PREGLED PISACA I DJELA HRVATSKE DJEJE KNJIEVNOSTITeak Crnkovi ( 2002), Povijest hrvatske djeje knjievnosti

S.Hranjec(1998 ), Hrvatski djeji roman

lanak R.Bacalja ( sv.34,35- 1996 ), Djeja poezija Ivana Gorana Kovaia ( str.177,178)

Z.Dikli, Teak, Zalar( 1996 ), Primjeri iz djeje knjievnosti

Hranjec(2004), Djeji hrvatski klasici

Hranjec( 2000), Smijeh hrvatske djeje knjievnosti

Popis djela:

1. Charles Perrault - Bajke

2. Braa Grimm - Bajke

3. H.C.Andersen - Bajke i prie

4. Aleksandar Pukin - Bajka o ribaru i ribici

5. Lewis Carroll - Alica u zemlji udesa

6. Collodi - Pinokio

7. Barrie - Petar Pan

8. Baum - arobnjak iz Oza

9. Alexandar Milne - Medo Winnie zvani Pooh

10. P. Travers - Marry Poppins

11. Karel apek - Potarska bajka ( nova struktura: mijeavina realist. , fantastine i bajke )

12. Astrid Lndgren - Pipi duga arapa

13. Hugh Lofting - Pripovijest o dr. Doolitllu

14. Antoine de Saint-Exupery - Mali princ

15. Ivana Brli-Maurani - Prie iz davnine

16. Vladimir Nazor - Bijeli jelen

17. Slavko Kolar - Na leima delfina

18. Sunana krinjari - Kaktus bajke

19. Nada Ivelji - Doi da ti priam

20. Zvonimir Balog - Ja, magarac

21. Vinja Stahuljak, Kuica sa crvenim eirom

22. Anto Garda - Je i zlatni potok

23. Dragutin Horki - aave zgode

24. Krunoslav Kuten i drugi - Stari sat ( kronologija djeje poezije )

25. Gustav Krklec - Telegrafske basne ( Majmun i naoale - kao epigram, poslovica )

26. Vjekoslav Majer - una na telefonu ( animalistika )

27. Grigor Vitez - Kad bi drvee hodalo

28. Stjepan Jakevac - Voli- ne voli ( ljubavna poezija )

29. Zvonimir Balog - Nevidljiva Iva

30. Luka Paljetak - Mievi i make naglavake

31. Pajo Kaniaj - ara bara ( grafika poezija )

32. Joa Skok Suneva livada djetinjstva (antologija)33. I.B.Maurani - udnovate zgode egrta Hlapia

34. F. Molnar - Junaci Pavlove ulice 35. M. Lovrak - Druba Pere Kvrice 36. I. Kuan - Zagonetni djeak 37. Milivoj Matoec Strah u ulici Lipa

38. viduk s Bukovca

39. Hrvoje Hitrec Smogovci

40. Ezop, La Fontaine i Krilov po 4-5 basni 41. R. Kipling - Knjiga o dungli 42. J. Verne - 20 000 milja pod morem 43. Jozo Vrki - Hrvatske bajke

CHARLES PERRAULT 1628. 1703. Bajke

ivio je u velikom francuskom 17. st. i aktivni je sudionik knjievnih rasprava koje vode najvei knjievni autoriteti.

Bio je ministar Louisa XIV. Sudjelovao je u raspravama o knjievnosti koja se vodila u to doba. Stariji branili izvornost, tj. nunost da se u knjievnom radu promiljeno oponaa umjetniko savrenstvo antike knjievnosti.

Moderne predvodio sam Perrault i ta grupacija osporava to ponaanje iako ne nijeu visoke umjetnike kvalitete antike knjievnosti.

Moderni tvrde da su oni stariji od starijih jer su ih mnoga stoljea to su protekla, od tih antikih uzora koje spominju i predlau stariji, uinila iskusnijima.

Oni su u velikoj prednosti nad starijima jer imaju mogunost koristiti napredak metoda miljenja i stvaranja.

1696. g. izala mu je pria Usnula ljepotica u jednom parikom asopisu, a godinu kasnije 1697.g. Prie i bajke iz starih vremena s poukama

Njegove bajke spoj su salonskog duha i folklorne tradicije, fantastike i racionalno pounog. Stari usmeni motivi esto srednjovjekovnog porijekla dobili su svjeinu moderne pripovjedake vrste.

Neke Perraultove obrade imaju vie zajednikog s predlocima izvornih tekstova meu narodima ( Maak u izmamam, Crvenkapica ), a druge ( Pepeljuga, Pali i Uspavana ljepotica ) imaju vie umjetnike intervencije.

Neke se njegove bajke razlikuju od ostalih verzija koje su poznate u svjetskim okvirima ( u kratkoj prii o Crvenkapici nema lovca ).

U Perraultovim bajkama pronai emo detalje iz ivota visokog drutva koji se odvijao u salonima.

Perraultove bajke su najtoplije preporuivali poznati pisci kao poetno tivo za djecu jer su zanimljive, prirodne, ivotne, nisu optereene suvinim moralom, a u njima se osjea duh usmene prie u kojoj su neko stvorene.

U njima se vidi ona simbioza nepojmljivo-udesno i svakodnevno-obino, uzvienog i zabavnog, ono to karakterizira suvremeno stvaralatvo na podruju bajke.

Spoj svakidanjeg i udesnog vidljiv je u njegovim bajkama ( svakidanje spremanje za bal sestara, a zatim dolazak vile i udesno spremanje Pepeljuge )

BRAA GRIMM ( Jakob i Wilhelm ) Bajke i prie

Hrvatska pria koju je klasificirao Josip Kekez :

bajka

predaja

legenda

anegdota

novela o ivotinjama

Klasifikacija pria brae Grimm

1. Prie u kojima prevladavaju udesni elementi ili bajke

2. Prie u kojima prevladavaju realistini, esto groteskni , a katkad i nonsensni elementi

3. Prie u kojima su glavni junaci ivotinje

4. Prie s religioznim motivima, odnosno legende

Braa Grimm su eljela to vjernije zadrati strukturne osobine bajke s jedne strane, a s druge strane , koje e zadovoljiti umjetniko obrazovanje itatelja, a da bude ipak u skladu s priprostom slikom svijeta bajke.

Bogatstvo kulture ogleda se u ovakvim tekstovima usmene predaje. To je razdoblje formiranja nacija.

Velika briga je bila za jezik i knjievnost.

1815.-1820. braa Grimm tiskali su 100-tinjak , to bajki , to poalica, pod nazivomDjeje i domae bajke.

1813. Maksimilijan Vrhovac alje pastirsko pismo kleru da skupljaju i biljee tekstove usmene knjievne grae. To nije imalo velikog odjeka, ali pokazuje podudaranje s interesima ostalih zemlja.

udesan djeakov rog poezija brae Grimm.

