GRAĐEVINAR 63 (2011) 12 1095

NOVI STAMBENO-POSLOVNO-HOTELSKI KOMPLEKS U ĐAKOVU

Uvod U središtu Đakova, slavonskoga gra-dića bogate prošlosti, stotinjak me-tara zračne linije od nadaleko znane katedrale, gradi se novi stambeni i poslovni centar s prvom gradskom podzemnom garažom i hotelom s pet zvjezdica kao začetak novoga urbanog okupljališta.

Iako su vremena nesklona takvim ulaganjima, novi se kompleks ipak gradi pa za jedan njegov dio (krilo A) i podzemnu garažu upravo predstoji tehnički pregled. Radi se o velikom i znatnom ulaganju koje će znatno

pridonijeti urbanističkom razvoju grada novim i suvremenim poslov-nim i stambenim sadržajima. Vjeru-je se i da će sa svojim podzemnim i nadzemnim parkiralištima smanjiti prometne gužve i probleme parkira-nja u gradskom središtu, ali i znatno poboljšati turističku ponudu. Naime unatoč brojnim kulturnim i povijes-nim sadržajima, Đakovo u centru nema suvremenih smještajnih kapa-

citeta jer se postojeća dva hotela na-laze na periferiji uz gradsku obilaz-nicu.

Osnovni podaci o Đakovu

Đakovo je slavonski gradić s nešto više od 20.000 stanovnika, ali je nje-gov značaj neusporediv s njegovom veličinom. Naime za Đakovo znaju i izvan granica naše zemlje, ponajpri-je stoga što je to davno biskupsko sjedište. Štoviše, danas je sjedište Đakovačko-srijemske nadbiskupije s dvije sufraganske biskupije (Požeš-kom i Srijemskom) koja obuhvaća istočnu Slavoniju, Baranju i Srijem (uključujući i dio u Srbiji), pa je Đa-kovo uvjerljivo najmanje naše nad-biskupijsko središte jer su Zagreb, Rijeka, Split i Zadar znatno veći. Đakovo je i sveučilišni centar jer je Katolički bogoslovni fakultet, danas u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, utemeljen davne 1806., štoviše bio je do šezde-setih godina prošlog stoljeća i jedina sveučilišna nastavna institucija u cijeloj Slavoniji. Grad uostalom ima i „najljepšu katedralu između Vene-

cije i Carigrada“, kako je svojedob-no izjavio papa Ivan XXIII., a 2003. za posjeta Đakovu citirao Ivan Pavao II.

Pretpostavlja se da je prostor diljsko-krndijskog pobrđa i đakovačkog rav-njaka u prošlosti bio gusto naseljen. Arheološka su iskapanja na područ-ju Đakovštine i u gradu potvrdila postojanje života u neolitiku, u 4. tisućljeću pr. Kr. Život se nastavio tijekom bakrenoga, brončanoga i željeznog doba, a indoeuropske su Panonce nakratko u 4. st. pr. Kr. bili pokorili i Kelti. Početkom 1. st. pr. Kr. u ove su prostore počeli pristiza-ti Rimljani, a potpuno su ih pokorili u 6. godini nakon gušenja Batonova ustanka. Kako na području Slavoni-je nije bilo gradskih sjedišta, Rim-ljani su uz novoizgrađene putove osnivali manje postaje koje su s vre-menom prerasle u gradska sjedišta, od kojih je Certisija (Certissia) bila u Štrbincima, 3 km jugoistočno od Đakova.

Nakon prodora Huna krajem 4. st. uslijedila je velika seoba naroda ko-ja je preplavila Rimsko Carstvo i

Gradilišta

NEW RESIDENTIAL-COMMERCIAL-HOTEL COMPLEX IN ĐAKOVO

A new residential-commercial centre with a luxury hotel is currently built in the centre of Đakovo, close to its famous cathedral. The construction company Projektgradnja from Slavonski Brod is both the client and contractor on this project. The complex is formed of three four-storey buildings with an appropriately developed central area and an underground car park. The whole project has been harmoniously blended in with neighbouring buildings. Because of its shape and attractive amenities, the complex is expected to become a veritable central space of this municipality. Due to economic hardships, the construction work has so far been advancing at a slower rate, but the part closest to the city street, and the big underground carpark, are almost finished. The client is confident that the project will nevertheless be completed on schedule. The new luxurious hotel is awaited with particular interest, as it is estimated that the old town of Đakovo, which is also the religious centre of Slavonia, has a huge potential for development of tourism. In addition to detailed information about the construction site, the article also provides ample information about the history and development of Đakovo.

Katedrala Sv. Petra u Đakovu

Gradilišta

1096 GRAĐEVINAR 63 (2011) 12

uvjetovala njegov raspad. Potom su na prostoru Slavonije dominirali Ge-pidi i Langobardi, a onda u Panoniju prodiru Avari i potom u ispražnjeni prostor pristižu slavenska plemena te nešto poslije i Hrvati.

Što se potom događalo na području Đakovštine nije poznato, ali je vje-rojatno i taj prostor dijelio sudbinu Panonske Hrvatske. Nakon svrgava-nja Avara i Franaka te pokrštavanja u to su područje prodrli Mađari, a nakon dogovora hrvatskoga i mađar-skoga plemstva stvorena je Ugarsko-hrvatska država.

