O kometima

Komet je nebesko tijelo koja se nalazi u eliptinoj putanji oko Sunca. Dolaze iz najudaljenijih i najhladnijih podruja Sunevog sustava. Tamo su odbaeni gravitacijom divovskih planeta kada je Sunev sustav tek nastajao. Veina ih stie iz Oortovog oblaka-ledene sferine oblasti na samom rubu Sunevog sustava. Kometi se sastoje iz silikatne praine i smrznutih plinova u obliku raznih vrsta leda (inja) koji ine poroznu jezgru. Kada se putanja kometa pone pribliavati Suncu, zbog poveanja temperature, led i smrznute estice poinju isparavati stvarajui oblak plina oko kometa koji se zove koma. Zbog pritiska Sunevog vjetra i radijacije koma (plinovi) i tijelo (praina) kometa prilikom raspadanja pretvaraju se u karakteristine repove koji su vidljivi na nebu. Smjer plinovitog repa je u pravcu suprotno od Sunca, dok je rep kojeg ine estice praine neto iri i tromiji u pomicanju. Rep moe biti dug milijunima kilometara

Helijev komet

Helijev komet, slubene oznake 1p/Halley poznat je pod imenom Halleyev komet i vrlo je vjerojatno najpoznatiji komet u povijesti ovjeanstva. Nazvan je tako po svojem otkrivau Edmondu Halleyu. Sam komet spada u skupinu sjajnih kometa kratkog perioda.

Prvi zapisi o Halleyevu kometu seu sve do 240.g. pr. Kr. Kad su ga vidjeli u Kini i optuili za smrt udove carice. Od tada nas on nije nijednom posjetio a da to netko negdje u svijetu nije zabiljeio. Babilonci su ga vidjeli 164. i 87.pr. nove ere. Godine 12. pr. Kr. Rimljani su vjerovali da on simbolizira smrt vojnika i dravnika Marka Vipsanija Agripe. Godine 295. Kinezi su shvatili da je komet to su ga vidjeli na istoku (kako se primie Suncu) istovjetan onom koji su vidjeli kasnije, istog mjeseca, na zapadu (kako se udaljava od Sunca). Godine 451. njemu je pripisana rimska pobjeda nad hunskim voom Atilom, a 684. ga optuie za kugu. Taj se komet Zemlji najvie pribliio 837., kada mu se rep protegao preko polovice neba. Godine 1066. u Engleskoj se normansko osvajanje i smrt kralja Harolda II. u boju kod Hastingsa pripisalo njegovu utjecaju.

Godine 1222. Dingis-kan, koji je taj komet smatrao svojim vlastitim zvjezdanim glasnikom, sa svojim je Mongolima pobio milijune, a koerjski su promatrai neba zabiljeili da je rep kometa bio crvene boje. Johannes Kepler ga je vidio 1607. godine. U rujnu 1682. promatrao ga je i sam Halley. Godine 1910. razikani je ponovni dolazak Halleyeva kometa izazvao silnu paniku, napose kad su novine javile da su mu u repu otkriveni otrovni plinovi. U lanku objavljenom na naslovnoj stranici, The New York Times je javio kako je francuski astronom Camille Flammarion prorekao da e, proe li Zemlja kroz kometov rep, plin cijanogen proeti svu atmosferu i mogue utrnuti sav ivot na planetu. Drugi su znanstvenici isticali da je rep kometa tako neizrecivo tanak da ga, sve da je i sav sazdan od otrovnih plinova, ne bismo ni osjetili. teta je, meutim, ve bila uinjena. Neka je vremena gospoa, uasnuta svime to komet moe donijeti, izvrila samoubojstvo. Zemlja je doista prola kroz kometov rep ali posljedica nije bilo.

1986. g. je komet posjetila itava meunarodna armada svemirski sondi. Znanstvenici su se po prvi put nali u prilici da ga promotre izbliza.

Kao i drugi kometi, i Halleyev je potekao iz sferinog roja bilijuna kometa to okruuju Sunev sustav. Taj se Oortov oblak (nazvan tako prema nizozomskom astronomu Janu Hendriku Oortu), nalazi otprilike godinu svjetlosti daleko od Sunca te se vjerojatno sastoji od razmjerno gustog unutranjeg i rjee naseljenog vanjskog oblaka. Povremeno poneki oblak meuzvjezdanoga plina u prolazu iz Oortova oblaka izbaci komet i tako on poinje svoj polagani dugi pad prema Suncu. Kometi Suncu prilaze sa svih strana, poneki od njih i eliptinim stazama tako dugim da im za jedan obilazak trebaju milijuni godina. Drugi se pak, poput Halleyeva, gibaju po razmjerno kratkim putanjama.

