1. ŠTO SU KOROVI ?U početku, do pojave čovjeka, nije bilo korova. Čovjek je uzgajajući kulturno bilje uzgojio i njegove pratitelje koje je kasnije nazvao korovom. Tako npr. i suncokret možemo nazvati korovom kada se javlja u šećernoj repi ili uljanoj repici.To su vrste koje konkuriraju kulturnim biljkama i brzo se prilagode (adaptiraju).Korovi su pratitelji kulture. Oni su zajedno sa kulturom udruženi u biljne zajednice (fitocenoze). Korov je biljka koja raste na čovjeku neželjenom mjestu.Korovi se, međutim, ne javljaju samo u kulturnom bilju već i na: vodotocima, kanalima, ribnjacima, okućnicama, sportskim terenima, željezničkim putevima, aerodromima, parkovima, uz putove i staze itd. Biljka koja raste na mjestu gdje želimo da raste nešto drugo.S druge strane korovna flora omogućuje zaposlenmje ogromnom broju radne snage, zatim služe pčelama za skupljanje meda, pticama i glodavcima kao izvor hrane.Često ih beremo kao jestivo ili ljekovito bilje, kao aromatično bilje itd. Čovjek često ovu korovnu floru rabi i protiv erozije.Postoje: Ruderalni: biljke na nepoljoprivrednim zemljištima: nasipi, pruge, dvorišta, putovi..Zeljanice: biljke koje nisu trave: lepirnjače, šaševi. Otrovne (toksične) su za stoku, smanjuju kvalitetu i kvantitetu stočnih proizvoda, djeluju letalno. Nisu dobre za sijeno i silažu. Smanjuju pašu i ometaju razvoj korisnih travnih vrsta.Umjetni korovi: biljne vrste koje stoka dosta jede, nisu toksične, ne snizuju prinosApsolutni korovi: agresivne, brzo rastuće vrste koje otežavaju razvoj drugima, bodljikavi korovi, poluparaziti i paraziti, smanjuju vrijednost stočnih proizvoda, škodljive su te slabo otrovne i otrovne travnjačke vrsteRelativni korovi: svaka biljka koja nije cilj uzgoja, a može biti i kulturna biljka

2. ŠTO SU HERBICIDI? Herba – biljka, korov + cedo – suzbiti, ubiti

Herbicidi su sredstva koja su u stanju suzbiti (ubiti) ili zaustaviti rast pojedinim biljkama. Herbicidi se sastoje od aktivne molekule koje su ugl. netopive u vodi, i kako većinu herbicida primjenjujemo upravo pomoću vode, to bi primjenom čiste aktivne tvari izostao učinak. Da bi herbicidi bili učinkoviti u tvornici im se posebnim postupkom (formulacijom) dodaju određene tvari. Sve pripravke za zaštitu bilja pa tako i herbicide možemo podijeliti u skupinu krutih i tekućih priptavaka. Osnovna namjena im je uništiti korov, bez da kulturna biljka bude uništena.

3. KARAKTERISTIKE KOROVA- sposobni su nicati u različitim pedo-klimatskim uvjetima- faze rasta i razvoja od nicanja do plodonošenja teku brzo- sjeme im je sposobno odrediti i kontrolirati period mirovanja- klijavost im je dugotrajna ( npr divlja zob ili loboda u poljskim uvjetima mogu

zadržati klijavost i do 30 godina)- mnoge jednogodišnje vrste proizvode sjeme u velikim količinama- imaju izraženu sposobnost samoodržavanja, adaptabilne su odn. prilagodljive u

različitim pedo-klimatskim uvjetima- sposobnost prilagođavanja na promjene

- podzemni vegetativni organi bogati su rezervom hranjiva te lako odole stresu- rasprostranjene su širom svijetra (ubikvisti)- neke proizvode sjeme jednake veličine i težine kao i kultivirane koje zakorovljuju- mnoge se osim sjemenom mogu razmnožavati i vegetativnim organima ( vriježe,

stoloni, lukovice, gomolji i dr.)- vegetativni organi su lomljivi pa ih čupanjem ili motikom nije lako iskorijeniti- korijen i vegetativni organi prodiru duboko u tlo- sposobni su razviti rezistentnost na herbicide te tako otrpjeti fitocidni učinak

4. ŠTETNOST KOROVA- oduzimaju biljci vodu (obično rastu brže od kulture, te tako troše veće količine

vode. Tako kulturne vrste za izgradnju 1g suhe tvari utrope 2,12 g vode dok korovi za istu količnu u prosjeku potroše oko 3.57 g vode)

- oduzimaju mineralna hranjiva- zauzimaju prostor nad i pod površinom tla (te tako umanjuju prirod kulturi)- ozuzimaju svjetlo (zasjenjuju kulture)- direktno smanjuju prirod- umanjuju vrijednost proizvodu time što se povećavaju troškovi čišćenja sjemena- mogu izazvati trovanja stoke ili stočnih proizvoda- kod ljudi izazivaju teške alergije, dermatitis i trovanja- mirisom odvraćaju stoku (repelenti)- mnogi su domaćin značajnim biljnim bolestima i štetočinama- nalazimo ih i na aerodromima, autoputovima, sportskim terenima itd.

5. BROJ I PODJELA KOROVA – BIOLOŠKA KLASIFIKACIJAOd približno 300.000 biljnih vrsta koliko ih je rašireno širom svijeta ekonomski značajne štete nanosi svega samo oko 250 korovnih vrsta. Gotovo 70 % od navedenih potječe iz samo 12 porodica: trave (44), glavočike (32). šiljevi (12). dvornici (8), šćirevi (7), krstašice (7), mahunarke (6), slakovi (5), mlječike (5), lobode (4), sljezovi (4), pomoćnice (3), a 47 ostalih <3. Najčešća podjela, iako praksi ne prihvatljiva podjela je prema botaničkoj pripadnosti:razvrstavoamo u razrede, redove, porodice, rodove i vrste.S praktičnog stanovišta možemo podijeliti na: kopnene, vodene, zeljaste i drvenasteMožemo ih podijeliti i na: širokolisne (dvosupnice) i uskolisne (trave ili jednosupnice), zatim drveće, grmlje, šiblje, paprat.U odnosu na životni ciklus: jednogodišnji, dvogodišnji i višegodišnji.Jednogodišnji zaključe životni ciklus unutar jedne sezone ili u periodu koji je kraći od godine dana. Ovisno o vremenu kretanja jednogodišnje dijelimo na ljetne i zimske.Ljetne niču u proljeće ili u ljeto a plodonose u ljeto ili u jesen. Dok zimske niču u jesen ili u rano proljeće, a plodonose krajem proljeća ili u ljeto. Za sve jednogodišnje vrste je karakteristično da sa sobom nose velike količine sjemena. Sjeme može preživjeti duži niz godina u poljskim uvjetima, a borba protiv ovih jednogodišnjih korova se svdi na sprečavanje njihova osjemenjivanja svim raspoloživim mjerama.Dvogodišnje korovne vrste iaju životni ciklus duži od jedne godine a kraći od dvije.U prvoj godini tvore vegetativne organe u tlu, prezime u formi rozete, a u drugoj godini plodonose. Razmnožavaju se isključivo sjemenom.

Višegodišnji korovi ili trajnice mogu biti zeljasti, drvenasti, grmoliki. Oni se osim sjemenom razmnožavaju i vegetativnim organima kao vriježama, stolonima, lukovicama, gomoljima, vegetativnim pupoljcima i slično. Karakteristično za njih je da su veoma agresivni. Teško ih je iskorijeniti. Raširene su u svim kulturama.S gledišta sezonske dinamike korove možemo razvrstati u: proljetne, ljetne, jesenske, ozime, jare i sl.U odnosu na kulturu koju zakorovljuju: - korovi kultura gustog sklopa (žitarice, uljana repica, lucerna, ljekovito bilje itd..)- okopavinski korovi, odn. korovi širokorednih kultura (kukuruz, soja, suncokret, šećerna i stočna repa, duhan, povrtnice i drugo)- korovi višegodišnjih nasada (voćnjaci i vinogradi)- korovi nepoljoprivrednih zemljišta

Biološka klasifikacija korova:a) autotrofni korovi (zeleni)b) poluparaziti (zeleni)c) potpuni paraziti (bez zelenila)

6. RUDERALNE BILJKE I RUDERALNA STANIŠTARuderalne biljke su uglavnom višegodišnje biljne vrste koje naseljavaju nepoljoprivredno područje odn. antroposferu (autoputove, aerodrome, putove, staze, sporstske terene, uz nasipe, naselja, pruge itd.)Biljke su koje stvaraju posebne fitocenoze, proizvode mnogo sjemena ili plodova i otporne su na mehaničke utjecaje i velik broj herbicida. Vole tlo bogato dušikom.Ruderalna staništa su bogada P2O5 i K2O, rahla su, dobro aerirana i karbonatna.