Upravo za njezina višestoljetnoga postojanja prvi se put u jednom služ-benom dokumentu iz 1239. spomi-nje ime Đakova (u obliku „predium Dyacou“) kojim hrvatski herceg Ko-loman bosanskom biskupu Ponsi pre-daje u vlasništvo đakovački posjed za sjedište Bosanske biskupije koja je na području Vrhbosne (Brda pok-raj Sarajeva) bila ugrožena od bosans-kih bogumila odnosno „krstjana“. Tu je darovnicu 1244. potvrdio i njegov brat Bela III. koji je i naveo da se prostor feuda uz potoke Kaz-nicu, Breznicu i Jošavu na sjeveru i zapadu proteže do posjeda Durižmi-ća (poslije Gorjanski) i Borića, a na

istoku do posjeda vitezova Sv. Ivana i Cerne. Valja odmah istaknuti da se već tada pojavljuje ime naselja pod današnjim imenom koje je izvedeno iz grčkoga naziva diaconos odnosno latinskog

diaconus koji izvorno znači sluga, a ta je riječ vrlo rano ušla u sve slaven-ske jezike, posebno u oblicima đak i đakon. Nije poznato znači li to da je na području naselja što je prethodilo današnjem Đakovu već postojala neka crkva s đakonom (što je mogu-će kad je izabrana za sjedište bisku-pije) ili je naziv proistekao iz nekog oblika feudalnih odnosa. Pretpostav-lja se da je crkva Sv. Lovre, koja se nalazila na mjestu ili pokraj današ-nje crkve Svih svetih, inače negdaš-nje džamije, izgrađena tek u 14. st., ali je sasvim vjerojatno da je odmah izgrađen biskupski dvor, najkasnije do 1303., a katedrala u gotičkom stilu do 1355. godine. No činjenica što je Đakovo postalo i ostalo bis-kupsko središte u cijelosti je odre-dilo njegov budući razvitak.

Kako su u srednjem vijeku visoki crkveni dostojanstvenici imali zna-tan politički utjecaj, Đakovo je pos-talo značajno političko središte u hrvatsko-ugarskoj državnoj zajedni-

ci, ali i u susjednoj Bosni. Pouzdano se zna da je prije krunjenja u Đako-vu u nekoliko navrata boravio naj-moćniji bosanski vladar Stjepan Tvr-tko I. (1353.-1391.). Za jednog je posjeta biskupu Petru II. poklonio deset arapskih kobila i jednog ždri-jepca što je bio začetak sadašnje er-gele. Valja reći da se inače nastanak slavi od 1506. kada se prvi put spo-minje riječ ergela iako organizirani uzgoj konja vjerojatno potječe još iz doba križarskih ratova. Zna se tako-đer da su iz Đakova 1386. prije za-robljavanja kod Gorjana krenule supruga ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I. Elizabeta i njegova ma-loljetna kći Marija te da je u Đakovu u tri navrata boravio Žigmund Luks-emburški, rimsko-njemački car te ugarsko-hrvatski i češki kralj.

Đakovo je pod Turcima bilo od 1536. do 1687. kada se doselilo mnogo muslimana pa je grad, koji su Turci zvali Jakova, imao više od 5000 stanovnika. Oni su uglavnom rušili postojeće i gradili nove zgrade, a nakon povlačenja iz Slavonije osta-vili su grad pust i spaljen.

Nakon što je car Leopold I. potvrdio crkvene posjede, biskupi su se u Đa-kovo vratili 1692. kada je u njemu bilo tek pedesetak kuća. Vrlo je brzo obnovljeno vlastelinstvo, preuređe-na Ibrahim-pašina džamija u župnu crkvu i izgrađena jednostavna stolna crkva. Inače Bosna se crkveno odi-jelila od Đakova 1735. pa je područ-je biskupije bilo svedeno samo na sadašnju Đakovštinu. Od sredine 18. st. gradi se biskupski dvor, kurije i franjevački samostan, a tada su zbog nedostatka stanovništva i radne sna-ge u Đakovštinu dovedeni brojni bo-sanski katolici. Papa Klement XIV. je 1773. zbog malog broja župa sje-dinio Bosansku i Srijemsku biskupi-ju, a pridodao je dio župa Pečujske biskupije istočne Slavonije i Srije-ma, uključujući i grad Osijek, te dio iz Zagrebačke biskupije. Formirana je tako površinom velika Bosanska ili Đakovačko-srijemska biskupija s

Položaj gradilišta na prikazu središta Đakova

Gradilišta

GRAĐEVINAR 63 (2011) 12 1097

mnoštvom župa i vjernika. To je za-htijevalo preuređenje i gradnju novih sakralnih građevina, pa je početkom 19. st. utemeljeno Bogoslovno sjeme-nište s Visokom bogoslovnom ško-lom. Tada se u Đakovo doselilo 40 njemačkih obitelji, a naseljavanje se njemačkog stanovništva nastavilo i dalje pa je znatno pripomoglo raz-voju obrtništva.

Iako su u povijesti Đakovačke bis-kupije zapamćeni mnogi zaslužni i vrijedni biskupi, ipak je sve zasjenio slavni Josip Juraj Strossmayer, jedan od najuglednijih biskupa i političara Hrvatske i Europe u 19. st. i vjero-jatno najveći mecena u cjelokupnoj hrvatskoj povijesti. Strossmayera je za biskupa predložio ban Josip Jela-čić, a 1849. imenovao car i kralj Fra-njo Josip I. Ustoličen je 1850. u 35. godini života i biskupovao punih 55 godina, sve do smrti 1905. Bio je i veliki crkveni reformator i k njemu su u Đakovo dolazili ugledni crkve-ni velikodostojnici, političari i um-jetnici iz cijele Europe, pa se slobodno može reći da je pronio ime Đakova dalje nego itko prije i poslije njega. Vjerojatno je njegovo najveće djelo đakovačka katedrala koja se uz bis-kupski dvor gradila od 1866. do 1882. Katedrala Sv. Petra izgrađena je u neoromaničkom stilu, a projektirali su je i gradili Karl Rösner i Friedrich von Schmidt, u opremanju je poma-gao i Hermann Bollé, a oslikali su je Alexander Maximilian i Lodovico Seitz, dok su kipove i reljefe izradili Vatroslav Donegani i Ivan Rendić.

