Embed Size (px)
Citation preview
0
Hrvatski zavod za zapošljavanje - Područni ured Dubrovnik
Dubrovnik, srpanj 2014.
1
UREDNIK:
Vedran Kastrapeli, mag.oec.
Stručni savjetnik za analitiku/statistiku/informatiku
NAKLADNIK:
HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE
PODRUČNI URED DUBROVNIK
Vladimira Nazora 5
20000 DUBROVNIK Telefon: 020 / 433-700
Faks: 020 / 433-722
Web: www.hzz.hr
ZA NAKLADNIKA:
dr.sc. Dasen Jasprica
Predstojnik Područnog ureda Dubrovnik
2
1. UVOD
1.1. Ciljevi istraživanja .............................................................................................. 3 1.2. Metodologija istraživanja .................................................................................. 3
1.3. Uzorak istraživanja ............................................................................................. 4
1.4. Predmetni okvir i sadržaj istraživanja ............................................................... 5 2. REZULTATI PROVEDBE ANKETE POSLODAVACA 2014.
2.1. Poslodavci i zaposlenici prema granama djelatnosti
zadnjeg dana 2013. godine ............................................................................... 7
2.2. Poslodavci i zaposlenici prema obliku vlasništva zadnjeg dana 2013. godine ............................................................................... 8
2.3. Zaposleni radnici i zapošljavanje u prethodnoj godini ................................... 10 2.4. Prestanak radnog odnosa prema razlozima prestanka ................................... 14 2.5. Način traženja radnika ....................................................................................... 15 2.6. Poteškode pri pronalaženju radnika i njihovim zapošljavanjem ..................... 17 2.7. Plan zapošljavanja za 2014. godinu .................................................................. 19 2.8. Potrebe za državnim potporama i olakšicama ………………………………..…………. 25 2.9. Smanjenje radne snage zbog utjecaja različitih čimbenika ............................. 26 2.10. Obrazovanje i stručna praksa ……………………………………………………………………. 27
2.11. Suradnja s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i mjere .............................. 28 2.12. Prijedlozi i primjedbe poslodavaca.................................................................. 30
3. ZAKLJUČAK ........................................................................................................... 32 ANEKS ......................................................................................................................... 35
KAZALO
3
1.1. Ciljevi istraživanja
Da bi se lakše moglo analizirati tržište rada, definirati strategija ljudskih potencijala, te uskladiti ponuda i potražnja radne snage, Hrvatski zavod za zapošljavanje uz potporu partnera Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore i Hrvatske udruge poslodavaca provodi godišnju anketu poslodavaca. Ciljevi koji se žele postidi anketom su: uskladiti neuravnoteženost ponude i potražnje na tržištu rada, kvalitetnije pripremiti radnu snagu za poslodavce, pozvati poslodavce na bolju suradnju te prikupiti informacije o kretanju zaposlenosti, poteškodama pri zapošljavanju i potrebama u pogledu znanja i vještina radnika.
Osim statističkih i administrativnih podataka Zavoda, anketa poslodavaca je
jedan od važnih alata za pradenje bududih potreba na tržištu rada i u kreiranju novih mjera za poticanje zapošljavanja. Također treba dodati da postojede evidencije poslodavaca Hrvatskog zavoda za mirovinskog osiguranja i Državnog zavoda za statistiku su relevantne ali ne zadovoljavaju opsegom i dovoljnim brojem informacija koje su neophodne za istraživanje stanja na tržištu rada, stoga ovom anketom se dolazi do preciznijih i kvalitetnijih takvih podataka. 1.2. Metodologija istraživanja
Anketa poslodavaca se u 2014. godini provodila na više načina. Poslodavci su imali mogudnost online popuniti upitnik na web stranici HZZ-a uz dodijeljeni im pristupni kod. Ovaj način popunjavanja upitnika je koristilo 46% poslodavaca. Također su se upitnici poslodavcima slali poštom, kontaktiralo ih se telefonom, a neke poslodavce su posjedivali djelatnici HZZ-a pri čemu se logička kontrola upitnika mogla izvršiti odmah na terenu da bi se dobili još kvalitetniji i realniji podaci o zapošljavanju radnika. Ti dobiveni podaci savjetnicima za zapošljavanje pružaju mogudnost odgovarajude ciljane pripreme i lakšu provedbu svih zahtjeva poslodavaca prema Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Radi vedeg povrata broja upitnika, u anketiranju su sudjelovali svi savjetnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje - Područnog ureda Dubrovnik. Provedba ankete trajala je šest tjedana, od sredine siječnja do početka ožujka 2014. godine.
1. UVOD
4
1.3. Uzorak istraživanja
Osnovni skup za odabir poslodavaca za anketiranje bila je interna baza
poslodavaca Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje koja se temelji na podacima dobivenima od Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje i Državnoga zavoda za statistiku.
Pri strukturiranju anketnoga uzorka primijenjen je stratificirani
proporcionalni uzorak. Osnovni stratumi na koje su gospodarski subjekti (poduzeda, ustanove, obrti) grupirani u strukturiranju ovoga uzorka jesu područja djelatnosti sukladno Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti te njihova podjela na mikro (1-9), male (10-49), srednje (50-249) i velike (>250) poslodavce ovisno o broju zaposlenika. Proporcionalnost je osigurana na županijskoj razini po dimenzijama područja djelatnosti i broja zaposlenih.
Od ukupno 599 poslodavaca koji su određeni u uzorku za Dubrovačko-
neretvansku županiju, odazvalo se njih 442 (73,8%) svih oblika vlasništva i veličina. Anketom se obuhvatio velik broj registriranih trgovačkih društava (68%) i manji broj obrtnika (32%) u svim gospodarskim djelatnostima. Najvedi obuhvat je bio u ovim djelatnostima: trgovina na veliko i malo, djelatnost pružanja smještaja te priprema i usluživanje hrane, građevinarstvo, obrazovanje i prerađivačka industrija. Poduzeda iz djelatnosti javne uprave su također obuhvadena uzorkom. Treba dodati da je na području Dubrovačko-neretvanske županije intenzitet ponude i potražnje najzastupljeniji u uslužnim djelatnostima stoga je ovaj uzorak ispitanika važan indikator stanja tržišta rada na ovom području koje je pod snažnim utjecajem turizma. Tabela 1 Broj popunjenih upitnika za poslodavce na području Dubrovačko-neretvanske
županije prema ispostavama HZZ-a
Područje Planirano uzorkom
Broj popunjenih upitnika
Postotak realizacije
DUBROVNIK 326 229 70,2 %
KORČULA 110 83 75,5 %
LASTOVO 5 5 100,0 %
METKOVID 112 82 73,2 %
PLOČE 46 43 93,5 %
DNŽ 599 442 73,8 %
RH 13245 9851 74,4 %
5
Povrat broja popunjenih upitnika je bio zadovoljavajudi u svim ispostavama HZZ – Područnog ureda Dubrovnik kao i na razini cijele Hrvatske. 1.4. Predmetni okvir i sadržaj istraživanja
Upitnik za poslodavce sastojao se od 18 pitanja i 22 potpitanja pri čemu su se prikupili podaci o:
- poslodavcu opdenito (naziv, adresa, MB, šifra osnovne djelatnosti i oblik
vlasništva) - broju zaposlenih na dan 31.12.2012. i 31.12.2013. godine prema spolu - broju radnika koje su poslodavci zaposlili tijekom 2013. godine prema spolu,
obrazovnoj strukturi, te vrsti zaposlenja - broj angažiranih osoba prema drugim oblicima rada - broju radnika koji je prestao raditi tijekom 2013. godine prema spolu i
razlozima prestanka rada - načinu traženja radnika za zapošljavanje tijekom 2013. godine - eventualnim poteškodama u pronalaženju radnika i razlozima poteškoda te
traženim zanimanjima (deficitarna na tržištu rada) - broju radnika koje poslodavac planira zaposliti u 2014. godini prema vrsti
zaposlenja, obrazovanju i zanimanju - potrebnim kompetencijama radnika koje trebaju poslodavci - broju radnika koje bi eventualno zaposlili uz pomod državnih poticaja - smanjenju radne snage zbog utjecaja raznih čimbenika - raznim oblicima usavršavanja unutar i van organizacije, te stručnoj praksi - opsegu usluga koje koriste poslodavci u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i
njihovo zadovoljstvo dobivenim - zainteresiranosti i informiranosti poslodavaca o mjerama koje donosi HZZ - prijedlozima i primjedbama za unaprjeđivanje suradnje sa Zavodom
Ovako definirani predmet istraživanja predstavlja čvrstu i dobru osnovu za provođenje ankete, obradu podataka i postizanje rezultata.
6
Podaci dobiveni anketiranjem su obrađeni za područje Dubrovačko-neretvanske županije (u nastavku DNŽ) i za ispostave: Dubrovnik, Korčula, Lastovo, Metkovid i Ploče. Detaljni pregled podataka nalazi se u tabelama u aneksu na kraju ove publikacije.
Anketi su se odazvala ukupno 422 poslodavca. Kod ovih anketiranih
poslodavaca je bilo u radnom odnosu ukupno 10320 radnika na dan 31.12.2012. godine, što čini 26 % u odnosu na ukupni broj svih zaposlenih u Dubrovačko-neretvanskoj županiji na kraju 2012.g. Prema spolu kod anketiranih poslodavaca je bilo 4728 žena među zaposlenima, a muškaraca 5592. Iz ovoga se vidi da je udio žena među zaposlenima bio 45,8 % tj. manje nego kod muškaraca.
Na dan 31.12.2013. godine kod anketiranih poslodavaca je bila 10271
zaposlena osoba što je neznatno manje nego prethodne godine, a činilo je 27 % u odnosu na ukupan broj svih zaposlenih u Dubrovačko-neretvanskoj županiji na kraju 2013.g. Tabela 2 Broj obuhvadenih poslodavaca i zaposlenih na području Dubrovačko-neretvanske
županije prema veličini, tipu i obliku vlasništva anketiranih poslodavca
Broj obuhvaćenih
poslodavaca
Broj obuhvaćenih
zaposlenih
Mikro - do 9 zaposlenih 265 848
Mali - 10 do 49 zaposlenih 127 2586
Srednji - 50 do 249 zaposlenih 44 4274
Veliki - 250 i više zaposlenih 6 2563
Obrt 141 425
Pravna osoba (trgovačko društvo ili ustanova) 301 9846
Privatno ili pretežno privatno 310 4114
Državno ili javno 113 6039
Ostalo 19 118
Veli
čin
aT
ip
Ob
lik
Poslodavci
Najvedi broj anketiranih čine mikro poslodavci (do 9 zaposlenih) – 265 ili 60 % od ukupnoga broja. Ova skupina izrazito je važna s obzirom da je prema bazi korištenoj
2. REZULTATI PROVEDBE ANKETE POSLODAVACA 2014.
7
kao osnovni skup kod ovakvih poslodavaca bilo najviše zaposleno osoba. U slučaju ovog istraživanja, kod anketiranih je mikro poslodavaca radilo tek 848 zaposlenika, ali je broj poslodavaca dovoljno velik, a uzorak heterogen da osigura valjane rezultate koji se mogu poopditi za ovu skupinu. Nadalje, 127 ili 29 % anketiranih su mali poslodavci (od 10 do 49 zaposlenih), a srednjih je poslodavaca anketirano 44 ili 10 % sudionika. Veliki poslodavci (s 250 i više zaposlenih) relativno su malobrojni (njih 6) i čine tek 1% sudionika, ali oni sami imaju zaposlene 2563 osobe, što daje posebnu težinu razmatranju ove skupine.
Anketom je obuhvadeno 301 trgovačko društvo ili ustanova (68,1 %) i 141 poslodavac obrtnik (31,9 %).
S obzirom na sektor vlasništva poslodavaca koji su sudjelovali u anketi, njih
310 ili 70,1 % privatnog je ili pretežito privatnog vlasništva, a 113 ili 25,6 % su poduzeda i ustanove u državnom ili pretežito državnom vlasništvu. Od preostalog broja anketiranih poslodavaca, 19 (4,3 %) predstavljaju ostale oblike organizacija (udruge, zajednice, komore, savezi i sl.) 2.1. Poslodavci i zaposlenici prema granama djelatnosti zadnjeg dana 2013. godine
Pokazatelj zastupljenosti poslodavaca u pojedinim granama djelatnosti dosta govori o gospodarskoj strukturi županije. Tabela 3 Pregled broja poslodavaca i radnika u radnom odnosu po djelatnostima na
području Dubrovačko-neretvanske županije dana 31.12.2013.g.
