihod od prodaje preuzetih kolaterala 39 4.003

Ostali prihodi 1.208 625

Ukupno 3.860 7.784

10. TROšKOVI ZAPOSlENIH

2013. 2012.

Bruto plaće 15.736 18.203

Ostali troškovi zaposlenih 2.255 947

Ukupno 17.991 19.150

Prosječan broj zaposlenih u Banci za godine koje su završile na dan 31. prosinca 2013. i 2012. bio je 557, odnosno 579.




11. OPĆI I ADMINISTRATIVNI TROšKOVI

2013. 2012.

Rezerviranje za sudske sporove (Bilješka 25.) 15.542 104

Održavanje i popravke 5.107 6.422

Članarine i druge naknade 3.190 3.676

Troškovi zakupnine 2.447 2.621

Konzultantske usluge 2.470 3.090

Ostali porezi i doprinosi 2.278 989

Troškovi komunalnih usluga 1.524 1.793

Troškovi obezbjeđenja 1.366 1.571

Troškovi telekomunikacija 1.139 1.567

Usluge 1.197 1.462

Reklamiranje, marketing i sponzoriranje 876 1.247

Sitan inventar 551 858

Gubitak od rashodovane materijalne i nematerijalne imovine 429 61

Osiguranje 406 533

Ostali troškovi 1.968 862

Ukupno 40.490 26.856

12. UMANJENJA VRIJEDNOSTI I REZERVIRANJA

2013. 2012.

Zajmovi i predujmovi klijentima (Bilješka 17.) 94.264 22.444

Materijalna i nematerijalna imovina (Bilješka 21.) 10.529 -

Ostala imovina (Bilješka 20.) 2.632 -

Direktno otpisani zajmovi i potraživanja 1.342 1.206

Preuzete i potencijalne financijske obveze (Bilješka 26.) 736 (645)

Plasmani kod drugih banaka (Bilješka 16.) (27) (88)

Ukupno 109.476 22.917





13. POREZ NA DOBIT

Porezna obveza Banke izračunava se na temelju računovodstvene dobiti, uzimajući u obzir porezno nepriznate troškove i neo-porezive prihode. Stopa poreza na dobit za godine koje su završile 31. decembra 2013. i 31. decembra 2012. bila je 10%.

Ukupan porez priznat u računu dobiti i gubitka se može prikazati kako slijedi:

2013. 2012.

Tekući porez - -

Odgođeni porez - -

- -

Prilagodba između poreza na dobit prikazanog u poreznoj bilanci i računovodstvenog poreza na dobit je predstavljena kako slijedi:

2013. 2012.

Gubitak prije poreza na dobit (116.142) (11.084)

Porez na dobit po stopi od 10% (11.614) (1.108)

Učinci nepriznatih rashoda 1.425 50

Učinci nepriznatih prihoda - (3)

Učinci poreznih gubitaka iz prethodnih godina (19.920) (18.859)

Nepriznata porezna imovina koja se odnosi na ostvarene gubitke (30.109) (19.920)

Porez na dobit za godinu - -

Sukladno Zakonu o porezu na dobit, poreski gubici se mogu prenositi i koristiti u periodu od 5 narednih godina. Odgođena porezna imovina koja se odnosi na gubitke nije zabilježena u financijskim izvješćima u tekućoj godini, jer je neizvjesno da će Banka imati dovoljnu poreznu dobit na koju može koristiti pogodnosti iz neiskorištenih poreznih gubitaka i odgođene porezne imovine.

Već postojeća odgođena porezna imovina smatra se naplativom u sljedećih pet godina, jer je po sadašnjoj procjeni buduća dobit dovoljna za njenu iskorištenost.

Odgođena porezna imovina koja proizlazi iz poreznih gubitaka će isteći kako slijedi:

• u 2014. godini – 433 tisuće KM;• u 2015. godini – 406 tisuća KM;• u 2016. godini – 1.333 tisuća KM;• u 2017. godini – 1.061 tisuća KM; i• u 2018. godini – 10.189 tisuća KM.

Promjene u privremenim razlikama odgođene porezne imovine i odgođene porezne obveze u računu dobiti i gubitka i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti se može prikazati kako slijedi:

Odgođena porezna imovina – fer vrijednost financijske imovine raspoložive za prodaju

Odgođena porezna imovina – nastali gubitci Ukupno

Stanje na 31.prosinac 2011. - 2.172 2.172

Amortizacija tekuće godine - - -

Stanje na 31. prosinac 2012. - 2.172 2.172

Amortizacija tekuće godine 116 - 116

Stanje na 31. prosinac 2013. 116 2.172 2.288




14. NOVAC I SREDSTVA KOD BANAKA


Novac na žiro računu kod Centralne banke Bosne i Hercegovine 301.554 206.277

Tekući računi kod drugih banaka 28.740 26.932

Novac u blagajni 30.769 36.930

Čekovi 17 76

Ukupno 361.080 270.215

15. OBVEZNA REZERVA KOD CENTRAlNE BANKE BOSNE I HERCEGOVINE


Obvezna rezerva kod Centralne banke Bosne i Hercegovine 75.447 87.656

Ukupno 75.447 87.656

Minimalna obvezna rezerva se izračunava kao procent prosječnog iznosa ukupnih depozita i pozajmljenih sredstava za svaki radni dan tokom 10 kalendarskih dana nakon perioda održavanja obvezne rezerve. Stope minimalne obvezne rezerve su izno-sile 10% od ukupnih kratkoročnih depozita i kredita i 7% od ukupnih dugoročnih depozita i kredita.

Kamatna stopa na sredstva minimalne obvezne rezerve iznosi 0,004% - 0,128%, a kod prekoračenja minimalne obvezne rezerve iznosi 0,005% - 0,165%. Novčana sredstva koja se drže na računima obvezne rezerve kod Centralne banke ne mogu biti korištena za potrebe dnevnih operacija bez prethodnog odobrenja Centralne banke Bosne i Hercegovine i Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine.

16. PlASMANI KOD DRUGIH BANAKA


Kratkoročni depoziti u bankama u slijedećim zemljama:

Zemlje OECD-a 27.557 53.614

Ostale zemlje - -

Ukupno bruto depoziti kod drugih banaka 27.557 53.614

Manje: Umanjenje vrijednosti za moguće gubitke (22) (49)

Ukupno 27.535 53.565

Na dan 31. prosinca 2013. godine, Banka nije imala plasmana u EUR, međutim u 2012. godini kamatne stope na plasmane u EUR su iznosile 0,05%-0,25% godišnje. Na dan 31. prosinca 2013. i 2012. godine kamatna stopa na plasmane u USD iznosila je 0,13% – 0,18%, odnosno 0,25% - 0,15% godišnje.





16. PlASMANI KOD DRUGIH BANAKA (NASTAVAK)

Promjene na umanjenju vrijednosti plasmana kod drugih banaka mogu se prikazati kako slijedi:

2013. 2012.

Stanje na dan 1. siječnja 49 137

Promjene u umanjenju vrijednosti za moguće gubitke, neto (Bilješka 12.) (27) (88)

Stanje na dan 31. prosinca 22 49

17. ZAJMOVI I PREDUJMOVI KlIJENTIMA


Kratkoročni zajmovi:

Kratkoročno dospijeće dugoročnih zajmova 267.500 267.039

Gospodarstvo 71.461 86.191

Stanovništvo 38.382 43.789

Ukupno kratkoročni zajmovi 377.343 397.019

Dugoročni zajmovi:

Gospodarstvo 289.748 351.116

Stanovništvo 443.857 512.726

Manje: kratkoročno dospijeće dugoročnih zajmova (267.500) (267.039)

Ukupno dugoročni zajmovi 466.105 596.803

Ukupno zajmovi i predujmovi prije umanjenja vrijednosti 843.448 993.822

Manje: Umanjenje vrijednosti (189.261) (108.439)

Ukupno 654.187 885.383

Zajmovi su uglavnom odobreni klijentima u Federaciji Bosne i Hercegovine. Promjene na umanjenju vrijednosti za moguće gubitke dajemo kako slijedi:

2013. 2012.

Stanje na dan 1. siječnja 108.439 94.204

Povećanje umanjenja vrijednosti (Bilješka 12.) 94.264 22.444

Unwinding (11.754) (7.919)

Otpuštanje uslijed otpisa (1.107) -

Efekti promjene tečaja stranih valuta (581) (290)

Stanje na dan 31. prosinca 189.261 108.439




17. ZAJMOVI I PREDUJMOVI KlIJENTIMA (NASTAVAK)

Analiza portfelja zajmova i predujmova gospodarstvu po industrijama, prije umanjenja vrijednosti obuhvaća sljedeće:


Trgovina 128.813 166.810

Građevinarstvo 29.193 34.695

Turizam, hoteli i restorani 16.626 19.598

Proizvodna poduzeća i industrija 88.324 96.290

Ostalo 103.563 127.063

Ukupno 366.519 444.456

Ponderirane kamate po zajmovima mogu se prikazati kako slijedi:


Gospodarstvo 6,84% 7,81%

Stanovništvo 8,48% 8,75%

18. FINANCIJSKA IMOVINA RASPOlOŽIVA ZA PRODAJU


Trezorski zapisi – Vlada Federacije BiH 21.648 14.515

Obveznice - Vlada Federacije BiH 9.183 9.382

CROBIH Fond 299 -

S.W.I.F.T SCRL 52 52

Uzajamni fond HYPO BH EQUITY 49 186

Registar vrijednosnih papira FBiH 43 43

Sarajevska burza 30 30

Visa Inc. - 1.723

Fin.imovina preuzeta od Glumina banke - -

Ukupno 31.304 25.931

Tijekom 2013. godine, Banka je priznala dodatno povećanje revalorizacijskih rezervi koje se odnose na vrijednosnice raspoložive za prodaju u neto iznosu od 21 tisuću KM (2012. - 547 tisuća KM, neto). Ukupna revalorizacijska rezerva koja se odnosi na vrijednosnice raspoložive za prodaju iznosi 1.043 tisuća KM na dan 31. prosinca 2013. godine (31. prosinac 2012. godine - 536 tisuća KM).