Strosmayerova uloga u osnivanju Hrvatske akademije znanosti i um-jetnosti (prije JAZU) 1866. i obnov-ljenoga Hrvatskog sveučilišta (1874.) svima je dobro poznata, a na ovom smo mjestu izdvojili ono što je uči-nio za grad u kojem je desetljećima stolovao kao biskup. Proširio je muš-ku i osnovao žensku pučku školu, osnovao preparandiju (učiteljsku školu) i šegrtsku školu, a pokrenuo je i prve tiskane novine (Glasnik Bis-kupije bosanske i srijemske) za što je

utemeljio i prvu tiskaru. U Đakovo je iz Švicarske doveo milosrdne ses-tre Sv. Križa za koje je izgradio i samostan. Veliki je parni mlin izgra-dio 1877., a to je bio začetak sadaš-nje đakovačke mlinarske industrije.

Izgradio je još nekoliko gospodars-kih zgrada, a potaknuo je i razvoj bankarstva. Manje je poznato da je 1854. iz Lipica nabavio sedam kobi-la i jednog pastuha i da se otad u Đa-kovačkoj ergeli uzgajaju isključivo lipicanci. Inače je prvi susret Đako-vačke ergele s tim paradnim konji-ma bio za napoleonskih ratova kada su u nju bili sklonjeni.

Tijekom 20. st. Đakovo je slijedilo sudbinu ostalih dijelova Hrvatske i s vremenom se razvilo u srednje raz-vijeno privredno središte, a okosnica razvoja bila je poljoprivredna proiz-vodnja i prerada hrane koja se uglav-nom obavljala u golemom kombina-tu PIK Đakovo. U Domovinskom je ratu Đakovo odigralo vrlo važnu ulogu u obrani sjeveroistočne granice Hrvatske. To-me su pridonijeli dobar zemljopisni položaj i podjednaka udaljenost od ratišta uz Savu, Dravu i Dunav. U rujnu 1991. pripadnici MUP-a i ZNG-a u trodnevnim su borbama uspjeli

zauzeti sve postojeće položaje JNA, a tada su od topništva i u napadima zrakoplovstva oštećene mnoge gra-đevine. Đakovo je bilo vojno i logis-tičko središte slavonske obrane koje je mnogo žrtvovalo za obranu Hrvats-ke. Neki tvrde da su baš u tim ratnim danima počeci sloma PIK-a Đakovo koje je za vojsku nesebično odvajalo sve što je imalo. Poslije rata u nesre-tnoj je privatizaciji kombinat podije-ljen u čak 14 samostalnih dioničkih društava, od kojih su gotovo svi u stečaju osim Ergele koja posluje u okviru Hrvatskog centra za konjo-gojstvo. Prije osamostaljenja Hrvatske Đako-vo je bilo samostalna općina sa 52.260 stanovnika u 55 naselja na površini od 770 km2 i to je danas područje koje se naziva Đakovštinom. Danas je podijeljeno u sedam općina (Gor-jani, Punitovci, Satnica Đakovačka, Strizivojna, Semeljci, Trnava i Viš-kovci) te grad Đakovo koji na povr-šini od 170 km2 obuhvaća još osam okolnih naselja: Budrovce, Đurđan-ce, Ivanovce Gorjanske, Kuševac, Nove Perkovce, Piškorevce, Selce Đakovačka i Široko Polje. Uže gradsko područje ima nešto više od 20.000 stanovnika, približno isto kao i 1991. godine. Đakovo je od 2008. sjedište Đako-vačko-osječke nadbiskupije s goto-vo 850.000 katolika. Pokraj grada od 2007. prolazi autocesta A5 (Sla-vonika), a velike turističke ambicije toga kraja potiču i nadaleko poznate manifestacije poput Đakovačkih ve-zova (koji se od 1967. održavaju po-četkom srpnja) te nedavna nagrada Zeleni cvijet za najbolje uređen grad kontinentalne Hrvatske u kategoriji 10.000 do 30.000 stanovnika.

Uređivanje gradskog središta Đakovo se od svojih početaka razvi-jalo kao svojevrsno podgrađe veli-koga biskupskog kompleksa, a uz glavne su se prometnice uglavnom gradile prizemnice gradskih obrtni-ka i službenika. Tako je grad imao raskošno središte, ali s okolnim uli-

Skulptura Josipa Jurja Strossmayera u Đakovu (kipar M. Sušac prema skici R. Valdeca)

Gradilišta

1098 GRAĐEVINAR 63 (2011) 12

cama koje su bile neusklađene s bo-gatim crkvenim sadržajima. Situacija se ponešto počela popravljati gradnjom velikoga samostana te većih gospo-darskih zgrada. Također su u posljed-nje vrijeme, najviše u 20. st., izgra-đene ili nadograđene mnoge višekat-nice u središnjim glavnim ulicama te uređen gradski korzo i neki grads-ki trgovi.

Jedan je od većih planiranih zahvata uz uređenje trga ispred katedrale bila i arhitektonsko-urbanistička rekon-strukcija gradskog bloka u središtu Đakova, omeđenog ulicama Ivana Pavla II. (Korzo) na zapadu s blagim

otklonom prema jugozapadu, Kralja Tomislava na sjeveru (sjeverozapa-du), Školskim prolazom na istoku i Matije Gupca na jugu. Taj gradski blok Đakovčani nazivaju prostorom Hrvatskog sokola, prema zgradi ko-ja se za to poznato kulturno, šports-ko i prosvjetno društvo počela 1928. graditi na općinskom zemljištu pre-ma projektu biroa Arhitekti – Freu-

denreich & Deutsch – graditelji. Zgrada se Hrvatskog sokola u Đako-vu, osnovanog 1914., gradila dobro-voljnim prilozima od 1928., ali ni-kada nije dovršena jer je nakon prog-lašenja tzv. šestojanuarske diktature

1929. udruga prestala s radom da se ne bi uklopila u Sokol Kraljevine Jugoslavije.

