Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović će u srijedu posjetiti

Republiku Srbiju, te će skupa s predsjednikom Tomislavom Nikolićem posjetiti hrvatsku zajednicu u Srbiji i učeni-ke koji pohađaju osnovnu ili dopunsku nastavu na hrvat-skom jeziku. To će biti ne samo simbolička nego i stvar-na podrška hrvatskoj zajed-nici, kaže među ostalim novi veleposlanik RH u Beogradu Gordan Markotić.

HR: U srijedu se očekuje službeni posjet predsjedni-ka Republike Hrvatske Ive Josipovića Beogradu. Što su glavni ciljevi i očekivanja od ovoga posjeta?

Odnosi između Hrvatske i Srbije su u uzlaznom tren-du posljednjih godinu dana. Visoki dužnosnici naših dviju zemalja redovito se susreću i razgovaraju, stvaraju pret-postavke za rješavanje otvo-renih pitanja u međusobnim odnosima, ili ih rješavaju. Isti je slučaj i s našim predsjedni-cima koji su se susreli u neko-liko navrata. Međutim, to su sve bili susreti na marginama nekih važnih međunarodnih

skupova i zato je bitno da se predsjednici redovito susreću i tijekom bilateralnih posje-ta, kada imaju više vreme-na za otvaranje i rješavanje važnih pitanja. Upravo to i jest cilj posjeta predsjedni-ka Josipovića Srbiji, gdje će imati prigodu s predsjednikom Srbije Nikolićem, ali i osta-lim najvišim predstavnicima zemlje domaćina, raspraviti o svim otvorenim pitanjima u odnosima između naših dviju država, načinu njihova rješa-vanja, te ubrzavanju njihova rješavanja. Zato očekujemo da će nakon ovoga posjeta popis neriješenih pitanja biti u svakom slučaju manji.

HR: O čemu će se raz-govarati tijekom susreta predsjednika Josipovića s predstavnicima Hrvata u Srbiji?

Predsjednik Josipović nika-da ne propušta prigodu da se za vrijeme posjeta Srbiji susretne s predstavnicima hrvatske zajednice. To je uvijek odlična prigoda da iz prve ruke čuje o proble-mima hrvatske zajednice s kojima se ona suočava u svom svakodnevnom životu.

Očekujemo da će ovoga puta oba predsjednika zajedno posjetiti učenike koji poha-đaju osnovnu ili dopunsku nastavu na hrvatskom jeziku. Na taj način želimo naglasi-ti koliko je obrazovanje na svom jeziku važno za hrvat-sku manjinu u Srbiji, te da se moraju ispuniti apsolutno svi uvjeti kako bi se ovo obra-zovanje moglo nesmetano odvijati. Posjet oba predsjed-nika hrvatskoj zajednici ima ne samo simboličku nego i stvarnu podršku hrvatskoj zajednici, posebno kada su neka otvorena pitanja, poput npr. tiskanja svih udžbenika za nastavu na hrvatskom jezi-ku, pred rješavanjem, pa je

dodatni poticaj predsjednika obiju država njihovom rješa-vanju itekako dobrodošao.

HR: Nakon što je Hrvatska postala punopravnom čla-nicom Europske unije što se promijenilo u političkim odnosima dviju država?

Ulaskom Republike Hrvat-ske u članstvo Europske unije politički odnosi između naših država su se poboljšali. Činjenica da su i predsjed-nik Republike Srbije i pred-sjednik Vlade Srbije, kao i ministar vanjskih poslova bili u Zagrebu na proslavi našeg ulaska u EU pokazuje koliku važnost Srbija prida-je ovom povijesnom doga-đaju za Republiku Hrvatsku.

11. listopada 2013.