Vrijednost financijske imovine preuzete od Glumina Banke svedena je na nulu revalorizacijskim rezervama, te ima najveći udio u negativnim revalorizacijskim rezervama. Iznos revalorizacijskih rezervi za financijsku imovinu preuzetu od Glumina Banke iznosi na dan 31. 12. 2013. -1.200.000 KM (31. 12. 2012.: -1.200.000 KM) (Bilješka 35).

Tijekom 2013. godine, Banka je prodala sve vrijednosne papire Visa Inc. sa ukupnim prihodom od 1.766 tisuća KM.





18. FINANCIJSKA IMOVINA RASPOlOŽIVA ZA PRODAJU (NASTAVAK)

Struktura obveznica i trezorskih zapisa po nominalnoj vrijednosti na dan 31. prosinca 2013. godine se može prikazati kako slijedi:

Imovina Broj Diskontna cijena Nominalna cijena Datum dospijeća Kamatna stopa

Obveznice

Budžetski troškovi

Vlada Federacije BiH 5.865 5.831 5.865 27.06.2017. 6,10%



Obračunata potraživanja za kamate - 26 - - -

Strana štednja

Vlada Federacije BiH 26.800 27 27 31.08.2014. 2,50%




Potraživanja za obračunate kamate - 1 - - -

9.183 9.216

Trezorski zapisi

Vlada Federacije BiH 1.000 9.991 10.000 - -

Vlada Federacije BiH 977 9.676 9.770 - -

Vlada Federacije BiH 200 1.981 2.000 - -

21.648 21.770

30.831 30.986




18. FINANCIJSKA IMOVINA RASPOlOŽIVA ZA PRODAJU (NASTAVAK)

Struktura obveznica i trezorskih zapisa po nominalnoj vrijednosti na dan 31. prosinca 2012. godine se može prikazati kako slijedi:

Imovina Broj Diskontna cijena Nominalna cijena Datum dospijeća Kamatna stopa

Obveznice

Budžetski troškovi




Obračunata potraživanja za kamate - 55 - - -

Strana štednja









Potraživanja za obračunate kamate - 2 - - -

9.382 9.419

Trezorski zapisi

Vlada Federacije BiH 976 9.679 9.760 29.05.2013. -

Vlada Federacije BiH 488 4.836 4.880 12.06.2013. -

14.515 14.640

23.897 24.059





19. UlAGANJA U PODRUŽNICE

Ulaganja u podružnice na dan 31. prosinca 2013. i 2012. godine prezentirana su po trošku:


Hypo Alpe-Adria-Invest d.o.o. Mostar 2.711 2.711

Ukupno 2.711 2.711

Naziv Djelatnost Sjedište % vlasništva

Hypo Alpe-Adria Invest d.o.o. Financijske usluge Bosna i Hercegovina 100

Financijske informacije o ulaganjima u podružnicu se može prikazati kako sljedi:

Ukupno imovina Dionički kapital Neto rezultat za 2013.

Zadržana dobit Rezerve Ukupni kapital

Hypo Alpe-Adria-Invest d.o.o. Mostar 2.929 1.462 316 956 87 2.821

20. OSTAlA IMOVINA


Preuzeti kolaterali raspoloživi za prodaju 6.310 4.215

Potraživanja od BORA d.o.o. Banja Luka 2.010 611

Kartično poslovanje 1.881 2.492

Unaprijed plaćeni porez 1.783 1.783

Prelazni račun BRUSH 816 1.008

Uredska oprema 450 365

Potraživanja od Hypo Alpe-Adria Bank a.d. Banja Luka 361 1.069

Avansi dobavljačima 342 675

Potraživanja od HETA d.o.o. 230 856

Razlika u fondovima (Bilješka 29.) 45 29

Potraživanja za naknade i provizije 35 82

Potraživanja za prodate preuzete kolaterale 16 198

Ostala imovina 1.853 1.763

Ukupno ostala imovina 16.132 15.146

Manje: Umanjenje vrijednosti (2.632) -

Ukupno 13.500 15.146




20. OSTAlA IMOVINA (NASTAVAK)

Promjene na umanjenju vrijednosti za moguće gubitke dajemo kako slijedi:

2013. 2012.

Stanje na dan 1. siječnja - -

Promjene umanjenja vrijednosti (Bilješka 12.) 2.632 -

Stanje na dan 31. prosinca 2.632 -

Vraćeni kolateraliU 2013. godini, za sve vraćene kolaterale bez kontrole Banke, Banka je priznala umanjenje vrijednosti za vraćene kolaterale u iznosu od 2.091 tisuća KM.

Za izračun umanjenja vrijednosti na vraćene kolaterale se koriste sljedeće stope

Razdoblje * Stopa umanjenja

Između 6 i12 mjeseci 5%

Između 12 i 24 mjeseca 20%

Između 24 i 36 mjeseci 50%

> 36 mjeseci 100%

* Razdoblje ukazuje na broj mjeseci koji je prošao od dana kada je Banka preuzela imovinu do datum izvještavanja.

Žiro račun za potraživanja za Brush krediteTijekom 2013. godine, Banka je pokrenula projekat „Focus“ kako bi očistila „Žiro račun sa potraživanjima po kreditima za Brush klijente“. Zbog softverskih nedostataka, postoji određeni broj pogrešno zabilježenih stanja potraživanja po kreditima koji su se dogodili tijekom procesa prijenosa na Brush portfolio.

Kalkulacija umanjenja se bazirala na detaljnoj analizi svakog stanja na odgovarajućem računu. Shodno tome, na dan 31. prosinca 2013. godine, Banka je izvršila umanjenje vrijednosti za moguće gubitke u iznosu od 541 tisuća KM za identificirana pogrešna stanja.

Uzimajući u obzir da projekat „Fokus“ još uvijek traje, ostatak iznosa od 275 tisuća KM će biti ispravljen u narednom razdoblju.





21. MATERIJAlNA I NEMATERIJAlNA IMOVINA

Građevine i zemljište

Uredska oprema i vozila Investicije u toku

Ulaganja na tuđoj imovini

Software i nematerijalna

imovina Ukupno

Nabavna vrijednost

31. prosinca 2011. 49.438 21.800 1.609 1.810 18.503 93.160

Nabavke - - 2.510 - - 2.510

Prijenos sa/na 86 1.554 (2.121) 6 475 -

Otuđenja (177) (2.773) (3) (636) (12) (3.601)

31. prosinca 2012. 49.347 20.581 1.995 1.180 18.966 92.069

Nabavke 3 1 2.932 - - 2.936

Prijenos sa/na 609 1.854 (3.815) 970 382 -

Otuđenja - (4.835) (553) (759) (4.452) (10.599)

31. prosinca 2013. 49.959 17.601 559 1.391 14.896 84.406

Akumulirana amortizacija

31. prosinca 2011. 4.019 13.720 - 1.255 5.868 24.862

Amortizacija za godinu 1.037 2.720 - 217 2.151 6.125

Otuđenja (22) (2.650) - (581) (12) (3.265)

31. prosinca 2012. 5.034 13.790 - 891 8.007 27.722

Amortizacija za godinu 1.038 2.558 - 196 2.077 5.869

Otuđenja - (4.646) - (687) (4.454) (9.787)

Gubitak od umanjenja vrijednosti (Bilješka 12.) 1.391 - - - 9.138 10.529

31. prosinca 2013. 7.463 11.702 - 400 14.768 34.333

Sadašnja vrijednost:31. prosinca 2013. 42.496 5.899 559 991 128 50.073

31. prosinca 2012. 44.313 6.791 1.995 289 10.959 64.347

U 2013. godini, Banka je priznala gubitke od umanjenja vrijednosti materijalne i nematerijalne imovine u iznosu od 10.529 tisuća KM. Od ovog iznosa, 9.071 tisuća KM se odnosi na umanjenje vrijednosti prilagođenog softvera. Umanjeni iznos je identificiran pomoću koncepta vrijednosti u uporabi, za mjerenje nadoknadivog iznosa.

Za neprilagođeni softver, Banka je priznala gubitke od umanjenja vrijednosti u iznosu od 67 tisuća KM, koristeći tržišnu vrijednost sličnog softvera.

Za materijalnu imovinu, zgradu, Banka je priznala gubitke od umanjenja vrijednosti u iznosu od 1.391 tisuća KM koristeći tržišnu vrijednost.




22. OBVEZE PREMA DRUGIM BANKAMA


Kratkoročni depoziti:

U KM 96.187 570

U stranoj valuti 1.379 33.650

Podzbroj 97.566 34.220

Dugoročni depoziti:

U KM - -


Podzbroj 165.046 170.372

Ukupno depoziti banaka: 262.612 204.592

Dugoročni zajmovi od strane banke 82.261 84.271

Ukupno 344.873 288.863

Dugoročni depoziti na dan 31. decembra 2013. i 2012. godine mogu se prikazati kako slijedi:


Hypo Alpe-Adria-Bank International AG, Klagenfurt(oročeni depozit na period preko 5 godina) 109.235 48.929

Hypo Alpe-Adria-Bank International AG, Klagenfurt(oročeni depoziti na period kraći od 3 godine) 50.049 -

Hypo Alpe-Adria-Bank International AG, Klagenfurt(oročeni depoziti na period od 3 do 5 godine) 5.762 94.337

Hypo Alpe-Adria-Bank International AG, Klagenfurt(oročeni depoziti na period do 3 godine) - 23.606

Hercegovačka banka d.d. Mostar u likvidaciji (u privremenoj Upravi) - 3.500

Ukupno 165.046 170.372

Kamatne stope na oročene depozite drugih banaka su se kretale od EURIBOR+0,90% do EURIBOR+2,56% tijekom 2013. godine te od EURIBOR+0,9% do EURIBOR+2,25% tijekom 2012. godine.

