7/24/2019 Halmi

1/9

Aleksandar Halmi temelji kvantitativne analize u drutvenim znanostima

Tenja znanosti izraziti spoznaje na to precizniji nain, bilo da se radi o empirijskim

injenicama ili teorijskim konceptima...ta tenja usmjeravala je ravoj kvantitativnih postupaka

istraivanja

KVANTIFIKACIJA mjera precizosti znanstvenih spoznaja, radi poveanja mogunosti

njihove provjere, a time i objektivnosti...stoga se u drutvenim znanostima tei kvantifikaciji i

kvantitativnoj analizi drutvenih pojava

Kvantititativni prostup ne treba izjednaavati s pozitivistikim nainom miljenja

Kvantifikaija i kvantitativna analiza pripadaju domeni metodologije rije je o

posebnom postupku formalizacije kao prevoenju kvalitativnih svojstava i dosnosa, prema

odreenim pravilima, tijekom kojeg drutveni sadraj dobiva numeriki oblikm a analiza se

dalje izvodi statistikim i matematikim postupcima! "#ogdanovi, $%&$'.

Kvantitativni oblik podaci dobivaju bilo da se izravno prikupljaju u numerikom obliku, bilo

da se prethodno dobiveni podaci naknadno kvantificiraju.

Knjiga je usmjerena na temeljne postupke kvantitativne analize.

!efiniija metodolo"ije#

(posebna logika disciplina iji je zadatak da prouava i razvija logike okvire znanstvene

spoznaje, ali i istraivaka sredstva i postupke koje odreena znanost ili grupa srodnih

znanosti primjenjuje u svojim israivanjima ne bi li dola do novih sponaja!.

$redmet metodolo"ije ima dvije razine)

* "$' utvrivanje i otkrivanje injenica...zadatak ovog tipa istraivanja je predvianje javljanjapojedinih dogaaja ili ishoda eksperimenata

* "+' stvaranje hipoteza i teorija...cilj ovog tipa istraivanja je objanjenje i razumijevanje

injenica koje su ve bile opaene

hvaanje znanstvenog objanjenja ima dvije tradicije) "-right'

$. Kauzalnu "mehanicistiku' iz koje se razivo /012131045

+. 2eleoloku "finalistiku' iz koje se razvio 6/27/012131045 ili heremenutika

7/24/2019 Halmi

2/9

Nomoteti%ke znanosti utvruju zakone i tragaju za objanjenjima pojava

Idio"rafske znanosti tee razumijevanju smisla ili znaenja pojedinanih dogaaja,

dovodei ih u svezu s motivima njihovih aktera, uslijed cega ideje uzronosti, zakona i

determinizma ne igraju nikakvu ulogu u drutvenim znanostima.

!ro&sen '()*+, uvodi u metodologiju termine (objanjenje! i (razumijevanje! jer je po

njegovom miljenju cilj prirodnih znanosti da objasne, a cilj drutvenih da razumiju pojave

koje prouavaju.

-eber (sociologija razumijevanja!

5etoda nalae da istraiva ue u svijet istraivanog subjekta i da ga interpretira iz njegove

perspektive..mora biti ostvareno 6407518934:89.

0a pozitiviste je znanstveno istraivanje ogranieno na one fenomene koji se mogu podvri

em-irijskoj verifikaiji. ojmovi kao (duh!, osjeaj, motiv imaju za znanost smisla samo

onda ako ih se moe definirati i izraziti operacionalnim definicijama.

.-eraionalno je ono to je dostupno objektivnom promatranju i to se kao takvo moe

opisati i mjeriti

/na%ajni momenti us-jeno" kvantitativno" -rou%avanja drutveni0 -ojava#

* kvantitativni -odai i nji0ova analiza omo"u1uju) brzo sreivanje iskustvene grae,

precizan i sustavan opis pojave u pogledu njezine rasprostranjenosti, uestalosti i inteziteta,

utvrivanje kauzalne veze, jaine i prirode te veze, stvaranje irih tipolokih kvalifikacija,

utvrivanje veliine i brzine promjena nastalih tijekom vremena.

