hrvatski - nastavni program

NASTAWI PROGRAMI ZA GilI,INAZI]E HRVATSKI JEZIK

!

i

I

LryODI.

Naziv nastavnog predmeta je llrvatski jezik.Nastavni predmet Ilvatski jezik obuhvaia tri nastavna

podruCja: a) I{rvatskijezik, b) llrvatsku i svjetsku knjiiev-nost i c) Jezidno izraiavanje.

Nastavna podrudia su samostalne cieline koie se r)vrstopovezuiu u n'astavnf predmet prema iradelima unutarniekoretaiiie. Nazivom n'astavnosa poclrudia istidu se sadrZdi,svrha i ndaee udenja te rJjelat"noiti kojima se ta svrha i zd-dade postiZu

SadrZaji nastavnih podrudja su obvezatni i izborni.

il.Program hrvatskogn jezika za gimnazije sadrZajno se,

metodoloSki i koncepciiski povezuie s Programom hrvat-skoga jezika za osnovrnu'Skofu i s njiin dini zijednidki sustaviczidnoga i kniiZevnosa odgoia i naobrazbe. Ostvaruie sei,i5om ieorets(om razl nom"u"nrist un u iezidn im i kn iiZev-nim saclrZajima te novim, stoZ6nijim organizacijskim obli-ci ma odgojho-naobrazbene djelainosti."

III.

OBVEZATNI PROGRAM

a) Nastavno podrudje Ilrvatski jezik:Program nastave hrvatskoca iezika za gimnaziie polazj

od dostisnule oro gramske razlne nastave h-rva tsko'pa'iczikau osnovioi St6ti i irspostavlia viSu teoretsku razinri u.*enia.Poveiavaiir se obveze teorctskoga i praktidnos bavlienia ie-zikom..stjedu l.e.z!.alje i sposobndsti za sluy'enje jezit

GLASNIK TVTINISTARSTVA PROSV]ETE I SPORTA

- stci i kni iZevno znanje, kni iZcvnu kulturu i sposob-nost i k-rko bi ucehici mosl i samostalno- di tat iknjiZevna tljela,

.razumijcvati ih., tumaditi i pro-sudrva t r (procjenJ lvatl, ocjcnj rval l);stedi jezidnu, knjiZevnu, kazaliSnu i mcdijsku kul-turu koiom se pbiedinac potvrduie kao samosvoi-no bi ie 'sposobrio za Zivot s drugir i ra u sno3l i ivost i iraztiditostima Sto ih pruZa dem

NASTAWI PROGRAMI ZA G]MNAZ]]E HRVATSKIJEZIK

Ste6ci;Mak Dizdar,Zapis o zemlji (epitafi)Josip Pupadi1,Zaljubljen u ljubav (ljubavna)Dobri5a Cesarid, Pjesma mrtvog pjesnika, VagonaSi

(misaona - socijalna)Silvije S. iftanjdevid, Moj dom (domoljubna)Ivo AnclriirNemiri, I, 4 lBogizbija kao svjetlo.../, -

Nikola Sop, Isus dita novine (duhovno-religiozna)Vladimir Vidri6, Jutro (pejsaina) i A. G. Mato5,

Jesenje vede (sonet)A. G. MatoS;T. Ujevi6; M. KrleZa:Notturno

(primjeri usporednih motiva)Anakreont, Pijuckajmo - France Pre5eren, Zdravica

(anakreontska)Fran MaZuranii, Svemir (misaona)I. Andrii, Ex Ponto, I, 5 /Poimam i shvaiam.../,(pjesma u prozi)D. Gervais, Tri nonice - D. Domjanii, Ciklame,

krvave ciklame (dijalektalna)- Zakljudak (sinteza)

EPIKA(Pojam - raz-toj - vrstc, novela - pripovijest - roman;pripovjedat. - pripovijedanje - lik; ep i. ma.nje epskelorme: epl l l l , splev, st lhovana pnpovl letka; lednoslav-ni obl ic i : mit , fecenda. baika. saga. vi i , zaconetka. po-slovica; memoa"ri - 'nioerifiid '- auto"biografiidprimjeri: ep, roman - klasjdni'i moderni, pripovilest,hovela, bajka, basna)Homer (8. st . pr. K.) , I l i iada, pievanje I . , Vl . , XVI. ,