Dugoročni depoziti se odnose na depozite od Banke vlasnika, Hypo Alpe-Adria-Bank International AG, Klagenfurt, sa dospijećem za period od tri do pet godina i preko pet godina.

U skladu sa Pismom namjere koje je izdala Banka Vlasnik dana 4. veljače 2014. godine, Banka Vlasnik se složila da nema namjeru povući depozite prije datuma njihovog dospijeća. Nadalje, Pismo namjere ističe bilo njegovim vraćanjem Banci Vlas-niku ili nakon proteka perioda od 12 mjeseci od datuma njegovog izdavanja. Pismo namjere također ističe ukoliko dođe do promjene u dioničkoj strukturi, bez obzira u kojem iznosu, prije protoka perioda od 12 mjeseci od datuma njegovog izdavanja.





23. OBVEZE PREMA KlIJENTIMA


Depoziti po viđenju:

Stanovništvo:

U KM 93.905 93.113


Podzbroj 202.126 194.364

Pravne osobe:

U KM 73.235 66.180


Podzbroj 82.770 76.199

Ukupno depoziti po viđenju 284.896 270.563

Oročeni depoziti:

Stanovništvo:

U KM 51.376 77.673


Podzbroj 270.671 404.319

Pravne osobe:

U KM 15.615 28.621


Podzbroj 31.005 83.117

Ukupno oročeni depoziti 301.676 487.436

UKUPNO 586.572 757.999

Kamatna stopa na oročene i štedne depozite je po stopi od 0,02% do 3,8% godišnje odnosno od 0,20% do 6,75% godišnje na dan 31. prosinca 2013. i 2012. godine.

24. SUBORDINIRANI DUG


Hypo Alpe-Adria Bank International AG, Klagenfurt - 65.000

Ukupno - 65.000

Subordinirani dug od Hypo Alpe-Adria-Bank International AG, Klagenfurt na dan 31. prosinca 2012. godine sastoji se od četiri trajno namjenski oročena depozita u ukupnoj vrijednosti od 65 milijuna KM.

Odobrenjem Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine u prosincu 2013. godine dug se može koristiti kao dodatni kapital za regulatorne svrhe.




25. OSTAlE OBVEZE


Rezerviranja za sudske sporove * 15.676 134

Obveze za neraspoređene prilive 7.167 10.644

Obračunati troškovi 3.782 3.154

Obveze za plaće zaposlenim 1.317 1.876

Ukalkulirani bonusi 975 975

Obveze prema dobavljačima 759 360

Ostale obveze prema zaposlenim * 724 951

Ostale porezne obveze 416 542

Ograničena sredstva 346 596

Obveze za kartično poslovanje 191 196

Protestirane garancije 150 169

Rezerviranja za restrukturiranje * - 106

Ostale obveze 248 654

Ukupno 31.751 20.357

Kretanje rezerviranja istih može se prikazati kako slijedi:

Rezerviranja za restrukturiranje

Obveze prema zaposlenima

Rezerviranja za sudske sporove

Ukupno

Stanje na dan 31. prosinca 2011. 604 1.293 30 1.927

Povećanje (bilješke 10. i 11.) - 8 104 112

Smanjenje (Bilješka 9.) - (294) - (294)

Smanjenje uslijed plaćanja (498) (56) - (554)

Stanje na dan 31. prosinca 2012. 106 951 134 1.191

Povećanje (Bilješka 11.) - - 15.542 15.542

Smanjenje (Bilješka 9.) - (227) - (227)

Smanjenje uslijed plaćanja (106) - - (106)

Stanje na dan 31. prosinca 2013. * - 724 15.676 16.400

Struktura rezerviranja za pravne slučajeve:


Rezerviranja za sudske postupke 392 134

Rezerviranja za CHF kredite 9.955 -

Rezerviranja za pravne sl. vezane za poreze 5.329 -

Ukupno 15.676 134





25. OSTAlE OBVEZE (NASTAVAK)

Rezerviranja za sudske postupke i CHF kredite Na dan 31. 12. 2013., sudski postupci pokrenuti protiv Banke iznosili su 75.619. tisuća KM, ne uključujući eventualne zatezne kamate. Naime, Uprava nije mogla sa sigurnošću procijeniti moguće efekte zateznih kamata s danom izdavanja ovog Izvješća. Prema procjeni Uprave Banke, ovi sudski postupci bit će presuđeni u korist Banke, te Banka po njima neće imati materijalnih gubitaka. Banka je u skladu s tim s 31. 12. 2013. izdvojila rezerviranja za potencijalne gubitke po ovom pitanju u iznosu od 392.000 KM (31. 12. 2012.: 134.000 KM), koji iznos rezerviranja ne uključuje rezerviranja predviđena posebnim odlukama – 9.955.tisuća KM za nepredviđene sudske sporove za CHF kredite.

U Srbiji, Hrvatskoj, BiH i Crnoj Gori klijenti Banke i udruge koje zastupaju klijente su uložili tužbe protiv poduzeća Hypo Alpe Adria Grupe ili su pak samo prijetili da će tako napraviti. Po njihovim tvrdnjama, odredbe nekih ugovora o kreditu koje se odnose na kamatu su protuzakonite i/ili korekcija kamatne stope nije rađena u skladu s ugovornim odredbama. U nekim slučajevima traži se promjena klauzula ugovora koje definiraju vezivanje s valutnom klauzulom u CHF-u u valutnu klauzulu u EUR.

Protiv banaka u BIH pokrenut je cijeli niz sudskih postupaka vezano za slične slučajeve s CHF kreditima i korekciju kamatne stope. U BiH, u Mostaru se protiv Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. trenutno vodi 389 sporova vezanih za netransparentne klauzule o tečaju i/ili jednostrano mijenjanje kamatne stope. Prema trenutno raspoloživim informacijama, očekuje se još 1.500 takvih slučajeva. Ovi slučajevi odnose se na kredite odobravane u razdoblju između 2006. i 2008. godine. Trenutno je stanje takvo da je doneseno 17 presuda na prvostupanjskom sudu, od toga jedna u korist Banke i 15 u korist klijenata (jedna presuda djelomično u korist Banke). Banka je na 16 presuda uložila žalbe, koje još nisu riješene. S ciljem izbjegavanja eventualnih osuđujućih presuda, Bank se trudi postići izvansudske nagodbe.

Banka kontinuirano vrši monitoring pravnog rizika, te procjenjuje očekivane troškove po sudskim postupcima i odvaja adekvatne rezervacije.

Rezerviranja za porezne postupkeUprava za indirektno oporezivanje BIH provela je kontrolu Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Mostar. Razdoblje kontrole bilo je 1. 1. 2008. - 31. 12. 2012., a datum početka kontrole 5. 3. 2013. Kontrola je završena 7. 6. 2013.

Kontrolom su utvrđene dodatne porezne obveze Banke po porezu na plaće i socijalnim doprinosima, porezu po odbitku i porezu na prihod u ukupnom iznos od 6.200.000 KM za gore navedeno razdoblje kontrole.

Banka je u 2013. godini platila 871. tisuća KM, a na preostali iznos je uložila žalbu i kreirala rezervacije u punom iznosu za preostali iznos (5.329. tisuća KM).

Imajući u vidu gore navedeno činjenično stanje, nijedan sudski spor koji se vodi protiv Banke nije toliko značajan da bi na bilo koji način ugrozio poslovanje Banke

26. PREUZETE I POTENCIJAlNE FINANCIJSKE OBVEZE

31. prosinac 2013.

31. prosinac 2012.

Neiskorišteni zajmovi 67.539 80.077

Plative garancije 13.519 28.624

Činidbene garancije 11.394 14.230

Akreditivi 1.238 1.789

Ukupno 93.690 124.720

Rezerviranja za preuzete i potencijalne financijske obveze 3.579 2.845




26. PREUZETE I POTENCIJAlNE FINANCIJSKE OBVEZE (NASTAVAK)

Promjene u rezerviranjima za preuzete i potencijalne financijske obveze:

2013. 2012.

Stanje na dan 1. siječnja 2.845 3.503

Povećanje / (otpuštanje) rezerviranja (Bilješka 12.) 736 (645)

Efekti tečajnih razlika (2) (13)

Stanje na dan 31. prosinca 3.579 2.845

27. TRANSAKCIJE S POVEZANIM STRANAMA

Prema definiciji iz MRS-a 24, povezane strane su strane koje predstavljaju:

• društva koja direktno ili indirektno putem jednog ili više posrednika, kontroliraju izvještajno društvo ili su pod njegovom kontrolom, odnosno koja izvještajno društvo kontrolira zajedno s drugim subjektima (što uključuje maticu, ovisne subjekte i sestrinska društva);

• pridružena lica – društva u kojima Banka ima značajan utjecaj a koja nisu ni povezano lice, niti zajedničko ulaganje investitora;

• fizičke osobe koje direktno ili indirektno imaju pravo glasa u Banci koje im omogućava značajan utjecaj na Banku, kao i bilo koji drugi subjekt za koji se očekuje da će utjecati ili biti pod utjecajem povezane osobe u poslovanju s Bankom;

• rukovodioci na ključnim položajima, odnosno osobe koje imaju ovlaštenja i odgovornosti za planiranje, usmjeravanje i kontroliranje aktivnosti Banke, uključujući direktore i službene osobe Banke i članove njihovih užih obitelji; i

• društva u kojima bilo koja osoba navedena pod (c) ili (d) ima značajan interes u glasačkim pravima ili koje je direktno ili indirektno u vlasništvu navedenih osoba, odnosno u kojima iste mogu imati značajan utjecaj. To uključuje društva u vlasništvu direktora ili većinskih dioničara Banke, kao i poduzetnike čiji rukovoditelji na ključnim položajima su istovremeno na istim ili sličnim položajima u Banci.

