Hrvatska u 21 Stoljecu - Informacijska i Komunikacijska Tehnologija

URED ZA STRATEGIJU RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE

INFORMACIJSKA I KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA

Informacijska i komunikacijska tehnologija

II

Prva je faza projekta pokrenuta 8. travnja 2000. raspisom javnog poziva za prikupljanje prijedloga pojedinaca i institucija. Za podruje informacijske i komunikacijske tehnologije prispjelo je tridesetak prijedloga. Druga je faza projekta zapoela 16. lipnja 2000. godine kada je imenovan Sredinji savjet projekta te voditelji programskih zadataka. Za razradu programskog zadatka Informacijska i komunikacijska tehnologija osnovana je radna skupina u sljedeem sastavu: prof. dr. sc. Leo Budin, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb, voditelj, Marija Bajica, dipl. ing., IBM Hrvatska, Zagreb, doc. dr. sc. Anton Cari, Ericsson Nikola Tesla, Zagreb, prof. dr. sc. Vlatko eri, Ekonomski fakultet, Zagreb, prof. dr. sc. Vlado Glavini, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb, prof. dr. sc. Ignac Lovrek, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb, prof. dr. sc. Robert Manger, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Zagreb i Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, mr. sc. Srebrenka Ursi, Systemcom, d.o.o., Zagreb. Radna je skupina u razdoblju od 16. lipnja do kraja listopada 2000. godine pripremila prvu verziju dokumenta kao podlogu za provo enje javne rasprave. U pripremi dokumenta prouena je opsena dokumentacija (Prilog A.), razmotreni su prijedlozi prispjeli na javni natjeaj Vlade Republike Hrvatske (Prilog C.) i uvaeni su prijedlozi pojedinaca koji su u poetnom razdoblju svojim prilozima pomogli Radnoj skupini pri razradi stavova o pojedinim stratekim odrednicama (Prilog D.). Oblikovanju dokumenta pomogli su i sudionici vrlo poticajnih rasprava provedenih na Fakultetu elektrotehnika i raunarstva u Zagrebu i na Fakultetu organizacije i informatike u Varadinu. Po objavljivanju prve verzije dokumenta na adresama www.hrvatska21.hr i open.hr Radna je skupina na vie naina prikupljala primjedbe i prijedloge za njegovo poboljanje: Struna i ira javnost pozvana je da u elektronikom obliku pridonese unapre enju teksta i to neposredno preko mrenog posluitelja Vlade, preko posluitelja udruge HrOPen te posredstvom posebno otvorenog pretinca elektronike pote. Predstavnici Radne skupina sudjelovali su na etiri javne rasprave na kojima se okupilo ukupno preko etiri stotine sudionika i to: u Osijeku, u organizaciji Sveuilita J.J. Strossmayer u Osijeku, u Splitu, u organizaciji Sveuilita u Splitu, u Opatiji, u okviru skupa KOM 2000 Komunikacijske tehnologije i norme u informatici (uz sudjelovanje cijele strune javnosti s podruja Rijeke, te uz videokonferencijsku vezu sa sudionicima iz Splita), u Puli, u organizaciji Istarske upanije. Na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva u Zagrebu odrane su etiri rasprave eksperata za pojedina ua podruja Strategije, s ukupno preko sto i pedeset uesnika (Prilog F.) i to: za tematsko podruje Informacijska i komunikacijska infrastruktura dana 27. studenog 2000. godine, za tematska podruja Informacijska i komunikacijska tehnologija kao proizvodna grana i Informacijska i komunikacijska tehnologija u proizvodnim i poslovnim procesima dana 30. studenog 2000. godine,

PREDGOVOR Poetak rada na potprojektu i lanovi radne skupine

Tijek rada na potprojektu

Predgovor

III

za tematsko podruje Informacijska i komunikacijska infrastruktura kao podloga razvitka dana 12. prosinca 2000. godine, za tematsko podruje Obrazovanje i znanstvenoistraivaki rad dana 23. sijenja 2001. godine. Neposrednim su prijedlozima poboljanju teksta u razdoblju od mjeseca studenog 2000. godine do oujka 2001. godine pridonijeli pojedinci navedeni u Prilogu E. Sve rasprave bile su vrlo poticajne i znatno su pomogle konanom oblikovanju ovog dokumenta. One su ujedno pokazale da je hrvatska struna javnost konsenzualno prihvatila ponu ene osnovne strateke odrednice i preporuke. Na putu k ostvarivanju postavljenih stratekih ciljeva Iz niza aktivnosti koje su se u Hrvatskoj zbile u razdoblju od objavljivanja prve verzije ovog stratekog dokumenta u studenom 2000. godine pa do mjeseca travnja 2001. godine, moe se ve i prije slubenog zavretka rada na programskom zadatku Informacijska i komunikacijska tehnologija, prepoznati njegov izravni ili neizravni pozitivni utjecaj. Izme u ostalog, posebice su prepoznatljive sljedee aktivnosti: Na prvoj su konstituirajuoj sjednici Savjeta za internetizaciju Vlade Republike Hrvatske zauzeti stavovi koji su potpuno u duhu pripremljenog stratekog dokumenta. Ured za strategiju Vlade Republike Hrvatske pokrenuo je izradu projekta Hrvatsko telekomunikacijsko trite i izradu izvjea o telekomunikacijskoj regulativi u Republici Hrvatskoj. Nakon imenovanja, predstojnik Vladina Ureda za internetizaciju je razradio svoj program rada zasnivajui ga dobrim dijelom na odrednicama stratekih preporuka iz dokumenta. Na zasjedanju Odbora Pakta o stabilnosti odranom u Zagrebu izloene su i podrane osnovne postavke Strategije na podruju informacijske i komunikacijske tehnologije. Ministarstvo znanosti i tehnologije pokrenulo je izradu projekta Raunalna i komunikacijska mrea tijela dravne uprave. Ministarstvo znanosti i tehnologije pokrenulo je izradu pokazatelja razvijenosti informacijske i komunikacijske tehnologije sukladno metodologiji koja se primjenjuje u Europskoj Uniji. Ministarstvo znanosti i tehnologije raspisalo je 3. travnja 2001. godine natjeaj za projekte primjene informacijske tehnologije. Ministarstvo prosvjete i porta i Hrvatski telekom potpisali su ugovor o spajanju svih osnovnih i srednjih kola na Internet u 2001. godini putem ISDN prikljuka. Fakultet elektrotehnike i raunarstva Sveuilita u Zagrebu poveao je upisnu kvotu za kolsku godinu 2001/2002. na 650 studenata. Na Sveuilitu u Splitu pripremljena su dva programa - studija raunarstva na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje i studija za nastavnika fizike i informatike na Fakultetu prirodoslovnih znanosti i odgojnih podruja. Studij raunarstva na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje mogao bi se pokrenuti ve od kolske godine 2001/2002. Amerika tvrtka Compaq Computer Corporation sklopila je poslovni ugovor s hrvatskom tvrtkom Systemcom d.o.o. o osnivanju Centra za projektiranje mikroprocesora Alpha u Zagrebu. Tvrtka Ericsson Nikola Tesla zapoela je pripreme za otvaranje odjela za djelatnosti na podruju projektiranja i inenjeringa u Varadinu tijekom 2001. godine.


IV

Konana verzija dokumenta zapoinje trima odjeljcima: Saetak, Preporuke i nacrt aktivnosti na podruju informacijske i komunikacijske tehnologije, te Prijedlozi za druge projektne zadatke Strategije razvitka. Ta se tri odjeljka mogu itati nezavisno od ostalog dijela teksta. Ostatak teksta podijeljen je na sedam poglavlja koja opirnije objanjavaju i argumentiraju strateke preporuke nacrtima aktivnosti. Naslovi tih poglavlja odgovaraju naslovima pojedinih skupina preporuka kako bi se olakalo pronalaenje obrazloenja pojedine preporuke. Daljnje povezivanje preporuka i njihovih irih obrazloenja postignuto je ponavljanjem teksta preporuke (ali bez popisa predloenih aktivnosti) u odgovarajuim poglavljima. U ime cijele Radne skupine zahvaljujem se svim pojedincima i institucijama koje su na bilo koji nain pridonijeli uspjenom okonanju ovog posla. Radna je skupina tijekom mnogobrojnih susreta bila u prilici ustanoviti da u strunoj javnosti postoji izraziti entuzijazam i spremnost za ostvarivanje stratekih postavki ovog dokumenta. Ovi su susreti posebice pomogli pri svo enju stratekih preporuka u granice ostvarivosti. Radna skupina zahvaljuje dr. sc. Goranu Graniu, potpredsjedniku, zamjeniku predsjednika Vlade Republike Hrvatske, i voditelju cjelovitog projekta Strategija razvitka Republike Hrvatske Hrvatska u 21. stoljeu, na trajnoj podrci, te na ve pokrenutim aktivnostima koje vode ostvarivanju stratekih preporuka u podruju informacijske i komunikacijske tehnologije. Zahvala pripada i ministru znanosti i tehnologije prof. dr. sc. Hrvoju Kraljeviu i njegovim suradnicima za podrku u radu i za pokretanje nekih projekata koji e potpomoi ostvarivanje strategije. Dr. sc. Haris Boko, predstojnik Ureda za strategiju Vlade Republike Hrvatske, svojim je inicijativama i usmjeravanjima u radu omoguio djelotvoran rad na projektu. Predstojnik Vladina Ureda za internetizaciju dr. sc. Mladen Mauher se po preuzimanju dunosti aktivno ukljuio u rad na potprojektu djelovanjem u smjeru oivotvorenja stratekih preporuka. Nadalje, zahvala pripada i zamjeniku ministra prosvjete Ivanu Vavri uz iju je potporu odrana vrlo uspjena ekspertna rasprava o obrazovanju uz veliko sudjelovanje nastavnika informatike iz cijele Hrvatske. Posebna zahvala pripada prof. dr. sc. Slavku Krajcaru, dekanu Fakulteta elektrotehnike i raunarstva u Zagrebu, kao domainu brojnih okupljanja tijekom izrade strategije. Zahvaljujemo se prof. dr. sc. Miroslavu ugaju, dekanu Fakulteta organizacije i informatike, koji je organizirao i proveo strunu raspravu u Varadinu. Zahvale za uspjeno organiziranje javnih rasprava idu i prorektoru Sveuilita u Splitu prof. dr. sc. Igoru Zanchiu, dekanu Elektrotehnikog fakulteta u Osijeku prof. dr. sc. Radoslavu Galiu, gospodinu Stevi ufiu, upanu Istarske upanije i Anti Poloniju, voditelju Odsjeka u Hrvatskoj gospodarskoj komori, upanijskoj komori Rijeka. U ime cijele Radne skupine elim tako er istaknuti dragocjeni, a ipak teko razluivi doprinos naih prijatelja i kolega, ija imena nisu posebno navedena u prilozima. Svima njima, spomenutima i nespomenutima, idu nae najdublje zahvale. Dakako, za konani sadraj ovog dokumenta i interpretaciju sugestija i primjedbi odgovornost snose lanovi Radne skupine . Kao voditelj Radne skupine posebno se zahvaljujem svim lanovima Radne skupine koji su, uz svoje redovite radne obaveze, uloili veliki trud u razradu i pripremu ovog dokumenta.

