http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

Gustav Mahler - najbolje izvedbe simfonija

Gustav Mahler (1860, Kaliště, Češka – 1911, Beč). Bio je skladatelj kasnog romantizma i vodeći dirigent svoje generacije. Kao skladatelj povezuje austrijsku i njemačku tradiciju 19. stoljeća sa modernom početka 20. stoljeća. Iako je za života stekao status vodećeg dirigenta, glazba mu nije doživjela popularnost zbog potpune zabrane izvođenja. Nakon 1945. pa sve do danas, Mahler postaje jedan od najpopularnijih i najizvođenijih skladatelja.

Mahler je već u najranijoj dobio pokazivao glazbenu nadarenost, a nakon što je diplomirao na Bečkom konzervatoriju 1878, bio je dirigent opernih kuća diljem Europe. Kada se osjećao neshvaćen i nepriznat često je prijateljima govorio: doći će moje vrijeme. Prvi posao kao dirigent dobio je u Bad Hallu u Gornjoj Austriji. Mali ansambl nije zadovoljavao njegove standarde, a i repertoar mu je bio ograničen pa odlazi u Ljubljanu gdje, u većem teatru, ostaje godinu dana. Slijedeći posao nalazi u Olomoucu. Tu ga glazbenici ne prihvaćaju iako je unaprijedio njihove nastupe. Seli u Kassel, gdje s pjevačicom zbora upada u nesretnu aferu.

1885. je u Pragu i po prvi put dirigira opere koje su mu donijele svjetsku slavu. To su opere Mozarta, Wagnera te Beethovenova glazba. Zbog zahtjevnosti i visokih standarda koje je nametnuo, sukobljava se s orkestrom pa odlazi u Leipzig. Orkestar Neues Stadttheater bio je mnogo veći i mnogo bolji. Upoznaje unuka Carl Maria von Webera koji mu predaje skice nedovršene opere Die Drei Pintos. Mahler s uspjehom dovršava i izvodi von Weberovu operu. Tu upoznaje i Richarda Straussa koji mu ostaje prijatelj do kraja života. 1888. postaje dirigent Royal Opere u Budimpešti koja je tada bila u novčanim poteškoćama. Mahlerov zadatak postaje stvaranje nacionalne mađarske opere. Tu se nisu izvodile njemačke opere, pjevači nisu bili najbolji, a nije imao ni vremena za skladanje pa odlazi.

Od 1891. do 1897. Mahler je u Hamburgu gdje stječe svjetsku slavu. 1892. je u Londonu, a veličanstveni uspjeh postiže u Berlinu 1895. dirigirajući vlastitu Drugu simfoniju. Kulminacija je bila 1897. Kada, kao svjetski najpoznatiji dirigent, preuzima Bečku dvorsku operu. Za vrijeme od 10 godina u Beču, iako je prešao na katolicizam kako bi osigurao zaposlenje, suočavao se sa stalnim napadima, uvredama i neprijateljstvom koje je imalo izvore u antisemitizmu. Pa ipak, njegova produkcija prepuna inovacija te ustrajavanje na najvišim normama osigurali su mu reputaciju najvećeg svjetskog dirigenta, posebno za scenska djela Wagnera, Mozarta i Čajkovskog. Nakon toga u New Yorku postaje prvo direktor Metropolitan opere, a zatim i Filharmonije.

Djela su mu općenito napisana za veliki orkestar, simfonijske zborove i operne soliste. Iako su u početku djela primljena kontroverzno, Mahler je odmah dobio sljedbenike u skladateljima Druge Bečke škole poput Arnolda Schoenberga, Albana Berga i Antona Weberna. Divili su mu se Dmitri Šostakovič i Benjamin Britten na koje je utjecao svojim stilom skladanja. U njegovu čast 1955. utemeljen je Međunarodni institut Gustav Mahler.

Wiener Staatsoper u centru Beča prvobitno se nazivala Wiener Hofoper, a preimenovana je 1920. Članovi njenog orkestra tvore Wiener Philharmoniker od 1842. Gradnja je počela 1861., a završena je 1869. Projektirali su je arhitekti August Sicard von Sicardsburg i Eduard van der Nüll. U neorenesansnom stilu sagradio je češki arhitekt i graditelj Josef Hlávka.

Snimio Viktor Bilan, 2017.

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

U Beču je Mahler uselio u veliki stan te je dao izgraditi ljetnikovac pored novog studija za skladanje u Maierniggu. U Almu Schindler, kći čuvenog pejzažista Antona Schindlera zaljubio se 1901. Iako Alma nije željela s njim imati kontakt, već sutradan se s njim susrela u Hofoperi, nakon čega su se odlučili vjenčati 9.03.1902. Tada je Alma već bila trudna. Maria Anna se rodila 3.11.1902., a druga kći Anna, 1904.

