Hajrija

H. Sijeri-oli: Rasprava o reformi u krivinom pravosuu i krivinom zakonodavstvu BiH.... UDK 343.2.001.7(497.6) Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 10, broj343.1.001.7(497.6) 1/2003, str. 181-208.

Primljeno 1. lipnja 2003. Pregledni znanstveni lanak

Dr. sc. Hajrija Sijeri-oli*

RASPRAVA O REFORMI U KRIVINOM PRAVOSUU I KRIVINOM ZAKONODAVSTVU BOSNE I HERCEGOVINE, S POSEBNIM OSVRTOM NA NOVO KRIVINO PROCESNO PRAVOPredmet rasprave u ovom lanku su reforme u sistemu krivinog pravosua i krivinom zakonodavstvu u Bosni i Hercegovini. Izlaganja se otvaraju raspravom o opim okvirima za reforme, koja sa drugom cjelinom - historijski okvir za praenje reformskih zahvata daje odgovore na pitanja o razlozima za korjenite promjene u Bosni i Hercegovini. Ovaj rad takoer pokazuje pravna rjeenja u materijalnom krivinom pravu, kao i pravno ureenje krivinog postupka. Analizirajui odredbe novog Zakona o krivinom postupku Bosne i Hercegovine, autorica govori o specifinostima istrage koja je povjerena tuiocu, zatim o konsenzualnim modelima upravljanja krivinim postupkom, jaanju naela kontradiktornosti na glavnom pretresu te drugim novinama u pomenutom zakonskom tekstu. U zakljunom osvrtu naglaava se da novo krivino procesno pravo u Bosni i Hercegovini nastoji odgovoriti na specifinosti drutvenog i politikog ureenja, stepen razvoja Bosne i Hercegovine, zahtjeve pravne tradicije, na kretanje kriminaliteta i program njegovog suzbijanja, na iskustva sudske prakse i organizaciju sistema krivinog pravosua.

I. OPI OKVIR ZA RASPRAVU O REFORMAMA Reforme krivinog pravosua, krivinog zakonodavstva i, naroito, krivinog procesnog prava u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: BiH) odlikuju se mnogim specifinostima. Uzroke im treba traiti u sloenim i naglim promjenama u drutvenom, politikom, ekonomskom, socijalnom i pravnom sistemu BiH. U tim procesima uoava se da se pravne reforme, ukljuujui i reforme u okviru sistema krivinog pravosua i krivinog zakonodavstva postavljaju u sredite razgovora o pravnoj ali i svakoj drugoj (npr. ekonomskoj ili socijalnoj) egzistenciji BiH. Uz tu opservaciju treba dodati i sljedee. Procesi integracije* Dr. sc. Hajrija Sijeri-oli, docentica na Pravnom fakultetu u Sarajevu, Bosna i Hercegovina Autorica je uestvovala u izradi Nacrta zakona o krivinom postupku BiH i Nacrta zakona o krivinom postupku Federacije BiH.

181

H. Sijeri-oli: Rasprava o reformi u krivinom pravosuu i krivinom zakonodavstvu BiH.... Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 10, broj 1/2003, str. 181-208.

u Vijee Evrope i Evropsku uniju prisutni su u svim zemljama Centralne i Istone Evrope i oni su, svakako, slini u svome krajnjem cilju integraciji u evropsku obitelj. To je strateki cilj i BiH.1 U ovim uvodnim izlaganjima potrebno je naglasiti jo neke pojave, koje e predstavljati okvir za sistematsko izlaganje o promjenama u krivinom procesnom pravu u BiH. 1. Ve due vremena u BiH izazov pozitivnom razvoju drutvenih i ekonomskih tokova predstavlja organizirani kriminalitet i korupcija. O porastu kriminaliteta i strategiji borbe protiv njegovih tetnih posljedica raspravlja se vrlo esto. Kao i u drugim sredinama, i ovdje su te rasprave ponekad argumentirane i jasne, a ponekad neutemeljene, zamagljene ili ak sa politikim prizvukom. Razumljivo je da se u takvim okolnostima predviaju odreeni strateki pravci djelovanja, od kojih bismo za ovu priliku naroito izvdojili sljedee. Prvo, u reformi pravnog sistema u BiH posebno se potenciraju promjene u krivinom pravosuu i krivinom zakonodavstvu. I, drugo, te se promjene oznaavaju kao posljedica okolnosti da se BiH, ve due vremena, suoava sa zahtjevima o: - jaanju naela vladavine prava, - efikasnijem suzbijanju kriminaliteta, naroito korupcije i drugih oblika organiziranog kriminaliteta, - uspostavljanju jedinstvenog krivinog zakonodavstva za cijelu zemlju i - razvoju efikasnog i nezavisnog krivinog pravosua.2 2. Odlukom Visokog predstavnika za BiH u novembru 2000. godine osnovan je Sud Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH).3 U okviru Suda BiH predviena su tri odjeljenja: Krivino, Upravno i Apelaciono, a posebna vijea za organizirani i privredni kriminalitet te korupciju uspostavljena su pri Krivinom i Apelacionom odjeljenju. Sud BiH nadlean je za krivina djela utvrena krivinim zakonodavstvom BiH i drugim zakonima BiH. Sud BiH dalje je nadlean za krivina djela utvrena zakonima Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacije BiH), Republike Srpske i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brko Distrikta BiH) kada ta krivina djela:

U aprilu mjesecu 2002. godine BiH je primljena u punopravno lanstvo Vijea Evrope. Na etvrtom evropskom kolokviju: Kriminalitet bez granica i terorizam: ravnotea izmeu efikasnosti krivinog gonjenja, sigurnosti i zatite prava i sloboda ovjeka, koji je odran u Ljubljani, 18. i 19. oktobra 2002, autorica je podnijela referat: O korupciji i nekim aspektima anti-korupcionog programa u BiH, te u okviru toga govorila o tim zahtjevima. 3 Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon o Sudu BiH) prvi put je objavljen u Slubenom glasniku BiH, broj 29/00. Kako je to zapisano u pomenutoj odluci, radni tekst tog zakona pripremila je Evropska komisija za demokratiju putem prava (ili Venecijanska komisija), a potom ga je radna grupa prilagodila pravnom okviru i uvjetima specifinim za BiH. Ovaj zakon izmijenjen je i dopunjen vie puta, o emu se moe pogledati Slubeni glasnik BiH, br. 15/02, 24/02. i 3/03.2

1

182


a) ugroavaju suverenitet, teritorijalni integritet, politiku nezavisnost, nacionalnu sigurnost i meunarodni subjektivitet BiH ili b) mogu imati ozbiljne reperkusije i tetne posljedice za privredu BiH, ili mogu izazvati druge tetne posljedice za BiH, ili mogu izazvati ozbiljnu ekonomsku tetu ili druge tetne posljedice izvan teritorije datog entiteta ili Brko Distrikta BiH. U nadlenosti Suda BiH takoer je: a) zauzimanje konanog i pravno obavezujueg stava vezanog za provoenje zakona BiH i meunarodnih ugovora na zahtjev bilo kojeg suda entiteta ili bilo kojeg suda Brko Distrikta BiH kojem je povjereno provoenje zakona BiH, zatim b) odluivanje o pitanjima koja se tiu provoenja meunarodnih i meuentitetskih krivinih propisa, ukljuujui i odnose sa Interpolom i drugim meunarodnim policijskim organima, kao to su transfer osuene osobe, izruenje i predaja osoba, koji se zahtijevaju od bilo kojeg organa na podruju BiH od strane druge drave, odnosno meunarodnog suda ili tribunala, potom c) rjeavanje sukoba nadlenosti izmeu sudova entiteta i suda Brko Distrikta BiH te izmeu Suda BiH ili bilo kojeg drugog suda, i d) odluivanje o ponavljanju krivinog postupka za krivina djela predviena zakonima drave BiH.4 U cilju osiguranja efikasnog ostvarivanja nadlenosti drave BiH i potivanja ljudskih prava i zakonitosti na njenoj teritoriji, visoki predstavnik za BiH donio je i Odluku o osnivanju Tuilatva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Tuilatvo BiH) u avgustu 2002. godine.5 U sklopu Tuilatva BiH osniva se poseban odjel za organizirani i privredni kriminalitet, kao i za korupciju, a poslove Tuilatva BiH obavlja glavni tuilac Bosne i Hercegovine, njegovi zamjenici i odreeni broj tuilaca Bosne i Hercegovine. Tuilatvo BiH nadleno je za sprovoenje istrage za krivina djela za koja je nadlean Sud BiH te za gonjenje poinilaca pred Sudom BiH u skladu sa zakonom. Takoer, Tuilatvo BiH nadleno je za primanje zahtjeva za meunarodnu pravnu pomo u krivinim stvarima, ukljuujui i zahtjeve za izruenje ili predaju traenih osoba od sudova ili organa na podruju BiH i drugih drava odnosno meunarodnih sudova.6 Zanimljivo je napomenuti da se u Sudu BiH i Tuilatvu BiH moe imenovati odreeni broj meunarodnih sudija, odnosno meunarodnih tuilaca, koji bi se ukljuili u rad posebnog odjela za organizirani i privredni kriminalitet i korupciju.7Ovo rjeenje sadrano je u l. 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH, Slubeni glasnik BiH, broj 3/03. 5 Zakon o Tuilatvu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon o Tuilatvu BiH) objavljen je u Slubenom glasniku BiH, broj 24/02, a njegove izmjene i dopune u Slubenom glasniku BiH, broj 3/03. 6 Ovako utvrenu nadlenost Tuilatva BiH propisuje l. 12. Zakona o Tuilatvu BiH i l. 1. Zakona o izmjenama i dopunama pomenutog Zakona. Uporediti prethodnu biljeku. 7 Imenovanja se vre za prijelazni period koji ne moe trajati due od etiri godine, a meunarodne sudije i meunarodni tuioci ne mogu biti dravljani Bosne i Hercegovine ili dravljani bilo koje od susjednih zemalja (lan 12. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH i lan 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Tuilatvu BiH).4

183


Zakljuujui ovaj dio izlaganja potrebno je napomenuti da su ove dvije dravne institucije sveano inaugurirane 27. januara ove godine, to se uzima i kao slubeni poetak njihovog rada. 3. U jesen 2002. godine prihvaen je program reformi u oblasti krivinog pravosua i krivinog (materijalnog i procesnog) zakonodavstva. Taj program ugraen je u dokument pod nazivom Posao i pravda na plan.8 U tom dokumentu vladavina zakona oznaava se kao temelj civilizovanog drutva, a reforma vladavine zakona, prije svega, usmjerena je cilju suzbijanja korupcije i pruanja podrke preduzetnitvu. Takoer, tim se dokumentom, u smislu vremenskog planiranja potrebnih aktivnosti, nastoje osnaiti i intenzivirati reforme krivinog pravosua i krivinog zakonodavstva.9 4. Drugaiji pristup suzbijanju savremenih oblika kriminaliteta zahtijeva reformu (kao trajniji proces) u sistemu krivinog pravosua i krivinog zakonodavstva. Moe se slobodno rei da je taj zahtjev naroito usmjeren na reformu suspstantivnog krivinog prava i krivinog postupka, kao sastavnih i bitnih dijelova tog sistema. Nema sumnje da u svemu tome vanu ulogu ima i reakcija na rast kriminaliteta, naroito organiziranog, koji je opasan za svaku drutvenu i dravnu zajednicu, pa i za BiH. U posljednjih nekoliko godina u pravnom sistemu BiH dolo je do krupnih promjena. U kontekstu njene kratke postratne historije te su reforme esto bile kompleksne i komplikovane. Priznavajui te potekoe, pravne reforme ponekad su nudile rjeenja koja nisu uvijek bila zasnovana na pravnim principima. S druge strane, reforme su ustanovljavale mehanizme koji se nisu uvijek mogli koristiti u praksi. Za BiH kao tranzicijsku zemlju je razumljivo da okolnosti ponekad nalau donoenje kratkotrajnih rjeenja za vrlo sloene probleme. Meutim, ozbiljni i brojni razlozi zahtijevaju da reforma krivinog pravosua i krivinog zakonodavstva bude zasnovana ne na kratkotrajnim rjeenjima, ve na pravnim principima. Ti pravni principi treba da sadre i oslikaju promjene koje su se desile u socijalnom, ekonomskom i politikom ivotu, zatim promjene koje su odraz historijskih i komparativnih perspektiva, kao i promjene koje su posljedica praktinih iskustava.10

8 Plan reformi dogovoren je izmeu vlasti BiH i meunarodne zajednice. Konkretnije, izmeu Vijea ministara BiH i vlada Federacije BiH i Republike Srpske, s jedne strane, i deset lanova Upravnog odbora Vijea za provedbu mira, s druge strane. 9 Tako npr. usvajanje entitetskih krivinih zakona i zakona o krivinom postupku predvia se za proljee 2003. godine. Ili, na primjer, formiranje posebnih odjeljenja u entitetskim sudovima i tuilatvima za privredni i finansijski kriminalitet (koji ne spada u nadlenost Suda BiH) planira se takoer za proljee 2003. 10 Ove diskusije i zabrinutosti, fokusirane naroito na aktuelnu reformu krivinog postupka, izraene su u pismu koje je autorica ovog teksta, u junu mjesecu 2002. godine, uputila nadlenim dravnim i meunarodnim institucijama.