Struktura dokumenta

Zahvale

Predgovor

V

SADRAJ

SAETAK PREPORUKE I NACRT AKTIVNOSTI NA PODRUJU INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE PRIJEDLOZI ZA DRUGE PROJEKTNE ZADATKE STRATEGIJE RAZVITKA INFORMACIJSKA I KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA I INFORMACIJSKO DRUTVO Pregled stanja i predvidivi razvitak informacijske i komunikacijske tehnologije Stvaranje informacijskog drutva i put do drutva znanja Informacijska i komunikacijska tehnologija u strategiji razvitka Hrvatske INFORMACIJSKA I KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA Informacija i sadraj Vieusluna mrea Otvoreno i me unarodno konkurentno hrvatsko telekomunikacijsko trite Pristup i sudjelovanje gra ana u informacijskom drutvu ELEKTRONIKO POSLOVANJE, ELEKTRONIKA UPRAVA I PREOBRAZBA DRUGIH DJELATNOSTI Elektroniko poslovanje Elektronika uprava Kultura i nacionalni sadraji Zdravstvo Rad na daljinu Osobni razvitak Lokalna zajednica i naselje INFORMACIJSKA I KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA KAO PROIZVODNA GRANA Vrijednosni lanac i distribucijski lanac ukupnih prihoda Inovativna organizacija Ocjena hrvatskih mogunosti

1 7

22

25

33

43

54


VI

INFORMACIJSKA I KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA U PROIZVODNIM I POSLOVNIM PROCESIMA Sveopa digitalizacija proizvodnje i poslovanja Automatiziranje i optimiranje proizvodnih procesa i postupaka Informacijska i komunikacijska tehnologija u poslovnim procesima Novi proizvodi i usluge zasnovani na informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji Potpora odrivom razvitku Poticanje kreativnosti i inovativnosti OBRAZOVANJE I ZNANSTVENOISTRAIVAKI RAD Osnovno i srednje obrazovanje za razdoblje drutva znanja Visokokolsko obrazovanje Cjeloivotno obrazovanje Znanstvenoistraivaka djelatnost OPE MJERE ZA RAZVITAK INFORMACIJSKOG DRUTVA Poticanje poduzetnitva Legislativa i regulativa Intelektualno vlasnitvo Normizacija Informatika i strukovne udruge Promocija informacijskog drutva Drutvene posljedice informacijske i komunikacijske tehnologije Mehanizmi mjerenja i praenja napretka informacijske i komunikacijske tehnologije PRILOZI A. Referentni izvori informacija B. Kratki ivotopisi lanova radne skupine C. Popis prijedloga i ideja za izradu strategije razvitka prema pozivu Vlade Republike Hrvatske od 6. travnja 2000. D. Popis eksperata koji su pomogli u oblikovanju teksta u razdoblju od lipnja do listopada 2000. E. Popis eksperata koji su pomogli u oblikovanju teksta u razdoblju od studenog 2000. do lipnja 2001. F. Popis sudionika ekspertnih rasprava o Strategiji razvitka Republike Hrvatske - Informacijska i komunikacijska tehnologija

60

64

76

82

Sadraj

VII

Informacijska i komunikacijska tehnologija omoguuje prijenos i uporabu svih vrsta informacija i predstavlja najprodorniju generiku tehnologiju dananjice. Kao takva, temelj je ekonomije i drutva 21. stoljea. Ova je tehnologija generator promjena u svim sferama drutva. Ona nalazi primjene u svim granama gospodarstva i u svim podrujima znanosti, te je podloga za uspjeno djelovanje poduzetnitva, kao i svih drutvenih i dravnih struktura. Stoga se na njoj treba temeljiti gospodarski i drutveni razvoj Hrvatske. Jednostavan pristup informacijama i znanju omoguit e donoenje kvalitetnih odluka u poslovanju, dravnoj upravi, obrazovanju, zdravstvu i privatnom ivotu. Udaljenost vie nee biti prepreka za komuniciranje, uenje, poslovanje ili pruanje zdravstvene zatite. Svi e gra ani morati imati mogunost pristupa informacijama i znanju, ali i mogunost stvaranja novih informacija i znanja. Stopa rasta realnog dohotka po glavi stanovnika visoko je korelirana sa stupnjem obrazovanja i izdvajanjem za obrazovanje, jer se tehnologija moe iskoristiti za gospodarski rast samo ako postoji obrazovana radna snaga. Stoga je neophodno ostvariti visoku godinju produkciju strunjaka za stvaranje i primjenu novih tehnologija. Proputanje prilike za razvojem i inventivnom uporabom informacijske i komunikacijske tehnologije znailo bi ujedno i proputanje prilike za prikljuenje Hrvatske suvremenom razvijenom i civiliziranom drutvu. 1. Informacijska i komunikacijska tehnologija treba pridonijeti gospodarskom rastu Republike Hrvatske, poveanju zaposlenosti i osvajanju novih trita. 2. U sljedeih pet godina Republika Hrvatska se treba prikljuiti razvijenim zemljama u istraivanju i razvoju informacijske i komunikacijske tehnologije, te u njezinoj primjeni pri stvaranju novih proizvoda i usluga, kako bi ova tehnologija postala znaajan izvor prihoda. 3. Razvojem elektronike uprave temeljene na uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije treba bitno unaprijediti kvalitetu usluga koje uprava prua gra anima i tvrtkama, te uinkovitost dravne i upanijske uprave, lokalne samouprave i javnih slubi. 4. Izgradnjom jeftine, brze i sigurne informacijske i komunikacijske infrastrukture treba osigurati zadovoljavanje potreba gra ana i gospodarstva. Ispunjenje ovih ciljeva uvest e Republiku Hrvatsku u informacijsko drutvo, odnosno drutvo znanja, te je tako pribliiti krugu razvijenih zemalja, a napose Europskoj Uniji. Predloena strategija razvitka ukazuje na to da su postavljeni ciljevi ostvarivi i daje preporuke s nacrtima aktivnosti za njihovo postizanje. tovie, znatan dio aktivnosti koje treba provesti za ostvarivanje ciljeva ne zahtijeva ulaganja ili se moe financirati preusmjeravanjem postojeih sredstava, te ih je mogue ostvariti u kratkom roku. Hrvatsko gospodarstvo na podruju informacijske i komunikacijske tehnologije u potpunosti je privatizirano i posluje uspjeno, a nekoliko veih, te vie srednjih i manjih tvrtki njeguje inovativnost, to je bitna pretpostavka za razvoj novih proizvoda i usluga. Tom gospodarstvu nisu potrebni posebni uvjeti niti sredstva, ve snane ope mjere za poticanje poduzetnitva, te omoguavanje povoljnih i stabilnih uvjeta poslovanja u to kraem roku. Hrvatsko telekomunikacijsko trite sposobno je za liberalizaciju i dinamian razvoj bez

SAETAK

Koji su strateki ciljevi?

Koliko je sredstava i vremena potrebno za ostvarenje ciljeva?

Brzo izvedive aktivnosti

Saetak

1

optereenja dravnog prorauna. To dokazuju tehnoloka razina telekomunikacijske mree i razina strunog znanja u trenutku privatizacije, bitno via nego u drugim tranzicijskim zemljama, dinamian razvoj pokretne mree u konkurenciji dva operatora s vie od 600 novozaposlenih, te brzina difuzije Interneta u akademskoj zajednici. U mnogim dravnim institucijama i javnim slubama izvedeni su informacijski sustavi s bazama podataka ije bi povezivanje, umreavanje i uporaba poduprta odgovarajuom legislativom znatno unaprijedilo poslove uprave i rad javnih slubi. To je mogue uiniti s postojeim strunjacima i uz minimalna ulaganja. Dugotrajnije i skuplje aktivnosti Najdugotrajnije aktivnosti koje su uvjet za postizanje stratekih ciljeva vezane su uz obrazovanje. Valja istaknuti da su nai strunjaci na podruju informacijske i komunikacijske tehnologije visoko cijenjeni u Europi i svijetu te rade i najsloenije poslove istraivanja, razvoja i proizvodnje. Me utim, njihova godinja produkcija nije dovoljna niti za tekue zahtjeve, a kamoli za znatnije proirenje poslova. Tako er nemamo niti obrazujemo dovoljno kvalitetnih, a posebno vrhunskih, menadera za rad u visokim tehnologijama. Pritom se ne treba zavaravati mogunou da bi se ovi problemi mogli rijeiti brzim i polovinim obrazovanjem, ve je prijeko potrebna temeljita i brza reforma kolstva. I ovdje, me utim, a posebice u visokom kolstvu, nisu neophodna nova velika ulaganja ve bi trebalo to prije poeti poveavati usmjeravanje studenata i nastavnika na informacijsku i komunikacijsku tehnologiju i tako uskla ivati obrazovanje strunjaka s potranjom na hrvatskom tritu radne snage. Time e se ujedno i smanjiti broj mladih strunjaka koji ne mogu nai zaposlenje. Na isti se nain, preusmjeravanjem sredstava za znanost sukladno nacionalnim prioritetima, te boljim povezivanjem temeljnih, primijenjenih i razvojnih istraivanja moe poeti osiguravati dugorona potpora strategiji razvitka. U osnovnom i srednjem kolstvu potrebno je osuvremeniti nastavne planove i programe, te provesti sustavno preobrazovanje nastavnika za kompetentno izvo enje tih programa. Najvee trokove iziskivat e opremanje obrazovnih, znanstvenih, kulturnih i zdravstvenih institucija, izgradnja elektronike uprave i javnih slubi, te digitalizacija kulturnih, nacionalnih, obrazovnih, zdravstvenih i poslovnih sadraja. U svrhu racionalizacije trokova ovdje treba poticati stvaranje opih rjeenja koja mogu zadovoljiti potrebe razliitih ustanova i slubi. Velik broj poslova vezanih za razvitak elektronike uprave i digitalizaciju razliitih sadraja mogue je i potrebno rjeavati angamanom profesionalnih tvrtki koje se moraju pridravati zadanih organizacijskih i tehnikih normi. Time e se sprijeiti bujanje dravne uprave, te potaknuti konkurencija koja e rezultirati smanjenjem trokova izvo enja poslova. Djelotvorna primjena informacijske i komunikacijske tehnologije poiva na sre enoj legislativi i regulativi, pa stoga Republika Hrvatska mora uskladiti svoje zakonodavstvo sa zakonodavstvom razvijenih zemalja. To je dugotrajan posao koji, me utim, moe obaviti kvalitetna i uinkovita dravna uprava. Pretpostavke za uspjeno ostvarenje strategije je uspostavljanje etiriju mehanizama i to za: planiranje aktivnosti za realizaciju ciljeva strategije, upravljanje provedbom strategije, promociju strategije te kontrolu ostvarenja predvi enih aktivnosti i postavljenih ciljeva. Planiranje aktivnosti za realizaciju ciljeva strategije temeljit e se na preporukama i

Kakav je strateki pristup?


2

akcijama koje su sastavni dio ove strategije. Ove preporuke i akcije potrebno je razraditi u izvedive planove koji ukljuuju preciznu razradu aktivnosti, nositelje i vremenske rokove realizacije, te potrebna sredstva. Upravljanje provedbom strategije bit e povjereno Nacionalnom savjetu za tehnologije informacijskog drutva, strunom tijelu na elu s Predsjednikom Vlade, ime e se osigurati suradnja strunjaka i politiara, neophodna za uspjenu provedbu strategije. Za provedbu strategije koristit e se i resursi Ureda za strategiju i Ureda za internetizaciju. Promocija strategije potrebna je kako bi se osiguralo njeno prihvaanje od strane gra ana i tvrtki. Njih treba informirati o mogunostima informacijske i komunikacijske tehnologije i pridobiti za ulogu aktivnih sudionika u stvaranju informacijskog drutva. Isto tako treba ih upoznati s preprekama i opasnostima na putu ostvarivanja ciljeva. Praenje predvi enih aktivnosti i ostvarivanja postavljenih ciljeva u ime gra ana provodit e Saborski odbor za tehnologije informacijskog drutva. Time se osigurava namjensko i racionalno troenje novca poreznih obveznika, te sprjeavaju mogue zlouporabe informacijske i komunikacijske infrastrukture. Ostvarenje ciljeva ove strategije gra anima e donijeti viestruke koristi. Smanjit e se broj nezaposlenih, ali i broj mladih obrazovanih ljudi koji odlaze u emigraciju. Poveat e se mogunosti i kvaliteta obrazovanja, omoguiti cjeloivotno uenje, te uenje i stjecanje vjetina posredstvom Interneta. Gra ani e imati jednostavan pristup osnovnim javnim podatcima, te javnim slubama. Bitno e se poveati kvaliteta i brzina usluivanja gra ana od strane dravne uprave, a poveanje uinkovitosti rada dravne uprave osigurat e i racionalno troenje sredstava koje gra ani plaaju dravi u obliku poreza. Gra anima e se omoguiti jednostavnija komunikacija, laki pristup informacijama i uslugama, obavljanje poslova i nabavki te izvo enje bankarskih i drugih transakcija bez potrebe izlaska iz kue. Tako er e se znatno olakati pristup zdravstvenim informacijama i ostvarenju zdravstvenih usluga te pristup kulturnim sadrajima. Bit e omoguen pristup informacijskoj i komunikacijskoj infrastrukturi s javnih mjesta kao to su kole, knjinice i sredita lokalnih zajednica. Znatan dio ove strategije, te preporuka i aktivnosti koje iz nje proistjeu, posveen je mladim generacijama gra ana Hrvatske. kolovanje u osnovnoj i srednjoj koli mora obuhvatiti i obrazovanje iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije koje e mladima omoguiti razumijevanje osnova ove tehnologije. To e ih osposobiti za rad s tom tehnologijom, te im tako omoguiti stjecanje osnovnih uvjeta za konkurenciju na tritu rada. Istom e cilju pridonijeti i stvaranje temeljitijeg opeg obrazovanja sa znatno veom samostalnou uenika u procesu obrazovanja i s poticanjem sposobnosti analiziranja i kritikog spoznavanja. Takvo obrazovanje e mladim ljudima olakati samostalno i cjeloivotno uenje, a time i lake prilago avanje promjeni radnih mjesta, koja e u budunosti biti sve ea. Mladi ljudi koji dobiju visokokolsko obrazovanje osposobit e se za uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije u svojoj struci. Oni e pritom stei i dovoljno razumijevanje osnova ove tehnologije da im olaka koritenje razliitih novih alata koji e se razviti tijekom to dobivaju gra ani?