Prilikom razmatranja svake moguće transakcije s povezanom stranom pozornost je usmjerena na suštinu odnosa, a ne samo na pravni oblik.





27. TRANSAKCIJE S POVEZANIM STRANAMA (NASTAVAK)31. prosinac 2013. 31. prosinac 2012.

Potraživanja

Plasmani - HYPO ALPE-ADRIA-BANK INTERNATIONAL AG, Klagenfurt 19.004 18.974

Ostalo - Hypo Alpe-Adria-Leasing d.o.o. Banja Luka 3.617 3.330

Ostalo - BORA d.o.o. Banja Luka 2.010 -

Plasmani - HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d., Zagreb 706 1.343

Ostalo - Hypo Alpe-Adria-Bank A.D. Banja Luka 354 1.069

Plasmani - HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d., Ljubljana 261 91

Ostalo- HETA d.o.o. Sarajevo 232 856

Plasmani - HYPO ALPE-ADRIA-BANK AD BEOGRAD 159 148

Plasmani - HYPO ALPE-ADRIA-BANK S.P.A., Udine 94 356

Ostalo - HYPO ALPE-ADRIA-BANK INTERNATIONAL AG, Klagenfurt 21 22

Ostalo - Hypo Alpe-Adria-Leasing d.o.o. Banja Luka 6 5

Ostalo - HYPO ALPE-ADRIA-BANK A.D. PODGORICA 5 4

Plasmani - HYPO ALPE-ADRIA-BANK INTERNATIONAL AG, Klagenfurt - 132

Ostalo - HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d., Zagreb - 58

Ostalo - HYPO-ALPE-ADRIA-BANK AG, Klagenfurt - 5

Ostalo - HYPO ALPE-ADRIA-BANK AD BEOGRAD - 2

Ukupno 26.469 26.395

Obveze

Depoziti - HYPO ALPE-ADRIA-BANK INTERNATIONAL AG, Klagenfurt 262.343 200.325

Depoziti - HETA d.o.o. Sarajevo 7.393 3.210

Ostalo - HYPO ALPE-ADRIA-BANK INTERNATIONAL AG, Klagenfurt 708 556

Ostalo - Hypo Alpe-Adria-Bank A.D. Banja Luka 345 898

Depoziti - HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d., Zagreb 225 465

Depoziti - Hypo Zastupnik d.o.o. (prijašnji: GLOBUS konsalting d.o.o.) 190 93

Ostalo - BORA d.o.o. Banja Luka 41 167

Depoziti - HYPO ALPE-ADRIA-BANK AD BEOGRAD 23 137

Depoziti - Hypo Alpe-Adria-Bank A.D. Banja Luka 23 -

Ostalo - Hypo Alpe-Adria-Leasing d.o.o. Banja Luka 22 51

Depoziti - Hypo Alpe-Adria-Bank A.D. Banja Luka 14 1.454

Ostalo- HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d., Zagreb 6 171

Ostalo - HYPO ALPE-ADRIA-BANK AD BEOGRAD 2 7

Subordinirani dug - HYPO ALPE-ADRIA-BANK INTERNATIONAL AG, Klagenfurt - 65.000

Depoziti - HYPO ALPE-ADRIA-BANK AG, Klagenfurt - 93

Depoziti - HYPO ALPE-ADRIA-BANK A.D. PODGORICA - 6

Ukupno 271.335 272.633




27. TRANSAKCIJE S POVEZANIM STRANAMA (NASTAVAK)

2013. 2012.

Prihod

Ostali prihod – BORA d.o.o. Banja Luka 1.496 -

Prihodi od naknada i provizija - BORA d.o.o. Banja Luka 1.092 1.004

Ostali prihod- HETA d.o.o. Sarajevo 611 4.622

Ostali prihod - Hypo Alpe-Adria-Bank A.D. Banja Luka 425 690

Prihod od kamata - Hypo Alpe-Adria-Leasing d.o.o. Banja Luka 173 8

Ostali prihod - HYPO ALPE-ADRIA-BANK INTERNATIONAL AG, Klagenfurt 78 -

Prihodi od naknada i provizija - Hypo Alpe-Adria-Bank A.D. Banja Luka 76 126

Ostali prihod - Hypo Alpe-Adria-Leasing d.o.o. Banja Luka 47 44

Prihod od kamata - HYPO ALPE-ADRIA-BANK INTERNATIONAL AG, Klagenfurt 22 17

Prihod od kamata - HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d., Zagreb 14 7

Prihod od naknada i provizija - HYPO ALPE-ADRIA-BANK AG, Klagenfurt 7 28

Prihod od naknada i provizija - HYPO ALPE-ADRIA-BANK AG, Klagenfurt - 59

Prihodi od naknada i provizija - HETA d.o.o. Sarajevo - 19

Prihodi od naknada i provizija - HYPO ALPE-ADRIA-BANK S.P.A., Udine - 4

Prihod od kamata - HYPO ALPE-ADRIA-BANK S.P.A., Udine - 3

Prihod od kamata - HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d., Zagreb - 3

Ukupno 4.041 6.634

Rashodi

Rashod od kamata - HYPO ALPE-ADRIA-BANK INTERNATIONAL AG, Klagenfurt 7.996 9.577

Administrativni troškovi - ZAJEDNICKI INFORMACIONI SISTEM d.o.o. BEOGRAD 4.019 3.888

Administrativni troškovi - HYPO ALPE-ADRIA-BANK INTERNATIONAL AG, Klagenfurt 1.329 1.763

Rashod od naknada i provizija - HYPO ALPE-ADRIA-BANK INTERNATIONAL AG, Klagenfurt 1.024 2.528

Administrativni troškovi-HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d., Zagreb 489 808

Administrativni troškovi-Hypo Alpe-Adria-Bank A.D. Banja Luka 321 250

Rashod od naknada i provizija - Hypo Alpe-Adria-Bank A.D. Banja Luka 163 191

Rashod od kamata - HETA d.o.o. Sarajevo 82 65

Administrativni troškovi- HETA d.o.o. Sarajevo 76 182

Rashod od naknada i provizija - HYPO ALPE-ADRIA-NEKRETNINE d.o.o., Zagreb 28 15

Administrativni troškovi - HYPO ALPE-ADRIA-NEKRETNINE d.o.o., Zagreb 23 31

Ostali troškovi - HYPO ALPE-ADRIA-BANK INTERNATIONAL AG, Klagenfurt - 5

Rashod od kamata - Hypo Alpe-Adria-Leasing d.o.o. Banja Luka - 4

Ukupno 15.550 19.307

Sve navedene transakcije obavljene su po tržišnim bankarskim uvjetima.





27. TRANSAKCIJE S POVEZANIM STRANAMA (NASTAVAK)

Naknade direktorima i drugim članovima Uprave prikazane su kako slijedi:

2013. 2012.

Naknade menadžmentu i Nadzornom odboru 540 285

Porezi i doprinosi na naknade 427 225

Ukupno 967 510

28. MJERENJE FER VRIJEDNOSTI

Ova napomena daje informacije o načinu na koji Banka procjenjuje fer vrijednosti različite financijske imovine i financijskih obveza.

28.1 Fer vrijednost financijske imovine i financijskih obveza Banke koji se mjere po fer vrijednosti na ponavljajućoj razini, iz razdoblja u razdoblje

Neki od financijske imovine i financijskih obveza Banke mjere se po fer vrijednosti na svaki datum izvješćivanja. U nastavku su informacije o tome kako se utvrđuju fer vrijednosti ove financijske imovine i financijskih obveza (posebno, tehnike vredno-vanja i ulazni podaci koji se koriste).

Fer vrijednost

Razina 1 Razina 2 Razina 3

31. prosinac 2013.

Financijska imovina raspoloživa za prodaju (vidi Bilješku 18.)

Kotirane vlasničke vrijednosnice u Bosni i Hercegovini - 421 -

Kotirane vlasničke vrijednosnice u Sjedinjenim Državama 52 - -

Vlasničke vrijednosnice u Bosni i Hercegovini koje ne kotiraju na burzi - - -

Obveznice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine - 21.648 -

Trezorski zapisi Vlade Federacije Bosne i Hercegovine - 9.183 -

31. prosinac 2012.

Financijska imovina raspoloživa za prodaju (vidi Bilješku 18.)

Kotirane vlasničke vrijednosnice u Bosni i Hercegovini - 259 -

Kotirane vlasničke vrijednosnice u Sjedinjenim Državama 1.775 - -

Vlasničke vrijednosnice u Bosni i Hercegovini koje ne kotiraju na burzi -

Obveznice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine - 14.515 -

Trezorski zapisi Vlade Federacije Bosne i Hercegovine - 9.382 -




28. MJERENJE FER VRIJEDNOSTI (NASTAVAK)

28.1 Fer vrijednost financijske imovine i financijskih obveza Banke koji se mjere po fer vrijednosti na ponavljajućoj razini, iz razdoblja u razdoblje (nastavak)

Tehnike vrednovanja i ključni ulazni podaci

Financijska imovina raspoloživa za prodajuZa vrijednosnice prikazane pod Razinom 1 (kotirane vlasničke vrijednosnice u Sjedinjenim Državama) tehnika vrednovanja fer vrijednosti je kotirana kupovna cijena na aktivnom tržištu.

Za vrijednosnice prikazane pod Razinom 2 (dužničke vrijednosnice u Bosni i Hercegovini) primjenjuje se tehnika diskon-tiranog novčanog tijeka. Instrumenti kojima se ne trguje na aktivnim tržištima vrednuju se uporabom modela koji u najvećoj mogućoj mjeri koriste relevantne i dostupne parametre, a u najmanjoj mjeri parametre koji su tržišno neuočljivi. Obzirom na navedeno, ovisno o značaju ulaznih parametara koji su tržišno neuočljivi, dužničkim vrijednosnicama se dodjeljuje Razina 2 ili 3. Vrednovanje se provodi diskontiranjem budućih novčanih tijekova, gdje se za prinos uzima zadnja dostupna stopa na iste ili slične dužničke vrijednosnice.