Djelatnost Poslodavci Struktura
% Zaposlenici
Struktura %
Prosjek radnika po poslodavcu
(A) Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 17 3,8 50 0,5 3
(B) Rudarstvo i vađenje 3 0,7 24 0,2 8
(C) Prerađivačka industrija 33 7,5 658 6,4 20
(D) Opskrba el. energijom, plinom i parom 3 0,7 42 0,4 14
(E) Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda
18 4,1 766 7,5 43
(F) Građevinarstvo 32 7,2 492 4,8 15
(G) Trgovina na veliko i malo 36 8,1 397 3,9 11
(H) Prijevoz i skladištenje 29 6,6 1.383 13,5 48
(I) Pružanje smještaja i usluživanje hrane 40 9,0 1.404 13,7 35
(J) Informacije i komunikacije 21 4,8 135 1,3 6
(K) Financijske djelatnosti i osiguranje 7 1,6 117 1,1 17
(L) Poslovanje nekretninama 10 2,3 41 0,4 4
(M) Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti
27 6,1 166 1,6 6
8
Djelatnost Poslodavci Struktura
% Zaposlenici
Struktura %
Prosjek radnika po poslodavcu
(N) Administrativne i pomodne uslužne dj. 23 5,2 451 4,4 20
(O) Javna uprava i obrana 23 5,2 831 8,1 36
(P) Obrazovanje 36 8,1 1.446 14,1 40
(Q) Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 30 6,8 1.512 14,7 50
(R) Umjetnost, zabava i rekreacija 22 5,0 239 2,3 11
(S) Ostale uslužne djelatnosti 25 5,7 109 1,1 4
(T) Djelatnost kudanstava 7 1,6 8 0,1 1
UKUPNO 442 100,0 10.271 100,0 23
Od ukupnog broja zaposlenih, 14,7% je u djelatnosti zdravstvene zaštite i
socijalne skrbi, nakon kojih slijedi djelatnost obrazovanja s 14,1% zaposlenih. Djelatnost pružanja smještaja i usluživanje hrane zastupljena je s najviše poslodavaca 40 ili 9%, slijede trgovina na veliko i malo 36 ili 8,1% i obrazovanje također 36 ili 8,1%. Ostale djelatnosti su bile manje zastupljene. Iz omjera u tabeli se vidi koliko radnika je prosječno zaposleno po jednom poslodavcu. Među anketiranim poslodavcima u prosjeku je bio 23 zaposlen radnik po tvrtci. Djelatnost s najvedim brojem radnika na jednoga poslodavca je zdravstvena zaštita i socijalna skrb (50 radnika po jednom poslodavcu). Razlog tome je što u ovu djelatnost spadaju bolnice i privatne poliklinike koje imaju veliki broj zaposlenih radnika. Slijede ostale djelatnosti: prijevoz i skladištenje (48 radnika na jednu tvrtku), opskrba vodom (43 radnika), obrazovanje (40 radnika) itd. 2.2. Poslodavci i zaposlenici prema obliku vlasništva zadnjeg dana 2013. godine
S obzirom na oblik vlasništva poslodavaca koji su sudjelovali u anketi, 307 je privatnog vlasništva koji čine vedinu i to 69,4%, 3 ih je u pretežito privatnom vlasništvu ili 0,7%, 14 je pretežito državnih ili 3,2%, državnih i javnih je 99 ili 22,4%, zadružnih 2 ili 0,5%, te 17 ili 3,8% su udruge.
Promatrano prema broju zaposlenih, najviše radnika je zastupljeno u
državnom odnosno javnom sektoru (52,9%), a onda u privatnom (38,4%). Međutim, ova struktura je nešto drugačija na razini Hrvatske gdje je vedina zaposlenika bila u privatnom sektoru (49,2%) i zatim u državnom (41,6%). Prema statističkom omjeru pretežito privatne tvrtke prednjače po broju zaposlenih po jedinici tvrtke i to prosječno 57 osoba mada njih nema puno anketiranih. Evidentno je da je mali broj zaposlenih po privatnoj tvrtki, a velik u državnim.
9
Tabela 4 Udjeli anketiranih poslodavca i zaposlenih prema obliku vlasništva u Dubrovačko- neretvanskoj županiji i njihova usporedba s udjelima u RH
Oblik vlasništva Broj
poslodavaca Udio
% Udio %
RH Broj
zaposlenih Udio
% Udio %
RH
PRIVATNO 307 69,4 70,9 3942 38,4 49,2
PRETEŽITO PRIVATNO
3 0,7 1,4 172 1,7 5,2
PRETEŽITO DRŽAVNO 14 3,2 1,5 604 5,9 2,8
DRŽAVNO / JAVNO 99 22,4 21,6 5435 52,9 41,6
ZADRUŽNO 2 0,5 0,6 12 0,1 0,2
UDRUGA 17 3,8 3,6 106 1,0 0,7
NEŠTO DRUGO 0 0,0 0,4 0 0,0 0,3
UKUPNO 442 100,0 100,0 10271 100,0 100,0
Struktura poslodavaca prema obliku vlasništva se ne razlikuje znatno po
ispostavama. Kao i na regionalnoj razini, najzastupljeniji je privatni sektor po broju poslodavaca u svim ispostavama osim Lastova na kojem su anketirana tri poslodavca u javnom/državnom vlasništvu (vidi aneks).
Poslodavci iz djelatnosti obrazovanja su najzastupljeniji u javnom sektoru, a u djelatnostima pružanja smještaja i usluživanja hrane poslodavci iz privatnog sektora. Tabela 5 Broj poslodavaca prema obliku vlasništva s pripadajudom vrstom djelatnosti
Djelatnost Privatno Državno /
Javno Ostali
(A) Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 15 0 2
(B) Rudarstvo i vađenje 3 0 0
(C) Prerađivačka industrija 33 0 0
(D) Opskrba el. energijom, plinom i parom 2 1 0
(E) Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda 2 16 0
(F) Građevinarstvo 32 0 0
(G) Trgovina na veliko i malo 34 2 0
(H) Prijevoz i skladištenje 24 5 0
(I) Pružanje smještaja i usluživanje hrane 35 5 0
(J) Informacije i komunikacije 16 4 1
(K) Financijske djelatnosti i osiguranje 6 1 0
(L) Poslovanje nekretninama 9 1 0
(M) Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 24 3 0
(N) Administrativne i pomodne uslužne djelat. 19 4 0
(O) Javna uprava i obrana 2 21 0
(P) Obrazovanje 12 22 2
(Q) Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 13 11 6
(R) Umjetnost, zabava i rekreacija 3 14 5
(S) Ostale uslužne djelatnosti 19 3 3
(T) Djelatnosti kudanstava 7 0 0
10
2.3. Zaposleni radnici i zapošljavanje u prethodnoj godini
Tijekom 2013.g. kod anketiranih je poslodavaca ostvaren manji broj novoga zapošljavanja od broja otpuštanja, što je rezultiralo smanjenju broja zaposlenih na kraju godine za 0,5%. Naime, anketirani su poslodavci zaposlili ukupno 3250 radnika, što čini 31,5% (u RH 21,9%) u odnosu na ukupnu zaposlenost u prethodnoj godini (31.12.2012.) anketiranih subjekata, dok je u istom razdoblju kod istih poslodavaca prestalo raditi 3299 radnika ili 32,0% (u RH 20,8 %) od ukupnoga broja zaposlenih. Dakle, postoji trend povedanja fluktuacije na razini Dubrovačko-neretvanske županije koji je bio vedi nego na razini Hrvatske za nekih 10%, ali je zato na razini Hrvatske zabilježen rast zaposlenih od 1,1% na kraju 2013. godine.
Tabela 6 Promjene u zaposlenosti anketiranih poslodavaca, usporedni podaci 2009.-2013.g.
Zaposleni 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Zaposleni prethodne godine 20553 16229 16610 11747 10320
Zaposleni tijekom godine 4993 3775 4901 3527 3250
Udio u zaposlenosti % 24,3 23,3 29,5 30,0 31,5
Prestali raditi tijekom godine 5228 4110 4777 3441 3299
Udio u zaposlenosti % 25,4 25,3 28,8 29,3 32,0
Zaposleni na kraju godine 20318 15894 16734 11833 10271
Promjene u zaposlenosti % -1,1 -2,1 +0,7 +0,7 -0,5
Promjene u zaposlenosti na razini RH % -2,4 -0,4 +1,4 +0,1 +1,1
Kretanja u zaposlenosti kod anketiranih subjekata 2013. godine tredu su
godinu za redom pozitivna na razini Hrvatske, što nije slučaj u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koja je blagi pozitivan rast bilježila jedino 2011. i 2012.g. Napominjemo da je zbog gospodarske krize u 2009. i 2010. godini zabilježen značajniji broj otpuštanja radnika u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i Hrvatskoj što je potvrdila i ova anketa.
Također, kroz proteklih pet godina vidljiva je povedana fluktuacija na tržištu
rada: postoji jasan trend povedanja i broja novog zapošljavanja i prestanaka rada, pri čemu se udio novog zapošljavanja povedavao nešto sporije u odnosu na stanje početkom krize.
11
Tabela 7 Promjene u zaposlenosti anketiranih poslodavaca s udjelima
Zaposleni na
dan 31.12.2012.
Zaposleno
tijekom 2013.
Udio
zapošljavanja
%
Prestali raditi
tijekom 2013.
Udio prestanka
rada %
Mikro - do 9 zaposlenih 848 389 45,9 389 45,9
Mali - 10 do 49 zaposlenih 4229 755 17,9 671 15,9
Srednji - 50 do 249 zaposlenih 2502 1938 77,5 1893 75,7
Veliki - 250 i više zaposlenih 2741 168 6,1 346 12,6
Obrt 414 226 54,6 215 51,9
Pravna osoba 9906 3024 30,5 3084 31,1
Privatno ili pretežno privatno 4231 2216 52,4 2333 55,1
Državno ili javno 5995 982 16,4 938 15,6
Ostalo 94 52 55,3 28 29,8
Poslodavci
Veli
čin
aT
ip
Ob
lik
Promatrajudi po veličini, sektor srednjih poslodavaca bilježi najvedu
fluktuaciju radnika (više od 75%) i svojim je pozitivnim omjerom zapošljavanja i otpuštanja radnika uvedao ukupnu zaposlenost za 1,8 %. Veliki poslodavci su najmanje zapošljavali i došlo je do značajnog otpuštanja radnika na kraju godine (otkaz za 346 osoba naspram 168 novih zaposlenih) pa možemo redi da na jednog zaposlenog otkaz bi dobila dvojica radnika u ovim poduzedima.
Prema tipu poslodavca, značajnija je relativna fluktuacija kod obrtnika nego
kod pravnih osoba odnosno trgovačkih društava. Na kraju 2013. u obrtima je povedan broj zaposlenih osoba dok to nije bio slučaj sa trgovačkim društvima.
S obzirom na sektor vlasništva, poslodavci u privatnom sektoru iskazuju puno
vedu fluktuaciju, ali i smanjenje zaposlenih za 2,8 %, nego poslodavci u državnom ili javnom vlasništvu koji su povedali broj zaposlenih za 0,7%. Rast zapošljavanja radnika najviši je u ostalim oblicima vlasništva (udruge, zadruge i sl.) i to za 26% na kraju 2013.g.
Ugovori o radu na određeno vrijeme najčešdi su oblik zapošljavanja kod svih
poslodavaca, no češdi su kod srednjih i velikih poslodavaca (udio preko 90%), te u privatnom sektoru (88,0%) što je gotovo isto tako i prema istraživanju na nacionalnoj razini.