XVl l l . , XXIV. (ep)"Ezoo - I. A. Krilov ili J . de la Fontaine: Basne

(po izboru)H. C. Andersen, Kraljevo novo ruho - L Brli6-

MaZuranid, Kako je Potjeh traZio istinu (bajka)August Senoa, Zlatarovo zlato (povijesni roman)J. D. Salinger,.Lovac u Zitu (moderni roman)Vjenceslav Novak, U glib i/i Mile Budak, Opanci dida

Vidurine (pripovijest)Altun G. Mato5, Cvijet sa raskrS6a - Vjekoslav Kaleb,

Gost (novela)Pavao Pavlidi6, Dobri duhZagreba: (pri& - po izboru)

-Zakljudak (sinteza)DRAMA

(Poiam - razvoj - vrste; struktura i kompoziciia; sukob- likovi - monolog i diialog - drama i kAzaliSt-e - prim-jeri: tragedija, kohedija. diama)Sofoklo, Antigona (tragedija)Marin DriiC, Skup (komedija)I. Vojnovii, Ekvinocijo (drama)

- Zakljudak (sinteza)

DISKURZIVNI KNJT2EVNI OBLICI

(Pojap - {az.voj .: vrs1q.i znadajke -. putop.is,.studija,esej, dlanak; kritika, feljlon, polemika - piimjeri: pu-toprs, cseJ)Antun Nemdid, Putositnice (Porod putne misli,

Zagr eb, Grobnidko po lj e, Pad ov-a...) (p u topis)M. de Montaigne, O odgoiu (ulomci: O cilju odgoja,

O udenju tltasienin jEzft

G LAS I,I I K M I N I S TARSruA PRO SVJ ETE I S PORTA

3. JEZIENO IZRAZAVANJEU skladu s nastavom iezika i kn jiZevnosti.u prvome se

r ar edu. uvjeZbava j u razli ei ti ob I ici' jeziCn o g iziaiavania istvaranJa.

Pisano i govorno izraZavanje kao jezidna djelatnost.Glavne znadaike pisania kao iezidne dielatnost i . Pisaniekao pr iopi ivahie lkornirnikaci ja) i kao umietnidko stva-ranjd. PiSanje, praVopis i grafo'stil istika.

Govorenie kao iezidna dielatnosl. Govorenie i pravoqo-vor. Neutra"lno i 'stilski o'oilieZeno govoreriie.'Ulos; ivaZn os I vred n o ta govo rn oga j ezika (in-tona cij :i, i n tenzitet,stanka, redenidni"tempo,"niimika'i geste). Govorenje,slu5anje i Sutnja.

Tekst, Nadini oblikovania teksta. Vrste teksta: opis,ra5dlamba (analiza), tumrdenje (interpretacija), samogo-vor (monolog), dvogovor (dijalog) i unutarnji monolog.

Opis kao vrsta teksta. Glavne zna(ajke logic'ke i jezidneorsanizaciie opisa. Umietnidki i znanstveni opis: iezidne istilske razlikei slidnosti. Usmeni i pisani opid. Dinamidnii statidni opis. Opis vanjskog i unuthrnjeg siileta.. -

TumaCenje (in(crpre(acija, eksplikacija). Logidka i je-zlcna organrzacl la lumacenla. usmeno l plsano tumacenle.AnalitidT

NASTAWI PROGRAMI ZA GIMNAZIJE HRVATSKI TEZIK

RENESANSA(Europska renesansa - renesansa kao kulturni iknjiZevni pokret.- o.dn.gg prqmg prirodi i

-dovjeku _- od-nob prema antici - kniiZevni obfici i znadaike - glavnipiscii diela; hrvatska jencsansa i n[czina sfediSta-: Du-brovnik, Split, Hvar, Sibcnik, Za

GLASNIK MINISTARSTVA PROSVJETE I SPORTA

Zivotopis (biografija) kao vrsta teksta. Vlastiti Zivoto-pis (autobiografija) i Zivotopis poznate osobe (knjiZevnika,irmj'et nika, [j

