Grude

OpinaGrudesmjetena je na samoj graniciBosne i HercegovineiHrvatske, na rubovima plodnoga Imotsko-bekijskog polja, te pripada irem prostoru omeenomBiokovomna jugu, te planinskim masivimaVranaivrsnicena sjeveru (opinaPosuje). Sa svojih 16.358 stanovnika i povrinom od 218 etvornih kilometara opina po novom geopolitikom ustroju pripadaupaniji Zapadnohercegovakoju sklopu Federacije Bosne i Hercegovine.Ovaj je prekrasni krajolik obrastao niskim raslinjem tipinim za krke krajeve. Blizina mora daje ovomu kraju blagu klimu mediteranskih obiljeja.Grude su bogate i prirodnim ljepotama - od brojnih jama i peina karakteristinih za ovaj kameni, krki krajolik pa do - to je za ovo podruje neobino - brojnih izvora i vodenih resursa (jezero Krenica, rijeka Matica- Tihaljina - Trebiat).Danas Grude proivljavaju kulturnu i gospodarsku renesansu. Protekle su godine bile obiljeene domovinskim ratom i borbom za opstanak, u kojoj su Grude figurirale kao jedan od glavnih epicentara "pobune" protiv agresije tadanjeJNA.U Grudama je osnovanoHrvatsko vijee obraneiHrvatska zajednica Herceg-Bosna.Opina Grude nalazi se u zapadnom dijelu Hercegovine.Grude su udaljene 49 km[1]od Mostara, 19 km[2]od Imotskog, te 100 km[3]od Splita. ine ju sljedea naselja: Grude, Drinovci, Drinovako Brdo, Tihaljina, Gorica, Sovii, Grudsko Vrilo, Vruice, Blaevii, Pocrte, Ruii, Dragiina, Ledinac, Medovii, Vinjica, Pogana Vlaka, Borajna, Cerov Dolac i Puteevica. Kroz opinu protjee rijekaTrebiat, koja se ne naziva cijelim svojim tokom tim imenom. Prate ju sljedea imena: Vrljika, Matica, Tihaljina, Mlade i Trebiat.Opina Grude je integrirana okoGrudskog polja. Ima sve karakteristike relativno zatvorene krke depresije. Otvorena dolina Neretve i neposredni primorski prostor na nju imaju vrlo malo utjecaja. U morfolokom pogledu teren je podijeljen na tri posebne jedinice i to: sjeveroistona greda, dinarskog pravca pruanja na nadmorskoj visini od oko 590 m na ijem se jugozapadnom rubu nalazi grad Grude. Zatim, prema jugoistoku se nastavlja depresija Grudskog polja na nadmorskoj visini od 270 i 250 m iji se jugoistoni okvir zavrava s dva manja rta, i to dueg na kojem se nalazi naselje Drinovci i kraeg na kojem se nalazi naselje Blaevii. Najvia toka u ovom dijelu ruba grudskog polja je 674 m nadmorske visine. Nadmorska visina naselja kree se od 160 do 560 metara nadmorske visine. Na prvoj morfolokoj cjelini koja ini sjeveroistoni rub Grudskog polja zbog osnovnog geolokog suptrarta (vapnenci) nalaze se mnoge vrtae i humovi, dok na jugozapadnoj gredi koja ini na toj strani jugozapadni rub Grudskog polja i ranije spomenutu treu morfoloku cjelinu reljefa ovog prostora tih fenomena nema, jer se teren uglavnom sastoji od dolomita i dolomitskih vapnenaca. Zbog toga se na sjeverno istonom rubu Grudskog polja javljaju uslijed zagaenih zona krka vrela, a uz jugozapadni rub uglavnom ponori. Vrela:Klokun u Tihaljini, Grudsko vrilo. Ponori: ponor ainovac, Dambin ponor, Perkia ponor, Vidrinka ponor i Mikulia ponor. Treba naglasiti da grad smjeten na junim i jugozapadnim padinama podbrijeja Vitroa i sjeveroistonom rubu Imotsko-Grudskog polja ima povoljne prostorne uvjete urbanog razvoja.Prostor opine pripada zoni submediteranske klime humidnih odlika. Prosjena godinja koliina padalina koja iznosi 1300 mm pokazuje da se prostor opine nalazi u neposrednom