7. MJERE SUZBIJANJA KOROVA Mjere borbe protiv korova svode se na primjenu nekemijskih (kulturalne, mehaničke i biološke) i kemijskih mjera ili na istovremenoj kombinaciji određenih mjera zajedno. Također ove mjere možemo podijeliti na indirektne i direktne. Korovi nanose štetu konvencionalnoj poljoprivredi, te je suzbijanja korova u takvoj poljoprivredi izrazito bitan dio posla.Mjere suzbijanja se dijele na Indirektne mjere borbe (preventivne) i direktne mjere.indirektne mjere (preventivne):

- čišćenje sjemena (efikasno kod jednogodišnjih vrsta)- ispravan ppostupak sa raznim otpacima u poljoprivredi ( kombajn odvaja žito od

korova, te se sjemenke koriste za prehranu životinja)- održavanja čistoće poljoprivrednih zgrada, dvorišta objekata od korova- suzbijanje korova na nepoljoprivrednim površinama

direktne mjere su: agrotehničke, fizičke, biološke, kemijske, mehaničke, administrativne, te stvaranje otpornih sorti (genetski inžinjering)

8. AGROTEHNIČKE MJERE – 8 mjeraa) zaoravanje strništa (5-10cm) –uništavaju se nadzemni organi korova, smanjuje se

broj sjemenki korova, a one koje prežive unište se u proljećeb) duboko oranje u jesen (30-40 sm) – kao i kod zaoravanja

c) predsjetvena priprema obavlja se: vlaženjem, kultiviranjem, tanjuranjem, valjanjem, drljanjem, frezanjem –svaki od strojeva utječe na korove

d) sjetva – kod sjetve su važni vrijeme, dubina i gustoća sjetvee) njegovanje usjeva – pljevljenje, okopavanje, razbijanje pokorice, ogrtajnef) gnojidbag) malčiranje – prirodni malč (slama, kompost, papir i sl.) i sintetički (plastika), malč

sprječava prodor svjetlosti, ne smije sadržavati sjeme korova i štetne organizme. Malčiranje uz pomoć plastike ima prednost, naročito biorazgradiva plastika

h) plodored – može znatno umanjiti biološki potencijal korova, i kod plodoreda treba uvijek izbjegavati sjetvu srodnih kultura na istoj površini

9. FIZIKALNE MJEREa) Primjena plamena 55°C – koriste se plameni kultivatori koji imaju štitnike za

kulturno bilje. Spaljuju se samo kulture rijetkog sklopa, a mogu i strništa i ruderalna staništa.

b) Primjena pregrijane vodene parec) Natapanje vodom >72 sata

10. BIOLOŠKE MJEREZasniva se na upotrebi prirodnih neprijatelja korova. To se odnosi na uporabu insekata i uzročnika bolesti koji se hrane ili parazitiraju na korovima. Ove mjere su naročito uspješne u zaštiti povrtnica i kada se primjenjuju u staklenicima ili plastenicima. Prirodni neprijatelji se najčešće uvoze iz zemalja odakle su i korovi.Ptice i dr. životinje jedu sjemenke korova, a mo uzrokuju bolesti.Često se primjenjuje uporaba pokrovnih biljaka kojja štiti kulturnu biljku od konkurencije do određene faze razvoja a zatim ju se suzbije nekim selektivnim herbicidom. Za ovu svrhu se najčešće rabe trave i leguminoze. Ovim postupkom također sprječava i erozija tla.Sve do čovjekove pojave postoji prirodna ravnoteža!!

11. KEMIJSKE MJERE – HERBICIDIKonvencionalna poljoprivreda, odn. industrijska proizvodnja povrća za veliko trržište ugl. se zasniva na kemijskim mjerama borbe, odn. primjeni herbicida protiv korova.Osnovni preduvjet o izboru herbicida je poznavanje korova i njihovih karakteristika.Treba voditi računa i o: dozaciji, koncentraciji, rezistentnosti herbicida, perzistentnosti biljke, vremenu i načinu primjene (aplikacije) herbicida, i o tome da li koristiti kombinacije herbicida (pripravke) kako bi proširili njegov spektar djelovanja. Svi preduvjeti poznavanja biljke kao korova, te herbicida trebali bi uroditi ekonomski značajnijim rezultatima.Herbicidi su dopunska mjera koja se kombinira sa kulturom i agrotehničkim mjerama koje pridonose suzbijanju korova.Većina herbicida koje primjenjujemo perzistentni su spojevi, ostaju u tlu u aktivnom obliku i duže od godinu dana.Postoji također opasnost od zanošenja (drifta) herbicida na susjedne površine i na osjetljive kulture, posebno ako se prskanje obavlja po vjetrovitom vremenu. Također

sredstvo može doći na osjetljive kulture hlapljenjem, odn. parama, posebno je izraženo kod hlapljivih sredstava i to kod mirnog i toplog vremena. Posebnu brigu treba voditi kod hormonskih herbicida koji nepažnjom mogu oštetiti mnoge povrtnice.Prema načinu aplikacije herbicide dijelimo na:Selektivne – suzbijanje korova bez da se ošteti kulturaTotalne – suzbijaju svu vegetaciju, često se upotrebljavaju na nepoljop. Površinama

Prema vremenu aplikacije (tretiranja): prije sjetve, prije nicanja i nakon nicanja

Prema mehanizmu djelovanja: preko korjena i listaPrema kemijskoj pripadnosti: papiri

Herbicidi mogu biti:Rezidualni (perzistentni) – primjenjuju se na ili u tloKontaktni (dodirni): - kad dođu u dodir s biljkom sprže,odn. spale zelene dijeloveSistematični (translokacijski) – postupno prodiru u biljku sve do floema, te se asimilatima (škrobom) translociraju u druge dijelove biljkeTablica na strani 47.

12. KAKO NASTAJU NOVI HERBICIDIKemičari izmisle molekulu – molekule se označe šiframaNakon toga se molekule predaju herbolozima koji provode test – 1 screening – trebaju utvrditi da li je molekula herbicidno aktivna ili ne, pri tome je važno da se dobije što bolji herbicid (u svrhu ostvarenja profita)Zatim slijedi test kako bi se utvrdila srednja letalna doza LD50 – predtavlja broj mg herbicida na kg težine pokusne životinje koji je potreban da 50% životinja ugineSlijedi treći test u polju i utvrđuje se djelovanje herbicida na kulture, te utvrđivanje korova na koje herbicid djeluje, te se pozovu formulatori koji rade formulaciju (pripravak) spoja da može djelovati. Zatim slijedi utvrđivanje raspada molekuleNakon toga se ide u daljna ispitivanja na nekoliko godina.Molekule koje ne odgovaraju poljoprivrednoj praksi šalju se dalje vojsci za vojne otrove, na željezničke pruge, na nepoljoprivredne površine itd.

13. RAZLOZI KORIŠTENJA HERBICIDA- zbog pomajkanja radne snage, laugh- zbog pojave velikih parcela- zbog obavaljanja poslova u što kraćem vremenskom roku- zbog nemogućnosti uništavanja korova na mehanički način- zbog vremenskih prilika koje ne dozvoljavaju mehaničke mjere borbe- zbog zahtjevanja konvencionalne poljoprivrede

14. NEGATIVNE STRANE KORIŠTENJA HERBICIDA- akumulacija u tlu- herbicidi nisu hrania- ne postoji univerzalni herbicid

- osjetljivost kultura- razvoj rezistentnosti korova- perzistentnost spojeva- različita aplikacija na različitim tlima, humus- velika ovisnost o kiši i vremenskim prilikama- velike ekonomske, i prije svega ekološke šteta- toksični spojevi koji djeluju toksično na divljač, domaće životinje, pčele, ljude..- onečišćavanje okoline- poremetnja prirodne ravnoteže!!!

15. ŠTO OVISI O SASTAVU FLORE KOROVAa) izbor odgovarajućeg herbicidab) dozacija i konecentracija herbicidac) vrijeme i način aplikacije

16. UTJECAJ HERBICIDA NA PROMJENU SASTAVA FLORE KOROVAPrečesta uporaba herbicida može dovesti do negativnih posljedica.Prečesta uporaba istih herbicida djeluje negativno, treba mjenjati herbicide.Herbicidi djeluju na određeni broj vrsta, ali ne djeluju na sve korove.Korovi koji prežive tretiranje ako se ne unište mehanički onda se brzo osjemene i razmnože (pogotovo ako im tretiranjem uklonimo konkurente).Korovi razvijaju rezistentnost itd.

17. TRAJNOST DJELOVANJA HERBICIDARezistentnost je vremenski period u kome neki herbicid ostaje aktivan u tlu.Da bi se odredio odgovarajući i njegova dozacija potrebno je obaviti pregled polja.Potrebno je utvrditi sastav flore korova. Često primjenjujemo kombinaciju herbicida.Potrebno je utvrditi osjetljivost i tolerantnost pojedine kulture, kao i vremenski period aplikacije ( s obzirom na fenofaze kulture).Aplicirati herbicid s obzirom na dubinu kulture i dubinu korova.Pratiti vremenske prilike, kako se molekule ne bi isprale ili oštetile kulturu. Potrebno je paziti na zanošenje (drift) kako sredstvo ne bi raspršili na susjedne kulture. Najvažnije je da treba uzeti u obzir toksičnost sredstva kojim rukujemo.

18. PRIMJENA SREDSTAVA ZA ZAŠTITU BILJASredstva za Zb se najčešće primjenjuju: prskanjem, raspršivanjem, zaprašivanjem, rasipanjem granula i tretiranjem sjemena, a rijetko se primjenjuju i uštrcavajnem ili ulijevanjem u tlo. Metode primjene sredstava za ZB:Prskanje je metoda primjene u tekućem obliku i to razrjeđenom vodom i u kapljicama većim od 150mikrona, tj u obliku sitne kiše. Glavni nedostatak je potreba za velikom količinom vode, te u tome što su aparati za prskanje veliki i glomazni te sabijaju tlo.Raspršivanje je primjena pesticida u tekućem obliku, također razrjeđenom vodom, ali kapljicama svega 50-150 mikrona, u obliku najfinije kišice (rosulje). Koristi se u zaštiti plantažnih voćnjaka i vinograda. Tekućina se usitnjuje u struji zraka koju proizvodi ventilator i odnosi sredstvo na odredište. Prednost je što troši puno manje

vode, no koncentracija škropiva mora biti znatno viša kako bi na jedinicu površine došla potrebna doza. Glavni nedostatak je ovisnost o vjetru, odn opasnost od drifta, potrebna stručnost.Toplo zamagljivnje (primjena toploh aerosola) je primjena sredstava u tekućem obliku, najčešće bez razrjeđivanja vodom u kapljicama manjih od 50mikrona. Prednost ove metode je ta što ne trebamo vodu, rad je vrlo brz i jeftin. Nedostatak je velika ovisnost o vjetru, time je i opasno korištenje ove metode. Aerosoli se kod nas proizvode toplim postupkom u ručnim i reaktivnim zamagljivačimaKemijska sterilizacije tla se obavlja ušrcavanjem tekućih sredstava pomoću injektora na dubinu 20-25cm u razmacima od 30cm, obavlja se također i primjenom granulranih sredstava. Nakon primjene tekuća sredstva se pretvore u plin koji ide u tlo i time ubija štetne organizme.Rasipanje granula je korištenje pesticida u obliku mikrogranula, najčešće velikih 0.2-1mm. Prednost je što nije potrebna voda, a najmanje ovisi o vjetru. Ali su granule nisko koncentrirane.Zaprašivanje je primjena pesticida u formi prašiva. Koristi se samo u vinogradu za primjenu sumpora u prahu. Prednosti su što nije potrebna voda i rad je brz. A ndostaci su slaba kvaliteta rada jer su gubici prašiva veliki, velika ovisnost o vjetru i sadržava mali postotak aktivne tvari.Tretiranje sjemena je važna mjera za sve ratarske i povrtlarske kulture pa i cvijeće. Koriste se prašiva, te sredstva za vlažnu primjenu.Aviotretiranje je primjena sredstava avionom ili helikopteromTretiranje u trake je vrsta tretiranja kojim štedimo vodu i unosimo manje herbicida u tlo. Tretiraju se samo redovi, a ostalo se uništi mehanički