Osim kroz ugovor o radu, poslodavci su svoje potrebe za radnom snagom
zadovoljavali i kroz druge oblike zasnivanja radnog odnosa. Tijekom 2013. godine mnogi su anketirani poslodavci angažirali osobe i na temelju ugovora o djelu, autorskog, studentskog ili učeničkog ugovora. Anketirani poslodavci su na jedan od ovih načina kroz 2013. godinu angažirali ukupno 1059 osoba na području Dubrovačko-neretvanske županije, što predstavlja oko 33% u odnosu na ukupno
12
zapošljavanje temeljem ugovora o radu, iako je ovakav pojedinačni angažman u pravilu daleko manjeg opsega ili trajanja od ugovora o radu.
Tabela 8 Zaposleni radnici kod anketiranih poslodavaca prema vrsti ugovora
Zaposleni
ugovorom o
radu
Na neodreĎeno
vrijeme %
Na odreĎeno
vrijeme %Sezonski %
Zaposleni
ugovorom o
djelu
Zaposleni na
temelju
autorskog
ugovora
Zaposleni na
temelju
studentskog
ugovora
Mikro - do 9 zaposlenih 389 22,6 77,4 52,4 44 38 60
Mali - 10 do 49 zaposlenih 755 22,6 77,4 49,7 88 31 61
Srednji - 50 do 249 zaposlenih 1938 6,9 93,1 45,7 155 58 240
Veliki - 250 i više zaposlenih 168 7,7 92,3 64,3 181 53 50
Obrt 226 18,1 81,9 50,0 22 3 12
Pravna osoba 3024 12,1 87,9 48,2 446 177 399
Privatno ili pretežno privatno 2216 12,0 88,0 47,7 167 77 256
Državno ili javno 982 12,6 87,4 51,3 285 93 148
Ostalo 52 28,8 71,2 21,2 16 10 7
Poslodavci
Veli
čin
aT
ip
Ob
lik
Na temelju ugovora o djelu poslodavci su zaposlili 468 osoba ili 14,4% u odnosu na broj zaposlenih ugovorom o radu u navedenom razdoblju što je malo više od nacionalnog udjela. Ovo zapošljavanje po broju radnika je bilo učestalije kod velikih (38,7%) i srednjih (33,1%) poslodavaca, te u državnom ili javnom sektoru, gdje je 285 ili 60,9% osoba zaposleno ugovorom o djelu, dok je u privatnom sektoru na ovaj način zaposleno svega 167 ili 35,7%. Na temelju autorskih ugovora poslodavci su zaposlili 180 osoba, ili 5,5% u odnosu na broj zaposlenih ugovorom o radu u navedenom razdoblju što je 5 postotnih bodova ispod nacionalnog udjela. Također je ovo zapošljavanje po broju radnika je bilo najprisutnije kod velikih i srednjih poslodavaca iz državnog ili javnog oblika vlasništva. Zaposleno studenata ili učenika putem studentskih odnosno učeničkih ugovora je bilo 411 ili 12,6% u odnosu na broj zaposlenih ugovorom o radu u navedenom razdoblju što je isti udio kao i na razini RH. U ovom obliku angažmana apsolutnu dominaciju po broj zaposlenih imaju srednji poslodavci (58%) i privatni sektor (62%).
Od poslodavaca se tražilo u upitniku da unesu podatke o strukturi zaposlenih prema spolu, vrsti radnog odnosa, te obrazovanju. Tabela 9 Pregled zapošljavanja radnika u 2013. godini na području cijele Županije
13
Ugovor o radu UKUPNO Muškarci Žene
3250 1511 1739 1. a) Na neodređeno vrijeme 406 203 203
b) Na određeno vrijeme 2844 1308 1536
- od toga na sezonskim poslovima 1572 672 900
2. a) s nezavršenom/završenom osnovnom školom 428 185 243
b) sa srednjom školom u trajanju do 3 g. 813 394 419
c) sa srednjom školom u trajanju od 4 i više g. 1433 736 697
d) s dodiplomskim studijem/višom školom 231 70 161
e) s diplomskim studijem/fakultetom, akadem. 367 148 219
3. Osobe s invaliditetom 13 12 1
Ugovor o djelu 468 224 244
Autorski ugovor 180 119 61
Studentski/učenički ugovor 411 209 202
Iz tabele 9 se može uočiti da su s obzirom na spol poslodavci na području Dubrovačko-neretvanske županije više zapošljavali žene nego muškarce i to ugovorom o radu (53,5%) i ugovorom o djelu (52,1%). Autorskih ugovora je bilo više sklopljeno s muškarcima (66,1%) kao i studentskih/učeničkih ugovora (50,9%). Skoro devedeset posto žena i muškaraca se zaposlilo na određeno vrijeme, a od toga 55,3% njih je radilo na sezonskim poslovima. Grafikon 1 Udio zaposlenih osoba u 2013. g. prema stupnju obrazovanja
Prema obrazovnoj strukturi najviše je zaposleno osoba sa srednjom stručnom
spremom u trajanju do 4 ili više godina i to 1433 osobe ili 44%, zatim slijede zaposleni sa završenom srednjom školom do 3 godine 813 ili 25%, s nezavršenom i završenom osnovnom školom 428 ili 13%, sa završenim fakultetom 367 ili 11%, te osobe s višom školom 231 ili 7%. Poslodavci se rijetko odlučuju zaposliti osobu s invaliditetom što je i ova anketa potvrdila tako da se tijekom 2013. godine zaposlilo samo 13 osoba s invaliditetom. Anketirani poslodavci su iskoristili 2641 vrijednosni
14
kupon za sezonski rad u poljoprivredi. Zaključujemo analizirajudi tabelu da se podjednako muškaraca zapošljava na neodređeno vrijeme kao i žena, koje se uglavnom zapošljavaju na sezonskim poslovima. 2.4. Prestanak radnog odnosa prema razlozima prestanka
Ukupan broj radnika koji su prestali raditi tijekom 2013. godine na području Dubrovačko-neretvanske županije je bio 3299, od toga 1656 muškaraca (50,2%) i 1643 žene (49,8%). Najvedi broj njih je ostao bez posla istekom ugovora o radu na određeno vrijeme 2393 (73,6%), zatim sporazumnim raskidom ugovora o radu 336 (10,3%), što upuduje na sezonski karakter gospodarstva ove regije. Isto tako je i na nacionalnoj razini. Ostali razlozi prestanka rada se mogu vidjeti u tabeli. Tabela 10 Pregled broja radnika koji su prestali raditi tijekom 2013. godine prema razlozima
prestanka
Razlozi prestanka rada Ukupno radnika
Muškarci Žene Udio
radnika DNŽ
Udio radnika
RH
Otkaz od strane poslodavca 241 192 49 7,4 % 8,4 %
Otkaz od strane radnika 98 60 38 3,0 % 4,9 %
Sporazumnim raskidom ugovora o radu 336 194 142 10,3 % 16,2 %
Istekom ugovora o radu na određeno vrijeme 2393 1066 1327 73,6 % 62,2 %
Umirovljenjem 120 81 39 3,7 % 5,8 %
Drugi način (npr. smrt) 65 26 39 2,0 % 2,5 %
Iz ovoga se zaključuje da osim toga što se vedina žena zaposlilo u 2013.
godini, vedini njih je i istekao ugovor na određeno vrijeme 1327 (55,5%), dok su muškarci prema učešdu zastupljeniji u ostalim razlozima prestanka rada. Na području ispostava je također jednaka struktura otkaza u kojima je najvedi broj radnika prestao raditi zbog isteka ugovora o radu na određeno vrijeme osim Ploča gdje je zbog prestanka rada poslodavca/tehnološki višak otkaz dobilo 158 osoba. Tabela 11 Pregled broja radnika koji su prestali raditi tijekom 2013. godine prema razlozima
prestanka, veličini i obliku poslodavca
Otkaz od strane
poslodavca
Otkaz od strane
radnika
Sporazumni
raskid
ugovora o radu
Istek ugovora o
radu na
odreĎeno
UmirovljenjeNeki drugi
razlog
Mikro - do 9 zaposlenih 42 8 23 260 10 46
Mali - 10 do 49 zaposlenih 12 13 79 528 34 5
Srednji - 50 do 249 zaposlenih 46 69 226 1477 61 14
Veliki - 250 i više zaposlenih 141 8 8 128 15 0
Privatno ili pretežno privatno 221 84 288 1636 51 53
Državno ili javno 20 14 47 731 68 12
Ostalo 0 0 1 26 1 0
Poslodavci
Veli
čin
aO
bli
k
15
Istek ugovora o radu na određeno vrijeme najzastupljeniji je razlog prestanka rada bez obzira na veličinu poslodavca ili oblik vlasništva, a iznimka su jedino veliki poslodavci gdje su češdi bili otkazi od strane poslodavaca. Otkazi od strane radnika, daleko su češdi način prestanka radnog odnosa kod srednjih poslodavaca (70% od ukupnog broja radnika koji su dobili otkaz na ovaj način) i odnosi se uglavnom na privatni sektor. Umirovljenje je vrlo rijetko razlog prestanka radnog odnosa kod mikro poslodavaca (8%), a najčešde kod srednjih (51%) i više je zastupljeno u državnom sektoru (57%) nego kod poslodavaca privatnog vlasništva. Neki drugi razlozi prestanka radnog odnosa kao što su smrt, preseljenje itd. su najprisutniji kod mikro poslodavaca i u privatnom obliku vlasništva. 2.5. Način traženja radnika
Pitajudi poslodavce s područja Dubrovačko-neretvanske županije o načinu traženja radnika za zapošljavanje, te kojim kanalima su ih tražili tijekom 2013. godine, ponuđena im je mogudnost više odgovora. Zaokruženo je bilo 420 odgovora, a 166 poslodavaca ili 36% nije uopde tražilo radnike što je vedi relativni udio nego na razini Hrvatske koji je bio 26%. Tabela 12 Pregled broj poslodavaca i udjela kako su se tražili radnici u 2013. godini na
području Županije i RH
Način traženja radnika Poslodavci
DNŽ Prosječni udio DNŽ
Prosječni udio RH
Posredovanjem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
146 35,1% 45,5%
Posredovanjem privatnih agencija za zapošljavanje
3 0,7% 1,8%
Oglašavanjem na Internetu 34 8,2% 14,9%
Oglašavanjem u ostalim medijima (novine, radio, TV)
33 7,9% 8,2%
Uvidom u vlastitu bazu životopisa
59 14,2% 20,4%
Putem osobnih poznanstava 117 28,1% 26,2%
Među osobama koje su bile kod vas na praksi, naukovanju ili stručnom osposobljavanju
22 5,3% 8,1%
Na neki drugi način 6 1,4% 1,6%
Na temelju ovih zaokruženih odgovora uočava se dominacija posredovanja
putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koje je koristilo 146 poslodavaca (35,1%)
16
iza kojeg slijedi zapošljavanje putem osobnih poznanstava sa 117 (28,1%), te uvidom u vlastitu bazu životopisa koje je zastupljeno kod 14,2% poslodavaca. Jako mali broj poslodavaca je tražilo radnike posredovanjem privatnih agencija za zapošljavanje. Što se tiče Republike Hrvatske, HZZ prednjači u posredovanju pri zapošljavanju i to u dosta vedem postotku nego u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koja je imala vedi prosječan udio kod poslodavaca koji su tražili radnike putem osobnih poznanstava nego RH.