Mladi i kolovanje

Saetak

3

njihova radnog vijeka. Napokon, znatno e se poveati broj mladih ljudi koji e u visokokolskom obrazovanju biti specijalizirani za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, te tako biti nositelji istraivanja, razvoja, primjena i unapre enja ove tehnologije u naoj zemlji. Stariji gra ani i gra ani s posebnim potrebama Ova strategija ne zaboravlja ni starije gra ane kojima informacijska i komunikacijska tehnologija omoguuje kreativno koritenje slobodnog vremena i sudjelovanje u drutvenom ivotu. To se odnosi na kvalitetnije informiranje, olakanu komunikaciju, mogunost sudjelovanja u javnim raspravama te koritenje steenog znanja i iskustva u ulozi savjetnika. Informacijska i komunikacijska tehnologija tako er prua mogunost znatno veeg i kvalitetnijeg ukljuivanja gra ana s posebnim potrebama u obrazovanje i rad, ali i u razliite druge drutvene aktivnosti, ime se moe znatno poboljati kvaliteta njihova ivljenja. Informacijska i komunikacijska tehnologija, uz nesumnjive koristi, donosi i razliite opasnosti. To su, primjerice, ugroavanje privatnosti, raunarski kriminal, irenje ilegalnih i uvredljivih sadraja, te produbljivanje jaza izme u obrazovanih i bolje stojeih, te manje obrazovanih i siromanijih pojedinaca. Kako bi se u to je veoj mjeri ograniile mogue tete i potekoe, gra ane e trebati informirati o postojanju opasnosti i vrsti problema s kojima se mogu suoiti, te o nainu njihova savladavanja. Od Vlade se prvenstveno oekuje odlunost u provo enju strategije koja e Hrvatsku izvesti na put ubrzanog razvoja. Pritom je bitno bez kolebanja uvoditi uinkovitu pravnu dravu, stabilnu makroekonomsku politiku, poreznu politiku koja e poticati investicije i poduzetnitvo, razvoj financijskih trita te reformu trita rada. Jednako je vano i provo enje temeljite reforme dravne uprave i obrazovanje zaposlenih u njoj s ciljem stvaranja uinkovite, poduzetniki orijentirane javne administracije. U podruju informacijske i komunikacijske tehnologije Vlada treba u najkraem moguem roku deregulirati telekomunikacijsko trite, razvijati informacijsku i komunikacijsku infrastrukturu u cijeloj zemlji, te poticati razvoj elektronikog poslovanja i elektronike uprave. Tako er treba poticati vlastitu proizvodnju, istraivanje i razvoj te primjene na podruju informacijske i komunikacijske tehnologije, uskladiti hrvatsko zakonodavstvo sa zakonodavstvom razvijenih zemalja, te usvojiti me unarodne norme u ovom podruju. S obzirom da obrazovanje predstavlja temelj gospodarskog razvitka i nadolazeeg informacijskog drutva, od posebne je vanosti orijentacija Vlade na stvaranje suvremenog i uinkovitog obrazovnog sustava koji na svim razinama ukljuuje obrazovanje za podruje informacijske i komunikacijske tehnologije, te obrazovanje posredstvom te tehnologije. Poticanje znanstvenoistraivakog rada u podruju informacijske i komunikacijske tehnologije, te suradnje znanstvenih i istraivakih institucija s proizvodnim i uslunim tvrtkama neophodno je kako bi se stvorili uvjeti za razvoj inovativnih proizvoda i usluga konkurentnih na svjetskom tritu. Vlada tako er treba poticati promotivne akcije koje e upoznavati gra ane i tvrtke s mogunostima koje im prua informacijsko drutvo, te ih mobilizirati za sudjelovanje u aktivnostima koje su neophodne za njegovo uspostavljanje. Osim posredstvom javnih

Opasnosti i njihovo svladavanje

to treba uiniti Vlada?


4

medija, promotivne akcije je potrebno provoditi i na svim razinama obrazovnog sustava. Tako er je potrebno organizirati praenje napretka informacijskog drutva u Hrvatskoj koritenjem odgovarajuih statistikih pokazatelja, te periodino raditi usporedbe s napretkom tranzicijskih i razvijenih zemalja. Provo enje mjera poput jednostavnijeg i jeftinijeg stvaranja novih tvrtki, mjera za privlaenje stranog kapitala, te poveano obrazovanje strunjaka za informacijske i komunikacijske tehnologije omoguit e znatno veu dinamiku stvaranja tehnoloki naprednih tvrtki, te dovesti do oivljavanja ekonomske aktivnosti. Mjere za poticanje elektronikog poslovanja i donoenje odgovarajue legislative omoguit e tvrtkama ubrzano prihvaanje elektronikog poslovanja i omoguavanje njihova izlaska na globalno trite. Potpora malim i srednjim tvrtkama u stvaranju kvalitetnih proizvoda i usluga temeljenih na informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji olakat e njihovo ukljuivanje u lanac stvaranja vrijednosti velikih svjetskih tvrtki. Povjeravanje razliitih poslova dravne uprave tvrtkama koje zadovolje odgovarajue standarde potaknut e jaanje konkurentnosti manjih i srednjih tvrtki. Tome e posebno pridonijeti i prelazak dravne uprave na elektroniku nabavu, ime e se postii transparentnost poslovanja dravne uprave i osigurati posao tvrtkama koje su visoko produktivne i stvaraju kvalitetne proizvode i usluge. Da bi tvrtke mogle nuditi sloene i konkurentne proizvode i usluge potrebne u lancu vrijednosti velikih svjetskih tvrtki morat e se interesno povezivati s drugim tvrtkama te istraivakim jedinicama. Organizacijska povezanost istraivanja i razvoja proizvoda ubrzat e pritom ciklus inovacije tvrtke i olakati prihvaanje informacijske i komunikacijske tehnologije. Razvoj inovativnosti u koritenju suvremene tehnologije zahtijeva obrazovanje zaposlenih strunjaka i menadera. U tu e svrhu tvrtke morati investirati u obrazovanje, postavljati zahtjeve visokokolskim institucijama za stvaranje adekvatnih obrazovanih programa, te omoguiti zaposlenima koritenje obrazovanja posredstvom Interneta. Obrazovanje posredstvom informacijske i komunikacijske tehnologije omoguit e poveanje uinkovitosti obrazovanja u cjelini, dok e obrazovanje za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju stvarati strunjake potrebne za suvremene radne procese, te time privlaiti strane i domae investicije. Stvaranje integrirane nacionalne zdravstvene informacijske infrastrukture omoguit e gra anima jednostavan pristup zdravstvenim informacijama, dok e zdravstveni profesionalci moi pratiti stanje pacijenata, te nuditi zdravstvene usluge pacijentima i u udaljenim i slabo naseljenim podrujima. Ovakav zdravstveni sustav treba omoguiti bolju zdravstvenu preventivu i lijeenje, te tako dovesti do smanjenja trokova zdravstva i bolovanja. Kulturni sadraji, koji ine vaan dio nacionalnog identiteta, biti e postupno digitalizirani i posredstvom digitalnih knjinica stavljeni na uvid i uporabu gra anima, uenicima i studentima, kulturnim radnicima, umjetnicima i znanstvenicima. Na taj e se nain velikom broju zainteresiranih omoguiti pristup kulturnom blagu s udaljenih lokacija, te e se ujedno to dobivaju, a to trebaju uiniti tvrtke i poduzetnici?

Koji je opedrutveni dobitak?

Saetak

5

olakati distribucija i promocija hrvatskih kulturnih sadraja u inozemstvu. Tako er e se omoguiti i brzo pretraivanje knjine gra e tradicionalnih knjinica s udaljenih lokacija. U lokalnim zajednicama i naseljima postavit e se internetski centri s besplatnim pristupom informacijskoj i komunikacijskoj infrastrukturi, to e omoguiti koritenje javnih usluga onima koji ih ne mogu koristiti od kue i time smanjiti opasnost od produbljivanja socijalnih nejednakosti. Internetski su centri od posebnog znaenja u ruralnim, slabo naseljenim, udaljenim i manje razvijenim krajevima gdje mogu pomoi u stvaranju radnih mjesta, dobivanju medicinske pomoi i savjeta, te podizanju opeg stupnja obrazovanja u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji. Napokon, omoguavanje pristupa relevantnim informacijama pogoduje informiranju gra ana o vanim drutvenim pitanjima, a samim time i razvoju demokracije. to je zadatak strunjaka i znanstvenika? Strunjaci i znanstvenici iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije trebaju osmisliti sustav obrazovanja iz ovog podruja, od osmogodinjih kola do srednjih i visokih kola, sustav poslijediplomskog specijalistikog obrazovanja te sustav cjeloivotnog obrazovanja. Pritom se u visokokolskom obrazovanju posebno trebaju razviti sustavi obrazovanja za profesionalno bavljenje informacijskom i komunikacijskom tehnologijom, te za uporabu ove tehnologije u razliitim profilima visokokolskog obrazovanja. Znanstvenici trebaju pokrenuti temeljna i primijenjena istraivanja u podruju informacijske i komunikacijske tehnologije, sudjelovati u interdisciplinarnim istraivanjima o drutvenim i ekonomskim posljedicama ove tehnologije, te jaati me unarodnu suradnju. Posebno vana za sveukupan razvoj drutva je otvorena i dvosmjerna znanstvena suradnja sveuilita s gospodarstvom na istraivakim i razvojnim projektima i programima. Interdisciplinarna suradnja strunjaka i istraivaa iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije sa strunjacima i istraivaima iz razliitih podruja primjene ove tehnologije moe dovesti do novih rjeenja zanimljivih i u svjetskim razmjerima.