19. RAZLIKA PRSKANJA; RASPRŠIVANJA I ZAMAGLJIVANJAOdgovoreno ranije

20. BROJ I PODJELA HERBICIDADanas je u svijetu poznato više od 1000 herbicidno aktivnih molekula. Od navedenog broja tek nešto više od 250 različitih spojeva (djelatnih tvari) ekonomski je isplativo, te postoji više desetaka tisuća raznih preparata. U hrvatskoj dozvolu za promet posjeduju 92 herbicida na osnovu kojih je formulirano 237 različitih preparata.Krute formulacije su sredstva kojima dozaciju odn. koncentraciju određujemo vaganjem, a količinu iskazujemo kao kilogram na hektar, odn gram na 100 l vode i sl.Tekućim formulacijama dozaciju odnosno koncentraciju određujemo volumenom i iskazujemo je kao litar na hektar, odn litar ili mililirar na 100 l vode.Kruta sredstva najčešće se javljaju u obliku:Prašiva za suspenziju (WP)Dispergirajuće granule (DF; WDF ili WG)Granule (G)Prašiva (P ili D)Tablete (pjenušave)Nakon uptrebe krutih sredstava ambalaža se lakše uništava, lakše ih je pokupiti ako se prospu, ekološki su prihvatljiviji. Ali je sa njima teže postupati u raduTekuća sredstva se javaljaju u obliku:

Koncentrirane emulzije (EC ili E)Koncentrirane suspenzija(KS, F ili FL)Tekuće otopine (SL)Mikrokapsulirane forme (MC ili CS)Prednosti su: lako se istaču, dozaciju određujemo volumenom, nije potrebno vagati, u vodi tvore stabilnu emulziju, odnosno suspenziju.Herbicide još možemo podijeliti prema mehanizmu djelovanja: putem lista i korjenaPrema kemijskoj pripadnostiPrema vremenu i načinu aplikacije

21. ŠTO JE PRIPRAVAK?Pripravak je preparat, izgrađen na osnovi molekule koja se formulira sa otopinom, javlja se na tržištu pod trgovačkim imenom.. Pripravci mogu biti kruti i tekući

22. KONCENTRACIJA I DOZACIJAKoncentracija je količina sredstva za ZB iskazana postotkom u odnosu na škropivo.Većinu sredstava za ZB potrebno je prije upotreve razrijediti u vodi do određene koncentracije. Propisane koncentracije većine sredstava su niske, a iskazuju se postotnim udjelom sredstava u vodi.Kod krutih pripravaka koncentracija je iskazana kao masa na volumen, a kod tekućih kao volumen na volumen.Dozacija je količina nekog sredstva za ZB iskazana na jedinicu površine. Krutim pripravcima dozaciju iskazujemo u kg/ha, a tekućim u l/ha.

23. ULAZ HERBICIDA PUTEM LISTAKada sredstvo dospje na površinu lista ono se kreće kroz kutikulu, epidermu i polisad i prodire sve do floema. Odavte se preko asimilata (škroba) sistematično translocira do mjesta djelovanja. Herbicidi bolje ulaze preko donje strane lista jer je tanja kutikula i veći broj puči.Kutikula može imati voštani sloj i dlake što usporava herbicid.Na translokaciju herbicida utječu: građa lista, starost biljke, volumen vode, veličina kapljice, okvašivači i kemijski sadržaj

24. ULAZ HERBICIDA PUTEM KORJENAKada herbicid primjenjujemo kroz tlo za njegovu aktivaciju potrebne su oborine. Kiša s površine tla premješta herbicid u dublje slojeve, u zonu korjena koji prodire kroz epidermu, korteks i endodermu, te dospjeva do ksilema odakle putem vode, uzlaznim kretanjem dospjeva do mjesta djelovanja.Ukoliko izostane kiša herbicid ne djeluje. Važno je jednolično raspodjeliti herbicide.

25. HERBICIDI KOJI UTJEČU NA FIZIOLOŠKE PROCESE1) Inhibitori procesa fotosinteze – fotosinteza je proces kojim biljke svjetlosnu

energiju pretvaraju u kemijsku, odn. proces kojim iz vode i CO2 uz pomoć svjetla nastaju energijom bogati spojevi koji su potrebni za rast i razvoj. Postoje 2 mjesta djelovanja kod inhibicije fotosinteze. 1. Djelovanje na Hillovu reakciju kod

oslobađanja kisika iz vode (triazini, triazinoni, ureati) ; 2. Formiranje NADPH i blokiranje prijenosa elektrona

2) Inhibitori diobe stanice – herbicidi utječu na tubulin koja je osnovna bjelančevina mikrotubula, te prječe polarno razdvajanje mikrotubula za vrijeme mitoze. To su acil karbamati (profam i kloroprofam) i dinitroanilini

3) Inhibitori sinteze staničnih stijenki – dioba stanica se zaustavi u prometafazi. Djeluju pod površinom tla, rast biva zaustavljen tako da biljka uopće ne ponikne.

4) Inhibitori sinteze lipida – tiokarbamati inhibiraju proces izduženja masnih kiselina te izostane tvorba lipida. Izostane formiranje kutikule koja štiti biljku

5) Inhibitori rasta (sintetski auksini) – hormonski herbicidi su derivati fenoksi karbonskih i aromatskih karbonskih kiselina koji stimuliraju rast ukoliko su primjenjeni u manjim količinama, dok kod većih dozacija zaustave rast biljaka. Biljni hormoni su proizvodi koji nakon što ih biljka proizvede na jednom djeluju na drugom mjestu

6) Inhibitori Acetil koenzim A karboksilaze – arilofenoksi propionati i cikloheksadinoni inhibiraju ovaj enzim, te izostane tvorba masnih kiselina. Mlade biljke su najosjetljivije jer je koenzim u mlađem stadiju aktivniji. Ovaj koenzim prisutan je samo kod trava

7) Inhibitori Aceto laktat sintaze (ATS) – sulfonilureja herbicidi, imidazolinoni, triazolopirimidini zaustavljaju proces sinteze esencijalnih aminokiselina, odn. priječe ATS koja katalizira sintezu esencijalnih AK

8) Inhibitori sinteze karotenoida – karotenoidi su pigmenti koji osim što pridonose boji tkiva imaju i neophodnu ulogu kod procesa fotosinteze. Sintezu karotenoida blokiraju izoksazoli i izoksadolinoni

9) Inhibitori EPSH sintaze – glifosat i sulfosat su jedini herbicidi koji blokiraju enzim EPSP sintazu zaduženu za sintezu aromatskih aminokiselina koje su neophodne za sintezu st.stijenki

10) Inhibitori glutamin sintaze – ovaj enzim omogućuje stanicama biljaka da toksični amonijak pretvore u aminokiseline. Glifosinat-amonij inhibira aktivnost glutamin sintaze te se u stanici nagomila toksični amonijak

11) Inhibitori protoporfinogen oksidaze – to je enzim kloroplasta koji sudjeluje u sintezi klorofila

12) Inhibitor Dihidropteroat sintaze (DPH) – poznato je samo da Asulam djeluje na DPH

26. KEMIJSKA PODJELA HERBICIDA1) Anorganske soli (zelena galica) – za suzbijanje mahovine u tratini, na okućnicama i

sportskim terenima. Djetelina ga ne podnosi i ne smije se primjenjivati u djetelinsko-travnim smjesama

2) Triazini – biljka ih usvaja putem korjena. Učinkoviti su i jeftini, svi su skloni adsorpciji, perzistentni su (razgradnja prosječnih dozacija 4-6 mjeseci). Visoko selektivni u kukuruzu. Ograničena je primjena ovih herbicida, naročito atrazina (vodeći herbicid u svijetu). Atrazin se često rabi u kombinaciji sa kloracetamidima. Atrazin, cijanazin, simazinPrometrin – rabi se u soji, suncokretu, grašku i krumpiru

3) Triazinoni – otkrila ih je njemačka tvrtka Bayer. Nesimetrični su triazini. U RH se rabe samo 2 herbicida iz ove skupine:Metribuzin u soji, suncokretu i rajčici (neke sorte soje i krumpira su osjetljive)Metamitron u šećernoj i stočnoj repi

4) Diazini ili uracili – biljka ih usvaja preko korjena, a ponekad i lista. Lenacil je jedini predstavnik ove skupine, relativno stara skupina herbicida. Perzistentni su 5-6 mj. Ali se ne vežu čvrsto pa su lako ispirljivi. Lenacil je selektivan u šećernoj repi, špinatu i jagodama

5) Piridazinoni i fenil piridazini – kloridazon i piridatKod nas se rabi jedino kloridazon za suzbijanje korova u šećernoj, stočnoj repi i blitvi. Godinama je vodeći herbicid u šećernoj repi. Perzistentnost mu je 4-8 tjedana. Piridat se najčešće rabi protiv na atrazin otporne lobode i šćira. Također je kratke perzistentnosti.

6) Karbamati – biljka ih usvaja putem korjenaProfam i kloroprofam – kod nas u RH se rabe protiv klijanja uskladištenog krumpira. Godinama se rabe u cvjećarskim i povrtnim kulturama. Inhibiraju diobu stanice (mitozu). Oni pripadaju skupini acilkarbamataCikloat, EPTC, Vernolat – pripadaju tiokarbamatima. Inhibitori su sinteze lipida. Rabimo ih u kukuruzu sa atrazinom.

