Upload
others
View
2
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
The
Clim
ate
Co
llag
e –
HR
-H
R -
Ad
ult
s –
V7.
2 -
01/
06
/20
20
OdrasliHRVATSKI
The
Clim
ate
Co
llag
e –
HR
-H
R -
Ad
ult
s –
V7.
2 -
01/
06
/20
20
Diskusija IzlaganjeKreativnostPromišljanje
Potrebno vrijeme: ~1 sat za rasporediti karte, ~1 sat za ukrasiti kolaž i ~1 sat za
zajedničku diskusiju.
Podijelite karte set po set. Kada su sve karte jednog seta raspoređene na stolu,
prijeđite na idući set karata.
Cilj igre je da timovi postave karte na stol slijedom uzročno-posljedičnih veza, a
zatim ih povežu strelicama i ilustiriraju kolaž.
Potreban je jedan komplet karata po timu (6-8 osoba), papir ili stolnjak veličine
1x2 metra, olovke ili krede, gumice, flomasteri i ljepljiva traka.
Kako igrati?
Ljudsko djelovanje
1
Set 1
www.climatecollage.org1
Ovdje sve započinje…
Fosilna goriva
9 GtC/godišnje
Cilj: nula CO2
2070. godine
Source: IPCC5
Set 1
www.climatecollage.org5
Ugljen, nafta i plin su fosilna goriva.
Većinom se koriste u građevinskom
sektoru te za prijevoz i industriju.
Prilikom izgaranja ispuštaju CO2.
7
Emisije CO2
Deforestacija
Fosilna goriva
Set 1
www.climatecollage.org7
CO2 (ugljikov dioksid) je najvažniji
antropogeni staklenički plin
(proizveden ljudskom djelatnošću).
Izgaranje fosilnih goriva i
deforestacija uzrokuju emisije CO2.
Refleksija
Insolacija
Infracrveno
zračenje
Efekt
staklenika
15 °C
-18 °C
°
C
Dodatni efekt staklenika
13
Set 1
www.climatecollage.org13Efekt staklenika je prirodna pojava.
Uostalom, prvi prirodni staklenički plin je
vodena para. Bez efekta staklenika naš bi
planet bio za 33°C hladniji. No CO2 i drugi
staklenički plinovi nastali ljudskim
djelovanjem pojačavaju prirodni efekt
staklenika. Uzrokuju poremećaj bilance
zračenja (radiative forcing) koji izbacuje klimu
iz ravnoteže.
+5 °C
+2 °C+1 °C
Povišenje temperature
21S
ourc
e:
IPC
C
Set 1
www.climatecollage.org21
Ovdje govorimo o prosječnoj temperaturi zraka
na površini Zemlje. Od 1900. godine već se
povisila za 1°C. Ovisno o različitim scenarijima,
doseći će između +2°C i +5°C do 2100. godine.
Za vrijeme posljednjeg ledenog doba (prije
20 000 godina) bila je samo
5°C niža nego danas! A deglacijacija je trajala
10 000 godina.
Topljenje morskih ledenjaka
18Photo : NASA
Set 1
www.climatecollage.org18
Topljenje morskih ledenjaka ne uzrokuje
porast razine oceana i mora (kockica leda
koja se topi u čaši vode neće prouzrokovati
prelijevanje vode iz čaše).
Porast razine mora
22
80 cm
40 cm
Sourc
e:
IPC
C
Set 1
www.climatecollage.org
Od 1900. godine razina mora i oceana
porasla je za 20 cm. Porast uzrokuju:
1) toplinska dilatacija (volumno širenje)
vode,
2) topljenje kopnenih ledenjaka,
3) topljenje polarnih ledenih kapa.
22
2
Industrija
Set 2
www.climatecollage.org2
Industrija koristi fosilna goriva i
struju. Industrijska potrošnja
predstavlja 40% emisija
stakleničkih plinova.
