Acta Numismatica

HRVATSKO NUMIZMATIČKO DRU TVO

THE PONTIFICAL INSTITUTE OF MEDIAEVAL STUDIES

Š

I N C C 2 0 0 7

ZBORNIK RADOVA

PROCEEDINGS

5. MEĐUNARODNOG NUMIZMATIČKOG KONGRESA U HRVATSKOJ

OF THE 5 INTERNATIONAL NUMISMATIC CONGRESS IN CROATIAth

17. - 19. rujna 2007.

Villa Angiolina, Opatija, Hrvatska

September 17 - 19. 2007.

Villa Angiolina, Opatija, Croatia

Rijeka, MMVIII.

AN

INC

C2007

ZBO

RNIK

RAD

OVA

5.M

EĐU

NA

ROD

NO

GN

UM

IZM

ATIČ

KOG

KON

GRE

SAU

HRV

ATSK

OJ

PR

OC

EE

DIN

GS

OF

TH

E5

INT

ER

NA

TIO

NA

LN

UM

ISM

AT

ICC

ON

GR

ES

SIN

CR

OA

TIA

th

HRVATSKO NUMIZMATIČKO DRU TVO

THE PONTIFICAL INSTITUTE OF MEDIAEVAL STUDIES

Š

I N C C 2 0 0 7

ZBORNIK RADOVA

PROCEEDINGS

5. MEĐUNARODNOG NUMIZMATIČKOG KONGRESA U HRVATSKOJ

OF THE 5 INTERNATIONAL NUMISMATIC CONGRESS IN CROATIAth

17. - 19. rujna 2007.

Villa Angiolina, Opatija, Hrvatska

September 17 - 19. 2007.

Villa Angiolina, Opatija, Croatia

Rijeka, MMVIII.

GLAVNI UREDNIK / CHIEF EDITOR

Dr. sc. Julijan Dobrinić, prof.

ISBN

3

INCC 2007 ODRŽAVA SE POD POKROVITELJSTVOM HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI (HAZU)

INCC 2007 WILL BE HELD UNDER THE PATRONAGE OFTHE CROATIAN ACADEMY OF SCIENCES AND ARTS

ORGANIZATORI / ORGANIZERS

Hrvatsko numizmatičko društvo, Zagreb, HrvatskaCroatian Numismatic Society, Zagreb, Croatia

Papinski zavod za srednjovjekovne studije, Toronto, Kanadah e Pontii cal Institute of Mediaeval Studies, Toronto, Canada

SUORGANIZATORI / COORGANIZERS

Američko numizmatičko društvo, New York, SADh e American Numismatic Society, New York, USA

Povijesni muzej Istre, Pula, HrvatskaHistorical Museum of Istria, Pula, Croatia

SPONZORI / SPONZORS

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Zagreb, HrvatskaMinistry of sciences, education and sport, Zagreb, Croatia

Grad Opatija, Opatija, HrvatskaCity of Opatija, Opatija, Croatia

Festival Opatija, Opatija, HrvatskaFestival Opatija, Opatija, Croatia

Turistička zajednica Opatija, HrvatskaTourist society Opatija, Opatija, Croatia

Grad Rijeka, Rijeka, HrvatskaCity of Rijeka, Rijeka, Croatia

Montkemija, Bakar, Hrvatska

Bojoplast, Pula, Hrvatska

RAČUNALNA OBRADA TEKSTA / ELECTRONIC TYPEFACEIO d.o.o. Rijeka

TISAK / PRINT???????

Naklada 200 primjeraka / Printed in 200 copies

4

ORGANIZACIJSKI ODBOR / ORGANIZING COMMITTEE

M. Dimnik, Papinski zavod za srednjovjekovne studije, Toronto, KanadaM. Dimnik, h e Pontii cal Institute of Mediaeval Studies, Toronto, Canada

J. Dobrinić, Hrvatsko numizmatičko društvo, Zagreb, HrvatskaJ. Dobrinić, Croatian Numismatic Society, Zagreb, Croatia

E. Fabry, Hrvatsko numizmatičko društvo, Zagreb, HrvatskaE. Fabry, Croatian Numismatic Society, Zagreb, Croatia

M. Kos-Nalis, Grad Opatija, Opatija, HrvatskaM. Kos-Nalis, City of Opatija, Opatija, Croatia

PROGRAMSKI ODBOR / PROGRAMME COMMITTEE

M. Dimnik, Papinski zavod za srednjovjekovne studije, Toronto, KanadaM. Dimnik, h e Pontii cal Institute of Mediaeval Studies, Toronto, Canada

D. Kovač, Hrvatsko numizmatičko društvo, Zagreb, HrvatskaD. Kovač, Croatian Numismatic society, Zagreb, Croatia

B. Mimica, Grad Rijeka, Rijeka, HrvatskaB. Mimica, City of Rijeka, Rijeka, Croatia

UREDNIČKI ODBOR / EDITORIAL BOARDJ. Dobrinić, Hrvatsko numizmatičko društvo, Zagreb, Hrvatska

J. Dobrinić, Croatian Numismatic Society, Zagreb, CroatiaO. D. Hoover, Američko numizmatičko društvo, New York, SADO. D. Hoover, h e American Numismatic Society, New York, USA

B. Mimica, Grad Rijeka, Rijeka, HrvatskaB. Mimica, City of Rijeka, Rijeka, Croatia

D. Mandić, Povijesni muzej Istre, Pula, HrvatskaD. Mandić, Historical Museum of Istria, Pula, Croatia

Kongresna medalja /Congress medal Kovina/Metal: bakar / copper • Promjer / Diameter: 40 mm • Masa / Mass: 30,5 g

Naklada / Edition: 50 komada / 50 pieces

5

SUDIONICI / PARTICIPANTS

Ljiljana Bakić, Gradski muzel Vršac, F. Milekera 19, 26 300 Vršac, Srbija,E-mail: bakicljiljana@hotmail.com

Mihail Butyrsky, h e State museum for Oriental Art, Nikitsky blrd 12a,121019 Moscow, Russia, E-mail: chalkites@mail.ru

Professor Martin Dimnik, Pontii cal Institute of Mediaeval Studies,59 Queen’s Park Cr. E., Toronto, Ontario, Canada M5S 2C4,E-mail: martin.dimnik@utoronto.ca

Dr. sc. Julijan Dobrinić, Hrvatsko numizmatičko društvo, Ika, Cvijetni put 4,51415 Lovran, Hrvatska, E-mail: julijan.dobrinic@riteh.hr

Dr. Natalia Frolova, State Hermitage Museum, Dvorzovaja 34,St. Petersburg, 190000, Russia, E-mail: Frolova@hermitage.ru

Oliver D. Hoover, h e American Numismatic Society, 4082 Flemish Drive,L7L 1Z8 Burlington, Ontario, Canada, E-mail: oliver.hoover@sympatico.ca

Dr. sc. Mato Ilkić, Odjel za arheologiju, Sveučilište u Zadru, Obala Petra Krešimira IV. br. 2, HR – 23000 Zadar, Hrvatska, E-mail: mato.ilkic@zd.htnet.hr

Mr. sc. Suzana Jakovac Duca, Ivana Zadranina 3C, 23 000 Zadar,E-mail: Domenico.duca@zd.t-com.hr

Dr. sc. Milko Jakšić, Institut „Ruđer Bošković“, Bijenička cesta 54, 10000 Zagreb

Dr. sc. Goran Kniewald, Institut „Ruđer Bošković“, Bijenička cesta 54,10000 Zagreb, E-mail: kniewald@irb.hr

Mirjana Kos-Nalis, M. Tita 25, 51410 Opatija, E-mail: kosnalis@net.hr

h eodoros Kourempanas, Danaidon 4, 15237 Filothei, Greece,E-mail: tkourempanas@yahoo.fr

Prim. dr. sc. Damir Kovač, Hrvatsko numizmatičko društvo, Orehovečki brijeg 10, 10 000, Zagreb, E-mail: dkovac@kbsm.hr

Ondina Krnjak, Arheološki muzej Istre, Carrarina 3, 52100 Pula, Hrvatska,E-mail: Ondina.krnjak@pu.htnet.hr

Dr. sc. Davor Mandić, Povijesni muzej Istre, Uspon Gradini 14, 52100 Pula,E-mail: pmi@pmi.hr

Mr. sc. Luka Mandić, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci, Vukovarska 5851000 Rijeka, Hrvatska, E-mail: lmandic@riteh.hr

6

Božo Mimica, Ticijanova 25, 51000 Rijeka, Hrvatska

Mariana Minkova, Regional Historical Museum, Graf Ignatiev no. 11,6000 Stara Zagora, Bulgaria, E-mail: Velta-mm@abv.bg

Delia Moisil, h e Coin Room, h e National Museum of History 12 Calea Victoriei, Bucharest, Romania, E-mail: dmoisil@gmail.com

Dr. Dubravka Ujes Morgan, 908 Kenilworth Avenue, Newark, DE 19711-2638, USA, E-mail: dudaujes@hotmail.com

Dr. sc. Nada Orlić, Filozofske fakultet, Sveučilište u Rijeci, Omladinska 14,51000 Rijeka, Hrvatska

Saša Paškvan, Nike Katunara 4, Rijeka, Hrvatska

Silviu I. Purece, Sibiu University from Romania, B-dul Victoriei, nr. 5-7,cod 550024, Sibiu, Romania, E-mail: Arheo_spi@yahoo.com

Dr. Edith Lemburg-Ruppelt, Reetweg 48, D – 23562 Lübeck, Fax: 0451 503018

Ph. D Petr Shuvalov, St. Petrsburg State University, 15aya liniya 32, apt. 74, 199178, St. Petersburg, Russian Federation, E-mail: peshuv@gmail.com

Dr. Tatiana Slepova, h e State Hermitage Museum, Dvorzovaja 34,St. Petersburg, 190000, Russia, E-mail: Slepova@hermitage.ru

Mgr. Ivan Volkov, State History Museum, Red Square 1 / 2, 103012 Moscow, Russia, E-mail: werwolf2@yandex.ru

7

ZAKLJUČNO O INCC 2007

5. međunarodni numizmatički kongres u Hrvatskoj, INCC 2007 (5th International Numismatic Congress in Croatia) održan je prema dogovoru s prethodnog kongresa, tako da se odvijao u Opatiji.