6

Preporuke su razvrstane u sedam skupina iji su naslovi jednaki naslovima poglavlja u kojima se preporuke obrazlau. Uvodni dio svake skupine ini svojevrsni saetak poglavlja u kojima su preporuke razra ene. Za puno razumijevanje preporuka i nacrta aktivnosti potrebnih za njihovo oivotvorivanje preporuljivo je pozorno razmotriti cijeli dokument. Informacijska i komunikacijska tehnologija je bez sumnje najprodornija generika tehnologija dananjice. Njezin utjecaj na razvitak ovjeanstva bit e mnogostruko znaajniji od utjecaja tehnologija iz prolosti. Dananje uporabe raunala i mrea samo su poetna faza razdoblja sveprisutne informacijske i komunikacijske tehnologije koje je neposredno pred nama. U Republici Hrvatskoj treba stvoriti uvjete za nesmetano irenje istraivanja, razvoja, proizvodnje i svih oblika uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije koja je prijeko potrebna za prikljuivanje razvijenom svijetu. Ona moe znaajno utjecati na sveopi napredak drutva i posluiti kao poluga za rjeavanje mnogih kritinih toaka. Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije pomae razvitku informacijskog drutva i drutva znanja u kojem znanje postaje neizostavnim osnovnim faktorom proizvodnje. Nacionalni savjet i Saborski odbor za tehnologije informacijskog drutva Pri razmatranju strateke uloge informacijske i komunikacijske tehnologije u vremenskom razdoblju koje prelazi nekoliko godina moraju se uzeti u obzir tehnoloke promjene koje predstoje. Uz ubrzano preuzimanje dananjih tehnolokih rjeenja, Republika Hrvatska se mora prikljuiti krugu zemalja koje aktivno sudjeluju u razvitku sveprisutne informacijske i komunikacijske tehnologije. Aktivnost Osnivanje Nacionalnog savjeta za tehnologije informacijskog drutva na elu s Predsjednikom Vlade. Savjet e donositi strateke odrednice za postizanje cjelokupnog boljitka drutva koritenjem informacijske i komunikacijske tehnologije, te koordinirati aktivnosti za ostvarivanje tih odrednica. Osnivanje Saborskog odbora za tehnologije informacijskog drutva koji e trajno pratiti razvitak i usmjeravati uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije. Republika Hrvatska moe i mora informacijsku i komunikacijsku infrastrukturu graditi na opim tehnolokim i trinim naelima kako bi svojim gra anima omoguila pristup i sudjelovanje u informacijskom drutvu s novim izborom za ivljenje, zapoljavanje i rad, uenje i stvaralatvo, te iskoristila mogunosti nove ekonomije na prijelazu iz industrijskog u informacijsko drutvo. Razvoj treba usmjeravati prema vieuslunoj mrei sa skupom usluga sukladnim potrebama gra ana i gospodarstva, ukljuujui irokopojasni pristup i pristup Internetu u pokretu, novu generaciju Interneta i opi pokretni telekomunikacijski sustav. U najkraem moguem roku treba uspostaviti liberalizirano telekomunikacijsko trite sukladno europskom modelu, za koje e se dio proizvoda i usluga istraivati, razvijati i proizvoditi u zemlji.

PREPORUKE I NACRT AKTIVNOSTI NA PODRUJU INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE Informacijska i komunikacijska tehnologija i informacijsko drutvo

Preporuka 1

Poetak provedbe 2001

2001

Informacijska i komunikacijska infrastruktura

Preporuke i nacrt aktivnosti na podruju informacijske i komunikacijske tehnologije

7

Preporuka 2

Jeftina, brza i sigurna informacijska i komunikacijska infrastruktura Izgra ivati jeftinu, brzu i sigurnu infrastrukturu stvaranjem informacijskog i telekomunikacijskog trita s konkurencijom u pruanju svih usluga, izravnim utjecajem na primjenu novih tehnologija i uvo enje novih usluga kod telekomunikacijskih operatora i davatelja usluga, poticanjem istraivanja, razvoja i proizvodnje informacijske i komunikacijske opreme i usluga, te djelovanjem postojeih i privlaenjem novih tvrtki s podruja visokih tehnologija. Aktivnost Usmjeravanje i nadzor ulaganja u razvoj informacijske i komunikacijske infrastrukture prema vieuslunoj mrei sa skupom usluga sukladnim potrebama gra ana i gospodarstva, ukljuujui irokopojasni pristup i pristup Internetu u pokretu, novu generaciju Interneta i opi pokretni telekomunikacijski sustav. Skrb za uvjete nabavke opreme za operatore i davatelje usluga u potpunom ili djelominom dravnom vlasnitvu, te dravne institucije. Priprema uvo enja opeg pokretnog telekomunikacijskog sustava UMTS u 2002. g. sukladno dinamici Europske Unije. Poveanje broja operatora pokretnih mrea izdavanjem tri licence za UMTS na nacionalnoj razini. Uvo enje irokopojasnog pristupa na nacionalnoj razini za potporu zahtjevnih usluga i aplikacija, posebice tvrtki i djelatnosti s me unarodnim aktivnostima. Ostvarivanje me unarodne povezanosti primjerenog kapaciteta i kvalitete za potrebe govorne komunikacije i Interneta sa svim svjetskim poslovnim sreditima s kojima imamo ili elimo ostvariti suradnju, te zemljama iz kojih ostvarujemo veinu turistikog prometa. Pokretanje aktivnosti za izgradnju infrastrukture elektronikog poslovanja koja treba osigurati osnovne funkcije elektronikog poslovanja: registraciju i ovjeravanje, javnu elektroniku potu, te elektroniku razmjenu dokumenata. Difuzija Interneta, poveanje rasprostranjenosti osnovnih usluga s osloncem na javnu mreu i davatelje Internetske usluge, te uvo enje naprednih usluga, s Hrvatskom akademskom i istraivakom mreom (CARNet) kao promotorom nove generacije Interneta. Prihvaanje prioritetnih mjera iz akcijskog plana eEurope 2002 za jeftiniji i bri pristup Internetu: a) uvo enje potpune konkurencije u telekomunikacije, ukljuujui lokalni pristup, b) snienje cijena pristupa Internetu i smanjivanje tarifa za zakupljene vodove poveanjem konkurencije, c) uvo enje IPv6, d) dodjela frekvencija za viemedijske beine sustave. Prikljuivanje europskim aktivnostima za sigurnu infrastrukturu, te prihvaanje prioritetnih mjera iz akcijskog plana eEurope 2002: e) poveanje raspoloivosti tehnologija i proizvoda za siguran prijenos s IPsec i IPv6, te zatitu privatnosti, f) uvo enje pametne kartice, g) koordinirani pristup onemoguavanju elektronikog kriminala.

Poetak provedbe Odmah

2001

2001 2001

2001

2001

2001


8

Liberalizacija telekomunikacijskog trita Uspostaviti liberalizirano telekomunikacijsko trite sukladno europskom modelu u najkraem moguem roku. Aktivnost Izraditi Izvjee o telekomunikacijskoj regulativi u Republici Hrvatskoj sa sljedeim sadrajem: nezavisno nacionalno regulacijsko tijelo, licenciranje, povezivanje i pristup mreama, konkurencija u lokalnom pristupu, iznajmljeni vodovi, Internet, opa usluga i zatita korisnika, tarifna politika i izraunavanje trokova, numeracija i adresiranje, zatita podataka, pravo prolaza, planiranje i upravljanje frekvencijskim spektrom. U Izvjee ukljuiti prijedlog promjena hrvatskog zakonodavstva sukladno regulacijskom paketu Europske Unije. Izvjee o telekomunikacijskoj regulativi ustanoviti kao obvezni godinji dokument. Utvrditi granicu izme u vlasnitva i koncesije u informacijskoj i komunikacijskoj infrastrukturi. Davanje koncesije za operatore i davatelje usluga uvjetovati ulaganjem u razvoj informacijske i komunikacijske infrastrukture i usluga sukladno svjetskim trendovima, a posebno poticati vlastito istraivanje i razvoj u Republici Hrvatskoj. Ustanoviti mjere kojima e se poslovi na izgradnji informacijske i komunikacijske infrastrukture uvjetovati adekvatnim istraivakim, razvojnim i proizvodnim aktivnostima u Hrvatskoj i zapoljavanjem naih strunjaka. Ustanoviti mjere za stvaranje otvorenog informacijskog i telekomunikacijskog trita koje e biti me unarodno konkurentno, poticajno za ulaganje i zapoljavanje, a za koje e se dio proizvoda istraivati, razvijati i proizvoditi u zemlji. Razliite komercijalne uloge na tritu, koje su povezane sa sadrajima, uslugama, posluiteljskim sustavima i mreama, ostvarivati na naelima objektivnosti, transparentnosti i bez diskriminacije. Ustanoviti mjere kojima e se: 1. ostvariti odgovornost i utjecaj hrvatske znanosti i struke na razvoj informacijske i komunikacijske infrastrukture, te partnerstvo javnog i privatnog sektora, 2. tititi interese Republike Hrvatske istim mehanizmima kojima Europska Unija titi svoje interese u svijetu, 3. sav informacijski i komunikacijski promet s izvoritem i odreditem u Hrvatskoj, te onaj koji njome prolazi, podvrgnuti hrvatskom zakonodavstvu, 4. nadzor informacijskog i komunikacijskog poslovanja provoditi na naelima koja se primjenjuju u Europskoj Uniji. Pristup i sudjelovanje gra ana u informacijskom drutvu Omoguiti svim gra anima pristup i sudjelovanje u informacijskom drutvu, razvijajui informacijsku i komunikacijsku infrastrukturu u cijeloj zemlji, s brigom za mlade, gra ane s posebnim potrebama, starije gra ane i gra ane slabijeg imovinskog stanja. Aktivnost Besplatno povezivanje svih kola na Internet, s ciljem omoguavanja pristupa viemedijskim uslugama u razredu. Poetno rjeenje zasnivati na pristupu Internetu telefonskom ili ISDN mreom.

Preporuka 3


Odmah

Odmah

2001

2001

Preporuka 4



9

2001 2001

2002

Primijeniti obvezu ope usluge, te omoguiti gra anima pristup osnovnim javnim podacima: pravno-administrativne informacije, kultura, okoli i uvjeti u prometu, a postupno i elektroniki pristup javnim slubama i edukacijskim sadrajima. Omoguiti pristup informacijskim uslugama s javnih pristupnih toaka u kolama, knjinicama i sjeditima lokalnih zajednica, to je posebno vano za mlade i gra ane koji nemaju drugu mogunost pristupa. Ostvariti elektroniki pristup u prostorima javnih slubi, za one slube kojima se moe pristupiti kroz mreu. Razmotriti posebne tarifne sheme za gra ane s niskim primanjima. Ukidanjem carina i drugim olakicama utjecati na cijenu raunalne i komunikacijske opreme te softvera, posebice za kolstvo i osobnu uporabu. Potaknuti, sukladno inicijativi eEurope, primjenu naela oblikovanja za sve za proizvode i usluge informacijske i komunikacijske tehnologije. Voditi rauna o gra anima s posebnim potrebama pri nabavci proizvoda i usluga informacijske i komunikacijske tehnologije. Ukljuivanje slabije razvijenih podruja rijeiti naelima ope usluge i financijskim instrumentima za potporu razvoja informacijske i komunikacijske infrastrukture, te besplatnim pristupom Internetu u javnim prostorima. Potrebna su posebna rjeenja za otono podruje s niskom naseljenou i velikim sezonskim varijacijama informacijskog prometa. Informacijska i komunikacijska infrastruktura, a posebice elektroniko poslovanje trebaju postati snana poluga razvitka Republike Hrvatske koja e omoguiti prijelaz u informacijsko drutvo, poveanje broja radnih mjesta, zadravanje mladih strunjaka u zemlji, te poveanje konkurentnosti tvrtki. Stvaranje elektronike uprave treba omoguiti pruanje brze i kvalitetne usluge gra anima i tvrtkama, te osigurati racionalno koritenje proraunskih sredstava. Informacijska i komunikacijska infrastruktura omoguuje nove i fleksibilne oblike rada, pristup kulturnim i nacionalnim sadrajima u digitalnom obliku, te dostupnost zdravstvenih informacija i usluga gra anima i zdravstvenim profesionalcima. Elektroniko poslovanje Elektroniko poslovanje predstavlja temelj postizanja konkurentnosti tvrtki, omoguuje njihov nastup na globalnom tritu, te omoguuje stvaranje novih tvrtki i radnih mjesta, pa je stoga potrebno intenzivno poticati njegov razvitak. Za uspjean razvitak informacijskog drutva potrebno je razraditi hrvatsku legislativu za podruje informacijske i komunikacijske tehnologije i stvoriti pravni okvir za razvitak elektronikog poslovanja koji e poticati njegovo koritenje, te osigurati njegovu stabilnost i predvidivost. Pri donoenju zakona i propisa, gdje god je to mogue, treba prihvatiti, odnosno primijeniti me unarodnu legislativu. Aktivnost Odre ivanje glavnih pravaca rada i prioriteta na podruju elektronikog poslovanja, uz periodiku analizu tijeka aktivnosti. Uspostaviti partnerstvo Vlade, poslovnih subjekata i akademske zajednice.