Intervju

12

HrvatskaRIJEČ

Odnosi između Hrvatske i Srbije su u uzlaznom trendu

VELEPOSLANIK REPUBLIKE HRVATSKE U SRBIJI GORDAN MARKOTIĆ

Želimo naglasiti koliko je obrazovanje na svom jeziku

važno za hrvatsku manjinu u Srbiji, te da se moraju

ispuniti apsolutno svi uvjeti kako bi se ovo obrazovanje

moglo nesmetano odvijati

Razgovor vodila: Jasminka Dulić

12 17.indd 2 14.10.2013 14:39:15

HrvatskaRIJEČ

13

Intervju

11. listopada 2013.

Hrvatska ne samo da poli-tički podupire otpočinjanje pregovora Srbije o EU član-stvu, već nudi i konkretnu pomoć hrvatskih stručnjaka čije su znanje i iskustvo u procesu pregovoranja i ispu-njavanja EU kriterija još vrlo svježi. Ustupanje hrvatskog prijevoda pravnog naslijeđa EU, samo je jedan od načina pomoći, ali ima još i puno dru-gih. U nekim stvarima otvore-na pitanja između Hrvatske i Srbije sada postaju otvorena pitanja između EU i Srbije o kojima pregovaraju umje-sto predstavnika Hrvatske, predstavnici Europske komi-sije, no smatram da su obje države dostigle takav stupanj razvoja političkih odnosa koji su dobar temelj da većinu otvorenih pitanja mogu same rješavati.

HR: I što se promijenilo u statusu hrvatske nacionalne manjine u Srbiji?

Ulazak u Europsku uniju za neku državu i dalje jest jedan proces. Članstvom u Uniji ne rješavaju se sami od sebe svi problemi. Tako je i s položa-jem hrvatske manjine. On se ne može automatski poboljša-ti činjenicom da je Hrvatska punopravna članica EU. Iako se time možda stvaraju bolje pretpostavke za poboljšanje položaja hrvatske manjine, ključno je za ostvarivanje nacionalno-manjinskih prava hrvatske manjine stalno razvi-janje dobrosusjedskih odnosa i povjerenja između Hrvatske i Srbije.

HR: Kako ocjenjujete trenutačne političke odnose Hrvatske i Srbije ?

Kao što sam već rekao, poli-tički odnosi između Hrvatske i Srbije su vrlo dobri i oni su u uzlaznoj fazi. Osim pita-nja vezanih uz naše manjine s obiju strana granice, naj-važnije pitanje su ekonomski odnosi između naših država i

kako ih poboljšati u uvjetima vrlo teškog stanja svjetskog i europskog gospodarstva. Od ostalih pitanja vrlo važno bi bilo riješiti pitanje nestalih, granice na Dunavu, pitanje sukcesije, stanja međusobnih tužbi pred Međunarodnim sudom u Haagu, trajno riješi-ti pitanje procesuiranja ratnih zločina i slično.

HR: Jesu li, i u kojoj mjeri suradnja sa Srbijom i dobo-rosusjedski odnosi optere-ćeni naslijeđem ratova na prostorima bivše SFRJ?

Naslijeđe ratova na području bivše Jugoslavije jest uvijek otegotna činjeni-ca u odnosima svih država s područja bivše države, pa tako i Hrvatske i Srbije. No, rješavanjem otvorenih pitanja i razvijanjem jedne široke i čvrste suradnje između dviju država, najbolji su način da se ovo naslijeđe prevlada, da se doista okrenemo budućnosti a ne prošlosti, bez obzira koliko ona bila bolna za još uvijek veliki broj ljudi.

HR: Za razliku od pret-hodne političke garnitu-re na vlasti i predsjednika Srbije Borisa Tadića koji je zagovarao izgradnju zajed-ničkog viđenja nedavne povijesti, današnji državni vrh na čelu s predsjedni-kom Tomislavom Nikolićem ističe da postoje različita viđenja o tome. Utječe li i to na odnose dviju država?