U praksi su esto dali oduka vlastitoj pripovjedakoj mati, pa su u Wilhelmovoj redakturi tekstovi prilino modificirani: naivnoj naraciji dodali su ivopisne elemente : opisi, zatim elementi iz drugih naroda, a naglaena je i logika motivacija.

Kako su bili znanstvenici ( filolozi) eljeli su ostati to blie izvorniku, odnosno strukturi bajke, a s druge strane eljeli su dati skladno umjetniko ruho svojim bajkama. To je vrijeme Goethea, Schillera...

Djeje domae bajke nakon objavljivanja bile su prihvaene i imale iroko prisustvo u europskoj kulturi i knjievnosti. Prvi put su prevedene na engleski jezik 1823.g., a do kraja stoljea prevedene su na vie od 50 jezika.

Njihove bajke, kao i Andersenove itaju djeca kao ulazak u knjievnost.

Klasifikacija pria brae Grimm

1. Bajke

a. Svjetski poznate bajke u Grimmovoj verziji

npr. Pepeljuga, Snjeguljica, Crvenkapica

b. Bajke s motivom pretvorbe ovjeka u ivotinju i obrnuto

npr. Ukleti kraljevi, ablji kralj

c. Bajke o vjernosti i nagradi za dobra djela i pomo blinjemu

npr. Vjerni Ivan

d. Prie u kojima se javljaju patuljci i druga udesna umska bia

npr. Snjeguljica( Edipa nau pastiri, Snjeguljicu patuljci ), Cvilidreta

e. Ostale bajke

npr. estorica obilaze svijet

2. Prie sa realistinom tematikom s grotesknim i nonsensnim postupcima pojedinih likova ( Mudra Jelka, Sretni Ivo )

3. Prie kojima su glavni junaci ivotinje ( Brandenburki svirai, Klatno )

4. Prie s religioznim motivima , odnosno legende ( Siromah i bogata , Marijino dijete )

ALEKSANDAR SERGEJEVI PUKIN ( 1799.- 1837. ) _ Bajka o ribaru i ribici

Izvrio snaan utjecaj na hrvatsku knjievnost, osobito na knjievnost Ivane Brli-Maurani.

Poeo pisati pod utjecajem klasicizma, al ive njegovo djelo Ruslan i Ljudmila(1820) pribliava se romantizmu.

Klasicistiki pjesnici su mu uzor, ali nastavlja pisati pod utjecajem europskog romantizma.

Kasnije pie pod utjecajem Bayrona .

Prije romantizma nije bilo velikog interesa za druge knjievnosti.Od romantiara Pukin se odvaja djelom Evgenij Onjegin 1833.g. ( pripovijest u stihu )

Za rusku dramsku knjievnost znaajna je Pukinova drama Boris Godunov koja je nastajala 1824. -1825. g. , a Musgorski ga je uglazbio u operu 1837.g.

Po uzoru na romane W. Scotta napisao je roman Kapetanova ki 1836. g.

Pripovjest Pikova dama napisao je 1834.g., a ajkovski je uglazbio u operu.

Utjecao je na hrvatske drame tijekom apsolutizma ( Bogovi: Stjepan- kralj bosanski, Gubec- kralj seljaki i Frankopan )

U posljednjim godinama ivota napisao je nekoliko bajki u stihu na svoj pjesniki nain je uobliio stare ruske motive koji su do njega doli posredstvom dadilje Irine Rodionove koja mu je za vrijeme zimskih veeri kazivala narodne prie.

1831. Pria o caru Saltanu

1833. Pria o mrtvoj carevni i sedmorici momaka , te Pria o ribaru i ribici

1835. Pria o zlatnom pjetliu

ukinove obrade starih tekstova govore koliko se u njegovo doba cijenila usmena knjievnost i kako su je prihvaali i odrasli i djeca.

Pria o saltanu Otok Bujan, kao i kod Ivane Brli Maurani.

Pria o ribaru i ribici Ribar Palunko

Od nezasitosti nema dobrog zavretka.

HANS CHRISTIAN ANDERSEN ( 1805. 1875. ) Bajke i prie

Rodio se u Odenseu kao sin postolara. Kua mu bila izmeu umobolnice i zatvora. Dvije svjetle toke u njegovu djetinjstvu su baka i otac koji su voljeli knjievnost.

Imao je sklonost putovanjima na kojima je puno vidio.

Pisao i brojne putopise : Od Holmskog kanala do rta Amogen, Iz panjoske ...

Carevo novo ruho nastalo od anegdote koju je uo u panjolskoj

Pretvarao je vanjsko i unutarnje u umjetniko. H.C.Andersen : Svijet je pun udesa, ali mi to ne vidimo.

On ih je vidio u svemu.

Svojim izvrsnim izrazom koji karakterizira neponovljivi humor, osjeaj za najsitnije detalje uinio prijelom u danskom knjievnom jeziku.

Od 1835. pa do smrti objavljivao je vie svezaka bajki i pria, no uz to je pisao i knjievnost za odrasle ( roman Improvizator,1835 ) , no dramska kritika ga nije prihvatila kao pisca za odrasle , no na pogrean je nain ocijenjeno i njegovo stvaranje za djecu jer kritiari nisu prepoznali novo te su smatrali da ne zna pisati i da nije obrazovan.

U prvom izdanju Smilja 1898. objavljeno je njegovo djelo Opaki kralj, a u broju 4. Tratinica

1878. kod nas prevedena zbirka bajki.

Andersenove prie moemo podijeliti u nekoliko podvrsta:

a. Niz bajki preprianih iz danske usmene tradicije

( Veliki i mali Nikola , to bakica veli uvijek je pravo )

b. Bajke koje su plod njegove mate, ali imaju jo motive, likove iz klasinih bajki

( Mala sirena )

c. Prie koje temelji na svakodnevnici iz ivota, a udesnost postie unoenjem itavog niza likova iz ivotinjskog, biljnog svijeta ili oivljavanjem igraaka i predmeta

( Pastirica i dimnjaar, Postojani kositreni vojnik , Petero grakia iz mahune )

Andersenov jezik , odnosno izraz je lapidaran ( saet ) , karakterizira ga neponovljivi humor i osjeaj za hvatanje najsitnijih detalja.

Njegova bajka odmie se od one klasine i po tome to on radnje svojih pria smjeta u urbanu sredinu.

Bajku je Andersen uinio vie ljudskom. Realistiniji je od veine suvremenika, socijalno osjetljiv i etian ( Djevojica sa igicama ) .

Njegove prie imaju i autobiografski karakter. esto se osjea gorina ivota ( Svinjar, Runo pae ) .

