1

UNAPREĐENJE I PROŠIRENJE KOMUNIKACIJSKIH VEZA UVLAČENJEM NOVOG SVJETLOVODNOG KABELA U PEHD CIJEV UZ POSTOJEĆI KABEL

SAŽETAK

Na području Pogona Valpovo, 2000. godine uz polaganje 35 kV energetskog kabela, polagala se i PEHD cijev u koju se upuhao bakreni kabel. U to vrijeme uvođenje svjetlovoda bilo je preskupo. Današnja tehnološka rješenja omogućila su uvođenje svjetlovodnih kabela i opreme u šire područje primjene u HEP-u kao što su komunikacije, SDV, informatika. U gradu Osijeku pak, 2002. godine upuhan je svjetlovodni kabel kapaciteta 48“ koji je povezao TS 110/35 kV Osijek 1 sa RDC-om. Kasnije se na taj kabel spojila TS 110/35 kV Osijek 3 i rasklopište 10 kV Uske njive kapaciteta 12“. S vremenom se pokazala potreba za proširenjem kapaciteta na tom komunikacijskom pravcu.

Referat se bavi postupkom uvlačenja/upuhivanja novog svjetlovodnog kabela u PEHD cijev gdje se nalazi postojeći kabel s osvrtom na probleme i s predloženim rješenjima za buduće trase.

Ključne riječi: svjetlovodni kabel, uvlačenje, PEHD cijev

IMPROVEMENT AND EXPANSION OF COMMUNICATIONS LINK BY INSERTING A NEW FIBER OPTIC CABLE IN HDPE PIPE ALONG THE EXISTING CABLE

SUMMARY

During 2000 we started to lay an optical fiber along an electric power cable 35 kV lines through the HDPE ducts in the area of town of Valpovo. At that time the use of optical fibers started to emerge in local distribution company because they became cheaper opposite of the past. Today’s technology solutions enable the installations of fibre optic cables and equipment in a wider ranges of applications in HEP, such as communication, monitoring and control system, computer. During 2002 in the city of Osijek the fiber optic cable capacity of 48” which connected the TS 110/35 kV Osijek 1 with RDC was installed. Later, the transformer station TS 110/35 kV Osijek 3 along with switchyard Uske njive with 12” capacity reconnect to the aforementioned fiber optic cable to TS 110/35/10 kV Osijek 1. Over time we need to expand capacity on that communication route.

The paper deals with how to install new fiber optic cable in HDPE duct along with power cable considering problems and proposing solutions for the future of the route.

Key words: fiber optic cable, indenting, HDPE pipe

Igor Horonitz, dipl.ing.el. HEP – ODS d.o.o., Elektroslavonija Osijek igor.horonitz@hep.hr

SO3 – 25 3. (9.) savjetovanje

Sveti Martin na Muri, 13. – 16. svibnja 2012.

HRVATSKI OGRANAK MEĐUNARODNE

ELEKTRODISTRIBUCIJSKE KONFERENCIJE

2

1. UVOD

Na području Elektroslavonije Osijek prvi svjetlovodni kabel uvučen je 1998. godine. Do današnjeg dana položeno je preko 100 km svjetlovodnog kabela. S obzirom da se u doba prvih svjetlovoda polagao samo 12“ kabel, pojavila se potreba za proširenjem kapaciteta.

Sukladno tome na području pogona Valpovo, 2000. godine, zbog prevelikih troškova odustalo se od svjetlovodnog kabela i položio se bakreni kabel.

Kako je s vremenom tehnologija u prijenosu informacija napredovala, tako se javljala potreba za proširenjem kapaciteta komunikacijskih mreža.

Sama ideja se pojavila sredinom 90-tih godina, kada se moralo na kratkoj relaciji uvući novi kabel pored postojećeg kabela. Praćenjem novih tehnologija na području uvlačenja kabela, u DP „Elektroslavonija“ se donijela odluka o primijeni te tehnologije za naše potrebe.

2. ZEMLJOPISNI POLOŽAJ TRASE

Uvlačenje kabela radilo se na dvije odvojene lokacije, od kojih se jedna nalazila u ruralnoj sredini, dok je druga bila u urbanoj sredini.

2.1. Pogon Valpovo

Da bi se pogon Valpovo mogao spojiti na svjetlovodnu mrežu HEP-a, trebalo je preko TS 110/35/10 kV Valpova 2 povezati sa zgradom Pogona Valpovo. Dio trase, u dužini od 1000 metra trebalo je građevinski

pripremiti dok je na postojećem dijelu u dužini od 4300 metara već bila položena PEHD cijev promjera 50/42 mm, u kojoj se nalazio bakreni kabel koji povezuje trafostanice TS Valpovo 2 i TS Valpovo 3.

Postojeća trasa, na kojoj smo radili uvlačenje, nalazila se većim dijelom u zoni valpovačke obilaznice u zelenom pojasu, dok je manji dio trase bio u samoj industrijskoj zoni grada Valpova.