""g!i, Spo rr ada). Logi c'\1 i jezidha b rga niza -a).Logic'ka i jezidha brganiza-

nica u"obl i ko"va n iu Zivo tooisa.ciia ZivotopiSa. Ulosd dinien'ica u-oblikovaniu Zivotopisa.Riazli kova n j e di nje nTca pd vaZnos t i. Zivo to p"is pre ma'st il -skim znadaikamd: suRazlikovanie dinienica po vaZnosti. Zivotopis prema stil-skim znadajkamd: subjdklivni (literarni i l iterhrizirani) i

Edgar Allan Poe, Gavran - Crni madakAleksandar S. PuSkin, Evgenij OnjeginMihail J. Ljermontov, Junak naSeg dobaFrance Pre5eren, Sonetni vijenac


3. JEZIENO IZRAZAVANJE

. Tred razred

objekt ivni (poslovni,-s luZbeni) . Enciklopedi jski pr ikazZiVotopisa: Hrvatski biografski lcksiko n.

Prikaz kao vrsta teksta. Obiasnidbeno-obaviiesna na-rav pr ikaza. Usrneni i p ismeni 'pr ikaz: s l idnost i i razl ike.Prikaz i meclii: novinski, radiisk'i i televiziiski prikaz. Te-matska raznolikost prikaza: prikaz kniise, kaza'liSne pred-stave, filma, st ripa, televizijs ke emis ijd, -kdnc erla, izloZbe idr.

Saietak kao vrsta teksta i kao izraz potrebe zaznadeniskim zguSniavaniem teksta. SaZimanle kao ra-zludivahje bitnbg od manje vaZnog u tektd. Osnovneznadajke jezidnog, slilskog i obaviiesnog ustrojavanjasaZetlia. SdZetak dlanka i saZetak knjige.

Upufivanje (instrukciia) kao vrsra reksta koiim se pla-nira bilo kakvo ponaSanie u buduCnosti: upravnd, tehnieke,p.oslo.vng, metoilidke i ctiuge upute - g.lagoli iglagolski obli-cl zantllevanla, zapouleoanla, pottcanla, upozoravanlakao nos itel j i u pudiv'adkih (ins't ru lit ivn ih )"r6denica. Linear-ni odnos retenica u upuCivadkome teksiu.

Obvezatan je tjedno jedan doma6i uradak (zadala)..

Udenici pi5u tijekom godine tri Skolska uratka (zada&)s lspravclma.

1. HRVATSKI JEZIKPoiam sintakse (kao gramatidke discipline u koioi se

proudavaiu odnosi rireduiedinicama u nizu). Jedinic'e iin-iakse: rijed (oblik), skup fijedi (sintagma) i iedenica.

Riiedi u redenici. Spoievi riiedi. Tipovi odnosa medu sa-s tavniira ma spoj eva rifedi :. srodnost (ko ngruencij a), up ra -vuanJe (reKcrJa) l pnoruzrvanJe.

Pojam redenice. ilanjivost. Ciljna usmjerenost: izjav-ne, upitne i usklidne redehice.

..

Modalnost i predikativnost redenice. Obavijesnadlanjivost: dato i novo (tcma i rema).

ilanovi redenidnog ustrojstva. Preclikat. Glagolski i ne-glagolski preclikat. Gl"agolski oblici u predikatu.

Subjekt.Obj ekt (glagolska dopu na) i prilo Lna oznaka (predikat-

nidoclatakJ." "

Atribut iapozicija.

Redcnice po sastavu. Sklapanie redenica: nizaniem i po-vezivanjem. NezavisnosloZehe iedenice. Tipovi oclnbsamedu dijelovima sastavnih, suprotnih i rastavhih redenica.

Sklapan je uvrStavaniem. ZavisnosloZene redenice: sub-jektne, preilikatne i objektne.Atributne i apozitivne redenice.PriloZne (adverbne) redenice: mjesne, vremenske,

nadinske.PriloZne (adverbne) redenice: poredbene, uzrodne, po-

sliedidne.PriloZne (adverbne) redenice: namjerne, pogodbene i

donusne.Sklana n ie redenica bezveznlka.NezavisnosloZene asin-

detske r'eCehice. ZavisnosloZcne asindetske redenice.Redenica i tekst. Povezivanie redenica u tekstu. Tekstni

prilozi suprotnosti, obja5njenja, zakljudivanja itd. Tipoviteksta.