Za vrijednosnice prikazane pod Razinom 3 (vlasničke vrijednosnice u Bosni i Hercegovini koje ne kotiraju na burzi) tehnika vrednovanja je diskontirani novčani tijek. Značajni neuočljivi ulazni podaci su dugoročne stope rasta prihoda. Odnos neuočljivih ulaza prema fer vrijednosti je što je viša stopa rasta prihoda, veća je fer vrijednost.

Nije bilo prijenosa između Razine 1 i Razine 2 tijekom 2013. i 2012. godine.

28.2 Fer vrijednost financijske imovine i financijskih obveza Banke koji se ne mjere po fer vrijednosti na ponavljajućoj razini, iz razdoblja u razdoblje (ali se zahtijeva objavljivanje njihove fer vrijednosti)

Osim navedenog u sljedećoj tabeli, Uprava smatra da knjigovodstveni iznosi financijske imovine i financijskih obveza priznati u financijskim izvješćima približno odgovaraju njihovim fer vrijednostima.


Knjigovodstvena vrijednost Fer vrijednost

Knjigovodstvena vrijednost Fer vrijednost

Financijska imovina

Zajmovi i potraživanja:

- Zajmovi i potraživanja od komitenata 654.187 674.383 885.383 910.921

- Plasmani kod banaka 27.535 27.565 53.565 53.629

Financijska imovina

Financijske obveze koje se drže po amortiziranom trošku:

- Depoziti i zajmovi od Banaka 344.873 327.366 288.863 269.679

- Tekući računi i depoziti od komitenata 586.572 598.326 757.999 744.067





28. MJERENJE FER VRIJEDNOSTI (NASTAVAK)

28.2 Fer vrijednost financijske imovine i financijskih obveza Banke koji se ne mjere po fer vrijednosti na ponavljajućoj razini, iz razdoblja u razdoblje (ali se zahtijeva objavljivanje njihove fer vrijednosti) (nastavak)

Hijerarhija fer vrijednosti na dan 31. prosinca 2013.

Razina 1 Razina 2 Razina 3 Ukupno

Financijska imovina

Zajmovi i potraživanja:

- Zajmovi i potraživanja od komitenata - - 674.383 674.383

- Plasmani kod banaka - 27.565 - 27.565

- 27.565 674.383 701.948

Financijska imovina

Financijske obveze koje se drže po amortiziranom trošku:

- Depoziti i zajmovi od Banaka - 327.366 - 327.366

- Tekući računi i depoziti od komitenata - 598.326 - 598.326

- 925.692 - 925.692

Fer vrijednost financijske imovine i financijskih obveza uključena gore u kategorije za Razinu 2 i Razinu 3 utvrđene su prema općeprihvaćenim modelima procjenjivanja na osnovu analize diskontiranih novčanih tokova, sa diskontnom stopom kao najznačanijim ulaznim podatkom, a koja odražava kreditni rizik ugovornih strana.

Pretpostavke korištene kod procjene i mjerenja fer vrijednosti pojedinih financijskih instrumenata za 2013. godinu temelje se na zahtjevima MSFI 13.

Izračun fer vrijednosti za prihodujuće zajmove i depozite od komitenata sa fiksnom i varijabilnom kamatnom stopom utvrđuje se putem diskontiranja budućih novčanih tijekova. Komponente koje se koriste za definiranje diskontnih faktora prihodujućih zajmova komitentima uključuju bezrizičnu stopu i očekivani i neočekivani gubitak, dok se komponente kod depozita od komitenata temelje na bezrizičnim stopama i razinama raspona likvidnosti.

Fer vrijednost neprihodujućih zajmova komitentima se izjednačava sa knjigovodstvenim vrijednostima.

28.3 Usaglašenje mjerenja fer vrijednosti Razine 3 Za vlasničke vrijednosnice u Bosni i Hercegovini koje ne kotiraju na burzi i nemaju cijenu na aktivnom tržištu fer vrijednost se ne može pouzdano izmjeriti. Vrednuju se po trošku stjecanja i nemaju materijalan utjecaj na financijska izvješća Banke.



29. KOMISIONI POSlOVI

Banka upravlja sredstvima kao povjerenik za i u ime trećih lica, pa se s toga vode odvojeno od imovine banke. Za ove usluge Banka naplaćuje proviziju u iznosu od 1% od ukupno plasiranog novca.


Imovina

Državne institucije 689 706

Ukupno 689 706

Obveze

Zajmovi pravnim licima 644 677

Ukupno 644 677

Razlika (Bilješka 20.) 45 29

30. TRŽIšNI RIZIK

Tržišni rizik se odnosi na potencijalne gubitke nastale zbog promjene tržišnih cijena. Banka klasificira rizike tržišne cijene prema faktorima rizika u promjenama kamatnih stopa, kreditnog raspona, valuta, nestabilnostima i rizicima cijena akcija, kao i rizicima alternativnih investicija.

Rizici tržišne cijene mogu nastati iz vrijednosnih papira (i proizvoda sličnih vrijednosnim papirima), novca i proizvoda u stranoj valuti, derivata, promjena valute i rezultata hedžinga, imovine slične kapitalu ili iz upravljanja imovinom i obavezama.

Pored tržišnog rizika, rizici tržišne likvidnosti mogu također nastati ako je, u slučaju slabe potražnje na tržištu, banka u nemogućnosti da likvidira stavke za trgovanje u periodima niske likvidnosti (ili zbog zahtjeva za poravnanjem baziranih na riziku) u kratkom roku. Postojeće stavke se uzimaju u obzir kao ograničavajući faktori tržišnih rizika.

Opći zahtjeviBanka razvija svoju strategiju tržišnog rizika na temelju strateških rasprava između odgovornih odjeljenja Riznice i Kontrole rizika. Odluke o kombiniranim poslovnim i strategijama rizika donosi Odbor za upravljanje aktivom i pasivom (ALCO).

Kao sastavni dio dnevnog izvještavanja, Uprava prima podatke o rizičnosti vrijednosti (value-at-risk, VaR) i poslovanju vezanih za prodajne transakcije na dnevnoj osnovi, te podatke o bankovnim ulaganjima i upravljanju tržišnim rizikom na sedmičnoj osnovi.

Također postoji dnevni izvještaj Upravi u kojem se podnose ključni podaci o riziku. U ovim izvještajima, rizičnost vri-jednosti na nivou Banke se uspoređuje sa definiranim limitima. Prekoračenja limita pokreću definirane procese eskalacije na nivou Uprave.

Podružnice Hypo Grupe Alpe-Adria (HGAA) računaju rizik prema uputama HGAA za svoje portfelje. Rezultati se prezen-tiraju Upravi kao dio tekućeg izvještavanja prema HGAA. Ovo važi i za Banku kao podružnicu HGAA.

Mjerenje rizikaBanka računa svoj tržišni rizik kao dio dnevnog monitoringa metodama rizičnosti vrijednosti na jednodnevnoj osnovi, sa sigurnošću od 99% u skladu sa grupnim standardima. Osnovni instrument koji se koristi u ovom procesu je Monte Carlo simulacija sa eksponencijalno ponderiranim periodom od 250 dana.

Za potrebe utvrđivanja zahtjeva za rizik kapitala za izračun kapaciteta nosivosti rizika, vrijednosti su proporcionalno smanjene na jednoobrazni nivo pouzdanosti od 99,895%, uz predviđenu likvidnost u periodu od 126 dana.

Model računa potencijalne gubitke uzimajući u obzir historijske fluktuacije tržišta (nestabilnosti) i tržišni kontekst (po-vezanosti).



30. TRŽIšNI RIZIK (NASTAVAK)

Mjerenje rizika (nastavak)Pouzdanost metoda mjerenja tržišnog rizika se redovno provjerava, posebno u odnosu na kvalitetu pojedinih metoda

rizika. Kao dio testiranja unazad, očekivanja rizika se uspoređuju sa rezultatima (dobiti ili gubitkom). U skladu sa bazelskim „semafor“ pristupom, prognoza kvaliteta modela rizika je primjerena.

Dok se VaR, koja ja određena zahtjevima za monitoring, koristi za prognozu potencijalnih gubitaka u redovnim uslovima na tržištu, koriste se i analize usmjerene na buduće događaje koje upotrebljavaju ekstremne pretpostavke. Tržišne pozicije se podvrgavaju značajnim promjenama tržišnih cijena, kriznim situacijama i „worst case“ scenarijima kao dio takozvanog „stres testa“, te se, koristeći simulirane rezultate, analiziraju tražeći značajne potencijalne rizike.

Stres scenariji se prate kako bi se utvrdilo da li su adekvatni, te se po potrebi prilagođavaju.HBFBiH trenutno ne koristi vlastite interne modele rizika za regulatorne zahtjeve. Umjesto njih se koristi standardna

metoda Grupe.

Ublažavanje rizikaU skladu s grupnom strategijom rizika, koja je na snazi od augusta 2010. godine, limit od 10% rizika kapitala je postavljen za tržišni rizik. Postavljeni iznos rizika kapitala predstavlja maksimalni gubitak koji može nastati kao posljedica upijanja tržišnog rizika. Kapital tržišnog rizika je raspoređen na pojedinačne faktore tržišnog rizika (kamatna stopa, valuta, akcije, kreditni raspon, nestabilnosti i alternativne investicije) određivanjem limita faktora rizika. Limiti faktora rizika su dalje definirani i diferencirani preko djelomičnih portfelja.

Dodatno, sistem limita pruža podršku preko definiranih nivoa upozorenja koji rano ukazuju na negativne događaje.