Građevinski sektor
3
Set 2
www.climatecollage.org3
Stambeni i komercijalni
građevinski sektor koristi fosilna
goriva i struju. Predstavlja 20%
emisija stakleničkih plinova.
Prijevozni sektor
4
Set 2
www.climatecollage.org4
Prijevozna sredstva su jako
ovisna o nafti. Predstavljaju 15%
emisija stakleničkih plinova.
Deforestacija
6
Set 2
www.climatecollage.org6
Deforestacija je sječa ili
spaljivanje stabala iznad
kapaciteta obnove šume. 80%
deforestacije vezano je uz
poljoprivredu.
Poljoprivreda
8
Set 2
www.climatecollage.org8
Poljoprivreda je odgovorna za emisije
ugljikovog dioksida (malo), metana
(puno - uzgoj goveda te rižina polja) i
dušikovog(I) oksida (gnojiva).
Ostali staklenički plinovi
9
Set 2
www.climatecollage.org9
CO2 nije jedini staklenički plin. Također
postoji nekoliko drugih stakleničkih
plinova. Primjerice, metan (CH4) i
dušikov(I) oksid (N2O), koji većinom
nastaju u poljoprivredi.
Koncentracija CO2 (ppm)
1000 ppm
280 ppm
410 ppm
400 ppm
Sourc
e:
IPC
C
11
Set 2
www.climatecollage.org11
Polovicu CO2 apsorbiraju prirodni
spremnici ugljika, a druga polovica ostaje u
atmosferi. Koncentracija CO2 je od 1850.
godine narasla s 280 ppm na 400 ppm
(parts per million - čestica na milijun).
Spremnici ugljikaS
ourc
e :
GIE
C
12
Atmosfera
Fotosinteza
1/2
1/4
Ocean 1/4
Set 2
www.climatecollage.org12
Polovica CO2 kojeg ispustimo svake godine
odlazi u atmosferu, a drugu polovicu
apsorbiraju prirodni spremnici ugljika, i to:
- vegetacija 1/4 (putem fotosinteze)
- ocean 1/4
Zakiseljavanje oceana
Source : GIECOcean a
cid
ific
atio
n a
ccord
ing to
RC
P s
cenario
s (
pH
)
24
Set 2
www.climatecollage.org24
Otapanjem CO2 u oceanima i
morima, ugljikov dioksid prelazi u
ugljičnu kiselinu H2CO3 te potom u
bikarbonatni ion HCO3-. Rezultat tog
procesa je zakiseljavanje oceana
(pH se snižava).
Aerosoli
10
Set 3
www.climatecollage.org10
Aerosoli su oblik lokalnog onečišćenja
zraka koje dolazi iz istih tvornica i ispušnih
cijevi kao i CO2. Premda umanjuju
poremećaj bilance zračenja (radiative
forcing) tako što hlade klimu, štetni su za
ljudsko zdravlje.
Energetska bilanca
Topljenje
leda
Upijanje tla
3%
3%
Ocean
Atmosfera 1%
93%
Sourc
e:
IPC
C
14
Set 3
www.climatecollage.org14
Energetska bilanca prikazuje kako se
raspodjeljuje energija koja se zbog
poremećaja bilance zračenja (radiative
forcing) nakuplja na Zemlji:
- zagrijava ocean,
- topi led,
-upija se u tlo i
- zagrijava atmosferu.
2,3 W/m2
Source: IPCC
15
Aerosoli
Efekt
staklenika
Poremećaj bilance zračenja
(radiative forcing)
Set 3
www.climatecollage.org15
Poremećaj bilance zračenja (radiative forcing) je
razlika između energije koja svake sekunde stiže na
Zemlju i one koja s nje odlazi (dakle, razlika između
sunčevog zračenja koje dolazi na Zemlju i
infracrvenog (toplinskog) zračenja koje se reflektira u
svemir). Ukupno iznosi 2,3 W/m2 (Watt po m2):
s 3,1 W/m2 doprinosi joj efekt staklenika, a aerosoli s
-0,8 W/m2.