Slika 1. Zemljopisni položaj trase svjetlovoda pogona Valpovo

Trasa koja prolazi zelenom površinom u dužini od 2300 metara ima tri loma na kojima se nalaze zdenci, dok drugi dio postojeće trase prolazi naseljenom površinom i ima dosta lomova trase bez postavljenih zdenaca.

Princip upuhivanja je takav da se na mjestima gdje se nalazi zdenac, postavlja stroj za uvlačenje (CableJet) kojeg pogoni kompresor i na taj način uvlači kabel u cijev.

3

2.2. TS Osijek 3 – Divaltova ulica 199

Kao druga važna trasa svjetlovodne mreže na području grada Osijeka, kompletirana je, 2000. godine, trasa svjetlovodnog kabela od TS 110/10 kV Osijek 3 do dispečerskog upravljačkog centra (u daljnjem pisanju: DUC) na Zelenom polju. Trasa ovoga kabela izrazito je važna jer ona čini okosnicu komunikacijske mreže, te je zbog toga razloga postojala potreba za proširenjem njenog kapaciteta.

Tijekom izgradnje tramvajske pruge u Divaltovoj ulici, položila se PEHD cijev 50/42 mm u sklopu polaganja EE kabela za potrebe Gradskog prijevoznog poduzeća. Kako se postojeća trasa nalazila nekih 300 metara od nove trase,došlo se na ideju da povežemo te trase kako bi mogli položiti novi svjetlovodni kabel.

Trasa kabela sastoji se iz dva dijela. Nova trasa koja vodi od TS 110/10 kV Osijeka 3 do Kirove ulice, te postojeća trasa od Kirove ulice do Divaltove 199 gdje se nalaze dispečerski centri.

Slika 2. Zemljopisni položaj trase svjetlovoda u gradu Osijeku

Trasa koja vodi uz tramvajsku prugu može se reći da je idealna jer nema nikakvih lomova, osim kod ulaska u trafostanicu TS 110/10 kV Osijek 3 gdje je postavljen zdenac, kao i na kraju nove trase kod Kirove ulice. Dužina navedene dionice iznosi oko 1600 metara.

Kod postojeće trase problem je što ona ima dosta lomova i mali broj zdenaca na toj dužini. Nepažnjom raznih izvođača radova s vremenom je na kratkom dijelu trase kabel oštećen, što je ujedno jedan od najvažnijih razloga da se položi novi svjetlovodni kabel.

Princip upuhivanja/uvlačenja svjetlovodnog kabela bio je isti kao i u opisanom primjeru iz Valpova.

3. TEHNOLOGIJA UPUHIVANJA SVJETLOVODNIH KABELA

Sam proces upuhivanja svjetlovodnog kabela temelji se na stroju za uvlačenje kabela i kompresora koji utiskuje zrak u cijevi i na taj način uvlači kabel u cijev. Cijevi su napravljene tako da mogu podnijeti pritisak od 6 bara i cijelom svojom dužinom su užlijebljene zbog lakšeg upuhivanja.

4

Slika 3. Presjek PEHD cijevi za svjetlovodne kabele

Kod nas je standardizirana cijev PEHD 50/42 mm za potrebe uvlačenja/upuhivanja kabela. Za kvalitetno upuhivanje kabela potreban je stalan dotok zraka u cijev koji minimalno treba biti 10 m3/min. Brzina upuhivanja uz pomoć stroja za uvlačenje iznosi 90 m/min. Brzina uvlačenja ovisi o više faktora kao što su količina zraka, težina kabela koji se upuhuje, profil trase i kao najvažnije ispravnost cijevi. U praksi se pokazalo da cijevi budu deformirane uslijed nepravilnog zatrpavanja, kuta savijanja kao i nečistoća u njima.

Kod ovih dviju trasa dužine kabela bile su više od 4000 metara, što je bio zapravo veoma tehnički zahtjevan zadatak. Kod opisa trase napomenuto je kako imamo mali broj zdenaca u odnosu na dužinu trase, tako da smo morali upuhivati veće dužine kabela. Za razliku od operatera koji isključivo pružaju usluge telekomunikacija, na njihovim trasama nalazi se veći broj zdenaca i na manjim udaljenostima od 300 do 400 metara zbog račvanja kabela i priključka krajnjih korisnika. U mreži DP „Elektroslavonije“trase direktno povezuju dva objekta, te se zdenci postavljaju na lomovima trasa. U zdencima možemo izvlačiti kabel i dalje ga prosljeđivati do krajnjeg odredišta jer na taj način olakšavamo posao upuhivanja. Iako su tehnike iste na ove dvije trase primjenjivali su se drugi pristupi upuhivanja.

U primjeru kabela u Valpovu, izvođači radova sami su osmislili račvasti nastavak s kojim je bilo moguće upuhivati kabel pored postojećeg. Koristili su se metodom postavljanja spužve na kabel, tako da su na početak kabela povezali spužvu i usipali u cijev sredstvo koje omogućuje lakše klizanje kabela kroz cijev.