Prikazani načini traženja radnika se mogu podijeliti na otvoreno/javno
oglašavanje potrebe za radnikom (oglasi, web HZZ-a i privatnih agencija za zapošljavanje) i na zatvoreno/privatno ili interno traženje radnika bez vidljivosti u javnosti. Odnos javno naspram privatnog traženja radnika je 51,4 : 48,6 što znači i da nezaposleni koji traže posao javnim putem propuštaju svako drugo slobodno radno mjesto za slanje molbe i životopisa zbog takove odluke poslodavaca. Razlozi zašto se tako velik broj poslodavaca odlučuje za zatvoreni vid traženja radnika su različiti: stalni sezonski radnici, jednostavnija procedura u pronalaženju radnika bez papirologije i to usmenom predajom putem poznanstava, zapošljavanje „na crno“ jer se ne evidentira natječaj, poslodavac može birati i lako pronadi radnika kojeg želi jer je ponuda na tržištu radne snage velika, neki radnici se sami došli javiti poslodavcu da bih željeli raditi itd. Tabela 13 Pregled udjela koliko su i kako poslodavci tražili radnike u 2013. godini prema
veličini i obliku
Posredovanjem
Hrvatskoga
zavoda za
zapošljavanje
Posredovanjem
privatnih agencija
za zapošljavanje
Oglašavanjem na
Internetu
Oglašavanjem u
ostalim medijima
(novine, radio,
TV)
Uvidom u vlastitu
bazu životopisa
Putem osobnih
poznanstava
MeĎu osobama
koje su bile kod
vas na praksi,
naukovanju ili
stručnom
osposobljavanju
Na neki drugi
način
Mikro - do 9 zaposlenih 23,5% 0,0% 3,2% 3,2% 7,3% 25,9% 2,0% 0,8%
Mali - 10 do 49 zaposlenih 47,5% 0,8% 13,9% 12,3% 17,2% 32,0% 8,2% 1,6%
Srednji - 50 do 249 zaposlenih 70,7% 4,9% 22,0% 19,5% 41,5% 29,3% 17,1% 4,9%
Veliki - 250 i više zaposlenih 16,7% 0,0% 0,0% 33,3% 50,0% 33,3% 0,0% 0,0%
Privatno ili pretežno privatno 28,3% 1,0% 6,8% 5,8% 11,9% 34,8% 4,1% 0,7%
Državno ili javno 52,4% 0,0% 13,3% 14,3% 22,9% 12,4% 7,6% 3,8%
Ostalo 44,4% 0,0% 0,0% 5,6% 0,0% 11,1% 11,1% 0,0%
Poslodavci
Veli
čin
aO
bli
k
Srednji poslodavci (71%) najčešde traže radnike posredovanjem Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje i riječ je vedinom o državnom/javnom sektoru. Mikro poslodavci vedinom se oslanjaju na osobna poznanstva koje je inače zastupljeno sa 35% kod privatnika. Poslodavci iz državnog i javnog sektora pri traženju radnika češde koriste usluge posredovanja Zavoda i oglašavanja u medijima od poslodavaca iz privatnog sektora. Ostali sektori (udruge, zadruge itd.) češde potraže radnike koji su bili kod njih na praksi, naukovanju ili stručnom osposobljavanju nego državne službe i privatnici.
17
2.6. Poteškode pri pronalaženju radnika i njihovim zapošljavanjem
Na upit jesu li imali poteškoda s pronalaženjem radnika i njihovim zapošljavanjem, vedina poslodavaca i to njih 172 je odgovorilo da nisu imali problema, dok 29 je odgovorilo potvrdno, a ostali poslodavci se nisu izjasnili iliti nisu uopde tražili radnike u 2013.g.
Za sve poslodavce koji su imali poteškoda s pronalaženjem radnika postavljena su još 2 potpitanja: prvo je da napišu zanimanje za koje su imali najviše poteškoda s nalaženjem potrebnih radnika, a drugo je bilo da zaokruže razloge poteškoda gdje im je bila ponuđena mogudnost od više odgovora.
Od ukupnog broja anketiranih poslodavaca, njih 14% je navelo da na tržištu rada nedostaju radnici određenog profila zanimanja što i nije više tako velik postotak u odnosu na postotak na razini Hrvatske koji je iznosio 19%. Unatoč tome i dalje je prisutna neusklađenost ponude i potražnje na tržištu rada gdje dolazi do deficitarnosti nekih zanimanja. Sljededim potpitanjem smo doznali o kojim se to deficitarnim zanimanjima radi i koliko radnika je poslodavcima nedostajalo. Slijedi prikaz traženih zanimanja. Tabela 14 Broj radnika traženog zanimanja na području Županije
ŠIFRA I NAZIV ZANIMANJA BROJ
RADNIKA
1225120. direktor/direktorica hotelskog poslovanja 1
2143147. diplomirani elektroinţenjer/diplomirana elektroinţenjerka za automatizaciju u elektroenergetici
1
2212187. diplomirani inţenjer/diplomirana inţenjerka medicinske biokemije 1
2221127. doktor/doktorica opće medicine 1
2221297. doktor medicine pedijatar/doktorica medicine pedijatrica 1
2224117. magistar/magistra farmacije 1
2322117. profesor/profesorica matematike 2
2432117. diplomirani knjiţniĉar/diplomirana knjiţniĉarka 1
2453147. akademski klavirist/akademska klaviristica 1
3228114. farmaceutski tehniĉar/farmaceutska tehniĉarka 1
3231114. medicinska sestra 1
3311516. nastavnik/nastavnica matematike 2
3472126. spiker/spikerica 1
5122123. kuhar/kuharica 3
5122135. kuhar majstor/kuharica majstorica 1
5123133. konobar/konobarica 2
5141213. kozmetiĉar/kozmetiĉarka 1
5141414. maser/maserka 2
5169113. zaštitar osoba i imovine 1
7122313. zidar i tesar/zidarica i tesarica 1
18
ŠIFRA I NAZIV ZANIMANJA BROJ
RADNIKA
7124225. graĊevinski stolar, majstor/graĊevinska stolarka, majstorica 1
7411123. mesar/mesarica 1
7412125. pekar, majstor/pekarica, majstorica 1
UKUPNO 29
Iz ove tabele se vidi da je nedostatak radnika traženog zanimanja najviše zastupljen u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, zdravstvenim i znanstvenim djelatnostima, te obrazovanju. U odnosu na prijašnja istraživanja ovaj broj poslodavca koji su imali poteškoda u pronalaženju radnika se postepeno smanjuje. Razlog tomu je što je porast nezaposlenosti stvorio i veliki broj različitih profila zanimanja u evidenciji HZZ-a pa poslodavci lakše dolaze do kvalitetnijeg i potrebnog radnika nego prijašnjih godina. Tabela 15 Razlozi teškoda pri pronalaženju radnika prema udjelu broja odgovora
Razlog teškoda DNŽ % RH %
Nedostatak kandidata s traženim obrazovanjem
78,6 54,8
Nedostatak kandidata s traženim radnim iskustvom
25,0 44,8
Nedostatak kandidata s traženim znanjem rada na računalu
3,6 4,6
Nedostatak kandidata s traženim znanjem stranog jezika
0,0 6,1
Nedostatak kandidata s potrebnim socijalnim vještinama
17,9 13,5
Nezainteresiranost ili nemotiviranost kandidata
28,6 28,1
Nedostatak kandidata koji su spremni raditi za ponuđenu pladu
21,4 20,8
Nešto drugo 0,0 3,7
Za izračunavanje postotka uzet je uzorak samo onih 29 poslodavaca koji su
odgovorili sa DA da bi vidjeli koja od teškoda se najčešde javlja. Prema tome, više od 78% poslodavaca imalo je problema u pronalaženju radnika traženog obrazovanja (najčešde nedostaje znanja iz matematike), njih 29% muku muči s nezainteresiranim radnicima i nemotiviranim za rad, a 25% poslodavaca nedostaju radnici s radnim iskustvom. U Hrvatskoj je taj postotak vedi (45%) jer na području Dubrovačko-neretvanske županije postoje vede šanse za stjecanje radnog iskustva zbog velike potražnje sezonskih radnika u turizmu gdje se vedinom zapošljavaju mladi što u vedini županija nije mogude ostvariti.
19
2.7. Plan zapošljavanja za 2014. godinu
Anketirani poslovni subjekti i to njih 181 su prognozirali da de u 2014. godini zaposliti ukupno 2214 radnika bez obzira hode li ostati zaposleni do kraja godine što ukazuje na stopu planiranoga zapošljavanja (postotak u odnosu na ukupni broj zaposlenih kod anketiranih poslodavaca) od 21,6%, što je za 2,8 postotnih bodova manje od očekivanja iskazanih u prošlogodišnjoj anketi poslodavaca ali je dvostruko optimističnije nego u planu na razini Hrvatske. Tabela 16 Pregled zaposlenih i planova zapošljavanja iz prijašnjih anketa poslodavaca
Djelatnost 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Zaposleni na kraju godine 20318 15894 16734 11833 10271
Plan za slijededu godinu 3333 2836 3746 2887 2214
Udio plana u zaposlenosti % 16,4 17,8 22,4 24,4 21,6 Ovaj planirani broj je kao i svake godine bitno konzervativniji od zapošljavanja koje de poslodavci doista realizirati, te prvenstveno ukazuje na očekivanja poslodavaca. Tabela 17 Plan zapošljavanja i stope prema veličini i obliku poslodavca
Zaposleni na
dan 31.12.2013.
Plan
zapošljavanja u
2014.
Stopa
planiranog
zapošljavanja
DNŽ %
Stopa
planiranog
zapošljavanja
RH %
Mikro - do 9 zaposlenih 848 335 39,5 37,2
Mali - 10 do 49 zaposlenih 2586 545 21,1 13,6
Srednji - 50 do 249 zaposlenih 4274 1215 28,4 9,8
Veliki - 250 i više zaposlenih 2563 119 4,6 6,9
Privatno ili pretežno privatno 4114 1466 35,6 13,0
Državno ili javno 6039 724 12,0 5,9
Ostalo 118 24 20,3 29,4
Poslodavci
Veli
čin
aO
bli
k
Novo zapošljavanje u 2014. godini u najvedoj mjeri planiraju mikro poslodavci, kod kojih stopa odnosno udio planiranog zapošljavanja u njihovoj ukupnoj zaposlenosti iznosi 39,5%. Isto tako su i na razini Hrvatske najzastupljeniji (37,2%). Znatno niže stope zapošljavanja s obzirom na trenutni broj zaposlenih predviđaju mali (21,1%), te osobito veliki (4,6%) poslodavci. Nadalje, prema sektoru vlasništva anketiranih poslodavaca, namjere zapošljavanja znatno su izraženije u privatnom sektoru (sa stopom zapošljavanja od 35,6%) u odnosu na državni i javni sektor gdje postoje bitna ograničenja novog zapošljavanja, te stopa planiranog zapošljavanja iznosi 12,0% što je dosta više nego na razini Hrvatske koja je imala
20
stopu plana od 5,9%. Ove su konzistentne i gotovo identične iskazanima u prethodnoj godini, tako da se može ustvrditi da su iskazani obrasci stabilni.
Tabela 18 Plan zapošljavanja i stope prema djelatnostima poslodavaca
Djelatnost poslodavcaZaposleni na
dan 31.12.2013.
Plan
zapošljavanja u
2014.
Stopa
planiranog
zapošljavanja
DNŽ %
Stopa
planiranog
zapošljavanja
RH %
A - Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 50 32 64,0 9,8
B - Rudarstvo i vađenje 24 0 0,0 6,6
C - Prerađivačka industrija 658 29 4,4 6,8D - Opskrba električnom energijom,
plinom, parom i klimatizacija42 2 4,8 3,5
E - Opskrba vodom; uklanjanje
otpadnih voda, gospodarenje otpadom
te djelatnosti sanacije okoliša
766 70 9,1 5,0
F - Građevinarstvo 492 32 6,5 6,9
G - Trgovina na veliko i na malo;
popravak motornih vozila i motocikala397 201 50,6 9,9
H - Prijevoz i skladištenje 1383 140 10,1 5,4
I - Djelatnosti pružanja smještaja te
pripreme i usluživanja hrane1404 1228 87,5 62,4
J - Informacije i komunikacije 135 19 14,1 9,4
K - Financijske djelatnosti i djelatnosti
osiguranja117 19 16,2 2,5
L - Poslovanje nekretninama 41 13 31,7 8,8
M - Stručne, znanstvene i tehničke
djelatnosti166 18 10,8 12,1
N - Administrativne i pomodne uslužne
djelatnosti451 120 26,6 30,8
O - Javna uprava i obrana; obvezno
socijalno osiguranje831 21 2,5 10,1
P - Obrazovanje 1446 101 7,0 5,4
Q - Djelatnosti zdravstvene zaštite i
socijalne skrbi1512 35 2,3 4,7
R - Umjetnost, zabava i rekreacija 239 80 33,5 14,7
S - Ostale uslužne djelatnosti 109 54 49,5 17,7
T - Djelatnosti kudanstava kao
poslodavaca8 0 0,0 13,8
U - Djelatnosti izvanteritorijalnih
organizacija i tijela0 0 0,0 4,7
Potrebe za novim zapošljavanjem iskazali su poslodavci iz svih područja
djelatnosti osim izvanteritorijalnih organizacija, a promatrano u apsolutnim pokazateljima najvedi bi se broj radnika mogao zaposliti u području pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane (1228 ili 55,4% od ukupnoga predviđenog zapošljavanja), u trgovini (210 ili 9,5%), te prijevozu i skladištenju (140 ili 6,3%).