primorskom zaleu. Nadmorska visina (260 - 560m) i neposredna blizina zalea Jadranskog mora razlozi su izrazitijeg utjecaja sredozemne klime nego u susjednim podrujima Zapadne Hercegovine. Raspored padalina tokom godine po kome se izdvajaju aridni ljetni mjeseci (lipanj: 94 mm, srpanj: 35,2 mm i kolovoz: 67 mm) pokazuje da u vrijeme sazrijevanja i razvoja biljaka vlada skoro prava sua kad je potrebno vriti navodnjavanje. Vegetacijsko razdoblje traje od kraja veljae do kraja studenog ponekad i do kraja prosinca Srednja temperatura zraka u prosincu iznosi 5,5 C. Temperature ispod 0 C javljaju se od prosinca do poetka travnja. Snijeg je rijetka pojava bez dueg zadravanja. Tijekom godine se smjenjuju dva regionalna vjetra: juni (jugo) iz dolineNeretveili s primorja i sjeverni (bura) iz sjevernog kontinentalnog zalea. Tijekom godine je vie vedrih nego oblanih dana, pa je itavo podruje s velikim brojem sunanih sati. To omoguava sazrijevanje poljoprivrednih kultura, to je znaajno za mala domainstva.Svjedoanstva o ivotu na ovim prostorima prisutna su jo u pretpovijesnim vremenima. Na mjestu Ravlia peine, koja se nalazi u Drinovcima, pronaeni su tragovi ivota koji datiraju iz razdoblja kasnijeg neolitika.U kasnijim, povijesnim vremenima, na ovom je tlu bila vrlo iva nazonost Rimljana, ija je trgovaka cesta koja je povezivala dva velika antika trgovaka sredita,SalonuiNaronu, prolazila kroz ove krajeve. Nedavna arheoloka iskapanja na lokalitetu u Gorici potvruju da je na ovom tlu u antikom vremenu postojala znaajna antika naseobina.Srednjovjekovnestekeu grudskoj opini pronalazimo praktiki na svakom koraku, to dokazuje da je u to vrijeme ivot bujao. Nedvojbeno je to zasluga povoljnog geografskog poloaja ovoga kraja, kao i relativno ugodne klime, spojene s bogatim prirodnim resursima.Kraj srednjeg vijeka obiljeen je turskom ekspanzijom i osvajanjima. Tragovi dugotrajne turske vladavine i danas su prisutni u govoru ovoga kraja i nekim obiajima koji su se zadrali sve do danas. Nakon Turaka ovo podruje dolazi pod upravuAustro-Ugarskekoja u kratkom razdoblju gradi brojne kole i infrastrukturu potrebnu za funkcioniranje europske drave. Ipak se ruralni karakter ovoga podruja odrao praktiki sve do danas.Dva svjetska rata odnijela su puno mladih ivota i donijela glad. PropauBanovine HrvatskeiNezavisne Drave Hrvatskei uspostavom komunistike jednopartijske draveJugoslavije, Grude i itava Zapadna Hercegovina, obiljeene su kao sredite nacionalistikog i "profaistikog" hrvatstva, a samim tim nepoeljnima, jer se nisu mogle uklopiti u ideologiju bratstva i jedinstva naroda. U nacionalno-preporodnom demokratskom pokretu hrvatskoga naroda, poznatom kaoHrvatsko proljee(1967.-1971.), zapaen su kulturni prinos dala trojica hrvatskih intelektualaca rodom iz grudske opine, knjievniciIvan Alilovi,Anelko MijatoviiMile Peorda, od kojih su prva dvojica bili i u tamnicama, a sva su trojica zavrili na tzv. crnim listama namijenjenim "hrvatskim nacionalistima". Konanim padom Jugoslavije ovaj je prostor dobio kakvu takvu slobodu, no hrvatski se narod, pouen povijesnim iskustvima, jo mora boriti za svoj vlastiti kulturni identitet i tradicionalne vrijednosti izgraivane kroz prethodna stoljea.Franjevci su u Grudama od 1895. Danas su u grudskoj upi tri sveenika iz Franjevakog reda: Fra Bernard Mari, fra Ante aravanja i fra Stanko Pavlovi.