Intonaciia redenice: redenidni naclasak, stanke,redcn idna nielod iia. inlenzi tet. temDo. ReEenidni znakovi itodka, zar ez, dvoio(je, tro todj e, us kl idnik, upitnik.

Red rijedi u redenici (osnovni i aktualizirani).Osnovne sintaktidke osobitosti dakavskos i kaikavskos

narjedj a prema hrvatskome stanilarclnom i eiitu.Hrvatski standardni jezik u XIX. stoljeiu.

2. KNJIZEVNOST(Hrvatski romantizam - hrvatski narodni preporod.ilirski pokret, il i; izam - uloga kniiZevnosti u Uudenidnacionhlne sviicsti - budnice i davoriie - temelini tek-slovi: Mihanoviieva "Red domovini o hasnovitosti ni-sania vu domorodnom ieziku", DraSkoviCelva"Di-sertaciia il it i razsovor, daiovan cospodi poklisa-rom...", Ghjcva "Kraika oinova horvltsRo-slaienskogpravopislrgja" -. Novine i Danica ilirska - Kolo, prvTKnJlzcvnl casopls)Ljudevit Gaj, Horvatov sloga i zjedinjenje (budnica)Dimitrija Demeter, Grobnidko polje (Pjesma Hrvata)(davorija)Pavao Stoos, Kip domovine vu podetku leta 1831,Stanko Vraz, Dulab iie; I.,23, II.,39., 1 13.; III., 1 1 1.,

IY.,l 19. - Gazelal Zdral putuje k toplom jugu -Olkurl modre odi?

Petar Preradovi1,Zora puca - Putnik - Liudsko srce -Mrtva ljubav I Pjesnit

Ivan MaZuranii, Smrt Smail-age iengiCaMatlja MqZuranid, Pogled u Bosnu (Predgovor, I.,

Put u Bosnu i natrdg /opis Sarajeia/)- Zakljudak (sinteza)

P R O T O R E A L r ZA M gENOTNO DOBA)(M. BogoviC, L.Botii, A.V.Tkaldevi6, F.Markovid,J.g.tomTe - V.JagiC, publicistika A. Stardevida, pudkdclrama i J. FreudefirdiLn)o"iHj:o"-"33ri3Ji$;HjPropastVenecije-Prijan


156

NASTAWI PROGRAMI ZA GIMNAZI]E HRVATSKI JEZIK

REALIZAM(Euronski real izam - nozi t iv izam i sci ient izam - H.Taine'- glavni pretlstarlnici lrancuskoga', ruskog i en-gleskog rlalizm'a -E.Zola i naturaliza"m)Honor6 de Balzac. Otac GoriotGustave Flaubert, Madame BovaryIvan S. Turgenjev, Lovdevi zapisi (Suma i stepa;

Naclstoinili)Nikolaj V. Gogolj, KabanicaFjodor M. Dostojevski, ZIodin ikaznaLav N. Tolstoj, Ana KarenjinaEmile Zola, Germinal il i Thrdse RaquinGuy de Maupassant, Na vodi

- Zakljudak (sinteza)(Hrvatski realizam - odraz francuskoga realizma i na-turalizma: E. Kumidii i niegov dlanak "O romanu" -polemika i stvaranje kritik'e IpravaStvo i knjiZevnost -reglonalzam)Eugen Kumidii, Urota zrinsko-frankopanskaKsaver Sanclor Gjalski, Il lustrissimus Battorych ili

Perillustris ac generosus Cintek - U noiiAnte Kovadii, U registraturiJosip Kozarac, TenaVjenceslav Novak, Posljednji Stipandiii i Tko je to?Silvije S. KranjdeviC, Mojsije - Eli! Eli! lama azavtani

- Gospodskom Kastoru- Zakljudak (sinteza)

MODERNIZAM(Parnasovstvo - dekadenciia - simbolizam - individuali-

zam - esteticizam - secesija - 6edka moderna)Parnasovci (L. de Lisle, Slonovi; T. Gautier, Pastel)Charles Bauclelaire, Suglasja - Albatros - StranacPaul Verlaine, Jesenja pjesmaArthur Rimbaud, Samoglasnici - Alkemija slovaHenrik Ibsen, Lutkina kuia (Nora)Anton P. iehov. Tri sestre