7) Ureati (supstituirani derivati fenilureje) – biljka ih usvaja kroz korijen.Diuron, Izoproturon, Klortoluron, linuron, metobromuron – veoma su značajna skupina. Nisu otrovni, i svi su svrstani u 3.skupinu otrova. Perzistentni su 3-6 mjeseci, i nisu skloni ispiranju. Klortoluron i izoproturon se rabe u suzbijanju korovnih trava u strnim žitaricama. Ureati se općenito čessto rabe u kombinaciji sa drugim herbicidima.

8) Amidi – napropamid, propizamid, flufenacet, flukloridon i diflufenikan. Biljka ih usvaja putem korjena. Napropamid je perzistentan često i više od godinu dana, ali je netoksičan. Fotolabilan je pa ga je potrebno u tlo unijeti oruđem. Selektivan je u uljanoj repici, duhanu, kupusu, cvjetači, jagodama, voćnjacima, vinogradima. Propizamid se u RH rabi u salati, lucerni i šećernoj repi. Jedini je selektivan hebicid u salati. Diflufenikan se rabi u strnim žitaricama.

9) Benzonitrili – Bromoksinil i joksinil (korijen), diklobenil (list)Bromoksinil i joksinil se rabe u kukuruzu, strnim žitaricama i luku. Umjereno su otrovni prema sisavcima. Dok se diklobenil razlikuje od ova dva herbicida, biljka ga usvaja preko lista, hlapljiv je pa dolazi u formuli granulata. Perzistentan je 6-12mj. Rabi se u v.lozi, breskvi, malinama, ribizlu,ukrasnom šiblju, grmlju, živicama itd.

10) Dipridili – usvajanje putem listaDikvat i parakvat – jedina 2 u RH, rabe se u vćnjacima i vinogradima širom svijeta. Već dugo su vodeći herbicidi u svijetu. Veoma su opasna sredstva! Za parakvat do danas nije pronađen protuotrov. Širom svijeta zabilježena su namjerna i slučajna trovanja sa smrtnim posljedicama.

11) Dinitroanilini – mehanizam usvajanja putem korjenaTrifluralin i pendimetalin – inhibitori su diobe stanica. Relativno su perzistentni i selektivni su u velikom broju kultura. Trifluralin je vodeći u skupini

12) Kloracetamidi – usvajanje puten korjena

Acetoklor, alaklor, metazaklor, metolaklor, s- metolaklor, propizoklor, a u novije vrijeme i dimetenamid. Vrlo značajni herbicidi koji imaju široko područje primjene. Odlično suzbijaju višegodišnje ljetne korovne trave. Šire gledano kloracetamidi pripadaju skupini amida.

13) Derivati fenoksi karbonskih kiselina – list i korjenDiklorprop, mekoprop, 2,4-D, MCPA, kasnije i klopiralid (selektivan u šećernoj repi)Ovisno o skupini koja se veže na fenilni prsten oni se dijele na 3 podskupine: derivati octene, propionske i maslačne kiseline. Još ih nazivamo i hormonskim herbicidima jer imaju djelovanje slično auksinima. Primjenjuju se u strnim žitaricama, kukuruzu, livade, pašnjaci, te voćnjaci i vinogradi. Nisu perzistentni i razgrade se kroz par tjedana. Najčešće ih rabimo u tank-mix kombinacijama. Značajni su i jeftini.

14) Derivati aromatskih karbonskih kiselina –djeluju preko listaDikamba i pikloram – najstariji iz ove skupine i sličnog su djelovanja kao derivati fenoksi karbonskih kiselina

15) Arilofenoksi propionati – djeluju putem lista. Suzbijaju korovne tvari priječeći im tvorbu lipida

16) Cikloheksadinoni – također djeluju kroz list i sličnog su djelovanji kao i arilofenoksi propionati. Također djeluju na korovne trave

17) Sulfonilureja herbicidi – mehanizam djelovanja putem listaAmidosulfuron, foramsulfuron, nikosulfuron, jodsulfuron, oksasulfuron, primsulfuron, prosulfuron, rimsulfuron, tifesulfuron, triasulfuron itd. To je relativno nova skupina herbicida, prvi otkriven bio je klorsulfuron. Inhibiraju enzim acetolaktat sintazu, te izostaje tvorba esencijalnih AK. Primjenjuju se u niskim količinama i niske su toksičnosti te su stoga ekološki prihvatljiviji od ostalih herbicida. Skloni su ispiranju. Perzistentni su spojevi. Iznimno važna skupina herbicida

18) Imidazolinoni – usvajanje putem lista, ali i korjenaImazabenz-metil, imazamoks i imazapir – imaju isti mehanizam djelovanja kao i sulfonilureja herbicidi. Primjenjuju se također u malim količinama zbog svoje perzistentnosti. Rezudue se znaju zateći u tlu i nakon par godina.

19) Triazolipirimidini – biljka ih usvaja preko korjena i listaFluorasulam i metosulam inhibiraju sintezu esencijalnih aminokiselina. Rabe se u niskim dozacijama, perzistentniji su od godinu dana

20) Izoksazoli - korijenIzoksaflutol (merlin) je noviji herbicid. Inhibitor je sinteze karotenoida i relativne je perzistentnosti. Na tržište je poslan kao zamjena za atrazin. Rabi se u kukuruzu sa metolaklorom

21) Izoksazolidinoni – usvajanje putem korjena i listaKlomazon je jedini iz ove skupine koji se koristi u RH. Inhibitor je sinteze karotenoida. Primjenjuje se kod duhana (preko tla-korijen), soja (korijen) i uljana repica (nakon nicanja). Driftom ili zanošenjem može izazvati blijeđenje listova susjednih stabala i vegetacije općenito

22) Aminofosfati – ekološki prihvatljiviGlifosat, sulfosat i glufosinat-amonij.Glifosat i sulfosat inhibiraju EPSH sintazu, enzim koji tvori aromatične AK, neophodne za sintezu st.stijenke. Ne ostavljaju rezidue u tlu, rabe se za totalno suzbijanje korova

Glufosinat-amonij na tržište dolazi u obliku pripravaka Basta i Bialafos, oni su fermentacijski proizvod gljiva Streptomyces spp. Basta se koristi širom svijet, a Bialafos u Japanu. Inhibiraju enzim glutamin sintazu

23) Difenileteri - listInhibiraju enzim za tvorbu klorofila. U RH postoji 6 pripravaka iz ove skupine koji imaju različitu perzistentnost

24) Oksadiazoli – list i korijenOksadiazon i oksadiardžil. Prvi se primjenjuje u luku, karanfilu, voćnjacima i vinogradu, a osadiardžil i u suncokretu. Čvrsto se vežu u tlu i ne ispiru se. Inhibiraju proces sinteze klorofila

25) Triazolinoni –listKarfentrazon-etil je jedini u RH. To je noviji herbicid koji će se s vremenom proširiti. Koristi se u ozimim žitaricama

26) BenzotiadizinoniBentazon – inhibira fotosintezu. U tlu se brzo razgradi, i do 20 dana. Selektivan je u mahunarkama

27) Benzofuran – korijen i listEtofumesat – inhibira sintezu lipida. Perzistentan spoj 6-10mj. Selektivan je u šećernoj repi i u nekim sjemenskim travama (ljulj). Rabi se u kombinacijama

28) Triazoli – korijen i listAmitrol – rabi se u vinogradima i voćnjacima (jabuke i kruške). Primjenjen sam rabi se u velikim količinama (dozama), 2-9kg. Inhibira sintezu karotenoida. Dobre učinke iskazuje u travama. Nije perzistentan, kod nas se slabo primjenjuje.

27. KONTAKTNI I SISTEMATIČNI HERBICIDI – odg. 11 pitanje – herbicidi28. PODJELA PO VREMENU I NAČINU APLIKACIJEPrema načinu: selektivna i neselektivna (totalna)Selektivna ima svrhu da se zuzbiju korovi bez da se ošteti kultura. Prema vremenu aplikacije herbicid je selektivno moguće primjeniti:Prije sjetve, odn. sadnje (pre- sowing)- mogu se upotrebljavati kontaktni herbicidi koji sprže iznikle jednogodišnje korove. Transloacijski mogu osim jednogodišnjih suzbiti i višegodišnje korove. Rezidualni herbicid biljka upija preko korjena, hlapljivi su.Da bi spriječili gubitak nakon prskanja moramo ih oruđem unijeti u tlo na dobinu 8-10 cm, tanjuračom, sjetvospremačem ili rotirajućim radnim tijelom. Važno je herbicid unijeti u tlo u propisanom roku. Nakon sjetve, a prije nicanja (pre – emergence) – kontaktni herbicidi se primjenjuju kada nakon sjetve korovi niknu prije kulture, djeluju na jednogodišnje. Translokacijski suzbijaju jednogodišnje i višegodišnje kulture. Rezidualne biljka upija preko korjena, djelotvornost ovisi o oborinama, najbolja je umjerena kiša.Nakon nicanja kulture (post emergence) – kontaktni djeluju samo na jednogodišnje, translokacijski na jedno i višegodišnje, rezidualni također samo na jednogodišnje. Selektivnost se zasniva na dozaciji, anatomskim i morofološkim razlikama kulture i korova, kao i fazama razvoja, te klimatskim prilikama. Treba paziti na rok primjene jer mogu djelovati fitotoksično, pogotovo ako tretiramo kasno i za toplog vremena.

Neselektivna (totalna) – aplikacija se vrši na nezasijanim površinama (pruge, dvorišta, putovi, aerodromi, putovi itd.). Primjenjuju se prije sjetve ili sadnje kulture. Totalni herbicidi suzbijaju svu vegetaciju.+ tablica na 47 str.