Topljenje ledenjaka
16
Set 3
www.climatecollage.org16
Gotovo svi ledenjaci su izgubili na
masi. Stotine ih je čak potpuno
nestalo. Ledenjaci imaju
regulatornu ulogu u opskrbi
slatkom, pitkom vodom.
Povišenje temperature vode
17
Set 3
www.climatecollage.org17
Ocean apsorbira 93% energije koja
se nakuplja na Zemlji. Zato se
njegova temperatura povisila,
pogotovo u površinskim slojevima.
Zagrijavanje dovodi do volumnog
širenja vode (toplinska dilatacija).
Topljenje polarnih ledenih kapa
19
+7m
+54mIzvor: IPCC
Set 3
www.climatecollage.org19
Polarne ledene kape nalaze se na Grenlandu
i Antarktici. Ako se potpuno rastope, razina
oceana će se povisiti za 7 metara (za
Grenland) odnosno za 54 metra (za
Antarktiku). Za vrijeme posljednjeg ledenog
doba bile su toliko prostrane da je razina
oceana bila 120 metara niža nego danas.
Poremećaj hidrološkog ciklusa
Precipitation variations for RPC scenario in 2081-
2100 relatively to 1986-200520
Set 3
www.climatecollage.org20
Povišena temperatura atmosfere i oceana
dovodi do pojačanog isparavanja na
površini oceana. Time se stvara više kišnih
oblaka. Ako se isparavanje događa na
kopnu, dolazi do isušivanja tla.
Problemi kalcifikacije
© n
oa
a
23
Set 4
www.climatecollage.org23
Ako se pH oceana snizi, stvaranje
kalcijevog karbonata postaje znatno
teže.
Poremećaj kopnene
bioraznolikosti
25
Set 4
www.climatecollage.org25
Promjene temperature te
poremećaji hidrološkog ciklusa
utječu na životinje i biljke, tako da
one migriraju, nestaju ili se u rjeđim
slučajevima množe.
Poplave
26
Set 4
www.climatecollage.org26
Poremećaji hidrološkog ciklusa dovode
do manjka ili viška vode. Višak vode na
kopnu može dovesti do poplava. Ako je
tlo zbog suše otvrdnulo, poplave su tim
tim gore jer ono ne može upiti vodu.
Poremećaj morske
bioraznolikosti
27
Set 4
www.climatecollage.org27
Pteropodi i kokolitofori su na dnu
hranidbenog lanca. Njihov nestanak
stoga ugrožava cjelokupnu morsku
bioraznolikost. Veliku ulogu igra i
zagrijavanje oceana.
Uragani (cikloni)
34
Set 4
www.climatecollage.org34
Uragani se "hrane" energijom toplih
voda na površini oceana. Klimatske
promjene povećavaju njihovu snagu
i učestalost.
Pteropodi i kokolitofori
29
Set 4
www.climatecollage.org29
Pteropodi su zooplanktoni, a
kokolitofori su fitoplanktoni. Ljušture
ovih mikroorganizama građene su
od kalcijevog karbonata.
Suše
30
Set 4
www.climatecollage.org30
Poremećaji hidrološkog ciklusa dovode do
manjka ili viška vode. Suša je manjak
vode. Znanstvenici IPCC-a (Međuvladinog
panela o klimatskim promjenama)
predviđaju da će u budućnosti suše biti sve
češće.
Potapanja priobalnih područja
33
Set 4
www.climatecollage.org33
Uragani i klimatske nepogode donose
vjetar (time i valove) i niski tlak. Svaki
hektopaskal manje znači 1 cm razine mora
više. Stoga mogu uzrokovati potapanja
priobalnih područja koja dodatno
pogoršava rastuća razina mora.