MODERNA(Modernistidki pokret i moderna - sukob "starih" i' imladih" - secesiia - bedka i pra5ka skupina mladih -dasopisi - krilike i polemike'- Hrvatska'mlada lirika,1.914.\Janko Leskovar, Misao na vjednostIvo Vojnovi6, Dubrovadka trilogijaAntun Gustav MatoS, Utjeha kose - Jesenie vede - 1909.- Stara pjesma - Camao- Umjetnost i ndrcionalizam

Dinko Simunovi6, MuljikaFran GaloviC, Childe Harold - Crn-Bel ili Jesenski veter

Dragutin Domjani6, Bele roZe - Otmjena dosadaVladimir Vidrid, DvapeizaZa - Dva levita - Adieu;

Antun Barac, Umjeinbst i bol (esej)Vladimir Nazor, Zvonimirova lada - Seh du5 danMilan Begovii, Pustolov pred vratima ili Bez tredegaMilutin Nehajev, BijegIvan Kozarac, Duka BegoviiJanko Polii Kamov, Pjesma nad pjesmama

- Bracla ili

Bitanga- Zakljudak (sinteza)

3. JEZIENO IZRAZAVANJEDokazivanie (arsumentaciia). Sto ie clokaz? Vrste do-

kaza. Y aLnost"dd

GLASNIK MINISTARSTVA PROSVJETE I SPORTA

Vremenska rasloienost leksika. Aktivni i pasivni leksik.Vrste oasivnih lekseina. Arhaizam i zastarielica. Pomodni-ce i norvotvi-rrenice.

Podrudna rasloienost leksika. Lokalizmi, regionalizmii clijalektizmi. Vrst"e dijalcktizama. Stilska o6itjdZenost rti-ialdktizama.

Funkcionalna rasloienost leksika. Stil i stil istika.Funkcionalni stilovi hrva ts koca s ta ndard no q iezika. Glav-ne Ieksidke znadaike kni iZ6vnoumietnidkbea, publ ic i-stidkog i razgovornoga stile. Ko lokvijalizmi i1a rgbnizmi.Vulsa;izmi.

lileduiezidni dodiri i leksidko posutlivanie. Razlozi lek-sidkoca pbsud iva n i a. Vrs te leksidko r:a nosi diva n i a : izrav-no, p*osr'eclno i krirZno. Vrste posuEciica. Prevddenice iznadenjske posudcnice.

Prilacodba posudenica. Vrste nrilaeodbe: srafiiska.pravopiina, fonbloSka, morfoloSka i'zna&njska. Tudice.'

Leksidka norma prema ostalim normama hwatskogastandardnog iezika. 'Jezidni pur izam i iezidna kultui i .Osnovna pravila jezidnoga puiizma. Jezidhi savjetnik.

Opie imenice i imena. Onomastika. Vrste imena: osob-na im-ena (antroponimi) i imena miesta ( toponimi). Vrste,podri iet lo ' i s lavne znadaike hrv-atskih osobnih' imena.Vrste" toponiffra. Hrvatski"egzonimi. Stilska obiljeZenostlmena.

Tvorba riiedi. Tvorbeno motivirane i tvorbeno nemoti-virane riiedi.Tvorbenaveza i tvorbeni Sav. Tvorbeni nadini:prefiksalna. sufiksalna, pre[iksalno-sufiksalna i sloZeno-Sufiksalna tvorba te slagdnje i srastanje. Preobrazba.

Tvorba imenica. Tvorba pridjeva. Tvorba priloga. Tvor-ba glagola.

Frazeologiia i frazem. Uvieti poslanka frazcma. Fra-zemska vi5einadnost i ieclnozhaddost. Frazemska sinoni-mija i antonimija. JeziCni purizam i frazemi.

Vrste frazema. Frazemi sintarme i frazemi reCenice.Frazemi po srecli5nioi nunoznadn-ici: imenidki. slacolski.pridj evni'i priloZni." Frizemske sraslice. Pod rijeTlo"frazc-ma: posudeni i nacionalni frazemi.

Leksikografiia. Glosari i aneksni riednici. Riednik. En-ciklopedi iska i f ezidna leksikogra fiia. Vrste ricdn i ka. Lek-sikosiafski tl-anak. Natukn-ica " i odrec(nica. Vrsteod ret nica. Vrs te lsks ikogra fs kih poreda ka natuknica.