Zajednička povijest i razli-čito viđenje te povijesti jesu realnost od koje ne može-mo pobjeći. Rekao bih da je to i normalno. Ali, različito poimanje povijesti ne smije biti dominatno u odnosima Hrvatske i Srbije, već zajed-ničko rješavanje problema i otvorenh pitanja. To nije nešto što su izmislile naše dvije države, već nas o tome uči povijest i samo trebamo slijediti pozitivna iskustva

drugih država, pogotovo onih u EU, koje su dokazale da se neprijateljstva iz povijesti ite-kako mogu prevladati i da su nekadašnji neprijatelji danas jaki saveznici u promicanju europskih ideala kojima teže i Hrvatska i Srbija.

HR: Kad je u pitanju gos-podarska suradnja često se ističe nesrazmjernost ula-ganja hrvatskih tvrtki u Srbiju u odnosu na srbijan-ske tvrtke u Hrvatskoj. Ima li i gdje vidite prostore za razvitak suradnje na gospo-darskom polju?

Mislim da je pitanje nesraz-mjernosti međusobnih ula-ganja rješivo uz bolju gos-podarsku suradnju naših država, kroz bolje predstav-ljanje mogućnosti za ulaga-nja, konkretnih projekata. Na tom području svakako treba pojačati djelovanje agencija za poticanje investicija, orga-nizirati zajedničke sastanke s gospodarstvenicima i slič-no. Prva prigoda za to će biti već posjet predsjednika Josipovića, kada je predvi-đen susrest oba predsjednika s gospodarstvenicima iz obiju država. Zajednički nastup na trećim tržištima je svakako jedan od načina unapređenja gospodarske suradnje. Eto u ovom dijelu, zajednička pro-fesionalna povijest odnosno zajedničke aktivnosti hrvat-skih i srbijanskih tvrtki iz prošlosti mogle bi biti vrlo korisne u budućnosti.

HR: Koji su glav-ni prioriteti hrvatskog Veleposlanstva u Beogadu u sljedećem razdoblju?

Prioriteti hrvatskog Vele-poslanstva u Beogradu se poklapaju s državnim prio-ritetima o kojima smo već govorili ranije u ovom inter-vjuu. U svakom slučaju želio bih da Veleposlanstvo dopri-nese u rješavanju što većeg broja otvorenh pitanja između

Hrvatske i Srbije kroz svoj proaktivni pristup i angažman diplomatsko-konzularnog osoblja u Beogradu.

HR: U Srbiji osim Hrvat-skog nacionalnog vijeća kao tijela manjinske samoupra-ve i Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini kao političke stranke, djeluju hrvatske institucije i broj-ne hrvatske udruge. Jeste li upoznati s njihovim radom?

Prije dolaska u Beograd, kako sam postupak imeno-vanja veleposlanikom traje nekoliko mjeseci, prouča-vao sam djelovanje hrvatskih udruga budući da mi je i jedan od mojih prioriteta u obna-šanju funkcije veleposlanika u Srbiji, poboljšanje položaja hrvatske manjine. Uostalom, već u drugom tjednu svog boravka u Srbiji posjetio sam predstavnike hrvatske manji-ne u Vojvodini, kako bih upravo naglasio važnost koju tome pridajem u obnašanju svoje funkcije.

HR: U najavama vašeg dolaska na mjesto velepo-slanika u Beogradu pojavila su se nagađanja u medijima u Srbiji da će se intenzivira-ti razgovori o eventualnom povlačenju međusobnih tužbi za genocid. Hoće li biti incijativa na tom planu ili su to samo spekulacije medija u Srbiji?

Ne možemo negirati da pitanje međusobnih tužbi pred Međunarodnim sudom u Haagu opterećuje međusob-ne odnose između Hrvatske i Srbije. O ovom pitanju se razgovara prigodom susre-ta najviših dužnosnika naših država. Što se više primiče usmena rasprava pred sudom u Haagu, za očekivati je da će se ovi razgovori intenzi-virati. Hoće li oni donijeti neko rješenje imat ćemo prili-ke vidjeti u idućih nekoliko mjeseci.

VELEPOSLANIK REPUBLIKE HRVATSKE U SRBIJI GORDAN MARKOTIĆ

12 17.indd 3 14.10.2013 14:39:15