Uzimajudi u obzir odnos broja planiranoga zapošljavanja i ukupnoga broja
zaposlenih u pojedinim djelatnostima iskazano u relativnim pokazateljima, najviša stopa novoga zapošljavanja u 2014. godini prognozirana je u području djelatnosti:
21
• pružanje smještaja te priprema i usluživanje hrane − 87,5% (za 25 postotna boda više nego na razini Hrvatske) • poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo - 64,0% (RH 9,9%) • trgovina na veliko i malo – 50,6% (RH 9,9%)
Očekivano je da su visoke stope u ovim djelatnostima jer je na području Dubrovačko-neretvanske županije prisutna velika potražnja za radnicima za vrijeme turističke sezone, te za vrijeme berbe grožđa, maslina i mandarina u poljoprivredi. Najniže stope zapošljavanja prognozirane su u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (2,3%) i javnoj upravi (2,5%). Dva su razloga ove pojave i to prvo politika zabrane uzimanja novog radnika osim u slučaju ako 2 radnika otiđu u mirovinu i drugo je da u ovim djelatnostima prevladava velik broj zaposlenih u apsolutnom broju pa je relativni statistički udio uvijek niži. U odnosu na plan iz prošlogodišnje ankete, struktura prema djelatnostima se nije značajnije promijenila.
Prema vrsti ugovora, rad na neodređeno vrijeme predviđa se za 151 radnika
ili 6,8%, a ostalih 2063 ili 93,2% na određeno vrijeme. Na sezonskim poslovima bi se trebala zaposliti 1702 radnika što je 77% ukupnog planiranog zapošljavanja. U strukturi zapošljavanja prema razini obrazovanja najvedi je broj radnika sa SŠ zanimanjima do 3 godine 982 što znači učešde od 44,3% u ukupnom broju planiranih osoba, zatim slijede SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina 717 ili 32,4%, s nezavršenom/završenom osnovnom školom 248 ili 11,2%, s diplomskim studijem/fakultetom, akademijom, magisterijem i doktoratom 134 ili 6,1%, te s dodiplomskim studijem/višom školom 133 ili 6,0% od ukupnog broja planiranog zapošljavanja. Tabela 19 Planirano zapošljavanje u 2014. godini po ispostavama HZZ-a
Obilježje DNŽ Dubrovnik Korčula Lastovo Metkovid Ploče
Na neodređeno vrijeme 151 82 18 5 13 33
Na određeno vrijeme 2063 1268 545 6 206 38
- od toga na sezonskim poslovima 1702 968 505 6 177 46
s nezavršenom/završenom osnovnom školom 248 120 119 1 2 6
sa srednjom školom u trajanju do 3 g. 982 691 193 1 84 13
sa srednjom školom u trajanju od 4 i više g. 717 349 195 5 120 48
s dodiplomskim studijem/višom školom 133 104 24 2 2 1
s diplomskim studijem/fakultetom, akadem. 134 86 32 2 11 3
Planirano zapošljavanje i to na sezonskim poslovima najvede je na području ispostave Metkovid koji participiraju sa 81% od ukupnog svog plana, dok je najmanje predviđeno u ispostavama Lastovo i Ploče.
22
U upitniku poslodavci su naveli najčešda zanimanja s pripadajudim brojem radnika koje planiraju zaposliti u 2014. godini. Tabela 20 Zanimanja za koja su anketirani poslodavci iskazali potrebe za zapošljavanjem u 2014. godini
ROD, ŠIFRA I NAZIV ZANIMANJA
Broj
poslodavaca s iskazanom potrebom
Broj osoba zanimanja za koje su poslodavci
iskazali potrebu
(2) Stručnjaci i znanstvenici
2322117. profesor/profesorica matematike 3 4
2429617. diplomirani pravnik/diplomirana pravnica 2 7
(3) Inženjeri, tehničari i srodna zanimanja
3131274. montaţer/montaţerka slike i zvuka 1 2
3132214. kinooperator/kinooperatorica 1 1
3226114. fizioterapeut/fizioterapeutkinja 1 15
3231114. medicinska sestra 3 11
3320116. odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece 4 37
3415116. komercijalist/komercijalistica 1 1
3431116. poslovni tajnik/poslovna tajnica 1 1
3433116. ekonomist/ekonomistica raĉunovodstva i financija 2 2
3433316. ekonomist/ekonomistica 1 2
3475216. sportski trener/sportska trenerica 1 1
(4) Uredski i šalterski službenici
4115114. tajnica 1 1
4141214. pomoćni knjiţniĉar/pomoćna knjiţniĉarka 1 1
4190154. administrativni sluţbenik/administrativna sluţbenica 5 7
4221114. šalterski sluţbenik/šalterska sluţbenica putniĉke ag 1 10
4221314. hotelijersko-turistiĉki sluţ./hotelijersko-turistiĉka sluţ. 1 7
4222113. pomoćni recepcionar/pomoćna recepcionarka 1 1
4222124. recepcionar/recepcionarka 1 3
(5) Uslužna i trgovaČka zanimanja
5121142. hotelska sobarica 2 65
5122123. kuhar/kuharica 9 54
5123133. konobar/konobarica 15 71
5220213. prodavaĉ/prodavaĉica 7 12
5220225. trgovac/trgovkinja 5 17
(6) Poljoprivrednici, lovno-uzgojni, šumarski radnici i ribari
6112123. vrtlar/vrtlarica 2 11
6152122. ribar/ribarka na moru 2 2
(7) Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji
7122123. zidar/zidarica 3 9
7122313. zidar i tesar/zidarica i tesarica 1 3
7136123. vodoinstalater/vodoinstalaterka 2 6
7141143. soboslikar i liĉilac/soboslikarica i liĉiteljica 3 4
7212133. zavarivaĉ/zavarivaĉica 1 4
7233713. strojobravar/strojobravarica 1 3
(8) Rukovatelji strojevima, vozilima
8253173. obraĊivaĉ/obraĊivaĉica materijala u kartonaţi 1 3
8323115. vozaĉ/vozaĉica autobusa 7 22
8324113. vozaĉ/vozaĉica teretnog vozila 2 3
23
(9) Jednostavna zanimanja
9132121. sobarica 2 73
9133111. pralja 2 13
9162111. ĉistaĉ/ĉistaĉica ulica 2 28
9212121. beraĉ/beraĉica šumskih plodova 1 15
9330411. skladišni radnik/skladišna radnica 2 160
Iz ove tabele se vidi da de se zaposliti najviše radnika u ugostiteljstvu, turizmu, trgovini i poljoprivredi. Anketirani poslodavci planiraju zapošljavanje skladišnih radnika, konobara, sobarica i kuhara u 2014. godini i to vedinom na sezonskim poslovima. Ukupno najviše poslodavaca treba konobare. Poslodavci su i naveli koje vještine su potrebne za obavljanje njima najpotrebnijeg zanimanja. Slijedi prikaz prosječnih ocjena potreba za pojedinu vještinu. Tabela 21 Iskazane prosječne ocjene potreba za vještinama radnika koje poslodavci planiraju zaposliti u 2014.
Vještina DNŽ RH
TEORIJSKA ZNANJA U OKVIRU ZANIMANJA 3,7 3,7
PRAKTIČNA ZNANJA U OKVIRU ZANIMANJA 4,1 4,2
UPRAVLJANJE LJUDIMA I RESURSIMA (upravljanje, planiranje, koordiniranje i organiziranje rada i upravljanje promjenama)
2,8 2,8
TIMSKI RAD (sudjelovanje u radu tima uvažavajudi međusobne razlike i efikasno komuniciranje)
4,1 4,1
EMOCIONALNA SAMOKONTROLA (sposobnost upravljanja vlastitim osjedajima u komunikaciji s drugim osobama)
4,0 4,1
FLEKSIBILNOST (sposobnost uspješnog obavljanja radnih zadataka bez obzira na promjene koje mogu nastupiti u radnoj okolini)
4,1 4,2
UVJERAVANJE (sposobnost postizanja vlastitih ciljeva korištenjem različitih sredstava komuniciranja)
3,4 3,4
EMPATIJA (sposobnost uživljavanja u osjedaje i razumijevanje stanja drugih osoba)
3,4 3,3
USMJERENOST NA POTREBE STRANAKA (uočavanje potreba stranaka i odgovaranje na zahtjeve na ljubazan, profesionalan i učinkovit način)
3,9 4,0
KREATIVNOST I INOVATIVNOST (osmišljavanje novih proizvoda, usluga, tehnika, tehnologija ili rješenja u poslovanju)
3,5 3,4
ODGOVORNOST (svijest o osobnim pravima i ulaganju pri obavljanju radnih zadataka)
4,4 4,5
24
Od vještina koje poslodavci traže od radnika, opdenito gledajudi, najpopularnije su odgovornost, praktična znanja, timski rad i fleksibilnost. Slijedi prikaz prosječnih ocjena prema rodovima zanimanja: Tabela 22 Prosječne ocjene potrebnih kompetencija radnika prema rodovima zanimanja
Kompetencije i zanimanja
Znanstvenici,
inženjeri i
stručnjaci
Tehničari i
stručni
suradnici/stručn
e suradnice
Administrativni
službenici
Uslužna i
trgovačka
zanimanja
Poljoprivrednici,
šumari, ribari,
lovci
Zanimanja u
obrtu i
pojedinačnoj
proizvodnji
Rukovatelji
postrojenjima i
strojevima, ind.
proizvođači i
sastavljači
proizvoda
Jednostavna
zanimanja
UPRAVLJANJE LJUDIMA I RESURSIMA 3,5 2,8 3,7 2,5 3,0 2,2 3,5 1,4
TIMSKI RAD 4,4 4,0 4,4 4,2 3,7 4,1 3,5 3,6
EMOCIONALNA SAMOKONTROLA 4,3 3,8 4,1 4,1 3,0 3,6 4,3 3,1
FLEKSIBILNOST 4,4 3,8 4,3 4,2 3,0 4,1 4,3 3,3
UVJERAVANJE 3,9 3,0 3,9 3,4 3,0 3,2 3,3 1,8
EMPATIJA 4,3 2,6 3,4 3,2 3,0 3,2 3,5 2,1
USMJERENOST NA POTREBE STRANAKA 4,4 3,8 4,1 4,2 3,0 3,5 4,3 2,2
KREATIVNOST I INOVATIVNOST 4,3 3,0 3,3 3,3 3,3 3,9 3,1 1,4
ODGOVORNOST 4,8 4,7 4,5 4,3 4,3 4,5 4,6 3,2
TEORIJSKA ZNANJA U OKVIRU ZANIMANJA 4,3 3,9 3,8 3,7 2,7 4,3 3,6 1,8
PRAKTIČNA ZNANJA U OKVIRU ZANIMANJA 4,2 4,4 4,0 4,3 3,7 4,6 4,3 2,4 Vidimo da poslodavci procjenjuju da zanimanja iz roda znanstvenika, inženjera i tehničara u prosjeku traže najvišu razinu svih kompetencija. Visoke razine socijalnih kompetencija traže se od zaposlenih u službeničkim i uslužnim zanimanjima, a manje od zaposlenih u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji gdje su bitna praktična znanja. Daleko niže kompetencije iz svih ispitivanih područja traže se od zaposlenih u poljoprivrednim, te posebno jednostavnim zanimanjima gdje su kreativnost i upravljanje ljudskim resursima najmanje važni. Niska procjena na razini svih zanimanja ili roda zanimanja ne znači da pojedina kompetencija nije od vitalne važnosti u pojedinoj skupini zanimanja ili za pojedina zanimanja. Prikazat demo neka zanimanja tražena u Županiji s najvišom ocjenom (5,0) za pojedinu vještinu:
1. medicinska sestra – empatija, usmjerenost na potrebe stranaka 2. fizioterapeut – uvjeravanje, empatija 3. zidari i tesari – praktična znanja u okviru zanimanja 4. konobar – timski rad, praktična znanja u okviru zanimanja 5. diplomirani građevinski inženjer – timski rad, teorijska i praktična znanja
Poslodavci su još trebali odgovarati koji stupanj obrazovanja je najprikladniji za vrstu zanimanja koju su oni naveli kao najpotrebniju u 2014.g. Kako je konobar najpopularnije zanimanje kod vedine poslodavaca s područja Dubrovačko-neretvanske županije slijedi njegov prikaz stupnjeva obrazovanja s udjelom odgovora:
25
1) Trogodišnje strukovno obrazovanje 33% 2) Četverogodišnje strukovno obrazovanje 33% 3) Strukovno osposobljavanje 20 % 4) Strukovno spec. usavršavanje i osposobljavanje; programi za majstore 7% 5) Osnovno obrazovanje 7%
2.8. Potrebe za državnim poticajima i olakšicama
U smislu povedanja zapošljavanja radnika u narednoj godini uz pomod državnih poticaja, olakšica, promjena zakona itd. istražili smo koliko su sami poslodavci zainteresirani za takve inicijative i što bi im točno pomoglo. Tabela 23 Prosječne ocjene zainteresiranosti poslodavaca ponuđenim
Vrsta Zainteresirani
(prosječna ocjena) u DNŽ
Zainteresirani (prosječna
ocjena) u RH
Država sufinancirala doprinose za nove radnike u prvih 6 mjeseci
3,5 3,1
Država omogudila poreznu olakšicu za novog radnika – odbitak od porezne osnovice za dobit u trajanju od 1 godine
3,5 3,0
Postojala mogudnost jednostavnijeg zapošljavanja novih radnika na određeno vrijeme
3,3 2,7
Imali mogudnost jednostavnijeg otkazivanja radnicima
3,0 2,4
Postojali besplatni programi edukacije i usavršavanja za radnike iz područja korištenja računala, stranih jezika, stručnih znanja i sl.