Vektori zaraznih bolesti
28
Set 5
www.climatecollage.org28
Globalno zagrijavanje uzrokuje
migracije životinja. Neke životinje
prenose zarazne bolesti i
migracijom će dospjeti u krajeve u
kojima ljudi nisu imuni na te bolesti.
Slatkovodni resursi
31
Set 5
www.climatecollage.org31
Na slatkovodne resurse utječu
promjene u količini padalina te
nestanak kopnenih ledenjaka.
Kopneni ledenjaci imaju regulatornu
ulogu kod riječnih tokova.
Smanjenje poljoprivrednih prinosa
32
Set 5
www.climatecollage.org32
Na poljoprivredne prinose utječu
temperatura, suše, ekstremni
klimatski događaji, poplave i
potapanja (npr. delta rijeke Nil).
Šumski požari
35
Set 5
www.climatecollage.org35
Požari su uzrokovani učestalim
sušama i toplinskim valovima.
Toplinski valovi
36
Set 5
www.climatecollage.org36
Globalno zagrijavanje uzrokuje
češće pojave toplinskih valova.
Glad
37
Set 5
www.climatecollage.org37
Niži poljoprivredni prinosi i
smanjena morska bioraznolikost
mogu uzrokovati glad.
Ljudsko zdravlje
38
Set 5
www.climatecollage.org38
Glad, migracije vektora zaraznih
bolesti, toplinski valovi i oružani
sukobi mogu utjecati na ljudsko
zdravlje.
Klimatske izbjeglice
39
Set 5
www.climatecollage.org39
Zamislite da živite na nekom mjestu
koje je čudom pošteđeno klimatskih
promjena. Nekoliko će se milijardi
ljudskih bića silno htjeti doseliti na to
mjesto!
Oružani sukobi
40
Set 5
www.climatecollage.org40
Trebali bismo izbjeći da sve tako
završi…
Permafrost
41
Set 5
www.climatecollage.org41Permafrost je trajno zamrznuto tlo.
Primjećujemo da se počinje topiti te
oslobađati u atmosferu metan zarobljen
ispod površine zemlje. Ako se ovaj
fenomen ubrza, postoji velik rizik da će
klimatske promjene izmaknuti kontroli,
posebno ako temperatura poraste više od
+2°C.
Metanski klatrati
42
Set 5
www.climatecollage.org42
Metanski klatrati su vrsta leda na dnu
oceana u kojem su zarobljene molekule
metana. Nalaze se duž epikontinentalnih
pojaseva. Mogu postati nestabilni, ako
temperatura poraste više od +2°C.
1
43
10
2
5
6
8 9
14
16 1718
19
20
21
22
27
25
26
28
30
31
32
33
34
35
36
37 38
39 40
4241
https://prezi.com/view/tJJYWcXs12lz9cXCngmH/
11
13
15
Rješenje
Rješenje kolaža
The
Clim
ate
Co
llag
e –
HR
-H
R -
Ad
ult
s –
V7.
2 -
01/
06
/20
20
Skenirajte i
pridružite nam se!
Udruga "La Fresque du Climat"+33 7 52 10 59 44 /
Autor Cédric Ringenbach +33 7 54 57 86 65 /[email protected]
Upotreba ove igre u komercijalne svrhe dopuštena je, pod uvjetom
plaćanja 10% naknade ili u slučaju interne upotrebe, naknade od 3€ po
sudioniku. Tekst licence dostupan je na
www.fresqueduclimat.org/licence/. Uplatu možete izvršiti na:
www.fresqueduclimat.org/droits/
Nekomercijalna upotreba ove igre zaštićena je licencom Creative
Commons BY-NC-ND.
Klimatski kolaž osmislio je Cédric Ringenbach. Distribucijom kolaža
upravlja neprofitna udruga "La Fresque du Climat".
HR-HR
Za informacije, organizaciju radionica i edukaciju voditelja na
hrvatskom, javite se na: [email protected]