Sudbina ostataka te zgrade nije poz-nata, ali se zna da joj je glavno pro-čelje bilo u sadašnjoj Ulici kralja To-mislava. U zaleđu su bili stari silosi, mlin i ostaci pekare sadašnje Đakov-štine d.d. u stečaju, a još dalje manja športska igrališta, jedini spomen neg-dašnjega Hrvatskog sokola. Za taj su cijeli prostor tvrtka i Grad Đakovo 2003. raspisali natječaj (lokalni, jav-ni, opći, djelomično anketni i u jed-nom stupnju anonimni) za idejno-urbanističko rješenje. Blok je inače bio izgrađen samo obodno, sa sadr-žajima koji nisu primjereni gradskom središtu, a od sudionika se u nadme-tanju zahtijevalo da tom prostoru odrede stambenu, poslovnu ili stam-beno-poslovnu namjenu, predlože odgovarajuće prikladne komercijal-ne sadržaje i riješe promet u kreta-nju i mirovanju. Tražilo se i uklapa-nje nastavno-športske dvorana koja je upravo bila izgrađena (otvorena je u studenom 2003.), formiranje pro-čelja Školskog prolaza, uklapanje postojećih zgrada, oblikovanje poseb-nog trga i osiguranje dovoljno parki-rališnog prostora. Provoditelj je natječaja bilo Društvo arhitekata Osijeka, a sedmeročlani je Ocjenjivački sud prvu nagradu dodijelio Predragu Rechneru, dipl. ing. arh., i njegovu sinu Bruni Rech-neru, tada još studentu arhitekture. Đakovština je krajem 2006. prodala

Nagrađeno urbanističko-arhitektonsko rješenje cijeloga bloka

Rušenje silosa i drugih sadržaja na lokaciji Hrvatskog sokola

Gradilišta

GRAĐEVINAR 63 (2011) 12 1099

taj prostor Projektgradnji d.d. iz Slavonskog Broda (prema podacima u tisku za nešto više od 12 milijuna kuna) koja je na parceli odlučila graditi stambeno-poslovno-hotelski kompleks s velikom podzemnom garažom. Projekt je 2007. naručen izravno od autora nagrađenoga urbanističkog rješenja arhitekata iz projektne tvrt-ke Rechner d.o.o. iz Osijeka. U me-đuvremenu je počelo rušenje silosa i ostalih napuštenih sadržaja na gra-đevnoj čestici, a to je sa svojom me-hanizacijom obavila tvrtka Eurco d.d. iz Vinkovaca koja je gotovo neizbjež-na u takvim situacijama. Kompleks u Đakovu, radno nazvan Đakovo centar, projektiran je u skla-du s GUP-om i Prostornim planom uređenja na građevnoj čestici od 11.337 m2 koja je namijenjena stam-benim, poslovnim, ugostiteljskim, hotelskim i turističkim sadržajima, ali i javnim garažama i zelenim po-vršinama. Projekt u velikoj mjeri poštuje rješenje koje je već naznače-no u idejnom urbanističkom rješenju, osim što su, vjerojatno zbog podzem-ne garaže, spojene manje i udvojene zgrade uz Ulicu kralja Tomislava i uz Školski prolaz. Naime na građev-noj su čestici predviđena tri bloka, nazvana krila A, B i C, od kojih je A stambeno-poslovna zgrada uz Ulicu kralja Tomislava, a u zaleđu uspored-no s uličnom zgradom također više-stambeno krilo B i krilo C – hotel s čak pet predviđenih zvjezdica. Sve zgrade osim podruma imaju prizem-lje i četiri kata. Između je široki pla-to koji je usporedan s Ulicom kralja Tomislava, a na njemu su predviđe-na brojna parkirališta, što će možda u budućnosti, kada se konačno cijeli blok uredi, biti i nova gradska ulica. Natkriveni ulazi i izlazi iz podzem-ne garaže koja se prostire ispod cije-loga kompleksa predviđeni su iz Ulice kralja Tomislava.

Namjera je projektanata Predraga i Brune Rechnera formirati stambeno-poslovno središte koje neće optere-

ćivati okolni prostor nego postati novo gradsko okupljalište s grupira-nim poslovnim prostorima i podzem-nom garažom koja će odvojiti kolni i pješački promet, a grad će istovre-meno dobiti primjerene stambene prostore s mnogo sunca, zraka i ze-lenila, ali i novi gradski hotel koji će Đakovo promovirati u značajno tu-rističko i kongresno središte. Cijeli kompleks, a osobito krilo A uz Uli-cu kralja Tomislava, svojim raspore-dom te čistim i jednostavnim linija-ma, ali i prigušenim bojama proče-lja, stvara određeni i planirani urba-nistički sklad u najužoj gradskoj jez-gri te određuje raspored svim dalj-

njim intervencijama u prostoru Hr-vatskog sokola.

Oblikovanje je cijeloga kompleksa posebno, izražajno i prepoznatljivo. Svako je krilo prilagođeno namjeni, a zajednička su im značajka uskla-đene proporcije i primjereno uobli-čeni eksterijeri i interijeri te primje-na suvremenih materijala – ostaklje-nih ploha i ograda, višebojnih alu-minijskih panela i bravarije, kliznih i fiksnih drvenih i ostakljenih briso-leja te žbukanih i obojenih ploha na pročeljima. Jednom riječju sve se doimlje vrlo suvremeno, a istodobno se dobro uklapa među okolne više-

Situacija svih građevina Đakovo centra

Tlocrt poslovnih sadržaja u prizemlju krila A

Gradilišta

1100 GRAĐEVINAR 63 (2011) 12

katnice i raskošni nedaleki kompleks nadbiskupskog središta i katedrale.