3,2 2,5
Prevladava umjerena zainteresiranost za sve ponuđene kategorije (ocjene 3,0 – 3,5), a interesantno je da se vedini poslodavaca najmanje sviđa opcija jednostavnijeg otkazivanja radnicima što se može protumačiti da opdenito nije dobro da do toga dođe unutar firme iliti je ved ta mogudnost u dovoljnoj mjeri prisutna kod poslodavaca pa je nije potrebno ni poticati od strane države. Uspoređujudi rezultate ocjenjivanja s nacionalnim prosječnim vrijednostima, poslodavci s područja Dubrovačko-neretvanske županije su za jednu ocjenu više zainteresirani za sve vrste ponuđenih kategorija.
26
2.9. Smanjenje radne snage zbog utjecaja različitih čimbenika
Ovim pitanjem se nastojalo utvrditi očekivanja poslodavaca u pogledu smanjenja ili povedanja radne snage, razloge smanjenja te zanimanjima koja bi mogla postati višak. Od ukupnog broja anketiranih poslodavaca na području Dubrovačko-neretvanske županije, njih 24 ili 5,7% očekuje da de se smanjiti broj zaposlenih radnika (za 100 radnika) na kraju 2014. godine u odnosu na broj zaposlenih krajem 2013. godine, a 86 ili 20,4% poslodavaca očekuje povedanje broja radnika (za 212 radnika), Nikakve promjene na kraju godine ne očekuje 170 poslodavaca dok ostala 162 poslodavaca nisu iskazali mišljenje ili nemaju procjene. Na razini Republike Hrvatske 2379 poslodavaca ili 24,1% očekuje povedanje broja radnika dok njih 728 ili 7,4% očekuje smanjenje broja radnika. Pitani za razloge mogudeg smanjenja radne snage, poslodavci su odgovorili da su gospodarstveni problemi najviše presudni za opstanak radnika na primjer recesija, smanjenje proizvodnje, gubitak tržišta itd. Grafikon 2 Usporedba razloga prestanka radnog odnosa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i
Hrvatskoj
DNŽ RH
Odgovor koji glasi: „Nije vjerojatno da de se zaposlenici bilo kojeg zanimanja pojaviti kao višak“ dalo je 82,6% anketiranih poslodavaca, a da svi radnici imaju sličan rizik da postanu višak bez obzira na zanimanje izjasnilo se 14,9% poslodavaca. Jako neznatan udio poslodavaca (2,5%) je mišljenja da bi se višak mogao pojaviti u slijededim zanimanjima: trgovac, nastavnik i konobar. Ono što uglavnom karakterizira radnike u organizaciji koji su višak su neodgovarajudi odnos prema radu, zastarjela znanja i vještine, te nesposobnost za stjecanje novih znanja.
27
2.10. Obrazovanje i stručna praksa
Anketom se istražilo i koliko poslodavci ulažu u obrazovanje svojih zaposlenih radnika. Upitani jesu li protekle godine njihovi radnici prošli neki oblik usavršavanja 25% poslodavaca je odgovorilo potvrdno što je ispod udjela RH koji je iznosio 38%. Usavršavanje radnika u Dubrovačko-neretvanskoj županiji je najzastupljenije među srednjim (55%) i velikim poslodavcima (40%). Prema obliku vlasništva prevladava državni i javni sektor. Interno organizirano usavršavanje je prošlo 1040 zaposlenih radnika dakle u prosjeku 2,5 radnika po jednom anketiranom poslodavcu. Usavršavanje koje su provodili vanjski edukatori/pružatelji obrazovnih usluga prošlo je ukupno 1181 polaznik. Može se redi da neki oblik usavršavanja u prošloj godini prošlo u prosjeku 10% zaposlenika unutar tvrtke. Uzimanje učenika ili studenata na stručnu praksu ili naukovanje 2013. godine je izvršilo 20% anketiranih poslodavaca s područja Dubrovačko-neretvanske županije što je ispod državnog postotka (28%). Broj učenika i studenata je ukupno bio 455. Tabela 24 Spremnost poslodavaca u organiziranju stručne prakse za osobe koje se obrazuju ili
osposobljavaju
STRUČNA PRAKSA DA NE BEZ
ODGOVORA
Ako bi primali financijske potpore za uzimanje osoba na praksu
141 114 187
Ako bi imali osiguranu podršku za osposobljavanje mentora
80 123 239
Ako bi postojao pouzdan i učinkovit sustav nalaženja i upudivanja prikladnih praktikanata
93 115 234
Iz tabele se vidi da vedina poslodavaca se nije izjasnila u odgovorima. Od onih koji su se izjasnili, 55% bi uzelo spremno uzeti osobe na praksu ako bi primali financijske potpore, 39% njih bi bilo spremno uz uvjet ako bi imali osiguranu podršku za osposobljavanje mentora, a 45% poslodavaca je spremno to organizirati ako bi postojao pouzdan i učinkovit sustav nalaženja i upudivanja prikladnih praktikanata. Ovo je puno više od trenutno realiziranog (20%) pa prema tome postoji potencijal širenja.
28
2.11. Suradnja s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i mjere
Anketom se također željelo dobiti uvid u opseg i kvalitetu suradnje poslodavaca s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje. Tražili su se odgovori na pitanja o vrstama usluge HZZ-a koje poslodavci su koristili pri zapošljavanju radnika u 2013. godini, te u kojoj mjeri su zadovoljni dobivenim uslugama. Relativno dobar broj poslodavaca, njih 170 je koristilo barem jednu od ponuđenih usluga, dok njih 153 nije nikako koristilo usluge Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, jer nisu zapošljavali ili su tražili radnike na druge načine. Udio dobivenih usluga s kojima su poslodavci bili potpuno zadovoljni iznosio je 73,5%, a samo 0,2% s kojima nisu nikako bili zadovoljni. Ostalih 3,5% poslodavca su ocijenili da su djelomično zadovoljni uslugom. U sljededoj tabeli se može vidjeti koje vrste usluga nudi Hrvatski zavod za zapošljavanje i koliki je broj poslodavaca koji su koristili takve usluge, te u kojoj mjeri su zadovoljni dobivenim.
Tabela 25 Vrsta usluge HZZ-a te stupanj zadovoljstva poslodavaca dobivenom uslugom
Vrsta usluge Ukupno
odgovora
Zadovoljni su Nisu zadovoljni potpuno djelomično
Objava potrebe za radnikom na web stranici HZZ-a, u dnevnom biltenu, dnevnom listu ili na oglasnoj ploči HZZ-a
129 97 5 0
Predstavljanje tvrtke i slobodnog radnog mjesta nezaposlenim osobama u prostorijama HZZ-a ili na Sajmu poslova
40 32 1 0
Ciljano posredovanje - upudivanje odgovarajudih kandidata na slobodna radna mjesta od strane savjetnika HZZ-a
66 48 2 1
Profesionalna selekcija kandidata za zapošljavanje (psihologijsko testiranje i intervju)
8 4 0 0
Stručna pomod kod zbrinjavanja viška radnika 4 3 0 0
Korištenje mjera za poticanje zapošljavanja (sufinanciranje zapošljavanja i/ili obrazovanja radnika, stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, javni radovi, očuvanje radnih mjesta)
85 60 4 0
Druge usluge (savjeti, prezentacije) 7 5 0 0
UKUPNO 339 249 12 1
UDIO % 100,0 73,5 3,5 0,2
Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi različite vrste mjera za poticanje
zapošljavanja. U cilju oblikovanja mjera prema potrebama poslodavaca, oni su trebali navesti koliko su informirani i jesu li zainteresirani za korištenje istih.
29
Tabela 26 Vrsta mjere HZZ-a, udio informiranih poslodavaca, te njihova zainteresiranost za pojedinu mjeru
Vrsta mjere
Informiranii su Broj
poslodavaca koji nemaju
interesa
Broj zainteresiranih
poslodavaca I ljudi koje bi
željeli uključiti
DA NE
sufinanciranje zapošljavanja novih radnika (samo privatni sektor)
61,4 % 38,6 % 18 36 (62 osobe)
sufinanciranje obrazovanja novih radnika ili postojedih radnika u uvjetima uvođenja novih tehnologija, viših standarda i promjene proizvodnog programa
42,6 % 57,4 % 14 15 (37 osoba)
mjere za očuvanje radnih mjesta (samo privatni sektor)
44,1 % 55,9 % 14 4 (9 osoba)
mjere javnih radova (samo civilni i javni sektor)
41,8 % 58,2 % 10 4 (15 osoba)
stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa
57,3 % 42,7 % 13 9 (13 osoba)
Poslodavci su najbolje informirani s uvjetima sufinanciranja zapošljavanja novih radnika u privatnom sektoru i sa stručnim osposobljavanjem bez zasnivanja radnog odnosa. Analogno tome, poslodavci su i najviše zainteresirani za sufinanciranje zapošljavanja i to za ukupno 62 osobe. Također, interes je iskazan i za mjeru sufinanciranje obrazovanja novih radnika ili postojedih u uvjetima uvođenja novih tehnologija, viših standarda i promjene proizvodnog programa za 37 osoba. Oni poslodavci koji namjeravaju koristiti mjeru stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa iskazali su potrebe za slijededim zanimanjima:
2142217. diplomirani graĊevinski inţenjer/diplomirana graĊevinska inţenjerka
2146927. diplomirani inţenjer/diplomirana inţenjerka biotehnologije
2211247. diplomirani inţenjer biolog/diplomirana inţenjerka biologinja
2331017. razredni uĉitelj/razredna uĉiteljica
2429617. diplomirani pravnik/diplomirana pravnica
2431217. kustos/kustosica
2432117. diplomirani knjiţniĉar/diplomirana knjiţniĉarka
2441617. diplomirani ekonomist/diplomirana ekonomistica
2443217. diplomirani povjesniĉar/diplomirana povjesniĉarka umjetnosti
3112396. graĊevinski inţenjer/graĊevinska inţenjerka
3226114. fizioterapeut/fizioterapeutkinja
3311116. nastavnik/nastavnica hrvatskog jezika
3311516. nastavnik/nastavnica matematike
3311616. nastavnik/nastavnica
3320116. odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece
5133132. njegovatelj/njegovateljica starijih i nemoćnih osoba
5141133. frizer/frizerka
6111253. vinogradar i podrumar/vinogradarka i podrumarka
8334112. vozaĉ/vozaĉica viliĉara
30
2.12. Prijedlozi i primjedbe poslodavaca Posljednjim pitanjem je dana sloboda poslodavcima da iskažu svoje mišljenje o Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, daju primjedbe ili prijedloge za uspješniju suradnju. Evo autentičnih komentara: KORISTIT ĆU U OVOJ GODINI SREDSTVA ZA STALNOG SEZONCA
VRLO ZADOVOLJNI SURADNJOM
PRIMJEDBI NEMAMO, A SMATRAMO DA JE SURADNJA PRIHVATLJIVA.