Elektroniko poslovanje, elektronika uprava i preobrazba drugih djelatnosti

Preporuka 5



10

U suradnji sa strukovnim zajednicama napraviti snimku stanja legislative iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije u razvijenim zemljama i pregled potrebne hrvatske legislative. Donoenje zakonskih akata o elektronikom poslovanju, ukljuujui rjeavanje zatite osobnih podataka, javnosti podataka, tajnosti podataka, te zatite od raunarskog kriminala. Uvo enje standarda za zatitu osobnih informacija, te zabranu zloupotrebe osobnih podataka. Donoenje zakona o elektronikom potpisu i elektronikom novcu, te stvaranje certifikacijskih institucija. Osigurati sudjelovanje Republike Hrvatske u me unarodnim forumima u kojima se raspravljaju kljuna pitanja, te predlau rjeenja, zakoni i propisi za elektroniko poslovanje. Ostvariti me usobnu suradnju naih me unarodnih predstavnika radi zastupanja utvr ene dravne politike, te njihovo izvjetavanje o njezinu provo enju. Donoenje mjera za privlaenje investicijskog kapitala usmjerenog na osnivanje i ubrzavanje rasta malih i srednjih tvrtki koje posluju iskljuivo na Internetu. Brza i jeftina registracija novih tvrtki, osloba anje od poreznih obveza u poetnom razdoblju rada i olakice za zapoljavanje radnika. U partnerstvu s predstavnicima potroaa i industrije poticati povjerenje korisnika u elektroniko poslovanje. Uvo enje besplatne informacijske usluge s praktinim informacijama o elektronikom poslovanju za male i srednje tvrtke, primjerima najbolje prakse, podacima o tritima, investicijama i mikroekonomskim analizama, te savjetima za upravljanje tvrtkama. Pruiti informacije o nainu stjecanja novih znanja i vjetina iz podruja elektronikog poslovanja, te omoguiti stvaranje virtualne zajednice za me usobnu pomo u rjeavanju problema. Elektronika uprava Elektronika uprava omoguuje poveavanje kvalitete usluga i uinkovitosti dravne i lokalne uprave, pruanje kvalitetnih informacija gra anima i tvrtkama, te uinkovitije i transparentnije poslovanje s tvrtkama, pa je stoga treba razviti u to kraem roku. Vlada se mora pojaviti i kao uzoran korisnik elektronikog poslovanja koji e time poticati cijeli javni sektor, gospodarske subjekte i gra ane na koritenje elektronikog poslovanja. Veinu poslova pri uvo enju elektronikog poslovanja u dravnu i lokalnu upravu treba povjeriti profesionalnim tvrtkama. Aktivnost Odre ivanje glavnih pravaca rada i prioriteta na podruju elektronike uprave, uz periodiku analizu tijeka aktivnosti. Uspostaviti partnerstvo Vlade, poslovnih subjekata i akademske zajednice. Stvaranje konceptualnog modela informacijskog sustava drave i osnovnih pretpostavki za razvitak elektronike uprave: umreavanje tijela dravne i lokalne uprave, sustav elektronike pote, sustav elektronike razmjene podataka, sustav dravnih registara i evidencija, sustav baza podataka s otvorenim pristupom, te stvaranje i razmjena digitalnih dokumenata. Analiza postojeih rjeenja, posebice baza podataka, te mogunosti njihovog povezivanja i objedinjene uporabe. Odgovarajuom legislativom omoguiti gra anima i tvrtkama koritenje svih podataka koji nisu tajni.

2001

2001

2001

2001 2002

Preporuka 6



11

2001

2001

2001

2001 2001 2002

2002

2002

Opremiti slube dravne uprave i lokalne samouprave u upanijama i osigurati im potporu za podruje informacijske i komunikacijske tehnologije. Donoenje uredbe o uredskom poslovanju s regulativom za elektroniki dokument i elektroniki potpis, jedinstvenu registraciju javnih digitalnih kljueva unutar dravne i lokalne uprave, razmjenu digitalnih podataka i jedinstveni sustav upravljanja elektronikim dokumentima. Utvr ivanje organizacijskih i tehnikih normi koje e osiguravati kompatibilnost i sposobnost zajednikog rada te postizanje poslovnih i tehnikih standarda kvalitete. Povjeravanje profesionalnim tvrtkama veine poslova razvitka elektronike uprave kako bi se sprijeilo bujanje dravne i lokalne uprave i potakla konkurencija koja e dovesti do smanjenja trokova izvo enja posla. Uspostavljanje i prihvaanje europskog sustava stjecanja potvrde o uspjenosti uporabe osobnih raunala (ECDL - European Computer Driving Licence) kao osnovni kriterij za osposobljenost zaposlenika u dravnoj upravi i lokalnoj samoupravi. Utvrditi nain uvo enja ECDL u postupak utvr ivanja strunosti za djelatnike u slubama dravne uprave i lokalne samouprave. Potaknuti usvajanje jednakog naina licenciranja strunosti u svim javnim djelatnostima, pa i privatnom sektoru. Uvesti pojednostavljene elektronike administrativne procedure za poslovanje, primjerice za brzo registriranje tvrtki. Poticati upotrebu suvremenih metoda za reinenjerstvo poslovnih procesa i sustava za potporu odluivanju u dravnoj upravi. Prijelaz dravne i lokalne uprave na elektroniko poslovanje, te razvoj najvanijih primjena elektronikog poslovanja u kljunim sferama dravne i lokalne uprave. Prioritet treba imati elektronika nabava zbog izrazito velikog utjecaja na sveukupni razvitak elektronikog poslovanja u privatnom i javnom sektoru te osiguranja transparentnosti poslovanja. Razvoj kvalitetnih i lako dostupnih informacijskih usluga za gra ane i tvrtke, ukljuivo i stvaranje jedinstvenog Web prozora za pristup informacijama i uslugama na svim razinama dravne i lokalne uprave, uz odabir prioritetnih sadraja sukladno akcijskom planu eEurope 2002. Uvo enje reinenjerstva poslovnih procesa, te suvremenih metoda potpore odluivanju temeljenih na informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji u visokokolsko obrazovanje za poslove u dravnoj upravi. Rad na daljinu Rad na daljinu predstavlja velik potencijal za budunost, jer omoguuje smanjenje trokova tvrtkama i poveava kakvou ivljenja radnika. Stoga je potrebno njegovo postupno uvo enje. Aktivnost Zakonsko ure ivanje rada na daljinu. Seminari za stjecanje vjetina za rad na daljinu i njegovo organiziranje. Poticanje rada na daljinu poreznim olakicama. Vlada i sama postaje korisnik rada na daljinu rada za obavljanje raznih vrste poslova za koje

Preporuka 7

Poetak provedbe 2001 2001 2002 2002


12

nije neophodna fizika nazonost. Prijelaz na ovakav nain rada poticati subvencioniranjem nabavke raunala i telekomunikacijskih trokova. Prva, najvanija i najprodornija tehnologija dananjice je informacijska i komunikacijska tehnologija. Konvergencija ili trend povezivanja telekomunikacijskog, raunalnog i medijskog sektora nije izbor ve nunost koja dovodi do formiranja novog lanca vrijednosti u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji s promjenama u distribucijskom lancu ukupnih prihoda. Jedino vlastita proizvodnja, te vlastito istraivanje i razvoj na podruju informacijske i komunikacijske tehnologije osiguravaju potrebnu kritinu masu spoznaja neophodnih za sveukupni razvoj. Primjenom troslojnog modela inovativnosti i modela uspjene informacijsko-komunikacijske tvrtke hrvatsko gospodarstvo dobiva izuzetnu priliku za napredak. Razvoj informacijsko-komunikacijskog sektora kao proizvodne grane Republika Hrvatska treba promovirati, poticati i kroz vlastite institucije ubrzati tamo gdje ve postoji, a inicirati tamo gdje jo ne postoji, razvoj novih tehnologija, a posebno informacijsko-komunikacijskog sektora kao proizvodne grane. Isto tako treba ubrzati konvergenciju telekomunikacijskog, raunalnog i medijskog sektora u pripadnim industrijama, te afirmirati vrijednosni lanac informacijske i komunikacijske tehnologije i poduzeti mjere za njegov uravnoteeni i brzi razvoj. Aktivnost Ustanoviti prioritete razvoja u kojima su tehnologije 21. stoljea, a na prvom mjestu informacijska i komunikacijska tehnologija kao proizvodna grana te neke tradicionalne tehnologije. Prioritete razvoja utvrditi na temelju sljedeih kriterija: perspektivnost tehnologije, veliina trita, infrastrukturne karakteristike i postojanje pretpostavki. U dravnim institucijama i poduzeima dati prednost konkurentnim novim hrvatskim proizvodima ili proizvodima s dodanom funkcionalnou od strane hrvatskih tvrtki, kako bi se ojaao poloaj hrvatskih tvrtki. Bez referenci na domaem tritu nema dokaza trine vrijednosti proizvoda i usluga informacijske i komunikacijske tehnologije prijeko potrebne za izvoz na svjetsko trite. Dovo enje znaajnih svjetskih proizvo aa na podruju informacijske i komunikacijske proizvodnje u Republiku Hrvatsku s razvojnim programima, a ne samo distribucijom, sukladno vrijednosnom lancu. Strana ulaganja iz podruja prioritetnih grana uvjetovati izbjegavanjem posrednika izme u hrvatske i matine tvrtke. Javna nadmetanja za poslove iz informacijske i komunikacijske tehnologije u dravnom sektoru zasnovati na naelu konvergencije telekomunikacija, raunala i medija. Uvesti porezne olakice za sve poslove iz javnih nadmetanja u vlasnitvu drave u kojima su prihvaena konvergentna rjeenja od, ili sa sudjelovanjem, hrvatskih tvrtki. Omoguiti slobodnu cirkulaciju informacijske i komunikacijske opreme, s posebnim naglaskom na programska pomagala, uz davanja koja ne prelaze ona u Europskoj Uniji. Uvo enje carinskih i drugih olakica na uvoz platformi i pomagala koje slue za podizanje Informacijska i komunikacijska tehnologija kao proizvodna grana

Preporuka 8


Odmah

Odmah

2001

2001


13

2002

znanja i vlastiti razvoj u informacijsko-komunikacijskom sektoru za sve ustanove i tvrtke. Iniciranje usporednog vrednovanja cijene, kvalitete i funkcionalnosti svih oblika informacijsko-komunikacijskog sektora, a posebno u podruju usluga i aplikacija te vieuslune mree. Objavljivati rang listu i nagra ivati najbolje institucije i tvrtke u Republici Hrvatskoj, te ih uspore ivati s razvijenim svijetom. Usmjerenost na softver i inovativnost Republika Hrvatska treba u prioritetne pravce razvoja gospodarstva na prvo mjesto staviti informacijsku i komunikacijsku tehnologiju s teitem na softveru i usmjerenjem na mrene aplikacije, usluge i protokole. Softver predouje znanje ugra eno u sustave, a takvi visokovrijedni intelektualni i ekoloki isti proizvodi pruaju prigodu za rast na svjetskom tritu. U Republici Hrvatskoj treba promovirati, podupirati i poticati razvoj modela troslojne inovativne organizacije koja ukljuuje znanje, know-how i kreativnost, te model inovativne informacijsko-komunikacijske tvrtke. Aktivnost Uravnoteiti razvoj svih elemenata vrijednosnog lanca na podruju informacijske i komunikacijske tehnologije, s tim to e se prioritet dati razvoju usluga i aplikacija te softverskih elemenata vieuslune mree, kao dijelovima lanca s viim udjelom prihoda. Zadovoljavanje normi ISO (International Standard Organisation), CMM (Capability Maturity Model) i drugih za podruje programskog inenjerstva. Razrada korpusa znanja potrebnog u programskom inenjerstvu. Porezne olakice za sve tvrtke iz informacijske i komunikacijske tehnologije koje za svoje zaposlenike osiguravaju kvalitetan program trajnog uenja. Priprema i besplatno obrazovanje o modelu inovativne tvrtke za sve tvrtke u potpunom ili djelominom vlasnitvu drave, a uz naknadu, i na poziv, i za ostale. Razvoj tehnolokih parkova i inkubatora poduzetnitva uvaavajui iskustva uspjenih inozemnih modela. Stvaranje uvjeta, prepoznavanje, potpomaganje i promocija inovativnih rjeenja i njihovih nositelja. Uspostaviti mjerenje uinkovitosti i inovativnosti (ideje, patenti, proizvodi) istraivakih i razvojnih jedinica u informacijsko-komunikacijskom sektoru. Uvesti usporedno vrednovanje, nagra ivanje i prepoznavanje najboljih ideja, patenata i proizvoda te potpomaganje marketinga novih hrvatskih proizvoda. Osigurati stimulaciju uvjetovanu postignutim rezultatima u formiranju vlastitog istraivanja i razvoja. Uvesti godinji povrat poreza za svako poveanje istraivakog i razvojnog potencijala u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji kao proizvodnoj grani. Otvorene mogunosti ubrzanog rasta Nekoliko sveuilinih jedinica koje stvaraju vrhunske strunjake, nekoliko velikih i vie manjih tvrtki koje njeguju inovativnost, te sposobnost apstraktnog razmiljanja i matovitost vana za softverske proizvode i usluge, snaga su hrvatske informacijske i komunikacijske tehnologije. Srednja i istona Europa s poveanim potrebama za ovom tehnologijom, te nedostatak strunjaka u cijelom svijetu, uz brzo djelovanje, Republici