Prizemlje i prvi kat krila A namije-njeni su raznovrsnim poslovnim sadržajima i potpuno su odvojeni od stambenoga dijela. Ponajprije su na-mijenjeni trgovačkim (buticima de-likatesa, parfema, poklona, umjetnič-kih slika, dizajniranih predmeta, na-utičke i skijaške opreme, pribora za lov i ribolov, kozmetike, biljne apo-teke i sl.), ugostiteljskim (slastičar-nice, kafići, zalogajnice, terase…) ili poslovnim sadržajima (uredi, predstav-ništva agencije, suvenirnice, turistič-ka predstavništva i sl.). Poseban je središnji ostakljeni natkriveni gale-rijski prostor namijenjen poslovnim sadržajima, a na preostala su tri kata

obodno smješteni stanovi s dvostra-nom orijentacijom. U vanjskom je

oblikovanju zgrade uočljivo ostak-ljeno prizemlje, prvi i drugi kat su

konzolno izbočeni (1,5 m) te oblo-ženi posebnim pročeljnim aluminij-skim termoizolacijskim panelima i ostakljenim stijenama, dok su treći i četvrti kat sa svih strana ožbukani i obojeni pročeljnom bojom u kombi-naciji s kliznom i fiksnom ostaklje-nom bravarijom. U krilo A osigura-na su tri ulaza za stanare na južnom pročelju i do njih vode tri posebna stubišta s dizalima. Glavni je ulaz u poslovne prostore predviđen iz Uli-ce kralja Tomislava, a još se dva ulaza nalaze na južnom pročelju. Konstrukcija se krila A sastoji od nosivih armiranobetonskih zidova (u rasteru 6 x 6 m) i armiranobetonskih ploča. Dimenzije su 71,2 x 26,8 m, a bruto je površina 7205 m2, od čega na poslovne prostore otpada 3057 m2, a na stambene sadržaje s 38 stanova 4148 m2. Inače je projektant kons-trukcije krila A i cijeloga stambeno-poslovno-hotelskoga kompleksa Da-mir Klečina, dipl. ing. građ., iz tvrt-ke Fibra d.o.o. iz Osijeka.

Zgrada nazvana krilo B tlocrtno je u obliku slova L koje je s manjom stra-nom okrenuto Školskom prolazu. Poslovni su prostori predviđeni sa-mo u prizemlju na sjevernoj strani, a sve su ostalo stambeni prostori. Pro-čelja će biti ožbukana, a posebno će biti istaknute izbočene i aluminijs-kim obojenim panelima obložene lođe na koje će sa sjeveroistočne strane biti postavljeni pokretni bri-soleji i staklene ploče. Riječ je o okvirnoj armiranobetonskoj kons-

Pogled sa sjevera na budući Đakovo centar

Pogled s jugozapada na budući izgled Đakovo centra

Prikaz budućega krila B i krila C (hotel)

Gradilišta

GRAĐEVINAR 63 (2011) 12 1101

trukciji ukrućenoj armiranobetons-kim jezgrama (stubišta i dizala) te armiranobetonskim pločama. U kri-lu B bit će ukupno 61 stan (od jed-nosobnih do peterosobnih), a bruto je površina svih etaža 5472 m2, od čega na poslovne prostore otpada 252 m2.

Krilo C, budući hotel s pet zvjezdi-ca, smješteno je na južnom dijelu građevne čestice i potpuno je samo-svojno oblikovano. Sjeverozapadno će pročelje biti ostakljeno bijelim opalstaklom koje će noću, s pomoću LED rasvjete ispod staklene opne, mijenjati boju u plavu, crvenu, žutu zelenu i sl. Sjeveroistočni dio bit će obložen aluminijskim lamelama u tamnoj boji. Svaka će soba u južnom dijelu imati ventiliranu ložu ostak-ljenu reflektirajućim staklom s otvo-rima koji će omogućavati pogled na grad i Katedralu. Predviđen je i po-seban natkriveni ulaz u hotel, a sre-dišnji se prostor (lobby) proteže kroz sve etaže i bit će natkriven ostaklje-nim krovom. Nosivu konstrukciju tvore armiranobetonski zidovi i strop-ne ploče, a u prizemlju, u prostorima kavane i restorana, predviđeni su armiranobetonski okrugli stupovi. Konstrukciju dvorane i wellnessa s manjim bazenom na trećem i četvr-tom katu sačinjavaju grede velikih presjeka i stropne ploče.

Krilo C ima dimenzije 55,9 x 32,2 m i nakošeno jugoistočno pročelje. U dijelu su podruma predviđeni teh-nički sadržaji (skladišta i spremišta kuhinje, dizala za osoblje…), a veći je dio namijenjen za kazino i tehnič-ke sadržaje podzemne garaže do ko-je je omogućen izravan pristup. U prizemlju je predviđen ulaz sa sjever-ne strane s vertikalnom komunika-cijom za goste, a u središnjem će di-jelu biti recepcija s velikim hotels-kim predvorjem, koje se, kao što smo rekli, proteže kroz sve etaže. U prizemlju su još predviđeni manji poslovni sadržaji i upravne prostori-je, restoran i kavana smješteni su duž cijeloga južnoga pročelja koje

će se ljeti moći produžiti na otvore-nu terasu, a u sjeveroistočnom dijelu kuhinja s pratećim sadržajima.