29. PREDNOSTI I NEDOSTACI PRE I POST EMERGENCEPre – emergence: Prednost – sigurnije vrijeme, može se obaviti istovremeno sa sjetvom, više vremena za aplikacijuNedostatak: ne znamo da li će se korovi uopće razvitiPost – emergence – Prednost – svjesno ga vršimo po potrebi, kad niknu koroviNedostatak – vrijeme koje može uvjetovati nemoogućnost primjene herbicida, korovi odmaknu u rastu i slabi su rezultati

30.PRIMJENA PRIJE SJETVE, 31. PRIMJENA PRIJE NICANJA 32. NAKON NICANJA- odgovoreno ranije u pitanju br. 28

33. KADA SE JAVLJA FITOTOKSIČNOST?Fitotoksičnost je nagativan, odn. toksičan utjecaj pesticida na biljkua) zbog prekoračene dozacije (predoziranje) – kod kod dotrajalih rasprskivača, neispravni uređaji za prskanje, nepravilna priprema sredstva sa vodom, neispravna dozacija u odnosu na tip tla itd.b) kontaminacijom – nečista prskalica, nečisto izvorište (odn. akumulacija) vode za prskanje, nečista voda, nečist rezervoar za vodi i sl.c) zanošenjem (driftom) – zanošenje kapljica ili zanošenje čestica herbicida pomoću vjetra, zanošenje hlapljivih para herbicida strujanjem zrakad) adsorpcijom (ispiranjem) – ispiranje u zonu korjena, plitka sjetvae) rezidue u tlu - ako se herbicid ne razgradi do iduće sezonef) aplikacija u krivo vrijeme – prije ili poslje propisanog roka

34: KLIMATSKI I AGROEKOLOŠKI FAKTORI KOD SELEKTIVNOSTI

a) SVJETLOST – utječe na transport, razgradnju i prijenos herbicida, omogućava fotosintezu – bolja je izmjena tvari, rast i razvoj kulturne biljke

b) TOPLINA – utječe na rast i razvoj biljaka, i djelovanje herbicida je intenzivnije što je toplije

c) VLAGA – bez vode (vlage) zemljišni herbicidi ostaju na površini, a previše kiše uzrokuje ispiranje u dublje slojeve izvan dosega korova

d) VJETAR – vjetrovito vrijeme utječe na drift i isparavanje herbicidae) TIP TLA – sastav, osobine, struktura, pH, sadržaj minerala i tvarif) SADRŽAJ HUMUSA – na teškim i humusom bogatim tlima potrebno je

primjeniti višu, a na lakšim tlima nižu dozaciju herbicida. Teže tlo ima veću sposobnost vezivanja herbicida

g) KOLOIDNE ČESTICE – koloidi vežu herbicide, veća doza za teže tloh) OBRADA ZEMLJIŠTAi) DUBINA SJETVE - herbicid je iznad zone korjena kulturne biljke

j) VRIJEME DJELOVANJA HERBICIDA – rezidui

35. UTJECAJ HERBICIDA NA SELEKTIVNOST

a) strukturna formula b) formulacija – dodaju se okvašivači i druga pomoćna sredstvac) zaštita kulturne biljke od djelovanja herbicida – prska se između redova, a na

prskalicu se stavi zaštitna ploča

36. ŠTO JE SURFACTANT?Riječ surfaktant je skraćenica od riječi ˝surfance active agent˝. To su molekule koje se sastoje od lipofilnog i hidrofilnog sloja. Lipofilni se sastoji od 12-16 lanaca ugljikovodika (CH2). Ima visoku topljivost u ulju i nisku u vodi.Hidrofilni sloj ima veliki afinitet prema vodi, odn. visoku topivost u vodi.Surfaktante možemo razvrstati u 3 skupine: anionske, kationske i neionske.Surfaktanti se rabe kao: okvašivači, poboljšivači raspršivanje kapljica škropiva, poboljšivači održavanja škropiva u emulzijim te smanjuju napetost sredstva u emulziji,

37. UTJECAJ BILJAKA NA SELEKTIVNOST?

A) GENETSKE – NASLJEDNE OSOBINE – određuju reakciju bilje na vanjske faktore, a genetskim inžinjeringom se mogu uzgojiti sorte koje su otporne na herbicide

B) STAROST BILJKE – mlade biljke su osjetljivije od starijihC) NAČIN RASTA – žitarice rastu uspravno, a većina korova ima vodoravno

položene listove, herbicid se malo zadrži na uspravnim listovima, klizi doljeD) MORFOLOGIJA : svojstva lista, smještaj pupa, korjen itd.E) FIZIOLOŠKA SVOJSTVA – apsorpcija putem kutikuila i puči, dodavanje

okvašvača, najviše apsorbiraju biljke koje imaju tanku kutikulu i velike pučiF) BIOFIZIČKA SVOJSTVA – neke biljke mogu inaktivirati herbicid, neke usporiti

njegovo kretanje, važna je stabilnost membraneG) BIOKEMIJSKA SVOJSTVA – neke biljke mogu razgraditi herbicid

38. INTERAKCIJA HERBICID – ZEMLJIŠTE i RASPORED PO FAZAMA TLAKad molekula herbicida dospije u dodir s komponentama tla uslijedi čitav niz različitih fizikalnih, kemijskih i bioloških procesa. U dodiru s tlom herbicid podliježe procesima koji utječu na njegov gubitak i njegovoj razgradnji. Herbicid nanijet na površinu biva sa kišom unijet u tlo. Najveći dio herbicida veže se na adsorpcijsi kopleks čvrste faze. Dio se zadrži u plinovitoj, a dio u tekućoj fazi tla. S agronomskog gledišta najveći značaj ima tekuća faza jer je bilka sposobna upiti samo onaj dio koji se nalazi u tekućoj fazi. Premještanje herbicida reverzibilan je proces, i odvija se u svim pravcima. Distribucija herbicida po fazama ovisi prvenstveno o tipu tla, klmatskim prilikama i karakteristikama herbicida. Najbolji učinci se polučuju kad je herbicid jednolično raspoređen kroz profil tla.

39. PERZISTENTNOSTPerzistentnost je vremenski period u kojemu neki herbicid ostaje u tlu u aktivnom obliku. Idealan herbicid bi bio onaj čija bi perzistentnost bila tolika da kroz kritično razdoblje oslobodi kulturu od korova, a da nakon toga ne ostavlja rezidue u tlu koji bi mogli štetiti narednoj kulturi.Perzistentnost herbicida je različita, a rezidue nekog herbicida mogu i ne moraju dospjeti u biljku. Herbicidi su izloženi i pedoklimatskim uvjetima koji utječu na njegove gubitke i razgradnju. Što je dozacija veća to će se u pravilu herbicid duže nalaziti u tlu, treba primjenjivati što je moguće niže dozacije, a da to istovremeno bude i efikasno.Perzistentnost nerjetko ograničava plodored, zbog rezidua koje ostaju u tlu i duže od godinu dana.

40. ŠTETE OD PERZISTENTNOSTI

a) plodored – ako se herbicidi zadrže do naredne sezone kada treba posijati novu i osjetljivu kulturu

b) kad kulturu kratke vegetacije u istoj sezoni smjenjuje osjetljiva kulturac) kada na površinu koja je tretirana u jesen posijemo neku kultutu u proljećed) kada zbog klimatskih prilika proces razgradnje teče sporije od očekivanoge) zbog perzistentnosti je potrebno suziti plodored i izbor herbicidaf) nepovoljan je utjecaj na mikroorganizmeg) utječe na strukturu tlah) remeti prirodnu ravnotežui) akumulacija

Rezidue se mogu smanjiti:a) primjenom minimalne doze herbicidab) primjenom herbicida kraće perzistentnostic) tretiranjem površine znatno prije sjetved) primjenom herbicida u trakee) kultivacijom (aeracijom) da se ubrza mikrobiološka aktivnost u tluf) umjetnim kišenjem ubrzati ispiranje i mikrobiološku aktivnost u tlug) obradom tla neposredno nakon žetve

41. REZISTENTNOSTRezistentnost je pojava postupnog povećanja otpornosti, u ovom slučaju nekih korova na na često primjenjivane herbicide. To je pojava da do tada neki djelotvorni herbicidi više ne djeluju na određene korove.Prvi uočeni izostanak se dogodio 1968 g. na korovsku vrstu senecio vulgaris i rasadniku u kojemu su simazin i atrazin primjenjivani 1-2 puta godišnje.Zabrinutost pogotovo izaziva ˝višestruka ili kros rezistentnost˝ biotiova na razne herbicide. Radi se o rezistentnosti na više vrsta herbicida (npr na parakvat, a sa time i na atrazin, iako oba imaju drukčije mjesto djelovanja).

Svakoj populaciji korova u kojoj nisu primjenjivani herbicidi karakterizira široka genotipska različitost i velika polimorfnost. Populacije korova zbog te različitosti pokazuju i različite reakcije.Kada odnos rezistentnih u odnosu na osjetljive biotipove dosegne omjer 30:70 % tada je očito da je došlo do rezistentnosti, odn. herbicid polučuje svega 70 % učinka.Rezistentnost se može javiti zbog: morfoloških razlika (debljina kutikule, prisustvo dlaka, uski listovi, dubina korjena), fizioloških razlika (detoksifikaciji herbicida), psihofizioloških (razgradnja putem enzima) te zbog mutacija koje se dogode na mjestu djelovanja herbicida.Rezistentne biljke rastu vrlo sporo, vjerovatno jer mutacije djeluju na diobu stanica.Kao i svi živi organizami i biljke svoju genetsku i biokemijsku aktivnost usmjeravaju ka otprornosti, odn. neutraliziranju fitotoksičnih efekata.Herbicidi ni u kom slučaju nisu konačna rješenja.Da bi spriječili rezistentne korove da se osjemene i šire sjemenom poduzimaju se karantenske mjere, KARANTENAT:

- čišćenje strojeva od zaostalog sjemena- sprečavanje širenja sjemena silažom- stajskim gnojivom- pravovremena obrada- primjena herbicida ili obrade nakon nicanja kako bi se spriječilo širenje korova

Sljedeća mjera je zamjena herbicida koji su do tada korišteni koja neće zaustaviti rezistentnost, ali će znatno pomoći kod usporavnja širenja.Najvažnija mjera je upotreba kombinacija herbicida. Jednako važna je i promjena usjeva.Najbolje je suzbiti korov do tog stupnja do kojega se kultura može natjecati sa istima.Rezistentni biotipovi su slabiji kompetitori u odnosu na osjetljive biotipove iste vrste.