Halleyev komet se giba retrogradno, to jest u smjeru kazaljke na satu, dok se planeti gibaju obratno. Njegova jezgra se okree- to je zapravo prljava gruda snijega duga oko 15 kilometara i iroka oko 10. Povrina mu je iarana brdima i dolinama, a kora mu je tako tamna da je to jedno od najcrnijih tijela u Sunevu sustavu, jer odraava samo oko 4% pristiglog svjetla. Kad se komet priblii Suncu, depovi leda u jezgri pretvaraju se u plin, pa izlijeu skupa s oblacima praine. Ti se plinovi i praina dre jezgre kao magla te stvaraju komu (kosu) kometa koja se iri i preko 100 000 kilometara u svemir. Ta koma izgleda gusta kao dim, ali je tako rasplinuta da je punih 300 milijardi puta rjea od zraka. Jo je rjea aureola vodika koja okruuje glavu i protee se milijunima kilometara.

Kada komet obavlja svoj nebeski obilazak, on plovi protiv Suneva vjetra, a ovaj plin i prainu mete u dugi rep protegnut iza kometa. Bez obzira da li komet dolazi ili odlazi, rep mu je uvijek usmjeren od Sunca. Rep je obino podijeljen u ravne pramenove blijedomodrog plina i zakrivljene pramenove praine, obojene u nijansu utog, a svi oni s vremenom mijenjaju oblik. U oujku 1986. dio se repa Halleyeva kometa odlomio i raspao. U veljai 1991. astronomi su s iznenaenjem otkrili da se Halley, negdje izmeu putanja Saturna i Urana, neobjanjivo posvjetlio. Moda je tome uzrok zakanjela erupcija plina ili nepredvieni udarac meuplanetarnog pirata- iako je ovo posljednje manje vjerojatno zato to se to dogodilo u slabo napuenom dijelu Suneva sustava.

Slijedee pojavljivanje Halleyeva kometa u unutarnjem Sunevom sustavu predvia se 2061. godine.Izraun orbite

Halijev komet je bio prvi komet koji je prepoznat kao periodini. Do renesanse, filozofsku konsenzus o prirodi kometa, promie Aristotel, koji je smatrao da su to poremeaji u Zemljinoj atmosferi. Ova ideja bila je opovrgnuta 1577 u Tycho Brahe, koji pokazuju da kometa mora leati izvan Mjeseca. Mnogi su jo uvijek uvjereni da je kometa zapravo krui oko Sunca, a pretpostavlja se da umjesto toga moraju slijediti ravno kroz staze Suneva sustava.

U 1687, Sir Isaac Newton objavio svoje principe u kojima su navedeni njegovi zakoni gravitacije i kretanja. Njegov rad na kometu je izrazito nepotpun. Iako se sumnja da su dva kometa koji su se pojavili u sukcesije iz 1680 i 1681 su isti kometi prije i nakon prolaska iza Sunca (kasnije je utvreno da je ispravan, vidi Newtona Comet), nije mogao u potpunosti uskladiti kometa u njegov model. U konanici, to je bio Newton prijatelj, urednik i izdava, Edmond Halley, koji u svojoj 1705 sinopsi Astronomija kometa ( a koristi se Newtonova) nove zakone za izraunavanje gravitacijskog uinka Jupitera i Saturna na kometa krui. Ovaj izraun ga omoguava.Nakon razmatranja po povijesnim zapisima, kako bi se utvrdilo da je orbitalni elementi drugi kometa koja se pojavila u 1682, bili su gotovo iste kao one od dva kometa koji se pojavio u 1531 (pridravati Petrus Apianus) i 1607 (pridravati Johannes Kepler). Halley je tako zakljuio da su sva tri kometa u stvari isti objekti koji se vraaju svake 76. godine, razdoblje koje se danas mijenja svakih 75-76 godina. Nakon to je gruba procjena perturbacije kometa da e odrati od gravitacijskog privlaenja planeta, on je predvidio njegov povratak za 1758.

Halleyeva je predvianje povratka kometa pokazali su se tonima.To je potvrdio, iako nije vidio sve do 25. prosinca 1758, Johann Georg Palitzsch, njemaki poljoprivrednik i astronom amater.On nije proao kroz perihela do 13 oujka 1759, privlaenje Jupitera i Saturna to uzrokuje retardaciju od 618 dana. Ovaj efekt je izraunat prije vraanja (sa jedan mjesec pogreke do 13. travnja) tim od tri francuskog matematiara, Alexisa Clairaut, Josip Lalande, i Nicole-Reine Lepaute. Halley sam nije doivio da vidi povratak kometa jer je umro u 1742 godini.Potvrda povratka kometa prvi put bilo to drugo osim planeta su pokazali da orbiti Sunca. To je takoer jedan od najranijih uspjenih testove Newton-ove fizike, i jasan dokaz svoje eksplanatorne snage. Komet je prvi put imenovan u Halleyiv komet ast francuskog astronoma Nicolas Louisa de Lacaille u 1759.