Sada već redoviti Kongres, započeo je konferencijom za tisak koja je održana 7. rujna 2007. u Opatiji u prizemlju Ville Angioline, tj. u prostoru Hrvatskog muzeja turizma, gdje se kongres i održao. Sudionici konferencije bili su predsjednik organizacijskog odbora kongresa dr. sc. Julijan Dobrinić, direktor Festivala Opatija mr. sc. Bojan Šober, direktorica Turističke zajednice Opatije Jasna Doričić-Sanković i direktor kongresne agencije Revelin Mladen Milinović.

Kongres je započeo radom u ponedjeljak 17. rujna 2007. ceremonijom otvaranja u 9 sati. Poslije stanke održana je plenarna sjednica na kojoj su predavanja održali Oliver D. Hoover iz Toronta i dr. sc. Goran Kniewald iz Zagreba.

Slijedilo je predstavljanje prigodne poštanske omotnice i žiga prvog dana. Na predstavljanju su govorili osim predsjednika Organizacijskog odbora, još tajnik Hrvatskoga numizmatičkog društva iz Zagreba Edgar Fabry i predsjednik Riječkog i latelističkog društva iz Rijeke Borut Kopani.

Izlaganje prve grupe priopćenja uslijedilo je poslijepodne, nakon čega su sudionici kongresa u Rijeci u Muzeju grada Rijeke prisustvovali predstavljanju kongresne plakete, kojom prilikom su svi sudionici primili po jedan primjerak. Tom je prilikom za sudionike Grad Rijeka upriličio cocktail dobrodošlice. Po jedan primjerak plakete uručen je predsjedniku Hrvatskog numizmatičkog društva dr. sc. Damiru Kovaču, ravnatelju Muzeja grada Rijeke mr. sc. Ervinu Dubroviću i predstavniku Grada Rijeke Boži Mimici.

Kongres je nastavio s radom u utorak 18. rujna prije podne kada su iznesena preostala priopćenja. Poslije ručka sudionici kongresa su sudjelovali u arheološkom razgledavanju Istre, kojom prilikom su posjećeni grad Mošćenice, arheološki lokalitet Nezactium i Vespazijanova arena u Puli.

Na, tom prilikom organiziranoj večeri, upriličeni su posljednji dogovori o daljnjim aktivnostima vezanim uz kongres.

8

9

SADRŽAJ / CONTENTS

Sudionici / Paticipants 5

Zaključno o INCC 2007. / Observations on INCC 2007 7

Ljiljana Bakić, Vršac, Srbija 11Nalazi novca sa lokaliteta Dupljaja – GradCoins i nd from locality Dupljaja - Grad

Julijan Dobrinić, Rijeka, Hrvatska 27Neobjavljeni primjerci riječkih i trsatskih zavjetnih medaljica

Martin Dimnik, Toronto, Canada 41Sv. Stjepan ili sv. Lazar?St. Stephen or St. Lazar?

Mato Ilkić, Zadar, Hrvatska 51Rimski Kornakum u svijetlu numizmatičkih nalazaRoman Cornacum in the Light of Numismatic Finds

Suzana Jakovac Duca, Zadar, Hrvatska 77Solidi bizantskog cara Konstantina V. Kopronima i sina mu Lava IV.

Oliver D. Hoover, Toronto, Canada 89Dalmacija i renesansa: rimski uzori i smisao na dubrovačkim folarimaDalmatia and the Renaissance: Roman Models and Meaning on the Follari of Ragusa-Dubrovnik

Goran Kniewald, Milko Jakšić, Zagreb; Julijan Dobrinić, Rijeka, Hrvatska 105Analiza antičkog novca i metalnih predmeta bez razaranjaNon-destructive analysis of ancient coin and metal artifacts

Mirjana Kos-Nalis, Opatija, Hrvatska 113Ikonografsko-tradicijska podloga kovanica slovenskog eura

h eodoros Kourempanas, Filothei, Greece 119Solunski helenistički novci iz dojranskog nalaza iz 1932. godine uArheološkom muzeju u ZagrebuHellenistic coins of h essaloniki from the Dojran/1932 hoard in theArchaeological Museum of Zagreb

Damir Kovač, Zagreb, Hrvatska 125Medalje bana Josipa Jelačića

10

Ondina Krnjak, Pula, Hrvatska 139Svetačke medaljice iz IstreSaints’ medallions from Istria

E. Lemburg-Ruppelt, Lübeck, Deutschland 155Numismatik und Allegorie im venezianischen Cinquecento

Davor Mandić, Pula, Hrvatska 171Riječki novac u kontekstu vojno političkih prilika u razdoblju od 1918.do 1924. godine

Mariana Minkova, Stara Zagora, Bulgaria 195Ostava silikvi iz nekropole Augusta TraianaSiliquas coin hoard from necropolis of Augusta Traiana

Nada Orlić, Julijan Dobrinić, Luka Mandić, Ivana Jelovica, 203Rijeka, HrvatskaAnaliza elementnog sastava Balejevih novaca rendgenskom l uorescencijomElemental analysis of Baley’s coins by X-ray l uorescence

Saša Paškvan, Rijeka, Hrvatska 209Kronologija kovanja ilirskog kralja Monunija

51

Rimski Cornacum u svijetlu numizmatičkih nalaza

M. Ilkić, Zadar, Hrvatska

Sažetak: Cornacum (Sotin) je bio jedna od najvažnijih rimskih graničnih utvrda u današnjem hrvatskom Podunavlju. Na tome arheološki neistraženom lokalitetu osobito je brojna numizmatička građa. Riječ je o više tisuća pojedinačnih primjeraka novca, jednom velikom skupnom nalazu te nekoliko desetaka fragmentiranih ostava. Ta je numizmatička građa slučajno pronađena prigodom različitih zemljanih radova. S obzirom na to da su za golemu većinu toga staroga novca poznata točna mjesta pronalaska, ta vrsta kulturne baštine omogućuje odgovore na najvažnija pitanja vezana uz slabo poznati Cornacum, a to su spoznaje koje su vezane uz probleme njegova nastanka, prostornoga razvoja i na kraju njegove propasti u kasnoantičkome razdoblju.

Ključne riječi: Sotin; Cornacum; keltski novac; antički novac.

Sotin je jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta na području hrvatskoga Podunavlja. Smješten je uz desnu obalu Dunava, 10 km jugoistočno od Vukovara. Nažalost, o tome lokalitetu malo se zna, jer na njegovom području još nisu provedena sustavna arheološka iskopavanja. Ipak, opsežnim i temeljitim rekognosciranjima je utvrđen život ljudi u kontinuitetu od prapovijesti, i to od eneolitika (ILKIĆ 1999: 8, 9, 33, 34, Karta 1). U antičkome razdoblju tu je bio smješten Cornacum, jedno od najvažnijih uporišta rimske vojske na dijelu limesa u današnjem hrvatskom Podunavlju. O njegovom značaju govore povijesni literarni izvori, slučajno pronađena epigrafska građa, te raznovrsni, uglavnom neobjavljeni, pokretni arheološki nalazi. Među inim, na području Sotina osobito je česta numizmatička građa. Riječ je o više tisuća pojedinačno pronađenih novaca, od koji se njih 1291 čuvaju u zagrebačkom Arheološkom muzeju (MIRNIK 1999: 226). Ostali mnogobrojni nalazi staroga novca su u privatnome vlasništvu. Moja numizmatička zbirka1 nije cjelovito objavljena. Samo sam ju manjim dijelom obradio u magisteriju (ILKIĆ 1999: 45-50, 83-89, T. XXVII-XXX, Karta 3) i disertaciji (ILKIĆ 2003: 123-130, Kat. br. 487-861, Karta 8). U Sotinu postoje još dvije male numizmatičke zbirke.2 Otkriven je i jedan veliki

1 Zbirka je registrirana pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske. Svi artefakti iz nje pronađeni su na području Sotina. Veliki dio te kulturne baštine naraštajima se čuvao kao obiteljska baština. Značajan broj slučajno pronađenih predmeta otkupio sam od mještana. Pojedine primjerke dobio sam na dar. Veliki broj nalaza pronašao sam na površini oranica i uz obalu Dunava. Mnogobrojne artefakte darovao sam vukovarskom Gradskom muzeju. Oni su dijelom bili uvršteni u stalni postav. Nažalost, većina ih je nestala u vrijeme srpske najezde. Ipak, početkom Domovinskoga rata najveći dio svoje zbirke uspio sam spasiti. Sve dok se nisu stekli uvjeti za siguran povratak u slobodan zavičaj, zbirku sam bio povjerio na čuvanje Arheološkome muzeju u Zagrebu (o tome vidi u: ILKIĆ 1991: 45). Toj sam ustanovi također darovao veći broj arheoloških nalaza iz Sotina.