184


II. HISTORIJSKI OKVIR ZA PRAENJE REFORMSKIH ZAHVATA Vremenski pristup poslije 1992. godine prikazuje tri faze u razvoju krivinog pravosua i krivinog zakonodavstva u BiH. U prvoj fazi krivino zakonodavstvo bive Jugoslavije postalo je sastavni dio krivinopravnog sistema BiH kroz proces nasljeivanja pravnih normi ex-Jugoslavije.11 Tako naslijeene pravne norme trebale su se kroz odreeno vrijeme zamijeniti pravnim propisima nove drave.12 Druga faza obiljeena je donoenjem novog krivinog zakonodavstva u Federaciji BiH koji je stupio na pravnu snagu krajem 1998. godine, a u Republici Srpskoj ogranienim izmjenama i dopunama krivinog zakonodavstva ex-Jugoslavije tokom 1997. godine. Takoer, ova faza razvoja krivinog postupka u BiH obiljeena je donoenjem Krivinog zakona i Zakona o krivinom postupku Brko Distrikta BiH tokom 2000. godine. Trea faza otvara se donoenjem Zakona o Sudu BiH. Naime, uspostavljanje dravnog suda zahtijeva donoenje, izmeu ostalog, i krivinog zakonodavstva na dravnom nivou. U protekle dvije godine odvijale su se intenzivne aktivnosti na izradi: Krivinog zakona Bosne i Hercegovine (u daljnjem teksu: Krivini Zakon BiH ili KZ BiH), Zakona o krivinom postupku Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon o krivinom postupku BiH ili ZKP BiH), Zakona o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka (u daljnjem tekstu: Zakon o zatiti svjedoka), Zakona o Tuilatvu BiH, kao i nekih drugih propisa (npr. o sudskoj policiji BiH). Paralelno sa opisanim procesom odvijaju se aktivnosti i na reformi krivinog (supstantivnog i procesnog) zakonodavstva u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brko Distriktu BiH.13 Takoer, ovaj period obiljeen je i aktivnostima na reformi krivinog pravosua u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Treba posebno naglasiti da se u okviru ovih reformi nastoji unaprijediti uloga, znaaj i poloaj osnovnih subjekata krivinog pravosua te razviti instrumentarij za efikasnu i zakonitu borbu protiv kriminaliteta. Potrebno je, takoer, istai da kroz naprijed opisane aktivnosti dolazi i do harmonizacije na dva nivoa. S jedne strane, na nivou usklaivanja sa meunarodnim standardima oProces nasljeivanja pravnih normi odvijao se tokom 1992. i 1993. godine. Vidjeti: Sijeri-oli, H.: Approximation of the Criminal Law System of the Federation of Bosnia and Herzegovina to the Intrenational Human Rights Law A Separate Survey of the Criminal Procedure Code of the Federation of Bosnia and Herzegovina. European Journal of Crime, Criminal Law and Criminal Justice, 7 (1999) 3, str. 289299. 13 U vrijeme pisanja ovog rada te se aktivnosti blie svom kraju u smislu da su pripreme oko usvajanja nacrta materijalnih i procesnih krivinih zakona, kako u oba entiteta, tako i u Brko Distriktu BiH u zavrnoj fazi.12 11

185


ljudskim pravima i vladavini zakona te iskustvima drugih u borbi protiv savremenih oblika kriminaliteta. I, s druge strane, unutar same BiH, u smislu da se preduzete reforme krivinog pravosua i krivinog zakonodavstva temelje na istim principima i programima. Krajem januara ove godine (tanije 24. 1. 2003.) visoki predstavnik za BiH proglasio je, u skladu sa svojim ovlastima, set zakona koji se popularno oznaavaju kao zakoni za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminaliteta, meu kojima se posebno istiu Krivini zakon BiH, Zakon o krivinom postupku BiH i Zakon o zatiti svjedoka.14 Tako je tim setom zakona, nakon viegodinjeg perioda u kome se analiziralo aktuelno krivino zakonodavstvo (predstavljeno u odjeljku II. ovog rada) i njegova primjena, otvoreno razdoblje korjenitih reformi u krivinopravnom sistemu BiH. I ne samo to. Tim zakonima zaokruen je specifian ciklus aktivnosti meunarodne zajednice, koji je bio usmjeren na izradu krivinog (materijalnog i procesnog) zakonodavstva na dravnom nivou koje bi posluilo kao standard sa kojim bi krivini zakoni i zakoni o krivinom postupku entiteta i Brko Distrikta BiH bili u potpunosti usklaeni.15 U izlaganjima to slijede posebna panja bit e usmjerena na novo krivino procesno pravo u BiH. Ali, istovremeno, treba pokazati i obrazloiti promjene u supstantivnom krivinopravnom okruenju. Stoga emo prvo obrazloiti te promjene ograniavajui se pritom na one koje predstavljaju znaajniju novinu u odnosu na postojee stanje.

III. PREGLED STRUKTURE KRIVINOG ZAKONA BIH I NJEGOVIH VANIJIH NOVIH INSTITUTA Krivini zakon BiH stupio je na pravnu snagu 1. 3. 2003.16 Podsticaj za njegovo donoenje sadran je kako u odredbama Ustava BiH i Zakona o Sudu14 Istoga dana proglaeni su i ovi propisi: Odluka o Policijskoj misiji Evropske unije (EUPM), Odluka o novom mandatu Nezavisne pravosudne komisije, Odluka o imenovanju odreenog broja osoba koje e biti ovlatene da prate sudske postupke, Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH, Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Tuilatvu BiH te Odluka kojom se donosi Zakon o sudskoj policiji BiH. Svi ti propisi objavljeni su u Slubenom glasniku BiH, broj 3/03. 15 Konkretnije, krajem 2000. godine u BiH se, uz prevazilaenje odreenih tekoa i otpora, odustalo od pristupa korak po korak reformi entitetskih krivinih (materijalnih i procesnih) zakona. Vie pojedinosti o tome u Izvjetaju Meunarodne krizne grupe (International Crisis Group - ICG) pod naslovom: Igranje sa sudbinom: Bosna i Hercegovina bez vladavine zakona. Izvjetaj za Balkan, br. 127, Sarajevo/Brisel, 25. 3. 2002., str. 2627. 16 Ministarstvo civilnih poslova i komunikacija bilo je nosilac projekta pripreme Prijedloga tog zakona. U pripremanju Prijedloga Krivinog zakona BiH uestvovali su predstavnici Ministarstva civilnih poslova i komunikacija, Ureda visokog predstavnika za BiH i drugi pravni

186


BiH te u tumaenju Venecijanske komisije koja daje miljenja o nadlenostima BiH i entiteta te o razgranienju tih nadlenosti u svim oblastima, tako i u potrebi da drava BiH ima krivini zakon kojim e se propisati krivinopravna zatita u oblastima koje su u nadlenosti institucija BiH. To se u prvom redu odnosi na oblasti koje su ureene brojnim meunarodnim konvencijama koje obavezuju BiH, a kojima su predvieni izuzetno vani objekti krivinopravne zatite. S druge strane, to se odnosi i na krivinopravnu zatitu na unutranjem planu u oblastima iskljuivih nadlenosti drave BiH. Ovaj zakonski tekst donio je u strategiji borbe protiv kriminaliteta znaajne novosti, i one se mogu vidjeti naroito iz sistematizacije njegovog posebnog dijela. Prije nego to predstavimo strukturu ovog zakona, potrebno je napomenuti dvoje. Prvo, kao vrijednosti koje uivaju krivinopravnu zatitu prepliu se slobode i prava ovjeka i druga opa pravna dobra i drutvene vrijednosti. I, drugo, one vrijednosti koje nisu zatiene ovim zakonom, a kojima se uobiajno u pravnim sistemima prua krivinopravna zatita, svoju e zatitu dobiti kroz krivino zakonodavstvo Federacije BiH, Republike Srpske ili Brko Distrikta BiH. Krivini zakon BiH zadrava osnovnu podjelu na opi i posebni dio i ima ukupno 23 glave sa 252 lana. U opem dijelu, koji obuhvata 14 glava, nalazimo odredbe o: - znaenju izraza u ovom zakonu (lan 1.), - osnovnim naelima, osnovama i granicama krivinopravne prinude i vrstama krivinopravnih sankcija (l. 2. do 7.), primjeni krivinog zakonodavstva BiH u odnosu na osobe i u prostornom smislu (l. 8. do 13.), - zastarjelosti krivinog gonjenja i izvrenja krivinih sankcija (l. 14. do 19.), - krivinom djelu, nainu izvrenja i institutima koji iskljuuju njegovo postojanje te uestvovanju vie osoba u njegovom izvrenju i granicama njihove krivine odgovornosti (l. 20. do 32.), - krivinoj odgovornosti i okolnostima koje je iskljuuju (l. 33. do 38.), - vrstama kazni i njihovom odmjeravanju te uvjetnom otpustu (l. 39. do 57.), - uvjetnoj osudi i uvjetnoj osudi sa zatitnim nadzorom (l. 58. do 67.), - mjerama sigurnosti i njihovim vrstama (l. 68. do 74.), - pravilima o odgojnim preporukama, o odgojnim mjerama i o kanjavanju maloljetnika (l. 75. do 105.), - izvrenju krivinopravnih sankcijastrunjaci u BiH. Nacrt teksta Krivinog zakona BiH usvojilo je Vijee ministara BiH na svojoj 95. sjednici 19. 12. 2002. i potom poslalo tekst Parlamentarnoj skuptini BiH, iji Predstavniki dom na svojoj 7. sjednici 13. 1. 2003. nije usvojio prijedlog Vijea ministara da postupa sa predloenim Zakonom u skladu sa lanom 104. Poslovnika Predstavnikog doma, nego je odluio da se Zakon uputi u redovnu proceduru. Opisano stanje stvari rezultiralo je proglaavanjem Zakona od strane viskog predstavnika. U obrazloenju Odluke kojom je proglaen ovaj zakon kao razlozi navode se, potreba da se krivinopravni standardi meunarodnog prava uvrste u krivino zakonodavstvo BiH i tako osigura pravna sigurnost i zatita ljudskih prava na prostoru cijele BiH te unapreenje ustrajne borbe protiv kriminaliteta u cijeloj BiH koji ugroava ekonomska, fiskalna, komercijalna i druga socijalna prava i interese graana BiH. Vidjeti bilj. 13.