Mogunost je podignuta da se tijekom 1. stoljea idovski astronomi ve prepoznali Halleyev komet kao povremeni. Ova teorija biljeke prolaz u Talmudu se odnosi na "zvijezda koja se pojavljuje jednom u sedamdeset godina.Orbita i podrijetlo

Halleyev je orbitalni period tijekom posljednja tri stoljea izmeu 75 i 76 godina, iako je varirao izmeu 74 i 79 godina od 240 prije nove ere svoje.Njegova orbita oko Sunca je vrlo eliptina, sa ekscentricnim putanjama 0,967 ( sa 0 se savren krug i 1 kao parabolini putanju). Perihela, toka u orbiti kometa kada je najblii Suncu, samo o.6 AU (izmeu putanja Merkura i Venere), dok je afela, ili najdalje udaljenosti od Sunca, je 35 AU (otprilike udaljenost Plutona). Neobino je za objekte u Sunevom sustavu, da je retrogradan, ona krui oko Sunca u suprotnom smjeru na planete, ili lijevo iznad Sunca na sjevernom polu. Orbita je sklona18 ekliptike, s mnogo toga lei juno od ekliptike. Zbog Halleyeve vrlo ekscentrine orbite, to je jedan od najviih brzina, u odnosu na Zemlju, ili bilo kojeg objekta u Sunevom sustavu. 1910 godine prolaz je bio na relativnu brzinu 70,56 km / s (157838 mph ili 254.016 km / h) Zbog svoje orbite dolazi blizu Zemlje na dva mjesta, Halleyev Comet je roditelj tijela dvije kie meteora Eta Aquariids/ poetkom svibnja, a Orionids/ krajem listopada.

Helijev komet klasificiran kao povremeni ili kratki period kometa;. Jedan s orbitom u trajanju 200 godina ili manje To je u suprotnosti dugom razdoblju kometa, iji orbite traju tisuama godina. Periodni kometa su prosjeni sklonosti ekliptike od samo deset stupnjeva, a orbitalni period od samo 6,5 godine, pa Helijev komet orbite je pomalo netipian. Veina kratkog razdoblju kometa (kada su orbitalne periode krae od 20 godina i sklonosti 20-30 stupnjeva ili

manje) nazivaju se Jupiterove obitelji kometa. Oni kod kojih su orbitalne periode izmeu 20 i 200 godina koji su sklonosti da se protee od nula do vie od 90 stupnjeva, nazivaju se Helijevi kometi tipa. Do danas, samo 54 Helijeva kometa tipa su promatrana, u usporedbi s gotovo 400 identificiranih Jupiterovih obitelji kometa.

Ako Halley je nekada davno razdoblje kometa, to je vjerojatno da su nastale u Oortovom oblaku, sferi kometa tijela koji ima unutarnji rub 20,000-50,000 AU. S druge strane za Jupiterove obitelji kometa se vjeruje da potjeu u Kuiperov pojavama diska ledenih ostataka izmeu 30 AU (Neptun orbite) i 50 AU od Sunca (u raspreni disk). Jo jedna toka podrijetla za Halley kometa tipa je predloeni. U 2008, novi trans-neptunski objekt s retrogradnom orbitom slian Halley je bio otkriven. Nadimak Dra, njegova orbita je potrebno od samo izvana da Urana na udaljenosti od dva puta Plutona. To moe biti lan novog stanovnika malih tijela Suneva sustava koji slui kao izvor Halley kometa tipa. Meteor udara u donjem lijevom, a Mlijeni put lukovi iznad glave i zore poput lake linije donjeg horizonta. Slika je snimljena kroz zakrivljena lea.Orionid Meteor udarnim nebo ispod Mlijenog puta i na desno od Venere. Zodijakalnoj svjetlo takoer je vidio na slici.

Helijev komet vjerojatno je u svojoj sadanjoj orbiti 16.000 do 200.000 godina, iako to nije mogue numeriki integrirati njegovu orbitu za vie od nekoliko desetaka ukazanja, a u neposrednoj blizini pristupi prije 837 CE moe samo biti ovjeren od biljei opaanja. ne-gravitacijski uinci mogu biti od kljune vanosti; kao Halley pribliava Suncu, to izbaci mlazove plina iz sublimating njegovu povrinu, to je knock vrlo malo od njegove orbitalne put. Ove promjene mogu uzrokovati orbitalna odstupanja u perihela do etiri dana.