U istočnom je dijelu prvoga kata pred-viđena kongresna dvorana za 300 sudionika koja će se moći podijeliti u tri zasebna dijela. Uz dvoranu je predviđena i manja sala za sastanke, a ostalo će zauzimati hotelske dvo-krevetne sobe. Na drugom je katu u istočnom krilu zračni prostor dvora-ne i popratni tehnički sadržaji, a u jugozapadnom krilu hotelske sobe. Na trećem su katu u sjeveroistočnom dijelu bazen, dvije jacuzzi kade, saune i garderobe, a na četvrtome katu well-nes, spa i fitness sadržaji u jednom dijelu i hotelske sobe u preostalom prostoru. Na krovu su predviđene strojarnica dizala, tehnička toplinska prostorija i praonica rublja.

Hotel će ukupno imati 39 hotelskih dvokrevetnih soba i dva apartmana, a ukupna je bruto površina svih eta-ža (s dijelom podruma, prizemljem i četiri kata) 7397,2 m2.

Podzemna je garaža, koja nosi ozna-ku D, smještena ispod cijeloga pos-lovno-stambeno-hotelskog kompleksa koji je temeljen na armiranobetons-koj temeljnoj ploči. Okrugli su stu-

povi ispod krila A prilagođeni raste-ru zidova (6 x 6 m), dok je u preos-talim prostorima raster nešto veći (6 x 8 m). Ulazak je osobnih automobi-la omogućen silaznom natkrivenom rampom iz Ulice kralja Tomislava uz istočni rub bloka A, a izlazak na istu ulicu s rampom na zapadnoj strani zgrade. Do podzemne garaže mogu korisnici poslovnih prostora bloka A doći pokretnim stubama i dizalima, a stanari krila A i B te ko-risnici krila C stubištem i dizalima. Ukupna je površina podzemne gara-že s pristupnim vertikalnim i hori-zontalnim komunikacijama 6385 m2. U podzemnoj garaži ima mjesta za 167 vozila, što zadovoljava potrebe korisnika prostora i gradske potrebe tog dijela grada, posebno kada se pribroji i 106 nadzemnih parkirališ-nih mjesta.

Predviđeno je da sve pješačke povr-šine budu popločene i opremljene odgovarajućom urbanom opremom te stiliziranim pokretnim zelenilom. Omogućen je pristup sa svih strana, a do svih prostora u prizemlju nema nikakvih prostornih barijera. Osigu-rano je da gradnja ne ugrožava okol-ne obodne zidove i građevine (po-sebno dvorišne i pomoćne zgrade te športsku dvoranu). Ipak na sjevernoj

Detalj iz podzemne garaže

Gradilišta

1102 GRAĐEVINAR 63 (2011) 12

je i istočnoj strani predviđen visoki zeleni zid radi zaštite od buke i pog-leda. U sjeveroistočnom je uglu predviđena i nova transformatorska stanica.

Sve u svemu za taj vrijedan kompleks koji će znatno podignuti urbane sa-držaje središnjeg dijela Đakova za-služna je ponajprije građevinska tvrtka Projektgradnja d.d. koja je 1989. utemeljena u Slavonskom Brodu. U dosadašnjem se poslova-nju širom Hrvatske razvila u tvrtku s vlastitim tvornicama betona, proiz-vodnim halama, opremom, strojevi-ma i voznim parkom te pripada vo-dećim građevinskim tvrtkama speci-

jaliziranim za visokogradnju; izgra-dila je brojne građevine – od škola, športskih dvorana, industrijskih po-strojenja, stambeno-poslovnih cen-tara te velikog broja suvremenih farmi za uzgoj svinja, krava i junadi te pratećih sadržaja. Svojedobno se posebno isticala u obnovi ratom stra-dalih zgrada, a sada je poznata po gradnji brojnih poljoprivrednih sa-držaja, posebno za koncern Agrokor. U sastavu su joj i četiri povezana trgovačka društva: Agroekonomija d.o.o., Belje Tvornica opreme i stro-jeva d.o.o., Baranja Betoni d.o.o. i Ino Projektgradnja d.o.o. U Projekt-gradnji je zaposleno više od 700 rad-

nika, a ističu se tehničkom i struč-nom opremljenošću te kvalitetnom gradnjom. Tvrtka je uz građenje uk-ljučena i u tržište nekretnina te rea-lizaciju vlastitih investicijskih pro-jekata. Baš kao što je to slučaj i kod Đakovo centra.

Valja svakako istaknuti i doprinos projektantske tvrtke Rechner d.o.o. iz Osijeka koju je 1991. osnovao sadašnji vlasnik i direktor Predrag Rechner, inače rodom iz Đakova. Izvršni je direktor tvrtke Bruno Rech-ner, dipl. ing. arh., a obojica zajed-nički potpisuju ovaj projekt. Tvrtka se radom, iskustvom i referencijama svrstala među vodeće projektantske kuće u Slavoniji, a sudjelovala je i pobijedila na mnogim urbanističkim i arhitektonskim natječajima te veli-kim projektima u Osijeku (poput no-voga Poljoprivrednog fakulteta, Au-tobusnog kolodvora, Klinike za nuk-learnu medicinu, poslovnih zgrada Cestinga, Hrvatskih voda, Osijek Koteksa i Agencije za razvoj Osječ-ko-baranjske županije pa do najno-vijega uređenja Trga slobode te trga i spomen-obilježja gradskog naselja Jug II.). No tvrtka dakako mnogo radi i u Đakovu gdje je i osnovana, a posao dobiva na natječajima ili izrav-nom narudžbom. Bila je, između ostalog, uključena u obnovu samo-stana Sv. Križa, gradnju tvornice namještaja Ancona i tvornice kruha Đakovština te stambeno-poslovne zgrade WGM Grupe, a osim na ur-banističko-arhitektonskom natječaju za Đakovo centar pobijedila je i na natječaju za uređenje Strossmaye-rova trga čiju su realizaciju zasad odgodila arheološka istraživanja.