187


(l. 106. do 109.), - oduzimanju imovinske koristi pribavljene krivinim djelom i pravnim posljedicama osude (l. 110. do 116.), - rehabilitaciji, amnestiji, pomilovanju i brisanju osude (l. 117. do 121.), - odgovornosti pravnih osoba za krivina djela, granicama te odgovornosti, kanjavanju i pravnim posljedicama osude (l. 122. do 144.). Prema oekivanjima, u posebnom dijelu predviena su krivina djela, a njihov redoslijed utvren je tako da se najprije govori o krivinim djelima iji su objekat zatite osnovna prava i slobode ovjeka i graanina (l. 145. do 155.),17 integritet BiH (l. 156. do 170.)18 te ovjenost i vrijednosti zatiene meunarodnim pravom (l. 171. do 203.).19 Potom se propisuju krivina djela protiv privrede i jedinstva trita te krivina djela iz oblasti carina (l. 204. do 216.),20 a zatim krivina djela korupcije i krivina djela protiv slubene i druge17 Ovdje se propisuje sljedea krivina djela: povreda ravnopravnosti ovjeka i graanina, sprjeavanje povratka izbjeglica i raseljenih osoba, protivpravno lienje slobode, povreda prava na podnoenje albi i molbi, nedozvoljeno koritenje linih podataka, uskraivanje birakog prava, povreda slobode opredjeljenja biraa, prijevara pri glasanju, povreda tajnosti glasanja, izborna prijevara i unitenje izbornih isprava (glava XV.). 18 U glavi XVI. su: napad na ustavni poredak, ugroavanje teritorijalne cjeline, sprjeavanje borbe protiv neprijatelja, sluba u neprijateljskoj vojsci, pomaganje neprijatelju, podrivanje vojne i odbrambene moi, oruana pobuna, pijunaa, odavanje dravne tajne, upuivanje i prebacivanje oruanih grupa ljudi, oruja i municije na teritoriju BiH, unoenje opasnih materija u BiH, ubistvo predstavnika najviih institucija BiH, otmica predstavnika najviih institucija BiH, kanjavanje za najtee oblike krivinih djela, osnivanje udruenja ili nabavka sredstava za vrenje krivinih djela iz ove glave. 19 U ovoj grupi propisana su ova krivina djela: genocid, zloini protiv ovjenosti, ratni zloin protiv civilnog stanovnitva, ratni zloin protiv ranjenika i bolesnika, ratni zloin protiv ratnih zarobljenika, ograniziranje grupe ljudi i podsticanje na izvrenje krivinih djela genocida, zloina protiv ovjenosti i ratnih zloina, protivpravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja, protivpravno oduzimanje stvari od ubijenih i ranjenih na ratitu, povreda zakona ili obiaja rata, individualna krivina odgovornost, povreda parlamentaraca, neopravdano odgaanje povratka ratnih zarobljenika, unitavanje kulturnih, historijskih i religijskih spomenika, zloupotreba meunarodnih znakova, zasnivanje ropskog odnosa i prijevoz osoba u ropskom odnosu, trgovina ljudima, meunarodno vrbovanje radi prostitucije, nezakonito uskraivanje identifikacijskih dokumenata, krijumarenje osoba, muenje i drugi oblici surovog, neovjenog i poniavajueg postupanja, uzimanje talaca, ugroavanje osoba pod meunarodnopravnom zatitom, neovlateni promet orujem i vojnom opremom, neovlateno pribavljanje i raspolaganje nuklearnim materijalom, neovlateni promet opojnih droga, piratstvo, otmica zrakoplova ili broda, ugroavanje sigurnosti zrane ili morske plovidbe, unitenje i uklanjanje znakova koji slue sigurnosti zranog saobraaja, zloupotreba telekomunikacionih znakova, terorizam, finansiranje teroristikih aktivnosti, neizvravanje naredbi i presuda meunarodnog krivinog suda (glava XVII.). 20 Kao to su: povreda ravnopravnosti u vrenju privredne djelatnosti, krivotvorenje novca, krivotvorenje vrijednosnih papira, krivotvorenje znakova za vrijednost, krivotvorenje znakova za obiljeavanje robe, mjera i tegova, pranje novca, porezna utaja, neplaanje poreza, nedoputena trgovina, nedoputena proizvodnja, krijumaranje, organiziranje grupe ljudi ili udruenja za krijumaranje ili rasturanje neocarinjene robe i carinska prijevara (glava XVIII.).

188


odgovorne dunosti (l. 217. do 229.)21 te krivina djela protiv pravosua (l. 230. do 241.).22 Zakonodavac je, takoer, pruio zatitu i autorskim pravima (l. 242. do 246.).23 Konano, u sistematizaciji krivinih djela su i ona koja obuhvataju dogovoranje, pripremanje, udruivanje i organizirani kriminalitet (l. 247. do 250.).24 Prema ve ustaljenoj praksi, posljednje zakonske odredbe posveene su prijelaznim i zavrnim odredbama.25 Pregled i poreenje Krivinog zakona BiH i entitetskih krivinih zakona koji su jo uvijek na snazi pokazuje znaajne promjene u materijalnom krivinom pravu. Te promjene, koje su posljedica naprijed opisanih ocjena o stanju i kretanju kriminaliteta, odrazile su se, prije svega, u pojaanoj krivinopravnoj reakciji pri suzbijanju savremenih oblika kriminaliteta, naroito organiziranog. Najvanije odredbe u okviru krivinog prava odnose se tako na stroije kanjavanje korupcije, pranja novca, zloupotrebe slubenih ovlaenja, protivzakonitog posredovanja, osnivanja kriminalnih organizacija, zatim na uvoenje krivine odgovornosti pravnih osoba, kao i na oduzimanje nezakonito steene imovine. Potrebno je naglasiti da su se pomenute antikorupcione mjere morale usaglasiti sa standardima utvrenim u univerzalnim i regionalnim meunarodnim dokumentima, kao to su: Deklaracija Ujedinjenih nacija o borbi protiv korupcije i podmiivanja u meunarodnim komercijalnim operacijama (1997.), Konvencija Ujedinjenih nacija o transnacionalnom organiziranom kriminalitetu (2000.), Krivinopravna konvencija o korupciji (1999.) ili Konvencija o pranju novca, otkrivanju, oduzimanju i konfiskaciji dobiti steene krivinim djelom (1990.).

I to: primanje dara i drugih oblika koristi, davanje dara i drugih oblika koristi, protuzakonito posredovanje, zloupotreba poloaja ili ovlatenja, pronevjera u slubi, prevara u slubi, posluga u slubi, nesavjestan rad u slubi, odavanje slubene tajne, kritvorenje slubene isprave, protuzakonita naplata i isplata, protuzakonito osloboenje osobe liene slobode i protuzakonito prisvanjanje stvari pri pretresanju ili izvrenju (glava XIX.). 22 Glava XX. sadri ova krivina djela: neprijavljivanje krivinog djela ili uinioca, neprijavljivanje osobe koja je optuena od meunarodnog krivinog suda, pomo uiniocu poslije izvrenog krivinog djela, pomo osobi optuenoj od meunarodnog krivinog suda, lano prijavljivanje, davanje lanog iskaza, sprjeavanje dokazivanja, povreda tajnosti postupka, krenje zakona od strane sudije, neizvrenje odluke Ustavnog suda BiH, Suda BiH ili Doma za ljudska prava, odavanje identiteta zatienog svjedoka, ometanje rada pravosua. 23 Glava XXI. sadri, dakle, krivina djela povrede autorskih prava, i to: zloupotreba autorskih prava, nedozvoljeno koritenje autorskih prava, nedozvoljeno koritenje prava proizvoaa zvune snimke, nedozvoljeno koritenje prava radiodifuzije i nedozvoljena distribucija satelitskog signala. 24 To je glava XXII. i krivina djela: dogovor za izvrenje krivinih djela, pripremanje krivinog djela, udruivanje radi vrenja krivinih djela, organizirani kriminalitet. 25 Rije je o: izvrenju krivinopravnih sankcija i stupanju na snagu ovog zakona (glava XXIII., l. 251. i 252.).

21

189


IV. NOVO KRIVINO PROCESNO PRAVO U BIH U nastavku rada namjera nam je analizirati proces reforme krivinog procesnog prava u BiH te strukturu krivinog postupka kao rezultat te reforme. Prouavanje novog krivinoprocesnog zakonodavstva treba biti u svjetlu osnovnih ciljeva te reforme. Iako su oni ve naprijed najavljeni, potrebno ih je na ovom mjestu potpunije izdvojiti. Tu se prije svega misli na ove primarne ciljeve: efikasnost krivinog postupka u smislu propisivanja pravnog instrumentarija za borbu protiv kriminaliteta i suzbijanje njegovih negativnih i destruktivnih posljedica, - zatita temeljnih i meunarodnim pravom afirmiranih prava i sloboda uesnika u krivinom postupku, naroito pretpostavljenog izvrioca krivinog djela, - otklanjanje dugotrajnosti krivinih postupaka i uticanje na ubrzanje krivinog postupka u smislu otklanjanja onih prepreka koje usporavaju tok konkretnog krivinog postupka, - rastereenje krivinog pravosua pojednostavljenjem procesnih oblika i instituta kroz koje se razvija krivini postupak za laka krivina djela odnosno krivina djela koja u ukupnom fundusu materijalnog krivinog prava ine gotovo 80% propisanih inkriminacija. Takoer, dalekosene promjene koje su pred nama obiljeene su i drugim aspektima: - harmonizacijom propisa (vidjeti prethodna izlaganja), - tradicionalnim procesnopravnim rjeenjima i novim procesnopravnim ustanovama iz uporednog prava. Uvaavajui injenicu da zadatak koji drutvo postavlja pred krivini postupak odreuje njegovu strukturu i prirodu, u BiH se ona naroito pokazala na primjeru kako se novim tendencijama na planu borbe protiv kriminaliteta esto suprotstavlja dinamian razvoj na podruju zatite temeljnih prava i sloboda ovjeka. Govorit emo, zato, o pravnom instrumentariju kroz Zakon o krivinom postupku BiH,26 koji bi trebao, uz primjenu prihvaenih meunaUred visokog predstavnika za BiH, zajedno sa Ministarstvom civilnih poslova i komunikacija, bio je nosilac izrade Prijedloga zakona o krivinom postupku BiH. Radna grupa sastavljena od pravanih strunjaka iz sfere krivinoprocesnog prava iz oba entiteta BiH i Brko Distrikta BiH pripremila je Prijedlog teksta zakona o krivinom postupku BiH. O pomenutom Prijedlogu raspravljalo se i u okviru odgovarajuih struktura meunarodne zajednice, koje su svojim prijedlozima i komentarima uticale na konaan izraz zakonskog projekta. Prijedlog zakona o krivinom postupku BiH podnesen je Vijeu ministara BiH u septembru 2002. godine. Na svojoj 95. sjednici 19. 12. 2002. Vijee ministara usvojilo je navedeni Zakon i uputilo ga Parlamentarnoj skuptini BiH na razmatranje po hitnom postupku. Meutim, Predstavniki dom Parlamentarne skuptine nije usvojio prijedlog Vijea ministara da postupa sa Zakonom u skladu sa l. 104. Poslovnika Predstavnikog doma, nego je odluio da Zakon ide po redovonom postupku. Imajui na umu hitnost i potrebu za usvajanjem ovog zakona kako bi se obezbjedila efikasnost u otkrivanju i gonjenju krivinih djela i voenju krivinog postupka za djela koja su u nadlenosti drave BiH, visoki predstavnik za BiH proglasio je ovaj zakon. Tako stoji zapisano u obrazloenju Odluke kojom je proglaen ovaj zakon. Zakonski tekst o kojem govorimo stupio je na pravnu snagu 1. marta tekue godine. Uporediti bilj. 15.26

190


rodnih obaveza drave u oblasti zatite ljudskih prava, omoguiti efikasnost krivinog postupka u smislu efektnog suprotstavljanja savremenom organiziranom kriminalitetu.