U njegovim priama se vidi i ljepota sjevera i skandinavske mitologije.

Kod brae Grimm nalazimo stereotipne poetke, a kod Andersena ti stereotipni poeci su rijetki.

On mijenja u strukturi bajke takve poetke te njegove bajke poinju funkcionalno.

Npr. Kresivo poinje reenicom : Vojnik kroi cestom jedan, dva, jedan, dva

Neke prie poinju izravnim obraanjem itatelju.

Npr. Tratinica : uj, to u ti sada priati ili pak dijalogom kao u Cvijee male Ide.

esto su njegovi poeci zasieni humorom i ironijom ( npr. Slavuj : U Kitaju je car Kitarac, a okruuju ga Kitarci . )

Ponegdje zapoinje i opisom pejzaa ( Mala sirena )

Andersen je znaajan u djejoj knjievnosti zato to je osim ovih strukturnih promjena napravio pomak uvodei itavu galeriju novih likova iz ivotinjskog i biljnog svijeta. Prikazujui ivotinje i biljke mislio je na ljude, on ih je antropomorfno prikazivao.

Osim toga, udesnost je postigao i oivljavanjem predmeta, igraaka ( Pastirica i dimnjaar ) .

Kako je Andersen uzimao primjere iz ivota, ona ne govori kako treba ivjeti nego nam daje primjere kako jest u ivotu.

Kod njega nalazimo i sretne i nesretne zavretke, ili se u njegovim prii ne radi o biti ili ne biti.

Realistiniji je jer uzima teme iz ivota.

LEWIS CARROLL ( 1832. 1898. ) Alica

Javlja se u snanom razdoblju engleske kulture u viktorijanskom razoblju. ( 19.st.)

Svojedobno mu se obratila ak i kraljica Viktorija koja je traila da jedno djelo posveti njoj. Posvetio joj Traktat o matematici.

Carroll je bio osobenjak. Volio se druiti sa djevojicama od 7-14 godina i izmjenjivati pisma sa njima. Unjegovoj ostavtini pronaeno 98721 pismo + 5000 slubenih pisama.

1864. g. pripremio Alicu kao rukopisno izdanje i darovao ga djevojici Alici. Nakon to su ga proitali njegove kolege, naovorili su ga da ga malo proiri i objavi kao knjigu to je i uinio 1865.

Pisao je i za odrasle. ( roman Silvija i Brun 1889. ) .

1872. g. objavio je Alicu s onu stranu ogledala .

On je otvorio itav niz fantastinih pria koje su nastale iza njega.

Postavlja natprirodni poredak koji ukida logiku naeg svijeta.

Od Carrolla pratimo termin NONSENS, kao i njegovih nekoliko podvrsta.

- nonsensne rijei ( lana kornjaa, mutikacija, kolator. )

Nonsens je slubeno poeo s Carrollom , ali ga ima ve u poetnim djejim brojalicama ( en-ten-tini )

1846. Edward Lear izdao Book of nonsens

- nonsensna poezija proeta takvom slobodom igre koja se ne obazire na pravila nego prihvaa pravilo jo jedino u njegovoj negaciji.

Nonsensna poezija nije samo igra u okviru harmoninog doivljaja svijeta, nego i igra uivanja u razaranju pravila. Ona sadri stihove nelogine ili apsurdne sadrine, a ponekad i sa izmiljenim rijeima ( Kneginja je pjevala )

Kod Alice nonsens prati i

razgradnja pravila kao npr. Utrka

u graenju likova i stvaranju dijaloga ( lana kornjaa, zemljana kornjaa ui

zemljopis )

izmiljanje novih rijei u smislu humora, ironije mutikacija ( neto to se muti )

Carrollova fantastika je kojom se uda transformiraju u okvire svakodnevnice.

Veina bajki predstavlja tradicionalne prie o kraljevima i kraljicama, seoskim momcima i djevojkama koji su jednog dana ivjeli u udaljenom kraljevstvu No, u Alici fantastika je plod samo Carrollove imaginacije. On prekida svaku vezu sa mitologijom i narodnom bajkom. Prvi put se pria okree u potpunosti djetetu. Jedno zbiljsko dijete ulo je u priu : radoznala, nemirna Alice ija je glava napunjena mnogim savjetima o dobrom ponaanju, priama, znanjem zemljopisa, matematike, povijesti itd. ( Luda ajanka )

udesan svijet pria o Alici nije plod poetizirane slike svijeta , prirode i stvari, ve je rezultat asocijacija na realni ivot u djejem snu ili djejoj igri.

Knjige o Alice odiu moralnom lakoom. U njima nema zla, tuge ( ega ima u tradicionalnim bajkama ) , a Carrollov pogled na svijet nije ni tuan ni tragian.

Mogli bi knjige o Alice oznaiti neim izmeu radosti, vedrine i nestanosti.

Alice je prevedena na vie od 50 jezika. Kod nas ima oko 8 prijevoda.

CARLO COLLODI ( 1826. 1890. ) Pinokio

Carlo Lorenzini rodio se kraj Firenze u selu Collodi .

Knjievnost 19. st. obiljeilo je nekoliko tema : domoljublje, pustolovnost, idila koja moralizira.

U to vrijeme pojavljuje se Pinokio koji je ivo dijete . Premda je lutak, pribliio se karakteru prave djece.

Prekinuo je niz moralistike djeje knjievnosti. Stvorio je lik djeaka koji je u poetku lijen i nekoristan , ali postaje korisnim lanom zajednice iskusivi posljedice svoje zloe i nebrige.

On ima i dobre i loe strane ( epizoda sa zrikavcem je jako lo ) . Postaje pravo dijete kada se popravio ( maak i lisica ) .

U Pinokiu postoje likovi iz starih bajki. Po tome se razlikuje od Carrolla.

JAMES MATTHEW BARRIE (1860. 1937. ) Petar Pan

Petar Pan zaivio je najprije kao igrokaz, a nakon toga je to pretvorio u fantastinu priu.

Petar Pan predstavlja samo djetinjstvo.

U svakom novom djetetu dolazi Petar Pan.

Nastavlja tijek engleske fantastine prie koju je zapoeo Carroll, i to Petrom Panom.

Bio je novinar, a pisao je i romane i dramske tekstove.

Petar Pan je najprije izveden kao igrokaz 1904., a 1911. objavljen je kao cjelovita pria.

Lik Petra Pana koji nije elio odrasti posebno se svia djeci. On je samo djetinjstvo koje uvijek dolazi po novu djecu i vodi ih u zemlju koja ustvari ne postoji, ali u kojoj su sve matarije mogue.

Jedino djeca svojim eljama i tenjama u djetinjstvu mogu dosegnuti udesan i fantastian svijet kojeg je Barrie nazvao Matokraj .