Slika 4. Postavljanje spužve na kabelu

Upuhivanje kabela izvodilo se bez stroja za uvlačenje, tako da se rukom „dodavao“ kabel u cijev kao što se vidi na slici 5.

5

Slika 5. Postavljena oprema za upuhivanje kabela u Valpovu

Nedostatak ove metode očitovao se kod manjih krivina i depresija terena jer je spužva utjecala na unutarnji promjer cijevi koji je već umanjen za postojeći kabel u njoj. Također se problem javljao kod prolaska kroz PEHD spojnice gdje se spužva u nekoliko slučaja zaglavila zbog mehaničkih prepreka (loše postavljena brtva spojnice).

Zastoji su rješavani na način da smo na osnovu metraže upuhanog kabela odredili mjesto na trasi i tamo izvršili iskop. Cijev smo morali otvoriti ili ukoliko je bilo na mjestu spojnice otvoriti spojnicu, i izvršiti izvlačenje kabela, presložiti ga i ponoviti postupak upuhivanja.

Slika 6. Primjer zastoja kabela kroz PEHD spojnicu

U gradu Osijeku izvođači radova imali su originalnu opremu za upuhivanje kabela u cijev koja se sastojala od stroja za uvlačenje i razdjelnika za kabele. Za razliku od Valpova, kabel su upuhivali bez montaže spužve na početku kabela. U cijev su stavljali sredstvo za lakše klizanja kabela kroz PEHD cijev.

6

Slika 7. Postavljena oprema za upuhivanje kabela u Osijeku

Već prije opisana trasa nalazi se u dijelu grada gdje je bila rekonstrukcija Divaltove ulice u dvije faze. Problemi koji su se javljali kod upuhivanja bili su čisto mehaničke prirode. Prilikom rekonstrukcije izvođači radova nisu uopće pazili na infrastrukturu koja je prije bila položena.

Najčešći problemi na koje smo nailazili bile su izmještene cijevi koje su bile oštećene savijanjem i mehaničkim otkidanjem dijelova cijevi, što je dovodilo do dodatnih građevinskih radova na upuhivanju kabela. Na žalost većina iskopa morala se obaviti u betonskim i asfaltnim površinama.

Slika 8. Primjeri oštećenja trase svjetlovodnog kabela

Zastoje smo rješavali na sličan način kao u Valpovu, mjerenjem do mjesta zastoja i otkopavanjem trase. Ovdje se dobrim pokazalo što nismo morali koristiti spužvu jer bi bilo puno više građevinskih radova na traženju mjesta kvara zbog nagnječenja i presavijanja PEHD cijevi.

4. EKONOMSKA OPRAVDANOST PRIMJENJENOG POSTUPKA

Ušteda koju smo napravili primjenjujući opisani postupak očituje se u više stavki troškovnika. Vrijeme i novac na izradi dokumentacije, građevinsko - montažni radovi smanjeni su po pitanju vremena i novca za njihovo izvođenje. Prikaz troškova po fazama rada je u slijedećim tabelama I i II.

7

Tabela I. Prikaz troškova kada bi se radila kompletna dokumentacija po objektima

NAZIV VALPOVO OSIJEK

Izrada dokumentacije 150.000,00 150.000,00

GraĎevinsko-montažni radovi 279.500,00 400.000,00

Geodetsko snimanje 25.000,00 30.000,00

UKUPNO: 459.500,00 580.000,00

Tabela II. Prikaz troškova za radove po objektima

NAZIV VALPOVO OSIJEK

Izrada dokumentacije 0,00 0,00

GraĎevinsko-montažni radovi 63.000,00 68.000,00

Geodetsko snimanje 0,00 0,00

UKUPNO: 63.000,00 68.000,00

Iz navedenih podataka vidimo kako su izvedeni radovi skoro 12% vrijednosti predviđenih radova koji bi se radili na polaganju novoga kabela.

5. ZAKLJUČAK

Ovim referatom obrađen je postupak upuhivanja novog svjetlovodnog kabela u cijev s postojećim kabelom, kao i njegova ekonomska opravdanost kada nemamo mogućnosti izvođenja građevinskih radova na trasama gdje trebamo proširiti kapacitete postojećih mreža. Kako je HEP-ova telekomunikacijska mreža, mreža koja stalno „raste“, kod projektiranja novih komunikacijskih mreža trebali bi polagati još jednu PEHD cijev kao rezervu za potrebe rasta kapaciteta. Također, potrebno je izgraditi i optimalni broj zdenaca zbog mogućih kasnijih nadogradnji mreža. Na taj način bismo u budućnosti smanjili troškove polaganja novih komunikacijskih kabela koji su nezaobilazni čimbenik rasta poslovnih i funkcionalnih komunikacija (primjerice zahtjevi dolazećeg sustava naprednih mreža).

LITERATURA

[1] http:// arkod.hr

[2] Interna tehnička dokumentacija, Elektroslavonija-Osijek, SVP-PSK, 2011.