Preporuka 9


2001

2001 2001 2001 2002

2002

Preporuka 10


14

Hrvatskoj daju prigodu za razvoj i poveanje zaposlenosti. Stoga Republika Hrvatska treba stvoriti uvjete da se svake tri godine udvostrui ukupni prihod i broj zaposlenih, te utrostrui izvoz u informacijsko-komunikacijskom sektoru kao proizvodnoj grani. Aktivnost Reforma obrazovanja, a posebno sveuilinog, kako bi se osigurao potreban broj strunjaka i menadera osposobljenih za rad u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji kao proizvodnoj grani. Poveanje broja diplomiranih strunjaka iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije za poslove istraivanja, razvoja i proizvodnje na tisuu godinje do 2005., s daljnjim kontinuiranim porastom, i stvaranje menadera za ovo podruje. Pokrenuti najmanje po jedan veliki, i za Republiku Hrvatsku vaan, razvojni projekt iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije po svakom ministarstvu ili dravnoj ustanovi, iji e nositelji biti gospodarske tvrtke koje u Republici Hrvatskoj provode istraivanje i razvoj, a koji se uvjetuje suradnjom s fakultetima ili samostalnim znanstvenoistraivakim institutima. Pokrenuti najmanje po jedan istraivaki projekt iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije po ministarstvu ili dravnoj ustanovi, iji e nositelji biti fakulteti ili samostalni znanstvenoistraivaki instituti, a koji se uvjetuje suradnjom s gospodarstvom. Koordinacija hrvatskih tvrtki iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije za agresivan zajedniki nastup na tritu srednje i istone Europe, ija e se uspjenost mjeriti poveanjem izvoza. Poveanje produktivnosti u svim granama gospodarstva moe se postii prikladnom primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije. Interdisciplinarnom suradnjom sa strunjacima iz informacijske i komunikacijske tehnologije mogu u pojedinim primjenama nastati novi ili inovirani proizvodi i usluge koji mogu postati konkurentni i u svjetskim razmjerima. U Republici Hrvatskoj treba stvoriti klimu koja e openito potaknuti inovativnu djelatnost i, posebno, podrati istraivake i inovativne aktivnosti koje su zasnovane na primjeni informacijske i komunikacijske tehnologije u razliitim podrujima. Artefakti i usluge stvorene na toj osnovi mogu biti komercijalno zanimljivi i u razvijenim zemljama, i zbog toga to u svijetu nema dovoljno strunjaka koji su u stanju u kratkom vremenu iskoristiti sav mogui potencijal informacijske i komunikacijske tehnologije. Unapre enje proizvodnih i poslovnih procesa Treba uspostaviti sustavno praenje napretka sloenih industrijskih informacijskih sustava uvaavajui najnovije trendove u izgradnji industrijskih informacijskih sustava pri izgradnji i modernizaciji industrijskih postrojenja. U sloenim poslovnim sustavima treba sustavno primjenjivati metode reinenjerstva poslovnih procesa i sustave potpore odluivanju. Aktivnost Potaknuti sustavno praenje i promicanje najnovijih spoznaja iz podruja industrijskih informacijskih sustava. Poetak provedbe 2001

2001

2001

2001

2001

Informacijska i komunikacijska tehnologija u proizvodnim i poslovnim procesima

Preporuka 11



15

2001 2001 2001 2002

Osigurati da odgovarajue hrvatske institucije aktivno sura uju u radu me unarodnih konzorcija koji se bave normizacijskim aktivnostima u tom podruju. Poticati upotrebu suvremenih metoda za reinenjerstvo poslovnih procesa i sustava za potporu odluivanju u sloenim poslovnim sustavima. Uvo enje reinenjerstva poslovnih procesa, te suvremenih metoda potpore odluivanju temeljenih na informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji u visokokolsko obrazovanje menadera. Izgraditi sustav upravljanja znanjem i umreiti ga. Na nacionalnoj razini osmisliti racionalan nain pristupa tehnolokim bankama podataka i bazama znanja o proizvodnim postupcima, te organizaciju dobave, financiranja i diseminacije informacija. Obrazovanje i znanstvenoistraivaki rad su temelji nadolazeeg informacijskog drutva, odnosno drutva znanja. Ta se tvrdnja odnosi i na obrazovanje povezano s informacijskom i komunikacijskom tehnologijom. Osnovno i srednje obrazovanje mora mladim ljudima omoguiti svladavanje koncepata donekle invarijantnih na trenutno stanje tehnologije, kako bi im se olakalo stjecanje novih znanja i vjetina potrebnih za uporabu novonastalih pojavnih oblika tehnologije. Obrazovni sustav mora pobuditi interes uenika za samostalno uenje i osposobiti ih za cjeloivotno obrazovanje. Za visokokolski sustav treba nainiti izbor gradiva i modele nastavnih planova iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije prilago ene pojedinim grupacijama fakulteta. Cjeloivotno obrazovanje usmjereno na informacijske i komunikacijske tehnologije prikladno je organizirati u obliku interdisciplinarnih specijalistikih teajeva. Znanost u drutvu znanja mora iz postojeeg i novonastalog fundusa znanja, mnogo izrazitije nego do sada, odabirati, oblikovati i prenositi iroj javnosti ona znanja koja se smatraju presudnim za napredak. Bez vlastite znanosti nema ni dobrog obrazovanja. kola za informacijsko doba Informacijska i komunikacijska tehnologija e sasvim sigurno snano obiljeiti razdoblje sljedeih nekoliko desetljea. Obrazovni sustav mora osposobiti za ivot u drutvu znanja mlade koji se danas nalaze u osnovnim i srednjim kolama, te one koji e tek ui u sustav redovitog kolovanja. Nadalje, obrazovni se sustav mora suoiti s injenicom da uenike mora pripremiti za cjeloivotno uenje koje se namee kao nuni preduvjet uspjenog djelovanja u buduem drutvu znanja. Isto tako, kolski se sustav mora ukljuiti i u ostvarenje cjeloivotnog obrazovanja. Aktivnost Izrada modela programa nastave iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije za osnovne i srednje kole. Posebnu panju posvetiti obrazovnim programima koji razvijaju i stimuliraju inventivnost od najmla e dobi. U osnovnokolske i srednjokolske programe ukljuiti atraktivne promotivne aktivnosti informacijskog drutva. Organizirati i provesti sustavno osposobljavanje svih nastavnika za podruje informacijske i komunikacijske tehnologije. Osposobljavanje organizirati uz pomo institucija visokog obrazovanja, iskusnih nastavnika iz kola, kao i strunjaka iz lokalnih tvrtki. Takvo obrazovanje mora poprimiti oblik organiziranog cjeloivotnog obrazovanja s prikladnom provjerom steenog znanja.

Obrazovanje i znanstvenoistraivaki rad

Preporuka 12


2001


16

Odrediti realistini minimalni standard koji kole moraju zadovoljiti, odmah omoguiti njegovo osiguravanje i godinje ga prilago ivati. Treba izraditi modele alternativnog financiranja i usmjeriti programe opremanja kola na zajedniko koritenje infrastrukture s lokalnom zajednicom, te zajedniko koritenje infrastrukture poslovnog sustava kola i ministarstva. Nainiti plan sustavnog opremanja kola raunalnom opremom i razraditi naine financiranja kojim e se u kolski sustav ukljuivati to vie najnovije informacijske i komunikacijske tehnologije, ali i osposobljavati starija oprema koja se u kolskom sustavu ve nalazi ili se moe dobiti razliitim donacijama. Organizirati dobru slubu odravanja i za odravanje opreme predvidjeti potrebna financijska sredstva. Omoguiti da se u kolama organizira nastava za odrasle u lokalnim sredinama, u suradnji s privatnim sektorom i uz sudjelovanje nastavnika obrazovanih za podruje informacijske i komunikacijske tehnologije. Informacijska i komunikacijska tehnologija u visokom kolstvu Za sve visokokolske institucije treba razraditi prijedloge okvirnih sadraja iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije koji se ukljuuju u nastavne planove i programe. Za visokokolske institucije koje obrazuju studente za profesionalno bavljenje informacijskom i komunikacijskom tehnologijom treba razraditi prijedloge okvirnih nastavnih planova i programa, imajui u vidu potrebe gospodarstva i drutva openito. Aktivnost Razrada smjernica za ukljuivanje informacijske i komunikacijske tehnologije u nastavne planove i programe za svaku od grupacija visokokolskih institucija. Smjernice trebaju sadravati i elemente za vrednovanje dijelova nastavnih planova i programa koji se odnose na informacijsku i komunikacijsku tehnologiju. Visokokolskim institucijama koje obrazuju strunjake za podruje informacijske i komunikacijske tehnologije preporuiti da etiku ukljue u nastavne programe. Poveanje broja studenata na studijima koji su usmjereni obrazovanju za podruje informacijske i komunikacijske tehnologije. Poveavanje broja nastavnika i istraivaa usmjerenih na podruje informacijske i komunikacijske tehnologije. Interdisciplinarno prihvaanje informacijske i komunikacijske tehnologije Treba uspostaviti dodatne naine sustavne izobrazbe strunjaka razliitih struka kako bi ih se osposobilo za prihvaanje informacijske i komunikacijske tehnologije, te za interdisciplinarno djelovanje pri kreiranju novih proizvoda i usluga. Aktivnost U dodiplomske studije ukljuiti sadraje koji e buduim diplomantima olakati uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije i osposobiti ih za cjeloivotno svladavanje novih znanja iz tog podruja. Zasnivanje poslijediplomskih specijalistikih studija i drugih prikladnih oblika cjeloivotnog