2 Riječ je o zbirkama Luke Ivančića i Ivice Šanteka. One sadrže pretežno rimski i to kasnoantički novac. Prije Domovinskog rata u Sotinu je bilo još desetak mještana koji su imali svoje zbirke s numizmatičkim i arheološkim nalazima. No, one su

52

skupni nalaz (BRUNŠMID 1911: 251-277) te nekoliko desetaka fragmentiranih ostava.

S obzirom na to da su za većinu starih moneta poznati točni položaji mjesta pronalaska, ta vrsta kulturne baštine daje odgovore na neka od najznačajnijih pitanja u svezi s Kornakumom.3 Dakle, topografska analiza numizmatičke građe važna je za sagledavanje kontinuiteta života naselja iz keltsko-latenskoga u ranocarsko razdoblje. Također, ona omogućuje spoznaju o rasprostranjenosti antičkoga naselja, te određuje smjer njegova prostornoga razvoja. Podatci dobiveni analizom numizmatičke građe su znakoviti i za određivanje kriznih razdoblja, te osobito za utvrđivanje vremena propasti kasnoantičkoga Kornakuma.

S obzirom na to da pojedinačni numizmatički nalazi na određenom lokalitetu odražavaju stvarni razmjer optjecaja pojedinih vrsta novca, monete iz Sotina omogućuju uvid u strukturu najstarijeg monetarnog sustava, koji u međurječju Drave, Dunava i Save započinje sa Skordiscima, i to približno oko sredine 2. st. prije Krista (KOS 1998: 325, 326). Osim mnogobrojnog novca njihove srijemske skupine (T. I, 1-3) (POPOVIĆ 1987: T. 15, 17; T. 18, 15; T. 19, 12; ILKIĆ 1999: 46, 47, T. XXVII, 1-13, T. XXVIII, 1-7, 9-12, T. XXIX, 3, 5, 8, 9, 11-16; ILKIĆ 2003: 124, Sl. 29, Kat. br. 490-494, 500, 501), u Sotinu je zastupljen i onaj koji pripada skordističkoj istočnoslavonskoj skupini (T. I, 4) (ILKIĆ 1999: 47, 48, T. XXIX, 2, 4, 6, 7; ILKIĆ 2003: 124, Kat. br. 495, 497-499), u literaturi poznatoj i pod nazivom Lierblume (PINK 1939: 66). Ti malobrojni sitni srebrnjaci pripadaju vrsti od koje je poznat samo još jedan primjerak s nekog neutvrđenog lokaliteta (KOSTIAL 1997: 97, kat. br. 523). Novac Skordiska bio je u optjecaju na ograničenom području, tj. u Srijemu i istočnoj Slavoniji. Tu su iznimno rijetke monete drugih Kelta. Zato je vrlo zanimljiva pojava sitnih srebrnih noričkih kovanica u Sotinu. One su vjerojatno odraz izravnih ili posrednih trgovačkih veza srednjeg Podunavlja s predalpskim prostorom. Na tri primjerka prikazana je rozeta (T. I, 5) (ILKIĆ 1999: 48, T. XXIX, 10; ILKIĆ 2003: 124, Kat. br. 487-489). Ta vrsta, u literaturi poznata pod nazivom Magdalensberg, kovana je već od kraja drugog stoljeća prije Krista (GORINI 2001: 127). Na istom lokalitetu otkriven je i jedan sitni srebrnjak vrste Karlstein.4 Riječ je o za sada najistočnijim nalazima takvih vrsta novca noričkog plemenskog saveza (regnum Noricum). Osim keltskih kovanica, u južnoj Panoniji bile su u optjecaju drahme Apolonije (T. I, 6) i Dirahija (T. I, 7). U Sotinu je pronađeno 16 srebrnjaka iz tih ilirskih gradova u današnjoj Albaniji, od kojih su samo pojedini primjerci spomenuti u stručnoj literaturi (BRUNŠMID 1912: 265, 266, 267, 270, 271).

izgubljene za znanost, jer su ih vlasnici rasprodali prije 1991., ili su ih izgubili početkom Domovinskoga rata. Nažalost, o tim zbirkama nisu sačuvani gotovo nikakvi podatci.

3 Izbor novca s područja Sotina u ovome radu (T. I-VI) je iz moje zbirke. U izradi fotograi ja pomogao mi je Drago Stein, kojemu se zahvaljujem na darovanoj dobroti.

4 Taj sitni norički srebrnjak pronađen je na dunavskoj obali Vrućak. Bio je u zbirci Luke Ivančića.

53

Pretpostavlja se da su sredinom 1. st. prije Krista drahme zamijenjene rimskim republikanskim novcima (POPOVIĆ 1987: 104). On je u većem broju otkriven i u Sotinu (T. I, 8-10) (ILKIĆ 2003: 124, Kat. br. 504-509). Zahvaljujući sačuvanim podatcima o mjestu pronalaska numizmatičke građe iz keltsko-latenskoga razdoblja, moguće je utvrditi položaj glavnoga središta Kornakata, keltsko-panonskog plemena u srednjem Podunavlju koje spominje Plinije.5 Njihovo je naselje bilo smješteno u središtu današnjega Sotina, i to uz rub visoke lesne zaravni, koja se na sjeveroistoku strmo spušta prema Dunavu. Rasprostiralo se od surduka između Popina brda i Gradine na sjeverozapadu, do surduka između Ilkićeva vinograda i Srednjega polja na jugoistoku. Njegova jugozapadna granica bila je približno na crti koja povezuje početke spomenutih surduka, tj. prirodnih dugih, dubokih i strmih jaraka okrenutih u smjeru Dunava (ILKIĆ 1999: 33, 34, 50, Karta 3). Prema arheološkoj građi iz Sotina, Kornakati su bili veoma rano obuhvaćeni procesom romanizacije (MAJNARIĆ-PANDŽIĆ 1996: 24-31). Toj tvrdnji idu u prilog i mnogobrojni nalazi ranoga rimskog carskog novca (T. II, 1-7) (ILKIĆ 2003: 125, Kat. br. 510-531). Topografski podatci sotinske numizmatičke građe iz razdoblja julijevsko-klaudijske dinastije govore o tome da se rani rimski Kornakum (Cornacum) razvio na istome prostoru na kojemu je prethodno egzistiralo keltsko-latensko naselje. Dakle, riječ je o kontinuitetu života i pod rimskom vlašću, s tom razlikom što je njegov dobro utvrđeni sjeverozapadni dio vjerojatno zaposjela rimska vojska (ILKIĆ 2003: 131, 132, Karta 5).

Najstarije novčano gospodarstvo koje obilježava uporaba triju različitih mone-tarnih sustava - keltskog, gradova Apolonije i Dirahija, te rimskog republikanskog sustava (T. I, 1-10), zamijenjeno je regularnim carskim kovanicama, i to paralelno s rimskim osvajanjem panonskoga prostora sve do desne obale Dunava. Pojedine Augustove monete iz Sotina imaju kontramarku. Na jednom lomljenom bakrenjaku nalazi se kratica IMP AVG (ILKIĆ 2003: 125, Kat. br. 515). Zastupljen je i as s utisnutom oznakom AL AR (T. II, 1) (ILKIĆ 2003: 125, Kat. br. 512). Peter Kos misli da se ta kratica odnosi na vojnu postrojbu pod nazivom AL(a) (II) AR(vacorum) (KOS 1984: 49-52). Rudolfo Martini dozvoljava mogućnost da te pokraćene riječi možda spominju i prvu konjaničku postrojbu istog imena (MARTINI 2003: 141). U literaturi se samo spominju i dva asa s kraticom APOL.6 Autori misle da se ta vrsta kontramarke odnosi na vojnu formaciju pod imenom (legio XV) APOL(inaris) (KOS, ŠEMROV 1995: 29). Na području Kornakuma pronađen je i treći as s identičnim sadržajem (T. II, 2) (ILKIĆ 2003: 125, Kat. br. 513). Međutim, osobito

5 Nat. Hist. III 148.

6 Te Augustove kovanice iz Sotina čuvaju se u Arheološkom muzeju u Zagrebu, i to pod inv. br. C 139 i C 25277. Uvid u numizmatičku građu u toj ustanovi omogućio mi je dr. sc. Ivan Mirnik. Tom vrsnom znanstveniku iz područja numiz-matike od srca se zahvaljujem na ukazanom povjerenju.