IV. 1. Struktura Zakona o krivinom postupku BiH Kad se pogleda vanjska struktura ovog zakonskog teksta, uoava se da Zakon o krivinom postupku BiH, uz odreena odstupanja, slijedi raspored procesne materije na nain koji je uobiajan za dosadanje krivino procesno pravo u BiH. U tom smislu Zakon je podijeljen na tri dijela (ope odredbe, tok postupka i posebni postupci), a dijelovi na 34 glave, koje se odnose na: - osnovna naela (l. 1. 19.), - znaenje izraza (l. 20.), - pravnu pomo i slubenu saradnju (l. 21. 22.), - nadlenost suda (l. 23. 28.), - izuzee (l. 29. 34.), - tuioca (l. 35. 38.), - branioca (l. 39. 50.), - radnje dokazivanja (l. 51. 115.), posebne istrane radnje (l. 116. 122.), - mjere za obezbjeenje prisustva osumnjienog, odnosno optuenog i uspjeno voenje krivinog postupka (l. 123. 147.), - podneske i zapisnike (l. 148. 157.), - rokove (l. 158. 162.), - donoenje i saopavanje odluka (l. 163. 167.), - dostavljanje pismena (l. 168. 177.), - izvrenje odluka (l. 178. 184.), - trokove krivinog postupka (l. 185. 192.), - imovinskopravni zahtjev (l. 193. 204.), - ostale odredbe (l. 205. 212.), - istragu (l. 213. 225.), - postupak optuivanja (226. 233.), - glavni pretres (l. 234. 278.), - presudu (279. 291.), - redovne pravne lijekove (l. 292. 323.), - vanredni pravni lijek (l. 324. 333.), postupak za izdavanje kaznenog naloga (l. 334. 339.), - postupak prema maloljetnicima (l. 340. 374.), - postupak protiv pravnih osoba (l. 375. 387.), - postupak za primjenu mjera sigurnosti, za oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom i za opozivanje uvjetne osude (388. 400.), postupak za donoenje odluke o brisanju osude ili prestanku mjera sigurnosti ili pravnih posljedica osude (l. 401. 406.), - postupak za pruanje meunarodne pravne pomoi i izvrenje meunarodnih ugovora u krivinopravnim stvarima (l. 407. 413.), - postupak za izruenje osumnjienih, odnosno optuenih i osuenih osoba (l. 414. 431.), - postupak za naknadu tete, rehabilitaciju i ostvarivanje drugih prava osoba neopravdano osuenih i neosnovano lienih slobode (l. 432. 441.), - postupak za izdavanje potjernice i objave (l. 442. 446.) i prijelazne i zavrne odredbe (l. 447. 451.).27

27 elimo napomenuti da je sada uz svaku zakonsku odredbu upisan i njen naslov. To e sigurno doprinijeti lakem snalaenju u tekstu i jednostavniju potragu za stvarima koje nam trebaju.

191


IV. 2. Predstavljanje novosti u Zakonu o krivinom postupku BiH Upravo navedeni razlozi koji su doveli do reformskih zahvata posebno su uticali na oblikovanje sljedeih instituta u krivinom postupku.

A) Osnovna naela krivinog postupka Zakonska rjeenja koja se odnose na osnovna krivinoprocesna naela, ako se porede prema dosadanjim rjeenjima, sadre i neka nova naela odnosno poznata rjeenja oblikuju na drugaiji nain. 1. Uz presumpciju nevinosti posebno je istaknuto pravilo in dubio pro reo, prema kome se sumnja u pogledu postojanja injenica koja ine obiljeja krivinog djela ili o kojima ovisi primjena neke odredbe krivinog zakonodavstva rjeava presudom na nain koji je povoljniji za pretpostavljenog izvrioca krivinog djela. Zakonodavac je, dakle, posebno istakao ovo znaenje presumpcije nevinosti, obavezujui sud da donese oslobaajuu presudu i onda kada nije potpuno uvjeren da je optueni kriv (l. 3. st. 2. u vezi s l. 284. ta. c. ZKP BiH). 2. Prvi put je, takoer, kao osnovno naelo istaknuto i pravilo ne bis in idem, odnosno nemogunost voenja novog krivinog postupka povodom iste krivine stvari za koju je donesena pravomona sudska odluka. U Zakonu je ovo pravilo utemeljeno na meunarodnim standardima o tom osnovnom pravu ovjeka (l. 14. Meunarodnog ugovora o graanskim i politikim pravima i l. 4. st. 1. Protokola 7. uz Konvenciju o zatiti ljudskih prava i sloboda), to znai da do ponovnog suenja moe doi samo pod tano odreenim zakonskim uvjetima (l. 4. u vezi s l. 327. i 328. ZKP BiH). 3. Odredbe o pravu osumnjienog odnosno optuenog na odbranu te pravima osobe liene slobode (l. 5. 7. ZKP BiH) naglaavaju i unapreuju temeljna prava i garancije koje pripadaju osobi protiv koje je u izgledu voenje krivinog postupka, odnosno protiv koje je postupak u toku. Tim naelnim odredbama, takoer, odreuje se poloaj osumnjienog odnosno optuenog kao subjekta u krivinom postupku. Na drugoj strani, u tim propisima nalazimo i rjeenje da se osoba liena slobode mora na maternjem jeziku ili jeziku koji razumije odmah obavijestiti o razlozima lienja slobode, kao i o tome da ima pravo da njena obitelj, konzularni slubenik drave iji je dravljanin ili druga osoba koju odredi budu obavijeteni o lienju slobode. 4. Posljedica ve prije prihvaenog i u krivinoprocesnom pravu BiH28 izraenog pojma nedozvoljenog dokaza i zabrane zasnivanja sudske odluke na28 Opirnije o tome: Sijeri-oli, H. et al., Komentar Zakona o krivinom postupku. Sarajevo, 1999., str. 3538 i str. 472.

192


takvom dokazu jeste novo zakonsko rjeenje koje slijedi doktrinu plodova sa otrovnog drveta.29 Naime, sud ne moe zasnivati svoju odluku ne samo na nedozvoljenim dokazima ve ni na dokazima koji su dobijeni iz tako pribavljenog dokaznog materijala (l. 10. st. 3. i 297. st. 1. ta. i. ZKP BiH). 5. Uticaj meunarodnih postulata na nacionalno procesno krivino pravo vidljiv je i u sljedeem. Kao to je poznato, pravo na pravino suenje u krivinom postupku predstavlja jedno od temeljnih prava i sloboda ovjeka. U novom krivinoprocesnom pravu BiH ono je razvijeno kroz odreeni instrumentarij, ali je naglaeno i novim naelom prema kojem osumnjieni odnosno optueni ima pravo da u najkraem razumnom roku bude izveden pred sud i da mu bude sueno bez odlaganja te da trajanje pritvora mora biti svedeno na najkrae nuno vrijeme (l. 13. ZKP BiH). 6. Ovo poglavlje ne sadri vie obavezu suda i drugih organa koji uestvuju u krivinom postupku da istinito i potpuno utvrde injenice vane za donoenje zakonite odluke. U kontekstu novog koncepta krivinog postupka i jaeg promicanja naela kontradiktornosti, naroito na glavnom pretresu, nije iznenaenje da u okviru osnovnih naela ne egzistira i naelo istinitog utvrivanja injenica u krivinom postupku.30 Meutim, zadrana je dunost suda, tuioca i drugih organa koji uestvuju u krivinom postupku da s jednakom panjom ispituju i utvruju kako injenice koje terete osumnjienog odnosno optuenog tako i one koje mu idu u korist (l. 14. ZKP BiH). Moramo naglasiti da je ovo inkvizitorno (istrano) naelo31 u dinaminom odnosu sa raspravnim naelom, to se moe zakljuiti i iz izlaganja koja slijede.

B) Prethodni postupak 1. Zakon o krivinom postupku BiH donosi novu koncepciju prethodnog postupka (zakonski izraz: istraga), koji predstavlja prvi procesni stadij u okviruO konstrukciji zabrane upotrebe nedozvoljenih dokaza, kao i o pomenutoj teoriji koja vue korijene iz anglo-amerikog prava vidjeti detaljnije Krapac, D.: Kazneno procesno pravo. Zagreb, 2000., str. 266268. O toj doktrini kao najirem dometu ekskluzije dokaza uporediti i ugman, G. Katja: Dokazne prepovedi v kazenskem postopku. Ljubljana, 2000., str. 276 i dalje kako slijedi. 30 Na ovom mjestu eljeli bismo podsjetiti na raspravu koja se u povodu istih pitanja vodila u Sloveniji. Detaljnije: Zakon o kazenskem postopku z uvodnim pojasnili Botjana Penka in stvarnim kazalom Vida Jakulina. Ljubljana, 1999., str. 913. Kao doprinos gornjim raspravama pogledati i Krapac, djelo cit. u bilj. 29, str. 44. 31 Krapac, D.: Zakon o kaznenom postupku i drugi izvori hrvatskoga postupovnog prava, Zagreb, 2002., str. 17. Neki ga komentatori procesnih normi oznaavaju i kao standard jednakoga obzira prema objema vrstama injenica. Vidjeti Pavii, B. et al.: Komentar Zakona o kaznenom postupku s prilozima. II. izdanje. Knjiga prva, Rijeka, 2001., str. 41.29

193


(redovnog) krivinog postupka. Reformama u ovom stadiju uinjen je radikalan zaokret prema onim pravnim sistemima koji su napustili koncept istranog sudije, jer je pokretanje i voenje istrage povjereno tuiocu i njemu podreenim ovlatenim slubenim osobama policije (redovne, sudske, finansijske ili vojne), zatim dravne granine slube, carinskih i poreskih organa (l. 35. st. 2. ta. b. u vezi s l. 20. ta. g. ZKP BiH). U cijelom toku istrage tuilac je dominus litis, on njome rukovodi i nadzire je te upravlja aktivnostima ovlatenih slubenih osoba vezanim za pronalaenje osumnjienog i prikupljanje izjava i dokaza (l. 35. st. 2. ta. a. ZKP BiH). Tuilac nareuje sprovoenje istrage ako postoje osnovi sumnje da je izvreno krivino djelo (l. 216. ZKP BiH). Generalno treba rei da je otvaranje istrage vezano za nii stepen sumnje nego to je to bio sluaj sa otvaranjem istrage od strane istranog sudije. Takvo rjeenje je posljedica nastojanja da istraga dobije izgled zaokruene cjeline, koja se nalazi u rukama tuioca od trenutka saznanja da je izvreno krivino djelo. To dalje znai da tuilac moe narediti sprovoenje istrage i u primjeru kad je izvrilac krivinog djela - nepoznat. Tuilac moe preduzeti sve istrane radnje, ukljuujui ispitivanje osumnjienog i sasluanje oteenog i svjedoka, vrenje uviaja i rekonstrukcije dogaaja, preduzimanje posebnih mjera koje objezbjeuju sigurnost svjedoka i informacija i nareivanje potrebnih vjetaenja (l. 217. ZKP BiH). Opisana uloga tuioca uklapa se u okvir njegovih opih prava i dunosti, jer ima pravo i duan je da odmah po saznanju da postoje osnovi sumnje da je izvreno krivino djelo preduzme potrebne mjere u cilju njegovog otkrivanja, pronalaenja osumnjienog i sprovoenja istrage. Nadzor tuioca nad radom ovlatenih slubenih osoba pokazuje dvoje. Prvo, ako postoje osnovi sumnje da je izvreno krivino djelo s propisanom kaznom zatvora preko pet godina, ovlatena slubena osoba duna je odmah obavijestiti tuioca i pod njegovim nadzorom poduzeti potrebne mjere na otkrivanju krivinog djela i njegovog izvrioca te otkrivanju dokaza i prikupljanju informacija koje mogu biti korisne u krivinom postupku. Ta je obaveza proirena u sluaju opasnosti od odlaganja, jer je ovlatena slubena osoba duna preduzeti neophodne radnje u skladu sa zakonom. I, drugo, ako postoje osnovi sumnje da je izvreno lake krivino djelo, o svim preduzetim radnjama i mjerama tuilac se mora obavijestiti u roku od sedam dana od dana saznanja o postojanju osnova sumnje da je krivino djelo izvreno (l. 218. ZKP BiH). Iz upravo ispisanih redova proizilazi zakljuak da su aktivnosti ovlatenih slubenih osoba ureene na nov nain u odnosu na dosadanju praksu. Drugim rijeima, gore nabrojeni dravni organi i slube, kad otkrivaju krivino djelo i njegovog uinioca, raspolau novim pravima, ali i novim dunostima. Naime, normativizirano je prikupljanje izjava od osobe u smislu da e ovlatena slubena osoba, prije poetka prikupljanja izjava od osobe, pouiti osumnjienog o njego194