2tatistika metoda kvantitativnog istraivanja masovnih pojava, njezin cilj je da na temelju

numerikog opisa izvedeno zakljuke o sastavu, dinamici, kretanju i modalitetima neke

socijalne pojave, kao i o njezinim odnosima s drugim pojavama "asocijacija i korelacija'

1straiti neki masovni fenomen statistikom metodom znai ispitati njegova obiljeja na masi

sluajeva ili populaciji. :ajprije trebamo selekcionirati grupe za promatranje obiljeja, zatim

se prebroje svi sluajevi radi utvrivanja frekvencije koja odgovara svakoj grupi.

...primjena stat. metoda daje socijalnim istraivanjima kvantitativno svojstvo jer se znaaj

obiljeja promatrane pojave odreuje prema njihovoj frekvenciji u obuhvaenoj masi.

7/24/2019 Halmi

3/9

:e mogu se sve drutvene pojave objasniti primjenom numerikih metoda, zato to nisu sve

drutvene injenice numerike naravi, a objektivna i empirijska analiza nije nuno i

matematika analiza.

5eutim, ona vrsta analize koja ne koristi brojeve nije nuno spekulacija, nego tek obradadrutvenih injenica druge vrste i drugog epistemologijskog reda. 1sto tako, svaki rezultat koji

se da izraziti brojem nije nuno i znanstveni rezultat. 1pak, vrijednost numerikog izraza ne

smije se podcijeniti.

7 empirijskim je istraivanjima problem) to je podatak; 5oe li drutveni istraiva

zahvatiti cjelinu svog predmeta istraivanja ili pak samo onaj njegov manifestni dio. 1 "odabir mjernih instrumenata i metrijske znaajke

mjernh instrumenata'

$roes kvt istraivanja#

$. definirane problema i ciljeva istra

7/24/2019 Halmi

4/9

+. postavljanje hipoteza

?. odreivanje izvora podataka i nacrta istraivanja

@. odreivanje metoda i obrazca za prikupljanje podataka

A. odreivanje vrste uzorka

B. analiza podataka i interpretaciaj rezltata

C. sastavljanje izvjetaja

!4FINI3ANJ4 $3.7849A I CI8J4VA I2T3A6IVANJA

* drei se kanjona D9D72K13:9 logike, kvant studija zapoinje odabirom temeEproblemaistraivanja

* istraivaki problem potrebno je najprije prepoznati, otkriti, a potom ga i objasniti

* definiranje problema sr je istraivakog procesa

Kvant istra mogu dati dobre odgovore samo ako je problem jasan i ako se znaju ciljevi

istraivanja.

1straiva mora znati odg na pitanje) to je svrha mog istraivakog postupka i koji su mi

ciljevi;

Kada je problemska situacija uoena i izraena u opim konceptima "pojmovima' onda se

D9F1:164 6/#>95...podruje u kojem e istraivanje biti objanjeno.

2emeljni zadatak kvant istraivanja je postavljanje G1/2921HK/I /K3164 tj.

odreivanja moguih razloga koji su izazvali problem, a zatim initelja ili 346184#>1 koje

na njega djeluju.

$ostavljanje 0i-oteza#

Hi-otezaje nedokazana tvrdnja, pretpostavka koja se empirijski moze provjerti.

:akon postavljanja hipoteza jasnije se mogu postaviti ciljevi.

7 konkretnoj situaciji nastoje se pronai razlozi koji su uvjetovali neko stanje....