54

je zanimljiv sotinski primjerak s kraticom APO. Ta inačica kontramarke za sad je jedinstvena pojava.

Iz prve polovice 1. st. zastupljene su samo različite bakrene i brončane monete. Od vremena dinastije Flavijevaca sve su češći i srebrni novci, tj. denari (T. II, 8-10; T. III, 1) (ILKIĆ 2003: 125, Kat. br. 532, 533, 535, 537, 538).7 Pronađen je i jedan aurej Vespazijana. Taj zlatnik je slučajno otkriven na obali Dunava podno vinograda Ivice Radića. Pronalazač ga je prodao Gradskome muzeju u Vukovaru.

Novac iz razdoblja Antonina (T. III, 2-6) (ILKIĆ 2003: 125, 126, Kat. br. 541-583) pronađen je i u zaleđu najstarijega horizonta rimskog naselja, tj. na položaju Jaroš, izvan rubnog dijela današnjeg Sotina. To govori o tome da se Kornakum potkraj 1. ili početkom 2. st. proširio prema jugozapadu. Taj smjer prostornoga razvoja možda je odredila do sad neutvrđena cesta s kojim su civilno naselje i kastrum mogli biti povezani s glavnom komunikacijom u dolini Save. Kako god bilo, čini se da je taj istaknuti rimski vojni punkt na limesu stradao u razdoblju ratova s Markomanima i Sarmatima. Na to upućuje nalaz velike ostave novca, čije najmlađe kovanice datiraju iz 166. godine (BRUNŠMID 1911: 241-277). Nakon završetka ratnih sukoba Rimljani su poduzeli značajne mjere. U Panoniji je povećan broj vojnika. Ubrzo je uslijedila i prva značajnija urbanistička faza u Kornakumu. Prema mnogobrojnim opekama i tegulama s pečatom C II AVR D ANT, taj su građevinski poduhvat izveli pripadnici Druge Aurelijeve kohorte Dačana, i to u razdoblju Karakale ili možda Elagabala (ILKIĆ 2006: 24-26, 30, Grai kon 1, Kat. br. 20-41).

Iz razdoblja Severa i vojničkih careva, osim rimskoga regularnog novca (T. III, 7-10; T. IV, 1, 2, 6, 9; T. V, 1) (ILKIĆ 2003: 126, 127, Kat. br. 584-614, 617-628, 630, 635-637, 639-643, 647-666, 672-693),8 u Sotinu je pronađeno mnoštvo provincijalnih moneta, ponajviše iz Nikeje u Bitiniji (T. IV, 3, 4) (ILKIĆ 2003: 126, Kat. br. 615, 616) i Viminacija u Gornjoj Meziji (T. IV, 8) (ILKIĆ 2003: 126, Kat. br. 631, 633, 634, 638). Tada se javlja i veća količina krivotvorina, osobito u vrijeme velike krize s početka druge polovice 3. st. (T. IV, 5, 7, 10) (ILKIĆ 2003: 126, 127, Kat. br. 644-646, 667-671). Njih tri iz Sotina čuvaju se i u zagrebačkom Arheološkom muzeju (DEMO 1984: 181).

Kasnoantička numizmatička građa iz Sotina vrlo je brojna (T. V, 2-10; T. VI, 1-10) (ILKIĆ 2003: 127-128, Kat. br. 694-861), što je zapravo odraz tadašnje visoke inl acije (ILKIĆ 2003: 127, grai koni na str. 129, 130). No, priliv velike količine novca u Kornakumu vjerojatno je posljedica i nazočnosti Cuneus equitum scutariorum9 i

7 Među pojedinačnim numizmatičkim nalazima julijevsko-klaudijskom razdoblju pripadaju samo dva denara iz Sotina, i to jedan kovan za Klaudija, a drugi za Nerona.

8 Nedjeljko Pijević pronašao je jedan dvostruki zlatnik rimskoga cara Galijena. Na aversu je prikazano poprsje vladara sa zrakastom krunom, udesno. Na reversu je prikazano poprsje Virtusa, udesno. Taj rijetki numizmatički nalaz pronalazač je prodao nekom trgovcu u Srbiji.

9 Notitia dignitatum occidentis, XXXII, 22.

55

Equites Dalmatae,10 konjaničkih formacija čiji su pripadnici dobivali plaće. Na to upućuju i mnogobrojne službene plombe koje su vjerojatno pristizale s vrećicama napunjenim novcem, čiji je sadržaj za svaki slučaj morao biti zapečaćen (ILKIĆ 2006: 57-64, Kat. br. 3-14). Otkriveno je i podosta krivotvorenoga novca, koji je uglavnom izrađivan po uzoru na vrste regularnih moneta iz razdoblja vladavine Konstantina Velikoga (T. V, 6-8) (ILKIĆ 2003: Kat. br. 729-739). Pojedini takvi primjerci su već spomenuti u literaturi (DEMO 1984: 185). Od novca iz druge polovice 4. st. objavljen je jedan solid cara Valenta (DEMO, 1994: 127, Kat. br. 183), kao i nekoliko bakrenjaka kovanih za cara Arkadija (MIRNIK 1996: 167, Kat. br. 77, 128, 130). Tada je Kornakum doživio tešku destrukciju koja se odigrala u dvije faze. O tome govori upravo numizmatička građa. U velikom dijelu naselja, tj. u njegovome jugoistočnome prostoru, život je naglo prestao potkraj vladavine Valentinijana I., ili možda njegova brata Valenta, što upućuje na izravnu ili posrednu rel eksiju događaja vezenih za barbarsku invaziju i poraz rimske vojske 378. godine kod Hadrijanopola. Naime, novac iz toga razdoblja (T. VI, 1-3) (ILKIĆ 2003: 127, 128, Kat. br. 801-813, 815-821) pripada posljednjim numizmatičkim nalazima u najvećem dijelu naselja. Tada je Panoniju pogodila teška kriza, o čemu svjedoče i mnogobrojni skupni nalazi novca (MÓCSY 1962: 576; TORBÁGYI 1998: 43-56). O tadašnjim dramatičnim zbivanjima govori i više desetaka fragmentiranih ostava iz Sotina, koje sadrže kovanice Valentinijana I., Valenta i Gracijana. No, život u Kornakumu ipak nije u cijelosti prestao. On se odvijao još 15-ak godina na području kastruma, koji je bio smješten na dominantnom položaju uz Dunav, mjestu gdje se sad nalazi župna crkva Blažene djevice Marije. Najmlađi novci pronađeni na tome prostoru pripadaju sitnoj bakrenoj vrsti s legendom na reversu SALVS REIPVBLICAE (T. VI, 8-10). Ta emisija, kovana između 388. i 403. godine, određuje vrijeme propasti rimskoga Kornakuma (ILKIĆ 2003: 128, Kat. br. 855-859). Zapravo, vjerojatno je riječ o posljednjoj plaći koju je vojska primila u tom istaknutom uporištu na dunavskom limesu. Sljedeću je dobila tek negdje na Rajni, gdje tu vojsku spominju Notitia dignitatum11 i pečati na opekama iz Rheinzaberna i Triera (SCHARF 2005: 213-214). Rimska vojska je na zapad poslana vjerojatno nešto prije ljeta 392. godine (ILKIĆ 2006: 60, 61). Nakon njezinoga odlaska iz Kornakuma čini se da je život gotovo zamro u tome panonskome mjestu.

Malo je arheološke građe iz razdoblja nakon odlaska rimske vojske. Prvi sljedeći numizmatički nalaz iz Sotina pripada vremenu vladavine bizantskoga cara Justinijana I (Ilkić 2007:279, Kat. br. 5, T.1, 5 a-b). Do većega dotoka novca došlo je tek u srednjem vijeku. Iako je tada ime antičkoga naselja već odavno bilo zaboravljeno, na istome prostoru razvijalo se srednjovjekovno, koje se tada zvalo Szata. Povijesni

10 Notitia dignitatum occidentis, XXXII, 31.

11 Notitia dignitatum occidentis, V, 272, VII, 102.

56

izvori ga prvi puta spominju 1289. godine (PAVIČIĆ 1940: 178-180). Za poznavanje njegove rasprostranjenosti također su važni topografski podatci numizmatičke građe.

LITERATURA

1. BRUNŠMID, J. 1911 – Nahođaj rimskih denara I. i II. stoljeća u Sotinu, VHAD, 11, Zagreb, 241. - 277.

2. BRUNŠMID, J. 1912 – Nahođaj srebrnih ilirskih i rimskih republikanskih novaca II. i I. stoljeća prije Kr. u Vukovaru, VHAD ,12, Zagreb, 260. - 271.