HUGH LOFTING ( 1886.-1947. ) - Pripovijest o dr. Doolittlu

Hugh Lofting gledao je ivot otvorenih oiju i primijetio je da u stranom ratu ivotinje stradaju, a nitko im ne pomae. Smatrao je da se ivotinjama moglo pomoi da se moglo sporazumjeti sa njima.

Stvorio je udesnog lijenika koji poznaje jezik ivotinja. Najprije tekstove alje kao pisma s fronte, a zatim izdaje roman Pripovijest o dr. Doolittlu .

Nakon to su Loftingove sadraje ula njegova djeca i on je popout Carrolla preradio materijal za objavljivanje, pa se 1920. u Americi gdje se preselio pojavila prva knjiga pod nazivom Pripovijest o doktoru Doolittlu. 1922. g. pojavila se druga knjiga Putovanja dr. Doolittla za koju je dobio knjievnu nagradu.

Objavljeno je ukupno 12 svezaka ovog serijala o dr. Doolittleu koji je glavni junak. On je dobroudni debeljko , nesebian i zbog toga bez novca, strpljiv je, nespretan u praktinim stvarima, a ipak mu se i najgore situacije okreu na dobro.

Odnos prema ivotinjama je osobit, kao to on neumorno pomae bolesnim ivotinjama, tako i njegovi ivotinjski prijatelji podupiru njega u neprilikama na njegovim putovanjima.

ASTRID LNDRGEN ( 1907. 2002. ) Pipi Duga arapa

Napisala je Pipi dugu arapu. Osim fantastinog serijala Pipi, napisala jo 30-ak drugih djela, velik broj slikovnica i nekoliko scenarija.

Pipi duga arapa pojavila se 1944. g. , a radi se o 3 dijela romana :

1 dio- Pipa duga arapa

2 dio Pipa duga arapa ide na brod

3. dio Pipa duga arapa ide u zemlju Taku-tak

Pripovijedala je svojoj bolesnoj keri Karin prie o 9 godinjoj djevojici .

UVOD U HRVATSKU DJEJU KNJIEVNOST

Poeci djeje knjievnosti su od 1697. g. Prva bajka napisana je 2052 g. prije Krista.

to se romana u Hrvatskoj tie rasprava je na temu je li prvi roman enoe ili Poeki ak Kraljevia .

1850. godine pojavljuje se Ivan Filipovi

Iza njega javljaju se Katani sa pjesmom eva ( 18.st ),

Dominko Zlatari sa nadgrobnicama svojoj djeci

Petar Prereadovi 1846. g u Zadru pie Pjesmu o ribaru

1780- tiskano je djelo Mladi Robinzon Johana H. Campea

1796. prevedeno je na hrvatski jezik.

1829.Christof Schmitt objavljuje Genovevu,

1846. prevedena je na hrvatski jezik.

I.Filipovi preveo je i preradio knjigu F. Hoffmana ( 150 udorednih pripovjedaka Igla )

1881. preveo je od Hoffmana 100 malih pripovjedaka za mlade.

Na poetku razvoja hrvatske djeje knjievnosti stoji IVAN FILIPOVI koji pokree ovaj dio knjievnosti.

1850. g. izdaje Mali tobolac. U njoj donosi priu i poeziju i time zapravo slubeno poinje hrvatska djeja knjievnost, a njegove znaajke kao pokretaa vidimo u injenici da je 1864. g. utemeljio prvi djeji knjievni list Bosiljak oko kojeg je okupio niz pisaca (3 godine ) .

S druge strane, 1873. g. pokrenuo je i Smilje najdugovjeniji asopis u hrvatskoj djejoj knjievnosti koji je izlazio kontinuirano do 1945. Nakon II. Svjetskog rata izlazi Smib.

Poetak hrvatske djeje knjievnosti vezuje se uz asopis Bosiljak ( 1864. 1868. )

Iste 1864. zapoinje sa izdavanje i asopis Knjievnik.

Tu su udareni temelji ustroja Akademije znanosti i umjetnosti.

Nakon toga, poinje izdavanje Vijenca.

Veliki podstrek djejoj knjievnosti daje asopis Smilje ( 1873.-1945 )

Tamo su objavljivala prva imena : K. Kuten. ..

asopis Brljan je izlazio u dva navrata , i to : 1. od 1873. 1876. , a 2. : 1889. 1903.

U navedenim asopisima postupno se uvodi narodna pria kao djeja lektira. Javljaju se novi pripovjedai i pjesnici.

HRVATSKA DJEJA PRIA

Po Skoku :

I 1870-1920.

II 1920-1950

III 1950-1970

Tonija je podjela Crnkovi Teak Bacalja :

I 1850. 1913. Filipovievo razdoblje ( Mali tobolac )

II 1913.- 1933. Razdoblje Ivane Brli Maurani ( egrt Hlapi )

III - 1933. 1956. Lovrakovo razdoblje ( Druba Pere Kvrice )

IV 1956.- 1970. Razdoblje Kuana ( Uzbuna na Zelenom Vrhu ) i Viteza ( Prepelica )

i na kraju razdoblja - Krkleca

V 1970.-2000 1865. g. enoa pie Turopoljski top.

U tom razdoblju djeji prozni pisci pod utjecajem su njemakih autora Schmitta i Hoffmana. Pie se po modelu njemake moralistike prie u kojoj se dobro dobrim nagrauje, a zlo se kanjava najstranijim kaznama koje moraju dijete obratiti od zla i loeg ponaanja.

Didakticizam najvie naglaen u knjievnosti.

U to vrijeme nije bilo djeje igre u knjievnosti.

Tomislav Ivkanec i Stjepan irola donose elemente igre.

Hrvatska djeja pria nastaje po uzoru na narodnu priu ( usmenu ) .

1. razdoblje razdoblje traenja i priprema .

Do kraja stoljea u djejoj prii javili su se Jure Tuni, Tomislav Ivkanec, Stjepan irola.

Uvode se i djeje druine u djeju priu te pustolovnost.

Do kraja 19. st. javljaju se Krunoslav Kuten, Ljudevit Varjai, August Harambai, Milka Pogai, Rikard Katalini Jeretov, Viktor Car Emin .

U djeoj prii moemo rei da su autori tijekom 19. st. nastojali ovaj anr odnjegovati, uputiti kao umjetnost rijei bez jasno zacrtanog cilja, no u veini su ostali na pokuaju, ostavi u naelu u didakticizmu.

Tek na poetku 20. st. u radovima Jagode Truhelke, Vladimira Nazora i I.B.Maurani poinje se odstupati od didakticizma.