Posjet gradilištu

Na gradilištu smo bili gosti arhitekta Predraga Rechnera, jednog od pro-jektanata koji je ujedno i glavni nad-zorni inženjer. Upoznali smo i glav-nog inženjera gradilišta Branka Bu-dimirovića, ing. građ. i njegovu mla-du pomoćnicu Nives Beljan, dipl. ing. građ., voditeljicu građenja. Doznali

Buduće krilo B s hotelom u nastavku

Pročelja krila A i izlaz iz podzemne garaže

Gradilišta

GRAĐEVINAR 63 (2011) 12 1103

smo da su radovi započeli krajem studenoga 2007. i da je na gradilištu bilo i do 80 radnika, a da ih je za našega posjeta bilo četrdesetak. Tri su bloka odnosno krila podijeljena u posebne cjeline, tako da je za svaki dio tražena potvrda glavnog projek-ta. Radovi su se doduše zbog krize ponešto usporili, ali ni u jednom trenutku nisu bili prekinuti tako da je u prvom dijelu studenoga 2011. bio gotovo u cijelosti dovršeno krilo A s podzemnom garažom i dok ovo stigne do naših čitatelja vjerojatno će biti obavljen tehnički pregled. Krilo B, posebno stambeni dio, u odmakloj je fazi rohbau izvedbe i predstoji mu unutarnje uređenje, dok je za hotel (krilo C) izvedena samo armiranobetonska konstrukcija.

Naši sugovornici nisu detaljnije upo-znati sa stanjem prodaje, posebno stanova u bloku A, ali se čini da su gotovo svi već dobili svoje buduće korisnike. Priznaju da su radovi neš-to usporeniji negoli je to prije bilo zamišljeno, ali su sretni što se ipak gradi. Učinilo nam se, iako to naši sugovornici nisu potvrdili, da je sve bilo zamišljeno dosta ambiciozno i da je gospodarska kriza, posebno teško gospodarsko stanje u Đakovu,

nepovoljno utjecalo na cijeli projekt. Uostalom Đakovo centar samo je dio uređenja cjelokupnoga bloka negdašnjega Hrvatskog sokola, ali gradsko poglavarstvo nije zbog ne-dostatka novca na tom planu ništa posebno učinilo. Inače sugovornici uopće ne dvoje da je Đakovu jedan takav stambeno-poslovni centar potreban, čak i da mu je potreban i hotel jer je Đakovo,

iako nadbiskupsko sjedište, jedan od rijetkih slavonskih gradova bez ho-tela u gradskom središtu. Vjerojatno za nekoga može biti dvojbeno treba li to biti baš hotel s pet zvjezdica, ali Đakovo kao grad zaslužuje jedan pristojan hotel s kompletnom i su-vremenom ponudom. Uostalom tko je u pripremama ovoga stambeno-poslovnog kompleksa prije pet godi-na mogao pretpostaviti ovoliku kri-zu gospodarstva i građevinsku rece-siju. Ipak su svi sudionici u građenju vrlo sretni što se unatoč teškoćama radovi nisu prekidali.

Gradilište smo obišli s glavnim in-ženjerom te projektantom i glavnim nadzornim inženjerom. Inače su u nadzornom timu još i Damir Klečina, dipl. ing. građ., Darko Angebrandt, dipl. ing. el. i Zoran Šikić, dipl. ing. stroj. Najprije smo obišli već gotovo završeno krilo A, posebno stanove u kojima su se usklađivali završni de-talji jer će poslovne prostorije ionako do kraja urediti budući korisnici, te sve dijelove te lijepe zgrade koja nesumnjivo budućim stanarima nudi najsuvremenije stambene uvjete. Obišli smo i garažu i ustanovili da su stupovi, zidovi i grede obojeni u vrlo žive boje. Razlog je tome, objas-

Betonski radovi na gradilištu budućega hotela

Pogled na krilo A tijekom posjeta

Gradilišta

1104 GRAĐEVINAR 63 (2011) 12

nio nam je ing. Rechner, što će tako korisnici lakše pronaći svoj automo-bil, a boje su mnogo bolji podsjetnik od bilo kakvih natpisa. U razgovoru smo doznali kako će već i otvorenje krila A s garažom mnogo značiti za promet u Ulici kralja Tomislava i u gradskom središtu Đakova jer su ulicu znatno suzili okolni parkirani automobili. Vjeruju da će, kako su obećale gradske vlasti, takvo parki-ranje biti ubuduće zabranjeno.

Obišli smo i gradilište novoga ras-košnog hotela. Bili smo zadivljeni lijepim pogledom na katedralu goto-vo sa svakog položaja, ali pomalo i zbunjeni neuređenim okolišem u blizini kompleksa. Kada će se ostali prostori doći na red nitko zasad ne zna, no to će sasvim sigurno ovisiti o stanju gradskog proračuna, poseb-no stoga što je uglavnom Grad vlas-nik većine građevnih čestica.

Gotovo nam je u šali ing. Predrag Rechner rekao kako je projektiranje hotela s pet zvjezdica gotovo u cije-losti ovisilo o pravilniku koji pred-viđa što sve takvi hoteli trebaju ima-ti, od veličine i opreme soba do pop-ratnih sadržaja. Kada se zadovolje svi propisani uvjeti gotovo da i nema potrebe za nekim dodatnim sadržaji-

ma, ali sve ipak valja objediniti u kvalitetno projektiranu građevinu. I ing. Rechner i ing. Budimirović zadovoljni su s onim što je dosad napravljeno, a zadovoljni su i cije-lim kompleksom i voljeli bi da se sve započeto do kraja završi. Poseb-no se s njim ponosi Predrag Rechner koji se kao Đakovčanin veseli sve-mu novome što njegov rodni grad dobiva, a osobito kad je uključen i osobni doprinos.