3. DEMO, Ž. 1984 - O nekim primjerima imitiranja antičkoga novca na osnovi nalaza iz slavonsko-srijemskog prostora, Arheološka istraživanja u istočnoj Slavoniji i Baranji, Znanstveni skup, Vukovar, 6. – 9. listopada 1981, Izdanja HAD-a, 9, Zagreb, 175. - 199.

4. DEMO, Ž. 1994 – Katalog u: Od nepobjedivog sunca do sunca pravde: rano kršćanstvo u kontinentalnoj Hrvatskoj, Zagreb.

5. GORINI, G. 2001 – Le prototype massaliète des petites monnaies d’ argent du Novique, BSFN 56, No. 7.

6. ILKIĆ, M. 1991 - Sotinsko arheološko blago, Glasnik, hrvatski politički tjednik, br. 78, Zagreb, 25. listopada 1991., 45.

7. ILKIĆ, M. 1999 - Hrvatsko Podunavlje u željeznom razdoblju – posljednje tisućljeće prije Krista, Zadar, magisterij, rukopis.

8. ILKIĆ, M. 2003 - Cornacum – sotinski prostor i njegovo mjesto u organizaciji južnog dijela provincije Panonije, Zadar, disertacija, rukopis.

9. ILKIĆ, M. 2005 – Pečati na antičkim opekama i krovnim crepovima iz Sotina (Cornacum), VAMZ, 38, Zagreb, 19. - 54.

10. ILKIĆ, M. 2006a - Antičke plombe iz Sotina (Cornacum), Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 48., Zagreb – Zadar, 57. - 80.

11. ILKIĆ, M. 2007 - Nalazi seobe naroda i ranog srednjeg vijeka iz Sotina, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, 24/2007, Zagreb.

12. KOS, P. 1984 - Ein pannonischer Gegenstempel der Ala II Arvacorum, Germania, 62-1, Mainz am Rhein.

13. KOS, P. 1998 - Leksikon antičke numizmatike, Zagreb.

14. KOS, P., ŠEMROV A. 1995 – Rimski novac in kontramarke iz 1. stoletja, Situla, 33, Ljubljana.

57

15. KOSTIAL, M. 1997 – Kelten im Osten, Gold und Silber der Kelten in Mittel-und Osteuropa, Sammlung Lanz, München.

16. MAJNARIĆ-PANDŽIĆ, N. 1996 - CORNACUM (Sotin) and CIBALAE (Vinkovci) as Examples of the Early Romanization of Late La Tène Communities in Southern Pannonia, u: Kontakte längs der Bernsteinstrasse (zwischen Caput Adriae und den Ostseegebiet) in der Zeit um Christi Geburt, Krakow.

17. MARTINI, R. 2003 – Collezione Pangerl. Contromarche imperiali romane (Augustus – Vespasianus), Nomismata, 6. Historisch-numismatiche Forschungen, Milano.

18. MIRNIK, I. 1996 – Novac Istočnog Rimskog Carstva u numizmatičkoj zbirci Arheološkog muzeja u Zagrebu, VAMZ, 28-29, Zagreb, 159. - 228.

19. MIRNIK, I. 1999 - Prolegomena to the numismatic topography of Burgenae. Emlékköny Bíró-Sej Katalin és Gedai István 65. születésnapjára. Festschrit für Katalin Bíró-Sej und István Gedai zum 65. Geburtstag, Budapest, 221. - 235.

20. MÓCSY, A. 1962 - Pannonia, RE Suppl. 9, Stuttgart.

21. PAVIČIĆ, P. 1940 - Vukovska župa, Zagreb.

22. PINK, K. 1939 – Die Münzprägung der Ostkelten und ihrer Nachbern. Dissertationes Pannonicae, ser. II, fasc. 15, Budapest.

23. POPOVIĆ, P. 1987 – Novac Skordiska, Beograd – Novi Sad.

24. Roman Imperial Coinage (RIC) I – X, London, 1926 - 1981

25. Roman Republican Coinage (RRC), Cambridge, 1974.

26. SCHARF, R. 2005 – Der Dux Mogontiacensis und die Notitia Dignitatum, Ergänzungsbände zum Reallexikon der Germanischen Altertumskunde, Band 50, Berlin, New York.

27. TORBÁGYI, M. 1998 - Osvrt na kolanje rimskog novca u Panoniji nakon 375. godine, Zbornik radova 2. Međunarodog numizmatičkog kongresa u Hrvatskoj, Opatija, 43. - 56.

58

T. I / Pl. I

1 2

3 4

5 6

7 8

9 10

59

T. I / Pl. I

1. Keltski novac, Skordisci, srijemska vrsta, tetradrahma, AE, 26 mm, 9,1 g. / Celtic coin, Scordisci, Sirmian type, tetradrachm, AE, 26 mm, 9.1 g.

2. Keltski novac, Skordisci, srijemska vrsta, drahma, 15 mm, 2,1 g. / Celtic coin, Scordisci, Sirmian type, drachm, 15 mm, 2.1 g.

3. Keltski novac, Skordisci, srijemska vrsta, minim (sitan srebrni novac), 9 mm, 0,3 g. / Celtic coin, Scordisci, Sirmian type, minimus (small silver coin), 9 mm, 0.3 g.

4. Keltski novac, Skordisci, istočno-slavonska vrsta (Lierblume), minim (sitan srebrni novac), 9,5 mm, 0,6 g. / Celtic coin, Scordisci, East-Slavonian type (Lierblume), minimus (small silver coin), 9.5 mm, 0.6 g.

5. Keltski novac, Norici, vrsta Magdalensberg, minim, 9 mm, 0,4 g. / Celtic coin, Noricans, Magdalensberg type, minimus, 9 mm, 0.4 g.

6. Apolonija, drahma, Av. ΑΓΙΑΣ, Rv. ΑΠΟΛ-ΕΠΙ-ΚΑ-ΔΟΥ, 18 mm, 2,9 g. / Apollonia, drachm, Obv. ΑΓΙΑΣ, Rev. ΑΠΟΛ-ΕΠΙ-ΚΑ-ΔΟΥ, 18 mm, 2.9 g.

7. Dirahij, drahma, Av. ΜΕΝΙΣΚΟΣ, Rv. Δ[..]-ΜΟΙ-ΝΣ-[..?]Α, 19 mm, 2,4 g. / Dyrrhachium, drachm, Obv. ΜΕΝΙΣΚΟΣ, Rev. Δ[..]-ΜΟΙ-ΝΣ-[..?]Α, 19 mm, 2.4 g.

8. Rimska republika, C. Klaudije Pulher, denar, 110. – 109. pr. Kr., 18 mm, 3,6 g, RRC 300/1. / Roman Republic, C. Claudius Pulcher, denarius, 110-109 BC, 18 mm, 3.6 g, RRC 300/1.

9. Rimska republika, L. Skribonije Libon, denar, 62. pr. Kr., 20 mm, 3,4 g, RRC 416. / Roman Republic, L. Scribonius Libo, denarius, 62 BC, 20 mm, 3.4 g, RRC 416.

10. Rimska republika, Marko Antonije, denar, pokretna kovnica, 32. - 31. pr. Kr., 17 mm, 2,9 g, RRC 544/21. / Roman Republic, Marc Antony, denarius, mobile mint, 32-31 BC, 17 mm, 2.9 g, RRC 544/21.

60

T. II / Pl. II

1 2

3 4

5 6

7 8

9 10

61

T. II / Pl. II

1. August, as, Rim, 7. pr. Kr., kontramarka AL AR, 27 mm, 8,0 g, RIC 427/428. / Augustus, as, Roma, 7 BC, counter-mark AL AR, 27 mm, 8.0 g, RIC 427/428.

2. August, as, Rim, 6. pr. Kr., kontramarka APOL, 28 mm, 8,7 g, RIC 439. / Augustus, as, Roma, 6 BC, counter-mark APOL, 28 mm, 8.7 g, RIC 439.

3. August, kvadrans, Rim, 8. pr. Kr., 18 mm, 2,8 g, RIC 425. / Augustus, quadrans, Roma, 8 BC, 18 mm, 2.8 g, RIC 425.

4. August, kvadrans, Rim, 4. pr. Kr., 15 mm, 3,3 g, RIC 466. / Augustus, quadrans, Roma, 4 BC, 15 mm, 3.3 g, RIC 466.

5. Gaj (Kaligula), as, Rim, 37. – 38., 31 mm, 11,4 g, RIC 38. / Caius (Caligula), as, Roma, 37–38, 31 mm, 11.4 g, RIC 38.

6. Klaudije I., as, Rim, 41.- 50.(?), 29 mm, 9,7 g, RIC 100. / Claudius I, as, Roma, 41-50(?), 29 mm, 9.7 g, RIC 100.

7. Germanik, as, Rim, 50.(?) - 54., 29 mm, 12,3 g, RIC 106. / Germanicus, as, Roma, 50(?)-54, 29 mm, 12.3 g, RIC 106.

8. Vespazijan, denar, Rim, 75. – 79., 19 mm, 3,0 g, RIC 124b. / Vespasianus, denarius, Roma, 75-79, 19 mm, 3.0 g, RIC 124b.