2001

2001

2002

Preporuka 13


2001 2001

Preporuka 14


2001


17

2001

2001

obrazovanja u kojima e strunjaci razliitih struka moi stjecati znanja potrebna za interdisciplinarno inovativno djelovanje. Uspostaviti interdisciplinarne poslijediplomske specijalistike studije koji e poticati primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije u raznovrsnim proizvodnim i uslunim procesima i postupcima. Razvoj sustava dopunskog obrazovanja za menadere koji trebaju organizirati uinkovite poslovne i administrativne procese uz uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije. Informacijska i komunikacijska potpora znanosti Znanstvenoistraivakoj zajednici treba omoguiti povezivanje sa irokopojasnim brzim vezama kao i opremanje najsuvremenijim proizvodima informacijske i komunikacijske tehnologije. Aktivnost Pripraviti plan opremanja znanstvenonastavnih i znanstvenih institucija informacijskom i komunikacijskom tehnologijom. Povezivanje Hrvatske akademske i istraivake mree (CARNet) s najnaprednijom istovrsnom europskom infrastrukturom. Na nacionalnoj razini osmisliti racionalan nain stvaranja digitalnih knjinica. Znanost na podruju informacijske i komunikacije tehnologije Informacijska i komunikacijska tehnologija se vrlo brzo razvija, pa postavlja velike zahtjeve pred istraivanja koja e razvoj odravati u godinama koje slijede, kako bi se ostvario kontinuitet prema buduim i pribliavajuim tehnologijama. Hrvatska znanost u takvim temeljnim i primijenjenim istraivanjima moe i treba sudjelovati vie nego do sada, jaajui ujedno me unarodnu suradnju. U tu je svrhu neophodno formirati velike istraivake timove usmjerene na nacionalne prioritete, te u njih ukljuiti vei broj institucija, to je ujedno uvjet za dobivanje europskih projekata. Sama znanost dobiva u drutvu znanja vrlo vanu dodatnu ulogu. Osim to znanstvenici moraju teiti k novim znanstvenim spoznajama, oni moraju, vie nego do sada, odabirati, oblikovati i prenositi gospodarstvu i iroj javnosti ona znanja iz postojeeg i novonastalog fundusa znanosti koja smatraju presudnim za napredak. Aktivnost Pokrenuti znanstveni projekt Istraivanja na podruju informacijske i komunikacijske tehnologije koji bi omoguio predkompetitivno praenje daljnjeg razvitka informacijske i komunikacijske tehnologije u svijetu i kod nas, pruao znanstvene osnove za realizaciju strategije, objedinio pojedinane istraivake programe u zajedniku strateku koncepciju, objedinio istraivake timove koristei se informacijskom i komunikacijskom tehnologijom, uveo vie novih mladih istraivaa u istraivanja, te dao podloge za razvoj kompetitivnih usluga i proizvoda informacijske i komunikacijske tehnologije. Potaknuti temeljna istraivanja usmjerena prema novoj informacijskoj i komunikacijskoj infrastrukturi zasnovanoj na radikalno novim naelima distribuiranog raunarstva i komunikacija, kako bi ona postala sveprisutna, pokretna i skalabilna, te kako bi jamila kvalitetu usluge.

Preporuka 15


2001 Preporuka 16


2001


18

Potaknuti primijenjena istraivanja usmjerena na unapre enje razliitih podruja ljudskog djelovanja i stvaranja znanja, a posebice na prikupljanje podataka i stjecanje znanja, potporu odluivanju, te modeliranje i simulaciju drutvenih, ekonomskih, tehnikih i ekolokih sustava. Potaknuti istraivanja koritenja i mogunosti primjene programa iz domene otvorenog programskog koda u dravnim institucijama, kolstvu i znanosti, ukljuujui rjeenja za lokalizaciju uspjenih proizvoda. Potaknuti istraivanja o hrvatskom jeziku i govoru potrebna za razvoj sueljavanja s nacionalnim sadrajima na informacijskoj i komunikacijskoj infrastrukturi. Potaknuti istraivanja o vezi izme u informacijske i komunikacijske tehnologije i zapoljavanja, te o ulozi obrazovanja u osiguranju zaposlenosti. Republika Hrvatska mora pripremiti i provesti niz sistemskih i poticajnih mjera za razvitak informacijske i komunikacijske tehnologije, te uskla ivanje regulative, legislative i normizacije s razvijenim svijetom. Tako er je potrebna reorganizacija strukovnih informatikih udruga, promocija informacijskog drutva, analiza drutvenih posljedica koritenja informacijske i komunikacijske tehnologije te uvo enje mehanizama mjerenja i praenja napretka u uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije. Uz to, potrebno je provesti vei broj mjera koje e potaknuti domae poduzetnitvo i motivirati strunjake iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije da ostanu u Hrvatskoj. Mjere za poticanje i praenje razvitka informacijske i komunikacijske tehnologije Djelotvorna primjena i razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije poiva na sre enoj legislativi i regulativi tako da Republika Hrvatska mora uskladiti svoje zakonodavstvo sa zakonodavstvom razvijenih zemalja. Isto tako, potrebno je uskladiti postojee zakonske akte povezane sa zatitom intelektualnog vlasnitva. Treba uspostaviti efikasan nain usvajanja me unarodnih normi za podruje informacijske i komunikacijske tehnologije. Kako je dinamika razvoja i uvo enja informacijske i komunikacijske tehnologije bitno odre ena kvalitetom strunjaka, treba podrati rad strukovnih udruga koje njeguju naela profesionalnosti, etike i trajnog strunog usavravanja. Isto tako, treba podrati promotivne aktivnosti, te uspostaviti naine praenja napretka informacijskog drutva u Republici Hrvatskoj. Aktivnost Razrada hrvatske legislative za podruje informacijske i komunikacijske tehnologije pri emu, gdje god je to mogue, treba prihvatiti, odnosno primijeniti me unarodnu legislativu. Poticajne mjere za razvoj svih aspekata zatite intelektualnog vlasnitva, posebice onih koji su se pokazali djelotvornima u razvijenim zemljama, uz prepoznavanje i uvaavanje rezultata i uspjenih modela ve primijenjenih kod nas. Preuzimanje, usvajanje i primjena me unarodnih normi u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji koje predstavljaju vanu stavku harmonizacije sa Svjetskom trgovinskom organizacijom i Europskom unijom. Omoguiti intenzivni profesionalni angaman pojedinaca i institucija na radu oko preuzimanja i usvajanja normi iz podruja informacijske i

2001

2001

2001

Ope mjere za razvitak informacijskog drutva

Preporuka 17

Poetak provedbe 2001 2001

2001


19

2001

2001

2001

2001

2002

komunikacijske tehnologije. Postaviti rokove u kojima se mora obaviti posao ukupnog preuzimanja normi za podruje informacijske i komunikacijske tehnologije. Istraivanje, razvoj i uvo enje tehnike zatite protiv ilegalnog i uvredljivog sadraja na Internetu, obrazovanje o opasnostima uporabe Interneta, upoznavanje gra ana sa zakonodavnim aspektima komunikacije i raspodjeljivanja informacija posredstvom Interneta. Strukovnu zajednicu informacijske i komunikacijske tehnologije tretirati kao partnera za raspravu o svim pitanjima iz ueg i ireg podruja struke. Unaprijediti zakonsku osnovu kojom se odre uje nain organiziranja nevladinih udruga, te kojom se odre uje znaenje informatike kao struke, njena uloga, cilj i nain djelovanja uz uvaavanje potrebe da strukovna zajednica bude organizirana u skladu s naelima kakve je predloila i usvojila Europska Unija. Na razini drave djelovati na prepoznavanju vanosti etikih naela u informatikoj struci, te podravati daljnji rad na podruju etike u informatici. Javna potpora razvoju informacijskog drutva: a) radni susreti visokih dravnih dunosnika s vrhunskim hrvatskim strunjacima koji ive i rade u inozemstvu, b) sudjelovanje visokih dravnih dunosnika na doga ajima vezanim uz informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, c) promoviranje uspjeha i nagrada dodijeljenih za inovacije hrvatskim autorima i poduzeima (primjerice, prezentacija u javnim medijima) i dodjela priznanja visoke razine (primjerice, odlija), d) poticanje javnih medija u potpunom ili djelominom dravnom vlasnitvu, te stimuliranjem onih u privatnom vlasnitvu, da naprave program sustavne promocije informacijskog drutva, e) pomaganje nevladinih udruga koje izravno ili posredno rade na promociji informacijskog drutva (primjerice, priprema i organizacija sudjelovanja mladih informatiara na domaim i me unarodnim natjecanjima), f) poreznim olakicama poticati sponzorstva i donatorstva vezana za razvoj i promicanje informacijske i komunikacijske tehnologije. Sustavno uvo enje metrike u praenje napretka informacijskog drutva: a) Izrada nacionalne karte uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije, posebice Interneta (s ispitivanjem provedenim dva puta godinje). Obuhvatiti raspodjelu po relevantnim parametrima (regionalni, socijalni, dobni, razina obrazovanja i prihoda i sl.), te omoguiti usporedbu s nama zanimljivim zemljama. Dobivene podatke rabiti pri razradi mjera za spreavanje drutvenog raslojavanja zbog nejednake mogunosti koritenja informacijske i komunikacijske infrastrukture. b) Praenje pokazatelja napretka informacijskog drutva u Hrvatskoj, te usporedba s razvijenim i tranzicijskim zemljama. c) Sustavno praenje relevantnih svjetskih usporednih analiza i studija u podruju informacijske i komunikacijske tehnologije. Uporabom Interneta uspostaviti interaktivni forum za strunu i opu javnost o podnesenim prijavama i steenim pravima industrijskog vlasnitva (patenti, robni i usluni igovi,


20

industrijsko oblije) u Republici Hrvatskoj, te o trendovima razvoja doktrine i prakse intelektualnog vlasnitva u svijetu. Izraditi i promovirati uzorni predloak za stimuliranje inovacija u gospodarstvu, te pratiti provedbu. Proaktivni pristup u stimuliranju inovacija (tzv. razvoj korisnika) treba postati ope prihvaena praksa, kao i korektan financijski odnos prema autoru inovacije.


21

PRIJEDLOZI ZA DRUGE PROJEKTNE ZADATKE STRATEGIJE RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE Dravna uprava

Tijekom razrade stratekih preporuka i nacrta aktivnosti za podruje informacijske i komunikacijske tehnologije ustanovljeno je da bi neke od njih trebale biti detaljnije razra ene u drugim projektnim zadacima. Predlae se da se na razini cijelog projekta rasprave takve preporuke i ukljue u pripadne projektne zadatke. Djelotvorna primjena informacijske i komunikacijske tehnologije poiva na sre enoj legislativi i regulativi svake drave. Republika Hrvatska mora uskladiti svoje zakonodavstvo sa zakonodavstvom razvijenih zemalja. U tu svrhu treba: potaknuti projekt izrade modernog legislativnog informacijskog sustava; hitno zakonski urediti elektroniko poslovanje, elektroniku upravu i rad na daljinu; u to kraem roku provesti informatizaciju pravosu a radi potpore pravnoj dravi, urediti zemljine knjige uporabom geografskih informacijskih sustava radi pravovremenog rjeavanja poslova za gra ane i smanjenja prepreka za dolazak stranog kapitala, te dovriti projekt informatizacije dravne riznice radi osiguranja transparentnosti i racionalnosti financijskih poslova drave; uskladiti postojee zakonske akte povezane sa zatitom intelektualnog vlasnitva, te utjecati na osposobljavanje i efikasni rad sudstva u podruju ostvarivanja prava intelektualnog vlasnitva, uskladiti djelovanje na primjeni informacijske i komunikacijske tehnologije u dravnoj upravi i lokalnoj samoupravi, te raditi na zajednikim projektima, primjerice stvaranja Web mjesta s katalogom informacija i usluga za sve razine uprave. Pokrenuti postupni i trajni program restrukturiranja svih Vladinih dijelova i institucija radi unapre enja uinkovitosti primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije. Ustanoviti prioritete razvoja u koji su ukljuene tehnologije 21. stoljea, a na prvom mjestu informacijska i komunikacijska tehnologija kao proizvodna grana, te neke tradicionalne tehnologije. Prioritete razvoja utvrditi na temelju sljedeih kriterija: perspektivnost tehnologije, veliina trita, infrastrukturne karakteristike i postojanje pretpostavki. Formirati makrookolinu koja e podrati informacijsku i komunikacijsku tehnologiju kao najprodorniju generiku tehnologiju dananjice i druge prioritetne grane, te koja nee sprjeavati uspjehe sposobnih u drugim granama. U to kraem roku poduzeti snane mjere za poticanje poduzetnitva i omoguavanje povoljnih i stabilnih uvjeta poslovanja, a takve e mjere biti poticaj i razvoju informacijske i komunikacijske tehnologije. U tu svrhu treba: omoguiti brzo, jeftino i jednostavno osnivanje novih tvrtki, te potporu u poetnoj fazi njihova razvoja, jer e se time posebno dinamizirati stvaranje malih i srednjih propulzivnih tvrtki i tako omoguiti i bre otvaranje radnih mjesta; potaknuti izradu registra inkubatora malog poduzetnitva i njihovih poslovnih pristupa; poticati domaa ulaganja u perspektivne tvrtke i olakati stvaranje novih gospodarskih subjekata. U tu svrhu treba poreznim olakicama omoguiti i stimulirati ulaganja domaih manjih pravnih i fizikih osoba, a ne samo stranih, i to veih od 10 milijuna kuna kao to odre uje postojei zakon; poreznim i carinskim olakicama poticati strana ulaganja u perspektivne tvrtke;