Kontrola i monitoring rizikaSve tržišne rizike centralno nadgleda Odjeljenje kontrole rizika koje je nezavisno od svih aktivnosti trgovanja. Kao prilog regulatornim zahtjevima, ovo odjeljenje također obezbjeđuje transparentnost rizika i redovno izvještavanje članu Uprave zaduženom za ovu oblast. Uprava također prima poseban mjesečni izvještaj o stvarnoj tržišnoj situaciji, te rezultatima testiran-ja unazad i stres testova sa komentarima o potencijalnim značajnim događajima.

Kontrola rizika kamatne stope se vrši na institucionalnoj osnovi u skladu sa regulatornim zahtjevima vezanim za statistiku rizika kamatne stope. Odbor za upravljanje aktivom i pasivom, koji se sastoji od Uprave te ključnih članova sektora Riznice, Kontrole rizika i Financijskog kontrolinga, redovno se sastaje kako bi analizirao i odlučio o mjerama vezanim za strukturu bilance stanja i kontrole likvidnosti.

Pregled tržišnog rizikaTabela prikazuje napredovanje rizika kamatne stope (uključujući rizik kamatne stope knjige trgovanja vrijednosnim papiri-

ma) za Banku u 2013. godini. Grafikon pokazuje rizik promjene kamatne stope za Banku (knjiga trgovanja vrijednosnim papirima i bankovna knjiga).



486

417

360

321

320

349

348

345

346

341 333

320

340

360

380

400

420

440

460

480

500

320

300

Interest Rate Risk (Trading Book + ZIBI) - VAR (99%, 1 day)in BAM TSD

January2013

February2013

March2013

April2013

May2013

June2013

July2013

August2013

September2013

October2013

November2013

December2013

Interest Rate Risk (Trading Book + ZIBI) - VAR (99%, 1 day)in BAM TSD

209

194

299

216

364

306

111

139

123

0

50

100

150

200

250

300

350

400

184

250

306

January2012

February2012

March2012

April2012

May2012

June2012

July2012

August2012

September2012

October2012

November2012

December2012

Rizik kamatne stope (knjiga trgovanja + bankovna knjiga) – 2013. godina

Rizik kamatne stope (knjiga trgovanja + bankovna knjiga) – 2012. godina


Pregled tržišnog rizika (nastavak)

Metodologija izračuna rizika kamate je usmjerena ka specifikacijama Oesterreichische Nationalbank (OeNB) u pogledu izračuna statistike rizika kamate.




Omjer rizika kamate i kapitala u %

Podaci za određivanje rizičnosti vrijednosti za otvorene devizne pozicije na nivou Banke se temelje na podacima iz Open Fx izvještaja koji se rade na dnevnoj bazi.

Rizična vrijednost za ovaj devizni rizik je bila približno 3,4 tisuće KM (1,7 tisuća EUR) na dan 31. prosinca 2013. godine sa intervalom pouzdanosti od 99%.

2,33%

2,31%

2,27%

2,35%

2,40%

2,38%

2,45%

2,57%

2,58%

2,95%

2,77%

2,95%

January 2013

February 2013

March 2013

April 2013

May 2013

June 2013

July 2013

August 2013

September 2013

October 2013

November 2013

December 2013

IR Equity Ratio exNIB in % IR Equity Ratio exNIB in %

2,80%

2,99%

2,06%

2,18%

2,15%

2,93%

2,41%

2,46%

2,64%

2,50%

2,43%

2,43%

January 2012

February 2012

March 2012

April 2012

May 2012

June 2012

July 2012

August 2012

September 2012

October 2012

November 2012

December 2012

2013.

Promjena u VaR - otvorene devizne pozicije – 2013. godina

16,7

2,5

4,3

7,1

2,8

5,8

6,3

3,0 2,3

1,6

2,4

2

4

6

8

10

12

14

16

18

2,0

0

Change in VAR - open foreign currency positionsin BAM TSD

January2013

February2013

March2013

April2013

May2013

June2013

July2013

August2013

September2013

October2013

November2013

December2013

2012.




Change in VAR - open foreign currency positionsin BAM TSD

72,9

2,7 2,2

7,72,9

5,8

11,4

4,7 4,37,6

3,2 3,4

20

40

60

70

50

30

10

80

0

January2012

February2012

March2012

April2012

May2012

June2012

July2012

August2012

September2012

October2012

November2012

December2012


Promjena u VaR – otvorene devizne pozicije – 2012. godina



2,4

3,0

3,8

2,6

3,2

2,7

3,8

3,0

3,6

2,1

3,0

2,32,2

2,4

2,6

3,0

3,6

3,4

3,2

4,0

3,8

2,8

2,0

Change in Equity Riskin BAM TSD

January2013

February2013

March2013

April2013

May2013

June2013

July2013

August2013

September2013

October2013

November2013

December2013

0,3 0,3 0,3

1,6

2,0

1,7

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

1,4

0

Change in Equity Risk Investmentsin BAM TSD

January2012

February2012

March2012

April2012

May2012

June2012

July2012

August2012

September2012

October2012

November2012

December2012

Promjena u VaR – rizik kapitala – 2012. godina

Promjena u VaR – rizik kapitala – 2013. godina



31. BIlANCA STANJA U STRANOJ VAlUTI I VAlUTNI RIZIK

Banka obavlja određene transakcije denominirane u stranim valutama. Dakle, dolazi do izloženosti promjenama tečaja stranih valuta. Izloženošću tečaju valute se upravlja u okviru odobrenih parametara politika koji koriste terminske ugovore za strane valute.

Knjigovodstvena vrijednost novčanih sredstava i obveza Banke denominiranih u stranoj valuti je na dan izvještavanja kako slijedi:

Imovina Obveze

2013. 2012. 2013. 2012.

EUR 456.168 587.443 463.221 684.178

USD 3.496 32.538 30.191 33.089

CHF 184.803 238.072 106.828 126.537

Druge valute 2.561 4.699 3.166 3.844

Krediti i depoziti plasirani u BAM ali s valutnom klauzulom prikazani su pod odgovarajućim stavkama deviza. Struktura bilanca stanja u stranoj valuti na dan 31. prosinac 2013. godine, odnosno 31. prosinac 2012. godine se može

prikazati kako slijedi:

KM EUR USD CHF Ostale valute Ukupno

IMOVINA

Novac i sredstva kod banaka 321.661 27.417 2.920 6.521 2.561 361.080

Obvezna rezerva 75.447 - - - - 75.447

Plasmani kod drugih banaka - 26.959 576 - - 27.535

Zajmovi i potraživanja 74.165 401.740 - 178.282 - 654.187

Financijska imovina raspoloživa za prodaju 31.252 52 - - - 31.304

Ukupna financijska imovina (1) 502.525 456.168 3.496 184.803 2.561 1.149.553

OBVEZE

Obveze prema drugim bankama 96.189 147.194 - 101.490 - 344.873

Obveze prema klijentima 234.116 314.031 30.181 5.080 3.164 586.572

Subordinirani dug - - - - - 0

Ostale financijske obveze 29.485 1.996 10 258 2 31.751

Ukupne financijske obveze (2) 359.790 463.221 30.191 106.828 3.166 963.196

Neusklađenost na dan31. prosinca 2013. (1) - (2) 142.735 -7.053 -26.695 77.975 -605 186.357

Ukupna sredstva na dan 31. prosinca 2012. (3) 460.193 587.443 32.538 238.072 4.699 1.322.945

Ukupne obveze na dan 31. prosinca. 2012. (4) 284.798 684.178 33.089 126.537 3.844 1.132.446

Neusklađenost na dan 31. prosinca 2013. (3) - (4) 175.395 -96.735 -551 111.535 855 190.499




32. RIZIK lIKVIDNOSTI

Banka definira rizik likvidnosti kao rizik nemogućnosti plaćanja dospjelih obaveza na vrijeme ili, u punom iznosu, ili - u slučaju krize likvidnosti - mogućnosti da se samo osigura refinanciranje po povišenim tržišnim cijenama, ili mogućnosti samo da se proda imovina sa popustom u odnosu na tržišnu cijenu.

Opći uvjetiStrateška načela rukovanja rizikom likvidnosti Banke su definirani strategijom rizika. Najvažniji cilj upravljanja i kontrole rizika likvidnosti je osigurati da Banka održava svoju sposobnost da izvrši plaćanja i poduzme aktivnosti refinanciranja u bilo koje vrijeme. Uvjeti vezani za sadržaj i organizaciju upravljanja i kontrole rizika likvidnosti su određeni priručnikom likvid-nosti koji se primjenjuje na cijeloj HGAA.

U Banci, vođenje i upravljanje likvidnošću je u nadležnosti funkcije riznice. Jedinica riznice je odgovorna za upravljanje operativnom likvidnošću i poravnanje likvidnosti. Kontrola rizika likvidnosti je odgovornost Odjela kontrole rizika Banke. Mjerenje rizika, ograničenja kao i pravovremeno i dosljedno izvještavanje se provodi.

Banka je usvojila planiranje hitne likvidnosti postavljene u pisanom obliku. Ona utvrđuje postupke i kontrolu ili hedžing instrumente koji su potrebni za otklanjanje neposredne ili rješavanja akutne krize. U slučaju krize likvidnosti, prioriteti Banke su rigorozno održavanje sposobnosti za plaćanje i sprečavanje narušavanja ugleda banke.

Mjerenje rizikaGlavni metodološki alat za mjerenje, analizu, praćenje i izvještavanje o riziku likvidnosti unutar Banke je pregled likvidnosti. On se koristi za ilustraciju jaza likvidnosti koji proizlazi iz determinističkih i modeliranih budućih tokova gotovine i ostvari-vog potencijala pokrivanja likvidnosti u čvrsto definiranim vremenskim okvirima.