9. Vespazijan, denar, Rim, 77. – 78., 19 mm, 2,9 g, RIC 104. / Vespasianus, denarius, Roma, 75-77, 19 mm, 2.9 g, RIC 104.

10. Tit, denar, Rim, 80., 18 mm, 2,9 g, RIC 23a. / Titus, denarius, Roma, 80, 18 mm, 2.9 g, RIC 23a.

62

T. III / Pl. III

1 2

3 4

5 6

7 8

9 10

63

T. III / Pl. III

1. Domicijan, denar, Rim, 81., 18,5 mm, 3,1 g, RIC 23. / Domitian, denarius, Roma, 81, 18.5 mm, 3.1 g, RIC 23.

2. Nerva, denar, Rim, 96., 18 mm, 3,1 g, RIC 6. / Nerva, denarius, Roma, 96, 18 mm, 3.1 g, RIC 6.

3. Trajan, denar, Rim, 114. – 117., 19 mm, 2,5 g, RIC 364. / Trajan, denarius, Roma, 114-117, 19 mm, 2.5 g, RIC 364.

4. Antonin Pije, denar, Rim, 151. – 152., 19,5 mm, 2,6 g, RIC 205. / Antoninus Pius, denarius, Roma, 151-152, 19.5 mm, 2.6 g, RIC 205.

5. Antonin Pije, denar, Rim, 153. – 154., 19 mm, 3,1 g, RIC 231. / Antoninus Pius, denarius, Roma, 153-154, 19 mm, 3.1 g, RIC 231.

6. M. Aurelije, denar, Rim, 157. – 158., 18 mm, 2,7 g, RIC 475a. / M. Aurelius, denarius, Roma, 157-158, 18 mm, 2.7 g, RIC 475a.

7. Septimije Sever, denar, Rim, 211., 19 mm, 2,4 g, RIC 244. / Septimius Severus, denarius, Roma, 211, 19 mm, 2.4 g, RIC 244.

8. Karakala, denar, Rim, 196. – 198., 17 mm, 2,8 g, RIC 11. / Caracalla, denarius, Roma, 196-198, 17 mm, 2.8 g, RIC 11.

9. Karakala, denar, Rim, 208., 20 mm, 3,2 g, RIC 107. / Caracalla, denarius, Roma, 208, 20 mm, 3.2 g, RIC 107.

10. Elagabal, dupondij, Rim, 26 mm, 11,9 g, RIC 363. / Elagabalus, dupondius, Roma, 26 mm, 11.9 g, RIC 363.

64

T. IV / Pl. IV

1 2

3 4

5 6

7 8

9 10

65

T. IV / Pl. IV

1. Aleksander Sever, denar, Rim, 227., 18 mm, 2,0 g, RIC 67. / Severus Alexander, denarius, Roma, 227, 18 mm, 2.0 g, RIC 67.

2. Aleksander Sever, denar, Rim, 230., 19,5 mm, 2,5 g, RIC 105. / Severus Alexander, denarius, Roma, 230, 19.5 mm, 2.5 g, RIC 105.

3. Aleksander Sever, AE, Nikeja, Bitinija, Av. Μ ΑVΡ CΕV ΑΛΕΖΑΝΔ[ΡΟC ΑVΓ], Rv. ΝΙ-Κ-ΑΙ-Ε/ΩΝ, 20 mm, 3,9 g. / Severus Alexander, AE, Nicaea, Bithynia, Obv. Μ ΑVΡ CΕV ΑΛΕΖΑΝΔ[ΡΟC ΑVΓ], Rev. ΝΙ-Κ-ΑΙ-Ε/ΩΝ, 20 mm, 3.9 g.

4. Aleksander Sever, AE, Nikeja, Bitinija, Av. [Μ ΑVΡ CΕ]VΗ ΑΛΕΞΑΝΔΡΟC ΑV, Rv. [Ν]-ΙΚ-ΑΙ-Ε/Ω[Ν], 21 mm, 4,0 g. / Severus Alexander, AE, Nicaea, Bithynia, Obv. [Μ ΑVΡ CΕ]VΗ ΑΛΕΞΑΝΔΡΟC ΑV, Rev. [Ν]-ΙΚ-ΑΙ-Ε/Ω[Ν], 21 mm, 4.0 g.

5. Barbarska imitacija denara Julije Mameje, AE, 20 mm, 3,2 g. / Barbaric imitation of Julia Mammaea denarius, AE, 20 mm, 3.2 g.

6. Maksimin I, denar, Rim, 236., 19,5 mm, 2,3 g, RIC 14. / Maximinus I, denarius, Roma, 236, 19.5 mm, 2.3 g, RIC 14.

7. Barbarska imitacija denara Maksimina I., posrebren bakar, 20 mm, 2,3 g. / Barbaric imitation of Maximinus I h rax denarius, silver-plated copper, 20 mm, 2.3 g.

8. Hostilijan, AE, Viminacij 251., Mezija gornja, Av. C VAI HOST M QVI[…], Rv. P M S C-[OL VIM]/AN XII, 27 mm, 14,4 g. / Hostilian, AE, Viminacium 251, Moesia Superior, Obv. C VAI HOST M QVI[…], Rev. P M S C-[OL VIM]/AN XII, 27 mm, 14.4 g.

9. Trebonijan Gal, antoninijan, Rim, 251., 22 mm, 3,4 g, RIC 34a. / Trebonianus Gallus, antoninianus, Roma, 251, 22 mm, 3.4 g, RIC 34a.

10. Barbarska imitacija antoninijana, AE, 18 mm, 1,8 g. / Barbaric imitation of an antoninianus, AE, 18 mm, 1.8 g.

66

T. V / Pl. V

1 2

3 4

5 6

7 8

9 10

67

T. V / Pl. V

1. Tacit, antoninijan, Ticinum, 23 mm, 3,2 g, RIC 125. / Tacitus, antoninianus, Ticinum, 23 mm, 3.2 g, RIC 125.

2. Konstantin I, AE 3, Rim, 321., 19 mm, 2,8 g, RIC 232. / Constantinus I, AE 3, Roma, 321, 19 mm, 2.8 g, RIC 232.

3. Fausta, AE 3, Herakleja, 326., 21 mm, 2,6 g, RIC 86. / Fausta, AE 3, Heraclea, 326, 21 mm, 2.6 g, RIC 86.

4. Helena, AE ¾, Konstantinopol, 337. – 340., 15 mm, 0,9 g, RIC 34. / Helena, AE ¾, Constantinopolis, 337-340, 15 mm, 0.9 g, RIC 34.

5. Konstant, AE ¾, Akvileja, 337. – 340., 16 mm, 1,1 g, RIC 22. / Constans, AE ¾, Aquileia, 337-340, 16 mm, 1.1 g, RIC 22.

6. Barbarska imitacija (Victoriae laetae princ perp), AE, 21 mm, 2,3 g. / Barbaric imitation (Victoriae laetae princ perp), AE, 21 mm, 2.3 g.

7. Barbarska imitacija (Virtus exercit), AE, 20 mm, 2,7 g. / Barbaric imitation (Virtus exercit), AE, 20 mm, 2.7 g.

8. Barbarska imitacija (Vot), AE, 17 mm, 2,0 g. / Barbaric imitation (Vot), AE, 17 mm, 2.0 g.

9. Konstancije II, AE 2, Siscija, 350., 22 mm, 4,9 g, RIC 273. / Constantius II, AE 2, Siscia, 350, 22 mm, 4.9 g, RIC 273.

10. Vetranion, AE 3, Tesalonika, 350., 18 mm, 2,2 g, RIC 126. / Vetranio, AE 3, h essalonica, 350, 18 mm, 2.2 g, RIC 126.

68

T. VI / Pl. VI

1 2

3 4

5 6

7 8

9 10

69

T. VI / Pl. VI

1. Valentinijan I, AE 3, Siscija, 364. – 367., 19 mm, 2,0 g, RIC 7a. / Valentinian I, AE 3, Siscia, 364-367, 19 mm, 2.0 g, RIC 7a.

2. Valent, AE 3, Siscija, 364. – 367., 18 mm, 1,8 g, RIC 5. / Valens, AE 3, Siscia, 364-367, 18 mm, 1.8 g, RIC 5.

3. Gracijan, AE 3, Siscija, 375. – 378., 19 mm, 1,5 g, RIC 21. / Gratian, AE 3, Siscia, 375-378, 19 mm, 1.5 g, RIC 21.

4. Valentinijan II, AE 4, Siscija, 383. – 387., 13 mm, 0,7 g, RIC 37. / Valentinian II, AE 4, Siscia, 383-387, 13 mm, 0.7 g, RIC 37.

5. Teodozije I, AE 4, Siscija, 384. – 387., 14 mm, 0,7 g, RIC 39. / h eodosius I, AE 4, Siscia, 384-387, 14 mm, 0.7 g, RIC 39.

6. Teodozije I, AE 3, Siscija, 384. – 387., 19 mm, 1,4 g, RIC 38. / h eodosius I, AE 3, Siscia, 384-387, 19 mm, 1.4 g, RIC 38.