vim pravima32 odnosno svjedoka o njegovim dunostima i pravima.33 Pravno ureeno ispitivanje graana od ovlatenih slubenih osoba otvara put njihovom koritenju kao dokaza u krivinom postupku, i to ne samo u toku prethodnog postupka ve i u postupku pred sudom (l. 219. st. 3. ZKP BiH). Dobro je podsjetiti da se takvim zakonskim rjeenjima ini korak naprijed u odnosu na dojueranju esto kritikovanu praksu o neupotrebljivosti (u dokaznom smislu) materijala prikupljenih u toku tzv. pretkrivinog postupka.34 Takoer, takvim zakonskim rjeenjima otklanjaju se mogue aktivnosti navedenih ovlatenih slubenih osoba tokom kojih se ne bi potovala prava i slobode ovjeka. 2. U ovom procesnom stadiju nisu zaboravljeni ni drugi uesnici. Prije svega, osumnjieni i njegov branilac, kojima pripadaju odreena zajamena prava i garancije. Tako, primjera radi, osumnjieni ve na prvom ispitivanju mora biti obavijeten o djelu za koje se tereti i o osnovama sumnje protiv njega, a mora mu se omoguiti i izjanjavanje o svim injenicama i dokazima koji ga terete, odnosno koji mu idu u korist (l. 6. i 78. ZKP BiH). Uz materijalnu odbranu zakon poznaje i odbranu uz pomo branioca, koja je, kao i do sada organizirana kao fakultativna i obligatorna (l. 7., 39. ili 45. ZKP BiH). Nije zaboravljena ni struna odbrana osoba slabog materijalnog (imovnog) stanja (l. 46. ZKP BiH). Razlika u odnosu na dosadanja rjeenja jeste insistiranje na slobodnom izboru branioca, pa i onda kada branioca postavlja sud. Pored navedenog, u zakonski tekst unesena su i odreena ogranienja prava na odbranu. Ona se naroito ogledaju u pravu osumnjienog i/ili njegovog branioca da pregledaju spise i dokumentaciju. Naime, u toku istrage oni imaju pravo razmatrati spise i razgledati pribavljene predmete koji idu u korist osumnjienog. To se pravo moe uskratiti ako je rije o spisima i predmetima ije bi otkrivanje moglo dovesti u opasnost cilj istrage. Izuzetak je uinjen u32 Na poetku ispitivanja osumnjienom e se saopiti: - za koje krivino djelo se tereti i osnove sumnje protiv njega, - da nije duan iznijeti svoju odbranu niti odgovarati na postavljena pitanja, - da moe uzeti branioca po svom izboru koji moe biti prisutan njegovom ispitivanju, kao i da ima pravo na branioca bez naknade u sluajevima predvienim zakonom, - da se moe izjasniti o djelu koje mu se stavlja na teret i iznijeti sve injenice i dokaze koji mu idu u korist, - da ima pravo razmatrati spise pod zakonskim uvjetima i da ima pravo na besplate usluge prevodioca pod zakonskim uvjetima (l. 78. ZKP BiH). Na slian nain ostvareno je formaliziranje informativnih razgovora sa osumnjienom osobom u hrvatskom procesnom pravu. Zanimljivo je stoga pogledati l. 177. st. 5. i 6. Zakona o kaznenom postupku i naroito promjene koje su u toj odredbi izvrene u maju 2002. godine. 33 Misli se na prethodne opomene o dunosti davanja istinitog iskaza te sam tok sasluanja svjedoka. Uporediti l. 86. ZKP BiH. 34 O napetostima u strukturi tradicionalnog mjeovitog krivinog postupka (prisutne i u krivinom postupku u BiH prije reforme), koje su posljedica vrlo niskog stupnja pravne regulacije, kao i trostrukog utvrivanja injeninog stanja u takvom postupku, vidjeti: Krapac, D., op. cit. u bilj. 30, str. 2022, i Zakon o kazenskem postopku z uvodnim komentarjem Zvonka Fierja in stvarnim kazalom Vida Jakulina. Ljubljana, 2002., str. 1718.

195


pritvorskim predmetima, kad e tuilac dostaviti sudu dokaze radi obavjetavanja branioca.35 Opisana mogunost uskraivanja prava osumnjienom i njegovom braniocu da razgledaju spise i predmete krivinog djela jeste najkasnije do podizanja optunice. Jer, nakon podizanja optunice osumnjieni i branilac imaju pravo uvida u sve spise i dokaze (l. 47., 78. st. 2. ta. d. i 226. ZKP BiH). Te novosti jasno ukazuju na konkretne kriminalnopolitike zahtjeve u borbi protiv kriminaliteta, naroito organiziranog. 3. Informacije o novom ureenju istrage sustiu jedna drugu. Pored prethodno opisanih zakonodavnih reformi, u istrazi je otvoren put i za sudski nadzor nad odreenim aktivnostima. Naime, prisilne mjere i postupci kojima se ograniavaju osnovna prava i slobode osobe protiv koje se vodi krivini postupak (pravo na slobodu i sigurnost linosti te pravo na potivanje privatnog ivota i zatitu stana i prepiske) povjerene su sudiji za prethodni postupak, u ijem opisu poslova stoji, prije svega, zatita prava i sloboda osumnjene osobe. Tano je da tuilac ima pravo u hitnim sluajevima narediti prinudne mjere, kao to su npr. privremeno oduzimanje predmeta, privremeno oduzimanje pisama i drugih poiljki, ili naredba banci o dostavljanju podataka o finansijskim poslovima osumnjiene osobe. Meutim, o nareenim mjerama mora se obavijestiti sudija za prethodni postupak, koji moe u roku od 72 sata potvrditi naredbu. U suprotnom, privremeno oduzeti predmeti ne mogu se koristiti kao dokaz u krivinom postupku odnosno tuilac se ne moe upoznati sa sadrinom pribavljenih podataka ili poiljki. Pored navedenog, sudija za prethodni postupak je osoba kojoj e se stranke ili branilac obratiti radi izvoenja odreenih dokaznih radnji prije glavnog pretresa (vidjeti izlaganja nie). Tim posredovanjem, koje je neotuivo pravo suda, premouju se odreene krizine situacije i, uz primjenu naela kontradiktornosti, priprema dokazni materijal za glavni pretres. 4. U novom krivinoprocesnom okruenju privremeno ograniavanje osnovnih prava i sloboda ovjeka za potrebe otkrivanja i dokazivanja organiziranog kriminaliteta izraeno je kroz posebne istrane radnje (l. 116. 122. ZKP BiH). Te su se mjere morale vrlo paljivo oblikovati kako se njima ne bi stalno osciliranje izmeu zahtjeva za efikasnim suzbijanjem kriminaliteta i zatitom prava graana postavilo na neprihvatljive temelje.36 Uvaavajui kriminalno35 Ako se osumnjieni nalazi u pritvoru, odbrana je obavezna sve dok pritvor traje (l. 45. st. 2. ZKP BiH). 36 O posebnim radnjama i mjerama za otkrivanje kriminaliteta vidjeti: Krapac, D., Posebne mjere i radnje za otkrivanje i suzbijanje kriminaliteta. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 4 (1997) 2., str. 403418. Zbog pojaanog zanimanja za ova pitanja, autorica je o tome podnijela referat na Prvom godinjem savjetovanju Udruenja za krivino pravo i kriminologiju i Udruenja sudija/sudaca u Federaciji BiH, koje je odrano u aprilu mjesecu 2002. godine u Neumu. Vidjeti Sijeri-oli, H., Prikrivene istrane mjere u svjetlu efikasnosti krivinog postupka i zatite osnovnih prava i sloboda ovjeka. Pravo i pravda, 1 (2002) 1, str. 2749.

196


politike razloge, kao i ve prije prihvaeni okvir zatite osnovnih prava i sloboda ovjeka,37 predviene su posebne mjere i radnje u otkrivanju i dokazivanju krivinih djela. To su: - nadzor i tehniko snimanje telekomunikacija, pristup kompjuterskim sistemima i kompjutersko sravnjenje podataka, - nadzor i tehniko snimanje prostorija, - tajno praenje i tehniko snimanje osoba i predmeta, - prikriveni istraitelj i informator, - simulirani otkup predmeta i simulirano davanje potkupnine, - nadzirani prijevoz i isporuka predmeta krivinog djela. Treba rei da se primjena tih specifinih mjera predvia pod tano odreenim zakonskim uvjetima, kao to su: - osnovi sumnje da je izvreno krivino djelo iz grupe krivinih djela za koje su mogu odrediti posebne istrane radnje, - nemogunost prikupljanja dokaza na drugi nain, to ukazuje da se ove mjere koriste samo onda kad je dokazivanje krivinih djela povezano sa velikim tekoama, - sudski nadzor nad odreivanjem i sprovoenjem mjera, njihovo ogranieno vremensko trajanje, - nemogunost koritenja tzv. sluajnih nalaza ako se oni odnose na krivina djela za koja nije dozvoljena upotreba tih mjera, kao i - procesnopravne posljedice u sluaju postupanja bez sudske naredbe ili izvan njenog okvira (nedozvoljeni dokaz). 5. Iz prethodnih izlaganja razumije se da tuilac u toku sprovoenja istrage vri ne samo funkciju krivinog gonjenja ve i funkciju istraivanja krivinog djela. Opseg i oblik njegove istrage usmjerava obavezno postupanje po slubenoj dunosti prilikom utvrivanja injenica. Ukratko, struktura istrage osniva se na tome da tuilac, od samoga poetka (ili im bude obavijeten o krivinom djelu), odluuje o istranoj strategiji i odreuje smjernice u istraivanju krivinog dogaaja. esto se to oznaava kao prelaz od njegove objektivnosti ka neobjektivnom ponaanju u rasvjetljavanju krivinog dogaaja. Kao balansi koji bi ovu neobjektivnost trebali zaustaviti istie se sljedee. Dunost tuioca da titi interese osumnjiene osobe. Ta obaveza prepoznaje se i u prethodno izloenom zakonskom rjeenju prema kojem je tuilac (kao i sud i drugi organi koji uestvuju u postupku) duan s jednakom panjom ispitati i utvrditi kako injenice koje terete osumnjienog, tako i one koje mu idu u korist. Jer, tuilac je dravni slubenik i mora se zalagati za istinito, zakonito i pravdeno rjeenje (eventualnog) krivinog djela. Prema tome, ako osumnjieni navede okolnosti ili injenice in favorem, tuilac ih mora prikupiti, provjeriti i ocijeniti. Drugo,Na XVI. meunarodnom kongresu za krivino pravo (Meunarodno udruenje za krivino pravo, AIDP), insistiralo se na sljedeem okviru zatite osnovnih prava i sloboda ovjeka: - sve radnje i mjere moraju biti predviene pozitivnopravnim normama, koje potuju prava i slobode ovjeka (naelo legaliteta), - mjere se primjenjuju samo onda ako se na drugi nain ne moe postii isti cilj (nalo supsidijariteta), - primjenjuju se samo u vrlo ozbiljnim i sloenim sluajevima (naelo srazmjernosti) i primjenjuju se samo uz prethodnu saglasnost suda (naelo sudskog nadzora). Vidjeti tekst Rezolucije za III. sekciju Kongresa. International Review of Penal Law, No. 3 4, 1999., str. 923.37