IVANA BRLI MAURANI ( 1874. 1938. ) udnovate zgode egrta Hlapia

Pripadala knjievnoj dinastiji . Ban Maurani bio joj je djed. Anton Maurani ( jezikoslovac ) bio je bratov djed , a Matija Maurani ( napisao putopis Pogled u Bosnu ) bio je drugi djedov brat.

Pogled na svijet i moral pokupila je od djeda vjeru u pobjedu dobra ( Smrt Smail age engia ) . U njenim djelima osjea se pulsiranje izmeu dobra i zla

Pustolovnost , sklonost lutanjima ( ribar Palunko ) naslijedila je od Matije Maurania.

Brigu za jezik koja se osjea u ritmu njene proze naslijedila je od Antona Maurania.

Zvali su je hrvatskim Andersenom.

Poela je jednom didaktikom priom. Vrlo snano je crpila iz ivota, a s druge strane ona se za svoje prie koristila znanstvenim djelom Poljsko djelovanje Slavena na prirodu.

1 ) Neki njeni likovi su usporedivi sa likovima u ruskoj knjievnosti.

Domai = Domovjev

Bujan = ruski otok

Mitoloka bia :

Stribor = iz praslavenskih pria Stribok

2 ) Uzimala je i iz hrvatske usmene tradicije

ef Domaih- Malik Tintilini spominje se u usmenoj prii hrvatskog primorja i hrvatskog Zagorja

Rego = iz hrvatske predaje div sa otoka Mljeta

Veli Joa ( Vladimir Nazor )

Bila je lanica JAZU a. Prevoena je na puno jezika. Jako dobro je bila prihvaena u Velikoj Britaniji. Imala dobru recepciju izvan granica zemlje.

3 ) Gledala je ivot otvorenim oima i to umetala u svoje prie

Domai iz gledanja vatre, egrt Hlapi kada susree Crnog ovjeka pod mostom tk. Iz ivota iz jedne etnje po oluji. ; pejza iz Ribara Palunka odraava njenu zadivljenost morem u podvelebitskom kanalu

Vrijednost Ivane Brli Maurani je u tome to ona u svakom svom djelu stalno pouava samo to mi dok itamo nismo toga svjesni.

Badnja veer kod sirote Kate u kojoj psi Darko kojeg je obitelj spasila, laveom upozori obitelj na zapaljeno Boino drvce i spasi ih ( dobro se dobrim vraa ) .

Prie iz davnine tiskane su 1916. , a prevedene su na 10-ak stranih jezika, a glas autorice dospio je do Engleske, Kine, vedske, Danske itd. gdje su joj prevedene knjige.

1913. g. objavljen je egrt Hlapi.

A. G. Mato nazvao je Hlapia pravim malim remek-djelom.

Njen opus nije velik jer je tek u zreloj dobi poela pisati.

Za njezina ivota objavljena su joj djela :

1902 . - Valjani i nevaljani

1905. kola i praznici

1912 Slike

1913. udnovate zgode egrta Hlapia

1916. Prie iz davnine

1923. Knjiga o omladini

1937. - Jaa Dalmatin potkralj Guderata

1943. posmrtno su joj objavljene Basne i bajke

injenica je da su Prie iz davnine prva hrvatska zbirka bajki.

U njezinoj prii likovi se mogu i promijeniti. ( Majstor Mrkonja, Grga postaju dobri ) . Istie kao najvee vrline odgovrno roditeljstvo. Slavi majinstvo kao neto najvee. Vanost obitelji ( ribar Palunko )

Prikaz borbe dobra i zla osjeamo i vidimo da se dogaa u ambijentu uma, planina, mora. U njezinim priama nalazimo i ambijent doma.

Dobrota, smatra I.B.Maurni, dolazi u ovjeku njegovim roenjem. Plemenitost je kod nje monija od podlosti. Ljubav uvijek nadvlada mrnju. Hrabrost uvijek priguuje strah. Istina je uvijek jaa od lai. Slavi majinstvo i istie odgovorno roditeljstvo ( Primjer : uma Striborova gdje majka radije odnosi bol , a da je sa svojim djetetom, nego da uiva u beskrajnoj srei koju joj nudi Stribor, a da ne zna za svoje dijete. Time ona ispunjava svoju dunost najteu, ali i najplemenitiju dunost u ljudkom ivotu dunost roditelja koju nikakva patnja i bol ne mogu umanjiti , te ljubav prema djetetu.

Ritmizirana proza osjeti se u plesu Domaih.

Najprevoenija i najzanimljivija njena bajka je Ribar Palunko ( Pria o ribaru i ribici- Pukin )

Zora djevojka, Kralj morski, otok Bujan ( na Baltiku )

Do istine se dolazi zaranjanjem u fantastini svijet.

VLADIMIR NAZOR ( 1876. 1949. ) Bijeli jelen

Imao je puno razvojnih faza. Crpio je iz prostora u kojem je bio.

Hrvatski kraljevi 1904. nastala u Zadru.

Medvjed Brundo

Istarska faza jo je vanija za djeju knjievnost.

Dobar dio nastao je u Istri. Viktor Car Emin pokrenuo je asopise Mladi Istranin i Mladi Hrvat u kojem pie i Nazor.

Bijeli jelen unosi razliite ivotinjske vrste kao nitko do tada.

Ka nastavnik prirodoslovlja okrenut je prema prirodi. Fakultet zavrio u Grazu.

Oduevljenje umom vidi se u Bijelom jelenu, ali i morem to je vidjivo u Dupinu.

I on istie vrline ( Guarica Anka nije htjela lagati ) te optimizam ( Guarica Anka zlatokosa kneginja Vranjska ) .Osobito se istie sraz ume i mora u Halugici ( ki mora i sin ume ) .

Na poetku su i njega zvali hrvatskim Andersenom zbog uvoenja velikog broja ivotinjskih likova. Glavni likovi su : Bijeli jelen, Dupin , Koraljica, Slavuj; u vanim epizodnim ulogama : Vuk Ovcoder ( iz Bijelog jelena ) , orao Gvozdenkljun , medvjed Ljumo , te iz Dupina hobotnica Teta.

Jedna od karakteristika njegovog pripovijedanja su masovne scene ( Primjer: kada Skuptina odluuje o sudbiji Zlatokose ( u Bijelom jelenu ) ; dijalog Halugice i Jablanka koji podsjea na dijalog u Pjesmi nad pjesmama.

Najzanimljivije Nazorove djeje prie su one u kojima se pojavljuju ivotinje i ljudi ( Bijeli jelen, Halugica, Dupin ). Njihova udesnost je u nestajanju ograda koje inae u prirodi dijele svijet ljudi i ivotinja.

Nazor se divi prirodi, prikazuje je uz ljude, ali donosi i misao da se ovjek kad se probudi priroda ne moe suprotstaviti.

Stoji na poetku suvremene djeje poezije.