7. Magno Maksim, AE 2, Trier, 383. – 388., 25 mm, 4,0 g, RIC 85. / Magnus Maximus, AE 2, Treveri, 383-388, 25 mm, 4.0 g, RIC 85.

8. Teodozije I, AE 4, Akvileja (?), 388. – 402. (?), 0,9 g, 12 mm. / h eodosius I, AE 4, Aquileia (?), 388-402 (?), 0.9 g, 12 mm.

9. Teodozije I, AE 4, Akvileja (?), 388. – 402. (?), 13 mm, 0,4 g, RIC 58. / h eodosius I, AE 4, Aquileia (?), 388- 402 (?), 13 mm, 0.4 g, RIC 58.

10. Arkadije, AE 4, Akvileja (?), 388. – 402. (?), 13 mm, 1,3 g. / Arcadius, AE 4, Aquileia (?), 388-402 (?), 13 mm, 1.3 g.

70

Roman Cornacum in the Light of the Numismatic Evidence

M. Ilkić, Zadar, Croatia

Abstract: Cornacum (Sotin) was one of the most inportant Roman forts in the area of the present-day Croatian Podunavlje (Danube region). Numismatic i nds are very numerous at this yet not investigated archaeological site. h ey include several thousands of individual coin i ndings, one large hoard and several dozens of fragmented ones. h ese numismatic i ndings have all been discovered by chance during various i eld works. However, due to the fact that the exact i nding places are known for the majority of these ancient coins, this type of cultural heritage has provided us with answers regarding the most important issues about poorly known Cornacum, which are: insights into the problems regarding the origins of Cornacum, its spatial development and, i nally, its destruction in the Late Roman period.

Key words: Sotin, Cornacum, Celtic coins, Ancient coins.

Sotin is one of the most important archaeological sites in the area of Croatian Podunavlje (Danube region). It is located along the right bank of the Danube River, 10 km southeast of Vukovar. Unfortunately, little is known about this site because it has never been systematically excavated. However, continuous human settlement (since the Eneolithic) has been established due to the extensive and detailed i eld survey (ILKIĆ 1999: 8, 9, 33, 34, Map 1). In the Roman period it was the site of Cornacum, one of the most important strongholds of the Roman army at the section of Limes passing through the present-day Croatian Podunavlje region. Historical literary sources, epigraphic monuments found by chance, and various – mostly unpublished – small i ndings testify to its importance. Among other i ndings, numismatic ones are very numerous in Sotin area. h ere are several thousands of individual coin i ndings, 1291 of which are now kept in the Archaeological museum in Zagreb (MIRNIK 1999: 226). h e rest of the numerous ancient coins are privately owned. My numismatic collection1 has not yet been completely published. I have analysed just a small part of it in both my master’s (ILKIĆ 1999: 45-50, 83-89, T. XXVII-XXX,

1 h e Collection has been registered at the Ministry of Culture of the Republic of Croatia. All the artefacts that it contains are found in Sotin area. Great part of this cultural heritage has been kept for generations as the family treasure. A con-siderable number of the artefacts that are all discovered by chance I have purchased from the villagers. Some items I have received as a git . A great number of i ndings I have discovered on the i eld surfaces and along the bank of the Danube River. I have given numerous artefacts as a git to the Vukovar Municipal Museum. h ey were partly included in its per-manent exhibition. Unfortunately, most of these disappeared during the Serbian aggression. However, at the beginning of the Croatian War of Independence (i.e. “Homeland War”) I have rescued the greatest part of my collection. As long as there were no conditions for the safe return to free homeland, I have entrusted the Collection for safekeeping to the Archaeological museum in Zagreb (about it, see: ILKIĆ 1991: 45). Also, I gave a large number of archaeological i ndings from Sotin as a git to the same institution.

71

Map 3) and doctoral theses (ILKIĆ 2003: 123-130, Catalogue nos. 487-861, Map 8). h ere are two other, smaller, numismatic collections in Sotin.2 In addition, one large hoard has been discovered (BRUNŠMID 1911: 251-277) and several dozens of the fragmented ones.

Exact i nding places are known for the majority of the ancient coins, so this type of the cultural heritage has provided us with the answers to some of the most important questions regarding Cornacum.3 In other words, topographic analysis of the numismatic data is important for understanding the continuity of this settlement’s existence from the Celtic - La Tène period till the Roman imperial period. In addition, it creates an insight into the spatial parameters of this ancient settlement and helps determining directions of its spatial development. h e data obtained by the analysis of the numismatic material are meaningful for determining the periods of crisis, and particularly for determining the date of destruction of the Late Roman Cornacum.

Taken into consideration that individual numismatic i ndings of an area rel ect the actual proportion of monetary circulation for particular monetary types, coins from Sotin give an insight into the structure of the oldest monetary system, which in the region between the rivers Drava, Danube and Sava started approximately around mid 2nd cent. BC, with the tribe of Scordisci (KOS 1998: 325, 326). Apart from the numerous coins of their Sirmian type (Pl. I, 1-3) (POPOVIĆ 1987: T. 15, 17; T. 18, 15; T. 19, 12; ILKIĆ 1999: 46, 47, T. XXVII, 1-13, T. XXVIII, 1-7, 9-12, T. XXIX, 3, 5, 8, 9, 11-16; ILKIĆ 2003: 124, Fig. 29, Cat. nos. 490-494, 500, 501), some coins found in Sotin belong to the Scordiscan East-Slavonian type (Pl. I, 4) (ILKIĆ 1999: 47, 48, T. XXIX, 2, 4, 6, 7; ILKIĆ 2003: 124, Cat. nos. 495, 497-499), also known as the Lierblume type (PINK 1939: 66). h ese rare small silver coins belong to the type that has been represented by just one other example found at some unknown site (KOSTIAL 1997: 97, Cat. no. 523). Scordiscan money was in circulation in a limited area, i.e. in Srijem and East Slavonia, and in that area other Celtic coins are quite rare. h erefore, occurrence of small Norican silver coins in Sotin is particularly interesting. h ose coins probably rel ect mercantile connections, either direct or indirect, of the Middle Danube region with the area of the Alpine foothills. h ree examples are decorated with a rosette (Pl. I, 5) (ILKIĆ 1999: 48, T. XXIX, 10; ILKIĆ 2003: 124, Cat. nos. 487-489). h is type, known in the scholarly literature as the

2 h ese are Luka Ivančić’s and Ivica Šantek’s collections. h ey consist mostly of Roman - that is, of the Late Roman - coins. Prior to the Croatian War of Independence there were a dozen or so villagers in Sotin having their own numismatic and archaeological collections. However, looking from the scholarly perspective, these collections are now lost, since the own-ers sold them already before the 1991 or lost them at the beginning of the Croatian War of Independence. Unfortunately, there are almost no data about all of these collections.

3 Selection of coins presented in this paper (Pl. I-VI) belongs to my collection. Mr Drago Stein, to whom I am deeply grate-ful for his kindness, helped me with photographs.

72

Magdalensberg type, was minted since the and of the 2nd cent. BC (BURINI 2001: 127). One small silver coin found at the same site belongs to the Karlstein type.4 At the present time, this the farthest eastern i nding of such coin types of the Norican tribal alliance (regnum Noricum). Apart from Celtic coins, drachmas of Apollonia (Pl. I, 6) and Dyrrhachium (Pl. I, 7) also circulated in Southern Pannonia. Sixteen silver coins of these Illyrian cities (situated in present-day Albania) were found in Sotin, but solely some of them were mentioned in the scholarly literature (BRUNŠMID 1912: 265, 266, 267, 270, 271). It has been hypothesised that in the mid 1st cent. BC drachmas were replaced by the Roman republican coins (POPOVIĆ 1987: 104). h e latter were also found in Sotin in quite a few examples (Pl. I, 8-10) (ILKIĆ 2003: 124, Cat. nos. 504-509). Because of the preserved data on the i nding-places of the numismatic material belonging to the Celtic - La Tène period, it is possible to determine the position of the main centre of Cornacati, the Celtic-Pannonian tribe settled in the Middle Danube region mentioned by Pliny the Elder.5 h eir settlement was placed in the centre of the modern-day Sotin, and, more precisely, along the fringe of high loess plain steeply descending at the northeast towards the Danube River. h e settlement spread from the ravine between Popino brdo and Gradina in the northwest to the ravine between Ilkićev vinograd and Srednje Polje in the southeast. Its southwestern border ran approximately along the line connecting beginnings of the aforementioned ravines, i.e. long, deep and steep natural ditches facing towards the Danube River (ILKIĆ 1999: 33, 34, 50, Map 3). Judging by the archaeological evidence from Sotin, Cornacati were romanised at an early stage (MAJNARIĆ-PANDŽIĆ 1996: 24-31). Numerous i ndings of the early Roman imperial coins (Pl. II, 1-7) (ILKIĆ 2003: 125, Cat. no. 510-531) support this conclusion. Topographic data obtained from Sotin numismatic material dating from the Julio-Claudian dynasty period shows that the Early Roman Cornacum developed at the same place where previously existed Celtic - La Tène settlement. h erefore, the life in the settlement continued in the Roman period, but then the Roman army probably occupied its well-fortii ed northwestern part (ILKIĆ 2003: 131, 132, Map 5).