197


pravo branioca da prisustvuje ispitivanju osumnjienog, ili njihovo pravo da prisustvuju pretresanju stana, drugih prostora i osoba. Tu je i pravo osumnjienog da iznese sve injenice i dokaze koji mu idu u korist odnosno da predlae dokaze in favorem svoje odbrane, neogranieno ili neometano komuniciranje sa braniocem ako se nalazi u pritvoru i, dodue ogranieno, razgledanje spisa i predmeta. Po novim propisima nije predvieno pravo osumnjienog odnosno njegovog branioca da prisustvuje sasluanju svjedoka ili vjetaka, ili vrenju uviaja od strane tuioca. Uvedeno je zato sudsko obezbjeenje dokaza. Na prijedlog stranaka i branioca, takvo izvoenje dokaza odvija se pred sudijom za prethodni postupak, a odnosi se na sasluanje svjedoka i vjetaka uz primjenu propisa o sasluanju tih subjekata na glavnom pretresu. Takvom nainu izvoenja dokaza pristupa se onda ako to nalau interesi pravde i ako se pretpostavlja da svjedok nee biti dostupan sudu u vrijeme suenja, odnosno ako postoje okolnosti koje ukazuju da e doi do nestanka odreenog dokaza, ili da nee biti mogue izvoenje dokaza na glavnom pretresu. Roite na kome se preduzima traena radnja dokazivanja je kontradiktorno, tj. mogu mu prisustvovati stranke i branilac, o emu se i obavjetavaju. Takoer, u primjeru odbijanja postavljenog prijedloga, ovlateni subjekti imaju pravo ulaganja albe sudskom vijeu (l. 223. ZKP BiH).

C) Postupak optuivanja Reforme postupka optuivanja odvijale su se u dva pravca. S jedne strane, one su donijele promjene u sudskoj kontroli optunice, koju podie tuilac nakon zavrene istrage ako nae da postoji dovoljno dokaza iz kojih proizilazi osnovana sumnja da je osumnjieni uinio krivino djelo. Na drugoj strani, one su unijele i nove institute, kao to su izjanjavanje o krivnji i pregovaranje o krivnji, kako bi se uticalo na ubrzanje krivinog postupka i rastereenje sistema krivinog pravosua. 1. Sudska kontrola optunice ogleda se u njenom potvrivanju, koje vri sudija za prethodno sasluanje.38 Sudija za prethodno sasluanje moe potvrditi ili odbiti sve ili pojedine take optunice u roku od osam dana od dana prijema optunice. Za potvrivanje optunice sudija za prethodno sasluanje mora biti uvjeren da postoji osnovana sumnja da je odreena osoba izvrila odreeno krivino djelo. Nakon odbijanja svih ili pojedinih taaka u optunici, tuilac moe podnijeti novu ili izmijenjenu optunicu ako su se stekli uvjeti za to. Za

38 U ulozi sudije za prethodno sasluanje ne moe se pojaviti osoba koja je u istom predmetu obavljala poslove sudije za prethodni postupak.

198


potvrivanje optunice veu se ove pravne posljedice: - osumnjieni dobiva status optuenog, - nakon dostavljanja optunice optueni ima pravo isticanja prigovora39, - izjanjenje o krivnji, - predlaganje dokaza koji e se izvesti na glavnom pretresu, - tuilac moe povui optunicu (ili odustati od gonjenja) samo uz odobrenje sudije za prethodno sasluanje (l. 228. 229. i 232. 233. ZKP). Promjene koje mogu omoguiti jaanje efikasnosti krivinog pravosua sastoje se, ustvari, u adaptaciji anglo-amerike procesne ideje da samo sporni predmeti zahtijevaju punu procesnu obradu.40 Radi se, kako je ve najavljeno, o dvije ustanove: izjanjenju o krivnji (l. 229. i 230. ZKP BiH) i pregovaranju o krivnji (l. 231. ZKP BiH).41 2. Izjanjenjem o krivnji, prema ugledu na adversarni oblik krivinog postupka, optueni iznosi svoj stav prema onome to mu se optunim aktom stavlja na teret. Za izjanjavanje o krivnji znaajno je da se krivini postupak, zbog izjanjavanja optuenog da je kriv, zavrava prije poetka glavnog pretresa. Isto tako vano je napomenuti da se taj proces odvija nakon to sud potvrdi optunicu i nakon to ona bude dostavljena optuenoj osobi. Drugim rijeima, ovaj institut nije mogue oekivati prije dostavljanja i potvrivanja optunice. Aktuelno ureenje ovog instituta pokazuje dva prvaca njegovog razvoja, koja su suprotna po posljedicama koje ostavljaju iza sebe. Sve je zavisno od toga porie li optueni ili priznaje krivnju. Krenimo i mi za tim dvjema izjavama i pogledajmo nakratko kakve su njihove posljedice. Prvo, ako optueni priznaje krivnju. Tu izjavu optueni daje na roitu u prisustvu tuioca i branioca. U sluaju da nema branioca, smatramo da ne stoji prepreka da se takva izjava da samo pred sudijom za prethodno sasluanje i tuiocem. Za to govore najmanje tri razloga: - dominatna uloga sudije za pretPrethodni prigovori podnose se sudu pismeno u roku od 15 dana od uruenja optunice, a o njima e se odluiti prije dostavljanja predmeta sudiji, odnosno vijeu u svrhu zakazivanja glavnog pretresa. Pretodni prigovori odnose se na: - (ne)nadlenost, - formalne nedostatke u optunici, - zakonitost dokaza ili priznanja, - spajanje i razdvajanje postupku i - postavljanje branioca zbog slabog imovnog stanja (l. 233. ZKP BiH). 40 Tako Damaka, M., O mijeanju inkvizitornih i akuzatornih procesnih fromi, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 4 (1997) 2, str. 383, bilj. 3. 41 U okviru ove druge, kao to emo vidjeti, prepoznaje se nagodba optube i odbrane, koja ve uveliko ulazi i u kontinentalne sisteme krivinog postupka. Tako je nalazimo ne samo u drugaijem italijanskom krivinom postupku ve i npr. u hrvatskoj krivinoj proceduri, u ustanovi donoenja presude na zahtjev stranaka u istrazi (l. 190 a. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, maj 2002.). O realnosti savremenih sistema krivinog postupka i rjeavanju sporova po slinom sistemu detaljnije ugman, K., op. cit. u bilj. 29, str. 5964, ili npr. Krstulovi, A., Primjena kazne na zahtjev stranaka kao mehanizam konsenzualnog stranakog upravljanja postupkom u talijanskom kaznenom procesnom pravu, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 9 (2002) 2, str. 374380.39

199


hodno sasluanje u ovom postupanju, - vrlo iroko postavljen institut obavezne strune odbrane (npr. i onda kad sud utvrdi da je to zbog sloenosti predmeta ili mentalnog zdravlja optuenog u interesu pravde, l. 45. st. 5. ZKP BiH) te ono na ta nas ve due vremena upozoravaju razvijeni krivinoprocesni sistemi izuzetna primjena obavezne strune odbrane i potovanje volje optuenog da se brani sam. Ako se optueni izjasni da je kriv, sudija za prethodno sasluanje unosi njegovu izjavu u zapisnik, a predmet upuuje sudiji odnosno vijeu radi zakazivanja roita na kome e se utvrditi postojanje odreenih uvjeta. Rije je o ovim uvjetima: - da se do izjave o priznanju krivnje dolo dobrovoljno, svjesno i sa razumijevanjem, kao i nakon upoznavanja o moguim posljedicama, ukljuujui i posljedice vezane za imovinskopravni zahtjev i trokove krivinog postupka, kao i postoji li dovoljno dokaza o krivnji optuenog. Daljnja sudbina tog instituta je u rukama suda (sudije odnosno vijea), koji ako prihvati izjavu o priznanju krivnje, unosi je u zapisnik i istovremeno odreuje datum odravanja pretresa za izricanje krivinopravne sankcije, pretres se mora odrati u roku od tri dana od dana prihvatanja izjave o priznanju krivnje. Ako sud odbaci izjavu o priznanju krivnje, o tome obavjetava stranke i branioca i predmet ulazi u fazu suenja. Pritom, izjava o priznanju krivnje ne moe se koristiti kao dokaz u krivinom postupku (l. 229. st. 2. i 230. ZKP BiH). Druga procesna situacija obuhvata sluajeve u kojima optueni porie krivnju ili se ne izjanjava o krivnji (to se uzima kao poricanje). Nakon unoenja izjave o poricanju krivnje u zapisnik, sudija za prethodno sasluanje dostavlja predmet sudiji odnosno vijeu u svrhu zakazivanja glavnog pretresa. U cilju ubrzanja krivinog postupka i respektiranja prava na suenje bez odlaganja, rok zakazivanja glavnog pretresa je 60 dana od dana izjanjenja o krivnji odnosno 90 dana u izuzetnim situacijama (l. 229. st. 1. i 4. ZKP BiH). 3. Disponiranje stranaka predmetom konkretnog krivinog postupka vidljivo je kroz drugu procesnu novinu pregovaranje o krivnji (l. 231. ZKP BiH). Za taj oblik nagodbe izmeu suprotstavljenih strana karakteristino je da bitno doprinosi ubrzanju krivinog postupka jer se rasprava o krivinoj stvari moe zavriti kako u najranijim fazama postupka, ili prije suenja, tako i na samom suenju. U optici konsenzualnog upravljanja krivinim postupkom, osumnjieni odnosno optueni i njegov branilac mogu pregovarati sa tuiocem o uvjetima priznavanja krivnje za krivino djelo koje mu se stavlja na teret. U toku pregovaranja tuilac moe predloiti izricanje kazne ispod zakonom odreenog minimuma kazne zatvora za to krivino djelo, odnosno blau sankciju. Iz ovoga se moe zakljuiti da se pregovaranje moe odnositi samo na utvrivanje visine zatvorske kazne, odnosno vrste krivinopravne sankcije. Drugim rijeima, nagodba nije mogua o odustanku tuioca od krivinog gonjenja,42 odnosno42 Prema odredbi lana 224. st. 1. ZKP BiH tuilac e naredbom obustaviti sprovoenje istrage ako ustanovi da: - djelo koje je uinio osumnjieni nije krivino djelo, - nema dovoljno