JAGODA TRUHELKA ( 1864. 1957. ) Zlatni danci

Nije bila zabranjivana , ali nije ni bila u kolskom programu.

Jedno vrijeme je djelovala kao ravnateljica kole. Bila je uiteljica. Odrasla je u Osijeku.

Najznaajnije njeno djelo su Zlatni danci( 1918. ) koji mogu funkcionirati kao roman u kojem se pojavljuju tri stalna lika . U njemu opisuje svoje djetinjstvo. Lik je djevojica Anica ( sama autorica ) . Zvali su je osjekim enoom. Bila je ki uitelja. Ona zapoinje sa realistinom priom sa I.Brli Maurai.

Napisala je Tugomilu prvi hrvatski djeji roman. Knjievni se povjesniari dvoume da li je roman ili pripovijetka ?

ZLATA KOLARI- KIUR ( 1894. 1990. ) Moja zlatna dolina

Dobro je funkcionirala kao djeja pjesnikinja. Tiskala je djelo Moja zlatna dolina.

1972. g. u kojem je pisala o djetinjstvu i mladosti u Poekoj dolini.

Miroslav Kraljevi slikar se pojavljuje u tom djelu. To djelo je zbirka realistinih pria

SLAVKO KOLAR ( 1891. 1963. ) Na leima delfina

Najznaajniji je po serijalu o Macanu Buzdovanu .

Na leima delfina

Jurnjava na motoru

Bio ugledni hrvatski prozaik, pa postao pisac za djecu. Poznata su njegova djela Breza

( tragikomika likova ) i Svoga tela gospodar .

Uspjeno je prikazao znatieljno, ivo dijete Macana Buzdovana koji jaui jarca zamilja delfina.

Najznaajniji pisac socioloke novele

MATO LOVRAK ( 1889. 1974. ) - Druba Pere Kvrice

Mato Lovrak roen je u Velikom Grevcu pokraj Bjelovara 1899.

Zavrio je uiteljsku kolu i slubovao u mnogim mjestima. Pisao je i pripovjetke, ali je osobitu popularnost stekao romanima tematski vezanim uz djetinjstvo. Gradi zanimljivu fabulu s elementima pustolovnog, ali i s didaktikim naglascima. Izuzetno plodan, autor nekih tridesetak knjiga, Lovrak je nekoliko desetljea zabavljao i odgajao mlade itatelje izrazom koji svjedoi o vremenu, a odlikuje se matovitou i humorom. Djela su mu prevedena na mnoge jezike.

Njegova najzanajnija djela su romani : Druba Pere Kvrice te Vlak u snijegu. Objavio je i dvije zbirke pria : Slatki potok i druge prie i Dobra oluja i druge prie.

Njemu u ast se odravaju Lovrakovi dani kulture u rodnom Velikom Grevcu, na kojima se dodjeljiva i nagrada Mato Lovrak

HRVATSKA FANTASTINA PRIA

Naila je na plodno tlo kod mlaih autora : Sunana krinjari , Nada Ivelji, Anto Garda,

Ljudevit Bauer, Vinja Stahuljak.

SUNANA KRINJARI Kaktus bajke, arobnjakov eir

Obogatila je bajke novim likovima ( jeevi, bumbari, kesten, klavir)

NADA IVELJI Konji sa zlatnim sedlom - jedna od najplodnijih hrvatskih autorica. Prisutna u hrvatskoj djejoj knjievnosti u gotovo svim anrovima, no najuspjelije su joj prie.

Konji sa zlatnim sedlom- doivljaji djece izmjenjuju se sa fantastikom.

Doi da ti priam

Kolibri Lili

ANTO GARDA Je i zlatni potokPoznat kao pisac djejih znanstveno-fantastinih romana

Ostavio nekoliko zbirki djejih pria :

Je i zlatni potok

Zaboravljena lasta

Zvijezda u travi

LJUDEVIT BAUER Poznat kao pisac fantastine prie. Izdao uspjenu zbirku pria Parnjaa Kolombina

VINJA STAHULJAK Donosi novu vrstu djeje prie u kojoj integrira i klasinu bajku i umjetniku fantastinu priu i realistinu priu.

U Kuici sa crvenim eirom donosi priu koja strukturno odgovara Carrollovim priama.

DRAGUTIN HORKI aave zgode zbirka pria u stilu lovakih pria. Pripovjeda strojovoa ika Jano ( preskoio vlakom mjesto gdje nije bilo tranica na ulasku vlaka u Slavonski Brod ) .

hiperbole

ZVONIMIR BALOG ( 1932. - ) Ja, magarac

Poznatiji je kao djeji pjesnik. Poznat po itavom nizu raliitih nonsensa : situacija, rijei.

Objavio je dvije znaajne zbirke pjesama : Ja magarac i Zeleni mrav.

Uobiajenu staru strukturu preoblikuje u nonsens ili anegdotu. Stvara aljivu mini priu koja sadri element prie , pjesme, crtice i dosjetke.

Osnovna znaajka njegovih pria je razvijanje i gomilanje nonsensa, bizarnih slika, apsurdnih situacija.

Sklon je dosjetkama, iznenaenju, karikiranju, ironiji, a ponekad i satiri.

Sve su prie potaknute rijeju jer on oslobaa rije uobiajene funkcije u reenici i daje joj nove zadatke.

Pronalazi sadraje za prie na svakome koraku, no najvea inspiracija mu je rije.

Njegova jezina igra odvija se po pravilima specifine nonsensne gramatike.

nonsensna analogija : arulja mrakulja

nonsensna etimologija : postoji Prus koji nije Rus

metateza : rije nosorog postaje rogonos; motorkota postaje kotormota osamostaljivanje dijelova rijei postaju vlastita imena : junak NAK, krtac TAC,

tvorbe rijei po jednom modelu : udasti kakadu, ludasti lupadu, pekmezasti gnjavadu, udasti skakadu prilagoavanje izraza novom subjektu

sintaktike varijacije reenice

nagomilavanje velikog broja rijei bez razloga

doslovno shvaanje

Nikola Puli Doline zeeva

Ivan Kuan Strani kauboj

Pajo Kaniaj

Luko Paljetak Prie iz male sobe

POVIJEST DJEJE POEZIJE

Poezija tog prvog razdoblja stvarana je u krugu odgojitelja.

Filipovi Maca i mi

Kuten Dobra Anka

Djeja poezija je prva djeja knjievna vrsta s kojom se dijete susree.

1850. Mali tobolac Ivan Filipovi Maca i mi

Staru i novu poeziju povezuje tematika djetinjstva.

Krunoslav Kuten Mali ratar- nonsens

Upoznaje dijete s danima u tjednu

1. razdoblje 1850. 1920.