Along with the Roman conquest of the Pannonian territories all the way to the right bank of the Danube River, regular Roman imperial coins replaced the earliest monetary economy that was marked by the use of three dif erent monetary systems - the Celtic one, the coins of Apollonia and Dyrrhachium, and the Roman Republican system (Pl. I, 1-10). Certain Augustan coins from Sotin have a counter-mark. One broken copper coin has the abbreviation IMP AVG (ILKIĆ 2003: 125, Cat. no.

4 h is Norican small silver piece was found in Vrućak at the bank of the Danube River. It made part of Luka Ivančić’s col-lection.

5 Nat. Hist. III 1 48.

73

515). h ere is an aes with the impressed markings AL AR (Pl. II, 1) (ILKIĆ 2003: 125, Cat. no. 512). Peter Kos thinks that this abbreviation refers to a military unit named AL(a) (II) AR(vacorum) (KOS 1984: 49-52). Rudolfo Martini allows for the possibility that these abbreviated words perhaps mentioned a homonymous unit bearing the numeral I (MARTINI 2003: 141). h e scholarly literature mentioned two asses bearing abbreviation APOL.6 h e authors believe that this type of counter-mark refers to a military unit named (legio XV) APOL(inaris) (KOS, ŠEMROV 1995: 29). h e third such as has also been found in the territory of Cornacum (Pl. II, 2) (ILKIĆ 2003: 125, Cat. no. 513). However, the example from Sotin carrying abbreviation APO is particularly interesting. At present, this counter-mark variation is unique.

Period of the i rst half of the 1st cent. AD is represented just by various copper and bronze coins. Since the time of the Flavian dynasty more and more frequent were also silver coins (denari) (Pl. II, 8-10; Pl. III, 1) (ILKIĆ 2003: 125, Cat. nos. 532, 533, 535, 537, 538).7 A gold coin (aureus) of Emperor Vespasianus was found by chance at the Danube bank, at the foothills of Ivica Radić’s vineyard, and was sold by the founder to the Vukovar Municipal Museum.

Money from the Antonine period (Pl. III, 2-6) (ILKIĆ 2003: 125, 126, Cat. nos. 541-583) was found in the hinterland of the earliest phase of the Roman settlement, i.e. at the Jaroš site, beyond the outskirts of the present-day Sotin. It testii es for spreading of Cornacum towards southwest at the end of the 1st or at the beginning of the 2nd cent. AD. Such direction of spatial development might have been determined by a road - yet not identii ed - that might have connected the both civilian settlement and castrum with the main road passing through the Sava River Valley. However, it seems that this notable Roman military point situated at limes suf ered greatly during the wars against Marcomanni and Sarmatians. Such destiny has been indicated by a i nding of a large coin hoard, the latest coins in which date to 166 AD (BRUNŠMID 1911: 241-277). At er the war conl icts ended, the Romans undertook some substantial measures. Number of soldiers increased in Pannnonia. Soon, Sotin’s i rst more substantial urbanistic phase took place. According to the numerous bricks and tiles stamped C II AVR D ANT, that urbanistic project realised soldiers of the Second Aurelian Cohort of Dacians during the reign of either Caracalla or Elagabalus (ILKIĆ 2006: 24-26, 30, Chart 1, Cat. nos. 20-41).

In Sotin were found not only regular Roman coins minted in the period of Severan dynasty and during the rule of Military Emperors (Pl. III, 7-10; Pl. IV, 1, 2,

6 h ose Augustus’s coins from Sotin are kept in the Archaeological museum in Zagreb (inv. nr. C 139 and C 25277). Ivan Mirnik, Ph.D, made it possible for me to examine Sotin numismatic material kept in that institution. To this excellent numismatician I owe my warmest gratitude for putting his trust in me.

7 Among the individual numismatic i nds, solely two denari from Sotin belong to the period of the Julio-Claudian dynasty, one minted during the Emperor Claudius’s reign, and the other during the Emperor Nero’s reign.

74

6, 9; Pl. V, 1) (ILKIĆ 2003: 126, 127, Cat. nos. 584-614, 617-628, 630, 635-637, 639-643, 647-666, 672-693),8 but also many provincial coins, mostly minted in Nicaea in Bithynia (Pl. IV, 3, 4) (ILKIĆ 2003: 126, Cat. nos. 615, 616) and Viminacium in Upper Moesia (Pl. IV, 8) (ILKIĆ 2003: 126, Cat. nos. 631, 633, 634, 638). h is is a period in which occurred quite numerous quantities of counterfeits, particularly during the period of great crisis at the beginning of the second half of the 3rd cent. AD (Pl. IV, 5, 7, 10) (ILKIĆ 2003: 126, 127, Cat. nos. 644-646, 667-671). h ree of such pieces from Sotin are kept in the Archaeological museum in Zagreb (DEMO 1984: 181).

Late Roman numismatic material from Sotin is very numerous (Pl. V, 2-10; Pl. VI, 1-10) (ILKIĆ 2003: 127-128, Cat. nos. 694-861), which is actually a rel ection of the high inl ation of the period (ILKIĆ 2003: 127, charts at pp. 129, 130). However, the inl ux of the large quantity of money in Cornacum probably was also due to presence of the equestrian formations Cuneus equitum scutariorum9 and Equites Dalmatae,10 whose members received salaries. Numerous oi cial seals indicate to such a conclusion. h ose seals probably arrived with money bags, the contents of which had to be sealed, just in case (ILKIĆ 2006: 57-64, Cat. nos. 3-14). A lot of counterfeit money was discovered that was mainly imitating various types of regular coins issues from the reign of the Constantine the Great (Pl. V, 6-8) (ILKIĆ 2003: Cat. nos. 729-739). Some of such examples have already been mentioned in the scholarly literature (DEMO 1984: 185). In the group of coins minted in the second half of the 4th cent., one Emperor Valens’s solidus has been published (DEMO, 1994: 127, Cat. no. 183), as well as several copper coins issued during the Emperor Arcadius’s reign (MIRNIK 1996: 167, Cat. nos. 77, 128, 130). Cornacum was then severely destroyed, and that destruction went through two phases. Numismatic material testii es to these events. Life abruptly ceased in a large portion of the settlement, i.e. in its southeastern area, at the end of the rule of the Emperor Valentinian I, or perhaps his brother Valens, indicating either direct or indirect rel exion of events linked to the barbarian invasion and defeat of the Roman army at Hadrianopolis in 378 AD. Namely, money of that period (Pl. VI, 1-3) (ILKIĆ 2003: 127, 128, Cat. nos. 801-813, 815-821) belongs to the latest numismatic i nds at the greatest part of the settlement. h is is the period in which Pannonia was struck by a severe crisis, which is testii ed by numerous i nds of coin hoards (MÓCSY 1962: 576; TORBÁGYI 1998: 43-56). Several dozens of fragmented hoards from Sotin consisting of Valentinian I, Valens and Gratian coins, testify to these dramatic events. However, life in Cornacum

8 Nedjeljko Pijević found one double gold coin of the Roman Emperor Gallienus. h e obverse shows the bust of the empe-ror wearing a radiate crown and turned to the right. h e reverse side shows bust of Virtus turned to the right. h e founder sold this rare example to some merchant in Serbia.

9 Notitia dignitatum occidentis, XXXII, 22.

10 Notitia dignitatum occidentis, XXXII, 31.

75

did not cease altogether. It continued for 15 more years or so at the area of castrum, situated at the dominant position along the Danube River where now stands the Parish Church of the Blessed Virgin Mary. h e latest coins of that area belong to small copper issues carrying the legend SALVS REIPVBLICAE at the reverse side (Pl. VI, 8-10). h is emission, minted between 388 and 403, determines the date in which Roman Cornacum was destroyed (ILKIĆ 2003: 128, Cat. nos. 855-859). As a matter of fact, that was probably the last payment the soldiers had received in this prominent stronghold of the Danube limes. h e following one they probably received somewhere by the Rhine River, where that army was mentioned by Notitia dignitatum11 and stamped tiles from Rheinzabern and Trier (SCHARF 2005: 213-214). Roman army was probably sent westwards some time before the summer of 392 (ILKIĆ 2006: 60, 61). At er its departure from Cornacum, it seems that life almost became extinct in that Pannonian settlement.

Archaeological material belonging to the period at er the departure of Roman army is very scarce. h e i rst numismatic i nds following that event belong to the period of the rule of the Byzantine emperor Justinian I. (ILKIĆ 2007:279, cat. no. 5, T. 1, 5 a - b.) Larger inl ux of money occurred only during the Middle Ages. Although the name of the Roman settlement had already been long forgotten, a medieval settlement, named Szata, developed there. Historical sources mentioned it for the i rst time in 1289 (PAVIČIĆ 1940: 178-180). Topographic data regarding numismatic i ndings are important for understanding its spatial distribution, as well.

11 Notitia dignitatum occidentis, V, 272, VII 102.