42. ŠTO JE INKORPORACIJA?Inkorporacija je unošenje herbicida oruđem u tlo (spečava se gubitak hlapljivih i fotolabilnih herbicida). U tlo se unose herbicidi koji su jako hlapljivi i fotolabilni.

Ukoliko bi se oni zadržali na površini tla oni bi brzo ishlapili u atmosferu, dok se inkorporacijom isti u obliku plina šire i prožimaju po tlu.Hlapljivi herbicidi mogu oštetiti susjedne kulture, vegetaciju i prirodu.43. O ČEMU OVISI DJELOTVORNOST ZEMLJIŠNIH HERBICIDA?

a) o određenoj dozaciji na koju je biljka tolerantna, u višoj dozi od propisano on djeluje toksično na kulturu i na korov

b) o razvojnoj fazi kulture, odn. korovac) o načinu i kvaliteti aplikacije (primjene)d) o tipu tlae) rasporedu oborina i vremenskim prilikama

44. ASCEDENTNO I DESCEDENTNO GIBANJE HERBICIDAAscedentno – kretanje herbicida uzlaznim tokom od korjena prema listuDescedentno – kretanje herbicida silaznim rokom od lista prema korjenu

45. INAKTIVACIJA HERBICIDA – RAZGRADNJAHerbicidi se razgrađuju djelomično u biljci i u tlu. U biljci se mou razgraditi kontaktni i sistematični herbicidi, zemljišni odn.rezidualni see razgrađuju u tlu.Razgradnja u biljci je važna da poljoprivredni proizvodi ne sadrže ostatke, ili da ih sadrže u dopuštenim količinama. Ukoliko nakon primjene herbicida tolerantna kultura tada brzina razgradnje i nije toliko važna. Brzina razgradnje ovisi o mnogo faktora. Nakon što herbicid dospije u tlo uslijedi niz procesa koji podliježu njegovoj razgradnji odn. gubicima. Ti procesi dovode do njegove potpune razgradnje i inaktivacije.Procesi koji uzrokuju gubitke herbicida ne uzrokuju raspad primarne matične molekule, to su: adsorpcija, ispiranje, isparavanje, te apsorpcija (usvajanje)Procesi koji uzrokuju razgradnju herbicida uzrokuju raspad primarne matične molekule, to su: fotokemijska, kemijska i mikrobiološka razgradnja.Adsorpcija – u tlu se proces adsorpcije odvija između negativno navijenih čestica koloida tla (adsorbenata) i pozitivno nabijenih molekula herbicida (adsorbata). Ovom procesu redovito prethodi proces disocijacije hervicida. Većina molekula herbicida u vrijeme primjene su negativno nabijene čestice, koje su tek u dodiru sa vodikovim ionima iz tekuće faze sposobne postati kationima, odn. pozitivno nabijenim česticama. Herbicide koji stvaraju katione nazivamo alkalnim ili potencijalno alkalnim hervicidima. Nasuprot njima postoji i skupina potencijalno kiselih koji otpuštaju vodikov ion pa molekula postane anion, odn. negativno nabijena čestica. Pošto su potencijalno kiseli, odn. potencijalno anioni oni su podložni isiranju jer ih tlo nije u stanju vezati na svoje čestice koje su također negativno nabijene. Zbog ovoga ove herbicide primjenjujemo samo nakon nicanja korova pa ih biljke usvajaju putem lista.Alkalne, odn. potencijalno alkalne (kationi) adsorbira čvrsta faza tla, odn. adsorpcija se odvija na koloidima tla, pei čemi se smanjuje njihova koncentracija u tekućoj fazi, na ispiru se.Sorpcijski index je odnos između adsorbiranog i vodi slobodnog herbicida. Niski sorpcijski index kazuje da se u vudoi nalazi veći dio hervicida. Dakle, herbicidi niskog sorpcijskog indexa skloni su ispiranju u dublje slojeve tla. Teže tlo i tlo koje ima više sadržaja gline u sebi bolje adsorbira herbicide. Zbog toga na takvim težim, glinastim i humusnim tlima primjenjujemo veću količinu herbicida, a na pjeskovitijim i lakšim tlima manju dozaciju.Također adsorpcija uvelike ovisi o pH vrijednosti. Adsorpcijom se dakle smanjuje količina herbicida u tekućoj fazi., a biljka je sposobna adsorbirati herbicid samo iz tekuće faze. Zbog toga i primjenjujemo više dozacije na težim, a manje na lakšim tlimaIspiranje herbicida - može se odvijati uzlaznim, silaznim i bočnim smjerom. Ispiranje prvenstveno ovisi o:

- sadržaju humusa i čestica gline u tlu- količini oborina- topivosti herbicida u vodi- sposobnosti herbicida za disocijaciju

Kiša sa povešine premješta (ispire) herbicid u dubje slojeve tla. Ako tlo ima visok sadržaj humusa i gline, i ako je herbicid slaobo topljiv i sklon disocijaciji, tada će se veći dio adsorbirati na površinskom sloju te ga ni veća količina oborina neće premjestiti u dubolji sloj tla. Ali ipak s druge strane u vodi topivi i potencijalno kiseli herbicid koji tvori

anione može ispiranjem prodrijeti duboko u tlo (naročito lakše i pjeskovito) te tako kontaminirati i zagaditi podzemne vode. Isparavanje (hlapljenje) herbicida – je mogućnost da herbicid iz tekuće prijeđe u plinovitu fazu. Svi herbicidi su skloni isparavanju (hlapljenju), a stupanj hlapljenja je različit. Isparavanje rezultira umanjeni učinak sredstva, te mogućnost fitotoksičnog djelovanja na susjedne kulture, i vegetaciju i okoliš općenito. Isparavanje se u najvećem stupnju odvija u vlažnom tlu i pri visokim temperaturama. Neki veoma hlapljivi herbicidi mogu u određenim okolnostima ishlapiti i do 20% za svega pola sata.Gubitak herbicida hlapljenjem sprečava se inkorporacijom ili pripremanjem specijalnih formulacija kao šti su granule i mikrokapsule.Apsorpcija (usvajanje) herbicida – usvajanje herbicida kroz biljku. Prije no što izazove fitocidni učinak biljka mora usvojiti herbicid. Iz tla ga usvaja putem korjena ili putem rastuće stabljika (klijanca), vodom ga može usvojiti preko sjemenke u vrijeme bubrenja (vrijeme apsorpcije vode). Mjesto usvajanja se razlikuje kod biljaka.Neke trave npr. imaju stabljiku sastavljenu od plumule koju okružuje koleoptila (šuplji cilindrični list) koji štiti plumulu da u nju ne prodre voda. Gubici herbicida koji nastaju usvajanjem putem biljke su zapraco onaj herbicidno aktivni dio zbog kojega se i primjenjuju. Herbicidi usvojeni putem lista se premještaju floemom, a ksilemom se premještaju herbicidi usvojeni organima biljke iz tla.

Fotokemijska razgradnja – odvija se kada su herbicidi izloženi sunčevoj svjetlosti. Fotokemijska razgradnja se najbrže odvija kod fotolabilnih sredstava. Stupaju u fotokemijsku reakciju kokja ih na taj način razgrađuje. Ova reakcija se odvija pod utjecajem ultraljubičastog svjetla, UV. Većina herbicida fotokemijski je stabilna. A gubitke možemo spriječiti inkorporacijom, odn. mehaničkim unošenjem pomoću oruđa u tlo (prije sjetve ili sadnje).

Kemijska razgradnja – odvija se između herbicida i kemijskih sastojaka tla, mogu biti:- oksido redukcijski procesi (prijenos elektrona s jednog na drugi tvore električno

nabijene (ionizirane spojeve)- hidroliza (reakcija herbicida sa molekulom vode, jedan od iona vode H ili OH se

veže za molekulu herbicida i nastaje herbicidno inaktivna molekula)- tvorba u vodi netopivih soli (npr. u tlima sa većim sadržajem kalcijeva iona mogu

reagirati na način da tvore netopive kalcijeve soli)- tvorba različitih kemijskih kompleksa (mogu sa kovinama, npr. kobalt, bakar,

magnezij, željezo, nikal tvoriti inaktivne spojeve)Procesi kemijske razgradnje mogu se događati i odvojeno, a mogu biti i povezani.Mikrobiološka razgradnja herbicida – utjecaj mikroorganizama iz tla na herbicide, najčešće su to bakterije, gljive i aktinomicete. Mo djelomično ili potpuno razgrađuju sredstva te koriste njegove dijelove kao izvor ugljika kojim se hrane, odn izvor energije. Proces se odvija direktno tako da organizam usvaja (adsorbira) dio ili cijelu molekulu, ili indirektno tako da mo luče sekrete koji inaktiviraju i razgrađuju molekule herbicida.

Proces mikrobiološke razgradnje je katalitički proces određenog enzima i najvažniji je proces razgradnje herbicida uopće. Promjene koje nastaju na molekulama posljedice su sljedećih kemijskih reakcija:

- dehalogenacija (otpuštanje klora, broma ili nekog drugog halogena)- dealkalacija (otpuštanje amida i estera)- beta oksidacija (cijepanjem molekule na drugom atomu ugljika u lancu)- arilohidroksilacija (dodatak OH skupine aromatskom dijelu molekule)- cijepanjem arilnog prstena (cijepanje strukture aromatskog prstena)- redukcijom (dodavanjem vodika NO2 skupini)

Stupanj razgradnje pomoću mo je u direktnoj vezi sa pedoklimaskim činiteljima, ukoliko su isti povolji za razvoj tla to će razgradnja biti brža. Ova razgradnja najbrže teče u vlažnim, toplim i slabo kiselim do blago lužnatim (pH 6.5-8) tlima. A ukoliko primjenimo višu dozaciju tada će razgradnja herbicida biti sporija.