200


povlaenju optunice, kao ni vezano uz injenini opis djela koje se optuenom stavlja na teret. Dostavljeni sporazum o priznanju krivnje razmatra sud, koji ga moe odbaciti ili usvojiti. Uvjeti jasnoe pomenutog sporazuma trae se u odreenim kvalitetima priznanja krivnje, koji su identini onima koji se trae kod izjanjenja o krivnji i o kojima smo prethodno izvijestili. Takoer, oni su i u razumijevanju od strane osumnjienog odnosno optuenog da se pomenutim sporazumom odrie od prava na sunje i prava na albu na krivinopravnu sankciju koja e mu se izrei. Za neposredno odluivanje o sporazumu veu se sljedee procesne situacije. Prihvatanjem sporazuma o priznanju krivnje otvara se pretres (u roku od tri dana) za izricanje krivinopravne sankcije koja je predviena sporazumom (to objanjava gubitak prava na ulaganje albe). Druga je mogunost odbacivanje sporazuma izmeu suprotstavljenih strana od strane suda, to znai da se predmet vraa u redovni tok krivinog postupka, u kome se dobiveno priznanje ne moe koristiti kao dokaz. Napomenimo jo da zakonodavac ne postavlja nikakva ogranienja vezana za teinu krivinog djela ili zaprijeenu kaznu. Dakle, pregovaranje o krivnji otvoreno je za sva krivina djela, kako ona laka, tako i za najsloenija. Konano, u pogledu koncepcije tog konsenzualnog oblika rjeavanja krivine stvari i njegovog pozicioniranja u odnosnu prema takvim modelima u dananjim nacionalnim sistemima treba upozoriti da su razlike ili slinosti sa drugima posljedica prihvaenih procesnih naela (npr. naela legaliteta krivinog gonjenja, koje je tipino za krivini postupak u BiH), poloaja (u sistemu vlasti) tuilatva te prioritetnih kriminalnopolitikih ciljeva. Drugim rijeima, ovaj institut, koji se prvi put uvodi u ovdanje krivino procesno pravo, izgraen je prouavanjem uporednopravnih iskustava, kao i interesa sredine u kojoj e se primjenjivati. 4. Osim navedenih formi, u novom krivinoprocesnom pravu u BiH mogu se uoiti i druge forme sporazumnog usmjeravanja krivinog postupka. Iako nisu sistematizirani u ovoj glavi, ipak emo ih spomenuti na ovom mjestu. Pravo svjedoka da ne odgovara na pitanja ako bi ga istinit odgovor na ta pitanja izloio krivinom gonjenju odnosno svjedoenje u korist optube ako mu se da imunitet (l. 84. ZKP BiH). Rije je dakle o ustanovi koja podsjea na sline ustanove uvedene u mnoga zakonodavstva i koja se oznaava kao davanje imuniteta svjedocima optube (u ovoj ustanovi prepoznaje se ustanova koja se esto oznaava kao krunski svjedok ili pokajnik). Prema Zakonu o krivinom postupku BiH imunitet od krivinog gonjenja daje tuilac. Postupanje sa

dokaza da je osumnjieni uinio krivino djelo, ili da je djelo obuhvaeno amnestiojom, pomilovanjem ili zastarom, ili postoje druge smetnje koje iskljuuju krivino gonjenje. Ako je osumnjieni tempore criminis bio neuraunjiv, sud e najprije utvrditi tu okolnost, a onda e predmet uputiti organu nadlenom za pitanja socijalnog staranja radi pokretanja odgovarajueg postupka (l. 389. ZKP BiH).

201


svjedokom kojem se obezbjeuje imunitet od krivinog gonjenja i koji je svjedoio ogleda se u tome da se takav svjedok nee krivino goniti, osim u sluaju davanja lanog iskaza. Takoer je mogue svjedoku odrediti savjetnika (advokata) za vrijeme trajanja sasluanja, ako je oito da svjedok nije u stanju koristiti se svojim pravima i zatititi svoje interese. Za razliku od drugih drava, zakonski propisi u BiH nisu potpuni u smislu da daju jasne upute o tome kad tuilac treba posegnuti za imunitetom od krivinog gonjenja. To e svakako otvoriti odreena pitanja u praktinoj primjeni, kao to su npr. odnos izmeu krivinih djela svjedoka i osumnjienog na iju tetu svjedok daje iskaz ili pitanje koje se vee uz teinu i sloenost kako krivinih djela svjedokapokajnika, tako i krivinih djela osobe protiv koje se vodi krivini postupak. 5. Prema novom krivinoprocesnom pravu predviena je mogunost izdavanja kaznenog naloga za krivina djela za koja je predviena kazna zatvora do pet godina ili novana kazna kao glavna kazna (l. 334. 339. ZKP BiH). Tuilac podnosi takav zahtjev u optunici, ako prikupljeni dokazi pruaju dovoljno osnova za tvrdnju da je osumnjieni uinio krivino djelo koje mu se stavlja na teret.43 Ako se sloi sa zahtjevom za izdavanje kaznenog naloga, sudija e potvrditi optunicu i zakazati sasluanje optuenog u okviru kojeg e se naroito raspraviti o sljedeim komponentama: - pravu na branioca, razumijevanju optunice i zahtjeva tuioca od strane optuenog, - upoznavanju optuenog sa dokaznim materijalom i omoguavanju da se izjasni o predoenim dokazima, - izjaanjavanju optuenog o krivnji i izjanjavanja optuenog o predloenoj krivinopravnoj sankciji ili mjeri. Za odluivanje o izdavanju kaznenog naloga sa, od strane tuioca, predloenom krivinopravnom sankcijom ili mjerom44 bitno je da se optueni izjasni da je kriv i da prihvata predloenu sankciju odnosno mjeru. Sudija bez provoenja glavnog pretresa presudom utvruje krivnju i izdaje kazneni nalog u skladu sa optunicom. Treba oekivati da se propisuju i druge mogue situacije u vezi sa zahtjevom tuioca za izdavanje kaznenog naloga. Npr. ako optueni izjavi da nije kriv ili izjavi prigovor na optunicu, zakazat e se glavni pretres u roku od 30 dana. Ili ako sudija ne prihvati zahtjev za izdavanje kaznenog naloga, jer smatra da podaci u optunici ne pruaju dovoljno osnova za izdavanje takvog naloga ili se moe oekivati izricanje neke druge sankcije odnosno mjere, a ne one koju je tuilac zatraio, postupit e s optunicom kao da je podnijeta na potvrivanje i preduzet e

43 Moramo napomenuti da novo zakonodavstvo ne poznaje vie institut tzv. neposrednog optuivanja, kojim se, kao to je poznato, za sva krivina djela (sem za ona za koja se vodi sumarni krivini postupak) prelazilo preko faze istrage i direktno ilo na zahtjev sudu za zakazivanje glavnog pretresa. 44 Rije je o novanoj kazni (do 50.000 KM, radi poreenja to je oko 25.000 eura), uvjetnoj osudi, oduzimanju imovnske koristi pribavljene krivinim djelom ili oduzimanju predmeta.

202


potrebne zakonske korake. Konano, sudija moe i odbaciti zahtjev za izdavanje kaznenog naloga ako su se za to stekli zakonski uvjeti (npr. ako se radi o krivinom djelu za koje se taj zahtjev ne moe postaviti). Iz prethodnih izlaganja proizilazi da se kroz postupak za izdavanje kaznenog naloga eli izbjei odravanje glavnoga pretresa i omoguiti izricanje krivinopravnih sankcija u specifinom obliku sumarne procedure. Na drugoj strani, zakonodavac se nije opredijelio zadrati i sumarni, odnosno skraeni krivini postupak,45 to ima posljedicu da neprihvatanjem zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga (iz gore opisanih razloga) optuni akt tuioca prolazi sudbinu optunog akta u krivinom postupku za krivina djela za koja je propisana kazna zatvora preko pet godina i za koja sudi vijee. Smatramo da takvo zakonsko opredjeljenje moe imati suprotan efekat te umjesto pojednostavljenja i ubrzanja krivinog postupka dovesti do njegovog odvijanja u sloenijoj, a samim time i vremenski produenoj varijanti. Naa zabrinutost je to vea ako se ima u vidu da je u materijalnom krivinom zakonu za najvei broj krivinih djela upravo propisana kazna zatvora do pet godina. Dakle, mutatis mutandis, za najvei broj krivinih djela predviena je mogunost isticanja zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga, odnosno, vice versa, neprihvatanjem takvog zahtjeva tuioca - otvaranje redovnog krivinog postupka upravo za ta djela.

D) Glavni pretres I u ovom stadiju krivinog postupka uoljiv je trend slabljenja inkviciozne maksime i jaanje naela kontradiktornosti i nekih drugih elemenata koji su vie svojstveni adversarnom sistemu nego inkvizitornoj koncepciji glavnog pretresa. Koliko su ove promjene, u odnosu na ranija procesna rjeenja, donijele novosti odnosno otvoreno ili prikriveno sauvale ranije forme postupanja, trebala bi pokazati naredna izlaganja pod gornjim naslovom. Stoga predlaemo da se najprije osvrnemo na novine koje e zasigurno promjeniti izgled ovog centralnog dijela postupka. Polazei od pretpostavke da su itatelju poznata prijanja zakonska rjeenja (jer su bila gotovo identina rjeenjima u, na primjer, krivinoprocesnom zakonodavstvu Slovenije ili Hrvatske), istaknuli bismo sljedee nove institute i odredbe. Dakle, na glavnom pretresu trebalo bi imati predmete u kojima se nije prije, kroz skraene ili konsenzualne forme, dolo do odgovarajue odluke. Moemo li u novom procesnom pravu BiH govoriti da smo dobili glavni pretres koji je45 Kako je to, na primjer, uinjeno u Zakonu o kaznenom postupku Hrvatske, gdje odredbe o kaznenom nalogu predstavljaju poseban oblik postupanja unutar ukupnosti posebnih odredaba o postupku pred opinskim sudom. Tako Pavii, B., op. cit. u bilj. 32, str. 679, 690 i sl.

203


organiziran tako da je to spor ravnopravnih stranaka pred sudom? Ako, dakle, poemo od prehodnih izlaganja o stadiju optuivanja, ini nam se da moemo tvrditi da se sada na glavnom pretresu intenzivno razvija spor izmeu optube i odbrane. 46 Takav zakljuak povlaimo iz sljedeeg. Prvo, jer se jo prije zakazivanja glavnog pretresa optueni izjanjava o krivnji pa ako optueni optubu ne osporava, i ne dolazi do rasprave o krivinoj odgovornosti. Drugo, reformama u okviru samog glavnog pretresa dobili smo jasno izraeno i razvijeno naelo kontradiktornosti. U tu svrhu pogledajmo tok glavnog pretresa. Glavni pretres poinje itanjem optunice, iznoenjem (u sumarnom obliku) dokaza koji je potkrepljuju, provjeravanjem kod optuenog je li razumio ono to mu se stavlja na teret. Nakon toga, optueni ili njegov branilac mogu izloiti odbranu i ukratko iznijeti dokaze in favorem (l. 260. ZKP BiH). Uvoenje novog toka dokaznog postupka prilika je da se daju vee prednosti naelu kontradiktornosti nego to je to bio sluaj ranije. Naime, izraena je tenja da se prui prilika suprotstavljenim stranama u postupku da iznesu svoje navode i kritiki se osvrnu na navode suprotne strane, odnosno pobiju ih. Zato treba istaknuti da se dokazi na glavnom pretresu izvode onim redom kojim se daje inicijativa suprotstavljenim stranama u postupku: - dokazi optube, - dokazi odbrane, - dokazi optube kojima se pobijaju navodi odbrane odnosno - dokazi odbrane kojima se iznose odgovori na pobijanje, - dokazi ije je izvoenje naredio sud, kao i sve relevantne informacije koje mogu pomoi sudiji odnosno vijeu kod odmjeravanja krivinopravne sankcije (l. 261. ZKP BiH). Iz upravo izloenog proizilazi da sud ne donosi presudu iskljuivo na temelju dokaznog materijala koji je izveden na inicijativu stranaka. S tim u vezi naglasimo i to da se u toku glavnog pretresa oekuje, onda kad je to potrebno, aktivnost prikupljanja dokaza ex officio. O tome svjedoe i neka druga zakonska rjeenja, a naroito ona koja govore o dunosti suda .... da se stara za svestrano pretresanje predmeta, utvrivanje istine i otklanjanje svega to odugovlai postupak, a ne doprinosi razjanjenju stvari (l. 239. st. 2. ZKP BiH). Iz predoenih obaveza suda i redoslijeda izvoenja dokaza moe se zakljuiti da sud nije pasivan, jer mu zakon otvara put da sam preuzme inicijativu za prikupljanje i izvoenje dokaznog materijala potrebnog za donoenje pravilne i zakonite presude.47 Spomenimo jo jednu vanu promjenu u korist naela