Hrvatska leksikoerafiia. Naistariii hrvatski riednici.VaZniii hrvatski riednici rlo kraiaXlX. stolie6a (Vrandi6ev,$4 ika lj in, Habdeliiev, Belostendev, Jamb rbSidev, St u I I i jev,Sulekovi, Pardi6evi) . '

Hrvatski iezik u XX. stoliedu. Periodizaciia. Glavneznadaike svako.qa razdoblia. DruStveni i polititki poloZrih rva t 5 ko ca s I a n-da rd no s i6ztka. Nasto ian ia iezidn ili u n i ta:rista: Sk6rlideva anket[i novosarlski'saitahak. Borba zaravnopravnost hrvatskoga iezika. Deklaraciia. Odnos iz-medu hrvarskos i srpskoI ie2iya.Pravopisna droblematika.VaZnij a leksikdgra fs ka O-"j'ela.

liSte - socijalistidki realizam; trivijalna knjiZevnost:pojam i oblici)

I. RAZDOBAE Q 91 4.-1 e2e.)Marccl Proust, U traZenju izgubljena vremena(Combray)Luigi Pirantlello, Sest lica trali autoraSergcjJescni in, Pismo maici ; P. Neruda, No6as bih

mcigao napisati najt uZnije stihove...Federico Garcia Lorca, Oproltaj - Konjikova pjesma

i l i Th. S. El iot , Pusta zbmljaFranz Kafka, Proces - PreobraZajErnest Hemingway, Starac i more ili Kome zvono

zvonl- Zakljudak (sinteza)

EKSPRESIONIZAM(Poiam i l ikovna umietnost - odnos prema impresio-nizriru - sreclnioeuropski kniiZevni pcikret - krik, vizi-ja, sinesteziia" - aktivizam i nihili 'zam - niemidt

NASTAWI PROGRAMI ZA GIMNAZITE HRVATSKIJEZIK

DRUGA MODERNA (1952.-1968.)(Kritika socrealizma - "Krugovi" 1952. - utiecai an-gloameridkih i Spanjolskih pisaca - "Razlog' ' 1q6. -[tiecai francuskih i iriemadkjh pisaca - mod'ernistidkapoezijA, uljecaj filozofije egzisfencijalizma - "Umjct-irost ii ledi", 1957. i znanbst o knjiZevhosti)Petar Scgedin, Crni smije5akVladan Desnica, Proljcia Ivana GalebaRanko Marinkovii, Ruke - KiklopSlobodan Novak, Mirisi, ziato i tamjanJure KaStelan, Tifusari il i (Tvrdrva koja se ne predaie

- Konj ic bel konj ika - i l iJadikovka (amcnaJVesna Parun, Mati dovjekova - Ti koja imaS nevinije rukeJosip Pupadii, More - Tri moja brata ili Moj kriZ

sveJeono gon

SUVREMENA KNTIZEVNOST(Proza u trapericama, fantastiCari, novi historizam

-

pj esn i$ tvo egZis t e ncij a I izma, ludizam, obnova zatv or e -ne forme - drama - kritika i znanost - kniiZevnost u di-jaspori - glavni tasopisi - postmoderna: "intertekstual-nost - lntermeol lalnost )Hermann Hesse, Stepski vukAntun Soljan, Kratki izletIvan Slamnig, Barbara - Ubili su ga ciglamaSlavko Mihalid, PribliZavanje olujc - Majstore, ugasi

svijedu - Prolazim Zrinjcvcem, dotide'me moreVitomir Lukid, Sanovnici il i Nasmijane duSeIvo Bre5an, Predstava Hamleta u selu Mrdu5a DonjaIvan Aralica, Psi u trgoviStu ili Put bez snaNedjeljko Fabrio, VjeZbanje Zivola ili Smrt VronskogaPavao Pavlidid, Koraljna vrata


3. JEZICN O IZRAL,AVANJERasprava (cl iikusiia). Struktu rna trocliielnost rasprave:

teza,ailiteza i sintezd ifi postavlianietez, clokazivairie te-ze i prihvadan je il i odbacivanie, bdriosno moclificiranie te-ze. Strudno ndzivlje i profesidnalizmi u raspravi. Usmena ipNmena rasprava.