Nakon obilaska gradilišta još smo malo popričali s voditeljima gradilišta. Oboje voditelja, i ing. Budimirović i ing. Beljan, stanuju u Osijeku i sva-kodnevno putuju na gradilište. Ing. Budimirović, koji je dugo vremena radio u osječkoj Gradnji, vodi još neka gradilišta, posebno u Vukovaru i u Belom Manastiru, a vrlo je zado-voljan radom u Projektgradnji. Ing. Nives Beljan, kojoj je ovo inače prvi posao, također je vrlo zadovoljna radom i atmosferom koja vlada u tvrtki, a osim ovoga gradilišta pone-kad obilazi i betonaru u Dardi odak-le se dovozio beton na to i ostala gra-dilišta u istočnoj Slavoniji i Srijemu.

Naši su nas sugovornici opskrbili svim pisanim materijalima te prijaš-njim slikama gradilišta i prikazima budućega izgleda. Potom nas je glavni projektant ing. Rechner proveo Đa-kovom da nam pokaže neke njegove građevine i turističke potencijale. Najprije smo obišli Đakovačku er-gelu u Ivandvoru gdje konji nesme-tano pasu na otvorenom. Usput smo slušali, a poslije se i uvjerili da to rado ističe svaki pravi Đakovčanin, kako je 1972. za posjeta Jugoslaviji engleska kraljica Elizabeta II. Izriči-

Pogled na gradilište krila B i krila C

Radovi na jahaonici pred završetkom

Gradilišta

GRAĐEVINAR 63 (2011) 12 1105

to zahtijevala posjet toj ergeli, zadiv-ljena njihovim predstavljanjem na jednim olimpijskim igrama. Doznali smo i da su lipicanci uzgojeni na kraškom području u Lipici u Slove-niji 1580. i da je bez tih konja i nji-hova uznosita držanja nezamisliva Španjolska škola jahanja u Beču. Inače ždrjebad je siva ili tamna, a svi lipicanci s vremenom potpuno pobijele.

Za posjeta Ivandvoru bili smo pomalo zbunjeni činjenicom da su svi sadr-žaji u prilično lošem stanju, a još više što na ovom neobičnom mjestu nema nikakvih ni ugostiteljskih ni smještajnih kapaciteta. No ing. Rech-ner nam je potvrdio kako postoji za-nimanje da se neke zgrade pokušaju restaurirati i prenamijeniti u ugosti-teljske sadržaje. Bili smo i u tzv. Pa-stuharni u središtu Đakova gdje su štale i vježbaonice za te plemenite konje. Pokraj nje se upravo gradi zatvorena jahaonica, a ing. Rechner u dijelom uključen u njezinu grad-nju. U toj će se velikoj hali s gleda-lištem posjetitelji moći diviti tim

lijepim konjima i njihovim vještina-ma. Uz halu se grade i posebni boks-ovi u kojima će konji biti smješteni i gdje će ih se posebno timariti.

Na kraju smo posjetili i samostan Sv. Križa koji je nedavno u cijelosti obnovljen i nadograđen, a do osamo-staljenja je Hrvatske bio pretvoren u kasarnu JNA. Danas je to uređeni kompleks, s konviktom, višenamjens-kom dvoranom, dječjim vrtićom, centrom za dnevnim boravak, ljetnim paviljonom, igralištima i uređenim okolišem na koji je ing. Rechner oso-bito ponosan. Zaključili smo da je on za Đakovo nešto poput gradskog arhitekta koji je uključen u gotovo sve gradske projekte iako posao naj-češće dobiva na natječajima. A to je i razumljivo jer ga i najbolje poznaje.

Zaključak

Opisali smo jedno neobično gradi-lište u središtu Đakova privučeni činjenicom da se u tom slavonskom gradu pokušava formirati jedno lije-po i suvremeno poslovno-stambeno središte. Za to smo gradilište odavno

znali, ali smo se pomalo pribojavali da će se zbog krize radovi možda pre-kinuti. Stoga smo sa za-dovoljstvom dočekali vijest da se jedan dio kompleksa upravo dovr-šava, a to ostavlja nadu da će biti završeni i ostali predviđeni sadržaji.

Mnogi s nevjericom go-vore i o hotelu s pet zvjez-dica smatrajući ga pream-bicioznim za taj stari grad u istočnoj Slavoniji. No uvjerili smo se da Đako-vo itekako ima što poka-zati. Osim velebne kate-drale i ostalih crkvenih sadržaja tu je i slavna ergela koja drugdje zna biti sasvim dovoljna za turističke posjete i razgle-

davanja. Osim toga Đakovo je nada-leko poznato po svojim vinima na položajima Mandićevca i Trnave, a može biti vrlo privlačno za ribolov s okolnim jezerima kao što su Jošava i Borovik te raznovrsnim vodotocima. U okolnim šumama ima sasvim si-gurno mogućnosti i za lovni turizam, a ne treba zanemariti ni slavonsku gastronomsku ponudu. Osim toga uz spominjane i nadaleko znane Đako-vački vezovi postoje i druge mani-festacije, a u obližnjim se Gorjanima svake godine održava proljetni ophod kraljica ili „ljelja“ koji je na UNESCO-ovu popisu nematerijalne baštine.

No sve bi to trebalo iskoristiti i „upa-kirati“ u odgovarajuću turističku po-nudu. A tome budući raskošni đako-vački hotel svakako može mnogo pridonijeti.

Branko Nadilo

Slike i crteži: Arhive projektanta i izvođača

te B. N.

Vožnja engleske kraljice Elizabete II. za posjeta Đakovu