Grude, kao i cijeli hercegovaki kraj, krajem Prvog svjetskog rata pogodila je velika sua i glad.Fra Didak Buntii hercegovaki franjevci imali su glavnu ulogu u akciji spaavanja djece tijekom 1917. i 1918. godine, kada je u cijeloj Hrvatskoj, a prvenstveno u Slavoniji, zbrinuto oko 17.000 gladne hercegovake djece. Osim franjevaca, bitan doprinos spaavanju imao je i Sredinji odbor za zbrinjavanje obitelji vojnika palih u ratu i njihove siroadi. Tako se u Prvome svjetskom ratu razvila u Hrvata do tada neviena manifestacija ljudske solidarnosti u spaavanju djece, koja je ostavila dubok trag u kolektivnoj svijesti hercegovakih ljudi. Bila je to, za junoslavenske krajeve, nezapamena humanitarna akcija koja je obuhvatila svu ugroenu djecu, bez obzira na njihovu etniku pripadnost. Franjevci su poveli katoliku djecu, Hamdija Kreevljakovi muslimansku, a srpski su uitelji i prote poveli pravoslavnu djecu u srpska sela sjeverno od Save. Teko je ustvrditi koliko je tono djece spaeno, jer se sve odvijalo u ratnim okolnostima, no procjene govore da se radilo o 25 tisua zbrinute djece. Djeca su uglavnom smjetavana u imunije obitelji u sjevernijim krajevima gdje je bio manji natalitet, a ponegdje je vladala i "bijela kuga". Udomitelji su bili duni starati se o njima kao o vlastitoj djeci, ne praviti razlike izmeu smjetene djece i ostalih ukuana, biti strpljivi u procesu prilagodbe, paziti na prehranu i osobnu higijenu te ih adekvatno odijevati, davati im nakon nastave i obveza u crkvi poslove koji su adekvatni njihovom tjelesnom i duevnom razvoju. Djeca su imala besplatnu zdravstvenu zatitu, za to je bio zaduen kotarski lijenik, a u sluaju tee i ozbiljnije bolesti, kao i u smrtnim sluajevima, bili su duni obavijestiti roditelje i Sredinji zemaljski odbor. Postupak prekida smjetaja bio je podrobno propisan. U postupku prekida smjetaja bio je mjerodavan Sredinji zemaljski odbor. Udomitelji su bili duni skrbiti se o djeci dok od Sredinjeg zemaljskog odbora ne dobiju sporazum za povratak djece njihovim kuama.Nakon okonanja Prvog svjetskog rata istvaranjaKraljevstva Srba, Hrvata i Slovenacaokolnosti se bitno mijenjaju. Mnogi uzroci koji su doveli do egzodusa hercegovake djece nisu bili prevladani jer je u poratno vrijeme i dalje vladala neimatina. Sredinji odbor za spaavanje djece i brigu za obitelji ratnika, sukladno novom dravnom ustrojstvu, pretvara se u Oblasni odbor za zatitu djece. Oblasni je odbor pod neposrednom kontrolom, prvo Dravnih odjeljenja za zatitu djece, a potom Ministarstva za socijalnu politiku, sa sjeditem u Beogradu. Predsjednik Oblasnog odbora i dalje je profesorJosip ilovi, a dunost tajnika obavljauro Basariek. Osnovna zadaa Oblasnog odbora vie nije zbrinjavanje gladne djece u sjevernim pokrajinama, nego njihov povratak u krajeve iz kojih su otili. Povratak djece koji je vodilaOblasna dravna zatita djecetakoer je bio dobro pripremljen. Njezini slubenici su obilazei djecu navodili da je 90%djeceizrazito zadovoljno uvjetima svog smjetaja i da se nije eljelo vratiti kui te da su se mnoga skrivala i bjeala pred njima. Prioriteti povratka napravljeni su uvaavajui etika naela. Vraala su se djeca iz podruja koja nije okupirala talijanska vojska. Prvo su se vraala djeca koja su imala obaroditeljaiva, zatim ona koja su imala jednog, a zatim siroad, i to samo ona koja su imala skrbnike. Za siroad koja nisu imala skrbnike preporuka je bila da ostanu kod dotadanjih hranitelja, gdje bi se kolovala za razliita, uglavnom zanatska zvanja. Ako se djeca nisu mogla dalje kolovati zbog nepismenosti, ostala bi raditi na poljoprivrednom imanju kod udomitelja. Pri tome bi u obiteljima koje nemaju vlastitu djecu bilo smjeteno jedno dijete, a ako udomitelji imaju dijete, onda bi se u obzir uzimao spol djeteta. Kod obitelji koje imaju muko dijete, bilo bi smjeteno ensko i obratno. Prema slubenim podatcima, kui se do 20. kolovoza 1918. vratilo 9.451 dijete, a 2.819 je ostalo uSlavoniji. Ove brojke moraju se uzeti okvirno jer je stvaran broj djece smjetene uHrvatskojbio znatno vei te se moe pretpostaviti da ih je najvjerojatnije i vei broj ostao. Tako je samo izRuiau lipnju 1919. u Slavoniji bilo smjeteno jo 87 djece. Nakon organiziranog povratka uHercegovinu1918., 1919. i 1920. prestaje praenje djece, kako onih koji su ostali u Slavoniji, tako i onih koji su se vratili u svoje domove.