46. FENOFAZE PŠENICEI. Sjetva – klijanje – nicanje – II. stadij prvog lista – stadij drugog lista – stadij trećeg lista III. Početak busanja (stadij četvrtog lista) – puno busanje ( stadij petog lista) – kraj busanja (stadij šestog lista)IV. početak vlatanja – pojava prvog klijanca – kraj vlatanja (pojava drugog klijanca)V. pojava posljednjeg lista (početak vretenjanja) – pojava ligule – zadeebljanje klasaVI. klasanje – cvatnja (završen rast u visinu) –sazrijevanje – reproduktivna faza

47. VEGETATIVNO RAZMNOŽAVANJE KOROVAa) Vegetativno razmnožavanje zakorjenjivanjem različitih vegetativnih izbojaka stabljike- zakorjenjavanje nadzemnih djelova staboljike (izbojci s listova, pupovi, vriježe, pastabljike, lukovice, lukovičice)- zakorjenjavanja podzemnih djelova stabljike (gomolji, lukovice, mesnati izboji, odrvenjeli višegodišnji izdanci i drugi izdanci)b) Vegetativno razmnožavanje takorjenjavanjem pupova korijena, tj. djelova korijena- pupovi se stvaraju na adventivnom korijenju (gomolji, iz zadebljanja za nakupljanje rezervnih tvari)- pupovi se stvaraju na glavnom i postranom korijenju, također i na adventivnom ( iz kalusa tj. ozljede, korjenje s pupovima)

48. ALKALNI I KISELI HERBICIDIOdgovor u 45 pitanju kod adsorpcije

49. GENETIČKI INŽINJERINGGenetičko inženjerstvo je skup biokemijskih postupaka kojima se izrezuju cijeli geni, njihovi dijelovi ili skupine gena iz DNK jednog organizma i njihovo umetanje u unaprijed određeno mjesto u DNK drugog organizma (najčešće takvog koji ima jednostavno genetičko ustrojstvo i koji se može uzgojiti u neograničenim količinama).Razvoj tih postupaka omogućio je upoznavanje građe i organizacije velikoga broja gena različitih organizama, uključujući i čovjeka, te mogućnost industrijske proizvodnje bjelančevina pomoću mikroorganizama u koje su ugrađeni sintetički ili prirodni geni virusa, bakterija, gljiva i viših organizama, uključujući i čovjeka. Danas je moguće

sintetizirati bjelančevine eukariota u prokariotskim stanicama. Te stanice proizvode inzulin, interferon, interlukine i hormon rasta te rekombinantna cjepiva. Postupci koji se primjenjuju u genetičkom inženjerstvu uglavnom su enzimski i molekularno-biološki te klasični postupci mikrobne genetike.

Zeleno genetičko inžinjerstvo – biljke, a crveni inžinjering – živa bića.Izmjenom genetske strukture mogu se izmijeniti biokemijski procesi. Kod biljaka se mogu proizvesti rezistentni biotipovi, veliki stupanj rezistentnosti omogućuje primjenu celikih dozacija.Najčešća pitanja vezana na ovu temu jesu etička upitnost, odnos između znanosti i društva, tržište gmo biljaka, politika patenata, sigurnost hrane i ishrana, briga za okoliš i prirodnu ravnotežu, te agronomski aspekt.

50. BIOKEMIJSKI MEHANIZMI NA OSNOVU KOJIH SU BILJKE REZISTENTNEa) izmjena mjesta djeovanja (gen koji je otporan na herbicide može se prenijeti i na

neku drugu biljku, to je moguće provesti vektorom (bakterija ili virus) i mikroiglom za direktno uštrcavanje)

b) uvećanjem mjesta djelovanjac) detoksifikacija degradacijom ili konjugacijomd) biokemijska kompenzacija herbicidnog učinkae) inhibicija apsorpcije herbicidaf) inhibicija translokacije herbicida do mjesta djelovanja

51. NEKE MOGUĆNOSTI STVARANJA UVJETA TA EKOLOŠKI POVOLJNIJU ZAŠTITU

a) organska poljoprivreda ili proizvodnja hrane bez primjene pesticidab) biološke mjere suzbijanja korovac) pokrovne biljke – erozija, malčd) ekološki prihvatljiviji herbicidie) integralna zaštitaf) eko poljoprivreda i proizvodnja eko hraneg) biološko dinamička poljoprivredah) bio preparati i) botanički pesticidi dobiveni ekstrakcijom iz biljaj) permakulturek) održiva poljoprivredal) ekološka gnojiva itd.

52. SUZBIJANJE KOROVA U KUKURUZU?Korovna flora kukuruza je tipčno okoppavinska, jaka je zakorovljenost jednogodišnjim, a manja višegodišnjim korovima. Za suzbijanje korova u kukuruzu registrirano je oko 30 herbicida. U posljednje vrijeme je zbog svoje štetnosti ograničena uporaba triazina. Triazini se, posebno atrazin, često rabe sa kloracetamidima, pa tako u kukuruzu primjenjujemo: alaklor, acetokli, metalaklor, propizoklor, dimetenamid, pendimetalin, linuron, metabromuron, dikamba, bentazon, 2,4-D, bromoksinil, piridat itd.

Tretiranje poslije sjetve a prije nicanja je glavni način zaštite, dok se zaštita nakon nicanja korova smatra rezervom u slučaju da ne uspije tretiranje prije nicanja.A posljednjih godina nakon otkrića sulfonil urea herbicida sve se više primnjenjuje zaštita nakon nicanja korova i kukuruza. Korove je lakše suzbiti nakon nicanja. Ovi preparati su inače mnogo skuplji nego zemljišni herbicidi. Ali su u većini slučajeva jeftiniju zbog svoje efikasnosti. Npr. ako se koriste zemljišni herbicidi i ako je u proljeće suho oni neće djelovati, jer im je za aktivaciju potrebna vlaga. U tom slučaju treba ići na korekciju sa herbicidima koji djeluju preko lista.

53. SUZBIJANJE KOROVA U PŠENICI?Herbicidi se mogu primjeniti u jesen (pre-em) ili u proljeće (post-em).Nedostatak jesenske primjene je u tome što korovi još nisu iznikli pa tretiranje na neki način vršimo na pamet.Zbog svog habitusa i gustog sklopa pšenica sprečava razvoj većini korova niskog rasta, štete počinjavju korovi visokog habitusa i oni koji u pšenici pronalaze oslon.Derivati fenoksikraboksilnih kiselina su selektivni herbicidi, a njihova selektivnost zasniva se upravo na položaju pšenice, pa i ostalih strnih žitarica. To se zasnica na činjenici da žitarice u određenoj fazi imaju uspravno, a korovi codoravno položen list, te zbog toga korovi upijaju više herbicida od žitarica. Pšenica i ostale žitarice najbolje podnose ove herbicide za vrijeme punog busanja pa do završetka busanja. Pšenica je najtolerantnija prema ovim sredstvima za vrijeme kada se razvio 6-ti list na osnovnom busenu (ali to nije najpreciznija metoda određivanja aplikacije, odn.primjene).Žitarice lakše podnose primjenjena sredstva ukoliko su klimatske prilike povoljne za njihov rast i razvoj. Ukoliko se biljka nalazi usljed stresa, tada je bolje primjeniti kontaktne herbicide: bentazon, bromoksinil, joksinil.Rok za primjenu herbicda u ozimim žitaricama je jako kratak, u našim klimatskim uvjetima on traje 10 dana, i pada u razdoblju od kraja ožujka do sredine travnja.

54. SUZBIJANJE KOROVA U VINOGRADU?Tlo u vinogradu se može održavati, odn. korov se može suzbijati na načine:Obradom tla oruđem :obradom se dobije rahlo i prozračno tlo koje rijekom kiše može prihvatiti vlagu, a tijekom suše ju može zadržati. U takvim uvjetima povoljniji je razvoj mo koji utječu na plodnost tla. Obradom tla u optimalno vrijeme unitavaju se korovi. Suzbijanje samo obradom tla najskuplji je način održavanja u vinogradu, zato se ova mjera najčešće kombinira sa jednim od preostala 2 načina.Zatravljivanjem površine tla : obavlja se najčešće samo u područjima s većim rasporedom oborina. Ne preporučujue se zatravniti mladi nasad jer on ima nerazvijeni i plitko položeni korjen pa će na zatravljenoj površini napredovati slabije. Zatravljivanje je najbolje obaviti nakon isteka treće, odn.četvrte vegetacijske sezone, a do tog vremena tlo se održava mehaničkom obradom i primjenom posebno dopuštenih herbicida., pokrivanjem plastičnom folijom, slamom i nekim drugim organskim materijalima (kora drveta, biljni malč i sl.).U modernim nasadima obično se zatravni međuredni prostor dok se prostor unutar redova održava primjenom nekih selektivnih herbicida.Zatravljivanjem međurednog prostora sprečava se razvoj neželjenih korova, smanjuje se erozija, poboljšava struktura tla, osigurava se optimalna vlažnost, te poboljšava

opskrbljenost hranivima. Prije samog zatravljivanja potrebno je nerezidualnim i herbicidima širokog spektra suzbiti sve neželjene korove, naročito ako je zakorovljeno višegodišnjim vrstama. Obično se zatravljuje sa dts, odabiru se vrrste koje plitko korjenom prodiru u tlo. Ovakve površine treba redovito kositi, tijekom vegetacije treba pokositi 4-6-8 puta. Zatravljeno površine u sušnim godinama mogu negativno utjecati na prirod grožđa, te se može razmnožiti voluharica. Djetelina svojim cvijetom privlači pčele, te one mogu stradati zbog primjene pesticida. A velika prednost ovakvih površina je ta što ugl. štite lozu od bolesti i štetnika, i moguće je strojevima ući i u nepovoljnim uvjetima.Primjenom herbicida (širom ili u trake) : najčešće je potrebno istovremeno prijeniti kombinacije herbicida u dva navrata tijekom vegetacijske sezone. Herbicide u vinogradima primjenjujemo prije nicanja i poslije nicanja. One koje primjenjujemo prije nicanja biljka ucvaja putem korjena i ugl.suzbijaju jednogodišnje korove. Sredstva koja prijenjujemo nakon nicanja biljka usvaja putem lista. Uvijek treba dati prednost primjeni nakon nicanja korova i paziti da ne dođe u dodir sa lozom.U modernom nasadu herbicid se nastoji primjeniti u traku (unutar reda). Preotali međuredni prostor održava se obradom, ili češće pomoću dts.Herbicidi koji se primjenjuku u hrvatskoj su: glufosinat, glifosat, sulfosat, diklobenil, napropamid, dikvat, parakvat, oksadiazon itd.