IMAMO JAKO USPJEŠNU SURADNJU SA DJELTANICIMA PODRUĈNE SLUŢBE HZZ DUBROVNIK
IMAMO USPJEŠNU SURADNJU S HZZ-OM
BRINU SAMO ZA SVOJU FOTELJU.
VRLO SMO ZADOVOLJNI RADOM ZAVODA. PRIMJEDBI NAPROSTO NEMA.
TRAŢIT ĆE SURADNJU AKO SE POPRAVI GOSPODARSKA SITUACIJA
UVOĐENJE OBAVEZNE REFERENCE RADNIKA OD STRANE PRETHODNOG POSLODAVCA
NEMAM PRIMJEDBE TE SE ZAHVALJUJEM NA DOBROJ SURADNJI U NADI DA ĆE TAKVA I OSTATI. HVALA
INFORMIRALI SMO SE O MJERI STALNI SEZONAC
NEMA PRIMJEDBI, PO MOGUĈNOSTI DA HZZ POVREMENO OBIĐE OTOK LASTOVO!
NEMAM PRIMJEDBU, SURADNJE JE IZNIMNO DOBRA.
NEMAM PRIMJEDBE,SAMO POHVALE!
HZZ SVOJ POSAO OBAVLJA DOBRO I NA ZADOVOLJSTVO KORISNIKA.UVJETI TRŢIŠTA NE DOZVOLJAVAJU PRIVATNOM SEKTORU POVEĆANJE BROJA RADNIKA
U POTPUNOSTI SMO ZADOVOLJNI SURADNJOM.
LJUBAZNOST I PROFESIONALNOST
UPOZNAT ALI NE ZAPOŠLJAVA NIKOGA
SURADNJA JE SAVRŠENA I NEMAMO NIKAKVIH PRIMJEDBI
ZA NAŠU DJECU KOJA RADE U OBRTU FINANCIRANJE MIROVINSKOG I ZDRAVSTVRNOG + POTICAJE ZA POLJOPRIVREDU I MJERE SO
SVE JE ZADOVOLJAVAJUĆE. DJELATNICI SU IZRAZITO LJUBAZNI I IZLAZE U SUSRET.
MOJE MIŠLJENJE JE DA MLADE LJUDE TREBA MOTIVIRATI DA DOLAZE SRETNI NA POSAO, A NE S POTPOROM OD 1600 KN TRAŢITI DA ZAVOLE RAD I ODGOVORNOST
OGRANIĈENI SMO S MOGUĆNOSTIMA NOVOG ZAPOŠLJAVANJA
MOGUĆE ORGANIZIRATI IZOBRAZBU U DUBROVNIKU ZA ZAŠTITARE/ĈUVARE,JER NAJBLIŢA IZOBRAZBA JE U SPLITU ŠTO POSKUPLJUJE KANDIDATIMA TROŠKOVE,A I POSLODAVCU AKO IH SAM SNOSI.
HTJELI BI PONOVNO OSTAVARITI SURADNJU KROZ STRUĈNO USAVRŠAVANJE (DO SADA SMO VEĆ IMALI 2 ARHEOLOGA).
SURADNJA JE ODLIĈNA
NE PRIMAMO NIKAKVE PODATKE OD ZAVODA
UVBOĐENJE POTICAJNIH OTPREMNINA ZA POSTOJEĆE ZAPOSLENIKE KAKO BI SE ZAPOSLILIDRUGI I TO NEZAPOSLENI MLAĐI, OBRAZOVANIJI
STRUĈNO OSPOSOBLJAVANJE ZA VŠS/VSS EKONOMSKOG,PRAVNOG I TEHNIĈKOG SMJERA .
DO SADA IMAMO POZITIVNA ISKUSTVA
UPOZNATI SMO SA MJERAMA I POLITIKOM ZAPOŠLJAVANJA - JAVNI RADOVI SA ĈIME SMO BILI IZNIMNO ZADOVOLJNI. OD VELIKE VAŢNOSTI ZA IZGLED NAŠEG OTOKA JE DA NASTAVIMO SURADNJU NA TOM PODRUĈJU, ZAPOSLIMO JEDNAK ILI VEĆI BROJ LJUDI KAKO
31
BI UNAPRIJEDILI O
IMAMO JAKO DOBRU SURADNJU SA ZAVODOM POSEBNO U PODRUĈJU MJERA POTICANJA ZAPOŠLJAVANJA I STRUĈNOG OSPOSOBLJAVANJA BEZ ZASNIVANJA RADNOG ODNOSA. JEDINA PRIMJEDBA JE U ODNOSU NA VISINU NAKNADE KOJU PRIMAJU POLAZNICI, ALI TO OĈITO NIJE DO ZAVODA.
SUBJEKT U BLOKADI
IZNIMNO SMO ZADOVOLJNI DOSADAŠNJOM SURADNJOM S HZZZ-OM. ZAPOSLENICI SU LJUBAZNI, PREDUSRETLJIVI I PROFESIONALNI. NAŠA ISKUSTVA SU POZITIVNA I ŢELIMO DA TAKVA I OSTANU UBUDUĆE.
LIBELARIZACIJA OBRTNICKE KOMORE I POTICANJE SAMOZAPOSLJAVANJA KAO U BRITANIJI NPR.
NE ZAPOŠLJAVAM
VIŠE EDUKACIJE O NOVIM DOPUNAMA ZA POSLOVANJE.
NISAM DO SADA IMAO POTREBU ZA ZAPOŠLJAVANJEM NITI KORIŠTENJEM USLUGA HZZ-A
ZADOVOLJNI
ZBOG OBIMA POSLA MOG ZANIMANJA NISAM U MOGUĈNOSTI ZAPOŠLJAVATI, SAMOSTALNI RAD
SURAĐIVALA SAM SA ZAVODOM KAO NEZAPOSLENA OSOBA. ZADOVOLJNA SAM LJUBAZNOSTI I POMOĆI ZAPOSLENIKA ZAVODA.
32
Od ukupno 599 poslodavaca koji su određeni u uzorku, odazvalo se njih 442 (73,8%) svih oblika vlasništva i to na području čitave Dubrovačko-neretvanske županije. Anketom se obuhvatio velik broj registriranih trgovačkih društava i manji broj obrtnika u svim gospodarskim djelatnostima i veličinama, a najreprezentativniji je u ovim djelatnostima: trgovina na veliko i malo, djelatnost pružanja smještaja te priprema i usluživanje hrane, građevinarstvo, obrazovanje i prerađivačka industrija.
Prema obliku vlasništva poslodavaca koji su sudjelovali u anketi, 307 je
privatnog vlasništva koji čine vedinu i to 69,4%, 3 ih je u pretežito privatnom vlasništvu ili 0,7%, 14 je pretežito državnih ili 3,2%, državnih i javnih je 99 ili 22,4%, zadružnih 2 ili 0,5%, te 17 ili 3,8% su udruge.
S obzirom na spol poslodavci na području Dubrovačko-neretvanske županije
više su zapošljavali žene nego muškarce i to ugovorom o radu (53,5%) i ugovorom o djelu (52,1%). Autorskih ugovora je bilo više sklopljeno s muškarcima (66,1%) kao i studentskih/učeničkih ugovora (50,9%). Skoro devedeset posto žena i muškaraca se zaposlilo na određeno vrijeme, a od toga 55,3% njih je radilo na sezonskim poslovima. Sezonsko zapošljavanje je u ukupnom zapošljavanju prisutno bilo sa 48,4%.
Prema obrazovnoj strukturi najviše je zaposleno osoba sa srednjom stručnom
spremom u trajanju do 4 ili više godina i to 1433 osobe ili 44%, zatim slijede zaposleni sa završenom srednjom školom do 3 godine 813 ili 25%.
Što se tiče otpuštanja radnika, najvedi broj njih je ostao bez posla istekom
ugovora o radu na određeno vrijeme 2393 (73,6%), zatim sporazumnim raskidom ugovora o radu 336 (10,3%), što upuduje na sezonski karakter gospodarstva ove regije.
Kod poslodavaca koji su zapošljavali uočava se dominacija posredovanja putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (35,1%) iza kojeg slijedi zapošljavanje putem osobnih poznanstava (28,1%), te uvidom u vlastitu bazu životopisa koje je zastupljeno sa 14,2%. Jako mali broj poslodavaca je tražilo radnike posredovanjem privatnih agencija za zapošljavanje.
3. ZAKLJUČAK
33
Od ukupnog broja anketiranih poslodavaca, njih 14% je navelo da na tržištu rada nedostaju radnici određenog profila zanimanja. Najviše je riječ o konobarima i kuharima koji su deficitarni pogotovo za vrijeme turističke sezone kada je potražnja za njima ogromna.
Anketirani poslovni subjekti i to njih 181 su prognozirali da de u 2014. godini
zaposliti ukupno 2214 radnika bez obzira hode li ostati zaposleni do kraja godine. Rad na neodređeno vrijeme predviđa se za 6,8% njih, a ostalih 93,2% na određeno vrijeme. Na sezonskim poslovima bi se trebala zaposliti 1702 radnika što je 77% ukupnog planiranog zapošljavanja. Najviše planiraju zapošljavanje skladišnih radnika, konobara, sobarica i kuhara u 2014. godini i to vedinom na sezonskim poslovima.
Od vještina koje poslodavci traže od radnika, opdenito gledajudi,
najpopularnije su odgovornost, praktična znanja, timski rad i fleksibilnost.
Poslodavci s područja Dubrovačko-neretvanske županije su solidno zainteresirani za sve vrste ponuđenih kategorija poticaja iliti potpora od strane države u smislu povedanja broja zaposlenih radnika.
Ne predviđaju se značajniji brojevi viškova radnika u 2014.g. a pitani za
razloge mogudeg smanjenja radne snage, poslodavci su odgovorili da su gospodarstveni problemi najviše presudni za opstanak radnika na primjer recesija, smanjenje proizvodnje, gubitak tržišta itd.
Anketom se istražilo i koliko poslodavci ulažu u obrazovanje svojih zaposlenih
radnika. Upitani jesu li protekle godine njihovi radnici prošli neki oblik usavršavanja 25% poslodavaca je odgovorilo potvrdno. Može se redi da neki oblik usavršavanja u prošloj godini prošlo u prosjeku 10% zaposlenika unutar tvrtke. Uzimanje učenika ili studenata na stručnu praksu ili naukovanje 2013. godine je izvršilo 20% anketiranih poslodavaca s područja Dubrovačko-neretvanske županije.
Zanimljivo je da bi 55% poslodavaca bilo spremno uzeti osobe na praksu ako
bi primali financijske potpore, 39% njih bi bilo spremno uz uvjet ako bi imali osiguranu podršku za osposobljavanje mentora, a 45% poslodavaca je spremno to organizirati ako bi postojao pouzdan i učinkovit sustav nalaženja i upudivanja prikladnih praktikanata.
34
Anketom se također željelo dobiti uvid u opseg i kvalitetu suradnje poslodavaca s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje te koje usluge najviše koriste. Udio dobivenih usluga s kojima su poslodavci bili potpuno zadovoljni iznosio je 73,5%, a samo 0,2% s kojima nisu nikako bili zadovoljni.
Poslodavci su od mjera HZZ-a najbolje informirani s uvjetima sufinanciranja
zapošljavanja novih radnika u privatnom sektoru i sa stručnim osposobljavanjem bez zasnivanja radnog odnosa.