Ivan Filipovi- Maca i mi

Krunoslav Kuten Mali ratar

Ljudevit Varjai- Viki boj

Milka Pogai

Josip Milakovi

Rikard Katalini Jeretov

August Harambai ( Ja sam Hrvat uzrazito nacionalna tematika )

( antologija - Mladi Hrvat )

KRUNOSLAV KUTEN ( 1855. 1894. ) Mali ratar

Najznaajniji pjesnik prvog razdoblja. Pod mecenstvom enoe. Po struci je bio pravnik. Bio je nesretan cijeli ivot, djeca su mu umirala.

Napisao je oko 50 ak pjesama

Kuten za ivota nije objavio nijednu poeziju za djecu, samo jednu knjigu za odrasle od 20-ak pjesama Primula veris.

Pjesma Prsti

U njegovim pjesmama prisutna je animalistika. Pisac koji je obiljeio hrvatsku djeju poeziju od samoga poetka.

Posljednja pjesma vrlo didaktina

Kuten je bio zaboravljeni pjesnik. Kao pjesnik pripada Smilju i djeci jer je u tom djejem knjievnom asopisu objavio oko 50-ak pjesama. Napisao je prvu modernu hrvatsku djeju pjesmu. ( Mali ratar dani u tjednu, cijela godina u tjednu )

( velja Grigor Vitez ; Kuten Vitez ; Vitez Paljetak )

Premda je malo stvarao , ipak njegovo stvaranje moemo podijeliti u dva razdoblja :

1 ) razdoblje pripreme od 1875. kad je objavio svoju prvu pjesmu Majin god

2 ) razdoblje zrelog stvaranja - od 1882. Mali ratar do posljednje pjesme

1892. Dobra Anka

Neki naglaavaju znaaj Kutena i njegov utjecaj na Grigora Viteza. On je pretea i Baloga

( nonsensno gomilanje Junaci )

U pjesmi Mali ratar Kuten se oslobaa tereta literarne mode, obzira, brige za formalnost, pouku i otvara sasvim vrata igri i djejem oduevljenju , ak i nonsensu koji je karakteristian za djeje uspavanke i pjesme za igru. S pravom se moe rei da je Mali ratar 1. moderna djeja pjesma. Karakterizira ga humor

Djeca i maca ( Pokraj pei maca sjela... )

Mudri Vlatko

2. razdoblje - od 1920. 1950.

Josip Rukavina

Viktor Car Emin

Frano Katarini

Nikola Pavi

Mladen irola

Gabrijel Cvitan

Zlata Kolari Kiur

Ivan Goran Kovai

Vladimir Nazor Zlatna laa

Ivo Kozaranin - Sviram u sviralu

Dragutin Tadijanovi ( vrlo jednostavne pejzane pjesme )

Dobria Cesari

Vjekoslav Majer

VLADIMIR NAZOR ( 1876. 1949. ) Zlatna laa

Nazor je svestran djeji pisac. Pisao je pjesme , prie i igrokaze.

I danas su meu djecom popularne pjesme Zlatna laa, eljeznica, ovjek od dima i dr.

20-tih godina sa A. Barcem sastavljao itanke za niu gimnaziju.

IVO KOZARANIN Sviram u sviralu

Tragina osoba . 1941. ubijen u rnomercu u vrijeme none strae.

1933. g. tiskao knjigu Sviram u sviralu. Vrlo jednostavno pisana. Osjea se sklonost personifikaciji. Velik broj pejzanih skica to ih svrstava u djeju recepciju.

ZLATA KOLARI- KIUR

Pie pjesme sa puno motiva iz prirode.

IVAN GORAN KOVAI ( 1913. 1943. ) evina tugaljka

Jedan od prvih filmskih kritiara. Bio je prevoditelj. Prijatelj mu je bio Tadijanovi. Osim za odrasle, pisao je i za djecu. Tiskano je oko 120 djejih to pjesama, to skica.

Teme njegovih pjesama su : dijete u igri, dom, ugoaj obitelji i doma.

Pjesnik je prirode, zaviaja.

U svojim pjesmama podraava ton uspavanki, posve originalno , na dijalektu.

Vesela kuica pogled na seoski ivot

Najznaajniji dio njegovog stvaranja za djecu je onaj koji je nastao za vrijeme njegove suradnje u Hrvatskom dnevniku , u tjednom prilogu Za nau djecu od 1936. 1939. g.

Djeju poeziju poeo je pisati kao gimnazijalac, te se 1929. g. javio sa tekstom evina tugaljka, a objavljivao je u omladinskim asopisima Aneo uvar, Zora i Omladina.

Pjesme koje odgovaraju djeci nai emo u njegovoj pjesnikoj zbirci Ognji i roe.

DRAGUTIN TADIJANOVI Dani djetinjstva

Izmeu dva rata pisao poeziju djetinjstva. Dani djetinjstva

Radio kao korektor u Narodnim novinama i pisao. ( Nosim sve torbe, a nisam magarac )

GUSTAV KRKLEC ( 1899- 1977 ) Telegrafske basne

1952. g. objavljuje Telegrafske basne . ( ablja melankolija, Vii razlozi, Koza ko koza, Zeja logika, Magarea posla, Ptiji pjev )

Dosjetka, vic i humor u "Telegrafskim basnama", odustajanje od moralnih pouka

i poduka, animalisticki smijeh, uvaavanje djece i njihova miljenja te drugi knjievni

postupci cine Gustava Krkleca vanim pjesnikom za djecu .GRIGOR VITEZ ( 1911. 1966. ) Kad bi drvee hodalo

Javlja se u djejoj poeziji nakon II svjetskog rata.

1956. g. izdaje zbirku Prepelica

Zbirka Kad bi drvee hodalo

Gdje prie rastu

Rijetko je konkretno dodirivao djeju igru, ali zato svuda, a prije svega u prirodi nastoji otkriti, doarati slike ritmova i radosti. Kakve je boje potok ?

Kod njega nalazimo i i matovitost i sanjarenje, posebno ono svojstveno djejoj prirodi - Dohvati mi tata mjesec.

Napravio je velik napredak u djejoj poeziji.evina jutarnja pjesma. Osjea se velika kreativnost. Cijela pjesma je velika onomatopeja. Promatra i iznosi igru zvukova i boja. Njegova poezija oznaena slavonskim djetinjstvom. Etinost takoer karakterizira njegovu poeziju.

Tri male arene maje pjesme. Po uzoru na njega Mievi i make naglavake Luke Paljetka

ZVONIMIR BALOG - Nevidljiva Iva

Balog donosi novi nain domoljubne tematike kroz svoj Veseli zemljopis .