Godine 1989, Boris Chirikov i Vitalij Vecheslavov izvodi analizu 46 ukazanja Halley kometa iz povijesnih zapisa i raunalnih simulacija. Ove studije su pokazale da je njegova dinamika bila kaotina i nepredvidiva na duge epohe. Noviji radovi pokazuju da ce Helijev komet ispariti, ili podijeljen na dva dijela, u iduih nekoliko desetaka tisua godina, ili e biti izbaen iz Suneva sustava u nekoliko stotina tisua godina promatranja DW Hughes sugeriraju da su Helijeve jezgre smanjenje u masu 80-90% tijekom posljednjih 2000-3000 okretaja.

Graa i sastav helijevog kometa

Giotto i Vega misijama su dali prvi pogled Helijeve povrine i strukture. Kao i kod svih kometa,kad se Helijev komet pribliava Suncu, njegovi hlapljivi spojevi (one s niskim vrelita, kao to su voda, ugljini monoksid, ugljini dioksid i drugi ICES) pocinju se izdizati od povrine njegove jezgre. To uzrokuje da kometa razvije atmosferu(komu), do 100,000 km u promjeru.Isparavanja ove povrsine leda oslobaa estice praine, koji putuju s plinom daleko od jezgre. Plin molekula u atmosferi apsorbira sunevu svjetlost, a zatim ponovno to zraci na razliitim valnim duljinama, fenomen poznat kao fluorescencija, a estice praine raspruju suneve svjetlosti. Oba procesa su odgovorni za izradu vidljivih koma.

Unato ogromnom veliini koma, Helijeva jezgra je relativno mala:. Jedva 15 kilometara, 8 km irok, a moda i 8 km debeli Njegov oblik neodreeno podsjea na kikiriki.Njegova masa je relativno niska (oko. 2,2 1014 kg),a njegova prosjena gustoa iznosi oko 0,6 g/cm3, to pokazuje da je napravljen od velikog broja malih komada, odranoj zajedno vrlo labavo razdoblju bio oko 7,4 dana. Slike koje raznih letjelica, zajedno sa promatranja mlaznice i koljaka, predloio razdoblje od 52 sata. S obzirom na nepravilnog oblika jezgre, Halley je rotacija ce biti vrlo slozena. Iako je samo 25% Helijeve povrsine snimljeno u detalje tijekom preleta misija je otkrila iznimno raznoliku topografiju, s brda, planine, grebeni, depresije, a najmanje jedan krater.

Halley je najaktivniji od svih periodinih kometa, s drugima, kao to su Comet Encke i Comet Holmes, prikazujui aktivnosti jednog ili dva reda slabije velicine .Njegov dan strana (strana okrenuta od Sunca) je daleko vie nego aktivna no strani. Promatranje letjelicom je pokazalo da se plinovi izbaeni iz jezgre su 80% vodena pare, 17% ugljinog monoksid i 3-4% ugljinog dioksida, s tragovima ugljikovodika iako je novijeg izvori daju vrijednost od 10% za ugljen monoksida i takoer ukljuuje tragove metana i amonijaka. Utvrdeno je da su cestice prasine prije svega mjeavina ugljika-kisik-vodikove-duik (Chon) spojeva uobiajene u vanjskom Sunevom sustavu, i silikata, kao to se nalaze u zemaljskim stijenama.

Giotto pod uvjetom da je prvi dokaz u prilog Fred Whipple je "prljave grude snijega" hipotezu za komet izgradnju, Whipple je pretpostavio da su kometi ledeni objekti grijani od Sunca kao to su pristup unutranjosti Sunevog sustava, to uzrokuje led na svojim povrinama, te mlazove hlapljivih materijala van praska, stvarajui koma. Giotto je pokazao da je ovaj model iroko ispravan, iako s izmjenama. Helijev je albedo, na primjer, oko 4%, to znai da ona odraava samo 4% suneve svjetlosti je udaranje, o onome to se moglo oekivati za ugljen Povrinska temperatura isparavanja "prljavog leda" u rasponu je od 170 K (-103 C) na viim albedo do 220 K (-53 C) pri niskim albedo, Vega 1 je pronaao Helijevu temperaturu povrine u rasponu 300-400 K (30-130 C). To sugerira samo 10% od Halijeve povrine da je bio aktivan, te da veliki dio je bila obloena slojem tamne praine, koji se zadrao toplinu.