Esei (ocled). Znanstvene. oublicistidke i umietnidkeznadaj[e bsEja. Otvorenost estili kao tekstne vrste.'subjck-tivni iobjektivni elementi u eseju. Uloga navoda.

Komunikacijski tekstovi: vijest, obavijest, oglas, rekla-ma, zahvalnica, pozivnica, saZalnica... Privatni i iavni ko-munikaciiski lekstovi. Razlike u oblikovaniukomunikaciiskih tekstova namiienienih medi iima: novinh-ma, radiju i-televiziji (novinskf vijest - radijska vijest - te-levlzlJSKa vlJest).

Referat kao vrsta teksta. Glavne faze oblikovania (pi-sania) referata: izbor teme. izbor Drimarne i sekuridaineIiteiaiure. proudavanie siadiva.'vodenie bilieZaka oprodi tanome, izrada ndcrti refera ta... Nadfni navbden ia li-ierature i vodenia bilieZaka. UvaZavanie gramatidke pravo-pisne.i stil istidk"e noime hrvatskoga siai'dardnog jezika up$an]u relerata.

Obvezatan je tjedno jedan domaii uradak (zarJa&).

.

Udenici ti jekom godine piSu tri Skolska uratka (zada(e)s lspravclma.

IZBORNI PROGRAMPmi razred

1. HRVATSKI JEZIK

- analize starijih i novijih tekstova pisanih dakavski;- analize starijih i novijih tekstova pisanih kajkavski;- analize repre.zentativnih hrvatskih spomenika pi-

sanih glagol j icom i lat inicom;djelatnost hrvatskih glagoljaSa i latinista;

- proudavanje. zavidajnoga (mjesnoga) govora (razli-KOVna Slovntca ).

2. KNJTZEVNOST, KAZALISTE rMEDIJSKA KULTURA

KNTIZEVNADJELAMatko Pei6, Skitnje (Baranja)Pero Budak, KlupkoVlatko Pavletid, Kako ditati poeziju

(pristup velikim.klasidnim pjesnidkim djelima)Vjekoslav Majer, Zivot pulaSlavko Kolar, Breza - Svoga tela gospodarCharles Dickens, David Copperfield ili Mark Twain,

DoZivljaji Fluckleberryja FinnaMarija Juri(Zagorka, Kreginja iz Petrinjske uliceAldous Huxley, Kontrapunkt ili Vrli novi svijetNenad Brixy, Mrtvacima ulaz zabranjen

KAZALISTE:- pojam;- kazaliSni prostor;- antidko kazali$te;- srcdnioviekovno kazali5te (osobito hrvalsko sred-

njovjdkovno kaza liS te);- pudko kazaliSte;- suvremeno kazali5te utemeueno na pudkom izra-

zu.

ANIMIRANI FILM- znahjkeizraza;

vrste;- kratka povijest animiranog filma u svijetu i Hrvat-

sKoJ.

FILMOW:Z. Bourek, Madka, Beiarac;B. Dovnikovii, Ljubitelji cvijcca, Putnik drugog

razreda;V. Vukotii, Igra, Surogat, Piccolo;Z. Grgi1, Muzikalno prase;A ZaninoviC,Zid.

RADIODRAMA (po izboru)

159

GLASNIK MINISTARSTVA PRISVJETE I SpoNTI

3. JEZIENO IZRAZAVANJE

stvaranje lirske pjesme;stvaranje knj iZcvne crticc;pisanje jednostavnih pripovjednih oblika;krasno.slov (ditanje, recitiranie,

.deklamiranje)proznih i poelskih "tekstova (u st"ihu i prozi);govorne vrednote u krasnoslovu;kako su stvarali knjiZevnici;stvaraladko pisanje; stvaraladko govorenje;voditeljstvo (avnih priredaba i sl.);povijest govorniStva;kako su govorili najpoznatiji govornici;dokazivanje tvrdnje u govoru.