Mahler je živio povezan s glazbenom i umjetničkom elitom. Bio je okružen skladateljima poput Brahmsa, Richarda Straussa, Busonija, Rachmaninova, Schoenberga, Wolfa, Berga, čuvenim glazbenicima i umjetnicima Bečke secesije predvođenim s najvećim austrijskim slikarom Gustavom Klimtom. Kada je Alma našla ljubavnika, to nije bio bilo tko, nego arhitekt Walter Gropius, koji je utemeljio Bauhaus školu umjetnosti i dizajna. Kada je zbog toga Mahler trebao savjet za bračne probleme, duge seanse je održavao psihijatar Sigmund Freud. 1907 Mahler je iscrpljen divljačkim napadima i neprekidnom kampanjom koja se stalno vodi protiv njega pa se povlači u Maiernigg. Po dolasku obje kćeri obolijevaju od groznice i difterije. Anna se oporavila ali Maria umire. Tu Mahler doznaje da je teški srčani bolesnik što postaje dodatni faktor depresije. Krajem ljeta obitelj napušta vilu Maiernigg i u nju se više nikad nisu vratili.

Na ljeto 1903. i 1904. Mahler je bio sretniji nego ikad u životu ali je skladao svoja najmračnija i najturobnija djela - Šestu simfoniju i Kindertotenlieder. Alma je, gledajuću svoje dvije zdrave kćeri, bila šokirana muževljevom opsesijom smrću djece. Kada je, u ljeto 1907, Marija umrla, Alma je bila sigurna da je Gustav izazvao sudbinu. On je to shvatio potpuno različito jer umjetnik ima intuitivnu snagu predviđanja događaja i prije nego se oni dogode, a ne može izbjeći sudbini i boli tih saznanja. Veliko finale Šeste simfonije zamislio je kao scenarij u kojem junak doživljava tri udarca sudbine kao tri udarca maljem. Od posljednjeg udarca, junak se osjeća kao stablo koje pada. U ljeto 1907, Mahleru je sudbina nanijela tri takva udarca: Marija je umrla, doznao je da boluje od teške srčane bolesti i doživio je gorki završetak upravljanja Bečkom operom. Alma je bila u pravu, Šesta simfonija je autobiografija skladana prije svog vremena.

U Hofoperi Mahler je dirigirao brojnim velikim operama poput Fidelia, Don Giovannia, Le Nozze di Figaro, Die Zauberflöte itd. i svakodnevno bilježio svjetski uspjeh. Istovremeno, antisemitski krugovi neprestano svakodnevno napadaju ikonu veličanstvenog kulturnog života u Beču s ogromnim utjecajem na europski kulturni život. Mahler odlučuje, vrijeme je da ponovno ode jer je pozvan u Metropolitan Operu u New Yorku. Nakon velikog uspjeha pozivaju ga i za dirigenta Filharmonije. U siječnju, 1911. dirigira svoju Četvrtu simfoniju u New Yorku, a već u svibnju. vraća se u Beč gdje umire nakon nekoliko tjedana u dobi od 50 godina.

Mahler je posljednji veliki skladatelj pripadnik germanske glazbene tradicije. Iako su mnogi skladatelji pisali velike simfonije poput Beethovena, Mahler je stvorio nešto novo. Prvu simfoniju skladao je sa samo 24 godine. Njegova djela često imaju dugačke melodijske linije, a koristio je narodne napjeve i nove zvukove orkestra. Čitav život proveo je u teatru što mu je utjecalo na glazbeni izričaj. Dobar primjer je Četvrta simfonija koja počinje u bezbrižnom i sretnom tonalitetu G duru, dok glazba opisuje djetinjstvo, a završava u E duru dok solo sopran pjeva o nebeskim užicima. Napisao je devet simfonija i započeo je desetu ali je nije dovršio. Bio je veliki orkestrator pa mu neka kasnija djela, poput Osme simfonije, zahtijevaju velike orkestre. Često je koristio neobične efekte poput korištenja kontrabasa koji svira solo u vrlo visokom registru, a prate ga timpani (Prva simfonija). Skup orkestralnih pjesama Das Lied von der Erde vrlo je sličan simfoniji ali se zbog praznovjerja ne naziva simfonija. Nekoliko velikih skladatelja, uključujući Beethovena, napisali su devet simfonija, a potom su umrli. Kao dirigent imao je ogroman utjecaj na Europski glazbeni život, a često je dirigirao vlastite simfonije. Djela drugih skladatelja dirigirao je prema vlastitim zamislima, a znao je napraviti izmjene i u Beethoven-ovim djelima. Nije bio dirigent kojemu je cilj glazba po zamisli skladatelja, nego mu je cilj bio da glazba zvuči što je moguće jasnije. U Devetoj simfoniji, četvrti stavak adagio, označen Sehr langsam und noch zurueckhaltend, najveći broj teoretičara drži za Mahlerov oproštaj s životom.