Gospodarstvo, Makroekonomika


22

smanjiti davanja na plae i autorske honorare i, pritom, najaviti dinamiku smanjivanja istriktno je se pridravati kako bi se privukao strani kapital;

smanjiti porez na dobit i ukinuti porez na reinvestiranu dobit, u to treba ukljuiti i ulaganja u softver; poboljati poduzetniko okruenje uz kvalitetniju dravnu uslugu na funkcijama carine, financijske policije, inspektorata i policije, te omoguiti utjecaj na kvalitetu usluge drave i njezino ocjenjivanje; osnovati savjetodavnu agenciju eksperata i konzultanata iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije koja bi novim poduzetnicima davala besplatne savjete, a ve informatiziranim gospodarskim i ostalim subjektima ukazivala na mogunosti bolje iskoristivosti instaliranih kapaciteta informacijske i komunikacijske tehnologije; potaknuti razvoj trita kapitala i posebno burzovne aktivnosti, napraviti registar globalno dostupnih izvora kapitala i njihovih podruja investiranja, te svima dozvoliti trgovanje dionicama. Tako er treba napraviti plan uvo enja novih naina financiranja poduzetnitva, obuiti i uputiti poduzetnike u mogunosti dobivanja kapitala razraditi funkcije razvojnih agencija i te zadae povjeriti postojeim institucijama. Kultura

Istovremeno s razvojem informacijske i komunikacijske infrastrukture potrebno je stvarati i visoko kvalitetne digitalizirane kulturne i nacionalne sadraje na temelju materijala iz knjinica, muzeja, galerija i arhiva. Ti sadraji trebaju biti u obliku digitalnih knjinica koji velikom broju zainteresiranih omoguuje istovremeni i udaljeni pristup kulturnom blagu. U tu svrhu treba: pokrenuti projekte digitalizacije najznaajnijeg kulturnog i nacionalnog blaga, a na temelju digitaliziranog materijala zapoeti sa stvaranjem digitalnih knjinica. Samu digitalizaciju treba povjeriti profesionalnim tvrtkama; potaknuti aktivnosti izbora materijala, izbora i primjene normi, zatite autorskih prava, ispitivanja mogunosti za stvaranje prihoda za projekt digitalizacije kulturnog i nacionalnog blaga. Organizirati poslovnu diplomaciju iji e se rad mjeriti prodajom novih proizvoda. Pakt o stabilnosti iskoristiti za razvoj informacijske i komunikacijske infrastrukture. Gubitak mladih strunjaka s iskustvom u visokim tehnologijama usporava i ugroava razvoj tvrtki i otvaranje novih radnih mjesta u Republici Hrvatskoj. Analize pokazuju da su razlozi odlaska u inozemstvo iskljuivo materijalni, preciznije stan i nemogunost da ga se zaradi u prihvatljivom vremenu. U tu svrhu treba: oivjeti i proiriti Vladin program socijalno poticane stanogradnje na model stanogradnje koji e uz banke, gra evinska poduzea, dravu, gradove i opine, te strunjake iz deficitarnih zanimanja i mlade, ukljuiti poduzea zainteresirana za rjeavanje stambenih pitanja kljunih strunjaka; razmotriti smanjivanje ili ukidanje zatitne kamate za stambene kredite s deviznom klauzulom; omoguiti sudjelovanje poduzea pri otplati kamata na kredit svojih djelatnika, uz povoljnije porezne obveze i doprinose, ovisne o broju novootvorenih radnih mjesta.

Me unarodne integracije

Stanogradnja

Prijedlozi za druge projektne zadatke strategije razvitka Republike Hrvatske

23

Zdravstvo

Informacijska i komunikacijska infrastruktura prua snanu potporu prelasku zdravstva u sustav koji prvenstveno promovira zdravlje i spreavanje bolesti. Pri tome se svim sudionicima zdravstvenih procesa omoguuje pristup mnotvu relevantnih informacija, te se postupno uvode elementi pruanja zdravstvenih usluga na daljinu. Stoga je izuzetno vano pokrenuti inovacije u ovom podruju koje je od ivotnog interesa za sve gra ane. U tu svrhu treba: pristupiti razvoju integralne zdravstvene informacijske infrastrukture s ciljem poboljanja zdravlja i brige o zdravlju za sve gra ane Republike Hrvatske; potaknuti razvoj Web mjesta za gra ane i zdravstvene profesionalce. U tu se svrhu predlae pokretanje izrade pokusne verzije takvog Web mjesta s ciljem demonstracije njegovih mogunosti. Oekuje se da e ova i druge inovacije dovesti do poboljanja kvalitete zdravstvene usluge, te pritiska pacijenata i lijenika na nove usluge. Sustavno ulagati u razvoj digitaliziranih podloga za primjenu GIS (Geographic Information System), LIS (Land Information System) i drugih vienamjenskih sadraja. Poticati integraciju tih prostorno kodiranih podataka i njihovu dostupnost svim sektorima drutvenog razvoja u skladu s aktivnostima iz programa istraivanja i tehnolokog razvoja Europske Unije. Suvremeno upravljanje prostorom i aktivnostima koje su vezane uz prostor zahtijeva viemedijsku infrastrukturu koja ukljuuje primjenu digitalne simulacije i omoguuje stvaranje novih sadraja.

Zatita okolia


24

Informacijska i komunikacijska tehnologija je najprodornija generika tehnologija dananjice. Ona nalazi primjene u svakoj grani gospodarstva te u svim podrujima znanosti i podloga je za uspjeno djelovanje svih drutvenih i dravnih struktura. Ta se tehnologija pojavljuje u svim glavnim funkcijama poduzetnitva: istraivanju, razvoju, projektiranju, proizvodnji, administraciji, marketingu. Svojim je mogunostima prikupljanja, pohranjivanja, prenoenja i obrade svih vrsta informacija toliko unaprijedila sve grane gospodarstva i sve javne djelatnosti da se ve i dananje drutvo u razvijenom svijetu moe nazvati informacijskim drutvom. Informacijska i komunikacijska tehnologija ini podlogu za kreativnu i djelotvornu uporabu znanja. Znanje i inteligentno koritenje informacija postaju kljuni faktori novog gospodarstva, te se umjesto naziva informacijsko drutvo sve vie upotrebljava i naziv drutvo znanja. Uspjeno djelovanje u informacijskom drutvu, odnosno u drutvu znanja zahtijeva od svakog pojedinca stalno obnavljanje i proirivanje znanja. U svom razvitku Hrvatska mora uurbano slijediti i sustii razvijeni svijet. Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije na razini razvijenih zemalja osnovni je preduvjet za prikljuivanje tom svijetu. Njezina primjena omoguit e opi napredak drutva i poveanje kvalitete ivljenja. Ona moe posluiti za rjeavanje nekih od kritinih toaka u drutvu time to: moe pridonijeti poveanju produktivnosti u gospodarstvu, osigurava pristup globalnom tritu, moe smanjiti trokove dravne uprave, moe poveati kvalitetu usluga i uinkovitost rada javnih slubi. Informacijska i komunikacijska tehnologija svojom infrastrukturnom ulogom moe znaajno poduprijeti najvee hrvatske potencijale. Nakon drugog svjetskog rata zbili su se znaajni doga aji koji su odredili pojavu i razvitak informacijske i komunikacijske tehnologije. Prvo, objelodanjena su istraivanja i konstrukcije raunalnih naprava koje su za vrijeme rata uvane kao vojna tajna. Poetkom pedesetih godina na tritu su se pojavila prva raunala. To su bile naprave sastavljene preteno od elektronskih cijevi, a zauzimale su prostor cijelih soba i troile na stotine kilovatsati elektrine energije dnevno. Drugo, krajem etrdesetih godina izumljen je tranzistor, dimenzijama mala komponenta izvedena doziranim oneienjem poluvodia. Daljnjim razvojem poluvodike tehnologije nastala je nova tehnoloka grana koja se danas zove mikroelektronika. Proizvodnja mikroelektronikih sklopova i na njima zasnovana proizvodnja raunalnih naprava danas je jedna od najvanijih gospodarskih grana u najrazvijenijim dravama svijeta. Tree, istovremeno s razvojem mikrolektronike i raunalne tehnologije razvijalo se i podruje telekomunikacija. Od jednostavnih telefonskih centrala, povezanih inim kabelima, i relativno izoliranih radiodifuznih sustava od prije tridesetak godina razvio se dananji svjetski sustav za prijenos glasa, slike i pisanih informacija. Tim se sustavom do nedavno me usobno izolirana raunala mogu me usobno povezati u raunalne mree preko kojih velikom brzinom razmjenjuju podatke. Za spregu mikroelektronike, raunalne tehnologije i komunikacija upotrebljavaju se u zadnjih nekoliko godina dva skupna naziva. Jedan od naziva je informacijska tehnologija, koja se obiljeava kraticom IT (Information Technology). U europskom okruju u nazivu se posebno istie njezina komunikacijska komponenta, te se upotrebljava naziv informacijska

INFORMACIJSKA I KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA I INFORMACIJSKO DRUTVO

Pregled stanja i predvidivi razvitak informacijske i komunikacijske tehnologije Razvitak informacijske i komunikacijske tehnologije

Informacijska i komunikacijska tehnologija i informacijsko drutvo

25

i komunikacijska tehnologija, koja se obiljeava kraticom ICT (Information and Communications Technology). Svoje je atribute ta tehnologija dobila zbog toga to omoguuje prihvat, pohranjivanje, prijenos i jednostavnu uporabu svih vrsta informacija. S obzirom na povezanost Hrvatske s Europom prikladnije se prikloniti europskoj varijanti naziva. Informacijska i komunikacijska tehnologija je svojim mogunostima ekonominog umreavanja praktiki svih subjekata i objekata na svjetskoj razini uvjetovala poetak transformacije drutva. Na temelju dosadanjih iskustava steenih uporabom Interneta globalne mree raunala - moe se ustvrditi da e daljnji razvitak umreavanja u bliskoj budunosti promijeniti nain ivljenja ovjeanstva. Predvidiva budunost informacijske i komunikacijske tehnologije Mogunosti koje otvara informacijska i komunikacijska tehnologija praktiki su neograniene. Ona je stvorila mrenu infrastrukturu koja omoguuje prijenos teksta, glasa i slike u globalnim razmjerima i ponudila rjeenja za automatizirano udaljeno bankarstvo, trgovinu, zdravstvo, kolstvo i zabavu. Mnoga rjeenja iz tog podruja primjene dosegla su ve danas razinu komercijalno vrlo uspjenih proizvoda i usluga. Me utim, mnoge od moguih primjena tek se naziru. Iako ve i danas postoje mnoge raunalom automatizirane naprave, postrojenja i proizvodni postupci, u nadolazeem razdoblju treba oekivati vrlo velike promjene. Informacijska i komunikacijska tehnologija dosegla je takvu razinu razvijenosti da je njezina difuzija ograniena praktiki samo ljudskim faktorom. Na mnogo se naina pokuava sustavno ralaniti razdoblje burnog razvitka informacijske i komunikacijske tehnologije i procijeniti njezin budui razvitak. Kada se razmatra strateke odrednice razvitka prikladno je pedesetogodinju prolost i predvidivu pedesetogodinju budunost podijeliti na pet velikih razdoblja. Prvo razdoblje velikih raunala obiljeeno je postojanjem raunskih centara u kojima su eksperti iza zatvorenih vrata dijelili korisni

Documents

Hrvatska u 21 Stoljecu - Informacijska i Komunikacijska Tehnologija