Drugi razred1. HRVATSKI JEZIK

Potanie upoznavanje s odabranim diel ima koia i lustr i -raju dctiri glavna h rva tika knj iZevnojezitna ti pa db sredineXVIII. stolieia:a) dakavski kniiievno)ezidni tip, npr. posveta "Judite"' Marka Mardt ica (1521.) ;

b) Stokavski knjiZevnojcziCni lip (na primjeru jezika Bar-'

rula KaSiea ri "Rituilu rimskbrir", 1040.);c) hibri

NAS TAI,/I{ I P RO G RAI\4 I ZA G I T( NAZ I T E HRVATSKI TEZIK

IGRANI FILM- znadaike izraza; vrste; povijest igranog filma u svi-

ietu iHrvatstoj.FILMOW:

A Babaja, Breza, Pravda, Mirisi, zlato i tamjan;I( Golik, Tko pjeva, zlo ne misli;Z.BerkoviQ Ljubavna pisma s predumi5ljajem

TELEWZIJSKI FILM (u nastavcima)K. Golik, Gruntovdani

3. JEZIEN O IZRAZAVANJEpisanje pripovijetke;

- pisanje dramskog teksta;priprema govora; organizacija govorne poruke;improvizirani i pisani govor;

- slu3anje govora; bilje3ke.najavljivanje radijskog i televizijskog programa;intervju; okrugli stol; vodenje rasprave ...

eeturti razred

1. HRVATSKI JEZIK

- Obradba onih diielova hrvatskoAa leksika koii nisuobuhvaieni obveza(nim cliielom nrosrama ili se unjemu.samo spominju (eufemizmi, hiponimi, hipe-roruml).

- Temel i i t i ie upoznavanie s naivaZni i im dostupnim(pretishuiim)' starijim" hrvatikim iiecnlcimd 1R.VrandiCa, I. Belostenca, J. Stulli ja).- Potanie upoznavanie s vaZnim dogadaiima iz povi-jesti hrvat'skoga stahdarclnog jezika u XX. stoljedu.- Upoznavanie s vaZnijom literalurom o korijenima

i vrstama razltka, osobito lckidkih, izmedu-hrvat-skoga i srpskoga jezlka.

- Upoznavanie sa suvremenim riednicima hrvatsko-gd jezika i, fiosebno, s razlikovdim rjednicima.

2. KNJIZEVNOST, KAZALISTE IMEDIJSKA KULTURA

KNTILE''I,TA DJEL,AAugust Cesarec, Tonkina jedina ljubav,

Sin domovineDuro Sudeta, MorIvo Kozardanin, Sam dovjek

Viktor Vida, Ex voto - ZavidajMirko BoZi6, Pravednik ili M. Matkovid, HerakloDanijel Dragojevid, P oeaja (izbor)Robert Musil, Covjek bez svojstavaMihail Bulgakov, Majstor i MargaritaJorge Luis Borges, Poezija (izbor)Milan Kundera, NepodnoSljiva lakoia postojanja ili

SalaKAZALISTE:

dramska osoba i glumac;dramaturgija i teat rologija;kritidki i knjiZevno-teoretski pristupi kazaliSnojpredstavi i dramskom djelu;kazaliSte iclruge umjetnosti u XX. st.;suvremeno hrvatsko kazali5te;institucionalna i iiryaninstitucionalna kazaliSta uHrvatskoj.

FILM I KNJIZEYNOST. FTLM I TELEWZIJA. FILM IRADIO

- FILM I KAZALISTE. FILM I STRIP

FILMOW:A. Vrdoljak, Gospoda Glembajevi;F. HanZekovid, Svoga tela gospodar;A. Babaja, Izgubljeni zavid:j

TELEWZIJSKI FILM (u nastavcima) :D. Maru3i6; U registraturi

FILM I RADIO:K. Papid, Nek'se duje i naS glas

RADIODRAMAZ.Bajsif, Ad libitum

RAD I OWJ E ST, RAD IO KOM E NTARS. GlavaSevii, Pisma iz Vukovara

3. JEZIdN O IZRAZAVANJE- pisanje eseja;- kfitika (krjiZevna kazaliSna, likovna, glazbcna, filmska,

racl iotelbrri2ijska);- pisanje rasprava;

usmena rasprava;- predavanje;- govor (visoki, srednji i jednostavni stil);- voditeljstvo (avnih priredbi, radijskih i televizij-

skih emisija).-

Autori:Dr. Vinko Breii6, Iva Bubalo, Dr. Dunja Faliievac,Olga Jambrcc, Vesna Muhob erac, Dr. W ado P andi,ii,Di. Ivo Pranjkovii, Dr. Marko SamardZija (voditelj),Dr. Stjepko Teiak

161

Documents

hrvatski - nastavni program