Potencijal likvidnosti kvantificira kapacitet Banke - u iznosima i datumima - radi osiguravanja likvidnih sredstava u najranijim prilikama i po troškovno efikasnim uslovima i odredbama. On naglašava mogućnosti u pogledu pokrivanja jaza likvidnosti i naglašava sve rizike likvidnosti povezane sa tokovima plaćanja.

Najvažnije komponente potencijala likvidnosti su kako slijedi:

• slobodan pristup sredstvima centralne banke i među-bankarskim sredstvima,• druge dostupne i prihvatljive vrijednosne papire,• potencijal emisije u registru pokrića, • emisije referencijalnih obveznica,• primljene linije matične kompanije, kao i • potencijal sekjuritizacije.

Osim normalnog scenarija, druga analiza scenarija pod stresnim uslovima, kao što su kriza reputacije (pogoršanje rejtinga, rizik ugleda), tržišne krize (ograničavajuće mogućnosti financiranja na tržištima kapitala, povećan odljev gotovine, kao i prije-nos limita), su dodatak mjerenju spektra rizika.

Na temelju pregleda likvidnosti, ključni pokazatelji se određuju za različite scenarije, koje omogućuju kompaktnu procjenu situacije likvidnosti. Pokazatelji likvidnosti (prikazuje najužu poziciju likvidnosti) i „time to wall“ ključne figure (prikazuje maksimalnu likvidnost na duže vrijeme) za do jedne godine se računaju za procjenu situacije likvidnosti - iako se posebna važnost pridaje korištenju tokom prve 4 sedmice.

U svrhu ograničavanja strukturne likvidnosti, gubici u gotovinskoj vrijednosti u slučaju povećanja u rasprostranjenosti financiranja zbog pogoršanja rejtinga, se u obračunu podnošenja rizika uspoređuju sa ekonomskim kapitalom.





32. RIZIK lIKVIDNOSTI (NASTAVAK)

Kontrola rizikaSkup različitih rezervi likvidnosti osigurava da Banka zadržava sposobnost plaćanja čak i tokom kriznih situacija. One se podvrgavaju različitom stresu kako bi se održavao pregled raspoloživih resursa likvidnosti kroz odgovarajuće jedinice čak i u kriznim situacijama.

Osim toga, Banka ima vlastiti amortizer likvidnosti za stresne situacije, koji se sastoji od ugovorenog okvira koji je dostu-pan u slučaju ugrožene likvidnosne situacije.

Izvještaj o novčanom toku sastavljen od determinističkih, stohastičkih i prognostičkih podataka čini osnovu ovog pro-cesa. Kratkoročna prognoza podataka je izazvana izravno iz klijentovih transakcija od strane poslovnih jedinica u svrhu kratkoročne kontrole.

Bilo koji jazovi koji nastaju se uspoređuju sa likvidnim potencijalom – kao dobro razgranatom skupinom rezervi likvid-nosti na raspolaganju za upravljanje likvidnošću. Rezerve likvidnosti se podvrgavaju redovnom pregledu i stresu, zavisno od situacije na tržištu (kao što je opisano gore).

Osim strukture, kontrole se fokusiraju na postizanje minimalne rezerve, kao i prvog i drugog razreda rezerve likvidnosti.

Praćenje rizikaPraćenje rizika likvidnosti se, s jedne strane, provodi na temelju likvidnosti i „time-to-wall“ ključnih pokazatelja (maksi-

malna likvidnost na duže vrijeme), pod normalnim i stresnim uslovima, te s druge strane, kroz integraciju strukturnih rizika likvidnosti u ukupnu kontrolu banke (podnošenje rizika).

Limiti za kratkoročnu likvidnost, kao i za ograničenje dugoročne strukturne likvidnosti postavljeni su, kako na razini Grupe tako i za pojedine podružnice, a prate se stalno. Kako bi se osiguralo da se postojeći jaz likvidnosti može zatvoriti u bilo koje vrijeme kroz mobilizaciju likvidnih potencijala, granične vrijednosti su definirane za sve scenarije i ako se oni pređu, mjere moraju biti uvedene za smanjivanje identificiranih rizika likvidnosti.

Pregledi likvidnosti, kao i drugi relevantni ključni pokazatelji su sastavni dio redovnog izvještavanja prema Upravi i jedini-cama kontrole koje su odgovorne za rizik likvidnosti.

Pregled kumulativnih i marginalnih likvidnih gapova po vremenskim intervalima – 2013. godina

-100.000

-50.000

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

31.12.2013

31.01.2014

31.03.2014

30.06.2014

31.12.2014

31.12.2015

31.12.2016

31.12.2017

31.12.2018

31.12.2019

31.12.2020

31.12.2021

31.12.2022

31.12.2023

31.12.2024

31.12.2025

31.12.2026

31.12.2027

31.12.2028

31.12.2033

31.12.2133

NR

Liquidity Gap Balance ALL (KABI)per Time Bucket in 1.000 EUR

Gap ALL cum GAP ALL




-100.000

-50.000

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

300.000

31.12.2012

31.01.2013

31.03.2013

30.06.2013

31.12.2013

31.12.2014

31.12.2015

31.12.2016

31.12.2017

31.12.2018

31.12.2019

31.12.2020

31.12.2021

31.12.2022

31.12.2023

31.12.2024

31.12.2025

31.12.2026

31.12.2037

31.12.2032

> 31.12.2032

NR

Liquidity Gap Balance ALL (KABI)per Time Bucket in 1.000 EUR Gap ALL cum GAP ALL

32. RIZIK lIKVIDNOSTI (NASTAVAK)

Banka ima pristup izvorima financiranja čiji je ukupni neiskorišteni iznos 53.867 tisuća KM na datum bilance stanja (2012.: 203.406 tisuća KM). Banka očekuje da će ispuniti druge obveze iz operativnih novčanih tijekova i priliva od dospjelih financijskih sredstava. Banka očekuje da će održati postojeći omjer duga i kapitala.

Pokazatelji solventnosti su sljedeći:


Dug (i) 931.445 1.046.862

Kapital (ii) 251.350 337.062

% 3,71 3,11

(i) Dug je definiran kao obveze prema bankama i klijentima, detaljnije pisanih u bilješkama 22. i 23.(ii) Kapital uključuje cjelokupan kapital, subordinirani dug i rezerve Banke. Adekvatnost kapitala i njegovo korištenje na dnevnoj osnovi prati Uprava Grupe, uzimajući u obzir odluke Agencije za

bankarstvo FBiH (‘Regulator’). Te informacije se prezentiraju Regulatoru kvartalno. Agencija zahtijeva od svake banke:

• Da održava minimalni iznos uplaćenog dioničkog kapitala banke u iznosu 15 milijuna KM; i• Da održava odnos neto-kapitala i rizika ponderirane imovine (bazel indikator) u visini od minimalno 12%. Postoje

posebni zahtjevi za Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Mostar za održavanje adekvatnosti kapitala na minimalno 14,50%. Na dan 31. prosinca 2013. godine adekvatnost kapitala Banke je iznosila 17,9% (2012.: 21%).

Pregled kumulativnih i marginalnih likvidnih gapova po vremenskim intervalima – 2012. godina





33. KREDITNI RIZIK

Banka je izložena kreditnom riziku, koji predstavlja rizik nemogućnosti druge strane da izmiri cijeli iznos obveze po dospijeću. Banka razvrstava kreditni rizik utvrđujući limite za iznos prihvaćenog rizika koje očekuje da će nastati u vezi s jed-nim kreditnim primaocem ili grupom kreditnih primatelja te u pojedinim privrednim granama. Banka redovno prati navede-ne rizike i preispituje ih jednom godišnje ili češće.

Izloženost Banke kreditnom riziku se upravlja redovnom analizom sposobnosti postojećih i potencijalnih zajmoprimca da otplate svoje obveze po glavnici i kamatama i promjenom kreditnih limita po potrebi. Izloženost kreditima se kontrolira ograničenjima klijenata koje godišnje pregleda i odobrava Odbor za sredstva i plasmane.

Obaveze za kreditiranjem, po neiskorištenim odobrenim kreditima, neiskorištenim prekoračenjima i odobrenim prekoračenjima. Osnovna svrha obaveza za kreditiranjem je osigurati raspoloživost sredstava na zahtjev klijenta. Obaveze za kreditiranjem predstavljaju neiskorišteni dio odobrenih kredita, garancija ili stand-by akreditiva. Obaveze Banke za krediti-ranjem predstavljaju preuzete obaveze po kreditima ili garancijama, neiskorištena i odobrena prekoračenja. Obaveze za kredi-tiranjem ili temeljem garancija koje je izdala Banka a koje su vezane uz određene kriterije kreditiranja kojima klijenti trebaju udovoljavati (uključivši uslov da ne dođe do pogoršanja solventnosti klijenta) predstavljaju opozive obaveze. Neopozive obave-ze postoje po osnovi odobrenih prekoračenja jer su one proizašle na temelju uslova koji su utvrđeni ugovorima o kreditu.

Knjigovodstvena vrijednost financijske imovine knjižena u financijskim izvješćima, što je neto iznos gubitaka umanjenja, predstavlja maksimalnu izloženost Banke kreditnom riziku.

Banka nema značajne izloženosti kreditnom riziku prema bilo kojoj stranci ili bilo kojem društvu stranci koja ima slične karakteristike. Banka definira da stranke imaju slične karakteristike ukoliko su povezane osobe.

Knjigovodstvena vrijednost financijske imovine knjižena u financijskim izvješćima, što je neto iznos gubitaka umanjenja, predstavlja maksimalnu izloženost Banke kreditnom riziku bez uzimanja u obzir vrijednost bilo kojih prikupljenih kolaterala.

Financijska imovina

31. prosinac 2013.