U slijedećoj tablici, u svakom retku, prikazano je pet najboljih izvedbi Mahlerovih simfonija, od prve do desete. Izbor je napravljen prema mišljenju mnogih autoriteta glazbene teorije , a dodane su i izvedbe po izboru autora ovog članka.

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

Kval i tetne slušalice omogućuju korisniku da čuje mnogo više

pojedinosti uz omogućavanje daleko intimni jeg i skustva, nego što to mogu pruži ti zvučnici. Teško je opisati os jet s lušanja kva l i tetne klas ične glazbe vrhunskim slušalicama i kval i tetnim pojača lom za s luša l ice. Najveća prednost s luša l ica je detaljnost glazbe koja se ne može postići drugim načinima reprodukcije. Is tovremeno su s luša l ice najmanje skup način vrhunske reprodukcije zvuka bez potrebe

za posebnim prostori jom s pomnjivo obrađenom akustikom prostora.

Uz to, korisniku ne smetaju drugi l judi i drugi i zvori

zvuka ni ti korisnik smeta njima. Kad korisnik skine slušalice nakon sluša nja dobre

glazbe, na jčešće pomis l i kako je čuo mnoštvo novih detalja u glazbi koju je prethodno s lušao samo zvučnicima.

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

Klasična glazba s izborom najboljih izvedbi

Razdoblja klasične glazbe Uvod i poveznice na sve datoteke

***Grafički prikaz razdoblja klasične glazbe Najpoznatiji skladatelji i najutjecajniji dirigenti

Rana barokna glazba

Claudio Monteverdi 1567. – 1643. Carlo Gesualdo di Venosa 1566. –1613.

Girolamo Frescobaldi 1583. – 1643. Srednja barokna glazba

Jean-Baptiste Lully 1632. – 1687. Tomaso Albinoni 1671. –1751. Arcangelo Corelli 1653. – 1713.

Dieterich Buxtehude 1637. – 1707.

Henry Purcell 1659. – 1695. Domenico Scarlatti 1685. - 1757.

Alessandro Scarlatti 1660. –1725.

Giuseppe Torelli (1658 – 1709) Kasna barokna glazba

Georg Philipp Telemann 1681. – 1767. Giuseppe Tartini 1692. – 1770.

Giovanni Battista Pergolesi 1710. - 1736. Georg Friedrich Handel - Najbolje snimke i izvedbe Concerti

Grossi, op.6.

Concerti Grossi, op.6. - osvrt za audiofile Johann Sebastian Bach - Matematika i glazba Goldberg

varijacija Matematika i glazba Goldberg varijacija

Antonio Vivaldi - programska glazba Četiri godišnja doba Najbolje izvedbe za audiofile

Glazba klasicizma

Joseph Haydn - otac simfonije i otac gudačkog kvarteta Najbolje izvedbe gudačkih kvarteta

Luigi Boccherini (1743–1805)

Wolfgang Amadeus Mozart - Mozartov učinak i inteligencija - Sonata za dva klavira K448

Kako Mozartova glazba djeluje na čovjeka - Najbolje izvedbe Sonate za dva klavira K448

Wolfgang Amadeus Mozart - najbolje izvedbe simfonije br. 40 u g molu, K 550 za audiofile

Najbolje izvedbe simfonije br. 40 Ludwig van Beethoven - najbolje snimke i izvedbe simfonija

za audiofile ***Grafički prikaz razdoblja baroka i klasike sa

skladbenicima

Glazba romantizma

Gioacino Rossini Gaetano Donizetti

Vicenzo Bellini Hector Berlioz Johann Straus

Felix Mendelssohn Fryderyk Chopin

Robert Schumann Franz Schubert

Franz Liszt Anton Bruckner

Giacomo Puccini

Antonin Dvorak Pablo de Sarasate

Edward Elgar Ruggiero Leoncavallo

Jean Sibelius Camille Saint-Saens - najbolje snimke i izvedbe djela za

audiofile Gustav Mahler – najbolje izvedbe simfonija

kasni romantizam: Otorino Respighi

Edvard Grieg Modest Musorgsky

Nikolai Rimski Korsakov Georges Bizet

Petar Il ič Čajkovski Johannes Brahms Richard Wagner

Giuseppe Verdi Gustav Mahler Jean Sibelius

Richard Strauss

Gabriel Urbain Fauré postromantizam: Giacomo Puccini

Sergei Rachmaninoff

Alexandar Scriabin Emmanuel Chabrier - najbolje snimke za audiofile

Glazba 20. stoljeća - moderna I dio impresionizam:

Claude Debussy Maurice Ravel

moderna: Albert Roussel - najbolje snimke za audiofile

Erik Satie Gustav Holst

Charles Ives Bela Bartok

Igor Stravinsky

Glazba 20. stoljeća - moderna II dio

Sergei Prokofiev George Gershwin

Aram Khachaturian Dmitri Shostakovich

Benjamin Britten