7/24/2019 Halmi

5/9

2to"a je 0i-oteza -rivremeno tuma%enje neke -ojave ili -roesa: tvrdnja koju da ;i

-ostala znanstveno valjana: tre;a -rovjeriti ili -otvrditi< $ouzdanost ili relija;ilnost odnosi se na pitanje u kojoj se mjeri moemo osloniti na

rezultat koji smo tim mjerenjem dobili ...ako ponovimo hoemo li dobiti iste rezultate;

?< .;jektivnost ili -rovjerljivost ogleda se u tome da se mjerenje izvede na takav nain da

drugi istraivai mogu provjeriti rezultate mjerenja

5etodologija se za objektivnost znanstvene spoznaje bori u prvom redu normiranjem

istraivakog postupka, a privi je preduvjet objektivnosti provjerljivost istraivakog

postupka

M /sjetljivost, diskriminacijska vrijednost, badarenost ili standardiziranost, praktinost i

ekonominost....

Ti-ovi i narti istraivanja u drutvenim znanostima

Temeljna: -rimijenjena i evaluativna

7/24/2019 Halmi

8/9

:acrti su ustvari (planirani aranmani! za prikupljanje podataka koji nam pomau da

identificiramo promjene koje su se zbile u populaciji, uzorku ili pojedinom sluaju, te da

odredimo kakav utjecaj na te promjene imao na intervencijski program "nezavisna varijabla'

:acrti nas tite od proizvoljnosti i subjektivizma..oni su planovi za prikupljanje i analizupodataka i kao takvi nam slue za evaluaciju istraivanja u praksi.

/perativni nacrt istraivanja)

2emeljni pojmovi) nezavisne, interferirajue i zavisne varijable, mjerenje i pogreke mjerenja,

kontrola, radnomizacija i generabilnost " zakljuivanje iz konkretng sluaja na (opi zakon!'

3arijable su kvant i kval entiteti ili obiljeja koji se mogu mijenjati i poprimati razliite

vrijednosti. 1z praktinih se razloga esto klasifiiciraju kao nezavisne "klasifikacijske' i

zavisne "kriterijske'

7rzoke najee oznaavamo :90431:15 a posljedice ili uinke 0431:15 varijablama.

1ntervenirajua ili ometajua "jer djeluje na rezultate istraivanja' varijaba je ona koja djeluje

na odnos izmeu zavisne i nezavisne varijable.

itanje koje postavljamo kad nasojimo identificirati interferirajuu varijablu jest) to jo osim

nezavisne varijable moe djelovati na zavisnu;

5jerenje je postupak pridruivanja brojeva varijablama "kvantifikacija' koje predstavljaju

svojstva subjekta ili tretmana

3arijable mjerimo kako bi se mogla provesti analiza i izvesti zakljuci

ostoji @ tipa mjernih skala) nominalna, ordinalna, intervalna i omjerna skala ili ljestvica

:ominalna "kategorika, opisna ili atributivna' najjednostavnija i najmnaje tona od svih

mjernih ljestvica

2emelji se na opisnim kategorijama koje predstavljaju vrijednosti obiljeja, a

pojednostavljeno se mogu oznaiti brojevima slovima isl.

5jerenje nominalnom ljestvicom je zapravo razvrstavanje u supove, razrede ili openito u

kategorije

/rdinalna ispitna ocjena .......

7/24/2019 Halmi

9/9

/rdinalna i nominaln imaju iskljuivo kvalitativna, kategorika svojstva, glavne ljestvice

mjerenja su intervalna i omjerna.

1ntervalnom ljestvicom mjerne jedinice pridtuuju se pokazateljima tko da brojevna razlika

odgovara stvarnoj razlilci svojstva koje se mjeri.

6asponi izmeu mjernih jedinica jednaki su i nepromijenjivi ...kalendarsko vrijeme, kvocijent

inteligencije, temperaturna ljestvica

/mjrena ima dvije vane osobitosti "$' nula je ishodite mjerenja i upuuje na nepostojanje

svojstva koje se mjeri, "+' veliina mjerne ljestvice stalna je i nepromijenjiva ..naziv ljestvice

slijedi iz mogunosti da se omjerom izravno usporde dvije vrijednosti i zakljui ne smao

koliko je jedna vea ili manja od druge nego i koliko puta.