55. SUZBIJANJE KOROVA U PLODOVITOM POVRĆU?Izbor selektivnih herbicida za suzbijanje korova u plodovitom povrću je ograničen.Postoji nekoliko registriranih sredstava za primjenu u rajčici i paprici, dok su mogućnosti suzbijanja ugl. neznatne.Z uzgoj iz prijesadnica registrirano je nekoliko selektivnih herbicida, dok se za industrijske potrebe izravnom sjetvom u polju raspolaže sa jako malim brojem herbicida.Rajčica se uzgaja kao i paprika iz prijesadnica i izravnom sjetvom u polju. Za uzgoj iz prijesadnica raspolažemo sa nekoliko selektivnih herbicida, dok za izravnu sjetvu nije priznat niti jedan herbicid.Borba se ugl zasniva na kulturalnim i mehanilkim mjerama potreve. Prije sadnje prijesadnica dopuštenje za primjenu imanju napropamid i pndimetalin, koji su relativno hlapljivi. Širokolisne korove moguće je suzbijati pomoću metribuzina, koji zbog svoje fitotoksičnosti nije dozvoljen u RH, ali se ipak primjenjuje.U Italiji se primjenjuju i pripravci na osnovi rimsulfurona, a gotovo svugdje u svijetu protiv jednogodišnjih korova rabi se trifluralin. Rabi se čak i kod nas u rajčici i paprici, iako dozvole za njegovu primjenu nema. Trifluralin je relativno hlapljiv pa ga je potrebno inkorporacijom oruđem unijeti u tlo.Paprika namjenjena proizvodnj za tržište, odn. za potrošnju u svježem stanju jednako kao i rajčica gotovo isključivo se proizvodi iz prijesadnica. Za industrijske svrhe proizvodi se izravnom sjetvom u polju.Za uzgoj iz prijesadnica u RH imaju dozvolu samo sredstva na osnovi napropamida i pendimetalina. Također se kao i kod rajčice primjenjuje trifluralin, iako nema dozvole.Također se primjenjuju arilofenoksipropionati, a kod rajčice i cikloheksadinoni.U SAD-u je raširena primjena klomazona u paprici, također hlapljiv.Patlidžan koji ima sličan način proizvodnje kao i rajčica i paprika i sve tri kulture pripadaju istoj porodici, ipak je primjena sredstava u ovoj kulturi dosta ograničena.

U RH niti jedan herbicid nema dopuštenje za primjenu. Patlidžan se ugl. isključivo proizvodi iz prijesadnica.

56. AMBROSIA ARTEMISIFOLIATo je biljka sjevernoameričkog podrijetla, podporodica Ambrosiaceae, porodica Compositae. Rabe se još imena: pelinasta ambrozija, pelinasti limunđik, partizanka i fazanuša. Ova vrsta ugl. zakorovljuje okopavinske kulture u polju (kukuruz, soju, suncokret, duhan šećernu repu, krumpir i razne povrtnice), a u šumi ju ugl.ne susrećemo.Javlja se i uz puteve, kanale, željezničke pruge itd. Jedan odnajštetnijih korova u RH.To je jednogodišnja biljka 20-90 (120) cm visine. Ima uspravnu stabljiku koja može biti glatka ili osuta dlakama, u gornjem dijelu granata tako da tvori grm. Listovi su najčešće suprotno poredani na stabljici, s gornje strane su tamnije zeleni i glatki, a sa donje strane su sivozeleni i osuti dlakama. Amrozija je termofilna biljka dugog dana. Nicanje ove biljke otpočne sredinom travnja, niče tijekom cijelog ljeta, a vegetacijski razvoj traje 150-170 dana. Cvatnja traje oko 30-40 dana i u vrijeme cvatnje va vrsta proizvodi velike količine alergenog polena koji kod osjetljivih ljudi izaziva peludnu groznicu. Vrste A.artemisifolia i A.trifida (koje nema kod nas) godišnje proizvedu i milijun tona polena.Na području grada Zagreba ambrozija proizvodi ogromne količine polena u periodu od 20 srpnja do 20 rujna, i širenjem ove biljke se povećao broj oboljelih osoba.Veoma je teško naći djelotvorne mjere borbe protiv ove biljke, dok se mehaničke mjere relativno rijetko provode. Kada se ambrozija jednom osjemeni jako ju je teško iskorijenitiMeđutim ambrosia osim svojih štetnosti ima i veliki značaj u medicini.

57. ANTROPOFITI?To su biljke koje su nastale kao rezultat intenzivnog i aktivnog djelovanja čovjka.Antropogene biljne zajednice: livade (nisu izazvane namjerno), agrofitocenoze (svjesno i namjerno unošenje)

58. DEFOLIJANTI I DESIKANTI?DEFOLIJANTI. (sredstva za. otpadanje lišća). DESIKANTI. (sredstva za. isušivanje).Služe za uništavanje nadzemnih dijelova velikih kultura i cilju olakšane berbe, žetve (Basta, Glufosinat)

59. POMOĆNA SREDSTVA?To su pesticidno inaktvine kemijske supstancije koje dodajemo škropivu kako bi poboljšali učinak djelatnoj tvari. Razlozi zbog koji se ova sredstva primjenjuju su:

- pospješuju vlaženje- umanjuju isparavanje- povećavaju prodor (usvajanje sredstva)- pospješuju translokaciju- produžuju period vlaženja- usporavaju otpuštajne sredstva- mjenjaju, odn. prilagođavaju pH škropivu- poboljšavaju raspored kapljica

- pridonose kompatibilnosti sredstva- umanjuju zanošenje, odn. drift- umanjuju mirus

Pomoćna sredstva su:SurfaktantiOkvašivači – poboljšavaju raspored kapljica po površini lista. Smanjuju napetost kapljice na površini Dodaju se u koncentraciji od 0,1 %, najbolji učinakAktivatori – doprinose aktivaciji herbicida mijenjajući pH škropivaRaspršivači – poboljšavaju kontakt s površinom lista, slično kao okvašivačiEmulsifikatori – stabiliziraju kapljice emulzije (voda + ulje)Dispergirajuća pomoćna sredstvaUlja – neselektivna, selektivna i biljna pročišćena ulja

60. KARENCA I TOLERANCA?Karenca je zakonom propisan vremenski period koji mora proteći od posljednje primjene pesticida (herbicida) do berbe, odn. do iznošenja plodova na tržište.Karenca je u direktnoj vezi sa tolerancom.Toleranca je maksimalno dopuštena količina rezidua (ostataka) pestsicida (herbicida) na plodovima u vrijeme upotrebe.Pošto je vegetacijski period većine povrtnica jako kratak a mnoge se koznumiraju u svježem stanju, npr. salata, rajčica i paprika, time je veliki značaj dozacije, odn karence i tolerance.

63. RAZVRSTAVANJE KOROVA?

64. KOROVNA FLORA I PRIMJENA HERBICIDA PO FAZAMA RASTA U STRNIM ŽITARICAMA?Pšenica, raž, ječam i tritikale se siju u jesen, izuzev zobi koja se sije u rano proljeće.Postoje i jare sorte pšenice ječma i raži koje u odnosu na ozime nemaju veći značaj.Sjetva ozimih je početkom listopada pa do sredine ili kraja studenog. Svojstvo ozimih korova je da mogu nicati osim u jesen i u prolječe. Bitno se razlikuje od korovne flore jarih.Najčešći jednogodišnji širokolisni korovi u strnim žitaricama su: mišjakinja, broć, kamilica, čestoslavica, dvornici itd.Višegodišnji širokolisni su: slak, osjak, svinjak, gavez i ladoležJednogodišnje trave: slakoperka, vlasnjača, mišji repak, divlja zob i ludovikova divlja zobOd višegodišnjih trava najzastupljenije su pirika i vlasnjača

Svi ozimi korovi pripadaju skupini jednogodišnjih vrsta.Zvog načina uzgoja i habitusa nemoguće je provoditi mehaničke mjere borbe.a) Nakon sjetve, a prije nicanja (pre-em) primjenjuju se rezidualni herbicidi. Nakon primjene herbicida kada usljede oborine doći će do nicanja kulture i korova- Nicanje korova usljediti će iz plitkog površinskog slija (do 5cm), dok kultura okju sijemo na dubinu od 5cm razvije svoj korijen na dubini ispod 5cm. Herbicid dolazi u plitki površinski sloj te ga korov usvaja svojim podzemnim organima. Tretiranje vršimo na pamet jer ne znamo da li će se korovi razviti, ali je prednost da u jesen ima više slobodnog vremena za primjenu. Sve više domaćih proizvođača odlučuje se na primjenu u jesen. U RH se najviše rabe Dicuran forte (triasulfuron i klortoluron) i Cougar (diflifenikan i izoproturon). Do pronalaska triasulfurona (sulfonilureja) i diflufenikana, ugl. su se primjenjivali ureati, klortoluron i izoproturon (inhibitori fotosinteze)b) Nakon nicanja (post-em) u jesen – većina hervicida koji se primjenjuju putem tla prije nicanja selektivni su i u ovom roku primjen. Ovo je čak i racionalniji način primjene jer

nakon nicanja biljka apsorbira sredstvo putem lista ali i korjena. Stoga u ovom roku primjenjujemo za trećinu niže dozacije. Polučuju se ekonomske, ali i ekološke uštede, i primjenu vršimo na već razvijeni korov. Upotrebljavaju se Affniti ( izoproturon i karfentrazon-etil), Alon forte (izoproturon i fluoroglikofen), Alon super i Grodyl plus (izoproturon i amidosulfuron)c) Nakon nicanja (post-em) u proljeće – kritično razdoblje zakorovljenosti traje od početka pa do kraja busanja. U navedenom roku strne žitarice pokazuju najveću tolerantnost prema selektivnim herbicidima. Stoga i većinu herbicida primjenjujemo upravo u ovom roku. Sve herbicide korovna biljka usvaja prvenstveno preko lista. Najčešće primjenjujemo derivate fenoksikarbonskih kiselinad) Korektivno tretiranje – možemo vršiti nakon završetka vlatanja