Zaključimo, rezultati istraživanja potvrđuju opravdanost realizacije broja
vradenih upitnika jer su ostvareni svi postavljeni ciljevi i zadaci. Kod ovog anketiranja posebno se vodilo računa o strukturiranju uzorka, kako bi se obuhvatili poslodavci sa vedim brojem zaposlenih po svim djelatnostima i tako povedala mogudnost usporedbe podataka.
Također se na određen način može provjeriti i pouzdanost rezultata iz
prošlogodišnje ankete i sa mjesečnim statističkim izvješdima Zavoda što daje još više prostora za analizu i obradu, te donošenja mjera i odluka ubudude za lokalno tržište rada.
35
36
Tabela 1 Broj anketiranih poslodavaca prema obliku vlasništva
Oblik DNŽ Dubrovnik Korčula Lastovo Metkovid Ploče
Privatno 310 178 46 1 57 28
Državno/javno 113 41 31 3 24 14
Ostalo 19 10 6 1 1 1
Tabela 2 Broj anketiranih poslodavaca prema djelatnostima
Djelatnost DNŽ Dubrovnik Korčula Lastovo Metkovid Ploče A 17 5 6 0 2 4
B 3 2 0 0 1 0
C 33 14 6 0 11 2
D 3 1 0 0 1 1
E 18 5 6 0 5 2
F 32 18 2 0 9 3
G 36 24 5 0 6 1
H 29 12 3 0 6 8
I 40 25 9 0 3 3
J 21 13 3 0 2 3
K 7 4 1 0 1 1
L 10 6 1 0 3 0
M 27 18 3 0 4 2
N 23 19 1 0 1 2
O 23 7 8 1 5 2
P 36 12 10 2 9 3
Q 30 14 7 1 6 2
R 22 10 5 1 5 1
S 25 15 5 0 2 3
T 7 5 2 0 0 0
Tabela 3 Broj zaposlenih na dan 31.12. 2013. prema obliku vlasništva
Oblik DNŽ Dubrovnik Korčula Lastovo Metkovid Ploče
Privatno 4114 2278 588 2 582 664
Državno/javno 6039 4059 958 43 582 397
Ostalo 118 37 21 0 45 15
37
Tabela 4 Broj zaposlenih na dan 31.12.2013. prema spolu
PODRUČJE UKUPNO MUŠKARCI ŽENE
DNŽ 10271 5448 4823
DUBROVNIK 6374 3219 3155
KORČULA 1567 827 740
LASTOVO 45 20 25
METKOVID 1209 609 600
PLOČE 1076 773 303
Tabela 5 Ukupan broj novozaposlenih radnika tijekom 2013.g.
Obilježje DNŽ Dubrovnik Korčula Lastovo Metkovid Ploče
Ugovorom o radu 3250 2170 599 16 365 100
Neodređeno vrijeme 406 193 69 1 126 17
Određeno vrijeme 2844 1977 530 15 239 83
Sezonski 1572 861 478 15 177 41 s nezavršenom /završenom
osnovnom školom 428 253 123 6 45 1
sa srednjom školom u
trajanju do 3 g. 813 484 194 3 106 26
Sa srednjom školom u
trajanju 4 ili više g. 1433 1029 216 4 137 47
s dodiplomskim studijem /
višom školom 231 177 27 1 19 7
s diplomskim studijem /
fakultetom, akademijom 367 249 39 2 58 19
S invaliditetom 13 2 1 0 9 1
Ugovorom o djelu 468 333 45 0 80 10
Autorski ugovor 180 141 6 3 29 1
Studentski ugovor 411 340 43 5 11 12
38
Tabela 6 Broj radnika koje poslodavci planiraju zaposliti u 2014.g.
Obilježje DNŽ Dubrovnik Korčula Lastovo Metkovid Ploče UKUPNO 2214 1350 563 11 219 71
Neodređeno vrijeme 151 82 18 5 13 33
Određeno vrijeme 2063 1268 545 6 206 38
Sezonski 1702 968 505 6 177 46 s nezavršenom
/završenom osnovnom
školom 248 120 119 1 2 6
sa srednjom školom u
trajanju do 3 g. 982 691 193 1 84 13
Sa srednjom školom u
trajanju 4 ili više g. 717 349 195 5 120 48
s dodiplomskim
studijem / višom
školom 133 104 24 2 2 1
s diplomskim studijem
/ fakultetom,
akademijom 134 86 32 2 11 3
Tabela 7 Ukupan broj radnika koji su prestali raditi tijekom 2013.g. prema
razlozima prestanka
Način DNŽ Dubrovnik Korčula Lastovo Metkovid Ploče Otkaz od strane poslodavca 241 62 11 0 10 158 Otkaz od strane radnika 98 75 16 0 3 4 Sporazumnim raskidom ugovora o radu
336 244 25 0 56 11
Istekom ugovora o radu na određeno vrijeme
2393 1543 496 15 266 73
Umirovljenje 120 59 35 1 15 10 Drugi način 65 14 49 0 2 0
39
Tabela 8 Način traženja radnika tijekom 2013.g. prema broju odgovora
Vid Način traženja radnika DNŽ Dubrovnik Korčula Lastovo Metkovid Ploče
Otv
ore
ni /
ja
vni
Posredovanjem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
146 68 35 4 26 13
Posredovanjem privatnih agencija za zapošljavanje
3 2 1 0 0 0
Oglašavanjem na Internetu 34 17 7 2 3 5
Oglašavanjem u ostalim medijima (novine, radio, TV)
33 14 12 2 2 3
Zatv
ore
ni /
p
riva
tni
Uvidom u vlastitu bazu životopisa
59 35 13 0 6 5
Putem osobnih poznanstava 117 65 22 0 22 8
Među osobama koje su bile kod vas na praksi, naukovanju ili stručnom osposobljavanju
22 10 9 0 0 3
Na neki drugi način 6 2 1 0 0 3
UKUPNO 216 101 55 8 31 21
UKUPNO 204 112 45 0 28 19
Tabela 9 Razlog poteškode u traženju radnika tijekom 2013.g.
Razlog teškoda DNŽ Dubrovnik Korčula Lastovo Metkovid Ploče Nedostatak kandidata s traženim obrazovanjem
22 11 6 1 3 1
Nedostatak kandidata s traženim radnim iskustvom
7 4 2 0 1 0
Nedostatak kandidata s traženim znanjem rada na računalu
1 0 0 0 1 0
Nedostatak kandidata s traženim znanjem stranog jezika
0 0 0 0 0 0
Nedostatak kandidata s potrebnim socijalnim vještinama
5 3 1 0 1 0
Nezainteresiranost ili nemotiviranost kandidata
8 5 2 0 1 0
Nedostatak kandidata koji su spremni raditi za ponuđenu pladu
6 4 1 0 1 0
Nešto drugo 0 0 0 0 0 0
Tabela 10 Očekivano povedanje i smanjenje radnika
Povedan broj: DNŽ Dubrovnik Korčula Lastovo Metkovid Ploče Broj poslodavaca 86 49 16 1 11 9
Broj radnika 212 149 25 2 18 18
Smanjen broj: DNŽ Dubrovnik Korčula Lastovo Metkovid Ploče Broj poslodavaca 24 8 6 0 6 4
Broj radnika 100 52 27 0 11 10
40
Tabela 11 Stupnjevi zainteresiranosti poslodavaca za zapošljavanje novih radnika uz potpore
Vrsta DNŽ Dubrovnik Korčula Lastovo Metkovid Ploče
Država sufinancirala doprinose za nove radnike u prvih 6 mjeseci
2,9 2,8 3,1 3,5 3,1 2,9
Država omogudila poreznu olakšicu za novog radnika – odbitak od porezne osnovice za dobit u trajanju od 1 godine
2,7 2,7 2,8 3,0 2,7 2,7
Postojala mogudnost jednostavnijeg zapošljavanja novih radnika na određeno vrijeme
2,4 2,3 2,8 2,0 2,5 2,2
Imali mogudnost jednostavnijeg otkazivanja radnicima
2,0 1,8 2,4 1,0 2,0 1,9
Postojali besplatni programi edukacije i usavršavanja za radnike iz područja korištenja računala, stranih jezika, stručnih znanja i sl.
2,2 2,0 2,7 2,5 2,2 2,4
Tabela 12 Broj poslodavaca koji su spremni organizirati stručnu praksu za
djelatnike uz navedene uvjete
Stručna praksa DA DNŽ Dubrovnik Korčula Lastovo Metkovid Ploče Ako bi primali financijske potpore za uzimanje osoba na praksu
141 64 37 2 27 11
Ako bi imali osiguranu podršku za osposobljavanje mentora
80 36 25 1 14 4
Ako bi postojao pouzdan i učinkovit sustav nalaženja i upudivanja prikladnih praktikanata
93 47 26 1 16 3
41
Tabela 13 Usluge HZZ-a koje su koristili poslodavci te stupanj zadovoljstva dobivenom uslugom po ispostavama
Usluga Zadovoljni DNŽ DU KO LA ME PL
Objava potrebe za radnikom na web stranici HZZ-a, u dnevnom biltenu, dnevnom listu ili na oglasnoj ploči HZZ-a
Potpuno 97 48 20 3 16 10
Djelomično 5 2 1 0 2 0
Nismo 0 0 0 0 0 0
Predstavljanje tvrtke i slobodnog radnog mjesta nezaposlenim osobama u prostorijama HZZ-a ili na Sajmu poslova
Potpuno 32 16 8 0 5 3
Djelomično 1 0 0 0 1 0
Nismo 0 0 0 0 0 0
Ciljano posredovanje-upudivanje odgovarajudih kandidata na slobodna radna mjesta od strane savjetnika HZZ-a
Potpuno 48 25 14 1 5 3
Djelomično 2 1 0 0 1 0
Nismo 1 0 1 0 0 0
Profesionalna selekcija kandidata za zapošljavanje (psihologijsko testiranje, intervju)
Potpuno 4 3 1 0 0 0
Djelomično 0 0 0 0 0 0
Nismo 0 0 0 0 0 0
Stručna pomod kod zbrinjavanja viška radnika
Potpuno 3 1 1 0 1 0
Djelomično 0 0 0 0 0 0
Nismo 0 0 0 0 0 0
Korištenje mjera za poticanje zapošljavanja (sufinanciranje zapošljavanja i/ili obrazovanja radnika, stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, javni radovi, očuvanje radnih mjesta)
Potpuno 60 23 15 1 13 8
Djelomično 4 3 1 0 0 0
Nismo 0 0 0 0 0 0
Potpuno 5 2 3 0 0 0
Druge usluge Djelomično 0 0 0 0 0 0
Nismo 0 0 0 0 0 0
42
Tabela 14 Udjeli poslodavaca koji su informirani o mjerama koje donosi HZZ
Vrsta mjere DNŽ Dubrovnik Korčula Lastovo Metkovid Ploče sufinanciranje zapošljavanja novih radnika (samo privatni sektor)
61,4% 66,2% 46,3% 100,0% 57,1% 64,7%
sufinanciranje obrazovanja novih radnika ili postojedih radnika u uvjetima uvođenja novih tehnologija, viših standarda i promjene proizvodnog programa
42,6% 39,5% 37,8% 33,3% 55,2% 63,6%
mjere za očuvanje radnih mjesta (samo privatni sektor)
44,1% 44,9% 31,0% 100,0% 47,6% 60,0%
mjere javnih radova (samo civilni i javni sektor)
41,8% 37,8% 45,7% 66,7% 40,9% 61,5%
stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa
57,3% 54,0% 51,4% 66,7% 69,0% 73,3%
Tabela 15 Broj zainteresiranih poslodavaca za mjere koje donosi HZZ
Vrsta mjere DNŽ Dubrovnik Korčula Lastovo Metkovid Ploče sufinanciranje zapošljavanja novih radnika (samo privatni sektor)
50 21 15 0 8 6
sufinanciranje obrazovanja novih radnika ili postojedih radnika u uvjetima uvođenja novih tehnologija, viših standarda i promjene proizvodnog programa
24 6 9 1 7 1
mjere za očuvanje radnih mjesta (samo privatni sektor)
15 5 7 0 2 1
mjere javnih radova (samo civilni i javni sektor)
19 3 8 2 5 1
stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa
44 14 16 2 10 2