Ukupni bruto knjigovodstveni

iznosNeumanjena

imovina

Pojedinačno umanjena

sredstva

Iznos umanjenja vrijednosti(portfolio)

Iznos umanjenja vrijednosti

(pojedinačno)

Ukupni neto knjigovodstveni

iznos

Gotovina i sredstva u drugim bankama uključujući i obveznu rezervu kod CBBH 436.527 436.527 - - - 436.527

Plasmani kod drugih banka 27.557 27.557 - (22) - 27.535

Dati zajmovi i predujmovi 843.448 608.207 235.241 (87.682) (101.579) 654.187

Financijska imovina raspoloživa za prodaju 31.304 31.304 - - - 31.304

Ukupno 1.338.836 1.103.595 235.241 (87.704) (101.579) 1.149.553

31. prosinac 2012.

Gotovina i sredstva u drugim bankama uključujući i obveznu rezervu kod CBBH 357.871 357.871 - - - 357.871

Plasmani kod drugih banka 53.614 53.614 - (49) - 53.565

Dati zajmovi i predujmovi 994.017 717.085 276.737 (44.287) (64.152) 885.383

Financijska imovina raspoloživa za prodaju 25.931 25.931 - - - 25.931

Ukupno 1.431.433 1.154.501 276.737 (44.336) (64.152) 1.322.750




33. KREDITNI RIZIK (NASTAVAK)

Kreditna izloženost i kolateralBanka procjenjuje fer vrijednost kolaterala na osnovu nadoknadivog iznosa kolaterala u slučaju da kolateral treba biti likvidi-ran zbog trenutnih uvjeta na tržištu.

Različiti tipovi kolaterala imaju različite nivoe rizika za Banku.

Maksimalna izloženost kreditu Fer vrijednost kolaterala

Opis Neto izloženost Obveze/ izdate garancije Dozvoljena preprodaja/ponovni zalog

Nije dozvoljena preprodaja/ponovni

zalog

31. prosinac 2013.

Gotovina i sredstva u drugim bankama uključujući i obveznu rezervu kod CBBH

436.527 - - -

Plasmani kod drugih banka 27.535 - - -

Dati zajmovi i predujmovi 654.187 93.690 1.042.594 -

Financijska imovina raspoloživa za prodaju 31.304 - - -

31. prosinac 2012.

Gotovina i sredstva u drugim bankama uključujući i obveznu rezervu kod CBBH

357.871 - - -

Plasmani kod drugih banka 53.565 - - -

Dati zajmovi i predujmovi 885.353 124.720 1.121.783 -

Imovina raspoloživa za prodaju 25.931 - - -

34. OSNOVNI GUBITAK PO DIONICI

Osnovna zarada po dionici izračunata je dijeljenjem dobiti koja je na raspolaganju dioničarima sa prosječnim brojem običnih dionica tijekom godine, isključujući prosječan broj običnih dionica kupljenih od strane Banke i držanih kao trezorske dionice.

U svrhu izračunavanja osnovne zarade po dionici, preferencijalnim dionicama se smatraju obične dionice, s obzirom da ne nose nikakva preferencijalna prava na iznos dividende.

2013. 2012.

Neto gubitak za godinu (‘000 KM) (116.142) (11.084)

Prosječan broj običnih dionica tijekom godine 507.466 507.466

Osnovni gubitak po dionici (KM) (228,87) (22,97)

Smanjenja zarada po dionici nije izračunata jer Banka nije izdala financijske instrumente koji bi smanjivali osnovnu zara-du po dionici.





35. DOGAAJI NAKON IZVJEšTAJNOG PERIODA

• Na temelju odluke Nadzornog odbora o razrješenju, dana 20. prosinca 2013. godine, gospodin Alexander Picker je razrješen sa pozicije direktora i Predsjednika Uprave Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Odluka je stupila na snagu 1. siječnja 2014. godine, kada su sva prava i obveze kao direktora i člana Uprave prestali postojati sukladno važećim propisima i internim aktima Banke.

• Na dan 8. travnja 2014. godine Vlasnik je prenio sve svoje dionice, 532.492 u Hypo SEE Holding AG. Ova transakcija je registrirana u Registru vrijednosnih papira Federacije Bosne i Hercegovine.

36. ODOBRAVANJE FINANCIJSKIH IZVJEšĆA

Ova nekonsolidirana financijska izvješća odobrila je Uprava dana 15. travnja 2014. godine.

Potpisali u ime Uprave:

Dragan Kovačević

Privremeni direktorDmytro Kolechko

Izvršni direktor




88 000 MostarStjepana Radića, lamela ETel. +387 36 448 121Fax +387 36 324 908

88 000 MostarTrg Hrvatskih velikana b.b. RondoTel. +387 36 449 850Fax +387 36 449 848

88 260 čitlukBroćanski trg 2Tel. +387 36 640 420Fax +387 36 640 427

88 340 GrudeDr. Franje Tuđmana 4Tel. +387 39 660 391Fax +387 39 661 745

88 320 ljubuškiStube IV, lamela ATel. +387 39 835 791Fax +387 39 835 795

80 240 TomislavgradMijata Tomića b.b. Tel. +387 34 352 341Fax +387 34 352 329

88 240 PosušjeFra Grge Martića b.b. Tel. +387 39 685 193Fax +387 39 680 894

88 300 čapljinaAnte Starčevića b.b. Tel. +387 36 810 795Fax +387 36 808 810

88 220 široki BrijegTrg Ante Starčevića 6Tel. +387 39 702 502Fax +387 39 702 508

80 101 livnoPC Forum Splitska b.b.Tel. +387 34 200 308Fax +387 34 201 385

88 400 KonjicTrg državnosti b.b.Tel. +387 36 735 300Fax +387 36 735 303

72 250 VitezStjepana Radića 6, Tel. +387 30 718 608Fax +387 30 718 603

71 260 KreševoFra Grge Martića 122, Tel. +387 30 800 601Fax +387 30 800 608

79 280 UskopljeKralja Tomislava b.b. Tel. +387 30 495 734Fax +387 30 495 733

70 101 JajceKulina Bana 1Tel. +387 30 654 554Fax +387 30 654 558

Centrala banke

Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.88 000 MostarKneza Branimira 2bTel. +387 36 444 200Fax +387 36 444 235, www.hypo-alpe-adria.ba e-mail: [email protected]

Poslovne jedinice



72 270 Novi TravnikIve Andrića 35 Tel. + 387 30 795 210Fax + 387 30 795 214

72 270 TravnikTrg republike 11aTel. +387 30 540 860Fax +387 30 540 660

71 250 KiseljakJosipa Bana Jelačića b.b. Tel. + 387 30 877 288Fax + 387 30 877 297

72 260, Busovača16. Kolovoza b.b. Tel. + 387 30 735 090Fax + 387 30 735 091

72000 ZenicaPSC Kamberovića polje Tel. + 387 32 449 730Fax + 387 32 449 738

70 230 BugojnoSultan Ahmedova b.b.Tel. +387 30 259 561Fax +387 30 259 564

71 000 Sarajevo - Alipašino poljeTrg solidarnosti 12Tel. +387 33 755 722Fax +387 33 755 725

71 000 SarajevoMaršala Tita 18aTel. +387 33 563 181Fax +387 33 217 285

71 000 Sarajevo - Stari grad Zelenih beretki 11Tel.+387 33 252 480Fax +387 33 252 488

71 000 Sarajevo - DobrinjaMustafe Kamerića 6-7Tel.+387 33 775 373Fax +387 33 775 378

71 000 Sarajevo - PofalićiZmaja od Bosne b.b.Tel. +387 33 723 602Fax +387 33 723 600

71 210 IlidžaRustempašina b.b.Tel. +387 33 770 293Fax +387 33 770 298

71 000 Sarajevo - HrasnoAzize Šaćirbegovića 122Tel. +387 33 715 026Fax +387 33 715 026

71 000 Sarajevo - CiglaneHusrefa Redžića 1 Tel. +387 33 568 710Fax +387 33 568 719

71 000 Sarajevo - GrbavicaTrnovska 2Tel. +387 33 568 850Fax +387 33 568 853

71 300 VisokoDr. Džananovića 8Tel. +387 32 731 001Fax +387 32 731 002

75 101 TuzlaTrgovinsko zanatski centar b.b, SjenjakTel. +387 35 251 232Fax +387 35 266 164

75 101 TuzlaMaršala Tita, Lamela 2B Tel. +387 35 302 241Fax + 387 35 302 263

76 233 DomaljevacPosavskih branitelja 148Tel. +387 31 719 900Fax +387 31 791 990

76 270 OrašjeV ulica 29Tel. +387 31 719 803Fax +387 31 719 808

75 300 lukavacLukavačkih brigada b.b., TZC Omega” Tel. +387 35 551 101Fax +387 35 551 106

75 270 ŽiviniceAlije Izetbegovića 36 Tel. + 387 35 743 193Fax +387 35 743 195

76 250 GradačacH. K. Gradaščevića b.b.Tel. + 387 35 821 491Fax +387 35 821 495

77 000 BihaćBosanska b.b.Tel. + 387 37 229 761Fax +387 37 229 773

77 220 CazinCazinskih brigada b.b.Tel. + 387 37 515 000Fax + 387 37 515 007

75 320 Gračanica22. divizije b.b.Tel. +387 35 701 361Fax +387 35 701 368



Važna obavijest:Godišnje izvješće pripremljeno je uz veliku pažnju, a sve sadržane informacije su provjerene. Ne može se spriječiti eventualno javljanje grešaka u zaokruživanju,grešaka kod slaganja i printanja te grešaka u izražavanju. Izvješće na engleskoj jezičnoj varijanti je prijevod.

Odgovara za sadržaj:

Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.88000 MostarKneza Branimira 2bTel. +387 36 444 200Fax +387 36 444 [email protected]


Documents

Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Mostar Bosna i Hercegovina · PDF filei ciljne grane poslovanja u segmentu korporativnog financi- ... Kvaliteta novih poslova u Retail segmentu ... segmenta