Grude u Drugom svjetskom ratuU Drugom svjetskom ratu i porau s prostora opine Grude poginula je 1301 osoba.Od toga 1260 mukaraca i 41 ena. Njih 1113 su bili vojnici (uglavnom domobrani i ustae, ali je bilo i partizana, te lanova njemake vojske), a 188 civila. Najvie rtava je bilo 1945. godine, ak 900. Od ukupnog broja poginulih, 199 ih je poginulo u borbi, 231 strijeljan ili ubijen na neki drugi nain, 102 umrla od ranjavanja, bolesti ili muenja, 711 nestao u ratu ili na Krinom putu, a 58 ih je poginulo nesretnim sluajem. Prosjek starosti rtava je 27 godina. Maloljetnih rtava je bilo 49.

Grude u Domovinskom ratu

Na dan pada Vukovara, 18. studenog 1991., u Grudama je osnovana Hrvatska zajednica Herceg-Bosna. Prvi glavni grad bile su Grude, a kasnije je to postao Mostar. Utemeljena je kao odgovor na velikosrpsku i muslimansku agresiju na hrvatska mjesta u BiH. Osim Gruda, u sastav su uli iJajce,Kreevo,Busovaa,Vitez,Novi Travnik,Travnik,Kiseljak,Fojnica,Dobretii,Kakanj,Vare,Kotor Varo,Tomislavgrad,Livno,Kupres,Bugojno,Gornji Vakuf,Prozor,Konjic,Jablanica,Posuje,Mostar,iroki Brijeg,Ljubuki,itluk,apljina,Neum,StolaciRavno. U Grudama je, 08. travnja 1992., osnovano iHrvatsko vijee obranekao oruana snaga i najvie izvrno i upravno tijelo Hrvatske Republike Herceg-Bosne, te glavna oruana snaga Hrvata u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. HVO je nakon Daytonskog mirovnog sporazuma definiran kao hrvatska komponenta Vojske Federacije Bosne i Hercegovine, a nakon reforme obrane 2005. godine, transformiran je u 1. pjeaku (gardijsku) pukovniju, jednu od tri pukovnije u okviru Oruanih snaga Bosne i Hercegovine. Isti dan kada je osnovan HVO, poelo je prvo bombardiranje Gruda. Napadi su vreni na civilne i gospodarske objekte, a najgore je prola zgrada u sreditu Gruda koja je kasnije nazvana Betonka zbog svoje snage i izdrljivosti. U njoj je bila ostala samo jedna obitelj, i to znameniti grudski slikar i nekadanji nastavnik Stjepan Mikuli Bili, supruga mu Slava i djeca Zora, Ivana i Zoran. I na sreu svi su preivjeli. Grude su granatirane jo tri puta, 21. i 22. travnja, te 8. svibnja. U tim granatiranjima ivot su izgubile dvije osobe - Gruanka Nevenka orluka i 10-godinji Mostarac Sanel egetalo koji je s obitelji i mnotvom drugih izbjeglica putovao za Hrvatsku.Nakon okupacije Mostara i zaustavljanja tenkova JNA u Pologu, djelatnici Doma zdravlja iroki Brijeg poeli su se pripremati za rad u ratnim uvjetima. Dom zdravlja iroki Brijeg inicirao je sastanak 24. rujna 1991. godine na kojem su bili ljenici iz DZ iroki Brijeg, Mr. Mate Boban, te predsjednik SO iroki Brijeg Anelko Mikuli. Na sastanku je zakljueno da se hitno osposobe prostorije Duhane stanice u Grudama za ratnu bolnicu. Razlozi uspostave ratne bolnice bili su udaljenost od bojinice i komunikacijska povezanost s ostalim herceg-bosanskim opinama i gradom Splitom. 26. rujna 1991. odran je i sastanak u Grudama, te je prihvaeno da ratna bolnica bude u Grudama. Dogovoreno je da se pouri s adaptacijom operacijske dvorane i ostalih prostorija. Graevinski radovi povjereni su GP "Novogradnja", a montiranje operacijske dvorane "Fealu" iz irokog Brijega. Na drugom sastanku u Grudama, 1. listopada 1991., odlueno je da se preuzmu poljske bolnice u Ljubukom i apljini, te je dogovoreno da se teki ranjenici evakuiraju u Split, dok bi se laki lijeili u Grudama.