O prirodi glavne rasprave u kontinentalnom pravu: je li ona u svojoj sutini spor ili je samo ustrojena kao spor, vidjeti interesantna razmiljanja Damake, M., op. cit u bilj. 41, str. 386387. 47 O pribavljanju dokaza u smislu inkvizitorne maksime na glavnom pretresu pred Sudom za ratne zloine u Haagu, iju koncepciju toka glavnog pretresa u odreenoj mjeri prati i Zakon o krivinom postupku BiH, vidjeti opirnije u radu: Meunarodni sud za ratne zloine na podruju bive Jugoslavije / predgovor, uvod i izbor tekstova Davor Krapac, Zagreb, 1995., str. 21, 3840,

46

204


kontradiktornosti. Naime, uz sudsko ispitivanje svjedoka i vjetaka prihvaeno je i stranako ispitivanje tih osoba, i to na nain da se primat daje upravo posljednje pomenutom ispitivanju.48 Pravo ispitivanja dato je, dakle, strankama i braniocu u obliku direktnog ispitivanja (kad pitanja svjedoku ili vjetaku neposredno postavlja ona stranka, odnosno branilac, koja ga je i pozvala), zatim unakrsnog ispitivanja (stranka ili branilac ima pravo unakrsno ispitati pomenute osobe koje je pozvala suprotstavljena strana) i ponovnog ispitivanja (svjedoka odnosno vjetaka ispituje stranka, ili branilac, koja ga je pozvala). Razumljivo je da se posebna panja usmjerava na unakrsno ispitivanje, koje se prvi put uvodi u ovdanji krivini postupak. Za unakrsno ispitivanje analiza zakonskih rjeenja pokazuje, na primjer, da je u toku tog ispitivanja dozvoljeno postavljati pitanja koja navode na odgovor koji se eli uti te da sud u odgovarajuoj mjeri nadzire unakrsno ispitivanje osoba, vodei pritom rauna da to ispitivanje bude efikasno i korektno sa pozicije njihove zatite (l. 262. ZKP BiH). Pri ureenju glavnog pretresa zamjetne su i druge stvari. Tako moemo govoriti o: - posebnim pravilima dokazivanja u sluajevima seksualnih delikata, - zatiti svjedoka od vrijeanja, prijetnji i napada,49 - uem postavljanju izuzetaka od naela neposrednosti te - jaanju procesne discipline, u smislu novanog kanjavanja odreenih osoba (tuioca, branioca, svjedoka ili vjetaka) zbog nedolaska na glavni pretres ili zbog naruavanja dostojanstva suda i neometanog suenja te pootrenog novanog kanjavanja svjedoka u primjeru odbijanja svjedoenja.

E) Postupak po pravnim lijekovima Ono to e obiljeiti ovu reformu procesnog prava u oblasti pravnih lijekova jest naroito sljedee. Prvo, nakon ukidanja prvostepene presude, o predmetu e se raspraviti na pretresu pred drugostepenim sudom (l. 315. ZKP BiH). Granice ispitivanja prvostepene presude iskljuivo su u okvirima albenih navoda (l. 306. ZKP BiH). Tree, od vanrednih pravnih lijekova ostao je samo jedan ponavljanje krivinog postupka.

53 i sl. Zanimljivo je uporediti i iskustva iz hrvatskog (npr. l. 321. s novelom) i slovenakog (npr. l. 329.) procesnog zakona, ili npr. l. 506. i 507. talijanskog Zakonika o krivinom postupku. Za ovaj posljednji vidjeti Damaka, M., op. cit. u bilj. 40, str. 389390. 48 O promjenama koje izaziva prelaz sa preteno sudijskog na preteno stranako ispitivanje opirnije Damaka, M., op. cit. u bilj. 41, str. 390392. 49 Uz postojanje posebnog zakona o zatiti svjedoka. Vidjeti uvodna izlaganja.

205


F) Posebni postupci U ovom izlaganju morat emo se osvrnuti na prije svega nove posebne postupke. Tema o postupku protiv pravnih osoba prua niz zanimljivih informacija (l. 375.387. ZKP BiH). U pravilu, zbog istog krivinog djela vodi se jedinstven postupak protiv pravne i fizike osobe, i donosi jedinstvena presuda. Meutim, tuilac moe, po naelu oportuniteta i pod tano odreenim zakonskim uvjetima, odustati od pokretanja krivinog postupka protiv pravne osobe. U krivinom postupku pravna osoba mora imati zastupnika, a moe imati i branioca, s tim da pravna i fizika osoba ne mogu imati istog branioca. Ureena su i pitanja specifinog sadraja presude koja se izrie pravnoj osobi, odreivanja i izuzea zastupnika pravne osobe te pitanja vezana uz mjere obezbjeenja. Od starih posebnih postupaka promjenama je osvjeen postupak u sluaju neuraunljivosti izvrioca krivinog djela. Zato osvjeen? Zato to je u skladu sa modernim zahtjevima i tretmanom tih osoba uinjen iskorak iz krivinog postupka te je predvieno da, nakon to sud u krivinom postupku utvrdi da je osumnjieni uinio krivino djelo u stanju neuraunljivosti, organ nadlean za pitanja socijalnog staranja pokrene odgovarajui postupak za zbrinjavanje te osobe (l. 389. ZKP BiH).

G) Ostale zanimljivosti Nee biti iznenaenje ako se na ovom mjestu kae da prethodno opisane promjene u krivinoprocesnom pravu BiH nisu i jedine. Jedan od tih zahvata jeste gaenje mjeovitih sudeih vijea. Ona se sada formiraju samo od pozivnih sudija. Izgleda da su slaba iskustva sa porotnicima uticala na to da laiki elemenat na suenjima izgubi svoju vrijednost (l. 24. ZKP BiH). Uspjenije otkrivanje izvrilaca krivinih djela oekuje se od uvoenja analize dezoksiribonukleinske kiseline (DNK). Za taj oblik vjetaenja trai se iskustvo specijaliziranih ustanova, kao i zatita privatnosti i voenje posebnih registara o izvrenim analizama DNK (l. 112. 115. ZKP BiH). A za sprjeavanje koritenja, otuenja ili raspolaganja imovinom koja se ima oduzeti po Krivinom zakonu BiH sud moe odrediti privremene mjere zapljene takve imovine ili njeno privremeno oduzimanje (l. 73. ZKP BiH). Takoer, sud moe narediti privremeno obustavljanje finansijskih transakcija za koje postoji sumnja da predstavljaju krivino djelo, ili da slue prikrivanju krivinog djela ili prikrivanju dobiti ostvarene krivinim djelom. Korak dalje predstavlja sudska mjera da se finansijska sredstva, ili gotovinski iznosi novca 206


domae i strane valute privremeno oduzmu, pohrane na poseban raun i uvaju do okonanja krivinog postupka ili dok se ne steknu uvjeti za njihovo vraanje (l. 72. ZKP BiH). U okviru mjera za obezbjeenje prisustva osumnjienog odnosno optuenog dvije stvari su vane. Jedna je vezana za mjere zabrane, koje obuhvataju ne samo zabranu naputanja boravita ve i zabranu posjeivanja odreenih mjesta, sastajanja sa odreenim osobama, povremeno javljanje odreenom organu kao i zabranu preduzimanja odreenih aktivnosti (l. 126. ZKP BiH). Druga, znaajnija, odnosi se na trajanje pritvora nakon podizanja optunice. Naime, zadravajui raniji estomjeseni period najdueg trajanja pritvora u istrazi, sada je utvreno da nakon potvrivanja optunice pritvor moe trajati najdue jednu godinu. Poslije izricanja prvostepene presude pritvor moe trajati najdue est mjeseci (vrijeme odluivanja po albi), odnosno nakon izricanja drugostepene presude kojom se ukida prvostepena presuda pritvor moe trajati najdue jo jednu godinu od izricanja drugostepene odluke (l. 137. ZKP BiH).

V. ZAKLJUNA RASPRAVA Iz prethodnih, a naroito uvodnih, razmatranja proizilazi da BiH u postratnim godinama potresaju razliite afere, meu njima i one koje su obojene kriminalnim aktivnosti. Meu ostalim povela se i rasprava oko efikasnosti i vrijednosti krivinog pravosua i, posebno, o tome kako bi trebao izgledati krivini postupak. U ovom asu odgovor je sadran u Zakonu o krivinom postupku BiH, kao rezultatu napora i rada predstavnika lokalne i meunarodne zajednice. Pokazalo se i ovaj put ono to je prije uoeno da u procesnim reformama dolazi do pribliavanja razliitih oblika krivinog postupka.50 U ocjeni zakonskog teksta koji je analiziran kroz prethodna izlaganja moe se rei da se temelji kako na tradicionalnim, tako i na novim raspravama o krivinoprocesnim institutima i suzbijanju kriminaliteta, ali i da nastoji uhvatiti korak sa meunarodnim pravom o pravima ovjeka i judikatima Evropskog suda za prava ovjeka. Zakonska rjeenja nastoje odgovoriti na specifinosti drutvenog i politikog ureenja i stepen razvoja Bosne i Hercegovine, kao i na kretanje kriminaliteta i program njegovog suzbijanja, te organizaciju sistema krivinog pravosua. Zakljuili bismo stavom profesora Botjana Zupania, izraenom kroz komentare na aktuelni zakonski tekst: The Criminal Procedure Code of Bosnia and Herzegovina is a legitimate legislative attempt to introduce the procedural rule of law into what is otherwise an a priori antagonistic relationship

50

Tako Krapac, D., op. cit. u bilj. 32, str. 45.

207


between the criminal suspect, defendant, and convicted person on the one hand and the state on the other hand.51 Konano, ali ne i na posljednjem mjestu, elimo naglasiti da se sa ovim zakonskim projektom ne zavrava razvoj krivinog procesnog prava u BiH. Naprotiv, taj specifini razvojni proces tek je otvoren i mora biti usmjeren prema (buduim) savremenim rjeenjima u borbi protiv kriminaliteta i zatiti ljudskih prava i sloboda.

Summary A DISCUSSION ON THE REFORM OF CRIMINAL JUSTICE AND CRIMINAL LEGISLATION IN BOSNIA AND HERZEGOVINA WITH SPECIAL REGARD TO THE NEW LAW ON CRIMINAL PROCEDURE The subject of this article is the issue of reforms in the criminal justice system and criminal legislation in Bosnia and Herzegovina. The presentation begins with a discussion on the general frameworks for reforms, which, together with the historical framework for monitoring reform efforts, provides answers to questions on the reasons for through changes in Bosnia and Herzegovina. The paper also points to the legal provisions set out in substantive criminal law, as well as to the legal organisation of criminal procedure. Analysing the provisions laid down in the new Criminal Procedure Code of Bosnia and Herzegovina, the author refers to the particularities of investigation entrusted to the prosecutor, then to consensual models of criminal procedure management, the strengthening of the adversarial principle in the main trial, as well as to other novelties in the given legislation. In his conclusion, the author stresses that the new criminal procedure law in Bosnia and Herzegovina attempts to provide answers to the particularities of our social and political system, the level of development of Bosnia and Herzegovina, the damands arising from legal tradition, crime trends and programmes for its suppression, the experiences of judicial practice and the organisation of the criminal justice system.

Iz analize i ocjene koju je profesor Zupani dao u svojstvu sudije Evropskog suda za ljudska prava. Strasbourg, oktobar 2002., str. 5. Kao eksperti Vijea Evrope, u ocjeni ovog zakona uestvovali su i Giuseppe di Gennaro, Botjan Penko i Peter Pavlin. U njihovoj zajednikoj ocjeni zapisano je da se Zakon o krivinom postupku BiH moe uporediti sa modernim zakonodavstvom drava Centralne i Zapadne Evrope, u kome su prilino izraeni anglo-saksonski elementi, koji (jo) ne postoje u krivinoprocesnim zakonima u dravama nasljednicama bive Jugoslavije.

51

208

Documents

Hajrija