Brijuni, Drava 2, Velebit, Koara

Afirmira se Nevidljivom Ivom 1970. g. Ona je meana knjiga, temeljna knjiga hrvatske djeje poezije. Sadri 100 tinjak pjesama. U njoj je stremljenje novom tijeku u djejoj poeziji.

tradicionalni tijek :

elegino- baladina slika djetinjstva, zooloka slika ( Vjekoslav Majer Medvjed u izlogu )

anegdotsko- humoristika slika, pejzana slika.

Zbirka Nevidljiva Iva ipak poprilino je heterogena jer u njoj ima i pjesama koje su po fakturi blie tradicionalnom tijeku djeje pjesme, a ono to je posve novo su pjesme nadahnute leksikim igrama koje izazivaju panju i nisu bile poznate u takvom obliku u djejoj lirici.

U Nevidljivoj Ivi prisutne leksike igre

Na kongresu lavova, to se pravi od vina

3. razdoblje - od 1970 -

Ratko Zvrko

Nikola Milievi

Branko Haluza

Vjekoslav Majer

Stjepan Jakevac

Stanislav Femeni

Mladen Kuec

Boro Pavlovi

Dubravko Horvati

Drago Ivanievi

Luko Paljetak

Pajo Kaniaj

Ivica Jembrih

Nada Ivelji

RATKO ZVRKO Grga varak

Pie anegdote, nonsensne doivljaje iz prirode, kolskog ivota, te jezine igre

Grga varak

STJEPAN JAKEVAC uvarica sata

Uvodi ljubavnu tematiku u djeju poeziju.

San o uiteljici

uvarica sata

NADA IVELJI ( 1931. Konji sa zlatnim sedlomPie pjesme , prie, pripovjesti, roman, igrokaz, scenarij

Roena je 1931. g u Zagrebu. Zavrila klasinu gimnaziju i studij knjievnosti.

Profesorica hrvatskog jezika , urednica asopisa Radost.

Cijene je kao autora kratkih pria.

Prie joj se kreu u rasponu od realistinih ( koristi u njima motive iz svakodnevne ivotne zbilje ) do fantastinih ( u njima prevladavju simbolino bajkoviti motivi ) .

esti su likovi idealizirane ivotinje

Prva zbirka Drvo orlova iz 1961.

Konji sa zlatnim sedlom

estinski kiobran

Dobro lice, Kolibri Lili, Zmajevi nad gradom, kolsko dvorite, Sat oeva, Vodenica Sokolica, Pozdravite novog jahaa, Doi da ti priam

LUKO PALJETAK

Jedna se maka samo smijala ( od Filipovia do Paljetka )

Od 1968 1978. ivio i stvarao u Zadru.

Poznat po bogatstvu rijei i tvorbi novih.

humoristian ..i tako nije bilo nita.

PAJO KANIAJ _- ara Bara

Jesen

Poznata njegova vizualna poezija koja postoji od poetka 20. st. od G. Appolinaira.

Kua

SHAPE \* MERGEFORMAT

HRVATSKI DJEJI ROMAN

Po strukturnim elementima djejeg romana :

1) DRUINE

2) VOE

3) PUSTOLOVNOST

4) AKCIONOST.

5) DOTICAJ SA KRIMINALISTIKIM ANROM

6) FENOMEN DJEJE IGRE

7) JASNOA I RAZUMLJIVOST KAZIVANJA

kod Ivane Brli Maurani neemo nai jedino druine.

egrt Hlapi je prvi detektiv.

Element voe izvrsno se distribuira u hrvatskom djejem romanu. Vrlo rano se integrira u hrv. dj. romanu ( od egrta Hlapia, Pere ( Druba Pere Kvrice ) , Ljuban ( Vlak u snijegu ), Koko )

Potpuno preuzima strukturu djejeg romana i razvija ih Mato Lovak.

Potpuno oivotvoren roman nalazimo kod Kuana. ( doticaj sa kriminalistikim anrom )

U Kuanovom romanu opisuje se osnivanje druine ( 7 kapi krvi ) .

Suvremeni hrvatski djeji roman s obzirom na tematsko i stilsko bogatstvo donosi sljedeu klasifikaciju :

povijesni roman ( A. enoa, I. B-Maurani, Alojz Majeti Omiki gusari )

ratni partizanski ( A. Marti Pirgo )

- domovinski ( H. Hitrec Smogovci, N. Puli, N. Ivelji )

- roman u trapericama ( poinje sa Horvatovim 7. B, Zvonimir Milec viduk sa

Bukovca)

socijalno psiholoki roman ( Puli )

akcijski djeji roman ( Zlatko Krili )

bajkoviti ( Sunana krinjari )

kriminalistiki ( Zlatko Krili, Pavlii )

animalistiki ( Prosenjak )

znanstveno-fantastini ( Matoec, Hitrec )

autobiografski ( Hribar )

ljubavni ( Palma Katalini )

humoristiki ( Balog, Kaniaj )

ludistiki ( Milo, Sanja Pili )

STRIP

Strip se razliito razvijao zbog vie stvari.

Ilustracija je kod nas malo kasnije dola. Vie je vezana uz karikaturu .

Strip se poinje razvijati tek 30 tih godina djelovanjem Andrije Maurovia.

Vezani uz crtani film :

Julio Radilovi ( Jules )

Nedjeljko Dragi

Andrija Maurovi otac je hrvatskog stripa. Napravio je antologiju hrvatskog stripa.

Od 1995. g. strip se nalazi i u kolskom programu.

Maurovi izmeu dva rata i tijekom 2. svjetskog rata prema scenarijima Franje Fuisa i Kree Kovaia ( sin Ante Kovaia ) realizirao je 30-ak stripova. ; adaptaciju knjievnog djela Ognjem i maem, pustolovno egzotine Plijen demona dungle; znanstveno fantastini Ljubavnica s Marsa; vesterni: Trojica u mraku, iz nacionalne povijesti : Knez Radoslav, Seoba Hrvata

1945. g. Mauroviu je zabranjen rad.

Iza 2. svjetskog rata izlazi asopis Zabavnik.

1970 tih javlja se Novi kvadrat. To je skupina autora koji se okupljaju oko Poleta.

Mirko Ili najznaajniji ilustrator svijeta

Zimoni

Joko Marui

Viualnu i tekstualnu dimenziju ujedinjuje strip kao novi medij.

Zavia

pie : Furtingercrta : Beker

Herlock Sholmespie : Furtingercrta : Julijo Radulovi

Marina

crta : Vladimir Dela

Podrumai

crta : Kreo Skozret

Novi kvadrat : Radovan Deni, Mirko Ili, Igor Kordelj, Ninoslav Kunc, Joko Marui, Kreimir Zimoni, Emir Mei, Kreo Skorzet, Ivan Puljak... tijekom 1976. okupljaju se u Poletu.

Objavili 100- tinjak stripova i organizirali 10-ak samostalnih kolektivnih izlobi.